Zaraze koje mogu prijeći na ljude od pokusnih životinja i njihovo izbjegavanje

Borislav Aleraj dr. med. specijalist epidemiolog

Pokusne životinje su od davnina vrlo važan i koristan dio medicinskog rada

Pri tome one za volju ljudskog zdravlja i dobrobiti moraju koji put biti na određen način izlagane neugodnim, bolnim ili za njhovo zdravlje štetnim postupcima, a koji puta i biti usmrćene odnosno žrtvovane, a sve zbog toga da te iste nepovoljne utjecaje ne bi trpjeli ljudi

Međutim samo je po sebi razumljivo, etično i moralno (a danas i zakonski obvezno) da se pri takvim postupcima mora raditi o jasnoj koristi za ljude, a uz nemogućnost izvođenja pokusa na neki drugi način

Jednaka pravila vrijede i za veterinarsku medicinu tj. za eventualne pokuse na životinjama radi neke koristi za određene životinje

Uvod

Pravila slična pravilima za rad s pokusnim životinjama odnose i na rad, odnosno istraživanja s drugim životinjama, koje nisu pokusne, već žive u prirodi, ili u blizini čovjeka Naime, njihovo lovljenje, usmrćivanje, pretraživanje njihovih organa, na primjer radi utvrđivanja rasprostranjenosti neke infekcije i posljedičnog rizika za ljude (ili životinje) također mora biti jasno opravdano odnosno korisno i nužno tj. neizbježno

Velik dio zaraznih bolesti zajednički je ljudima i životinjama tzv. antropozoonoze ljudi se mogu zaraziti od životinja također i životinje od ljudi Zaražene mogu biti, i ljude na neki način zaraziti: - divlje životinje - stoka - kućni ljubimci a također i - pokusne životinje - zaražene prirodnim putom - zaražene namjerno, radi *pokusa *biološke proizvodnje ili dr.

Zaraze ljudi i životinja

Zaraze koje mogu imati pokusne životinje i koje pod određenim okolnostima mogu prijeći na ljude dane su na slijedećim tablicama

pokusne životinje zarazna bolest/uzročnik miševi, štakori - leptospiroza

- salmoneloza - hanta virusi / HGBS, “mišja groznica”

ribe - salmoneloza psi, mačke -ehinokokoza

-dirofilarijaza -bjesnoća

stoka goveda, ovce, koze

- prioni BSE, "kravlje ludilo" i dr - salmoneloza - Q groznica - leptospiroza

majmuni primati i sl. - tropske virusne hemoragijske groznice (Marburg, Ebola) - monkey pox (majmunske boginje) - retrovirusi - simia virus

pokusne životinje zarazna bolest/uzročnik kunići, zamorci -tularemija ptice -salmoneloza

-chlamidijaza (psittacosis) -influenca ptica -West Nile virus / WN encephalitis

svinje - influenca - leptospiroza (bolest svinjara) - salmoneloza - tuberkuloza

konji - leptospiroza - tetanus - West Nile virus

lasice /vretice (ferret) - gripa (influenca)

Vretica Mustela putorius furio i dr.

Francisella tularensis

Leptospira interrogans

leptospiroza tularemija

pox - vius majmunskih boginja Tetanus – zli grč

majmunske boginje

Clostridium tetani

pokusne životinje/organi, tkiva

zarazna bolest/uzročnik

komarci -chikungunya -West Nile virus / WN encefalitis -virus žute groznice.

stanične kulture životinjske (hrčak, zeleni mamjun i dr.

-nepoznati, pretežno virusni uzročnici životinja od kojih su uzeta tkiva -rotavirusno cjepivo: nedavno nađen virus PCV, svinjski circo virus za sada nejasne važnosti

sami mikroorganizmi bakterije, virusi, parasiti

infekcije bakterija preko plasmida namjerno, nenamjerno i dr. križanja, genski inženjering

Aedes albopictus tigrasti komarac

Uz posljednji red prethodne tablice vrijedi se podsjetiti da su i mikroorganizmi (bakterije, virusi i dr) također životinje i da vrlo često služe u pokusima - genetski eksperimenti - križanja - modifikacije i dr - biološka proizvodnja (cjepiva npr) Sva etička pravila spomenuta na početku vrijede i za njih tj.: jasna korist, ne postojanje drugog načina ali k tome i naglašeno pravilo sigurnosti: Naime, mikroorganizmi radi pokusa izmijenjeni, ili zaraženi, mogu zbog svoje mikroskopske veličine lako i neprimjetno na mnogo načina “pobjeći” iz laboratorija i prouzročiti neslućene štete za ljude ali i za drugi živi svijet naravno mogu zaraziti i istraživače koji s njima rade

Marburška bolest, nastala u kontaktu s majmunima (Cercopithecus aethiopis) uvezenima iz Afrike u Europu. Filo virus, srodan virusu Ebole koji su ti majmuni nosili zarazio je i nažalost prouzročio smrt više osoba u dvije europske zemlje; jedno od zahvaćenih mjesta mjesta bio je laboratorij u gradu Marburgu po kojem je bolest dobila ime Leptospiroza laboratorijskih stručnjaka i osoblja koje hrani životinje akvirirana od zaraženih pokusnih bijelih miševa i štakora s teškim oboljenjem, hospitalizacijom i trajnim posljedicama kod nekih

Nekoliko primjera zaraze ljudi preko pokusnih životinja

Zaražavanje ljudi pri kultivaciji mikroorganizama radi pokusa, dijagnostike ili biološke proizvodnje vrlo je često i poznato tzv laboratorijske infekcije

filo - virus Marburg

Cercopithecus aethiops

• zaražavanje u samom uzgoju od već zaraženih istih (roditeljskih) životinja • komunikacija i dodir (izravan, neizravan) s životinjama u prirodi (izlazak /ulazak) • zaražavanje od ljudi • zaraza preko kontaminirane hrane ili vode (npr. salmonele u životinjskoj hrani) • namjerno zaražavanje radi pokusa

• zrakom / udisanjem • dodirom (kontaktom) izravnim, neizravnim onečišćenje (kontaminacija) ruku, odjeće, obuće i dr preko sluznica oka, kroz ozljede na koži ruku i dr. • ugrizom ili ogrebom pokusne životninje • preko onečišćene hrane ili vode

Kako se mogu zaraziti pokusne životinje

Kako se mogu zaraziti ljudi koji rade s pokusnim životnjama

Stalno se u radu s pokusnim životinjama moraju primjenjivati mjere: - čuvanja zdravlja pokusnih životinja - zaštite ljudi od zaražavanja - opće sigurnosne mjere Prostori za držanje životinja fizička sigurnost izolacija od prirodne okoline Laboratoriji potreban stupanj sigurnosti BSL (bio safety level) 3 ili viši i dr

U cilju izbjegavnja i otklanjanja tih nepovoljnih rizičnih okolnosti

• rad s inicijalno zdravim životinjama veterinarski pregled, certifikati, mikrobiološke pretrage, liječenje • mjesta uzgoja /držanja izolirana od životinja izvana, uključivo ptice, insekte mreže, ograde i dr. • hrana za životinja provjereno sigurna, bez salmonella na primjer • voda za piće za životnje također sigurna, jednaka pitkoj vodi za ljude (vodovod) • stalan veterinarski nadzor nad zdravljem životinja -cijepljenje -dehelmintizacija -povremene mikrobiološke kontrole -liječenje • DDD mjere u nastambama posebno deratizacija (uništavanje glodavaca) te zaštita (mreže) od hematofagnih insekata i suzbijanje (dezinsekcija) insekata, komaraca i dr.

Glavne mjere čuvanja zdravlja pokusnih životinja u uzgoju

Psi cijepljeni protiv bjesnoće Stoka od koje se uzimaju tkiva (bovini albumin, hormon rasta i dr) slobodna od priona TSE (BSE) Životinje koje se uvoze (majmuni i sl.) stroga kontrola neophodnih zdravstvenih certifikata karantena i veterinarski nadzor uključujući mikrobiološke odnosno serološke pretrage

Neke posebne mjere sigurnosti u vezi s pokusnim i sličnim životinjama

Glavne mjere zaštite zdravlja ljudi koji rade s pokusnim životinjama

• cijepljenje protiv nekih bolesti: bjesnoća, gripa, krpeljni meningoencefalitis i dr. također su važna i cijepljenja iz programa masovnog cijepljenja (u ovom kontekstu najvažnije: tetanus) • čuvanje ruku od ozljeda • izbjegavanje rada kada su na rukama svježe ozljede • uporaba zaštitne opreme: maske, naočale, rukavice, odjeća, obuća i dr • pranje i dezinfekcija ruku • jelo i piće s čistim rukama u odvojenim sigurnim prostorima • čišćenje i dezinfekcija (i sterilizacija ) prostora, površina i pribora, opreme • sigurno odlaganje infektivnog otpada, uključivši i žrtvovane životinje • mikrobiološki sigurni uvjeti rada: kabineti, prostorije (laboratoriji) 3. stupnja i po potrebi 4. stupnja zaštite. • pedantno održavanje filtera za zrak i dr. • praćenje vlastitog zdravstvenog stanja i reagiranje na sumnjive promjene • periodski pregledi • ciljani dijagnostički pregledi u slučaju razbolijevanja + liječenje (spomenuti liječniku okolnost rada s pokusnim životinjama)

kauzalno liječenje antimikrobni lijekovi antibiotici kemoterapeutici antivirusni lijekovi uspješnije kod bakterijskih bolesti slabije ili nikako kod virusnih (prionskih) imunološko liječenje gamaglobulini, hiperimuni gamaglobulini monoklonksa protutijela (..MAB) liječenje sipmtoma (vrućice, glavobolje i dr), njega intenzivna njega kod nekih bolesti nužna -umjetni bubreg -respiratori - ECMO i dr.

mikrobiološka etiološka dijagnostika Liječenje

Nažalost izliječenje nije uvijek moguće; neke od bolesti iz ove skupine su i danas visoko smrtonosne: bjesnoća, majmunske boginje, ptičja gripa H5N1 tetanus i dr.

Prostori i laboratoriji visokog stupanja sigurnosti BSL 3 i 4

-za osoblje -za pokusne životinje -za stanovništvo -za životinje u prirodi

Zaštita:

Glavne mjere zaštite životinja u prirodi od eventualnih zaraza pokusnih životinja

• sprečavanje kontakta između pokusnih životinja i drugih životinja fizičkim barijerama, gradbenim, mreže i dr. • sprečavanje bijega pokusnih životinja, moguće i eksperimentalno zaraženih nekim opasnim uzročnicima u prirodu, ili među gospodarske ili kućne životinje

Glavne mjere zaštite ostalih ljudi donosno stanovništva

• sve mjere zaštite od izlaska mikroorganizama iz pokusnih životinja u kolicu zrakom, otpadnim vodama, ili dr. • sigurno odlaganje infektivnog otpada (ovlaštene tvrtke) • sigurno uklanjanje usmrćenih (žrtvovanih, uginulih) životinja (ovlaštene kafilerije) • kod nekih bolesti koje se prenose zrakom ili bliskim kontaktom ostanak osoblja koje se moglo zaraziti u karanteni, kako bi se izbjegla zaraza njihovih ukućana ili drugih ljudi vrlo delikatno: katkad vrlo dugo bolest može kod nekog biti vrlo blaga (gripa) a ipak smrtonosna za druge nužnost detaljnog poznavanja prirode mikroorganizama i određenih bolesti te načina mogućeg prijenosa na ljude kao i vrlo ozbiljne procjene potrebe za pokusom

• nadzor (inspekcijski) nad mjestima (ustanovama) i radnim skupinama koje obavljaju pokuse na životinjama s opasnim mikroorganizmima ili s onima kojih kod nas nema ili više nema u prirodi (variola, polio virus, španjolska gripa, ptičja gripa A/H5N1/ i dr.) • nadzor nad zaraznim bolestima u zemlji; provodi ga epidemiološka služba kretanje učestalosti, grupiranje poznatih ili nepoznatih bolesti, grupiranje nejasnih smrti može uputiti na “bijeg” nekih uzročnika izvan okvira eksperimenta takav se nadzor provodi i na međunarodnoj razini

Glavne mjere zaštite ostalih ljudi donosno stanovništva nastavak 1

• edukacija osoba koje obavljaju pokuse na pokusnim životinjama: * o opasnostima zaraza i čuvanju od zaraza sebe, svoje obitelji i drugih ljudi (kao što je i ovo predavanje) * o potencijalno vrlo neugodnim okolnostima, kada se pri nekom incidentu odnosno zaražavanju stanovništva ne može razlučiti je li se radilo o nepažnji i slabim mjerama za sprečavanje širenja nekih zaraza od pokusnih životinja u okolicu ili o namjernom činu, tj. biološkom ratovanju, zabranjenom svim konvencijama, uz sve konsekvence

Glavne mjere zaštite ostalih ljudi donosno stanovništva nastavak 2

Sve rečeno odnosi i na zaraze pokusnih životinja koje nisu opasne za ljude, nego za životinje, jer se nehotičnim zaražavanjem životinja uz narušavanje njihova zdravlja (doborbiti) mogu prouzročiti ekološke ili ekonomske štete

Na koncu treba uz svu zahvalnost ponoviti, da su zahvaljujući pokusnim životinjama načinjeni golemi pomaci u medicini, u zaštiti zdravlja i vraćanju zdravlja ljudi i u spašavanju života a također i u mnogim drugim područjima života

Rad s pokusnim životinjam će i u budućnosti sigurno biti u nekim slučajevima neophodan s time da će se uvijek provoditi racionalno i na način koji najmanje šteti životinjama, a u pogledu rizika zaraza i uz poštivanje mjera zaštite zdravlja životinja i ljudi, koje su ovdje sažeto predstavljene

ZAKLJUČAK

Stalno aktivan (24/7) mobilni telefon Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 098 2772537 Telefon za vrijeme radnog vremena 8-16 h 01 4683 004

U procjeni rizika i uspostavi mjera zaštite od zaraza, također i u suzbijanju nastalih zaraza ljudi u svim konkretnim situacijama s kojima se naši stručnjaci koji rade s pokusnim životinjama susreću ili se mogu susresti vrijedi se oslanjati na znanja opće i specijalne epidemiologije zaraznih bolesti te na savjete i suradnju naših liječnika specijalista epidemiologa, koji svima stoje na raspolaganju

HVALA NA POZORNOSTI

Literatura 1. Borčić B. Zoonoze, u Borčić B. Epidemiologija zaraznih bolesti II izdanje, Zagreb, 2000. str. 68-74. 2. Ropac D i sur. Epidemiologija zaraznih bolesti, Medicinska naklada, Zagreb, 2003, 532 str. 3. Heymann D.L. ur. Control of communicable diseases manual, American public health association (APHA),WHO, Washington, 2008, 746 str 4. Marburg hemorrhagic fever. WHO, www.who.int/csr/disease/marburg/en 5. Laboratory biosafety manual, poglavlje: Laboratory animal facilities i druga. WHO, Geneva, 2003, www.who.int/csr/resources/publications/biosafety/labbiosafety.pdf 6. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Narodne novine br 79/2007.

Dodatak