Suočavaju li se dobra poduzeća u krizi s financijskim ograničenjima

HUB Analize 49 i 50

Velimir Šonje (surađivala Jasena Kukavčić)

Vječna dilema tržišta kredita

Potražnja: „Banke ne daju kredite”

vs.

Ponuda: „Nema dobrih projekata”

2

Zašto ne možemo zaključivati na temelju jednostavnih statističkih prikaza (novi HUB Pregled 4/2014)

3

8. Krediti stanovništvu, trgovačkim društvima i državi Stopa promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine 01:2004.-10:2014.

Od početka 2014. traje blago usporavanje godišnje stope rasta plasmana državi. U rujnu 2014. je po prvi puta od kraja 2010. zabilježena niža razina potraživanja od središnje države i fondova u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine. Međutm, potraživanja od države su u listopadu povećana za 5,4 mlrd KN i stopa je vraćena u pozitivnu zonu (+5% u odnosu na listopad 2013.). Usprkos tome, riječ je o stopama koje su bitno niže od stopa rasta plasmana državi koje su bile uobičajene nakon 2009. Plasmani privatnom sektoru nastavili su bilježiti negativne međugodišnje stope rasta koje su uobičajene za protekle dvije godine.

-30%

-20%

-10%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

sij.

04

srp

.04

sij.

05

srp

.05

sij.

06

srp

.06

sij.

07

srp

.07

sij.

08

srp

.08

sij.

09

srp

.09

sij.

10

srp

.10

sij.

11

srp

.11

sij.

12

srp

.12

sij.

13

srp

.13

sij.

14

srp

.14

Središnja država

Trgovačka društva

Stanovništvo

Iz novog HUB Pregleda 4/2014

4

13. Stopa rasta kredita poduzećima u EU i Hrvatskoj 31.10.2014./31.10.2013. u %

U samo pet europskih zemalja zabilježen je rast kredita poduzećima u listopadu 2014. u odnosu na listopad 2013. Hrvatska je po godišnjoj stopi pada kredita poduzećima bila peta u Europi, među zemljama koje su zabilježile pad kreditne aktivnosti, između Njemačke i Nizozemske. Najveći pad kredita poduzećima zabilježen je u Španjolskoj.

-14,0%

-12,0%

-10,0%

-8,0%

-6,0%

-4,0%

-2,0%

0,0%

2,0%

4,0%

6,0%

Po

ljska

Bu

gar

ska

Bel

gija

Fin

ska

Est

on

ija

Slo

vačka

Au

stri

ja

Fra

ncu

ska

Nje

mač

ka

Hrv

atsk

a

Niz

oze

msk

a

Ital

ija

Lit

va UK

Ru

mu

njs

ka

Mađ

arsk

a

Češ

ka

Šve

dsk

a

Po

rtu

gal

Lu

ksem

bu

rg

Irsk

a

Grč

ka

Mal

ta

Šp

anjo

lska

Ovdje je korišten mikroekonomski pristup

• 280 poduzeća u uzorku– Industrijskih 66 ili 23,6%

– Građevinskih 79 ili 28,2%

– Uslužnih 135 ili 48,2%

• Anketa IPSOS Puls-a, kvartalno Q3 2008 – Q2 2014

• Odgovor o financijskom ograničenju

• Ostali odgovori– Aktivnost u protekla 3 mjeseci neovisno o sezoni

– Očekivanje aktivnosti u naredna 3 mjeseca

– Volumen narudžbi

– Očekivanje naruddžbi ...

• Računaju se sektorski indeksi

5

Odgovor na ključno pitanje (koji želimo objasniti)

Koji su trenutno najvažniji ograničavajući faktori vaše proizvodnje? (moguć je veći broj odgovora)

1. nema ih

2. nedovoljna potražnja

3. nedostatak radne snage

4. nedostatak materijala i/ili opreme

5. financijska ograničenja

6. vremenske neprilike

7. neki drugi faktori

6

Dvije verzije mjere financijskog ograničenja

Broje se odgovori o financijskom ograničenju samo ako je ono jedino ograničenje koje se navodi

7

Što zapravo mjerimo?

8

Rezultati za sva poduzećaDODATNO FINANCIJSKO OGRANIČENJE NAKON KONTROLE MIKRO UTJECAJA I ŠOKA KAMATNIH STOPA

9

-0,8

-0,6

-0,4

-0,2

0

0,2

0,4

0,6

logit_re

logit_fe

probit_re

Uzorak se razdvaja na „velike” i „male” prema kriteriju 50 zaposlenih

• Utjecaj izvoza

– Kod velikih: manja vjerojatnost suočavanja s financijskim ograničenjem za izvoznike

• Jedno moguće objašnjenje: financijski sustav nema problema s praćenjem izvoznika iznad 50 zaposlenih

– Kod malih: sklonost izvozu ne utječe na vjerojatnost da će se poduzeće suočiti s financijskim ograničenjem

• Neka druga fundamentalna ograničenja (npr. kapitalizacija) razlog su zašto ni izvoz ne pomaže u smanjenju šansi za suočavanje s financijskim ograničenjima

10

Snaga dodatnog financijskog ograničenja

VELIKI MALI

2009

• Razmjerno jači financijski šok nastupa kvartal ranije kod velikih poduzeća, ali brzo nestaje i više se ne pojavljuje

• Prvi krizni udar išao je preko velikih izvoznika iz inozemstva i preko velikih graditelja• Postupni prijenos na manje putem dobavljačkih lanaca i drugih partnerskih odnosa

• Nakon prijenosa na mala poduzeća šok ograničenja se povremeno ponavlja, ali u 2013. i 2014. posve nestaje 11

Zaključci

• Cijeli uzorak– Nema udara dodatnog financijskog ograničenja prije Q2 2009 i u 2013. – 2014.

– U međuvremenu se povremeno javljaju no nisu osobito jaka

• Podjela na „velike” i „male” (kriterij 50 zap.)– Kod velikih kvartal ranije (Q2 2009) i jače

– Kod malih malo kasnije (Q3 2009) i povremeno se vraća do kraja 2012.

• Oprez i okvir za dalje- Zašto dodatno ograničenje nestaje 2013. (iako nije došlo do rasta kredita)?

- Analiza institucionalnih učinaka (predstečajne nagodbe, vladini poticaji ...) i tržišnih čimbenika (prirodno restrukturiranje)

12