Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti … · 2009-07-09 · Studija društveno-gospodarskog zna čaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina

Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije

Zagreb, veljača 2005.


ii


iii

Investitor:

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Izrađivač:

OIKON d.o.o.

Institut za primijenjenu ekologiju

Projekt:

STUDIJA DRUŠTVENO-GOSPODARSKOG ZNAČAJA, POTREBA I OPRAVDANOSTI EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA NA PROSTORU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Ugovor broj:

176 / 04

Voditelj izrade Studije:

Mr.sc. Ognjen Škunca, dipl.ing.fiz.

Izrađivački tim:

Mr.sc. Ognjen Škunca, dipl.ing.fiz.

Andor Janči, dipl. ing. geol.

Dragan Bukovec, dipl.ing.geol.

Željko Koren, dipl. ing. građ.

Ljiljana Aleksić, dipl. oec.

Dr.sc. Vladimir Kušan, dipl.ing.šum.

Direktor Društva: Dr.sc. Zdravko Špirić, dipl. ing. kem.


iv


v

PREDGOVOR

Eksploatacija rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, neupitno spada među formativne elemente i nužne preduvjete civilizacije kakvu danas poznajemo. Nužna posljedica ove činjenice je da rudarska djelatnost, barem za sada – u kontekstu prevladavajuće želje za daljnjim rastom materijalnog standarda življenja koji zahtijeva sve veće količine mineralnih sirovina – nije stvar odabira, nego neminovnost. Mogućnost izbora nudi se tek pri određivanju modaliteta, odnosno načina na koji će se taj nužan preduvjet normalnog funckioniranja današnjeg društva osigurati, a taj je u posljednje vrijeme sve više određen naraslim i dalje rastućim senzibilitetom za vrijednost očuvane prirode i okoliša, te u vezi s tim, sve strožim kriterijima prihvatljivosti djelatnosti eksploatacije s obzirom na njen utjecaj na okoliš.

Standardni odgovor rudarske djelatnosti na zahtjeve postavljene opisanim postojećim kontekstom je tzv. racionalno gospodarenje mineralnim sirovinama u kontekstu održivog gospodarenja cijelokupnim prostorom sa svim njegovim komponentama, gdje je osnovni cilj zadovoljenje potreba za sirovinom, uz stalno nastojanje da djelatnost istovremeno bude i pozitivni, a ne negativni čimbenik s obzirom na njen ukupni utjecaj na okoliš i druge sadržaje u prostoru.

Zagrebačka županija prepoznala je i uvažila suvremene trendove i njima generirane zahtjeve, te je svojim temeljnim dokumentom upravljanja prostorom – Prostornim planom Zagrebačke županije, propisala izradu Studije društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije, od koje se očekuje da „stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekst cjelovitog društveno-gospodarskog razvoja Županije, te na temelju analize razvojnih alternativa, razmotri i predloži modele županijske gospodarske politike u području gospodarenja njenim mineralnim sirovinama.“

Studija sabire, analizira i prezentira podatke i informacije relevantne za odlučivanje o gospodarenju mineralnim sirovinama na području Zagrebačke županije – od podataka o postojećim resursima, zakonskom okviru, institucionalnom okviru, relevantnim akterima i zainteresiranim stranama, preko podataka o trenutnom stanju djelatnosti eksploatacije, njenom utjecaju na okoliš, njenom gospodarskom značaju, o trenutnom stanju i perspektivama ponude i potražnje, do informacije o relevantnim europskim trendovima.

S obzirom na svoju „pionirsku“ ulogu u osmišljavanju sektora gospodarenja mineralnim resursima Zagrebačke županije, te stoga široki sadržajni obuhvat, Studija u prvom redu treba poslužiti kao stručna osnova za strateške odluke koje u ovom trenutku treba donijeti na političkoj razini, na način koji će prepoznati, uvažiti i uključiti sve relevantne aktere i zainteresirane strane. Pojedinačna, specifičnija pitanja moći će se kvalitetno riješiti tek nakon donošenja i provedbe potrebnih strateških odluka, među ostalim i kroz dosljednu provedbu Studijom predlaganih mjera.

Konačno, budući da se okolnosti relevantne za određenje optimalnih politika gospodarenja mijenjaju u vremenu, Studija će u potpunosti postići svoj cilj tek ako posluži da se na njenim zasadama uspostavi sustav održivog gospodarenja mineralnim sirovinama Zagrebačke županije. Tek uspostava učinkovitog sustava, koji prepoznaje, uvažava i uključuje sve relevantne aktere i zainteresirane strane, omogućit će da ovaj vrijedan županijski resurs od onoga što trenutno prečesto jest – izvor problema, konflikata i frustracija, postane ono što objektivno može biti – značajan element cjelokupnoga skladnog održivog razvoja Zagrebačke županije.


vi


vii

SADRŽAJ 1 UVOD .......................................................................................................................................................... 1

1.1 KONTEKST, ZAKONSKA OSNOVA I OČEKIVANJA OD IZRADE STUDIJE ......................................................... 1 1.2 ZADAĆA I SADRŽAJ STUDIJE PREMA UTVRĐENOM PROJEKTNOM ZADATKU................................................ 4 1.3 UVAŽAVANA NAČELA I METODOLOGIJA IZRADE STUDIJE ......................................................................... 5 1.4 KOMENTAR ISKUSTVA IZRADE STUDIJE ................................................................................................... 8 1.5 KRATAK PREGLED SADRŽAJA PO OSTALIM POGLAVLJIMA ........................................................................ 9

2 ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIR, TE RASPODJELA RENTE.............................................11 2.1 VAŽEĆI PROPISI RELEVANTNI ZA RUDARSKU DJELATNOST I GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA ....11

2.1.1 Ustav Republike Hrvatske ................................................................................................................11 2.1.2 Zakon o rudarstvu............................................................................................................................12 2.1.3 Zakon o prostornom uređenju...........................................................................................................14 2.1.4 Zakon o vodama...............................................................................................................................15 2.1.5 Zakon o šumama..............................................................................................................................16 2.1.6 Zakon o zaštiti prirode .....................................................................................................................16 2.1.7 Zakon o zaštiti okoliša......................................................................................................................18 2.1.8 Zakon o zaštiti zraka ........................................................................................................................20 2.1.9 Zakon o zaštiti od buke.....................................................................................................................21 2.1.10 Zakona o javnim cestama.............................................................................................................22 2.1.11 Osvrt na zakonska rješenja u području gospodarenja mineralnim sirovinama...............................23

2.2 INSTITUCIONALNI OKVIR .......................................................................................................................26 2.2.1 Akteri u sustavu................................................................................................................................26 2.2.2 Osnovni organizacijski problemi i izazovi.........................................................................................28

2.3 RUDARSKA RENTA ................................................................................................................................29 3 INVENTURA MINERALNIH SIROVINA U ZAGREBAČKOM PROSTORU......................................32

3.1 DEFINICIJE I TERMINOLOŠKA POJAŠNJENJA.............................................................................................32 3.1.1 Rudno blago ....................................................................................................................................32 3.1.2 Mineralne sirovine ...........................................................................................................................32 3.1.3 Kategorizacija i klasifikacija mineralnih sirovina.............................................................................33 3.1.4 Istraživanje mineralnih sirovina .......................................................................................................35 3.1.5 Eksploatacija mineralnih sirovina ....................................................................................................36

3.2 GEOLOŠKA GRAĐA ZAGREBAČKOG PROSTORA .......................................................................................37 3.2.1 Paleozoik .........................................................................................................................................37 3.2.2 Mezozoik..........................................................................................................................................38 3.2.3 Kenozoik..........................................................................................................................................38

3.3 RUDNE POJAVE I POVIJEST KORIŠTENJA MINERALNIH SIROVINA U ZAGREBAČKOM PROSTORU...................39 3.4 IDENTIFIKACIJA I RESURSNI POTENCIJAL MINERALNIH SIROVINA U ZAGREBAČKOM PROSTORU .................41

3.4.1 Resursni potencijal tehničko-građevnog kamena...............................................................................43 3.4.2 Resursni potencijal građevnog pijeska i šljunka................................................................................47 3.4.3 Resursni potencijal građevnog pijeska..............................................................................................52 3.4.4 Resursni potencijal keramičke i ciglarske gline.................................................................................53 3.4.5 Resursni potencijal arhitektonskog građevnog kamena .....................................................................55 3.4.6 Resursni potencijal energetskih mineralnih sirovina .........................................................................57

3.5 „TOČKASTE“ INFORMACIJE O RESURSNOM POTENCIJALU ........................................................................60 4 ZAGREBAČKO TRŽIŠTE MINERALNIM SIROVINAMA...................................................................62

4.1 EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ......................................63 4.2 EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA ...............................................72 4.3 NELEGALNA EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA U ZAGREBAČKOM PROSTORU .................................74 4.4 MINERALNE SIROVINE PRIDOBIVENE HIDROGRAĐEVNIM RADOVIMA, TE ODRŽAVANJEM I REGULACIJOM VODOTOKA .......................................................................................................................................................75 4.5 DOBAVA KAMENIH MATERIJALA S DRUGIH PODRUČJA ............................................................................76

4.5.1 Resursna osnova dobave mineralnih sirovina s drugih područja .......................................................76 4.5.2 Realizirana dobava mineralnih sirovina s drugih područja ...............................................................77

4.6 UKUPNA PONUDA KAMENIH MATERIJALA NA ZAGREBAČKOM PROSTORU.................................................79 5 EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA I ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE...........................82


viii

5.1 UTJECAJ EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA NA OKOLIŠ.................................................................. 82 5.1.1 Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina trajnom izmjenom krajobraza .......................................... 83 5.1.2 Utjecaji tehnološkog procesa eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš ........................................ 85

5.2 OCJENA STANJA I TRENDOVA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI ........................................................................ 87 5.3 POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA .................................................................................................................. 90

6 DRUŠTVENO-GOSPODARSKI ZNAČAJ EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA ............... 93 6.1 IZRAVNE DRUŠTVENO-GOSPODARSKE KORISTI OD EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA...................... 93

6.1.1 Analiza temeljena na raspoloživim financijskim izvještajima poduzetnika ......................................... 93 6.1.2 Analiza temeljena na pretpostavljenoj specifikaciji troškova proizvodnje.......................................... 99

6.2 LANAC DODANE VRIJEDNOSTI – NADOGRADNJA KROZ SEKTORE ........................................................... 101 6.3 UKUPNI DRUŠTVENO-GOSPODARSKI ZNAČAJ........................................................................................ 103

7 ISKUSTVA I PLANOVI JLS U VEZI S EKSPLOATACIJOM MINERALNIH SIROVINA .............. 104

8 USPOREDBA RH I EU STANJA I TRENDOVA U VEZI S EKSPLOATACIJOM NE-ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA..................................................................................................................... 116

8.1 EU: OPIS STANJA I TRENDOVA U VEZI S EKSPLOATACIJOM GRAĐEVNIH MATERIJALA.............................. 116 8.2 USPOREDBA STANJA I TRENDOVA U RH I EU ....................................................................................... 121

9 ANALIZA RAZVOJNIH OPCIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI.................................................................................................................. 122

9.1 PERSPEKTIVE ZAGREBAČKOG TRŽIŠTA KAMENIH MATERIJALA ............................................................. 122 9.1.1 Pespektive potražnje za kamenim materijalima na Zagrebačkom tržištu ......................................... 122 9.1.2 Perspektive ponude kamenih materijala na Zagrebačkom tržištu .................................................... 123

9.2 RAZVOJNE OPCIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI U SVJETLU PERSPEKTIVA PONUDE I POTRAŽNJE NA ZAGREBAČKOM TRŽIŠTU ...................................................................... 126

10 PRIJEDLOG SASTAVNICA PROGRAMA ODRŽIVOG KORIŠTENJA SIROVINA ....................... 131 10.1 HIJERARHIJA CILJEVA PROGRAMA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE . 132

10.1.1 Strateška vizija razvoja.............................................................................................................. 132 10.1.2 Definiranje ciljeva..................................................................................................................... 132

10.2 SAŽETAK OSNOVNIH NALAZA STUDIJE I PRIJEDLOG PRIORITETNIH MJERA.............................................. 136 10.2.1 Sažetak nalaza o trenutnom stanju sektora eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije .................................................................................................................................. 136 10.2.2 Prioritetne mjere za unapređenje stanja sektora eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije .................................................................................................................................. 141

LITERATURA................................................................................................................................................. 151

DODATAK 1: POPIS SVIH KONTAKATA I SURADNJI TIJEKOM IZRADE STUDIJE......................... 154

DODATAK 2: DETALJNIJI IZVODI IZ RELEVANTNE LEGISLATIVE................................................. 155

DODATAK 3: ANKETA ZA JLS (OPĆINE I GRADOVE)........................................................................... 162

DODATAK 4: ANKETA ZA KONCESIONARE ........................................................................................... 166

DODATAK 5: GRAFIČKI PRILOZI – KARTOGRAMI .............................................................................. 178


1

1 Uvod U ovom poglavlju prvo se relativno detaljno opisuje kontekst, uzroci i uvjeti koji su doveli do odluke o izradi Studije, očekivanja od izrade Studije, te projektni zadatak u kojemu su ta očekivanja konkretizirana. Potom su navedena načela i opisana je metodologija slijeđena / korištena prilikom izrade Studije. Konačno, u posljednjem dijelu ukratko je opisan sadržaj Studije po ostalim poglavljima.

1.1 Kontekst, zakonska osnova i očekivanja od izrade Studije

Eksploatacija rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, neupitno spada među formativne elemente i nužne preduvjete civilizacije kakvu danas poznajemo. Sirovine za građevne materijale, metalne rude, fosilna goriva, industrijske i druge mineralne sirovine – sve su to resursi koje rastući standard života i rastuća populacija zahtijeva u sve većim količinama. RH sigurno nije izuzetak u tom smislu, posebno u trenutnoj fazi razvoja karakteriziranoj kapitalnim projektima dogradnje prometne i komunalne infrastrukture, te novog zamaha u stanogradnji.

Istovremeno, rudno blago, odnosno mineralne sirovine, vjerojatno su jedino „dobro od interesa Republike Hrvatske“ (Zakon o rudarstvu, NN 190/2003) za koje u RH niti postoji, niti je zakonom utvrđena obaveza izrade planske osnove za sustavno dugoročno gospodarenje, već se upravljanje svodi na niz slabo ili nikako međusobno koordiniranih odluka o pojedinačnim istražnim i eksploatacijskim zahvatima.

Koje su vjerojatne posljedice takve situacije, najbolje se može zamisliti podsjećajući se definicije planiranja, i razloga zbog kojih se uopće pristupa pripremi planova.

Standardna definicija kaže da je planiranje gospodarenja resursima nekog područja “razvoj ciljeva i politika, te selekcija konkretnog skupa aktivnosti (strategija), s ciljem osiguravanja ostvarenja željene kombinacije dobara i usluga, tijekom duljeg vremenskog razdoblja. To je na cilj usmjeren proces odlučivanja, koji podrazumijeva sposobnost analiziranja i ocjenjivanja situacije, sposobnost predviđanja situacije u budućnosti, te sposobnost inovativnog mišljenja kojim se iznalaze zadovoljavajuća, optimalna rješenja" (UNEP 1995). Osnovni, u praksi i literaturi (npr. Sorensen 1997) prepoznati razlozi za pripremu takvih sektorskih i/ili integralnih planova su: 1) izbjegavanje "tiranije" parcijalnih odluka (npr. kumulativni utjecaj niza malih zahvata, izdvojeno odobravanje sitnijeg zahvata kojim se gubi potencijal resursa za neki veći, značajniji zahvat, i sl.); 2) smanjivanje administrativne i političke cijene kod odobravanja pojedinačnih zahvata; 3) osiguravanje foruma za upravljanje koje kvalitetno uključuje sve zainteresirane strane.

Posve razumljivo i očekivano, trenutna situacija u sektoru gospodarenja mineralnim sirovinama u RH karakterizirana je upravo problemima vezanim uz tri netom navedena razloga za planiranje.

• Budući da ne postoji cjelovita analiza kojom je rudno blago inventarizirano, te potom, kao važan, uglavnom neobnovljivi resurs, zaštićeno od neracionalne upotrebe i parcijalnih interesa drugih korisnika prostora, nema zapreke za štetnu praksu u kojoj se potencijalno atraktivna ležišta privode drugoj namjeni koja onemogućuje kasniju eksploataciju mineralne sirovine.

• Budući da ne postoji cjelovita analiza kojom je ocijenjena potreba za resursom, te date smjernice za eksploataciju koja će na optimalan način – razvojno poticajno, a s minimalnim negativnim posljedicama – te potrebe zadovoljiti, nema smjernica za dimenzioniranje proizvodnje u nekom području, odnosno nema jasno argumentiranog odgovora na pitanja „koliko?“ i „gdje?“, što otvara prostor za diskreciono odlučivanje, netransparentnost i konflikt. Uz to, nezadovoljenost tržišta iz legalnih, kontroliranih i upravljanih izvora otvara prostor za ilegalnu eksploataciju i sivo tržište.

• Budući da ne postoji uspostavljeni informacijski sustav, prikupljanje i utvrđivanje informacija propisanom administrativnom procedurom je s jedne strane redundantno i stoga neekonomično, a s druge strane i dalje ne postoje točne, pouzdane, lako dostupne i za donošenje odluka relevantne informacije.


2

• Budući da predlagana parcijalna rješenja nisu temeljena na sveobuhvatnoj analizi, s jasnim kriterijima, s jasnim i djelotvornim instrumentima za pravednu raspodjelu troškova i koristi od eksploatacije, odluke o pojedinim zahvatima dodatno su opterećene NIMBY1 efektom.

• Budući da ne postoji forum za upravljanje koji kvalitetno uključuje sve zainteresirane strane, odnosi među glavnim subjektima i zainteresiranim stranama opterećeni su nepovjerenjem, nerazumijevanjem, te nepostojanjem zadovoljavajuće komunikacije i suradnje.

Svi navedeni simptomi snažno su prisutni i na području Zagrebačke županije. Štoviše, zbog specifičnih uvjeta – s jedne strane postojanje velike potražnje za građevnim materijalima zbog milijunskog tržišta grada Zagreba i relativno obilje i laka dostupnost tih materijala u pogledu zahtijevanih tehnoloških preduvjeta, a s druge strane jak ukupni pritisak na prostor od strane drugih korisnika (naselja, gospodarske zone, zaštićena područja prirode, vodoopskrba, prometna infrastruktura, šume i poljoprivredne površine) – nije čudno da je situacija u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina u Zagrebačkoj županiji u nekim razdobljima bila, ili možda još uvijek jest, najproblematičnija u cijeloj RH.

Netom opisano stanje više-manje predstavlja kontekst u kojemu je donesen recentni Prostorni plan Zagrebačke županije (GZŽ 03/02), koji je, sa svojom zadaćom cjelovitog integriranja svih djelatnosti u prostoru, jedini trenutno postojeći planski dokument kojim se gospodarenje rudnim blagom Zagrebačke županije sagledava i regulira na način koji nadilazi razinu odluke o pojedinom zahvatu.

Činjenice koje su najznačajnije utjecale na odredbe plana u sektoru gospodarenja mineralnim sirovinama bile su kako slijedi:

• Prvo, prostorni plan Zagrebačke županije (GZŽ 03/02) donesen je u trenutku u kojemu je djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina bila opterećena visokom razinom ilegalnih aktivnosti i posvemašnjim neredom u prostoru – kako upravljačkom, tako i onom fizičkom2. Takva praksa rezultirala je izrazito lošom predodžbom o rudarskoj djelatnosti u javnosti i medijima, te posljedično i povratno, pritiskom javnosti na upravljačke strukture da se takva praksa dokine i djelatnost uredi na svima prihvatljiviji način, s pravičnom razdiobom dobiti i šteta od eksploatacije, te s minimalnim štetnim utjecajem na okoliš.

• Drugo, u prostoru je postojao veći broj aktivnih eksploatacijskih polja svih na prostoru Županije postojećih vrsta mineralnih sirovina, čije su ukupne utvrđene zalihe, s obzirom na trenutne stope godišnje proizvodnje, dostajale za iskorištavanje tijekom dužeg razdoblja3.

S obzirom na opisanu (ne)uspostavljenost sustava upravljanja i nadzora, te navedenu raspoloživu podatkovnu osnovu, Županijski prostorni plan, posve utemeljeno i razumljivo, određuje sljedeće:

Članak 63: Eksploatacija mineralnih sirovina prema ovom Planu planira se na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima. Na ovim poljima moguće je prostornim planovima uređenja gradova i općina planirati eksploataciju više vrsta mineralnih sirovina. Lokacije eksploatacijskih polja označene su u Planu simbolima, osim polja za eksploataciju nafte i plina, koje su označene površinama. Točan položaj, veličina i oblik eksploatacijskih polja označenih simbolima određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina i urbanističkim ili detaljnim planovima uređenja.

1 Skraćenica od engleskog termina „Not In My Backyard“, ili prevedeno: „Ne u mojem dvorištu“.

2Prema procjenama Ureda državne uprave Zagrebačke županije (koje su prenesene u Prostornom planu), 50% ukupne proizvedene količine mineralnih sirovina eksploatiralo se ilegalno, sa ilegalnom eksploatacijom koja nije imala samo današnji karakter, sporadičnih i kratkotrajnih prijestupa, već kontinuirane ilegalne eksploatacije na poznatoj lokaciji, gdje svi predviđeni instrumenti nadzora i prisile ne funkcioniraju. Prema tvrdnjama nadležnih institucija (Rudarska inspekcija), situacija se u međuvremenu, barem u tom aspektu, značajno popravila. 3 Prema podacima Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije dobivenih tijekom 1999. i 2000. godine, utvrđene zalihe mineralnih sirovina na odobrenim eksploatacijskim poljima iznose za tehnički-građevni kamen oko 20.883.000 m3, za građevni pijesak i šljunak oko 35.893.000 m3, te za opekarsku glinu 3.484.000 m3. S obzirom na podatke (iz istog izvora) o legalno izvađenim količinama – 881.225 m3, 839.838 m3, 84.200 m3, redom po navedenim vrstama sirovine – slijedi da zalihe dostaju za neometanu eksploataciju u periodu od 24 godine u slučaju tehničko-građevnog kamena, 43 godine u slučaju građevnog pijeska i šljunka, i 41 u godinu slučaju opekarske gline.


3

Članak 64: U prostornim planovima uređenja gradova i općina i urbanističkim i detaljnim planovima uređenja potrebno je, među ostalim, odrediti uvjete prostornog oblikovanja eksploatacijskog polja u funkciji zadovoljavanja potreba konačne namjene i uklapanja u okoliš. Pod ovim se podrazumijeva: 1) određivanje za prostor i namjenu prihvatljivih oblika jezera kod šljunčara, ili novonastalog oblika terena kod ostalih oblika eksploatacije, posebno kod kamenoloma; 2) određivanje konačne namjene ili mogućih namjena; 3) određivanje dubine jezera i njegovih pokosa pogodnih za konačnu namjenu i održavanje kvalitete vode; 4) određivanje svih potrebnih planerskih mjera koje će onemogućiti negativan utjecaj na okoliš, posebno u pogledu zaštite i očuvanja kvalitete podzemnih voda i izvorišta pitke vode; 5) razgraničenje površina za eksploataciju mineralnih sirovina od okolnog prostora namijenjenog za šport i rekreaciju.

Članak 65: Eksploatacija šljunka, pijeska i tehničkog građevnog kamena na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima (šljunčarama i kamenolomima) može se vršiti isključivo u funkciji prostorno oblikovno – tehničke sanacije i provođenja konačnoj namjeni, a sve u okvirima ranije odobrenih eksploatacijskih polja. U tom smislu nisu moguća nova povećanja ovih eksploatacijskih polja, osim u dijelovima nužno potrebnim za sanaciju u funkciji privođenja konačnoj namjeni, a najviše do 10% površine polja. Ova povećanja mogu se odobriti tek nakon izrade i donošenja urbanističkih planova uređenja ili detaljnih planova uređenja za područja na kojima se nalaze eksploatacijska polja. Na prostorima parkova prirode Medvednica i Žumberak – Samoborsko gorje, postojeći kamenolomi ne mogu se proširivati izvan ranije odobrenih granica.

Članak 67: Kod planiranja jezera u funkciji eksploatacije šljunka i pijeska, koja se planiraju na prostoru namijenjenom za šport i rekreaciju, treba voditi brigu o prihvatljivom odnosu vodnih površina i kopna. Vodne površine ne mogu biti veće od 50% ukupnih površina planiranih za te namjene.

Članak162: … Urbanističke planove uređenja ili detaljne planove uređenja treba izraditi za: prostore namijenjene eksploataciji mineralnih sirovina; prostore građevinskih područja izdvojene namjene površine veće od 25 ha; prostore športsko-rekreacijske namjene površine veće od 25 ha.

Članak163: Do donošenja urbanističkih planova uređenja ili detaljnih planova uređenja za prostore namijenjene za građevinska područja izdvojene namjene površine veće od 25 ha i prostore športsko-rekreacijske namjene veće od 25 ha, ne mogu se izdavati odobrenja za zahvate u ovim prostorima prema posebnim propisima (lokacijske i građevne dozvole; odobrenje eksploatacijskih polja; odobrenja za izvođenje rudarskih radova; i dr.).

Osim tih odredbi za provođenje, u dijelu Polazišta – poglavlje 3: Plan prostornog uređenja, u prikazu gospodarskih djelatnosti od značaja za Županiju i državu, u dijelu o eksploataciji mineralnih sirovina navodi se i sljedeće:

• Racionalno korištenje mineralnih sirovina, kao ograničenog i neobnovljivog dobra, treba biti osnovni kriterij pri određivanju lokacija za njihovu eksploataciju.

• Za sva napuštena eksploatacijska polja potrebno je iznaći najpovoljnije rješenje njihove sanacije, što podrazumijeva izradu odgovarajućih dokumenata prostornog uređenja i projekata sanacije, koji će tim prostorima dati novu kvalitetu u vizualnom i višestruko korisnom smislu.

• Na eksploatacijskom polju na kojemu se obavljaju rudarski radovi potrebno je, sukladno rudarskom projektu, već tijekom eksploatacije mineralne sirovine provoditi postupnu sanaciju terena i biološkom rekultivacijom vizualno prilagođavati okolišu.

Konačno:

Članak 164: Za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja u nadležnosti Županije, kao i za eventualne izmjene i dopune samog Županijskog prostornog plana, potrebno je izraditi: (…) Studiju društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije.


4

Članak 66: Određivanju novih lokacija za eksploataciju mineralnih sirovina moći će se prići tek nakon izrađene i po predstavničkom tijelu Zagrebačke županije prihvaćene Studije društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru cijele Županije. Kod određivanja ovih lokacija obvezatna je primjena kriterija iz ovog Plana.

Osim svoje operativne uloge propisane člankom 66, gdje je ona preduvjet za pokretanje postupka određivanja eventualnih novih lokacija za eksploataciju mineralnih sirovina, funkcionalno i dugoročnije gledano, od Studije se očekuje da, „stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekst cjelovitog društveno-gospodarskog razvoja Županije, te na osnovu analize razvojnih alternativa, razmotri i predloži modele županijske gospodarske politike u području gospodarenja njenim mineralnim sirovinama.“ (str. 235., GZŽ 03/02)

Ukratko, sukladno kriterijima racionalnog korištenja prostora i mineralnih sirovina, prostorni plan: 1) nastoji stimulirati unapređenje stanja u prostoru; 2) na dijelom interventan način zabranjuje otvaranje novih polja; te konačno 3) propisuje izradu Studije kojom, među ostalim, u dijelu analize značaja, potrebe i opravdanosti za otvaranjem novih eksploatacijskih polja, treba provjeriti i pretpostavke samoga plana.

Osim toga, Studijom treba postaviti okvir i napraviti prvi korak u smjeru sustavnoga dugoročnog planiranja i gospodarenja županijskim mineralnim sirovinama, te na taj način unaprijediti trenutnu praksu u kojoj je gospodarenje resursom u osnovi ovisno uglavnom o inicijativi poduzetnika, a upravljanje se svodi na izdvojeno rješavanje pojedinih slučajeva, bez sustavnog uvažavanja šireg (društveno-gospodarsko-okolišnog) konteksta.

Najkraće, može se reći da Studija predstavlja stručnu osnovu za Program gospodarenja mineralnim sirovinama u Zagrebačkoj županiji.

S obzirom na prethodno opisani kontekst (nepostojanje nacionalne strategije4, opterećenost sustava naslijeđem vrlo neuredne prakse u prošlosti – u prvom redu pomanjkanje komunikacije, prakse suradnje i otvorenosti suradnji), realno je od Studije očekivati sljedeće: • minimalno: rasvjetljavanje situacije, poticanje komunikacije među trenutno postojećim akterima

koji ne komuniciraju i ne pokušavaju izgraditi zajedničku sliku, što su idealni uvjeti za „lovce u mutnom“

• u najboljem slučaju: ostvarivanje konsenzusa o zajedničkoj viziji u području korištenja mineralnih sirovina, s ciljevima i mjerama…, odnosno značajan doprinos uspostavi funkcionalnog sustava racionalnog upravljanja mineralnim sirovinama Zagrebačke županije

• u svakom slučaju: korak u smjeru unapređenja trenutno nezadovoljavajuće situacije, u kojoj je, iako mnogi vrijedno rade svoj posao, čest osjećaj nemoći, jer je uzrok problema izsvan dosega pojedinog aktera, a ukupni rezultati frustriraju.

1.2 Zadaća i sadržaj Studije prema utvrđenom projektnom zadatku

Studija treba poslužiti kao osnova za potanko razrađivanje izvedbenih aktivnosti, sukladno postavljenim ciljevima razvoja, te mogućnostima i sposobnostima da se planirani ciljevi i ostvare.

Analizom treba obuhvatiti fizičke, financijske, te institucionalne aspekte prošlog i budućeg petogodišnjeg razdoblja.

Studija treba: • ocijeniti dosadašnji razvoj i sadašnje stanje • provjeriti mogućnosti i ograničenja u razvoju

4 Dobra vijest je da se, nakon višegodišnjeg zalaganja mnogih zainteresiranih strana, konačno stekla „kritična masa“ političkog razumijevanja i volje potrebna da se pokrene izrada Nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, kao prvog sektorskog planskog dokumenta u novovjekoj RH. Nažalost, predviđeni termin dovršenja izrade Nacionalne strategije ne omogućavaju da se njene smjernice ovom Studijom eksplicitno uvaže i dalje razrade na županijskoj razini, pa će se one nastojati što točnije pretpostaviti, stalnim uvažavanjem logike djelatnosti i u prostoru koji prelazi granice Zagrebačke županije.


5

• identificirati razvojne ciljeve • projicirati dostižne i racionalnim očekivanjima opravdane ciljeve • predložiti institucionalne i organizacijske promjene • obaviti razvidnu podjelu uloga Središnje države, Zagrebačke županije, gradova i općina i

gospodarstvenih subjekata – poduzetnika u procesu održivog razvoja i korištenja mineralnih sirovina.

Nešto detaljnije, Studijom treba: • napraviti inicijalnu inventuru mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije • napraviti inventuru postojećih eksploatacijskih polja i sagledati njihove smještajne značajke • utvrditi legalno i ocijeniti nelegalno izvađene količine mineralnih sirovina • analizirati tvrtke koje se bave eksploatacijom mineralnih sirovina • ocijeniti potražnju za mineralnim sirovinama i relevantne gospodarske trendove • opisati i komentirati zakonski i institucionalni okvir, s posebnim naglaskom na raspodjelu rente • opisati i komentirati utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš

• napraviti analizu razvojnih opcija, gdje će se u međuodnos staviti ponuda, potražnja, postojeće rezerve, očekivani (izravni i neizravni) pozitivni (zaposlenost, financijska dobit…) i negativni (utjecaj na okoliš, konflikt s drugim interesima u prostoru) učinci

• dati prijedlog sastavnica programa održivog korištenja mineralnih sirovina, gdje će se u formi Logframe matrice raspisati strateška vizija razvoja, ciljevi razvoja, mjere u ostvarivanju ciljeva, s posebnom pažnjom stavljenom na: 1) identificiranje mogućnosti za uspostavu lanca dodane vrijednosti, 2) organizacijske aspekte, odnosno ulogu Županije, općina / gradova i poduzetnika, 3) politiku zaštite okoliša, 4) uspostavu informacijskog sustava.

1.3 Uvažavana načela i metodologija izrade Studije

Budući da se radi o stručnoj podlozi za donošenje Programa dugoročnog održivog gospodarenja mineralnim sirovinama na području Zagrebačke županije, posebna je pažnja posvećena participativnosti, odnosno aktivnom uključivanju svih subjekata zainteresiranih i/ili relevantnih za predmetnu problematiku.

Metodološki je to provedeno na način da su:

• identificirani, kontaktirani i pozvani na suradnju svi najznačajniji subjekti, uključujući5:

o koncesionare / proizvođače s područja Zagrebačke županije i Grada Zagreba (tzv. Zagrebačkog prostora)

o značajnije proizvođače i dobavljače koji opskrbljuju Zagrebačko tržište mineralnim sirovinama iz šireg okolnog prostora

o tijela državne uprave u čijem djelokrugu je upravljanje i/ili neki vid nadzora nad djelatnošću rudarstva (Ministarstvo gospodarstva, Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Državni inspektorat, Inspekcija zaštite okoliša, Inspekcija zaštite prirode, Sanitarna inspekcija, Županijska uprava za ceste, Vodopravna inspekcija, Hrvatske vode – VGO Zagreb)

o Županijska upravna tijela (Upravni odjel za gospodarstvo, Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša)

o općine i gradove Zagrebačke županije, Grad Zagreb

5 potpun popis ostvarenih kontakata priložen je kao dodatak Studiji.


6

o eksponiranije lokalne („zelene“) nevladine udruge koje artikuliraju stavove dijela lokalnih zajednica

o predstavnike relevantnih znanstvenih institucija (Institut za geološka istraživanja)

o predstavnike više raznih strukovnih interesnih udruženja rudara (PROMINS, Udruga hrvatskih rudarskih inžinjera, Udruženje kamenoloma RH)

o Hrvatsku Gospodarsku Komoru – Sektor za Industriju, Hrvatsku Gospodarsku Komoru – Komoru Zagreb

o Državni zavod za statistiku

• provedene su ankete sa:

o koncesionarima / proizvođačima s područja Zagrebačke županije i Grada Zagreba6 (priložene među dodacima Studiji)

o značajnijim identificiranim dobavljačima mineralnih sirovina iz šireg okolnog prostora

o relevantnim tijelima lokalne samouprave u općinama / gradovima Zagrebačke županije

• provedeni su poluformalni intervjui sa svim ostalim netom nabrojanim identificiranim subjektima

• u suorganizaciji strukovnog udruženja (PROMINS) organiziran je okrugli stol na temu izrade Studije, na koji su pozvani svi proizvođači / koncesionari s područja Zagrebačke županije i Grada Zagreba, na kojemu su doneseni određeni zaključci, i ponovno pozvani na konstruktivnu suradnju u izradi dokumenta kojim se nastoji unaprijediti uvjete odvijanja djelatnosti na području Županije.

Osim načela participativnosti, pri izradi studije poštovalo se i načelo supsidijarnosti, prema kojemu se problemi trebaju rješavati na razini na kojoj se to može najefikasnije učiniti, gdje se kao važni kriteriji efikasnosti u obzir uzimaju participativnost i demokratičnost. Konkretno, na primjeru hijerarhije prostornih planova, prostornim planom višeg reda osmišljava se područje obuhvata kao logična cjelina i daju se smjernice za detaljnije planove nižeg reda, no detalji se određuju planovima nižeg reda.

U slučaju ove Studije, iako se njome analizira i osmišljava djelatnost na razini Županije (uz uvažavanje i šireg konteksta), nastojalo se:

• anticipirati odredbe i smjernice buduće Nacionalne strategije u dijelu relevantnom za promatranu problematiku (gospodarenje kamenim materijalima na širem „Zagrebačkom tržištu7“)

• u vezi s aspektima sustava čija promjena zahtijeva inicijativu s nacionalne razine i koji su izvan ingerencija županijske razine, dati komentare i konstruktivne prijedloge koji se mogu upotrijebiti bilo u argumentaciji inicijative za izmjenu, bilo u osmišljavanju samih izmjena

• u osmišljavanju „županijskih rješenja“ maksimalno uvažiti iskustva, viđenja, želje i planove županijskih općina i gradova.

Nadalje, pri izradi studije, te u prvom redu kod davanja preporuka, nastojalo se u potpunosti uvažiti okvir zadan:

• relevantnim planovima, programima i strategijama, uključujući Županijski prostorni plan, Program zaštite okoliša Zagrebačke županije, Strategiju i program održivog gospodarskog razvoja Zagrebačke županije (GZŽ 04/03)

• trenutnim relevantnim aktivnostima (npr. pojačana aktivnost rudarske inspekcije, plan sustavnog nadzora od strane Inspekcije zaštite okoliša, i dr.)

6 Anketni upitnici su priloženi među dodacima Studiji. 7 Pod ovim se misli na prostor s kojega se to tržište opskrbljuje u trenutnim i nekim drugim mogućim tržišnim uvjetima (npr. nezadovoljenost tržišta opskrbom od prostorno bližih proizvođača – koji mogu ponuditi nižu cijenu jer im je trošak transporta niži – diže cijenu na tržištu, što povratno „širi prostor“ iz kojega je ekonomski opravdano dobavljati mineralne sirovine na tržište).


7

• zatečenim stanjem u prostoru.

S obzirom na u pravilu vrlo problematično naslijeđe loše8 prakse u prošlosti, ovo posljednje operativno znači da se pri ocjeni prihvatljivosti mogućih / predlaganih rješenja uvažavalo činjenicu da zatečeno stanje devastiranog prostora najčešće nije moguće ispraviti bez određene fleksibilnosti u primjeni standardnog skupa danas primjenjivanih kriterija prihvatljivosti, te da je osnovni kriterij prihvatljivosti zahvata pitanje unapređuje li se njime postojeće stanje u cjelini, na najoptimalniji mogući način. Konkretno, česta je situacija u kojoj jedina ekonomski provediva sanacija devastiranog prostora zahtijeva zahvat koji bi se prema današnjim standardima mogao ocijeniti kao dodatna „devastacija“ okolnoga prostora. To znači da kruta primjena kriterija, te vađenje iz konteksta ukupne ideje zahvata – podizanja kvalitete devastiranog prostora njegovom „prenamjenom“, odnosno privođenjem nekoj novoj smislenoj / kvalitetnoj namjeni – lako može, „u skladu sa zakonom“, spriječiti sveukupno gledano (uvažavajući i gospodarske i okolišne i društvene kriterije) najkvalitetnije rješenje9.

Konačno, iako se Studija, sukladno svom naslovu i projektnom zadatku, treba baviti problematikom eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije, zbog toga što se radi analiza gospodarske djelatnosti gdje se granice i topologija tržišta ne poklapaju s administrativnim prostornim granicama Županije, za smislenu analizu bilo je potrebno kao prostorni obuhvat Studije uzeti šire područje koje obuhvaća:

• Zagrebačku županiju

• Grad Zagreb10, kao još uvijek nezanemarivog proizvođača mineralnih sirovina, no daleko značajnijega kao glavnog potrošača mineralnih sirovina, središte gospodarske živosti kojemu gravitira širi okolni prostor

• Širi prsten oko Grada Zagreba i Zagrebačke županije, iz kojega se također značajnim količinama opskrbljuje Zagrebačko tržište mineralnih sirovina11.

Prostor tržišta mijenja se u vremenu, ovisno o trenutnom odnosu ponude i potražnje, ali uvijek striktno uvažavajući temeljni postulat racionalne (ekonomične i ekološki podobne) gradnje – onaj o upotrebi lokalnih materijala. Argumentacija navedenog postulata je vrlo jednostavna. Ovisno o trenutnim cijenama, cijena cestovnog transporta građevnih materijala izjednačuje se s cijenama nekih materijala već na udaljenostima od 30 do 50 km. Željeznički transport je jeftiniji12, ali i dalje je ipak samo dodatak na osnovnu proizvođačku cijenu, a zahtijeva i nezanemarive infrastrukturne preduvjete. Značajno povoljniji vid transporta je onaj vodenim putovima (riječni, morski), no on u slučaju Zagrebačke županije nije relevantan. Argumentu financijsko-ekonomske efikasnosti mogu se dodati i drugi, pretežito ekološki argumenti, kao što su: pojačano trošenje cesta, povećani utrošak goriva i transportnih sredstava, potreban prostor, buka i prašina neizbježni pri transportu i pretovaru velikih količina materijala, itd.

U idealnoj situaciji, potrebe za mineralnim sirovinama po regijama, te smjernice za prostornu distribuciju i kapacitete proizvodnje kojima se te potrebe trebaju zadovoljiti, bile bi okvirno dane Nacionalnom strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama. U situaciji gdje takav dokument ne postoji, nužno je u

8 Prakse koje, prema današnjim kriterijima koji daleko više uvažavaju problematiku okoliša i individualna prava građana, sigurno ne bi bile odobrene. 9 Jasno, pretpostavka ovakvog pristupa je da postoje mehanizmi nadzora i kontrole kojima će se osigurati da se zahvat doista provodi sukladno predloženom projektu eksploatacijske sanacije, te da neće završiti kao novi napušteni devastirani prostor. 10 Funkcionalni i prostorni međuodnos Grada Zagreba i Zagrebačke županije čini nužnim sagledavanje cijelog tzv. Zagrebačkog prostora (prostor Grada i Županije) u praktički svim zamislivim problemima. 11 Ovaj prostorni obuhvat Studije određen je nakon što se preliminarnim ispitivanjem tržišta ustanovilo da značajni segment ponude dolazi iz šireg okolnog prostora. 12 Ni u ovom slučaju, izračun nije posve jednostavan, jer, iako je željeznički transport značajno jeftiniji po jedinici udaljenosti (npr. mjereno u [t robe/km]), osim u iznimno pogodnim slučajevima kad su i proizvođač i potrošač resursa direktno spojeni na željezničku infrastrukturu, na osnovnu cijenu transporta po km udaljenosti, treba dodati još i dodatne troškove utovara i istovara, te cijenu transporta od mjesta proizvodnje do utovarnog mjesta a željeznicu, te od istovarnog mjesta do mjesta upotrebe transportiranog resursa.


8

okviru Studije koja se bavi djelatnošću unutar županije, sagledati i širi prostorni i gospodarsko-tržišni kontekst, te nastojati predvidjeti odredbe i smjernice buduće strategije13.

1.4 Komentar iskustva izrade studije

Izrada Studije, provedena prethodno skiciranim široko-participativnim procesom, omogućila je vrlo korisnu „dijagnostiku“ sustava, iz čega izdvajamo sljedećih nekoliko najznačajnijih uvida.

Prvo, komunikacija među stranama koje bi kroz suradnju trebale osmisliti i dogovoriti program gospodarenja mineralnim sirovinama uglavnom ili ne postoji, ili je isključivo službena i lišena svakog entuzijazma. Općenito, razina nepovjerenja, pa čak i animoziteta među relevantnim subjektima, izrazito je visoka. To je vjerojatno i osnovni razlog relativno slabog inicijalnog odziva na anketu i poziv na suradnju u izradi Studije, u kojoj se, među ostalim, ostavilo prostora i za „kritički osvrt na trenutno stanje“, te „prijedloge za njegovo unapređenje“14, odnosno, ta činjenica može se protumačiti i kao relativno uvjerljiv indikator male trenutne zainteresiranosti za aktivan konstruktivni suradnički pristup rješavanju zajedničkih problema. Umjereni optimizam u vezi s mogućnosti unapređenja utvrđenog stanja, što je nužni preduvjet svakog zamislivog zadovoljavajućeg scenarija budućeg razvoja sektora eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije, budi činjenica da su postojale i iznimke15 od navedene okvirne ocjene, te da je većina subjekata, nakon što su bili izravno kontaktirani i na „osobniji“ način pozvani na suradnju, tu suradnju ipak prihvatila.

Drugo iskustvo izrade Studije je to da je bilo izrazito teško doći do podataka. Podaci, kojih u osnovi i nema previše, uzevši u obzir da se radi o 30-tak eksploatacijskih polja na području Zagrebačke županije, razbacani su po mnogim mjestima, nepotpuni, upitne pouzdanosti, često nekonzistentni, te uglavnom vrlo teško dostupni. Ne samo da podaci nisu organizirani u jedinstveni informacijski sustav, već se neki ključni podaci tretiraju kao poslovna, odnosno upravna tajna – čak i kada su bili potrebni za izradu stručne podloge na osnovi koje Županija treba informirano donijeti odluku o politici gospodarenja na svom području, što prema zakonu (NN 33/01) spada u njen samoupravni djelokrug. Nelogičnost takve politike raspolaganja podacima najbolje demonstrira činjenica da se isti podatak može dobiti, bez ikakvog obvezivanja na tajnost i sl., od samog poslovnog subjekta čiju poslovnu tajnu navodno štiti zakon. Tretirati, konkretno govoreći, podatak o utvrđenim zalihama kao poslovnu tajnu, definitivno ima smisla u inicijalnoj fazi, kada je posjed rješenja o potvrđenoj količini i kakvoći rezervi mineralne sirovine ključna prednost u dobivanju prava na eksploataciju. Međutim, nakon završetka procesa odobravanja eksploatacijskog polja, u tijeku kojega su svi podaci u procesu donošenja informirane odluke javno predočeni, tretiranje tog podatka kao poslovne tajne više sliči na relikt iz hladno-ratovskog razdoblja, kada je sve, a vjerojatno posebno podaci o „strateškim rezervama mineralnih sirovina“, bilo tretirano kao tajna. Problem je što takav zakonski okvir podupire, a ne dokida upravni kontekst standardno karakteriziran slabom komunikacijom, „čuvanjem podataka u ladici“ i sl. Neraspoloživost pouzdanih relevantnih podataka utjecala je na pristup analizi provedenoj u Studiji na način da su mnoge vrijednosti dobivene kao stručna procjena informirana postojećim nepotpunim skupom podataka, gdje se procjena temeljena na podacima nepoznate točnosti i pouzdanosti nastojala objektivizirati usporedbom podataka prikupljenih iz različitih raspoloživih izvora.

Konačno, posljednji dojam koji se nametao tijekom izrade studije je da je sektor karakteriziran relativno visokom razinom neuređenosti, nelegalnosti i neučinkovitosti, kako u provedbi odredbi, tako i u svom upravno-nadzornom dijelu.

13 Nacionalna strategija gospodarenja mineralnim sirovinama trenutno je u fazi pokretanja izrade. 14 Potpuni anketni obrazac dat je u Dodacima. 15 Značajna iznimka je PROMINS – gospodarsko interesno udruženje za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina u Hrvatskoj, i neke njegove istaknutije članice, koje aktivno nastoje na uspostavi komunikacije i proaktivne suradnje, te su se rado odazvale pozivu na suradnju, i puno pomogle u poticanju ostalih.


9

1.5 Kratak pregled sadržaja po ostalim poglavljima

Sadržaj Studije strukturiran je u 10 poglavlja.

U drugom poglavlju najprije se objašnjava zakonski okvir kojim je uređena djelatnost rudarstva i općenito, gospodarenje mineralnim sirovinama u RH. Posebno se komentira institucionalni okvir, na način da su identificirani glavni akteri i organizacijski izazovi. Poglavlje završava osvrtom na temu rudarske rente, odnosno naknada za eksploataciju mineralnih sirovina, ili općenitije, instrumente i načine razdiobe koristi od eksploatacije mineralnih sirovina.

U trećem poglavlju se na sustavan način analizira područje Zagrebačke županije s obzirom na njegov potencijal za eksploataciju mineralnih sirovina. Nakon kraćeg dijela u kojemu se definiraju i pojašnjavaju osnovni korišteni termini, analiza kreće od opisa geološke građe tzv. Zagrebačkog prostora (Grad Zagreb sa Zagrebačkom županijom), a potom se detaljno opisuje resursni potencijal za sve mineralne sirovine koje su u promatranom području prisutne u količinama i kvaliteti koja omogućuje gospodarsko korištenje. Izrijekom, to su: 1) tehničko-građevni kamen, 2) građevni pijesak i šljunak, 3) građevni pijesak, 4) keramička i ciglarska glina, 5) arhitektonsko-građevni kamen, te 6) energetske mineralne sirovine (ugljikovodici i geotermalne vode).

U četvrtom poglavlju analizira se ono što smo u Studiji definirali kao „Zagrebačko tržište mineralnih sirovina“ – prostor sa središtem u Zagrebu, kao nesumnjivo najznačajnijem regionalnom konzumentu mineralnih sirovina, s obuhvatom određenim na način da je uključen sav prostor iz kojega se sirovina za građevinske materijale doprema na Zagrebačko tržište. Budući da je strana potražnje izrazito fragmentirana, tržište je analizirano prvenstveno sa strane ponude, na način da su sintezom podataka prikupljenih iz različitih izvora relativno detaljno opisani i analizirani svi osnovni segmenti ponude, uključujući legalnu proizvodnju na području Zagrebačke županije, legalnu proizvodnju na području Grada Zagreba, ilegalnu eksploataciju, eksploataciju iz korita i inundacijskog područja rijeke Save, te dobavu iz šireg okolnog prostora. Naglasak je stavljen na kamene materijale – tehničko-građevni kamen i građevni pijesak i šljunak – budući da je ta kategorija trenutno gospodarski najinteresantnija, a i gospodarenje njome je unutar djelokruga županije.

U petom poglavlju razmatra se utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš i prirodu. Tema se prvo razmatra općenito, na način da su identificirani osnovni potencijalni utjecaji i mjere koje čine sastavni dio suvremene prakse eksploatacije mineralnih sirovina, te kojima se negativni utjecaji mogu, ako ne posve izbjeći, a ono značajno smanjiti. Slijedi opis trenutne situacije i trendova u Zagrebačkoj županiji u vezi s pitanjem utjecaja eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš i prirodu. Poglavlje završava identifikacijom i određivanjem mjera politike zaštite okoliša u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije.

U šestom poglavlju analizira se društveno-gospodarski značaj eksploatacije, mjeren prvenstveno kriterijima doprinosa zaposlenosti, generiranoj novostvorenoj vrijednosti, te regionalnom gospodarstvu u cjelini.

U sedmom poglavlju prikazani su i komentirani rezultati ankete na temu eksploatacije mineralnih sirovina, provedene među županijskim općinama i gradovima s ciljem da se njihova iskustva, razmišljanja, želje i planovi prepoznaju i uvaže već i u stručnoj podlozi za proces odlučivanja na Županijskoj razini.

U osmom poglavlju daje se kratki prikaz trenutnog stanja, trendova i praksi gospodarenja u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina, u prvom redu građevnih materijala, u EU. Ova tema značajna je iz dva osnovna razloga. Prvo, pristupanjem Hrvatske u EU za nju će početi vrijediti EU pravila, pa je ta pravila svakako dobro što prije upoznati i početi uvažavati u planiranju, pogotovo kada se radi o djelatnosti kakvo je rudarstvo, gdje su vremenski okviri za planiranje duži nego za većinu drugih djelatnosti. Drugo, stavljanje vlastitih iskustava, problema i pristupa njihovom rješavanju u širi kontekst tuđih iskustava, izvjesno smanjuje vjerojatnost pogrešnih odluka i „otkrivanja tople vode“.

U devetom poglavlju najprije se na osnovi utvrđenih trendova daju predikcije potreba/potraženje i ponude mineralnih sirovina, u prvom redu kamenih materijala, na Zagrebačkom tržištu. Potom se, u svjetlu tih projekcija, identificiraju te, s obzirom na njihove posljedice, komentiraju alternativne politike gospodarenja mineralnim sirovinama na području Zagrebačke županije.


10

Preporučeno rješenje elaborirano je u obliku prijedloga sastavnica programa održivog gospodarenja mineralnim sirovinama, koji je detaljno iznesen u posljednjem, desetom poglavlju. U poglavlju su predloženi ciljevi gospodarenja, relativno sveobuhvatan skup smjernica za dugoročno održivo gospodarenje, te konačno, detaljnije razrađene prioritene mjere za unapređenje stanja u sektoru gospodarenja mineralnim sirovinama Zagrebačke županije.

U priloge je uvršten popis svih kontakata i suradnji tijekom izrade Studije, detaljniji izvod iz Zakonske regulative, anketni upitnici korišteni u anketama provedenim među koncesionarima i općinama/gradovima Zagrebačke županije, te grafički prilozi – kartogrami.


11

2 Zakonski i institucionalni okvir, te raspodjela rente Ovo poglavlje sastoji se od tri dijela. Prvi dio ukratko opisuje relativno veliki opus propisa relevantnih za rudarsku djelatnost i gospodarenje mineralnim sirovinama, uključujući: Zakon o rudarstvu (NN190/03); Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94); Zakon o vodama (NN107/95); Zakon o šumama (NN52/90); Zakon o zaštiti prirode (NN162/03); Zakon o zaštiti okoliša (NN82/94); Zakon o zaštiti zraka (NN48/95); Zakon o zaštiti od buke (NN20/03); Zakon o javnim cestama (NN40/00) – te potom daje osvrt na postojeće zakonsko rješenje, na temelju usporedbe sa zakonskom regulativnom za ostale prirodne resurse (šume, vode). Drugi dio opisuje institucionalni okvir: osnovne aktere, njihove zadaće, organizacijske izazove za kvalitetno funkcioniranje sustava gospodarenja mineralnim sirovinama. Treći dio relativno detaljno razmatra pitanje rudarske rente – ključni instrument za reguliranje pravedne razdiobe koristi od eksploatacije rudnog blaga.

2.1 Važeći propisi relevantni za rudarsku djelatnost i gospodarenje mineralnim sirovinama

Provedba prvih višestranačkih izbora polovicom 1990. godine označila je korjenite društvene promjene u Republici Hrvatskoj. U sklopu epohalnih promjena mijenjala se cjelokupna geopolitička karta istočne Europe, ali i temeljne zasade dotadašnjeg društvenog uređenja.

Sagledavši stanje i promjene društveno-političkog i gospodarskog sustava države, Vlada Republike Hrvatske formulirala je i prezentirala Saboru u prosincu 1990. dokument pod naslovom “Strategija razvitka Republike Hrvatske” (Izvješća Hrvatskog sabora 13/90). Osnovno razvojno opredjeljenje - tržišna ekonomija kompatibilna sa sustavima razvijenih zemalja, temelji se prema tom dokumentu na sljedećim odrednicama: 1) politički i gospodarski suverenitet Republike; 2) identificirani oblici vlasništva i integralno tržište roba, rada i kapitala; 3) politička demokracija, sloboda i pravna sigurnost, te jednakost građana i privrednih subjekata. Nadalje, u dokumentu je izražen i sljedeći stav: “Razvitak Republike Hrvatske treba zasnivati prvenstveno na ljudskim potencijalima, a otkloniti zabludu da smo bogati prirodnim resursima.”

Politika uređenja prostora i prostorno planiranje shvaćeni su kao vrednovanje i korištenje prostornih resursa kroz prostorne planove, odnosno kao osnova za razmještaj aktivnosti u prostoru i osmišljeno gospodarenjem njime, čime bi se uskladili različiti interesi korisnika prostora. Racionalno gospodarenje prostorom treba se zasnivati na utvrđivanju podnošljivog opterećenja prostora, te provođenju primjerene zemljišne politike kojom bi se kroz iskorištavanje i upotrebu ujedno štitilo resurse prostora.

U poglavlju o osnovnim elementima razvojne politike i sustava u pojedinim oblastima, za segment rudarstva ocijenjeno je da otkrivene rezeve mineralnih sirovina ne predstavljaju osnovu za veliku ekspanziju djelatnosti. Preporučeno je da se Ustavom definira državno vlasništvo nad rudnim blagom. Za provedbene instrumente politike rudarenja nominirana su odobrenja (koncesije) za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Nažalost, o mehanizmima generiranja politike rudarenja, odnosno politike gospodarenja mineralnim sirovinama, nije bilo riječi. Naglašeno je da je “u uvjetima tržišne privrede potrebno jednoznačno osigurati interese i prava države s naslova istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, ali i putem deregulacije otvoriti veći prostor za poduzetništvo i na tom području gospodarstva”.

Mineralne sirovine i njihova eksploatacija izravno se navode u Ustavu Republike Hrvatske, poseban zakon (“lex specialis”) je Zakon o rudarstvu i prateći propisi, a znatan utjecaj na reguliranje gospodarenja tim resursom imaju odredbe Zakona o prostornom uređenju, Zakona o vodama i Zakona o šumama. Osim tih, u praksi se mora voditi računa o odredbama još niza drugih propisa.

2.1.1 Ustav Republike Hrvatske

U Ustav Republike Hrvatske (NN56/90) unesene su odredbe koje određuju položaj mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj. Izrijekom se rudno blago spominje u članku 52. koji glasi:


12

“ More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku, imaju njezinu osobitu zaštitu. … Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.”

Kao kuriozitet može se uočiti da “ More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva” neprijeporno imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, dok “zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja” imaju tu zaštitu tek ako je to određeno posebnim zakonom. U stvarnosti su sve vrijednosti iz druge skupine bolje zaštićene od rudnog blaga.

Od izravnog značaja za problematiku mineralnih sirovina su još i odredbe članka 48. i 49. Ustava Republike Hrvatske:

• (čl. 48) „Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru.“ Ova se ustavna odredba odnosi jednako na sva fizička i pravna lica, pa tako i na samu državu.

• (čl. 49.) “Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjeni su monopoli.” Ova načelna odredba, uz potrebnu razradu u zakonima i podzakonskim aktima, u znatnoj mjeri određuje strukturu gospodarstva, pa tako i rudarstva.

2.1.2 Zakon o rudarstvu

Današnji Zakon o rudarstvu – pročišćeni tekst (NN190/2003) korijene vuče još iz austrougarskih vremena. On je rezultat niza izmjena i dopuna Zakona o rudarstvu donijetog još 1959. godine (Službeni list FNRJ 22/64). Izmjene i dopune uslijedile su 1964. (Sl. list 22/64) i 1966. (Sl. list 4/66), a 1967. donijet je republički Zakon o rudarstvu (NN 52/67) kojim su regulirana pitanja iz nadležnosti republike. Prvi integralni hrvatski zakon o rudarstvu donesen je 1975. godine (NN18/75). Taj je zakon inoviran i donešen kao novi Zakon o rudarstvu (NN19/83). Temeljne društvene promjene rezultirale su 1990. donošenjem Ustava Republike Hrvatske, pa je tim slijedom donesen i novi Zakon o rudarstvu (NN27/91). U odnosu na prethodne zakone, osim što je prilagođen novim društvenim okolnostima, smanjen mu je obujam izdvajanjem određene građe u nove podzakonske akte – pravilnike. I taj je zakon pretrpio nekoliko izmjena, te je u Narodnim novinama 35/95 objavljen njegov pročišćeni tekst. Godine 2003. objavljen je novi Zakon o rudarstvu – pročišćeni tekst (NN190/03), koji je i danas na snazi.

Prvi članak aktualnog Zakona o rudarstvu definira položaj rudnog blaga u Republici Hrvatskoj, a glasi: “Rudno blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima i na način koji su propisani ovim zakonom. Rudno blago je u vlasništvu Republike Hrvatske.”

Nadalje se tim zakonom definiraju opće odredbe, odredbe koje reguliraju istraživanje mineralnih sirovina, eksploatacija mineralnih sirovina, obaveze nosilaca istražnih i eksploatacijskih prava i nadležnih tijela uprave, zaštitne mjere, upravni i inspekcijski nadzor, te kaznene odredbe.

Problematika istraživanja mineralnih sirovina i njihove eksploatacije je tim odredbama i odredbama pratećih pravilnika detaljno regulirana, a sva rješenja izravno uvjetovana citiranom odredbom članka 1.

Pored Zakona o rudarstvu, problematiku mineralnih sirovina reguliraju još dva zakona (Zakon o geološkim istraživanjima - NN34/86 i zakon o osnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima - S.L. SFRJ 64/73) i tridesetak pravilnika, odnosno odluka (vidi Tablica 1.). Tablica 1. Izbor propisa iz “rudarske” regulative

R. br. PROPIS SL.list SFRJ NN 1 Zakon o rudarstvu (pročišćeni tekst) 190/03 2 Odluka o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina 104/96; 127/99


13

R. br. PROPIS SL.list SFRJ NN 3 Pravilnik o katastru istražnih prostora i eksploatacionih polja, te o načinu vođenja

evidencije, zbirke isprava i popisa rudarskih poduzeća i samostalnih poduzetnika kojima su izdana odobrenja za istraživanja ili eksploataciju mineralnih sirovina

44/91

4 Pravilnik o postupku provjere rudarskih projekata 140/99 5 Pravilnik o postupku utvrđivanja i ovjere rezervi mineralnih sirovina 140/99 6 Pravilnik o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u rudarstvu 9/00 7 Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina 125/98 8 Pravilnik o istraživanju mineralnih sirovina 125/98 9 Zakon o geološkim istraživanjima 34/86 10 Pravilnik o uvjetima i načinu polaganja stručnog ispita i ispitnom programu za

samostalno obavljanje geoloških istraživanja 14/88; 29/88;

85/95 11 Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o

rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi 53/77; 24/86; 17/90;

53/91*

12 Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi

48/92; 60/92;

13 Tehnički normativi za rudarske objekte, postrojenja i uređaje 55/96 14 Pravilnik o tehničkim normativima za prijevoz transporterima s trakom u rudarstvu 5/73; 12/74;

4/86; 4/89; 34/89;

55/96**

15 Pravilnik o tehničkim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se upotrebaljavaju pri podzemnim rudarskim radovima u nemetanskim jamama.

66/78; 55/96**

16 Pravilnik o tehničkim normativima za pripremanje sirovina - ruda obojenih metala 36/79 55/96**

17 Pravilnik o tehničkim normativima pri istraživanju i eksploataciji nafte, zemnih plinova i slojnih voda

43/79; 41/81; 15/82

55/96**

18 Pravilnik o tehničkim normativima pri prijevozu ljudi i materijala oknima rudnika 4/80; 12/85; 35/87; 51/88

55/96**

19 Pravilnik o tehničkim normativima za istraživanje, dobivanje i pripremu nuklearnih mineralnih sirovina

39/85; 40/86; 55/96**

20 Pravilnik o sadržaju dugoročnog programa i rud. Projekata za istraživanje i ekspl. čvrstih mineralnih sirovina

10/87

21 Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena (ukrasnog kamena), tehničkog kamena, šljunka i pijeska, te za preradu arhitektonsko-građevnog kamena

11/86

22 Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina

4/86; 62/87 55/96**

22 Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja i uređaje u rudnicima površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina

66/87 55/96**

23 Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju jamskih magazina eksplozivnih sredstava u rudnicima s podzemnom eksploatacijom minearlnih sirovina

12/88 55/96**

24 Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja, uređaje i instalacije u rudnicima s podzemnom eksploatacijom

21/88; 90/91; 55/96**

25 Pravilnik o tehničkim normativima pri rukovanju ekplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu

26/88; 63/88; 55/96**

26 Pravilnik o tehničkim normativima za podzemnu eksploataciju ugljena 4/89; 45/89; 3/90; 54/90;

55/96**

27 Pravilnik o tehničkim normativima pri prijevozu ljudi u rudnicima s podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina horizontalnim i kosim prostorijama

34/89 55/96**

28 Pravilnik o tehničkim normativima za cijevne vodove za plinoviti kisik 52/90 55/96** 29 Pravilnik o tehničkim normativima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina,

metala i nemetala 24/91 55/96**

30 Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata za dobivanje morske soli i za proizvodnju morske soli

20/78 55/96**


14

R. br. PROPIS SL.list SFRJ NN 31 Pravilnik o tehničkim normativima za rudarske radove pri istraživanju i eksploataciji

ležišta kamene soli 8/79 55/96**

32 Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za dizala 51/70 55/96** 33 Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne uređaje za gašenje požara ugljičnim

dioksidima 44/83; 31/89 55/96**

34 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od požara i eksplozija pri čišćenju posuda za zapaljive tekućine

2/85 55/96**

Pojašnjenje: 53/91* - Zakon o preuzimanju saveznih zakona koji se se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički propisi; 55/96** - Zakon o normizaciji. Napomena: U popisu je naveden samo izbor propisa u najčešćoj primjeni, a za pojedina specifična područja postoje i drugi propisi.

U Dodatku 2. dan je kratak pregled zakonske osnove kojom je uređena rudarska djelatnost. Već i iz takvog kratkog pregleda, vidi se da su postupci koji prethode odobrenju eksploatacije mineralnih sirovina vrlo složeni i dugotrajni.

No, osim poštivanja postupaka i normi propisanih rudarskom regulativom, potrebno je udovoljiti i nemalom broju ostalih relevantnih propisa. Primjerice, ukoliko se ležište mineralne sirovine nalazi na državnom zemljištu, samo za pribavljanje dokaza o pravu izvođenja rudarskih radova za nekretnine unutar odobrenoga eksploatacijskog polja (članak 42. Zakona o rudarstvu), potrebno je ishoditi od 20 do 25 različitih dokumenata, odnosno provesti toliko postupaka u 14 državnih institucija!

2.1.3 Zakon o prostornom uređenju

Zakon o prostornom uređenju (NN30/94) nezaobilazan je akt u reguliranju bilo koje djelatnosti vezane uz prostor, pa tako i rudarstva. Naime, prostornim uređenjem se, prema tom zakonu, osigurava gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Za razliku od prethodne verzije tog zakona (Zakon o prostornom planiranju i uređivanju prostora - NN54/80) u kojoj se izravno navode “nalazišta ruda i šume” (čl. 39.) kao osobito vrijedna područja, u ovom se zakonu ne navode taksativno pojedini elementi prostora. Bitna su načela prostornog uređenja proklamirana ovima Zakonom, čije dosljedno provođenje uključuje i racionalno gospodarenje rudnim blagom:

• Članak 2. Gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju se uvjeti za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelu integralnog pristupa u planiranju prostora. Integralni pristup u planiranju prostora obuhvaća naročito: 1) poznavanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvoja u prostoru, 2) izradu dokumenata prostornog uređenja, 3) praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.

• Članak 3. Prostorno uređenje temelji se na načelima: 1) ravnomjernoga, gospodarskoga, društvenog i kulturnog razvoja prostora Države, uz njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti, 2) održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, 3) zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša, 4) zaštite spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, 5) osiguranja boljih uvjeta života, 6) usuglašavanje interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru, 7) usuglašenosti prostornog uređenja pojedinih dijelova prostora Države, 8) povezivanje prostora Države s europskim prostornim ustrojem, 9) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje u skladu s ovim i drugim posebnim propisima, 10) uspostavljanja sustava informacija o prostoru u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora.

Iz odredbi Zakona o prostornom uređenju proizlazi obaveza ishođenja lokacijske dozvole za rudarske objekte. Postupak ishođenja lokacijske dozvole uključuje izradu i postupak prihvaćanja Studije utjecaja


15

na okoliš. Ti su postupci često vrlo složeni i dugotrajni, a postoje i situacije koje zakonima nisu predviđene, te ih nije moguće legalizirati16.

2.1.4 Zakon o vodama

Izuzetak od ingerencija Zakona o rudarstvu nad svim mineralnim sirovinama određen je člankom 4. Zakona o rudarstvu koji glasi: „Odredbe ovog zakona odnose se na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina koje se nalaze u zemlji ili na njenoj površini, na riječnom jezerskom ili morskom dnu ili ispod njega u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru u granicama Republike Hrvatske ili u podmorju Jadranskoga mora izvan državnog područja do granica sa susjedima. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, eksploatacija obnovljivih ležišta građevnog pijeska i šljunka iz korita i s obala vodotoka, jezera, umjetnih objekata za sakupljanje vode, uređenog i neuređenog inundacijskog područja, iz ušća rijeka koje se ulijevaju u more i kanala spojenih s morem, provodi se po propisima o vodama; te Zakonom o vodama (NN107/95), u njegovom petom odjeljku “Vađenje mineralnih sirovina u području značajnom za vodni režim“.

Člankom 53. određeno je da se pijesak i šljunak iz obnovljenih ležišta u području značajnom za vodni režim (vodotoci i druga ležišta površinskih voda, uređeni i neuređeni inundacijski pojas, pojas mora uz ušća rijeka koja se ulijevaju u more i kanala spojenih s morem u polumjeru od jedne nautičke milje) mogu vaditi samo na osnovi vodopravne dozvole, te na osnovi ugovora o koncesiji kada je to ovim Zakonom određeno. Za vađenje pijeska i šljunka iz neobnovljivih ležišta i za vađenje kamena na području iz stavka 2. ovoga članka i u zonama sanitarne zaštite, pored uvjeta propisanih Zakonom o rudarstvu, potrebna je i vodopravna dozvola.

Vodopravnom dozvolom, odnosno ugovorom o koncesiji iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona, osobito se određuje eksploatacijsko polje, količina i uvjeti vađenja pijeska, šljunka i kamena koji se može izvaditi, te obaveza uređenja eksploatacijskog polja i njegova okoliša nakon završetka vađenja.

Pravne, odnosno fizičke osobe koje na području iz članka 53. vade pijesak, šljunak ili kamen dužne su voditi očevidnik o količini i kakvoći izvađenih tvari i podatke o tome dostavljati " Hrvatskim vodama".

Naravno, ukoliko se mineralne sirovine nalaze na prostorima od vodnogospodarskog interesa, u postupku odobravanja njihovog korištenja traži se očitovanje tijela nadležnog za vodno gospodarstvo o uvjetima pod kojima se eksploatacija može provoditi.

Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN55/02), u vezi s djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina, određeno je sljedeće.

Članak 11. u dijelu o zaštiti podzemnih vodonosnika s međuzrnskom poroznošću, površinsku i podzemnu eksploataciju zabranjuje u 2. i 1. zoni, dok je u trećoj zoni dopuštena. Druga zona je prostor oko prve zone, s vanjskom granicom na 50-dnevnoj udaljenosti (udaljenost se mjeri u vremenu potrebnom da kontrolni volumen vode podzemnim tokom stigne od jedne do druge točke) od vodozahvatnog objekta.

Za slučaj krških vodonosnika (članak 22.), eksploatacije mineralnih sirovina zabranjena je veći u najmanje restriktivnoj i najširoj četvrtoj zoni, pa onda automatski i svim strožim, unutrašnjim zonama, bližim vodozahvatnom objektu.

Slično, za zaštitu površinskih izvorišta – akumulacija i jezera (članak 32.), eksploatacija se zabranjuje već u „najmanje restriktivnoj“ trećoj zoni, pa onda automatski i u strožoj drugoj i prvoj zoni oko izvorišta.

Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba Zakona o vodama i njegovih podzakonskih akata provode Državna uprava za vode (Državna vodopravna inspekcija) i županijski uredi nadležni za poslove upravljanja vodama (županijska vodopravna inspekcija).

16 Primjerice, nije moguće steći pravo vlasništva ili mogućnost korištenja nekih zemljišnih parcela pod ingerencijom Hrvatskih voda, jer zakonska procedura za takve slučajeve nije propisana.


16

2.1.5 Zakon o šumama

Zakon o šumama (NN52/90) pod pojmom „gospodarenje šumama“ podrazumijeva i „vađenje pijeska, kamena i šljunka“ (član 8. točka 2.). U članu 44. određuje: „Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, zabranjeno je ... iskorištavanje humusa, gline, pijeska, šljunka i kamena.“

Nadalje (članak 45.) propisuje: „Izuzetno od odredaba člana 44. stava 2. ovoga zakona, pod uvjetom da nije u suprotnosti sa šumsko-gospodarskorn osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskim jedinicama ili programom za gospodarenje šumama, Poduzeće za šume, odnosno pravna osoba koja gospodari šumom, može općim aktom predvidjeti za svoje potrebe, kao i za potrebe građana uz naknadu, ... iskorištavanje humusa, pijeska, šljunka, kamena ... Opći akt o iskorištavanju pijeska, šljunka i kamena iz stava 1. i opći akt iz stava 2. ovoga člana donosi se uz prethodno mišljenje općinske skupštine. Za šume na kojima postoji pravo vlasništva akt iz stava 1. ovoga člana donosi općinska skupština, odnosno organ koji ona odredi.“

Očigledno, i na šumskom zemljištu se iskorištavanje mineralnih sirovina omogućuje tek uz niz ispunjenih preduvjeta.

2.1.6 Zakon o zaštiti prirode

Brojne odredbe Zakona o zaštiti prirode (NN162/03) načelno se odnose na gospodarenja prirodnim dobrima (tako i mineralnim sirovinama), a dio i izravno na same mineralne sirovine.

U ciljevi i zadaće zaštite prirode (članak 3.) uvršteni su utvrđivanje stanja prirode i osiguravanje praćenja stanja, te osiguravanje održivog korištenja prirodnih dobara.

Jedno od temeljnih načela zaštite prirode je da se neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo (članak 4.).

Među ostalim, zaštita prirode provodi se osobito i „unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnoga gospodarstva“ (članak 5.).

Pod prirodnim dobrima podrazumijevaju se sve sastavnice prirode koje čovjek iskorišćuje u gospodarske svrhe. Prirodna dobra mogu biti neobnovljiva (mineralne sirovine) i obnovljiva (biološka dobra, vode, obnovljivo tlo) (članak 7.).

Planove gospodarenja prirodnim dobrima u zaštićenim područjima vlasnici ili ovlaštenici prava donose uz prethodnu suglasnost Ministarstva (članak 16.).

U dijelu kojim se određuje problematika zaštite krajobraza, člankom 28. propisano je:

• Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina obavlja se na način da se u najvećoj mjeri očuvaju krajobrazne vrijednosti prostora.

• Štetne posljedice za krajobraz koje bi mogle nastati eksploatacijom mineralnih sirovina izbjegavaju se izborom najpovoljnije lokacije, tipa i obujma namjeravanog zahvata.

• Štetne posljedice za krajobraz, izazvane istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina, otklanjaju se sanacijom kopa, odnosno uređenjem cjelokupnoga eksploatacijskog polja, oblikovanjem prema stanju prirode u svrhu uspostavljanja doprirodnog krajobraza ili pripreme tog prostora za druge namjene prihvatljive za prirodu.

• Izjava o obavljenoj provjeri rudarskog projekta i prihvaćanju projektnih rješenja ne može se dati ako Ministarstvo nije izdalo potvrdu da je projektno rješenje sanacije, odnosno uređenja cjelokupnog eksploatacijskog polja, izrađeno u skladu s izdanim uvjetima zaštite prirode. Ako Ministarstvo ne uskrati ili ne izda potvrdu u roku od trideset dana, smatrat će se da je potvrda o usklađenosti s izdanim uvjetima zaštite prirode izdana.

• Projekt sanacije, odnosno uređenja eksploatacijskog prostora zahvaćenog radovima nakon završetka iskorištavanja mineralnih sirovina, sastavni je dio glavnoga rudarskog projekta eksploatacije mineralnih sirovina.


17

• Kada se potpuno ili trajno obustave eksploatacijski radovi, provode se mjere osiguranja kojima se isključuje moguća opasnost za ljude, imovinu i zemljište sukladno posebnom propisu. Nadležno tijelo utvrđeno posebnim propisom ne može izdati potvrdu o obavljenoj sanaciji dok ne pribavi od Ministarstva mišljenje da su provedene mjere sanacije utvrđene projektom sukladno ovome Zakonu. Mišljenje o provedenim mjerama sanacije Ministarstvo je dužno izdati u roku od trideset dana.

Navedene odredbe u skladu su s odredbama Zakona o rudarstvu.

Budući da ima više slučajeva u kojima se eksploatacija mineralnih sirovina provodi u zaštićenom području prirode, uglavnom zbog toga što je na nekoj lokaciji postojala prije proglašenja zaštićenog područja, u nastavku se daje sažeti prikaz odredbi Zakona o zaštiti prirode koje se odnose na zaštićena područja prirode i obavljanje gospodarskih aktivnosti u tim područjima. Tablica 2. daje pregled kategorija zaštićenih područja i odredbe vezane uz obavljanje gospodarskih djelatnosti u tim područjima. Tablica 2. Odredbe vezane uz obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar zaštićenih područja prirode

ZAŠTIĆENO PODRUČJE (članak 150)

ODREDBA VEZANA UZ OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI UNUTAR PODRUČJA

strogi rezervat U strogom rezervatu zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti. (članak 151.) nacionalni park U nacionalnom parku su dopuštene radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode.

U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara. (Stavak 5.) U nacionalnom parku dopušteno je obavljanje … gospodarskih djelatnosti koje su se obavljale u nacionalnom parku do njegova proglašenja, sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa. Djelatnosti iz stavka 5. ovoga članka mogu se ograničiti radi očuvanja izvornosti prirode nacionalnog parka. (članak 152.)

posebni rezervat U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično). U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom. Posjećivanje i razgledavanje posebnog rezervata može se zabraniti ili ograničiti mjerama zaštite. (članak 153.)

park prirode U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uvjetima zaštite prirode. (članak 154.)

regionalni park U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u regionalnom parku utvrđuje se uvjetima zaštite prirode. (članak 155.)

spomenik prirode Na spomeniku prirode i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. (članak 156.)

značajni krajobraz U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. (članak 157.)

park šuma U park-šumi su dopuštene samo oni zahvati i radnje čija je svrha njeno održavanje ili uređenje. (članak 158.)

spomenik parkovne arhitekture

Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen. (članak 159.)

Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove. Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode osniva Vlada. Javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima osnivaju županijske skupštine ili Skupština Grada Zagreba (članak 171.).

Javne ustanove … obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja s ciljem zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju. Javne ustanove koje upravljaju parkovima prirode i regionalnim parkovima nadziru i način obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti, s ciljem osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara (članak 172.).

Sredstva za rad javne ustanove i obavljanje djelatnosti iz članka 172. ovoga Zakona osiguravaju se iz: 1) državnog proračuna, proračuna županije, Grada Zagreba, grada ili općine; 2) prihoda od korištenja


18

zaštićenih prirodnih vrijednosti; 3) prihoda od naknada; 4) drugih izvora utvrđenih ovim Zakonom i posebnim propisima.

Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima upravlja upravno vijeće. Članove upravnog vijeća javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode imenuje ministar (članak 174.).

Organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora u nacionalnom parku i parku prirode uređuje se PROSTORNIM PLANOM UREĐENJA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA. Prostorni plan nacionalnog parka i parka prirode donosi Sabor (članak 180.).

Upravljanje zaštićenim područjima iz članka 150. stavak 1. točke 1. ovoga Zakona provodi se na temelju PLANA UPRAVLJANJA. Plan upravljanja donosi se za razdoblje od deset godina. Plan upravljanja određuje razvojne smjernice, način izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem, te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području dužne su se pridržavati plana upravljanja. Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana upravljanja i ostvareni rezultati, te se prema potrebi obavlja revizija plana upravljanja na način i u postupku kako je to propisano za njegovo donošenje (članak 181.).

Plan upravljanja, među ostalim, sadrži i smjernice za razvoj dopuštenih djelatnosti u zaštićenom području (članak 182.).

Članak 183. govori o MJERAMA ZAŠTITE zaštićenih područja. Izrijekom, mjere zaštite zaštićenih područja sastavni su dio dokumenata prostornog uređenja, planova upravljanja …, te drugih propisa koji se donose na temelju ovoga Zakona i koji uređuju pitanja zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja nacionalnog parka, parka prirode i drugih zaštićenih područja. Mjerama zaštite može se zabraniti ili ograničiti izvođenje zahvata u prostoru (gradnja infrastrukturnih objekata, gradnja novih tranzitnih, komunalnih, energetskih, telekomunikacijskih i prometnih objekata, otkopavanje ili zasipavanje terena, otkopavanje ili odnošenje kamenja, minerala ili fosila, odlaganje otpada i ispuštanje otpadnih voda, mijenjanje vodnog režima, odvoženje naplavina, gospodarsko korištenje prirodnih dobara, izvođenje hidromelioracijskih zahvata, odstranjivanje živica i drugih prirodnina, sadnja monokultura, sakupljanje gljiva i biljaka i njihovih dijelova, uznemiravanje, ubijanje ili hvatanje životinja, lov, ribolov, prometovanje, športsko-rekreacijske djelatnosti, postavljanje reklamnih i drugih oznaka, posjećivanje i razgledavanje, i druge aktivnosti koje mogu ugroziti zaštićenu prirodnu vrijednost).

Konačno, članak 185. govori o korištenju zaštićenih prirodnih vrijednosti. Izrijekom, na zaštićenom području dopušteni su oni zahvati i radnje koji ga ne oštećuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je zaštićen…. Za zahvate i radnje koji se provode na temelju planova gospodarenja u šumarstvu, lovstvu, ribarstvu, vodnom gospodarstvu i rudarstvu, nije potrebno ishoditi dopuštenje ako planovi gospodarenja sadrže uvjete zaštite prirode.

2.1.7 Zakon o zaštiti okoliša

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 82/94), zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja (članak 1.).

Jedan od osnovnih instrumenata provođenja zaštite okoliša je i procedura Procjene utjecaja na okoliš, kojom se „nastoji osigurati ostvarenje načela preventivnosti usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata, građenja, odnosno obnove objekta i/ili obavljanja djelatnosti (u daljnjem tekstu: zahvat) s prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području. Procjenom utjecaja na okoliš sagledava se mogući nepovoljni utjecaj namjeravanog zahvata na tlo, vodu, more, zrak, šume, klimu, zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, krajolik, prostorne i kulturne vrijednosti, te njihove međuodnose, uzimajući u obzir i druge planirane zahvate i mogući međuutjecaj s postojećim ili planiranim zahvatima na području na kojemu se sagledava utjecaj zahvata. Procjena utjecaja na okoliš treba sadržavati i vrednovanje utjecaja namjeravanog zahvata na okoliš, odnosno dijelove okoliša, te mjera zaštite okoliša, kako bi se nepovoljni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša. Procjena utjecaja na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata,


19

odnosno prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvate za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno (članak 25.).

Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš; sadržaj, rok i način izrade studije o utjecaju na okoliš; način donošenja ocjene i zaključka o namjeravanom zahvatu; način obavješćivanja javnosti i određivanja roka i načina sudjelovanja javnosti o odlučivanju; prava i obveze sudionika u postupku određeni su Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00).

Osnovni dijelovi studije su: 1) Opis zahvata i lokacije; 2) Ocjena prihvatljivosti zahvata (zasnovana na: a) prepoznavanju i pregledu mogućih utjecaja zahvata i njegovih varijantnih rješenja na okoliš tijekom pripreme, građenja i korištenja zahvata, odnosno prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvata, uključujući ekološku nesreću i rizik njezina nastanka; b) analizi koristi i troškova (cost-benefit analiza) zahvata; c) usklađenost zahvata s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske o smanjenju prekograničnih utjecaja na okoliš i/ili smanjenju globalnih utjecaja na okoliš; d) prijedlogu najprikladnije varijante zahvata u pogledu utjecaja na okoliš s obrazloženjem); 3) Mjere zaštite okoliša i plan provedbe mjera; 4) Zaključak studije (u sažetom obliku); 5) Sažetak studije za javni uvid priređen za širu javnost; 6) Izvori podataka (članak 5.). Ako lokacija zahvata nije određena ili nije pobliže određena dokumentima prostornog uređenja, studijom se mora ocijeniti i izbor lokacije zahvata (članak 6.).

Pravilnik uključuje i Popis zahvata za koji je obavezna Procjena utjecaja na okoliš. U vezi s djelatnošću eksploatacije mineralnih sirovina, Studija je obavezna za sljedeće zahvate:

• proizvodne građevine za proizvodnju nemetalnih mineralnih proizvoda:

o kamenog brašna

o asfaltne baze nazivnog kapaciteta većeg od 100 t/sat

o betonare nazivnog kapaciteta većeg od 30 m3/sat

o drobljenog kamenog materijala kapaciteta 50 000 t/god i više

o cementa

o stakla, kapaciteta 30.000 t/god. i više

o keramike, kapaciteta 10.000 t/god. i više

o opekarskih proizvoda, kapaciteta 50.000 t/god. i više

o gipsa, kapaciteta 5.000 t/god. i više

o vapna, kapaciteta 10.000 t/god. i više

o ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, kapaciteta 10.000 t/god. i više

• eksploatacija mineralnih sirovina - površinska eksploatacija:

o ruda metala i nemetala, kapaciteta 50.000 t/god. i većeg

o gline, šljunka, pijeska, kapaciteta 100.000 m3/god. i većeg

o šljunka, pijeska, gline s ukupnim rezervama od 500.000 m3 i više, odnosno kapacitetom od 100.000 m3/god i više

o tehničkog građevnog kamena s ukupnim rezervama od 100.000 m3, odnosno godišnjim kapacitetom od 20.000 m3/god i više

o arhitektonskog građevnog kamena, kapaciteta 1.000 m3/god. i većeg

o ostalih ruda nemetala s ukupnim rezervama od 250.000 t, odnosno godišnjim kapacitetom od 50.000 t/god i više

o eksploatacija geotermalne vode koja se koristi u energetske svrhe

• eksploatacija mineralnih sirovina - podzemna eksploatacija:

o sva podzemna eksploatacija mineralnih sirovina.


20

2.1.8 Zakon o zaštiti zraka

Zakon o zaštiti zraka (NN 48/95)17 jedan je od zakona kojim se pojedine teme zaštite okoliša detaljnije uređuju i određuju. Ovdje ga se ističe zbog toga što je upravo onečišćenje zraka (prašinom) jedan od objektivno značajnijih negativnih utjecaja eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš, a istovremeno i jedan od glavnih prigovora lokalnog stanovništva i drugih korisnika prostora. U nastavku se ukratko opisuju osnovne odredbe relevantne za eksploataciju mineralnih sirovina.

Prema članku 5.: 1) onečišćen zrak je zrak koji sadrži onečišćujuće tvari u takvoj koncentraciji, takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoću življenja, zdravlje i dobrobit ljudi i štetno utjecati na okoliš uopće, odnosno, koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporučenih vrijednosti kakvoće zraka (PV); 2) onečišćavajuća tvar je tvar u krutom, tekućem ili plinovitom stanju koja može nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi, kakvoću življenja, biljni i životinjski svijet, ljudskim radom ostvarena materijalna dobra, promjenu klime i ozonski omotač; 3) preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV) su vrijednosti ispod kojih se utjecaj na zdravlje Ijudi i vegetaciju ne očekuje ni pri trajnoj izloženosti; 4) granične vrijednosti kakvoće zraka (GV) su vrijednosti ispod kojih se ne očekuje štetno djelovanje na zdrave osobe, ali pri dugotrajnoj izloženosti njihovom utjecaju postoji rizik mogućeg utjecaja na osjetljive skupine (npr. mala djeca, kronični bolesnici), biljke, pa i materijalna dobra; 5) katastar emisije je skup podataka o vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja/unošenja štetnih tvari u zrak; 6) sanacijski program je skup mjera za poboljšanje kakvoće zraka na nekom području, a ostvaruju se zamjenom sirovina (goriva), tehnološkog procesa ili pročišćavanjem otpadnih plinova prije otpuštanja u zrak, preseljenjem ili prestankom rada pogona, drugačijim usmjeravanjem prometa i drukčije; 7) registar izvora emisija je popis onečišćujućih objekata, uredaja i djelatnosti izrađen na osnovi obaveznih prijava, koji služi kao podloga za izradu katastra emisija, sanacijskog programa i za redoviti nadzor; 8) zaštitne udaljenosti su najmanje dopušteni razmaci izmedu izvora emisije i naselja (stambenih četvrti) propisani radi zaštite zdravlja i kakvoće življenja ljudi.

Članak 6. zakona, izvore onečišćavanja razvrstava u tri kategorije: 1) tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak (stacionarni izvori); 2) prijevozna sredstva (cestovna vozila, izvancestovna vozila, lokomotive, brodovi, zrakoplovi) koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak; 3) uređaji, površine i druga mjesta (difuzni izvori) odakle se onečišćujuće tvari slobodno šire zrakom bez određena ispusta ili dimnjaka.

Sukladno navedenim kriterijima, eksploatacijska polja, s obzirom na emisiju prašine, definitivno treba tretirati kao difuzni izvor onečišćavanja zraka.

Izvori onečišćavanja zraka (članka 6.) moraju biti izgrađeni i/ili proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani tako da: 1) (za stacionarne izvore i prijevozna sredstva) ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije; 2) (za difuzne izvore) ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i okoliš.

Stupanj onečišćenosti zraka, odnosno kakvoća zraka, standardno se mjeri državnom i područnom mrežom za praćenje kakvoće zraka (članci 10.-17.), ali i mjerenjima posebne namjene (članci 18., 19.) u slučajevima: 1) kada su mjerenja propisana izrađenom procjenom utjecaja na okoliš i/ili propisanim mjerama zaštite; te 2) kada postoji osnovana sumnja ili pritužba građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja zraka. Odluku o posebnim mjerenjima, njihovu sadržaju i načinu financiranja donosi poglavarstvo Grada Zagreba, grada i općine.

Pravne i fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćavanja zraka iz članka 6. alineje 1. i 3. ovoga Zakona (stacionarni i difuzni izvori) dužne su: 1) prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, kao i svaku njegovu promjenu (rekonstrukciju) Županijskom uredu i Gradskom uredu Grada Zagreba, odnosno u gradu i općini ispostavama županije nadležnim za zaštitu okoliša; 2) osigurati redovito praćenje (mjerenje i/ili proračunavanje) emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik; 3) redovito dostavljati podatke iz alineje 2. ovoga stavka u katastar onečišćavanja okoliša (Članak 27.).

Sukladno ovom članku, i eksploatacijska polja koja predstavljaju značajniji difuzni izvor onečišćenja zraka prašinom trebala bi redovito pratiti svoje emisije. Kod odobravanja novih eksploatacijskih polja, ta

17 Novi Zakon o zaštiti zraka upravo je (prosinac 2004.) u proceduri donošenja.


21

mjera (npr. testno i trajno mjerenje taložene tvari na kritičnim punktovima oko eksploatacijskog polja) se standardno propisuju mjerama određenim na osnovi provedene Procjene utjecaja na okoliš.

Razlog zašto se ovakva mjerenja ne provode18 vjerojatno je neka kombinacija činjenica: 1) da su obveznici prijave „emisije u okoliš“ određeni drugim pravilnikom (Pravilnik o katastru emisija u okoliš NN 36/96) u kojemu se eksploatacijska polja ne spominju eksplicitno među pobrojanim obveznicima, a i odgovarajući obrasci su prilagođeni stacionarnim izvorima; 2) da se kamena prašina ne smatra onečišćujućom tvari koja je posebno opasna za zdravlje ljudi (što je, kada se radi o silikatnim stijenama, opasna zabluda), te 3) da joj je utjecaj relativno lokaliziran.

U svakom slučaju, čini se da je moguće i tumačenje Zakona o zaštiti zraka prema kojemu bi se građanin mogao potužiti da količina prašine koja dolazi od eksploatacije „narušava kakvoću življenja, zdravlja i dobrobit ljudi i štetno utječe na okoliš uopće“, te zatražiti da se stanje nastoji popraviti na način da se osmisli i počne provoditi sanacijski program sa stalnim praćenjem razine onečišćenja, te dodatne mjere, kao što su ugradnja otprašivača, polijevanje vodom, asfaltiranje putova kojima se kreće mehanizacija, pravilno lociranje deponija sa sitnim agregatima, i dr.

Inspekcijski nadzor provedbe odredbi Zakona o zaštiti zraka u djelokrugu je Inspekcije zaštite okoliša.

2.1.9 Zakon o zaštiti od buke

Buka je također jedan od osnovnih negativnih utjecaja zahvata eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš, pa stoga u nešto više detalja sagledavamo i zakonsku regulativu – Zakon o zaštiti od buke (NN20/03) i njegove podzakonske akte - kojom se uređuje ta problematika.

Zaštita od buke nastoji se osigurati kroz više instrumenata. Osnovni je vjerojatno uvažavanje buke kod prostornog planiranja, odnosno promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata). Za tu svrhu, kao stručna podloga za sve prostorno planske dokumente trebala bi se raditi tzv. karta buke - prikazi postojećih i predviđenih razina imisija buke na svim mjestima unutar promatranog područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke, … s prikazom prekoračenja dopuštenih razina buke te broja ljudi i/ili stanova izloženih buci određene razine.

Sljedeći instrumenti prevencije uključuju: obavezno sagledavanje problematike buke u proceduri procjene utjecaja zahvata na okoliš, te zadovoljenje kriterija zaštite od buke kao preduvjet za dobivanje uporabne dozvole za građevinu / postrojenje.

Konačno, ukoliko se usprkos navedenim instrumentima netko ipak potuži na previsoku razinu buke, sanitarna inspekcija, koja je zadužena za inspekcijski nadzor u području buke, pokreće po službenoj dužnosti postupak kojim se utvrđuje objektivno stanje nekim vidom stručnog vještačenja, a ovisno o nalazima izdaje se rješenje kojim se propisuju mjere sanacije s ciljem dovođenja razine buke u dopuštene granice.

Tablica 3. prikazuje najviše dopuštene ekvivalentne razine buke u dB za vanjske prostore, ovisno o njihovoj namjeni, određene Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90). Tablica 3. Najviše dopuštene 15-minutne ekvivalentne razini buke u db

ZONA Noć Dan Bolničke zone, oporavilišta, zone odmora i rekreacije, kulturno-povijesni lokaliteti i veliki parkovi

40 dB 50 dB

Stambena gradska područja, ostala naselja, turističke zone, kampovi i zone odgojno-obrazovnih institucija, znanstveno-istraživački instituti

45 dB 55 dB

Poslovno-stambena zona s objektirna javne namjene izvan gradskog središta, dječja igrališta

50 dB 60 dB

Poslovno-stambena zona s objektima javne namjene unutar gradskog središta, zone 50 dB 65 dB

18 Nijedan koncesionar na području Zagrebačke županije ne dostavlja podatke o onečišćenju prašinom u Županijski ured državne uprave, niti vjerojatno provodi praćenje emisije prašine.


22

duž autoputeva i glavnih gradskih prometnica Industrijska, skladišna i servisna područja te područja transportnih terminala bez stanova*

Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči

2.1.10 Zakona o javnim cestama

Slično kao sa prašinom i bukom, standardni prigovor i objektivno postojeća negativna posljedica zahvata eksploatacija mineralne sirovine u nekom području je intenzivnije korištenje i habanje javne cestovne infrastrukture.

Problematika se nastojala urediti Pravilnikom o prekomjernoj uporabi javnih cesta (NN 40/00), kojim se propisuju mjerila za utvrđivanje prekomjerne uporabe javne ceste, postupak za dobivanje rješenja o odobrenju za prekomjernu uporabu javne ceste, postupak za rekonstrukciju i prilagodbu javne ceste, mjerila za izračun naknade, način obračuna i naplate naknade za prekomjernu uporabu javne ceste, te nadzora nad svim navedenim.

Članak 2. definira prekomjernu uporabu javne ceste kao njezinu uporabu iznad vrijednosti prometnog opterećenja za koju je projektirana, odnosno građena, nastalu zbog obavljanja djelatnosti pravnih ili fizičkih osoba uz javnu cestu. Pri tome se pod povećanim prometnim opterećenjem smatra porast prosječnog godišnjeg dnevnog prometa srednje teških i teških teretnih vozila za više od 10% u odnosu na postojeći. Pravilnik (članak 3.), izrijekom među djelatnostima navodi: 1) proizvodnju, odnosno eksploataciju mineralnih sirovina iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi, nemetalnih minerala, arhitektonskog građevinskog kamena, svih vrsta soli i solnih voda, mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se dobivaju mineralne sirovine, tehničkog građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, te opekarske gline; 2) eksploataciju obnovljivih ležišta građevnog pijeska i šljunka; 3) izgradnju građevina prometa i veza, energetskih, vodnih i industrijskih građevina, građevina za postupanje s otpadom, te građevina za posebne namjene; te 4) preusmjeravanje prometa zbog zatvaranja javne ceste na duže od 10 dana na druge javne ceste.

Za odobrenje prekomjerne uporabe javne ceste potrebno je podnijeti zahtjev nadležnoj upravi za ceste, te nakon dobivanja odobrenja platiti naknadu za prekomjernu uporabu javne ceste. Naknada se koristi za pokrivanje povećanih troškova održavanja javnih cesta. Visina naknade je, redom za prethodno navedene djelatnosti: 1) 2.5% od ukupnog prihoda ostvarenog prodajom u određenom razdoblju; 2) 2,5 kn/m³ odvezene količine; 3) 3,0 kn/m³ ugrađene količine materijala; 2.400,00 kn/dan.

Ukoliko se radi o cestama koje nisu građene tako da mogu podnijeti osovinsko opterećenje od najmanje 115 kN ili koje nemaju odgovarajuće tehničke elemente za sigurno odvijanje prometa srednje teških i teških teretnih vozila, javna cesta mora se prije započinjanja djelatnosti rekonstruirati, odnosno prilagoditi za povećano prometno opterećenje, a sve troškove rekonstrukcije, odnosno prilagodbe javne ceste, snosi budući „prekomjerni“ korisnik (članak 9.). Nakon obavljene rekonstrukcije, korisnik je oslobođen plaćanja prije spomenute naknade, u visini koja odgovara troškovima rekonstrukcije.

Nadzor nad provedbom ovoga Pravilnika obavlja ovlašteni predstavnik nadležne uprave za ceste u prisutnosti inspektora cestovnog prometa i cesta.

Veći je problem s provedbom odredbi ovog pravilnika u stvarnosti. Prvo, prosječni godišnji dnevni promet u stvarnosti se skoro i ne mjeri na lokalnim i županijskim cestama, pa nema egzaktnih podataka na osnovi kojih bi se moglo utvrditi radi li se o 10% povećanju prometa. Štoviše, da se promet i mjeri, standardno se mjeri broj vozila, bez distinkcije kategorija srednjih i teških teretnih vozila koje Pravilnik spominje u definiciji. Cijena provedbe mjerenja trenutno je oko 300.000 kn, za što nadležna uprava za ceste nema sredstva, a ako nema valjanog mjerenja, nema pravne osnove za primjenu Pravilnika.

Drugo, stanje lokalnih cesta u pravilu nigdje ne zadovoljava navedeni kriterij od 115 kN osovinskog opterećenja, pa bi dosljedna primjena pravilnika obavezala svakog budućeg koncesionara na zahvat rekonstrukcije ceste, koji bi u ukupnoj kalkulaciji vrlo vjerojatno bio inhibitorno skup za cijeli projekt.

Stoga se pravilnik u praksi koristi više kao osnova za pregovore nego kao čvrsto slovo zakona.


23

2.1.11 Osvrt na zakonska rješenja u području gospodarenja mineralnim sirovinama

Kvalitetu određene regulative najbolje odražava stanje u reguliranom području. Nažalost, za područje rudarstva postoje brojne primjedbe javnosti, ali i sudionika u rudarskoj djelatnosti.

Premda Hrvatska, a tako i zagrebački prostor, ne posjeduje veliko rudno bogatstvo, prisutne su mineralne sirovine solidna osnova za namirenje društvenih potreba za pojedinim sirovinama (posebice građevnim materijalima). Međutim, i ono malo sirovina koje imamo nije adekvatno valorizirano, a rudarska se djelatnost sve više marginalizira. Uslijed toga, prirodni resursi u vlasništvu države (rudno blago) se narušavaju, gospodarska grana (rudarstvo) ima znatne poteškoće u poslovanju i struka stagnira.

Neadekvatno definiran status mineralnih sirovina nosi sa sobom obezvređivanje ležišta mineralnih sirovina različitim zahvatima u prostoru, neuredno tržište mineralnih sirovina, poteškoće oko legalizacije eksploatacije mineralnih sirovina, narušavanje pravila struke, izostavljanje mineralnih sirovina iz svih vidova dokumentacije o prostoru, odnosno njihov neadekvatni tretman, lošu sliku rudarske djelatnosti općenito u medijima i javnosti, pojave nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina, te s druge strane, na pojedinim područjima inflaciju odobrenja za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina,

Upravni postupci koji se vode prema Zakonu o rudarstvu vrlo su slični upravnim postupcima koji se vode po propisima nadležnim za uređenje prostora, te se postupci u suštini podvostručuju. U praksi dolazi do velikih teškoća zbog neusklađenih ili nedorečenih propisa i neravnopravnog položaja mineralnih sirovina.

Neprimjerena distribucija nadležnosti tijela nadležnih za rudarstvo ima za posljedicu neadekvatna kadrovska rješenja u većini županija i time pojave nestručnog rada, šutnje ili čak i gorih oblika ponašanja nekih tijela uprave. Zamijećen je i sve veći broj upravnih sporova, što ukazuje na probleme u drugostupanjskom postupku.

Eventualna institucionalna unapređenja moguća su kroz uspostavu sustava gospodarenja mineralnim sirovinama, lociranje svih prvostupanjskih postupaka u nadležnost županijskih tijela, čime bi se dosljedno poštovalo upravno načelo dvostupnosti zagarantirano Ustavom Republike Hrvatske i pojačani upravni nadzor.

Sve naglašeniji problem nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina pokušao se riješiti postroženim kaznenim odredbama Zakona o rudarstvu. To, međutim, nije dovoljno, jer je dobar dio nelegalne eksploatacije nastao zbog potreba tržišta, a uzrokovan je, među ostalim i nemogućnošću ishođenja potrebnih dozvola uslijed zamršene i neefikasne regulative. Stoga bi primjerena politika davanja koncesija, zasnovana na promišljenom i sustavnom gospodarenju mineralnim sirovinama, za što je potrebna i adekvatna novelacija regulative, bila najefikasniji regulator nelegalne eksploatacije.

Regulativu je moguće ocjenjivati i na temelju usporedbe sa srodnim regulativnim područjima19. Rudarska legislativa uspoređena je s legislativom o vodama, šumama i poljoprivrednom zemljištu, jer im je predmet srodan – naime, sve su to prirodni resursi, kao i mineralne sirovine. Osim toga, u praksi se interes za eksploatacijom mineralnih sirovina najčešće sukobljava s interesima zaštite navedenih resursa.

Legislativni korpus za sva četiri područja je sličan. Za rudarstvo se sastoji od tri zakona i tridesetak pravilnika ili odluka, za vode dva zakona i tridesetak podzakonskih akata, za šume dva zakona i osamnaest podzakonskih akata, te za poljoprivredu šest zakona i osamdesetak podzakonskih akata.

Sadržaj legislative uspoređen je na temelju regulativnih kategorija – pojmova, koje svaka od navedenih regulativa obrađuje (vidi Tablica 4.). Tablica 4. Regulativne kategorije – osnova usporedbe regulativa

gospodarska djelatnost bazirana na resursu

odraz mogućnosti, stvarnih potreba i gospodarske politike

gospodarske osnove formalno reguliran fond temeljnih spoznaja o predmetu regulative potreban za definiranje gospodarske politike

organizacija i kadrovi ustrojstveni oblici kroz koje se afirmira općedruštveni i strukovni interes

19 Analiza je napravljena 2000. godine (A. Janči, B. Bošnjak), a kako se regulativa nije bitnije mijenjala, ocjene ostaju na snazi.


24

financije financijski odnosi – financijska osnova gospodarenja resursom zaštita resursa preduvjet stabilnog odvijanja gospodarske djelatnosti i sektorska podloga integralne zaštite okoliša ostalo prateće odredbe

Ono što se već prvim pogledom na nazive osnovnih zakona može utvrditi je to da su najvažniji propisi - zakoni u području rudarstva usmjereni na odvijanje gospodarske djelatnosti, dok su u području voda usmjereni na resurs i financiranje gospodarenja resursom, u području šuma na resurs, te u području poljoprivrede na resurs, zaštitu resursa i financiranje gospodarenja resursom. Uočljiva je bitna razlika između intencija rudarskih zakona (reguliranje gospodarske djelatnosti) i zakona ostalih područja (reguliranje resursa i gospodarenja resursom). Prethodni zaključak se osnažuje ako se i ostali propisi svrstaju u definirane kategorije (predmete reguliranja) – Tablica 5. Tablica 5. Predmet reguliranja pojedinih propisa po regulativnim područjima

Regulativno područje

Gospodarska djelatnost

Zaštita resursa

Osnove gospodarenja

Organizacija i kadrovi

Financije Ukupno

broj % broj % broj % broj % broj % broj % Rudarstvo 26 79 1 3 2 6 2 6 2 6 33 100

Vode 5 15 7 21 8 24 6 18 7 21 33 100

Šume 7 35 3 15 7 35 1 5 2 10 20 100

Poljoprivreda 18 22 21 26 24 30 10 12 8 10 81 100

Izvor podataka: ING Registar, Osnovni uložak 1.I.2000.

Da se iz samih naslova propisa ne bi izvukli krivi zaključci, razvrstane su i odredbe propisa (članci) u navedene kategorije reguliranja. Slika 1. prikazuje dobivene rezultate.

DISTRIBUCIJA ODREDBI LEGISLATIVE PO REGULATIVNIM PODRUČJIMA

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Rudarstvo Vode Šume PoljoprivredaRegulativno područje

% o

dred

bi

ostalofinancijeorganizacija i kadroviosnove gospodarenjazaštita resursagospodarska djelatnost

Slika 1. Distribucija odredbi legislative po regulativnim područjima

Ovi podaci definitivno potvrđuju tezu da je rudarska regulativa pretežno usmjerena na odvijanje gospodarske djelatnosti, i to najvećim dijelom na njen tehnički aspekt, dok regulativa drugih srodnih područja u žižu interesa postavlja osnove gospodarenja resursom, zatim gospodarsku djelatnost, zaštitu resursa, organizacijska i kadrovska pitanja, te financiranje.


25

Na temelju ovakvog legislativnog pristupa rudarstvo se i ne može poimati drugačije nego kao eksploatatorska djelatnost (sa svim negativnim konotacijama), za razliku od vodnog i šumskog gospodarstva, te poljoprivrede, koji zapravo rade isto (eksploatiraju prirodne resurse), ali sa suvremenijim, odnosno mudrijim pristupom. Mnogobrojni primjeri iz prakse to dokazuju.

Rudarska tvrtka ne može dobiti koncesiju za svoju djelatnost, jer bi morala posjeći šumu, odnosno prema mjerilima Hrvatskih šuma, poduhvat je ekološki nepodoban. Istovremeno te iste Hrvatske šume izvrše čistu sječu posebno zaštićenog dijela parka prirode i tada to struka smatra jedinim racionalnim načinom gospodarenja šumom, a zaštitu prirode gotovo protudruštvenim balastom.

Ili drugi primjer, rudarski poduzetnici ne mogu dobiti koncesiju za istraživanje i eksploataciju šljunka jer Hrvatske vode štite integritet svih podzemnih voda. Istovremeno se pod okriljem tih istih Hrvatskih voda nelegalno eksploatira šljunak u inundacijskom području, a nastale “grabe” zatrpavaju otpadom. Doduše, prema Zakonu o vodama isključivu ingerenciju nad prostorima od značaja za režim voda imaju Hrvatske vode, međutim, eksploatacija neobnovljivih ležišta mineralnih sirovina trebala bi se odvijati u skladu sa Zakonom o rudarstvu. Možda je to negdje i realizirano, ali nama nije poznat niti jedan takav slučaj.

Iz takve regulative proizlaze i institucionalni okviri. Za razliku od rudarstva, druge su struke (vidi Tablica 6.) izgradile pozamašne javne institucije (Ministarstva, Državne uprave, županijska tijela uprave, inspekcije, javna trgovačka društva i javne ustanove), koji su ujedno nositelji strukovnih interesa. Te institucije upošljavaju veliki broj stručnjaka (diplomiranih inženjera odgovarajuće struke), konzultiraju struku i intenzivno je prate inovacijama regulative. Nasuprot tome, učešće djelatnika rudarske struke u državnim službama s nadležnošću nad odvijanjem rudarstva svedeno je na sedam djelatnika u državi, odnosno, uzevši u obzir inspekciju, čitavih 15 djelatnika! Tablica 6. Pregled okvirnog broja stručnih uposlenika u državnim tijelima, ustanovama i javnim trgovačkim društvima

Ministarstvo/ Drž. uprava Županije Inspekcije Ustanove Javna trg.

društva UKUPNO Regulativno područje

broj % broj % broj % broj % broj % broj

Rudarstvo 4 27 3 20 8 53 0 0 0 0 15

Vode 35 3 15 1 50 4 700 54 500 38 1 300

Šume 17 2 15 1 27 3 0 0 1000 94 1 059

Poljoprivreda 70 42 25 16 70 42 0 0 0 0 165 Izvor podataka: telefonska anketa.

Očigledna je velika disproporcija broja stručnih djelatnika u upravnim tijelima na poslovima rudarstva, spram broja stručnih djelatnika na drugim uspoređenim poslovima, međutim, ta razlika postaje enormna upravo pribrajanjem djelatnika u javnim ustanovama i trgovačkim društvima, koji rade na poslovima gospodarenja resursom, ali imaju i veliki utjecaj na reguliranje djelatnosti.

Temelj takvih ustrojstvenih rješenja za navedene djelatnosti je opredjeljenje da se resurs ne eksploatira, nego da se njime gospodari. Shodno tome, i “šumska” i “vodna” regulativa izričito nalažu i detaljno reguliraju izradu Šumskogospodarskih, odnosno Vodnogospodarskih osnova. Za mineralne sirovine, koje su u isključivom vlasništvu države, nije propisana izrada adekvatne dokumentacije.

Ustroje navedenih djelatnosti prate i odgovarajuća rješenja financijskih pitanja. Financiranje gospodarenja šumama, vodama i poljoprivrednim zemljištem puno je razrađenije, kumulativno su to i veći iznosi, a ne snose ga samo gospodarski subjekti koji se izravno bave tom djelatnošću, nego svi gospodarski subjekti (za šume) ili svi potrošači (za vode). Troškovi gospodarenja šumama, vodama, a dijelom i poljoprivrednim zemljištem, distribuirani su i na druge djelatnosti (među ostalima i na rudarstvo), dok za ona sredstva koja se izdvajaju na osnovi rudarske djelatnosti nema efikasnih provedbenih propisa, te samim tim izostaju povratni efekti na rudarstvo.


26

Značajni dio regulative o šumama, vodama i poljoprivredi odnosi se na zaštitu tih resursa i interesa gospodarenja njima, što je bez sumnje opravdano i potrebno. Nažalost, takve su odredbe u puno manjoj mjeri zastupljene u rudarskoj regulativi.

Sve navedeno ukazuje na bolje mogućnosti odvijanja gospodarske djelatnosti ukoliko je regulativa okrenuta prema resursu, nego ako se bavi pretežno samom gospodarskom djelatnošću, kao što je to slučaj s rudarskom regulativom.

Neke strukovne institucije drže potrebnom korjenitu promjenu rudarske legislative kojom bi se afirmirao resurs (mineralne sirovine) kao društveno bogatstvo i osnova opstojanja rudarske djelatnosti. Taj je zahtjev na tragu intencija Zakona o prostornom uređenju i Zakona o zaštiti prirode za brigu o prirodnim dobrima. Uvrštavanjem integralnih mineralnih sirovina, a ne samo onih koje se u datom trenutku eksploatiraju, u resursnu osnovu države, županije, gradova i općina, te definiranjem odgovarajućih gospodarskih politika, omogućilo bi se sustavno i kvalitetno rješavanje konflikata interesa do kojih dolazi kod svake djelatnosti, pa tako i rudarske. Na taj način otvorila bi se mogućnost za puno racionalnije i efikasnije odvijanje djelatnosti, što je u interesu struke, gospodarstva i društva u cjelini.

Zbog iskazanih problema valjalo bi temeljito novelirati kompletnu regulativu vezanu uz gospodarenje mineralnim sirovinama, te unijeti dopune u propise koji interferiraju s tim područjem. Vrlo zanimljiva i inspirativna rješenja ponudili su zakonodavci u Sloveniji, a i nekim drugim europskim zemljama.

U svakom slučaju, regulativa mora dati mogućnost afirmacije većine državnih, lokalnih, gospodarskih i pojedinačnih interesa, što za sada nije slučaj.

2.2 Institucionalni okvir

2.2.1 Akteri u sustavu

Mnoštvo je aktera čija je međusobna komunikacija, koordinacija i kooperacija ključna za uspješno planiranje, upravljanje i konačno provođenje eksploatacije mineralnih sirovina na području jedne županije. U nastavku su pobrojani osnovni akteri i ukratko je opisan njihov djelokrug u vezi s eksploatacijom mineralnim sirovinama.

Svakako važna skupna aktera su tijela državne uprave u čijem djelokrugu je upravljanje i/ili neki vid nadzora nad djelatnošću rudarstva. Raspodjela nadležnosti u odlučivanju o mineralnim sirovinama definirana je svom zakonskom regulativom koja se primjenjuje. Za najčešće mineralne sirovine (tehnički građevni kamen, građevni pijesak i šljunak, te ciglarsku glinu) prvostupanjske upravne postupke vode županijski uredi nadležni za rudarstvo (Služba za gospodarstvo Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji), odnosno u Gradu Zagrebu Gradski ured za gospodarstvo. Drugostupanjsko tijelo za navedene postupke je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, koje osim drugostupanjskih postupaka, obavlja i prvostupanjske poslove u okviru svoje nadležnosti. U upravne postupke uključena su sva upravna tijela koja trebaju sudjelovati u određivanju uvjeta pod kojima se može eksploatirati mineralna sirovina na pojedinoj lokaciji. Ukoliko prema posebnim zakonima postoje prepreke za eksploataciju mineralne sirovine, ona se (osim u posebnim slučajevima) neće odobriti. Kako je djelovanje pojedinih tijela i institucija regulirano resornom legislativom, koja najčešće (osim rudarstva) svoje planove i interese sustavno plasira u prostornu dokumentaciju, rješavanje predmeta iz područja rudarstva uglavnom se svodi na usklađenje djelatnosti s prostornom dokumentacijom.

S obzirom na svoj zakonom (NN 33/01) definiran samoupravni djelokrug koji uključuje gospodarski razvoj te prostorno i urbanističko planiranje, važan, ako ne i vodeći partner u osmišljavanju županijske sektorske strategije je i Županija sa svojim relevantnim upravnim tijelima. To su, u prvom redu, Upravni odjel za gospodarstvo, koji sagledava važnost sektora u širem kontekstu gospodarskog razvoja županije, te Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, koji osmišljava prostornu i okolišnu dimenziju djelatnosti.

Podjednako važan partner na lokalnoj razini su općine i gradovi, odnosno njihovi upravni odjeli zaduženi za gospodarstvo, prostorno planiranje, zaštitu okoliša, te komunalne poslove. Osim što su uključeni u proces donošenja Županijskog prostornog plana, te što su glavni nositelj izrade planova unutar svog


27

područja, lokalna tijela uprave uključena su i u postupke dodjele odobrenja propisanih Zakonom o rudarstvu i mogu se u okviru svojih ingerencija očitovati o uvjetima istraživanja, odnosno eksploatacije mineralnih sirovina.

Hrvatske vode, odnosno nadležni Vodno-gospodarski odjel, očituju se prilikom odobravanja istražnih prostora o prihvatljivosti zahvata s obzirom na njegov utjecaj na okolni vodni režim. Istovjetnu ulogu, samo u svojim sektorima, imaju Hrvatske šume i Ministarstvo kulture (uprava za zaštitu kulturne baštine, Uprava za zaštitu prirode).

Relativno je čest slučaj da su se kamenolomi našli unutar područja Parka prirode, najčešće na način da je Park prirode naknadno proglašen na području unutar kojega je već postojalo eksploatacijsko polje. Iako je upravo u tijeku inicijativa da se granice Parkova prirode modificiraju na način na koji će se izbjeći taj umjetno nastali konflikt, u slučajevima kada je to moguće, jer se eksploatacijska polja nalaze na rubnom području parka, u rješavanju postojećih problema Javna ustanova Park Prirode i dalje vrlo je važan akter.

Županijska uprava za ceste nadležna je za rješavanje jednoga stalno apostrofiranog problema vezanog uz eksploataciju mineralnih sirovina – prekomjernog korištenja javnih prometnica. Iako trenutni Pravilnik nije idealan u pogledu svoje usklađenosti s realnim uvjetima, ostaje dovoljno instrumenata za postizanje zadovoljavajućeg dogovora kojim se ovaj negativan utjecaj može ili smanjiti, ili na odgovarajući način kompenzirati.

Samo po sebi je jasno, ali je često zaboravljeno i zanemareno, da su vrlo važan akter i partner i sami koncesionari / proizvođači, kao najizravnije uključeni u proces, koji sve što se zamisli, dogovori i propiše u konačnici trebaju provoditi u praksi. Ishod u konačnici – održivost eksploatacije u svim dimenzijama: gospodarskoj, društvenoj i okolišnoj – ovisi prvenstveno o kvaliteti određenih uvjeta eksploatacije, te o dosljednosti i disciplini koncesionara u provođenju zamišljenih mjera, a uključivanje koncesionara ključno je za oba čimbenika. Naime, može se pretpostaviti da će kvaliteta određenih uvjeta eksploatacije bit viša ukoliko su u njihovo određivanje uključeni i oni koji nesumnjivo imaju najviše iskustva s njihovom implementacijom u stvarnosti, te da će dosljednost i disciplina provoditelja biti veće ukoliko se provodi plan čiju logiku i razloge razumiju, jer su sudjelovali u njegovom kreiranju.

Iako su kameni materijali roba koja ne trpi dugačak transport, u analizi djelatnosti unutar jedne županije svakako treba sagledati i razmjenu s okolnim prostorom20. Sugovornik će u tom slučaju biti glavni proizvođači i dobavljači iz tog perifernog prostora.

Silno važan partner, koji se trenutno prečesto zanemaruje, a koji u konačnici može imati i u potpunosti blokirajući učinak na djelatnost, je lokalno stanovništvo, te udruge putem kojih ono artikulira svoje interese. Poslovni subjekt koji se ne doživljava kao dio šire društvene zajednice, doživljava se i tretira kao strano tijelo.

Cijeli niz aktera odgovoran je za nadzor nad provođenjem dogovorenog i zakonom propisanog.

Državni inspektorat, odnosno njegova Rudarska inspekcija, odgovorna je za inspekcijski nadzor nad djelatnošću. Nakon što jednom rudarski projekti budu uvažili okolišne i krajobrazne vrijednosti, sve ostaje slovo na papiru ako ne postoji kvalitetan, sustavni nadzor nad njihovom dosljednom provedbom. S obzirom na nevelik broj eksploatacijskih polja, taj cilj čini se vrlo dostižan.

Inspekcija zaštite okoliša – svojim djelovanjem u vezi s nadzorom nad onečišćenjem zraka i pravilnim zbrinjavanjem otpada, također je vrlo značajna za djelatnost. Činjenica da pitanje prašine spada među češće pritužbe, te da se ona može značajno smanjiti relativno jednostavnim mjerama samo ukoliko postoji volja i disciplina, govori da posla za Inspekciju zaštite okoliša itekako ima. Osim toga, Inspekcija zaštite okoliša odgovorna je za nadzor nad provođenjem svih mjera zaštite propisanih na osnovi procedure Procjene utjecaja na okoliš. Sanitarna inspekcija nadležna je za nadzor u segmentu onečišćenja okoliša bukom. Inspekcija zaštite prirode nadležna je za nadzor nad djelatnošću s aspekta njegovog utjecaja na

20 Kako smo vidjeli, Zagrebačko tržište veliki je uvoznik i iz šireg prostora od onog obuhvaćenog administrativnim granicama Grada Zagreba i Zagrebačke županije. No istovremeno, kameni materijal se i izvozi iz eksploatacijskih polja u Zagrebačkoj županiji u Sisačko-moslavačku županiju.


28

zaštićene dijelove i područja prirode. Vodopravna inspekcija nadzire onečišćenje površinskih i podzemnih voda.

Za uspostavu kvalitetnog informacijskog sustava važan je partner Državni Zavod za Statistiku. Osim što je također važan izvor sređenih informacija, Hrvatska Gospodarska Komora (i njen Sektor za Industriju i relevantni područni ogranak) važna je i kao mjesto osmišljavanja i artikuliranja sektorskih strateških interesa i smjernica razvoja.

Osim HGK, pa možda trenutno i na životniji način, interese struke vrlo aktivno promiče gospodarsko interesno udruženje za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina u Hrvatskoj – GIU PROMINS.

Konačno, sustavni pristup gospodarenju resursom nije moguć bez kvalitetne podatkovne osnove. Najrelevantnija institucija RH u tom pogledu je Institut za geološka istraživanja (IGI), u kojemu već i postoji trajni projekt Karta mineralnih sirovina RH, koja treba poslužiti i kao stručna osnova za „izradu republičkih, regionalnih i općinskih dugoročnih planova razvoja na bazi iskorištavanja mineralnih sirovina i energetskih resursa; (te) potrebe prostornog planiranja u građevinarstvu, rudarstvu, poljoprivredi, šumarstvu, vodoprivredi i industriji."

Od nevladinih udruga valja još navesti i Udrugu hrvatskih rudarskih inženjera – strukovnu udrugu inženjera profesionalno vezanih uz rudarsku djelatnost.

2.2.2 Osnovni organizacijski problemi i izazovi

Jedan zaključak vrlo jasno slijedi iz prethodnog opis aktera koji su, svaki u svom segmentu, izvan svake sumnje svi vrlo značajni za uspješan održivi razvoj sektora eksploatacije mineralnih sirovina na nekom području: bez kvalitetne komunikacije, koordinacije i kooperacije svih spomenutih aktera, u većim ili manjim skupinama, čiji će sastavi ovisiti o zadaći koju treba riješiti, vjerojatnost za uspjeh postaje neznatna.

Moglo bi se reći i da trenutno stanje o tome vrlo jasno svjedoči nizom postojećih problema koji se ne rješavaju, čini se u prvom redu zbog nedostatka sva tri nabrojana nužna preduvjeta uspjeha. Nema drugog načina da se objasni nekretanje u realizaciju plana, koji vrlo uvjerljivo opisuje scenarij prema kojemu bi se od eksploatacijskog polja, koje trenutno, prema prevladavajućem viđenju, nagrđuje okoliš i predstavlja uglavnom neugodnog susjeda, u narednom, za rudarske pojmove relativno kratkom razdoblju, uspješno ekonomski poslujući, prostor priveo konačnoj namjeni koja bi ga učinila osnovnim elementom atrakcijske osnove turističko-športsko-rekreacijske ponude šireg prostora!

Općenito, relativno visoka razina predrasuda, antagonizama, pa čak i otvorenih neprijateljstava među pojedinim relevantnim akterima, nastala kao posljedica negativnih iskustava iz prošlosti, jedna je od osnovnih prepreka bilo kakvom unapređenju stanja u sektoru. U takvoj situaciji važno je stalno podsjećati da komunikacija, koordinacija i kooperacija nemaju kvalitetne alternative, i da se ne događa, odnosno da nije potrebna samo među skupinama koje imaju iste interese, isto misle i isto rade. Štoviše, upravo suradnja inicijalno suprotstavljenih skupina izuzetno je važna i nezamjenjiva, jer samo kroz takvu (često frustrirajuću) interakciju, svaka skupina biva prisiljena mijenjati svoj nužno ograničeni način viđenja problema. Pokušaj i obaveza razumijevanja i odgovaranja na argumente „druge“ strane pomaže da se preciznije, utemeljenije i uvjerljivije artikuliraju i vlastiti stavovi.

Konačno, često se u vezi sa zaštitom okoliša stručnjacima osnovne djelatnosti, u ovom slučaju rudarstva (ali slično vrijedi i za druge djelatnosti kao što su šumarstvo, ribarstvo, poljoprivreda, i dr.), čini da je zaštita okoliša nešto što se na umjetan način „mistificira u sferu nadogradnje, kao nešto zasebno i izdvojeno od osnovne aktivnosti“ (Nuić, J. et al, 1996), te da i u rješavanju problema vezanih uz zaštitu okoliša „rudar-ekolog mora biti vodeća osoba, koja će isticati probleme, davati rješenja, i pri tome koristiti umijeća drugih struka, aktiviranjem arhitekta-ekologa, šumara-ekologa, agronoma-ekologa, biologa-ekologa i dr. pri izradi Studije utjecaja na okolinu namjeravanog investicijskog zahvata.“

Međutim, u svjetlu uvida jednoga od najoriginalnijih mislilaca svih vremena Alberta Einsteina – koji glasi: Svijet koji smo stvorili danas, kao rezultat našeg dosadašnjeg načina razmišljanja, ima probleme


29

koje ne mogu biti riješeni razmišljajući na način na koji smo razmišljali dok smo ih stvarali 21 – prethodno razmišljanje o temama „tko treba biti vodeća osoba“, „od koga se treba očekivati isticanje problema“, te „zaštiti okoliša kao mistificirane sfere nadogradnje“ (gdje se vjerojatno, posve ispravno, želi reći da se briga o okolišu u konačnici treba integrirati u sve struke, discipline i djelatnosti) čini se nerealno i zbog toga pogrešno, a pristup u kojemu se mišljenja ravnopravno iznose, argumentirano provjeravaju, bez granica nametnutih statusom i pripadnošću ovoj ili onoj struci, čini se kao da će prije iznjedriti toliko potrebnu promjenu u načinu razmišljanja.

Zaštita okoliša će jednoga dana, kada se uspješno integrira u sve sfere mišljenja i djelovanja, postati suvišna disciplina. U međuvremenu, ona je vrlo značajna, upravo zbog toga što je nastala kao reakcija na vrlo prisutan problem našeg neodrživog odnosa prema prirodnom okruženju – sve prioriteniji problem našeg svijeta, kreiran u potpunosti dosadašnjim krivim i kratkovidim načinom razmišljanja.

2.3 Rudarska renta

Rudno blago je u Republici Hrvatskoj, kao i u nekim drugim pravnim sustavima od rimskoga na ovamo, proglašeno dobrom od interesa za državu (Ustav Republike Hrvatske čl. 52.), te je u vlasništvu države (čl. 1. Zakona o rudarstvu).

Kroz dugu povijest rudarstva rijetko se događalo da se iz rudarenja nisu izdvajala specifična davanja - porezi ili rente. Još u prvoj polovici prošlog stoljeća na ovim je prostorima postojao rudarski porez koji su “plaćala poduzeća za obrađivanje ruda i tjeranje posla obrtnih grana spadajućih k rudarstvu” u visini 5-7-10%. U razdoblju nakon drugog svjetskog rata ta je obaveza iščezla, ali ju je uprava pokušala zamijeniti ”samoupravnim sporazumima”, “naknadama za prekomjerno korištenje javnih cesta” ili čak i manje suptilnim sredstvima.

Eksploatacija rudnog blaga (mineralnih sirovina) djelatnost je koju, pored neupitne društvene i tržišne opravdanosti, prate i neki zameci društvenog konflikta. Čest je slučaj prosvjeda protiv načina rada rudarskih pogona ili im se čak uskraćuje mogućnost egzistencije. Osnove i povodi prosvjeda mogu se svrstati u dvije kategorije. Dio konflikta proizlazi iz tehnološkog procesa i uglavnom se mogu kvantitativno i kvalitativno egzaktno odrediti. To su: emisija buke i prašine, potresi pri miniranju, privremena prenamjena prostora i ireverzibilne posljedice rudarenja, značajno pojačan kamionski promet lokalnim javnim prometnicama.

Drugi dio konflikta teže se može egzaktno dokazati jer se radi o vrijednosnim stavovima i ocjenama koje variraju. Ako je riječ o lokalnom stanovništvu, ono traži kompenzaciju primarnih elemenata konflikta koje dimenzionira iz svoga kuta gledanja (egzaktna mjerenja bi vjerojatno pokazala da je količina buke, prašine i potresa veća u centru grada nego u široj okolici kamenoloma, a da o šljunčarama i glinokopima i ne govorimo). Drugi moment koji se može razabrati kod lokalnog pučanstva su očekivanja da se iz gospodarske aktivnosti doprinosi lokalnom napretku, što se može povezati s ustavnom odredbom da vlasništvo obavezuje.

Tijelima državne i lokalne uprave prvenstveno je u interesu da se rudarenje odvija u skladu sa zakonskim odredbama i s potrebama društva, da se eliminiraju konflikti u području nadležnosti i da se iz djelatnosti alimentira proračun.

U takvoj situaciji rentu treba gledati kao način prikupljanja sredstava za unapređenje društvenih ciljeva, ali i sredstava kojima se reguliraju konflikti u svezi gospodarske djelatnosti i omogućuje nesmetano odvijanje te djelatnosti.

Prema definiciji, renta je dohodak koji se stječe pravom vlasništva. Njoj podliježu nekretnine, zemljište, zgrade, oprema, pa, s obzirom na zakonske odredbe, i mineralne sirovine.

Rudarska (rudnička) renta je specifična renta koja se definira kao dio viška vrijednosti što ga zakupac prepušta vlasniku rudnika kao naknadu za korištenje zemljišta i vađenje rudnog blaga.

21 The world we have created today, as a result of our thinking thus far, has problems that cannot be solved by thinking the way we thought when we created them." Albert Einsten


30

Funkcije rudarske rente sagledavamo u kontekstu 1) instrumentarija gospodarske politike, 2) financiranja državne i lokalne uprave, te 3) unapređenja uvjeta življenja.

Renta kao instrument gospodarske politike treba prvenstveno biti u funkciji nivelacije uvjeta poslovanja gospodarskih subjekata, a zatim treba odražavati vrijednosne stavove društva spram te djelatnosti. Renta može biti sredstvo za korigiranje financijskih efekata nastalih uslijed različitih prirodnih uvjeta s ciljem izjednačavanja startne pozicije za sve gospodarske subjekte u djelatnosti. Visokom rentom može se destimulirati odvijanje gospodarske djelatnosti koja se ocijeni neprikladnom, a beneficije u rentnom sustavu potiču odvijanje djelatnosti.

Renta kao instrument financiranja državne i lokalne uprave, ovisno o rudnom bogatstvu u prostoru pojedine jedinice uprave i njegovoj eksploataciji, može varirati od beznačajnog do vrlo istaknutog u proračunu. U svakom slučaju, obaveza uprave je ta sredstva prikupiti i racionalno ih utrošiti. Pri tome treba osigurati funkcioniranje uprave u nadležnom segmentu i unapređenje rentne osnove (resursa, gospodarske grane).

Konačno, renta može i treba biti i značajan izvor sredstava za unapređenje uvjeta življenja, prvenstveno u bližem okolištu djelovanja gospodarskih subjekata (male komunalne akcije, zaštita okoliša, potenciranje komparativnih prednosti lokacije, itd).

Zakonom o rudarstvu, donesenim 1991. godine, uveden je u rudarstvo u Hrvatskoj pojam naknade za eksploataciju mineralnih sirovina. Pratećom Odlukom o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina određena je visina naknade od 2,6% ukupnog prihoda ostvarenog njihovom prodajom, odnosno, ukoliko se mineralna sirovina prodaje oplemenjena – prerađena, onda je osnovica knjigovodstvena vrijednost iskorištenih količina mineralnih sirovina. Naknada, koja je prihod Republike Hrvatske, ustupa se u cijelosti općini ili gradu (JLS) na području kojih se vrši eksploatacija, a koristi se za gospodarski razvoj i zaštitu okoliša i prirode.

Zakon o koncesijama, donesen 1992. godine, je “krovni” (lex generalis) zakon koji regulira korištenje prirodnih bogatstava, te drugih dobara za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku. Prema tome, odnosi se i na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Odredbama Zakona o koncesijama propisano je da davalac koncesije sklapa s koncesionarom ugovor o koncesiji. To je zakonski okvir unutar kojega se može riješiti i pitanje rudarske/rudničke rente. Međutim, u praksi se ta mogućnost rijetko koristi, te je većina ugovora o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina u Hrvatskoj formalnog karaktera.

Model određivanja iznosa rente u načelu se zasniva na elementima iz kojih renta rezultira, a to su društvena ulaganja i prirodne pogodnosti.

U svijetu se rudnička renta, kao specifičan vid regalnog danka, određuje u visini od 1 do 25%, što ovisi o vrsti mineralne sirovine i ležišnim uvjetima. Funkcioniranje pravne države i stabilno – uređeno tržište preduvjeti su za to.

Pri određivanju rudarske rente valja se prvenstveno opredijeliti za osnovno načelo, pri čemu se nude tri opcije: 1) načelo zadržavanja viška vrijednosti; 2) načelo kompenzacije štetnih posljedica rudarenja; 3) načelo usklađivanja potreba sredine i mogućnosti gospodarskog poduhvata.

Stoga što inkorporira oba prethodna načela, najprikladnijim se čini model određivanja rente utemeljen na posljednjem načelu - načelu usklađivanja potreba sredine i mogućnosti gospodarskog poduhvata. Operacionalizacija podrazumijeva sljedeće postupke:

• utvrđivanje općih osnova: 1) definiranje odnosa spram gospodarske djelatnosti kao segmenta društvenog sustava vrijednosti; 2) ocjena stanja na tržištu; 3) ocjena potencijala resursa; 4) definiranje matrice utvrđivanja rente

• utvrđivanje značajki konkretnog gospodarskog poduhvata: 1) lociranje konkretnog poduhvata unutar gospodarske grane u regiji, 2) utvrđivanje stvarne rentabilnosti konkretnog poduhvata, 3) usporedba konkretnih pokazatelja s regionalnim prosjekom, 4) utvrđivanje štetnih utjecaja poduhvata, 5) valorizacija štetnih utjecaja poduhvata, 6) utvrđivanje i valorizacija pozitivnih posljedica poduhvata

• utvrđivanje lokalnih potreba


31

• procesiranje ulaznih podataka prema utvrđenoj matrici - modelu i određivanje namjenske strukture rente, pri čemu se moraju zadovoljiti interesi državne uprave, lokalne uprave, lokalnog pučanstva i drugih interesnih skupina

• sklapanje ugovora o koncesiji.

Pri tome, reguliranje rente ugovorom o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina treba prepoznavati i uvažavati i sljedeća ključna pitanja: 1) istraživanje resursa (zanavljanje rezervi); 2) konačna namjena prostora; 3) sanacija - rekultivacija prostora; 4) raspolaganje prostorom nakon završene eksploatacije.

• Istraživanje resursa je zakonska obaveza koncesionara i on je dužan izdvajati 3% sredstava za tu namjenu. U širem smislu i to se može uključiti u rentu. Većina rudarskih subjekata tu obavezu ne izvršava u skladu sa zakonskim odredbama, što realno dovodi do smanjenja sirovinske baze. Postojala su razmišljanja da se prinudi koncesionare da taj iznos od 3% prepuste upravi koja bi tako prikupljena namjenska sredstva angažirala prema potrebi. Da bi se ta ideja mogla svrsishodno realizirati, uprava treba formulirati gospodarsku politiku za rudarstvo, te se stručno i organizacijski ekipirati.

• Konačna namjena prostora je kamen kušnje za upravu, jer se izuzetno teško dolazi do realnog i racionalnog rješenja. Čitava eksploatacija, te rekultivacija prostora i naknadno raspolaganje njime, uvjetovano je upravo ovim pitanjem. Veliki potencijal bivših rudarskih objekata za sportsko-rekreacijske i komunalne objekte nije dovoljno iskorišten. Konačna namjena prostora mora biti na ekonomskim osnovama, jer se jedino tako osigurava provođenje zacrtanih planova. U suprotnome nema interesa za brigu o prostoru, a upravo tada dolazi do najtežih posljedica za okoliš (npr. nesanirano eksploataciono polje, ili još nepovoljniji, a vrlo česti scenarij – divlja odlagališta otpada).

• Sanacija - rekultivacija prostora je pitanje koje se do sada rješavalo uglavnom površno, a realiziralo isto tako ili nikako. Razlog tome je razmišljanje na kratki rok. Umjesto da se pri definiranju modaliteta eksploatacije pitamo „Kako najracionalnije sa stajališta resursa i okoliša iskoristiti postojeći resurs?“, do sada je najčešće polazište bilo: „Kako što više ograničiti eksploataciju?“ Na taj su način konflikti oko eksploatacije mineralnih sirovina samo prolongirani i intenzivirani. Trebalo bi razmotriti ideju o depozitu za sanaciju prostora nakon završetka eksploatacije.

• Raspolaganje prostorom nakon završene eksploatacije naizgled nije upitno, jer prostorom može i treba raspolagati vlasnik. Međutim, vlasnik zemljišta koji je bio zainteresiran za eksploataciju mineralne sirovine ne mora biti zainteresiran za privođenje konačnoj namjeni i daljnje gospodarenje prostorom, niti za njegovo otuđenje. Koncesijskim ugovorom treba adekvatno regulirati i to pitanje.


32

3 Inventura mineralnih sirovina u zagrebačkom prostoru Prioritetna pitanja koja se postavljaju pred donosioca odluke o gospodarenju mineralnim sirovinama su: • Što (koje sve mineralne sirovine) čine rudno blago određenog prostora? • Koji je prostorni raspored ležišta te koje su utvrđene rezerve pojedinih mineralnih sirovina? • Kakvim se mineralnim sirovinama radi (kakvoća, uporabivost, ležišni uvjeti)? • Koliko zapravo znamo o rudnom blagu i je li to dovoljno za odlučivanje o njemu? • Jesu li mineralne sirovine ugrožene drugim djelatnostima, i ako jesu, kako ih zaštititi?

Drugim riječima, s obzirom na namjenu i okolnosti izrade ove studije, ona treba napraviti i korak u smjeru ostvarivanja sljedećih ciljeva: • identificirati rudno blago prisutno u Zagrebačkom prostoru • inventarizirati mineralne sirovine Zagrebačkog prostora • evidentirati osnovne značajke ležišta mineralnih sirovina Zagrebačkog prostora • ocijeniti istraženost - stupanj saznanja o mineralnim sirovinama Zagrebačkog prostora • razmotriti zaštitu mineralnih sirovina.

3.1 Definicije i terminološka pojašnjenja

Da bi se izbjegli eventualni nesporazumi proizišli iz specifičnosti stručne terminologije i njenih eventualnih nedoslijednosti, potrebno je definirati i pojasniti korištene termine i pojmove. Stoga će ovdje biti navedeni i opisani specifični termini vezani uz gospodarenje mineralnim sirovinama.

3.1.1 Rudno blago

Pojam rudnog blaga definiran je člankom 2. Zakona o rudarstvu (NN 35/95) koji glasi: “Rudnim blagom, prema ovom zakonu smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju u prvobitnom ležištu, u nanosima, jalovištima, talioničkim troskama ili prirodnim rastopinama.”

Vrste i količina minerala i stijena na nekom prostoru uglavnom se ne mijenjaju. Međutim, mogućnost uporabe resursa ovisi o stupnju tehnološkog razvoja, kako u segmentu pridobivanja i oplemenjivanja (rudarstvo), tako i u prerađivačkoj djelatnosti i izradi konačnih proizvoda - potražnji, odnosno o tržištu svake pojedine sirovine. Stoga je pojam “rudno blago” promjenjivog karaktera i zapravo je ekonomska kategorija, te se mijenja ovisno o drugim ekonomskim okolnostima.

3.1.2 Mineralne sirovine

Mineralne sirovine obično se definiraju kao prirodni agregati minerala i / ili prirodnih spojeva koji se mogu koristiti za različite gospodarske potrebe.

Uobičajeno je mineralne sirovine grupirati kako slijedi:

• rude metala ili metalične mineralne sirovine - služe za dobivanje različitih metala

• nemetalne mineralne sirovine iz kojih se dobivaju nemetalni elementi i minerali / spojevi (uključujući i sirovine za građevne materijale)

• energetske mineralne sirovine su sirovine čijom se preradom dobiva energija

• vode su također mineralna sirovina, premda je uobičajeno da se zbog specifičnosti i značaja razmatraju odvojeno od drugih mineralnih sirovina.

Ovo je još uvijek preopćenita klasifikacija za potrebe reguliranja istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, te je na temelju odredbi Zakona o rudarstvu donesen “Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu


33

evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi” (NN48/92), koji mineralne sirovine grupira u sedam skupina:

• energetske mineralne sirovine: nafta, kondenzat, prirodni plinovi, sve vrste fosilnog ugljena, bituminozne i uljne stijene, te radioaktivne mineralne sirovine

• mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi

• nemetalne mineralne sirovine: grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac, fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, keramička i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu

• arhitektonski građevni kamen

• sve vrste soli i solnih voda

• mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreacijske svrhe ili kao vode za piće

• tehnički građevni kamen, građevni pijesak i šljunak, te opekarska glina.

Nadalje su tim pravilnikom propisani kriteriji kategorizacije i klasifikacije rezervi za ležišta 19 mineralnih sirovina ili skupina mineralnih sirovina – izrijekom za: naftu, kondenzat i prirodni plin; ugljen; bituminozne i uljne stijene; boksite; karbonatne sirovine za industrijsku preradu (dolomit, vapnenac i kreda); barit; kremene sirovine (kremen, kremeni pješčenjaci i rožnaci); kremeni pijesak i kremeni šljunak; bentonite; keramičke i vatrostalne gline; gips i anhidrit; sirovine za proizvodnju cementa (lapori i vapnenci); tuf; arhitektonski građevni kamen; silikatne sirovine za industrijsku preradu; tehnički građevni kamen; opekarske gline; građevni pijesak i šljunak; mineralne i geotermalne vode.

Ova je sistematizacija mineralnih sirovina propisana pozitivnim propisima i najprikladnija je za namjenu ove studije.

3.1.3 Kategorizacija i klasifikacija mineralnih sirovina

Mineralne sirovine se prvenstveno razmatraju s aspekta mogućnosti stavljanja u funkciju, odnosno kroz moguću eksploataciju. U Republici Hrvatskoj je u primjeni sustav definiranja mineralnih sirovina određen Pravilnikom o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina, te o izradi bilance tih rezervi (NN48/92). S obzirom na stupanj poznavanja resursa, kategoriziraju se rezerve mineralnih sirovina u pet skupina, a s obzirom na mogućnost iskorištavanja, klasificiraju se u bilančne i izvanbilančne rezerve.

3.1.3.1 Kategorizacija mineralnih sirovina

Prema stupnju istraženosti i stupnju poznavanja kakvoće, rezerve mineralnih sirovina razvrstavaju se u kategorije A, B, C1, C2, D1 i D2.

U A-kategoriju uvrštavaju se rezerve čvrstih mineralnih sirovina kod kojih su:

• na temelju neposrednih opažanja, obavljenih istražnih rudarskih radova ili istražnih bušenja, potpuno upoznati: ležišni uvjeti, zalijeganja, prostiranje, veličina, oblik i građa ležišta sve korisne mineralne tvari i njihov međusobni odnos i prostorna razmještenost

• potpuno utvrđena kakvoća i tehnološka svojstva za njihovo oplemenjivanje i preradu

• potpuno utvrđeni prirodni tipovi te njihov međusobni odnos i prostorni razmještaj

• detaljno okontureni i izdvojeni jalovi dijelovi u okviru rudnih tijela


34

• utvrđeni tektonski, hidrogeološki, inženjersko-geološki i drugi prirodni uvjeti u opsegu koji omogućuje izbor metode eksploatacije.

U B-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralne sirovine kod kojih su:

• na temelju neposrednih opažanja, obavljenih istražnih rudarskih radova ili istražnih bušenja upoznati i utvrđeni: ležišni uvjeti, zalijeganje, prostiranje, veličina, oblik i građa ležišta korisne mineralne tvari i njihov međusobni odnos i prostorni razmještaj

• utvrđene značajke i osnovna tehnološka svojstva za njihovo oplemenjivanje i preradu

• utvrđeni prirodni tipovi i industrijske vrste mineralnih sirovina i zakonitosti njihova razmještaja

• utvrđeni odnosi i karakter nerudnih dijelova u okviru rudnog tijela bez potanko utvrđenih njihovih granica

• utvrđeni tektonski, hidrogeološki, inženjersko-geološki i drugi prirodni uvjeti u opsegu koji omogućuje dobivanje osnovnih elemenata za izbor metode eksploatacije.

U C1-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralne sirovine kod kojih su:

• upoznati ležišni uvjeti, zalijeganje i prostiranje, oblik i građa ležišta, korisna mineralna tvar i njezin prostorni razmještaj

• utvrđene značajke i tehnološka svojstva za njihovo oplemenjivanje i preradu

• utvrđeni tipovi i industrijske vrste mineralne sirovine

• razjašnjeni tektonski hidrogeološki, inženjersko-geološki i drugi prirodni uvjeti za njihovu eksploataciju.

U C2-kategoriju uvrštavaju se perspektivne rezerve mineralnih sirovina čiji su uvjeti zalijeganja, veličina, oblik i položaj određeni na temelju geoloških i geofizičkih podataka, te djelomično provjereni istražnim radovima, odnosno određeni analogijom s proučenim dijelovima ležišta. Kakvoća mineralne sirovine određena je prema pojedinačnim probama uzoraka ili prema podacima najbližih istraženih ležišta, odnosno istraženih dijelova ležišta. Opseg rezervi kategorije C2 procjenjuje se u okviru geološki povoljnih struktura i stijenskih kompleksa u kojima je koncentrirana mineralna sirovina.

U D1-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralnih sirovina koje se prognoziraju na temelju analize općih geoloških uvjeta i usporedbe podataka detaljne prospekcije, istražnih i eksploatacijskih radova u određenom području.

U D2-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralnih sirovina koje su pretpostavljene na osnovi podataka o geološkom razvoju i specifičnostima geološke građe određenog područja, koji su dobiveni kompleksnim geološkim, geofizičkim i geokemijskim istraživanjima i ispitivanjima, te analizom litološko-stratigrafskih, mineralno-petrografskih, strukturno-tektonskih, paleogeografskih i drugih faktora koji određuju uvjete lokalizacije orudnjenja mineralne sirovine. Kategoriji D2 pripadaju pretpostavljene rezerve područja (oblasti, rajona, formacije, bazena, magmatskog masiva ili kompleksa) na kojima su otkrivena ležišta ili pojave određene mineralne sirovine, a i područja na kojima nisu otkrivena ni ležišta ni pojave mineralne sirovine, ali se njihovo postojanje može pretpostaviti.

Rezerve kategorija D1 i D2 razlikuju se od rezervi kategorije C2 po tome što su za rezerve kategorija D1 i D2 parametri za ocjenu (pružanja i debljine, veličine, tipa, srednjeg sadržaja korisne komponente i dr.) pretpostavljeni i određeni posredno.

3.1.3.2 Klasifikacija rezervi mineralnih sirovina

Mogućnosti, odnosno ograničenja iskorištavanja mineralne sirovine ovise o geološkim, genetskim, tehničko-eksploatacijskim, regionalnim, tržišnim i društveno gospodarskim faktorima. Bilo koja aglomeracija stijena smatra se ležištem mineralne sirovine tek ako se utvrdi da postoji tehnologija kojom bi se iz nje ekstrahirale korisne tvari ili energija, da je ima u dovoljnim količinama za ekonomičnu eksploataciju, te da ležišni uvjeti omogućuju ekonomično pridobivanje. U suprotnome, radi se samo o pojavi mineralne sirovine.


35

Pri vrednovanju mineralnih sirovina razmatraju se osnovne karakteristike koje predodređuju njihovu ekonomiku (prostorni raspored mineralnih sirovina, iscrpljivost ležišta - neobnovljivost resursa, specifičnosti tržišta pojedinih mineralnih sirovina, te gospodarski i strateški značaj pojedinih sirovina).

Iscrpljivost ležišta, odnosno neobnovljivost resursa je karakteristika koja mineralne sirovine razlikuje od drugih prirodnih resursa (šume, poljoprivredno zemljište, vode, biljni i životinjski svijet). Iscrpljivost ležišta je ili apsolutna (kada se iscrpe sve količine prisutne mineralne sirovine) ili tehno-ekonomska (kada uslijed tehničkih ili ekonomskih faktora eksploatacija više nije rentabilna).

Rezerve mineralnih sirovina kategorija A, B i C1, ovisno o mogućnostima njihove eksploatacije, razvrstavaju (klasificiraju) se prema odredbama Pravilnika u bilančne i izvanbilančne rezerve. Rezerve mineralnih i sirovina kategorija C2, D1 i D2 smatraju se potencijalnim i ne razvrstavaju se u klase.

U bilančne rezerve mineralnih sirovina uvrštavaju se utvrđene mase mineralnih sirovina u ležištu koje se postojećom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade mogu rentabilno koristiti. Stupanj rentabilnosti eksploatacije i prerade bilančnih rezervi mora biti u skladu s općeprihvaćenim gospodarskim i društvenim kriterijima, a može biti različit za različite genetske i industrijske tipove ležišta istih mineralnih sirovina, ovisno o prirodnim, tehničko-eksploatacijskim regionalnim i drugim činiteljima.

Na temelju proračunatih bilančnih rezervi mineralnih sirovina, smanjenih za gubitke pri eksploataciji, utvrđuju se eksploatacijske rezerve.

U izvanbilančne rezerve čvrstih mineralnih sirovina uvrštavaju se mase mineralnih sirovina u ležištu koje se postojećom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade ne mogu rentabilno eksploatirati, te mineralne sirovine u zaštitnim stupovima i završnim kosinama površinskih kopova.

3.1.4 Istraživanje mineralnih sirovina

Istraživanje mineralnih sirovina jedna je od grana geoloških istraživanja. Prema Zakonu o geološkim istraživanjima (NN 34/86), geološkim se istraživanjima smatraju istraživanja i utvrđivanja sastava i građe zemljine kore (kopna i podmorja), pronalaženje i istraživanje ležišta mineralnih sirovina, istraživanje pitkih, mineralnih i termalnih podzemnih voda, kao i geološka ispitivanja prije izgradnje objekata. Geološka istraživanja provode se primjenom geoloških, geofizičkih, geokemijskih, hidrogeoloških i inženjersko-geoloških metoda, te površinskim i podzemnim istražnim radovima.

S obzirom na namjenu, razlikuju se osnovna, regionalna i detaljna geološka istraživanja, te istraživanja prije izgradnje objekata.

Osnovna geološka istraživanja obavljaju se radi dobivanja osnovnih geoloških podataka o sastavu i građi zemljine kore, te radi utvrđivanja mogućnosti pronalaženja mineralnih sirovina ili određivanja inženjersko-geoloških, hidrogeoloških, geofizičkih i petroloških karakteristika stijena. Rezultati osnovnih geoloških istraživanja prikazuju se na kartama mjerila 1 : 25.000 i manjih.

Regionalna geološka istraživanja obavljaju se radi dobivanja podataka o sastavu i građi zemljine kore određene regije, te pronalaženja ležišta mineralnih sirovina i vodonosnih kompleksa. Regionalnim geološkim istraživanjima prethode osnovna geološka istraživanja ili saznanja o postojanju mineralnih sirovina i vodonosnih kompleksa, a rezultati se prikazuju na kartama mjerila 1 : 10.000 i manjih.

Detaljna geološka istraživanja obavljaju se radi dobivanja podataka o postanku, položaju i obliku ležišta mineralnih sirovina, te utvrđivanja njihovih količina, kakvoće i uvjeta eksploatacije. Ta se istraživanja provode prema odredbama Zakona o rudarstvu i pratećih pravilnika.

Istraženost ležišta čvrstih mineralnih sirovina utvrđuje se: svim metodama geoloških, geofizičkih, geokemijskih, hidrogeoloških i inženjersko-geoloških istraživanja; svim vrstama površinskih i podzemnih istražnih rudarskih radova, te površinskim i jamskim istražnim bušenjem.

Za svaku čvrstu mineralnu sirovinu utvrđene su po skupinama, odnosno podskupinama ležišta vrste istražnih radova i maksimalne udaljenosti između njih, kojima se osigurava utvrđivanje dimenzija ležišta, odnosno rudnog tijela i dokazivanje rezervi kategorije A, B i C1.

Kakvoća mineralne sirovine u ležištu određuje se analiziranjem uzoraka (kemijski sastav, određivanje fizičko-kemijskih, fizičko-mehaničkih i drugih svojstava u skladu s propisanim normama). Tehnološka


36

ispitivanja mineralnih sirovina obavljaju se na reprezentativnim uzorcima. Za rezerve kategorija A i B tehnološka svojstva mineralne sirovine utvrđuju se u laboratorijskom ili poluindustrijskom opsegu ispitivanja. Za rezerve kategorije C tehnološka svojstva mineralne sirovine utvrđuju se u laboratorijskom opsegu ispitivanja. Ako je u ležištu, odnosno rudnom tijelu, zastupljeno više prirodnih tipova i vrsta mineralnih sirovina, tehnološka ispitivanja se obavljaju, u pravilu, za svaki tip posebno.

Osim na utvrđivanje ležišta mineralnih sirovina, detaljna geološka istraživanja mogu biti usmjerena na istraživanja podzemnih voda, ispitivanje stijena, te utvrđivanje podataka potrebnih za određivanje mjera za zaštitu čovjekove okoline. Rezultati detaljnih geoloških istraživanja prikazuju se na kartama mjerila 1 : 10.000 i većih. Geološka istraživanja prije izgradnje objekata obavljaju se radi dobivanja geoloških podataka potrebnih za izradu tehničke dokumentacije propisane Zakonom o građenju.

Geološka istraživanja mogu, s obzirom na obuhvat, ciljeve i primijenjene metode, iziskivati znatna ulaganja. Čim je zadatak istraživanja uže fokusiran, tim je rizik ulaganja izraženiji. Stoga je logika geoloških istraživanja usmjerena od općeg prema posebnom, odnosno od osnovnih i regionalnih istraživanja k detaljnim. Polazište za detaljna istraživanja mineralnih sirovina i utvrđivanje konkretnih ležišta su osnovna i regionalna geološka istraživanja, a ona nisu ovisna o pojedinačnom poduzetničkom interesu, već o bogatstvu i interesu zajednice.

Može se konstatirati da područje Republike Hrvatske nije u potpunosti obuhvaćeno osnovnim geološkim istraživanjima, a to se odrazilo i na područje Grada Zagreba. Od šest listova osnovne geološke karte koji zahvaćaju Zagrebački prostor, pet ih je publicirano (Metlika, Zagreb, Ivanić Grad, Bjelovar i Sisak), a list Karlovac još nije. Izrada metalogenetske karte područja Grada Zagreba i Karte mineralnih sirovina financira se iz sredstava namijenjenih znanosti, a ta nisu dostatna za intenzivnije radove. Unatoč činjenici da je Grad Zagreb znanstveni i upravni centar, te da su društveni konflikti u svezi eksploatacije mineralnih sirovina u ovoj sredini najizraženiji, taj fundamentalni projekt za ovo područje još nije ni započet.

3.1.5 Eksploatacija mineralnih sirovina

Eksploatacija mineralnih sirovina najizraženija je aktivnost rudarske djelatnosti. Prema definiciji rudarstvo je temeljna gospodarske grana koja obuhvaća istraživanje, vađenje i pripremu (oplemenjivanje) mineralnih sirovina za tržište. Ako se ta definicija primijeni uz pojednostavljeno shvaćanje pojma “ruda” (rude metala i ugljen), onda se olako može zaključiti da je rudarstvo u našim uvjetima marginalna djelatnost bez perspektive. Međutim, rudarstvo nije tako ograničenog djelokruga, a tehnološki napredak osuvremenio je ulogu i poimanje rudarstva. Točno je da u Republici Hrvatskoj eksploatacije ruda metala i ugljena gotovo više i nema, ali to i nisu karakteristične mineralne sirovine za hrvatsko rudarstvo. Struktura hrvatskog rudarstva pokazuje da je po broju djelatnika najzastupljenija eksploatacija nafte i plina, zatim eksploatacija sirovina za građevinske materijale, te eksploatacija nemetalnih mineralnih sirovina. Prema obujmu proizvodnje, naglašeno je uočljiva premoć sirovina za građevinske materijale.

Znanje i tehnologija razvijani stoljećima u rudarstvu, danas su nenadomjestivi u nekim drugim djelatnostima, prvenstveno graditeljstvu. Primijenjena istraživanja za izgradnju objekata, izgradnja podzemnih prostorija i tunela, sanacija smetlišta, vodoopskrba, zaštita od erozije, zaštita okoliša i planiranje korištenja prostora neke su od aktivnosti koje bi bez tekovina rudarske i geološke struke bile znatno otežane.

Bliska veza rudarstva i graditeljstva, te njihov utjecaj na okoliš, upućuju da eksploataciju mineralnih sirovina ne treba promatrati isključivo kroz financijske efekte same proizvodnje. Racionalno poslovanje i dobro gospodarenje resursima, te civiliziran odnos prema okolišu, mogu uroditi dodatnim sinergetskim efektima u vidu iskorištavanja drugih potencijala prostora nakon završene eksploatacije ili još za njenog trajanja. Odnosno, promišljenim pristupom gospodarski poduhvat koji započinje rudarskim aktivnostima može se proširiti za još jednu fazu, a među rezultate takvog pristupa se, osim uvećanog profita, mogu ubrojiti i blagotvorni efekti na okoliš.


37

3.2 Geološka građa zagrebačkog prostora

Rudno blago određenog prostora izravna je funkcija procesa kroz geološku prošlost, te se ovdje ukratko rekapitulira geološka građa zagrebačkog prostora.

Zagrebački prostor vrlo je složene geološke građe. Tektonske aktivnosti u prošlosti bile su vrlo izražene, a njihov intenzitet različito se manifestira na pojedinim dijelovima promatranog prostora. Prisutne su vrlo raznorodne stijene, kako po svojoj stratigrafskoj pripadnosti, tako i u litološkom pogledu. Po stratigrafskoj pripadnosti zastupljene su stijene paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti, popraćene magmatskim, sedimentnim i metamorfnim stijenama različitih tipova. Slika 2. prikazuje litološku kartu Zagrebačke županije, izvedena iz Osnovne Geološke Karte RH (OGK 1:100000), na način da se više od 1500 različitih geoloških članova22 izvorne OGK prvo agregiralo na 182 litostratigrafska člana, pa potom dalje na 62 litološka člana. Za detaljni prikaz, vidi KARTA 1 među grafičkim prilozima – kartogramima.

Slika 2. Litološka karta Zagrebačke županije izvedena iz Osnovne Geološke Karte RH (1:100000)

3.2.1 Paleozoik

Paleozojske stijene nalaze se pretežno na Medvednici i manjim dijelom na istočnom dijelu Samoborskog gorja. Najstarije stijene na ovom prostoru su raznovrsne sedimentne i magmatske stijene, naknadno znatno izmijenjene metamorfnim procesima. Zastupljeni su šejlovi, siltiti, grauvake, grauvakni konglomerati i brečokonglomerati; metagabri, metadijabazi i metadoleriti (facijes zelenih škriljavaca); parametamorfiti – slejtovi sve do škriljaca zone gornjih mikašista; slabometamorfozirani vapnenci i

22 Osnovni razlog ovog izrazito velikog broja je činjenica da u procesu kreiranja karte nije postojala jedinstvena klasifikacija, pa su vrlo slični, možda i isti geološki članovi, drugačije nazivani u kontekstu različitih listova od kojih je sačinjena OGK 1:100000. Ova činjenica se reflektira i kroz postojanje umjetno kreiranih oštrih rubova između geoloških članova, uz rubove listova koji čine kartu. Ovi rubovi vidljivi su i na karti koju prikazuje Slika 2., čak i nakon značajnog sažimanja broja klasa geoloških članova sa početnih više od 1500, na 62 „litološka člana“.


38

dolomiti; slabometamorfozirane sedimentne stijene (različiti varijeteti mramora s prijelazima u mramorne škriljce, različiti škriljci i vrlo slabo metamorfozirani i nemetamorfozirani sleitovi, siltiti, škriljave subgrauvake i kvarcni pješčenjaci).

Premda su te stijene vrlo raznorodnog sastava i varijabilne kakvoće, unutar njih moguće je naći (primjeri iz prošlosti i sadašnjosti to potvrđuju) ležišta tehničkog građevnog kamena i arhitektonskog građevnog kamena. Iz prošlosti su poznati primjeri korištenja i drugih mineralnih sirovina nastalih orudnjenjima u ovim stijenama (npr. pojave galenita i drugih sulfida kod sv. Jakoba i “Francuskih rudnika”).

Tijekom paleozoika u nekoliko je navrata bila intenzivna tektonika popraćena formiranjem magmatskih tijela. Intruzivne stijene pretežno su kvarcdoleriti, rjeđe granodioriti, a od efuziva najčešći su kvarckeratofiri, rijetko keratofiri i različite lave.

Manje pojave permskih tamnih šejlova, pješčenjaka i konglomerata na kojima su debele naslage gipsa i anhidrita s dolomitom nalaze se kod Ruda, te u Lipovačkom potoku nedaleko od Samobora. U tim se stijenama nalaze rudne pojave željezne i bakrene rude.

3.2.2 Mezozoik

Mezozojski sedimenti (od trijasa do krede) potpuno su razvijeni na ovom prostoru, a prisutni su na Žumberku i Samoborskom gorju, te na Medvednici. Najčešće su to sedimentne stijene, pretežno vapnenci i dolomiti, a klastične i magmatske stijene su podređene.

Trijas

Trijaska sedimentacijska serija započinje pješčenjacima, siltitima, vapnencima, dolomitiziranim vapnencima, dolomitima i vapnenačkim laporima, rasprostranjenim u Samoborskom gorju i Žumberku, te dijelom na Medvednici. Ne pokrivaju veća područja, nego se mogu pratiti uz permske naslage, te kao manje izolirane površine.

Slijede dolomiti, izmjene vapnenaca, lapora, šejlova, rožnjaka i tufova srednjeg trijasa rasprostranjene na južnom Žumberku, širem području Kostanjevca, te u manjoj mjeri u Samoborskom gorju i Medvednici.

Dolomiti gornjeg trijasa najzastupljeniji su na istočnom Žumberku i Samoborskom gorju, dok se na Medvednici nalaze samo na njenom krajnjem jugozapadnom dijelu. U tim su stijenama identificirana brojna ležišta tehničkog građevnog kamena.

Jura

Jurski sedimenti male su rasprostranjenosti (središnji dio Žumberka) i male debljine. Najčešći su vapnenci, mjestimično u donjem dijelu dolomitizirani, te silificirani vapnenci i rožnjaci.

Kreda

Stijene donjokredne starosti prostiru se na sjeverozapadnom dijelu Medvednice i na jugoistočnom dijelu Samoborske gore. Zastupljene su sedimentnim i magmatskim stijenama heterogenog sastava. Sedimentni su predstavljeni izmjenama pješčenjaka, šejlova, lapora, rožnjaca i, podređeno, vapnenaca. Magmatske stijene ponegdje su znatnije rasprostranjenosti, a predstavljene su u Samoborskoj gori spilitima i dijabazima, a na Medvednici gabrima, dijabazima, spilitima i piroklastičnim stijenama.

Gornjokredni sedimenti rasprostranjeni su u Žumberku i Medvednici. Također su raznolikog litološkog sastava, a izgrađuju ih breče, serija flišolikih sedimenata u kojoj prevladavaju lapori, šejlovi, siltiti, pješčenjaci i vapnenci, a česti su i rožnjaci.

3.2.3 Kenozoik

Kenozojski sedimenti zauzimaju najveće površine Zagrebačkog prostora.

Paleocen


39

Paleogenski sedimenti predstavljeni su jedino paleocenom na sjeverozapadnim padinama Medvednice i jugoistočnom dijelu Žumberka. Čini ih izmjena lapora i pjeskovitih lapora s pješčenjacima koji mjestimično prelaze u konglomerate.

Neogen

Neogenski sedimenti zastupljeni su slatkovodnim imorskim facijesom. U donjem dijelu (helvet) to su slatkovodni klastični sedimenti, od krupnozrnih konglomerata, preko pješčenjaka, pjesaka, pjeskovitih lapora, sve do pjeskovitih i siltoznih glina, za kojima slijedi klastična marinska serija sedimenata predstavljena konglomeratima, konglomeratnim pješčenjacima, pješčenjacima, laporima u međusobnoj izmjeni. Tortonski sedimenti započinju konglomeratima, pješčenjacima, vapnencima, laporima i tufovima, iza kojih slijede transgresivna naslage izgrađene od breča, konglomerata, vapnenačkih pješčenjaka, litavca, litotamnijskih vapnenaca i lapora.

Na jugoistočnim padinama Medvednice, jugoistočnom dijelu Žumberka i na Marijagoričkim brdima konkordantno na starijim naslagama su lapori, pješčenjaci, laporoviti vapnenci i vapnenački lapori donjeg sarmata.

Masive starijih stijena oivičuju vapnenački lapori, laporoviti vapnenci i različiti lapori panona.

Lapori i laporovite gline, slatkovodni glinoviti pijesci i glinovite siltiti ponta s ulošcima ugljena rasprostranjeni su na obodima gorja i u ravničarskom području.

Fluvijalno-jezerski sedimenti (levantske naslage) predstavljeni šljuncima, pijescima i glinama zauzimaju znatan dio ravničarskog prostora.

Kvartar

Kvartarne naslage prekrivaju najveći dio ravničarskog dijela Zagrebačke županije. Započinju močvarnim praporima s ulošcima pijeska i mjestimice treseta i lignita, te kopnenim lesom pleistocenske starosti.

Holocenske sedimente čine aluvijalni nanosi prve i druge savske terase, te recentni nanosi Save i njenih pritoka. Njih izgrađuju šljunci, pijesci, i pjeskovite i siltozne gline.

3.3 Rudne pojave i povijest korištenja mineralnih sirovina u zagrebačkom prostoru

Unatoč velikoj raznolikosti svoje geološke građe, Zagrebački prostor nije bogat rudnim ležištima. Premda su u prošlosti neke rude bile eksploatirane, danas one ne predstavljaju gospodarsku kategoriju. Postoji veći broj rudnih pojava različitih mineralnih sirovina, ali one su s današnjeg stajališta većinom bez ekonomskog značaja, iako su neke od njih u prošlosti bile eksploatirane. Daje se kratak pregled rudnih pojava koje se danas NE EKSPLOATIRAJU.

Pojave magnetitno-hematitne rude Pustodol-Adolfovac-Tisova Peć nalaze se na jugoistočnim padinama Medvednice. U zelenim škriljcima paleozojske starosti nalaze se pojave željezne rude u zoni dugoj 600 m i širokoj oko 0,5 km, paralelno pružanju Medvednice.

Pojave limonita Rudnica nalaze se u slabo metamorfoziranim naslagama donjopermske starosti. Stari rudarski radovi i ostaci troske na zapadnoj strani Slanog potoka na sjeveroistočnom dijelu Medvednice ukazuju na pojave rude.

Ležište željezne i bakrene rude trijaske starosti nalazi se u neposrednoj blizini sela Rude, nedaleko Samobora. Eksploatirano je tijekom više stoljeća.

Pojave olovne rude nalaze se u Rudarskom vrtu (oko 150 m jugozapadno od planinarskog doma Grafičar) i Bistranskoj gori na Medvednici. Te su pojave gornjopaleozojske do trijaske starosti.

U lijevom pritoku potoka Pustodol, južno od sanatorija Brestovac je pojava barita. Ova pojava je vulkanogeno-sedimentog postanka, a nastala je za vrijeme sedimentacija devonskih sedimenata, nakon čega je metamorfozirana zajedno sa sedimentima u kojima se nalazi.


40

Veće pojave gipsa i anhidrita nalaze se u Rudama, u neposrednoj blizini željezno-bakrenog rudišta, kao i nizvodno potoka Rudarska Gradna, te u dolini Lipovačke Gradne. Prisustvo anhidrita u gipsu bio je glavni razlog obustavljanja nekadašnje eksploatacije gipsa, iako su njegove količine značajne.

Pojave željezne rude nalaze se na više mjesta kod Zeline i na jugoistočnim padinama Žumberka nedaleko sela Bude. Mezozojske su starosti.

Kod sela Vratnik u Samoborskom gorju i u nanosu Ludvić potoka nađene su sitne pločice zlata u slatkovodnim šljuncima.

U Vukomeričkim goricama jugoistočno od Kravarskog nalaze se ležište ugljena pliocenske starosti. Manje pojave ugljena su na Medvednici u području Kraljev Vrh - Pila, kog Globokog i Planine, te u potoku Bistrica.

Mrki ugljen helvetske starosti nalazi se u dolini Bregane kod Grdanjaca i sjeverno od Gabrovice.

Laporovitih i karbonatnih naslaga, pogodnih sirovina za cementnu industriju, ima na više mjesta u Zagrebačkom prostoru. Te su sirovine korištene na zapadnim obroncima Medvednice za cementaru u Podsusedu. Lapor je vađen u tupinolomu Kostanjek, a vapnenac u kamenolomu Bizek. Radi se o stijenama neogenske starosti.

Povijest rudarske djelatnosti na zagrebačkom prostoru seže u daleku prošlost i ostavila je tragove koji sežu do današnjih dana. Citiramo kratki pregled autora prof. dr. B. Šinkovca:

Najznačajnija eksploatacija odvijala se na ležištu željezne i bakrene rude u Rudama. Rudarski radovi datiraju iz srednjeg vijeka, a moguće je da sežu još u doba rimljana. Najstariji podaci govore da se već 1210. godine vadila bakrena ruda, a u to vrijeme selo Rude imalo je naziv Rovi. Prvi pouzdaniji podaci potječu iz početka XVI. st., a podaci o proizvodnji postoje od 1773. godine nadalje. Rudnik je radio neprekidno, ali je proizvodnja varirala. Od početka XVII. st. do 1800. godine godišnja proizvodnja bakra bila je između 200 i 400 centi. Najveća proizvodnja od 573 centi bakra zabilježena je 1634. godine te 1791. godine kada je proizvedeno 546 centi bakra. Radi osiromašenja ležišta proizvodnja iza 1800. godine opada. Eksploatacija bakrene rude je prestala 1851. godine kada je proizvedeno samo 53 centi bakra.U Rudama je ukupno proizvedeno 400 do 500 tisuća centi, odnosno 2200 do 2800 t bakra (1 cent=56,006kg).

Godine 1850. započela je proizvodnja željezne rude (siderita), koja je većim dijelom taljena u Rudama, u visokoj peći kapaciteta 25000 centi godišnje, a jedan dio odvožen je u Sloveniju. Godišnja proizvodnja željezne rude kretala se između 20000 i 130000 centi, a godišnja proizvodnja željeza između 5000 i 16000 centi. Radi nerentabilnosti rudnik je 1859. godine zatvoren. Za vrijeme desetogodišnjeg rada otkopano je oko 26000 t željezne rude.

Istražni radovi, izvođeni od 1952. do 1956. godine, utvrdili su da je ležište bakra iscrpljeno, a da su preostale rezerve željezne rude (oko 50000 t) premalene za ekonomičnu eksploataciju.

U području Rudarske Gradne, nizvodno od Ruda, na više mjesta je vađen gips. Eksploatacija je započeta početkom ovoga stoljeća i trajala je, s povremenim prekidima, sve do ranih pedesetih godina. Nakon završetka istraživanja ležišta Rude, a budući da su ovim istragama otkrivene velike naslage gipsa, krajem pedesetih godina nekoliko je godina eksploatiran gips podzemnim radovima za potrebe cementare Podsused. Međutim, vađenje gipsa obustavljeno je uglavnom radi toga što gips sadrži preveliki udjel anhidrita.

Prema podacima Laszowskog, na Medvednici se započelo rudariti na zlato i srebro 1608. godine. U XVII. stoljeću grofovi Zrinski eksploatirali su srebrnosni galenit kod Sv. Jakoba, gdje se nalaze dijelom pristupačni podzemni radovi i tragovi površinske eksploatacije. U području gornjeg toka Bistra potoka, u XIX. stoljeću istraživane su pojave galenita. Lokacija je dobila ime po francuzu Henriju Carionu, koji je u naše krajeve došao negdje nakon francuske revolucije, te je ovdje pokušao vaditi galenitnu rudu. Rudište se pokazalo suviše siromašno za rentabilnu proizvodnju, pa su radovi obustavljeni.


41

U Rudnici na više mjesta nađeni su ostaci željezne troske - siguran znak da se tu nekada vadila i prerađivala željezna ruda. Tako F. Tućan, u knjizi “Naše rudno blago” navodi da je troska rasuta na 2000 katastarskih jutara, počevši od Gornje Stubice, preko Slanog potoka, do južnih padina Medvednice. Pretpostavlja se da je iznad Kozjeg herda, gdje su pronađeni ostaci zidova, stajala peć za taljenje željeza. Željezo se proizvodilo od limonita. Zanimljivo je napomenuti da se, prema nekim izvorima, željezo na Medvednici talilo još u rimsko doba.

Slani potok nalazi se na sjeverozapadnim padinama Medvednice. U tom kraju se nekada vadila sol, pa odatle potječe ime Slani potok. Još je 1347. godine ban Nikola dao pravo građanima Griča da tamo vade sol, a vjerojatno je to nalazište bilo poznato i ranije. Sol (točnije slana voda) vadila se iz bunara zvanih “šokoti”, što dolazi od mađarske riječi “sokut” slani bunar. Proizvodnja je bila slaba i ubrzo je prestala. U XVIII. stoljeću grof Krsto Oršić pokušao je obnoviti rudnike, ali bez većih uspjeha.

Ugljen je kopan na Medvednici na više mjesta, kao npr. kod Marije Bistrice i Kraljevog Vrha, te kod Pila na sjevernoj strani. U XVIII. stoljeću otvoren je rudnik ugljena kod Planine Gornje (vlasništvo Zagrebačke biskupije), a navodno je služio i za širu opskrbu grada.

U dolini Bregane kod Grdanjaca i sjeverno od Gabrovice ležište mrkog ugljena eksploatirano je za potrebe tadašnje staklane i za lokalne vapnare.

Tvornica cementa “Sloboda” u Podsusedu izgrađena je 1908. godine, a početni kapacitet iznosio je 40000 tona cementa godišnje. Tijekom vremena tvornica je više puta modernizirana i proširivana, a 1975. godine proradila je nova rotaciona peć tipa “Humboldt Wedag”, kapaciteta 1200 t dnevno. Međutim, godine 1986. tvornica cementa je zatvorena radi ekoloških i ekonomskih razloga. Za potrebe tvornice lapor je eksploatiran iz obližnjeg ležišta Kostanjek s godišnjom proizvodnjom 400000 do 600000 t lapora, a vapenenac je vađen iz ležišta Bizek - Dolje i to oko 200000 t godišnje.

3.4 Identifikacija i resursni potencijal mineralnih sirovina u zagrebačkom prostoru

Veliko bogatstvo i raznovrsnost geoloških procesa i ranije navedene velike razlike u geološkoj građi Zagrebačkog prostora nije rezultiralo značajnijim aglomeracijama ekonomski iskoristivih minerala - ležišta mineralnih sirovina. Od Pravilnikom navedenih 19 mineralnih sirovina ili skupina mineralnih sirovina, na ovom području identificirana su ležišta tehničkog građevnog kamena, keramičke i ciglarske gline, građevnog šljunka i pijeska, arhitektonskog građevnog kamena, geotermalnih voda i nafte. Sve ostale poznate pojave mineralnih sirovina, od kojih su neke ranije i eksploatirane, ne možemo u ovom trenutku smatrati ležištima, jer njihov potencijal ne omogućuje ekonomično iskorištavanje.

Na osnovu raspoloživih literaturnih izvora i praktičnog iskustva mogu se označiti prostori s resursnim potencijalom, odnosno prostori na kojima su

• perspektivne (C2-kategorija) rezerve

• prognozne (D1-kategorija) rezerve

• pretpostavljene (D2-kategorija) rezerve mineralnih sirovina.

Ograničenje područja s resursnim potencijalom mineralnih sirovina provodi se natemelju geološkog kriterija i primarne klasifikacije rezervi mineralne sirovine.

Geološki kriterij

Na temelju geološkog kriterija razlučuju se područja na kojima geološka građa indicira mogućnost pojave ležišta mineralnih sirovina od jalovih područja (na kojima se temeljem geološke građe ne pretpostavlja pojava ležišta mineralne sirovine). Ukoliko su prisutne samo pojave mineralnih sirovina, a geološka građa ne ukazuje na mogućnost postojanja gospodarsko iskoristivih ležišta, ta se područja uvrštavaju u jalova.


42

Područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije istraženo je brojnim geološkim radovima koji daju solidnu osnovu za izdvajanje predjela s potencijalnim rezervama mineralnih sirovina. Fundamentalni izvor geoloških podataka je Osnovna geološka karta mjerila 1:100.000. Njena dva lista: L 33-80 Zagreb i L 33-81 Ivanić Grad, u potpunosti su unutar zagrebačkog prostora, a dijelom ga zahvaćaju listovi Varaždin, Novo Mesto, Bjelovar, Sisak i Karlovac. Pored Osnovne geološke karte, korištena je i druga literatura navedena u popisu literature. Posebice su korisni bili izvori vezani uz iskorištavanje mineralnih sirovina, kako regionalnog karaktera, tako i detaljna istraživanja pojedinih lokacija.

Primarna klasifikacija rezervi mineralnih sirovina

Klasifikaciju resursnog potencijala nije moguće provesti prema odredbama Pravilnika o utvrđivanju rezervi mineralnih sirovina, jer on propisuje klasifikaciju samo utvrđenih rezervi mineralnih sirovina, ovisno o mogućnosti njihove eksploatacije u bilančne i izvanbilančne. Međutim, poželjno je, na temelju procjene tehničko-eksploatacijskih i tehnoloških faktora, orijentacijski razlučiti rezerve sirovine koje je na današnjem stupnju tehnološkog razvoje moguće ekonomično izvaditi i pripremiti za tržište od rezervi za koje to nije moguće. Osim toga, ograničena područja potencijala u nekim će se slučajevima označiti oznakama kategorije rezervi. Oznaka više kategorije značit će i viši potencijal (veću vjerojatnost utvrđivanja kvalitetnih ležišta mineralne sirovine). Količine rezervi mineralnih sirovina neće se izražavati, jer su na ovom stupnju saznanja previše spekulativnog karaktera. U svakom slučaju, za kvalitetno gospodarenje ovim resursima trebalo bi izraditi Katastar mineralnih sirovina.

Ovim postupkom evidentira se resursni potencijal neovisno o drugim potencijalima i aktualnom ili planiranom korištenju prostora. Time se ne prejudicira korištenje mineralnih sirovina, nego se pruža jedna od temeljnih informacija o resursu za potrebe postupka prostornog planiranja.

Slika 3. prikazuje reljefnu kartu Zagrebačke županije na kojoj će se kao na podlozi prikazivati karte potencijalnih ležišta mineralnih sirovina u Zagrebačkom prostoru, koje su trenutno i gospodarski zanimljive. Za detaljni prikaz, vidi KARTA 2 među grafičkim prilozima – kartogramima.

Slika 3. Reljefna karta Zagrebačke županije


43

3.4.1 Resursni potencijal tehničko-građevnog kamena

3.4.1.1 O tehničkom građevnom kamenu

Na samom početku treba razlučiti termin kamen (opći naziv za tvrdi prirodni anorganski materijal) od termina tehnički građevni kamen (mineralna sirovina). Svaki kamen nije obavezno i tehnički građevni kamen. Tehnički građevni kamen je onaj koji se može primijeniti za neku od tehničkih namjena, a to je uvjetovano njegovim fizičkim, kemijskim i tehničko-tehnološkim svojstvima (općenito: tehničkim svojstvima). Iz toga proizlazi definicija da je tehnički građevni kamen onaj čiji mineraloško-petrografski i kemijski sastav te fizičko-mehanička svojstva zadovoljavaju tehničke uvjete za primjenu u graditeljstvu.

Nešto sveobuhvatnija definicija glasila bi: pod tehničkim građevnim kamenom podrazumijevamo sve vrste prirodnog kamena odvojenog od stijene na prirodan ili umjetan način, koji se koristi u graditeljstvu za visokogradnju i niskogradnju, bilo kao lomljeni kamen, bilo kao nedrobljeni ili drobljeni, nefrakcionirani kamen ili frakcionirani kameni agregat, a za to treba udovoljiti propisanim kriterijima kakvoće.

Tehnički građevni kamen koristi se u graditeljstvu:

• u niskogradnji: za izradu nasipa; za izradu posteljica; za izradu potpornih i obložnih zidova; za izgradnju i održavanje lokalnih i gospodarskih cesta; za izradu nosivih slojeva stabiliziranih mehanički ili hidrauličkim vezivima; za izradu tucaničkih zastora; za proizvodnju drobljenog kamenog agregata, drobljenog pijeska i kamenog brašna za izradu asfaltnih mješavina i betona

• u visokogradnji: kao lomljeni kamen za zidanje; za proizvodnju drobljenog kamenog agregata i drobljenog pijeska; za izradu betona; za izradu žbuka i mortova

• u hidrogradnji: za izradu kamenog nabačaja ("rip-rap"); za izradu obaloutvrda; za izradu vodopropusta; za izradu drenažnih sustava; za izradu gabiona; za proizvodnju drobljenog kamenog agregata i drobljenog pijeska za izradu betona.

S obzirom na način pridobivanja tehničkog građevnog kamena, razlikuju se sljedeći proizvodi :

• prirodna drobina

• odminirani kamen

• lomljeni kamen

• nefrakcionirani i frakcionirani kameni agregat

• drobljeni nefrakcionirani i frakcionirni kameni agregat

• drobljeni pijesak

• kameno brašno.

Kriteriji za ocjenu kakvoće tehničkog građevnog kamena, a time i ocjenu podobnosti za primjenu u graditeljstvu, propisani su Hrvatskim normama (skraćeno HRN) i Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama koje je 1989. god. izdala bivša Samoupravna interesna zajednica za ceste Hrvatske (skraćeno OTU/89). Tablica 7. prikazuje hrvatske norme koje reguliraju primjenu tehničkog građevnog kamena. Tablica 7. Hrvatske norme koje reguliraju primjenu tehničkog građevnog kamena su sljedeće:

HRN B.B2.009/86 Prirodni agregat i kamen za proizvodnju agregata za beton, Tehnički uvjeti HRN B.B2.010/86 Separirani agregat (granulat) za beton, Tehnički uvjeti HRN B.B3.010/87 Profilirani elementi od kamena, Tehnički uvjeti HRN B.B3.045/82 Kameno brašno za ugljikovodične mješavine, Tehnički uvjeti HRN B.B3.100/83 Frakcionirani kameni agregat za beton i asfalt, Osnovni uvjeti kvalitete HRN U.E4.014/90 Izrada habajućih slojeva od asfaltnih betona po vrućem postupku, Tehnički uvjeti HRN U.E9.020/66 Klasične i suvremene podloge za ceste, Tehnički uvjeti za izradu HRN U.E9.021/86 Izrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku, Tehnički uvjeti


44

HRN U.E9.024/80 Izrada nosivih slojeva kolničkih konstrukcija cesta od materijala stabiliziranih cementom i sličnim hidrauličnim vezivima, Tehnički uvjeti

HRN U.E9.028/80 Izrada donjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku, Tehnički uvjeti HŽS G2.011 Tehnički propisi za izradu i isporuku tucanika za zastor željezničkih pruga

3.4.1.2 Ograničenje područja s resursnim potencijalom tehničkog građevnog kamena

Primarno ograničenje područja s potencijalnim rezervama tehničkog građevnog kamena izvršeno je primjenom geološkog kriterija. Primarnom ograničenju područja s potencijalnim rezervama tehničkog građevnog kamena pristupilo se metodom negativne selekcije. N temelju konzultacije geoloških podataka o građi zagrebačkog prostora eliminirana su područja koja na površini nisu građena od stijena koje bi mogle biti sirovina za tehnički građevni kamen.

Za potrebe primarne klasifikacije resurs je razvrstan u tri skupine određene zahtjevima kakvoće za proizvodnju najkvalitetnijeg materijala koji se iz određene sirovine može proizvesti. Te su skupine:

I. Sirovine za proizvodnju plemenite kamene sitneži

II. Sirovine za proizvodnju kamene sitneži

III. Sirovine za nasipni materijal (jalovina u kamenolomima, stijene koje ne udovoljavaju kriterijima za prethodne namjene, zemljani materijali).

U ovoj se studiji pod potencijalnim ležištima tehničkog građevnog kamena podrazumijevaju samo ležišta I. i II. skupine sirovina. Treća skupina je eliminirana, jer bi se u nju mogle svrstati gotovo sve čvrste stijene, pa čak za neke primjene i poluvezane (primjerice za izradu nasipa). Međutim, ta se sirovina eksploatira kao nusproizvod eksploatacije prvih dviju skupina i nije gospodarski ni ekološki opravdano otvarati eksploataciju u ležištu s isključivo takvim materijalom.

Konstatirano je da na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba ne postoje stijene koje bi mogle biti sirovina za proizvodnju plemenite kamene sitneži. Najbliži takav resurs ja na prostoru Krapinsko-zagorske županije, na sjevernim obroncima Medvednice, gdje je otvoren kamenolom Jelenje vode.

S obzirom na cjelovitost potencijalnog rudnog tijela, valja također razlikovati geološke članove unutar kojih se može očekivati homogena sirovina u količinama koje bi opravdavale istraživanje i eksploataciju, od geoloških članova koji sadrže stijene odgovarajućih svojstava, ali u izmjeni s nekvalitetnim materijalom ili kao minorne pojave.

Budući da u zagrebačkoj regiji postoje kvalitetna ležišta tehničkog građevnog kamena i šljunka koji velikim dijelom može supstituirati kamen, bilo bi neuputno ležišta upitnih ležišnih uvjeta ili kakvoće sirovine tretirati na isti način kao i velika, poznata i kvalitetna ležišta.

Stoga će geološki članovi koji sadrže neke petrografske članove slabijih svojstava (III. skupina sirovina), odnosno povoljnih karakteristika za proizvodnju tehničkog građevnog kamena, ali nepovoljnih ležišnih uvjeta, biti tretirani kao uvjetni potencijali. Za eventualna novoutvrđena ležišta tehničkog građevnog kamena u tim geološkim formacijama načelno se smatra da se u današnjim uvjetima ne mogu gospodarski i ekološki opravdano eksploatirati.

Područja resursnog potencijala tehničkog građevnog kamena prikazana su na Karti potencijalnih ležišta tehničkog građevnog kamena u zagrebačkom prostoru (za generalnu informaciju vidi Slika 4., a za detaljni prikaz, KARTA 3 među grafičkim prilozima - kartogramima).


45

Slika 4. Karta potencijalnih ležišta tehničko-građevnog kamena u Zagrebačkom prostoru

Područja bez potencijalnih ležišta tehničkog građevnog kamena

N temelj naprijed izloženih kriterija, područjima bez potencijalnih ležišta tehničkog građevnog kamena smatraju se prostori izgrađeni od nevezanih i poluvezanih stijena, te prostori izgrađeni od čvrstih stijena varijabilnog petrografskog sastava i / ili slabijih fizičko-mehaničkih svojstava (III. skupina sirovina).

U skladu s navedenim, u područja bez potencijalnih ležišta tehničkog građevnog kamena uvrštene su stijene kenozojske starosti od paleogenskih i miocenskih konglomerata, breča, pješčenjaka, vapnenaca i lapora do najmlađih stijena na promatranom prostoru - nevezanih i poluvezanih sedimenata pliocenske i kvartarne starosti (šljunci, pijesci, gline, glinoviti siltovi, prapor i manjim dijelom lapor).

Vezane (čvrste) stijene pojavljuju se isključivo na prostoru masiva Medvednice i Samoborsko-žumberačkog gorja.

Područja uvjetnog potencijala

S obzirom na definirane kriterije, u područja uvjetnog potencijala za formiranje ležišta tehničkog građevnog kamena uvršteni su prostori izgrađeni od sedimenata krede, jure, srednjeg trijasa i ortometamorfita devon-karbonske starosti.

Ortometamorfiti devon-karbonske starosti zauzimaju središnji dio masiva Medvednice. Metamorfni procesi koji su formirali ove stijene proizveli su niz različitih varijeteta, vrlo promjenljivih fizičko-mehaničkih svojstava. U prošlosti se taj kamen eksploatirao na nekoliko lokacija, uglavnom za zidanje, što je dalo arhitektonski pečat obližnjim dijelovima Zagreba. Te su eksploatacije bile, u današnjim relacijama, minimalnih razmjera. Danas se ne može očekivati gospodarski opravdana eksploatacija te sirovine.

Srednje trijaski dolomiti, vapnenci, rožnjaci, tufovi i tufiti nalaze se u obliku manje zone na jugozapadnom dijelu Medvednice (Družanica-Ponikve-Bradovec-Zakićnica), te nekoliko područja na


46

jugoistočnom obodu Samoborsko-žumberačkog gorja. S obzirom na varijabilan litološki sastav, ove stijene nije moguće svrstati u potencijalna ležišta tehničkog građevnog kamena.

Gornjokrednih vapnenaca, lapora, siltita i pješčenjaka ima u Samoborsko-žumberačkom gorju na više mjesta, najčešće su u kontaktu s jurskim vapnencima, vapnenačkim brečama, silificiranim vapnencima, rožnjacima i podređeno dolomitima, koji su zbog varijabilnog petrografskog sastava i kakvoće stijena također uvršteni u uvjetni potencijal. Ti su geološki članovi skupa obuhvaćeni u nekoliko zona uvjetnog potencijala

Sedimenti kredne starosti umjereno su zastupljeni na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Donjokrednih bazalnih konglomerata i breča, serije pločasto uslojenih vapnenaca, laporovitih vapnenaca i lapora ima na Medvednici na sjeverozapadnim obroncima od Poljanice do Slanog potoka, te od Gornje Stubice do Podgorja Bistričkog. Unatoč problematičnom potencijalu, u tim je stijenama otvoren kamenolom Orešje kod Zeline, koji proizvodi kameni materijal uglavnom za vrlo ograničenu primjenu (nasipanje pristupnih puteva do bušotina Naftaplina). Zbog te činjenice, premda sedimenti krede ne udovoljavaju kriterijima kakvoće za sirovinu za većinu primjena tehničkog građevnog kamena, ovaj se geološki član tretira kao uvjetni potencijal. U Samoborsko-žumberačkom gorju tih stijena ima između Gradne i Plešivice, zapadno od Konščice.

Područja potencijalnih ležišta tehničkog građevnog kamena

Eliminacijom geoloških članova bez potencijala i s uvjetnim potencijalom preostali su članovi povoljnog potencijala za formiranje, odnosno utvrđivanje ležišta tehničkog građevnog kamena. Kao prostori s povoljnim potencijalima ležišta tehničkog građevnog kamena iskristalizirala su se područja izgrađena od paleozojskih parametamorfita i gornjetrijaskih dolomita. Ti geološki članovi bitno se razlikuju po ležišnim uvjetima, ali i po tehničkim svojstvima, odnosno po mogućnosti primjene sirovine.

Paleozojske metamorfne stijene tvore središnji dio masiva Medvednice. Protežu se od Mikulić potoka na zapadu do Nespeša na istoku. Na području Planine prekrivene su kvartarnim sedimentima, te se tako na površini pojavljuju dvije odvojene zone. Radi se o stijenama niskog stupnja metamorfizma (do facijesa zelenih škriljavaca). Prisutne su stijene s vrlo slabo izraženim ili neizraženim promjenama (pješčenjaci, kvarciti, šejlovi, vapnenci i dolomiti), stijene izmijenjene do facijesa zelenih škriljavaca (albit – kvarc – klorit – sericit – kalcitni škriljavci), te slijed karbonatnih stijena (mramori, mramorizirani vapnenci, mramorni škriljci, mramori – cipolini). Upravo su te posljednje, karbonatne stijene, sirovina za proizvodnju tehničkog građevnog kamena. U njima su utvrđena neka ležišta, neka se i eksploatiraju, te je ovaj geološki član svrstan u područje potencijalnih ležišta tehničkog građevnog kamena..

Karbonatni metamorfiti pojavljuju se kao niz debljih zona, leća i uložaka unutar ostalih parametamorfita. Geološka građa je vrlo složena, te dosadašnja istraživanja nisu rezultirala razgraničenjem pojedinih petrografskih članova. Stoga se kao područje potencijalnih ležišta tehničkog građevnog kamena označava cijela zona parametamorfita.

Ležišni uvjeti u ovim su stijenama redovito vrlo složeni. Česte su izmjene pojedinih varijeteta karbonata, a ulošci drugih metamorfita predstavljaju jalovinu. Intenzivna tektonika rezultirala je složenim inženjersko-geološkim svojstvima masiva, uz stalnu prijetnju obaranja stijene duž diskontinuiteta.

Kakvoća sirovine zadovoljava za izradu kamene sitneži, ali i za uporabu krupnijih fragmenata (kamen za zidanje, obaloutvrde). U prošlosti, a dijelom i danas, česta je bila uporaba ovog kamena za zidanje, što je dalo arhitektonsko obilježje pojedinim gradskim četvrtima.

Dolomiti gornjeg trijasa (T3) čine najveći dio Samoborsko-žumberačkog gorja, a jedna relativno manja zona je na zapadnom dijelu masiva Medvednice. To su monotone debele serije dolomita, čija uslojenost varira od 5 cm do preko 1 m.

Unatoč značajnoj ulozi tektonike u formiranju terena, dolomite gornjeg trijasa karakteriziraju relativno jednostavni ležišni uvjeti. Radi se o stijenama ujednačene raspucalosti i općenito pogodnih inženjersko-geoloških osobina za eksploataciju. Kakvoća sirovine zadovoljava uvjete za proizvodnju kamene sitneži široke primjene u graditeljstvu.

Primarna klasifikacija rezervi mineralnih sirovina


47

Kriteriji kategorizacije izdvojenih prostora su jednoličnost građe geološkog člana i saznanja o upotrebivosti sirovine, na temelju dosadašnjeg korištenja. U kategoriju C2 (perspektivne rezerve) uvrštena su područja homogenih geoloških članova (gornjotrijaski dolomiti) koja su u znatnijoj mjeri zahvaćena ekploatacijom. U D1 kategoriju (prognozne) svrstani su ostali gornjotrijaski dolomiti, a u kategoriju D2 (pretpostavljene rezerve) svrstani su prostori prostiranja paleozojskih metamorfita.

Sav utvrđeni potencijal tehničkog građevnog kamena u zagrebačkom prostoru odnosi se na drugu skupinu – sirovine za kamenu sitnež, a ti se proizvodi najviše koriste u graditeljstvu za agregate za beton i asfalt. Dva tipa sirovine (dolomit i mramor) se u detaljima razlikuju za pojedine specifične primjene (hidrotehnički radovi i sl.), ali generalno se može konstatirati da su u istoj kvalitativnoj skupini.

3.4.2 Resursni potencijal građevnog pijeska i šljunka

U rudarskoj regulativi se pod terminom “građevni pijesak i šljunak” podrazumijevaju nevezane sedimentne stijene dimenzija čestica krupnijih od čestica gline i praha, koji se u graditeljstvu koriste za različite primjene. Prema tipu sirovine mogu se razlikovati ležišta šljunka s većim ili manjim udjelom pijeska (građevni šljunak i pijesak) od ležišta čistoga pijeska (građevni pijesak). Ti se tipovi razlikuju po primjeni i po genezi, te će se za potrebe ove studije razmatrati odvojeno.

3.4.2.1 O građevnom pijesku i šljunku

Zagrebački prostor srećom sadrži velike resurse kvalitetnoga građevnog šljunka. O tome možda najbolje svjedoči citat iz tumača za list Osnovne geološke karte Zagreb (L33 - 80), gdje je u poglavlju o mineralnim sirovinama navedeno:

“U području aluviona rijeke Save nalaze se NEISCRPNA ležišta šljunka. Duž njenog recentnog toka i u područjima aluvijalnih terasa, neplanski su otvorene mnoge šljunčare. Zbog naglog širenja naselja, u novije vrijeme, u mnogima od njih je ograničena ili potpuno zabranjena eksploatacija, a nove šljunčare se otvaraju planski i izvan naseljenih mjesta”.

Možda upravo zbog toga što se šljunak smatra običnom i neiscrpnom pojavom, tom resursu ne posvećuje se dovoljna pažnja. O načinu korištenja tog resursa dovoljno govori podatak da je tijekom izrade Vodoprivredne osnove Grada Zagreba 1981. u savskom aluviju utvrđeno postojanje 186 depresija - “graba”, od kojih je najveći broj nastao eksploatacijom šljunka. Činjenica je da se na takav način do sada iskoristio samo zanemariv djelić ukupno prisutnih rezervi šljunka, ali uz evidentan negativan utjecaj na okoliš.

Međutim, neobnovljivi prirodni resursi, a savski aluvij se na zagrebačkom prostoru više praktički ne obnavlja, po definiciji nisu beskonačni niti neiscrpivi. Osim toga, rezerve mineralnih sirovina ne iscrpljuju se samo rudarskom eksploatacijom, već mogu biti blokirane privremeno ili trajno drugim vidovima korištenja prostora. Urbanizacija, vodno-gospodarski interesi, zaštita poljoprivrednog zemljišta i šuma, te drugih vrijednosti prostora, privremeno ili trajno onemogućuju pristup evidentno prisutnim rezervama mineralne sirovine. Afirmacija mineralnih sirovina nije pratila trendove afirmacije ostalih resursa, te je danas bitno otežano njihovo korištenje, što rezultira izostankom ili neracionalnošću gospodarenja mineralnim sirovinama. Praktična posljedica i pokazatelj takvog gospodarenja je nelegalna eksploatacija šljunka. Njome se prvenstveno narušava resurs, ali i ostali elementi okoliša.

Široki spektar vrsta građevina, te metoda i tehnologija koje se u građenju primjenjuju, omogućuju uporabu raznolikih stijena kao sirovina za građevne materijale. Stoga je otežano jednoznačno definiranje građevnog šljunka i pijeska. Gotovo svaka stijena koja u sebi sadrži fragmente šljunka ili pijeska može se primjenjivati u graditeljstvu uz odgovarajuću tehnologiju ugradnje. Ako se materijal primijeni, onda je to građevni materijal, a njegova eksploatacija podliježe rudarskoj regulativi. Međutim, za neke građevne radove nije presudna tehnologija ugradnje, već kakvoća materijala.

Pod pojmom građevni šljunak i pijesak u užem smislu će se nadalje podrazumijevati samo prirodne, nevezane stijene koje mogu biti sirovina za građevinske materijale drugog tipa, odnosno čija je kakvoća od presudnog značaja za njihovu namjenu.


48

Uvjeti kakvoće određeni su za pojedinu namjenu normama i tehničkim uvjetima. Tablica 8. prikazuje hrvatske norme (HRN) kojima su određeni uvjeti kakvoće za pojedine primjene građevnog pijeska i šljunka. Tablica 8. Hrvatske norme za uvjete kakvoće pojedinih primjena građevnog pijeska i šljunka

B.B2.009 Prirodni agregat i kamen za proizvodnju agregata za beton. Tehnički uvjeti B.B3.100 Kameni agregat. Frakcionirani kameni agregat za beton i asfalt. Osnovni uvjeti kvalitete U.E4.012 Tehnički uvjeti za izradu bitumenskih i katranskih makadama U.E4.014 Projektiranje i građenje puteva. Izrada asfaltnih betona. Tehnički uvjeti U.E9.021 Projektiranje i građenje puteva. Izrada gornjih nosećih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku.

Tehnički uvjeti U.E9.024 Projektiranje i građenje puteva. Izrada nosećih slojeva kolovoznih konstrukcija puteva od materijala stabiliziranih

cementom i sličnim hidrauličnim vezivima. Tehnički uvjeti U.E9.028 Projektiranje i građenje puteva. Izrada donjih nosećih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku.

Tehnički uvjeti Prijedlog Kameni agregat. Frakcionirani kameni agregat za izradu asfaltnih B.B3.051 slojeva kolovoznih konstrukcija Prijedlog Kameni agregat. Višefrakcijski kameni agregat za izradu B.B3.052 bitumeniziranih nosivih slojeva

Osim HRN-a, postoji još cijeli niz normi kojima se propisuje način ispitivanja kakvoće građevnog šljunka i pijeska. Među najčešće isticanim uvjetima kakvoće su: 1) granulometrijski sastav, 2) čistoća i 3) mineralno-petrografski sastav.

Ovdje treba napomenuti da supstitut za građevni šljunak i pijesak može biti tehnički građevni kamen i drobljeni pijesak. Ta se dva prirodna materijala gotovo u potpunosti mogu zamijeniti. Dakako da ih neke njihove odlike čine za pojedine uporabe pogodnijim od supstituta.

Za potrebe ove studije mogu se razlikovati dvije kvalitativne skupine šljunaka:

• kvalitetni šljunci – upotrebivi bez oplemenjivanja, odnosno uz jednostavno oplemenjivanje

• šljunci niže kakvoće – potrebno je složenije oplemenjivanje.

3.4.2.2 Ograničenje područja s resursnim potencijalom građevnog šljunka i pijeska

Primarno ograničenje područja s potencijalnim rezervama građevnog šljunka i pijeska izvršeno je primjenom geološkog kriterija i dijelom tehničko- ekonomskih, odnosno tehnoloških kriterija.

Osnova za izdvajanje predjela s potencijalnim rezervama građevnog šljunka i pijeska su brojni geološki radovi, od kojih je temeljni Osnovna geološka karta mjerila 1:100.000. Njena tri lista: L 33-80 Zagreb, L 33-81 Ivanić Grad i L 33-93 Sisak, pokrivaju područje prostiranja potencijalnih ležišta građevnog šljunka i pijeska u zagrebačkoj regiji. Od posebnog značaja za poznavanje šljunka su brojni hidrološki radovi.

Do ograničenja područja s potencijalnim resursom građevnog šljunka i pijeska došlo se u dva koraka. U prvom je pregledom kartiranih jedinica utvrđeno da šljunke i pijeske sadrže samo najmlađi sedimenti, gotovo u cjelosti kvartarne starosti kako slijedi:

• levant – donji pleistocen (Pl, Q)

• deluvij i proluvij (dpr, pr)

• aluvij recentnih tokova Sutle, Krapine i potoka (a)

• aluvij rijeke Save i to:

o aluvij druge savske terase (a2)

o aluvij prve savske terase (a1)

o aluvij recentnog toka Save (a).

U drugom koraku uočena je bitna razlika sa stajališta mogućnosti formiranja, otkrivanja i eksploatacije ležišta građevnog pijeska i šljunka među navedenim geološkim članovima.


49

Naslage levanta – donjeg pleistocena (Pl, Q), aluvija i proluvija (dpr,pr) i aluvija recentnih tokova Sutle, Krapine i potoka (a) sadrže šljunke nepravilno pomiješane s drugim litološkim članovima (pjesci, siltovi, gline). Karakteristike tih ležišta su promjenjivost i relativno male dimenzije ležišta, a često i veliki nadsloj jalovine. Nasuprot njima, naslage savskog aluvija (a2, a1, a) sadrže pretežito slabo graduirane šljunke s mjestimičnim proslojcima silta, glinovitog silta i treseta koji lateralno isklinjavaju. S obzirom da na ovom prostoru postoje veća, jednostavnija i kvalitetnija ležišta građevnog pijeska i šljunka i ležišta tehničkog građevnog kamena koji može supstituirati šljunak, geološki članovi levant – donji pleistocen (Pl, Q), aluvij i proluvij (dpr,pr) i aluvij recentnih tokova Sutle, Krapine i potoka (a) bit će tretirani kao uvjetni potencijali. Rečeno se odnosi na horizontalno, ali i na vertikalno rasprostiranje sedimenata.

Područja resursnog potencijala građevnog pijeska i šljunka prikazana su na Karti potencijalnih ležišta građevnog pijeska i šljunka u zagrebačkom prostoru (za generalnu informaciju vidi Slika 5., a za detaljni prikaz, KARTA 4 među grafičkim prilozima - kartogramima).

Slika 5. Karta potencijalnih ležišta građevnog pijeska i šljunka u zagrebačkom prostoru

Područja uvjetnog potencijala ležišta građevnog pijeska i šljunka

Kao što je rečeno, područjima uvjetnog potencijala ležišta građevnog pijeska i šljunka smatraju se naslage levanta – donjeg pleistocena (Pl, Q), aluvija i proluvija (dpr,pr) i aluvija recentnih tokova Sutle, Krapine i potoka (a). U zagrebačkom prostoru izdvojene su četri zone uvjetnog potencijala:

• zona između Marijagoričkih brda i Medvednice – dolina Krapine

• jugoistočni obronci Medvednice od Podsuseda do Sesveta

• zona Prigorja od Popovca do Božjakovine

• zona južno od Kerestinca.


50

U litološkom pogledu svi navedeni geološki članovi sadrže šljunke, pijeske i gline, ali još jedanput naglašavamo vrlo promjenjivog sastava i prostiranja, kako horizontalno, tako i vertikalno, te često međusobno pomiješane.

Područja potencijalnih ležišta građevnog pijeska i šljunka

Područja potencijalnih ležišta građevnog pijeska i šljunka u zagrebačkom prostoru čini isključivo aluvij rijeke Save. To su gotovo u cjelosti šljunci, uz mjestimične proslojke pijeska i podređeno praha. Debljina šljunčanog sloja kreće se na čitavom području od 5 do preko 60 m.

Na formiranje ovog ležišta šljunka presudan utjecaj imale su tektonske aktivnosti krajem pleistocena i početkom holocena, kada je formirana tektonska jedinica Savska potolina. Taj je prostor u odnosu na okolne horstove spušten. Probijene su barijere na prostoru Krške klisure, Brežica i na potezu između Podsuseda i Svete Nedjelje (“podsusedski prag”), čime su spojene Krška, Brežička, Samoborska i Zagrebačka depresija. Prodorom vodenih masa formiran je tok rijeke Save. Donose se velike količine fluvijatilnog materijala (šljunka) koji se uslijed pada energije toka tu i sedimentira. Sedimentacijski bazen formiran je na različito razvedenom paleoreljefu u koji se, dijelom, Sava i usijeca. Na taj način nastalo je jedinstveno aluvijalno ležište građevnog pijeska i šljunka unutar kojega se za potrebe ove studije, s obzirom na ležišne uvjete, mogu razlučiti četiri zone.

• Prvu zonu (A) čini aluvijalni baze između Samobora i Zaprešića od granice s Republikom Slovenijom do poteza Sv. Nadjelja – Ivanec. Dubina prvog šljunčanog horizonta, koji je od interesa za eksploataciju, iznosi 5 do 18 metara. Na tom prostoru odobreno je nekoliko eksploatacijskih polja. Kakvoća šljunka je dobra i bez primjesa koje bi iziskivale složeno oplemenjivanje.

• Slijedeća zona (B) obuhvaća „podsusedski prag“ i prostor do poteza Hrvatski Leskovac – Savska cesta. U toj zoni debljina prvog šljunčanog horizonta kreće se između 5 i 10 m, a tek na nekoliko lokacija prelazi 10 m.

• Istočno od poteza Hrvatski Leskovac – Savska cesta, pa sve do jugoistočnih granica Zagrebačke županije prostire se zona (C) znatnih dubina prvog šljunčanog sloja (10 do 65 m). Ta je zona sa rudarskog stajališta najprikladnija za ekploataciju. Prema istoku se unutar te zone pojavljuju proslojci gline i treseta varijabilne debljine, što na nekim lokacijama ograničava eksploataciju ili uzrokuje znatne tehnološke probleme.

• Četvrtu zonu (D) čini recentni aluvij rijeke Save. To su uglavnom pretaloženi šljunci, ali su onečišćeni organskom tvari (ugljen), što za zahtjevnije primjene iziskuje i složenije oplemenjivanje – pranje.

Generalno se aluvijalni šljunci rijeke Save prema istoku podebljavaju, veličina zrna se smanjuje od zapadnog dijela aluvija prema istoku, a kod Rugvice krupnoklastična komponenta dijelom isklinjava i dalje se talože pretežito pijesci, prah i glina. To je zorno prikazano na shematskom hidrogeološkom profilu duž toka Save od granice sa Slovenijom do Rugvice (vidi Slika 6.).


51

Slika 6. Shematski hidrogeološki profili duž toka Save od granice sa Slovenijom do Rugvice

Izvor: “Inženjerskogeološke i hidrogeološke podloge Vodoprivredne osnove Grada Zagreba” OUR GEOLOŠKI ZAVOD, OOUR za inženjersku geologiju i hidrogeologiju, Zagreb, 1981.

Na uvjete eksploatacije građevnog pijeska i šljunka i njenu gospodarsku opravdanost znatno utječe i debljina krovinske jalovine, koja rijetko prelazi 3 m, osim u rubnim sjevernim i istočnim dijelovima.

Granulometrijski sastav i čistoća šljunka osnovni su kriteriji kakvoće. Ta svojstva variraju lateralno i vertikalno, ali uvijek ostaju u granicama uvjeta kakvoće za graditeljske potrebe. Mineralno-pretrografski sastav varira, a sadržaj štetnih minerala ne prelazi dozvoljene granice.

U tehničko-eksploatacijskom pogledu ograničenja proizlaze iz tehnologije koja ne omogućuje eksploataciju s dubina većih od 40 m, što predstavlja današnji tehnološki maksimum kod nas. Tehnološki, ali i ekonomski problem predstavljaju proslojci jalovine (glinovitog praha i gline s tresetom), koji onečišćuju sirovinu, poskupljuju proizvodnju, a mogu je i potpuno onemogućiti. U posljednje vrijeme osuvremenjuje se tehnologija, te se s uspjehom uklanja i ta prepreka.

Istraženost savskog aluvija je zahvaljujući hidrogeološkim istraživanjima vrlo dobra, što je omogućilo svrstavanje kompletnog savskog aluvija u C2 kategoriju ležišta građevnog šljunka i pijeska.


52

3.4.3 Resursni potencijal građevnog pijeska

3.4.3.1 O građevnom pijesku

Pijesci nalaze primjenu prvenstveno kao građevinski materijal, ali, ovisno o kakvoći, i kao sirovina u industriji (proizvodnja stakla, keramička industrija i sl.).

U građevinarstvu, najčešće se pijesak kao rovna sirovina iz ležišta koristi za izradu posteljice za infrastrukturne vodove, za izradu žbuka, kao komponenta kojom se korigira granulometrijski sastav mješavina za beton i asfalt beton i dr.

Za potrebe staklane u Samoboru nekada su se eksploatirala mala eluvijalna (kvartarna) ležišta i pojave kvarcnih ležišta, koja danas više ne postoje. Vjerojatno je da su iz niza, danas nepoznatih lokacija, osobito iz aluviona Save nizvodno od Rugvice, ali i drugdje, iz “rhomboidea” i pliokvartanih naslaga, pijesci korišteni i u građevinske svrhe, ali o tome nema podataka. Organizirana eksploatacija postojala je ranije i u ležištu “Kolenica” kraj Lipnice, sjeverno od Hudova.

Danas se ova mineralna sirovina eksploatria na dvije lokacije u Pluski, nedaleko Luke.

3.4.3.2 Ograničenje područja s resursnim potencijalom građevnog pijeska

Geološki članovi unutar kojih je indicirana pojava ležišta građevnih pijesaka u zagrebačkom prostoru su isključivo oni koji uključuju fluvijatilno-jezerske sedimente. To su:

• ležišta i pojave u naslagama gornjeg ponta (“rhomboidea”-naslage) (Pl12)

• ležišta i pojave u naslagama pliokvartara (Pl,Q)

• ležišta i pojave holocenske starosti

o eluvijalna

o aluvijalna ležišta.

Niti jedan od navedenih geoloških članova nije izgrađen isključivo od pijesaka, a utvrđena ležišta su malih dimenzija i varijabilne kakvoće. Očekuje se da bi takva mogla biti i potencijalna ležišta. Da u promatranom prostoru postoje kvalitetnija ležišta, ovaj bi se potencijal zasigurno smatrao uvjetnim, ali budući da takve sirovine nema u blizini, onda se ograničava kao područje s resursnim potencijalom građevnog pijeska.

Naslage gornjeg ponta (rhomboidea-naslage - Pl12) najčešće su u svom donjem dijelu izgrađene od sivih glinovitih i pjeskovitih lapora s ulošcima žućkastih pijesaka i pješčenjaka. Unutar ovog geološkog člana eksploatira se građevni pijesak u dva eksploatacijska polja kod Pluske.

Najviši dijelovi pliocena i najstariji dijelovi pleistocena (pliokvartarne naslage - Pl,Q) su izrazito heterogenog sastava i sadrži horizonte s pijescima i šljuncima. U Zagrebačkoj županiji pojave ovog tipa su “Galgovo”, a nalaze se i u Vukomeričkim Goricama, u okolini Kravarskog, te oko Nove Marče u najistočnijem dijelu županije.

U holocenskim (Q2, al) fluvijatilnim sustavima ima također pojava i manjih ležišta građevnog pijeska. U savskom aluviju ta se ležišta mogu očekivati u dijelu nizvodno od Rugvice.

Od eluvijalnih ležišta poznato je samo ležište Grdanjci-Rebar, koje je bilo osnovno u početnoj proizodnji stakla u Samoboru. Danas je to ležište potpuno iscrpljeno, a nova nisu pronađena.

Varijabilni sastav matičnog geološkog člana, te stupanj istraženosti i obujam dosadašnjeg korištenja omogućuje svrstavanje uvug resursa u D1 kategoriju ležišta građevnog pijeska.

Područja resursnog potencijala građevnog pijeska prikazana su na Karti potencijalnih ležišta građevnog pijeska u zagrebačkom prostoru (za generalnu informaciju vidi Slika 7., a za detaljni prikaz, KARTA 5 među grafičkim prilozima - kartogramima).


53

Slika 7. Karta potencijalnih ležišta građevnog pijeska u zagrebačkom prostoru

3.4.4 Resursni potencijal keramičke i ciglarske gline

3.4.4.1 O keramičkim i ciglarskim glinama

Gline su mineralna sirovina koja se koristi za proizvodnju opekarskih proizvoda (mineralna sirovina: ciglarske gline) i u keramičkoj industriji (nemetalne mineralne sirovine : keramičke i vatrostalne gline).

Ciglarstvo u Hrvatskoj ima veliku tradiciju, o čemu svjedoči veliki broj ciglana koje su bile aktivne do polovice prošlog stoljeća (čak 204!). Promjena gospodarskih odnosa, posebice energetska politika, utjecala je na smanjenje broja ciglana. Ciglane sa zastarjelom tehnologijom, malom proizvodnjom i s velikom potrošnjom energije više nisu mogle opstati. Najveći broj ležišta opekarskih glina nalazi se u sjevernoj Hrvatskoj, a u zagrebačkom prostoru je odobreno 6 eksploatacijskih polja.

S obzirom da se i ciglarske i keramičke gline najčešće u proizvodnji miješaju s aditivima (drugim mineralnim komponentama), ispitivanja kakvoće usmjerena su na utvrđivanje njihovih svojstava i kombinaciju potrebnih komponenti za određenu tehnologiju i proizvode.

U tom pogledu razvrstavanje glina u dvije skupine (ciglarske gline i vatrostalne i keramičke gline) više se odnosi na trenutačnu primjenu, nego na kvalitativna svojstva sirovine.

Primjena glina i tehnološka svojstva određuju se laboratorijskim, poluindustrijskim i industrijskim ispitivanjima. Laboratorijske analize uključuju granulometrijska ispitivanja, a ispitivanje mineralnog sastava rendgenska, diferencijalno-termička i kemijska ispitivanja.

Gline su učestali sedimenti u zagrebačkom prostoru. Ležišta tih mineralnih sirovina uglavnom su jednostavne građe i ujednačenog sastava, ali se pojedina ležišta međusobno razlikuju po kakvoći i mogućnosti primjene.


54

3.4.4.2 Ograničenje područja s resursnim potencijalom ciglarske, te keramičke i vatrostalne gline

Ležišta ciglarske, te keramičke i vatrostalne gline na zagrebačkom prostoru su isključivo u alohtonim sedimentima dva osnovna tipa:

• ležišta u lesnim i lesoidnim sedimentima i to:

o ležišta u beskarbonatnom kontinentalnom i močvarno-barskom lesu koja asociraju s naslagama poplavnih ravnica velikih vodotoka (Sava, Zelina, Česma, Glogovnica)

o ležišta u lesnim i lesoidnim sedimentima s kojima asociraju deluvijalno-proluvijalne naslage (rubni dijelovi Zagrebačke i Samoborske gore, Prigorje).

• ležišta u fluvijatilno-jezersko-močvarnim sedimentima i to:

o fluvijatilno-jezerska ležišta (Prigorje, Hrv. Zagorje)

o fluvijatilno-močvarno-barska ležišta (doline Lonje, Sutle i Krapine, pliokvartarne naslage Prigorja, Vukomeričkih gorica i dr.).

Takva su ležišta utvrđena, pa se može očekivati i resursni potencijal u sljedećim geološkim članovima:

• gornji pont - rhomboidea – naslage (Pl12)

• pliokvartar (Pl, Q)

• pleistocen (l, lb)

• holocen (Q2, al, b).

Naslage gornjeg ponta (rhomboidea-naslage) sadrže produktivnu seriju taloženu u fluvijatilno-jezerskom okolišu. Na šljuncima, najčešće izravno, leže bijele, šarene ili žućkasto obojene gline. Ove gline pretežnim dijelom pripadaju keramičkim varijetetima, koji imaju primjenu u ciglarstvu. U najmlađem dijelu, za koji se smatra da je pliokvartarni, nalaze se “mramorizirane” ilovine i gline koje se koriste u ciglarskoj industriji. Područje prostiranja tih slojeva je na prostoru Kupljenovo - Šenkovec i Kraljevec na Sutli – Strmec -Trgovišče, odnosno u području Jablanovec - Krušljevo Selo - Kraljev Vrh - Gornja Bistra i Zaprešić – Laduč – Trstenik – Pojatno.

Produktivne serije u sedimentima pliocena su u najvišim dijelovima pliocena ili starijem pleistocenu. Kvaliteta ovih glina vrlo je raznolika. Eksploatirale su se visoko kvalitetne gline s bijelim ili svijetlom bojom pečenja, a i gline čija je primjena moguća jedino u proizvodnji cigle. Prostiranje ovih sedimenata je uz obodne dijelove Samoborskog gorja preko Sv. Nedjelje do Jastrebarskog, duž obronaka Žumberka i Vukomeričkih Gorica do Turopolja

Ležišta u naslagama beskarbonatnog kontinentalnog i močvarno-barskog lesa pleistocenske starosti su eolskog porijekla. Sedimenti su pretežno siltozni, kod čega je sadržaj gline u njima vrlo varijabilan. Unutar ovih naslaga mogu se razlikovati ležišta kontinentalnog beskarbonatnog ili močvarno-barskog lesa. To su najizdašnija ležišta u zagrebačkom prostoru. Prostiru se na području od Sesveta preko Soblinca, Baničevca, Polonja, Sv. Ivana Zeline do Hudova, u zoni Sesvete - Kraljevački Novaki - Dugo Selo - Vrbovec - Repine i dalje, te između Velike Bune, Ogulinca, Rakitovca do Mraclina.

Holocenska ležišta najčešće su vezana za recentne aluvije. To su močvarno-barski sedimenti, redovito u pripovršinskim dijelovima aluviona Save, ali i manjih vodotoka.

Ocjenjuje se da su najkvalitetnija ležišta glina u lesnim naslagama pleistocenske starosti. U gornje pontskim i pliokvartarnim naslagama moguće je naići na ležišta gline povoljne kakvoće za industrijsku primjenu, a u aluvijalnim naslagama holocena na ležišta kojima je potencijal ograničen.

Geološka građa, te stupanj istraženosti i obujam dosadašnjeg korištenja omogućuje svrstavanje naslaga pleistoccenskog lesa u C2 kategoriju ležišta ciglarskih glina, dok se ostale resurse može svrstati tek u D1 kategoriju.


55

Područja resursnog potencijala keramičkih i ciglarskih glina prikazana su na Karti potencijalnih ležišta keramičkih i ciglarskih glina u zagrebačkom prostoru (za generalnu informaciju vidi Slika 8., a za detaljni prikaz, KARTA 6 među grafičkim prilozima - kartogramima).

Slika 8. Karta potencijalnih ležišta keramičkih i ciglarskih glina u zagrebačkom prostoru

3.4.5 Resursni potencijal arhitektonskog građevnog kamena

3.4.5.1 O arhitektonskom građevnom kamenu

Za mineralnu sirovinu arhitektonski građevni kamen često se još koriste termini ukrasni kamen ili prirodni kamen, za razliku od tehničkog i umjetnog kamena. Ovaj se prirodni materijal u gradnji koristi neobrađen ili u različitim stupnjevima obrade.

Kakvoća arhitektonskog građevnog kamena ispituje se laboratorijskim ispitivanjima, ali vrlo značajnu ulogu u odabiru ima njegov estetski izgled. Sljedeće opisane vrste arhitektonskog građevnog kamena koriste se u zagrebačkom prostoru već niz stoljeća, svaka za svoju specifičnu primjenu. Kroz tako dugo razdoblje korištenja dokazana je i kakvoća za pojedine namjene. Lokalne vrste kamena obilježavaju arhitekturu lokalne sredine, što je zorno i u graditeljstvu grada Zagreba i okolnih mjesta.

Od lokalnih vrsta arhitektonsko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu korištene su sljedeće vrste:

• litavci

• pločasti vapnenci

• zeleni škriljavci

• mramorizirani vapnenci / mramori


56

• dijabazi.

Najviše korišteni lokalni kamen Zagreba i okolice bio je litavac badenske starosti, kao i ostale vrste stijena, koje su se taložile usporedo s njim (litotamnijski vapnenac, badenski konglomerati i breče te badenski pješčenjaci). Taj se kamen mogao vaditi u relativno velikim blokovima, pilio se u kvadre za zidanje i ploče za oblaganje, a korišten je i za klesanje raznih profilacija i arhitektonskih ukrasa. Od njega su izrađivana pročelja, sokli, ograde, portali, lukovi i škarpe. Korišten je i u kiparske svrhe, te za izradu nadgrobnih spomenika.

Zeleni škriljavac često se koristio grubo obrađen za građenje zgrada, ograda i grobova.

Pločasti vapnenci zastupljeni su različitim varijetetima. Tamni pločasti vapnenac iz Lipovca kod Samobora (samoborski kamen) čest je i uočljiv arhitektonski detalj. Vadi se u pločama i koristi grubo obrađen za zidanje pročelja i ograda, te za popločenja. Pločasti vapnenci gornjokredne starosti korišteni su za izgradnju i rekonstrukciju Medvedgrada.

Mramori i mramorizirani vapnenci koriste se slično zelenim škriljavcima, za oblaganje pročelja zgrada, za škarpe i za izradu ograda.

Dijabazi su također korišteni na sličan način (lomljeni kamen) kao zeleni škriljavci i mramori i mramorizirani vapnenci. Ležište tog kamena je na sjeveroistočnim granicama Zagrebačke županije i na prostoru Krapinsko-zagorske županije.

3.4.5.2 Ograničenje područja s resursnim potencijalom arhitektonskog građevnog kamena

Litavac i njegovi ekvivalenti (litotamnijski /nuliporni/ vapnenac, badenske breče, konglomerati i pješčenjaci) rasprostranjeni su na zapadnim, južnim i istočnim obroncima Medvednice, na području između Otruševca i Sv. Helene, nekoliko pojava nalazi se sjeverno od Jastrebarskog i kod Sv. Nedelje, te u Marijagoričkim brdima. Eksploatirali su se u desetak kamenoloma, a danas je aktivno eksploatacijsko polje “Bizek” za potrebe rekonstrukcije zagrebačke katedrale.

U pločaste vapnence uvrštena su dva varijeteta. Češći, i još uvijek široko korišten, je sivi pločasti vapnenac (samoborski kamen) koji se danas vadi u kamenolomima uz Lipovečku Gradnu. Ove stijene su segment srednjetrijaskog razvoja unutar kojega dominira dolomit, a popraćeni su dolomitičnim vapnencima i šejlima. Pločasti vapnenci koji su se koristili kao arhitektonski građevni kamen još su i gornjokredni pločasti vapnenci, koji također dolaze u izmjeni s brečama, konglomeratima, laporima i pješčenjacima. U prošlosti su korišteni u kamenolomu Glog, a još uvijek se vade u kamenolomu Donje Orešje, međutim pretežito kao tehnički građevni kamen.

Zeleni škriljavac često je korišten arhitektonski kamen u Zagrebu, a vađen je iz nekoliko kamenoloma na području središnjeg dijela Medvednice (Bačunski breg, Erberov put i Pustodol).

Mramori i mramorizirani vapnenci pojavljuju se kao manja tijela unutar paleozojskih parametamorfita. U prošlosti su eksploatirani u kamenolomima Lonjska pećina - Adolfovac, Markuševec, Bačun, Gorsko zrcalo, te kod Biškupca, a danas se još eksploatiraju kao tehnički građevni kamen u kamenolomu “Vukov Dol”.

Područja resursnog potencijala arhitektonskog građevnog kamena prikazana su na Karti potencijalnih ležišta arhitektonskog građevnog kamena u zagrebačkom prostoru (za generalnu informaciju vidi Slika 9., a za detaljni prikaz, KARTA 7 među grafičkim prilozima - kartogramima).


57

Slika 9. Karta potencijalnih ležišta arhitektonsko-građevinskog kamena u zagrebačkom prostoru

3.4.6 Resursni potencijal energetskih mineralnih sirovina

Od energetskih mineralnih sirovina, na zagrebačkom prostoru identificirane su pojave ugljena, ležišta geotermalne energije i ležišta nafte, kondenzata i prirodnih plinova. Upravno reguliranje svih navedenih mineralnih sirovina nije u nadležnosti županijskih tijela uprave, već Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Vlade Republike Hrvatske.

Potencijal ugljena u Vukomeričkim goricama nije gospodarski iskoristiv u današnjim okolnostima, te se samo konstatira kao pojava, a neće se detaljnije obrađivati.

Zajednička karakteristika ležišta geotermalne energije i ležišta nafte, kondenzata i prirodnih plinova je da su smještena u dubini zemljine kore, te se njihova eksploatacija ne manifestira u znatnijoj mjeri na površini zemlje. Stoga će se ovdje konstatirati postojanje tih resursa, ali se neće prilagati kartografski materijal, jer nema izravne primjene u planiranoj namjeni ove studije.

Eksplaotacija nafte, kondenzata i prirodnih plinova ima, međutim, jednu vrlo povoljnu posljedicu u odnosu na lokalnu sredinu. S obzirom da je to financijski vrlo intenzivna djelatnost, iznos naknade zna biti za pojedine lokalne proračune znatna stavka.

3.4.6.1 Resursni potencijal geotermalnih voda

Geotermalna energija manifestira se u dva osnovna oblika, i to:

• mineralne i geotermalne vode

• geotermalna energija “suhe” stijene.


58

Mineralnom sirovinom, prema Zakonu o rudarstvu, smatraju se samo mineralne i geotermalne vode, pogodne za pridobivanje energije ili nekih minerala, a energija suhe stijene ne.

Značajka energije geotermalnih voda je obnovljivost, odnosno to su “obnovljivi” izvori energije. Geotermalna energija je, prema današnjim shvaćanjima, ekološki vrlo prihvatljiv izvor energije. Ne može se reći da je to alternativni izvor, jer ovi potencijali ne predstavljaju alternativu konvencionalnim izvorima energije, ali su dobrodošli dopunski izvori na temelju kojih se mogu razviti različiti gospodarski sadržaji.

Prema temperaturi ležišta sistematizirana su u tri skupine:

• ležišta niskih temperatura vode 20-100 oC

• ležišta umjerenih temperatura 100-150 oC (područje potencijala niske entalpije)

• ležišta visokih temperatura od 150-200 oC (područje potencijala visoke entalpije).

Područje primjene geotermalne vode ovisi prvenstveno o njenoj temperaturi (vidi Tablica 9.). Tablica 9. Primjena geotermalnih voda ovisno o njihovoj temperaturi

Temperatura medija (oC) Područje primjene

140 – 180 oC proizvodnja električne struje i industrijske pare 170 –180 oC ekstrakcija pomoću destilacije u industriji šećera,

obrada visokomineraliziranih voda za dobivanje tehnoloških i pitkih voda i soli ili koncentriranja solnih otopina

160 oC sušenje riblje hrane ili drva 150 oC dobivanje aluminija Bayer-ovim procesom 140 oC intenzivno sušenje poljoprivrednih proizvoda kod konzerviranja hrane 130 oC otparivanje pri rafiniranju šećera

ekstrakcija soli kristalizacijom destilacija niskomineralizirane vode koncentracija slanih otopina

110 oC priprema i sušenje cementnih kaša s manjim udjelom agregata 100 oC sušenje poljoprivrednih proizvoda, pranje i sušenje drvne mase 90 oC sušenje i odleđivanje u prehrambenoj industriji 80 oC grijanje zraka u zgradama i staklenicima 70 oC donja granica za rashladne uređaje (s vodom temperature 68 oC griju se prostorije radilišta Kliničke

bolnice u Novom Zagrebu) 60 oC grijanje hala, staja i staklenika (s vodom temperature 55 oC grije se industrijska hala u Lučkom) 50 oC uzgoj gljiva

balneologija 40 oC zagrijavanje tla

20 – 30 oC rekreacija i balneologija biodegradacija otpadnih tvari fermentacija organske mase gnojiva topla voda u rudarstvu ili pripremi građevinskog materijala, odleđivanje i topljenje snijega na niskogradnjama ribogojstvo

Osnovne karakteristike hidrogeotermalnih ležišta su količina dotoka radnog fluida (izdašnost) i njegova kakvoća (količina akumulirane topline). Izdašnost se iskazuje u m3/sec ili l/sec, a kakvoća jediničnom energijom (103 J /m3).

Na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba prevladavaju niskotemperaturne geotermalne vode (20 – 90 oC), iako nije isključena niti mogućnost otkrivanja ležišta umjerenih temperatura.

Tablica 10. navodi izvore geotermalne vode na zagrebačkom prostoru, što su pouzdani površinski pokazatelji postojanja geotermalnog potencijala. Tablica 10. Površinski izvori geotemalne vode u zagrebačkom prostoru

R. br. Lokacija: Naziv Pokraj mjesta Temperatura (oC)


59

R. br. Lokacija: Naziv Pokraj mjesta Temperatura (oC) 1 Jamnička Kiselica Jamnica 15,6 2 Lasinja Jamnica 12,5 3 Prečec Ivanić Grad 19,6 4 Sveta Helena Šmithen Samobor 25,7 5 Sveta Jana Toplica Sveta Jana 24,6 6 Zelina Topličica Zelina 24,1 7 Sutinsko vrelo Podsused 19,3 8 Gornji Stenjevec Topličica Gornji Stenjevec 19,3 9 Trnje Zagreb <20 10 N.S. biblioteka Zagreb <20 11 Diana Zagreb <20 12 Stara Vlaška Zagreb <20 13 Novakova Zagreb <20 14 Ribnjak Zagreb <20 15 Medveščak Zagreb <20 16 Zvijezda Zagreb <20 17 Gornja Dubrava JI od Markuševca 15,3 18 Čučerje Čučerje 13,9 19 Markovići JZ od Moravča 15,3 20 Šimunovec Komin 38,0

Na zagrebačkom prostoru izbušene su brojne istražne bušotine za naftu koje su pokazale prisustvo geotermalnih voda, a i nekoliko bušotina izravno usmjerenih na istraživanje i iskorištavanje geotermalne energije. Od ukupno pedesetak bušotina, zanimljive pokazatelje daju bušotine koje navodi Tablica 11. Tablica 11. Duboke bušotine u zagrebačkom prostoru

R. br. Naziv bušotine Dubina (m) eksploatacija Izdašnost (l/s) Temp (oC) 1 Veleševec - 1 3159,00 NE 0,80 90 2 Kl. bol. u N. Zgb. - 1B 1374,00 DA 88,00 82 3 Mladost - 3 1362,00 DA 80,00 80 4 Kl. bol. u N. Zgb. - 1A 1133,78 DA 6,90 68 5 Sv. Nedelja - 1 1311,40 NE 5,80 65 6 Mladost - 2 911,68 DA 74,00 64 7 Lomnica - 1 1936,00 NE 1,10 62 8 Laktec - 1 1414,00 NE 1,50 61 9 Iva termalna - 1 1329,00 DA 2,80 61 10 Sava - 1 1594,30 NE 5,00 58 11 Šalata -1 1034,62 DA 4,00 58 12 Kl. bol. u N. Zgb. - 3 alfa 981,00 NE 25,60 57 13 Stupnik -1 832,70 NE 8,10 57 14 Lučanka - 1 951,00 DA 5,60 55 15 Zelina - 1 1318,30 NE 4,20 51 16 Dubravka - 1 1090,50 (da) 0,60 39 17 Podsused term. eksplo. - 1 287,00 NE 8,30 36 18 Savica - 1 2202,20 NE 0,50 32 19 Samobor - 2 571,80 NE 16,70 26

Rezultati regionalne geotermalne analize pokazuju da u zagrebačkom prostoru postoji evidentan geotermalni potencijal, te da je moguće osigurati određene količine dopunske energije.


60

3.4.6.2 Resursni potencijal nafte, kondenzata i prirodnih plinova

Nafta, kondenzat i prirodni plinovi su energenti koji se u ležištima najčešće javljaju zajedno, ali u različitim omjerima, te ovisno o tom omjeru govorimo o naftnim ili plinskim ležištima. Na zagrebačkom prostoru duga je tradicija istraživanja i pridobivanja nafte, kondenzata i prirodnih plinova. Istraživanja su pokazala neke vrhunske rezultate i obećavajuće potencijale, ali u zadnja tri desetljeća nije bilo značajnijih otkrića.

Površinske pojave nafte i plina na obroncima Moslavačke gore i Psunja indikator su koji je još u 19. stoljeću privukao pozornost istraživača. Na Savskom prostoru je prvo proizvodno polje Bujavica otkriveno 1918. godine. Plinsko ležište Gojlo otkriveno je 1931., a naftno ležište 1941. godine. Godine 1942. otkriveno je polje Janja Lipa, a nakon tog otkrića uslijedila je serija otkrića: Mramor Brdo otkriveno 1949. god., polje Stružec 1957. god., polje Voloder 1958. god., polje Lipovljani 1960. god., polje Jamarica 1965. god, a polje Kozarica 1972. god. Na Zagrebačkom prostoru otkrivena su polja: Šumećani 1948. god., Bunjani 1951. god., Kloštar 1952. god., Dugo Selo 1953. god., Okoli 1962. god., Ivanić 1962. god., Ježevo 1963. god., Žutica 1964. god. i Lupoglav 1971. god.

Sva navedena polja nafte, kondenzata i prirodnih plinova nalaze se na jugoistočnom dijelu Zagrebačke županije.

3.5 „Točkaste“ informacije o resursnom potencijalu

Vrijednu dopunu osnovne informacije sadržane u Osnovnoj geološkoj karti, posebno u uvijetima nepostojanja sustavnog istraživanja distribucije mineralnih sirovina u prostoru, predstavljaju i „točkaske“ informacije, nastale kao rezultat u različitim kontekstima provođenih istraživanja na pojedinim lokalitetima.

Primjer takvih podataka daje Tablica 12., u kojoj su navedene lokacije na kojima je, na osnovi Evidencije traženih istražnih prostora Zagrebačke županije, istražni prostor tražen, ali nije odobren. S obzirom na to da istražni prostori nisu odobreni zbog odredbe prostornog plana prema kojoj na tim mjestima nije dozovljeno eksploatiranje mineralnih sirovina23, činjenica da je postojao ozbiljan interes za službeno istraživanje na navedenim lokacijama dobar je indikator da su ta područja, na osnovi preliminarnih analiza, ocijenjena kao atraktivna za eksploataciju mineralnih sirovina. Tablica 12. Zatraženi istražni prostori koji nisu odobreni (izvor: Evidencija traženih istražnih prostora Zagrebačke županije)

R.br. istr. Prostor Nositelj R.br. istr. Prostor Nositelj 2 Mala Rakovica Helamag d.o.o. 39 Savrščak H Horvat Damir 3 Mala Rakovica Helamag d.o.o. 40 Savrščak B Belak d.o.o. 4 Mala Rakovica IGM Samoborka d.d. 41 Savrščak III GRIČ 5 Mala Rakovica Komunalac d.o.o. 43 Kosnica RIK GRAD d.o.o. 11 Biškupec Kamenik d.d. 44 Mičevec-Kosnica- Sasi MA.LU.BO. D.o.o. 25 Mičevec-Kosnica- Sasi MA.LU.BO. D.o.o. 45 Prud - istok Hidroelektra niskogradnja

d.o.o. 26 Mala Rakovica Helamag d.o.o. 46 Vapnenica Ivančići Josip Banković 29 Biškupec Kamenik d.d. 50 Orešje Bistra Mijo Škrlin Batina 30 Žganjčevo BETONMIX d.o.o. 51 Jagodno HAIKO d.o.o. 31 Mičevec-Kosnica- Sasi HOH d.o.o. 52 Jagodno HIDREL d.o.o 33 Mičevec-Kosnica- Sasi Asamer Hufnagl d.o.o.

53 Radigovina DOLOMIT ZAGREB d.o.o.

34 Žganjčevo IGM ŠLJUNČARA d.d. 57 Pašnjak Pajsa CEPROM d.o.o. 35 Južno od Lužnice Malus Commerce d.o.o.

58 Pašnjak Pajsa ALAS ŠLJUNČARA d.o.o.

23 Preciznije, ta mjesta nisu na lokacijama na kojima je odredbom prostornog plana eksploatacija dozvoljena.


61

R.br. istr. Prostor Nositelj R.br. istr. Prostor Nositelj 37 Mala Rakovica IGM Samoborka d.d. 60 Slavetić Beton Lučko d.o.o. 38 Mičevec-Kosnica- Sasi HDH d.o.o.

U osnovi, ovo svojevrsno „distribuirano poduzetničko istraživanje“ resursnog potencijala tijekom vremena izvjesno identificira većinu najatraktivnijih lokacija. Štoviše, budući da poduzetnici pri traženju lokacija anticipiraju i tehnološki proces i proces plasmana na tržište, te cijeli upravni postupak do dobijanja rudarske koncesije, izvjesno je da su pri odabiru tih lokacija kao kriteriji atraktivnosti, osim postojanja iskoristive mineralne sirovine, već uvaženi i drugi važni kriteriji, uključujući i kriterij dostupnosti, kriterij postojanja tržišta, te kriterij minimalnog konflikta s drugim interesima i vrijednostima u prostoru.


62

4 Zagrebačko tržište mineralnim sirovinama U ovom poglavlju razmatrat će se dinamika ponude i potražnje mineralnih sirovina kao kontekst za sagledavanje društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije.

Predmetni, prostorni i vremenski obuhvati provedene analize bili su određeni sljedećom logikom.

Predmetni obuhvat, odnosno vrsta mineralnih sirovina koje se analiziraju u njihovom gospodarsko-tržišnom kontekstu, budući da se analiza radi prvenstveno kao kontekst za formuliranje racionalne politike korištenja mineralnih resursa Zagrebačke županije, sužen je prvo na one mineralne sirovine koje na području županije postoje kao značajan potencijalni resurs, što uključuje arhitektonsko-građevni kamen, tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak, glinu, ugljikovodike i geotermalne vode. Potom se fokus, prema kriterijima gospodarskog značaja, uspostavljenosti tržišta, te djelokruga županijske samouprave, suzio na tehničko-građevni kamen i građevni pijesak i šljunak – tzv. kamene materijale24. Naime, ugljikovodicima (naftom i plinom) se gospodari sa više, nacionalne razine, kroz partnerstvo s upravom jedine tvrtke koja se bavi eksploatacijom ugljikovodika na području RH, a koja je pri tome u većinskom državnom vlasništvu. Glina je kao sirovina također vrlo značajna, no ona je trenutno, gospodarski gledano, daleko manje atraktivan resurs u odnosu prema kamenim materijalima. Osim toga, jednom prerađena u proizvod (cigla, crijep, i dr.) ekonomski dozvoljava daleko duži transport od kamenih materijala, pa je u tom pogledu i njeno tržište u manjoj mjeri prostorno određeno mjestom eksploatacije. Geotermalne vode su izvjesno značajan resurs promatranog prostora, no za njihovo tržišno valoriziranje potrebna su prethodna temeljna ispitivanja koja nadilaze okvire ove studije. Konačno, iako u Zagrebačkoj županiji postoji potencijal za eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena, koji je zanimljiv kao izvor specifičnih roba i u vezi s tim osnova za stvaranje dohotka, on nije takav da daje mogućnost za veću proizvodnju, što ga opet stavlja izvan fokusa studije.

Prostorni obuhvat analize u načelu je određen vrstom mineralne sirovine, postojanjem i raspoloživošću lokalnih izvora, širom prostornom distribucijom, ekonomikom transporta sirovine, te karakteristikama tržišta. U slučaju Zagrebačke županije i kamenih materijala, jasno je da je središte regionalnog tržišta u Gradu Zagrebu – središtu regije sa oko 1 milijun stanovnika i oko 40% gospodarske aktivnosti RH, a slična procjena vrijedi i za izdvojeno promatran sektor graditeljstva, glavnog potrošača kamenih materijala. Analiza pokazuje da smisleni prostorni obuhvat okvirno uključuje i prsten županija oko tzv. Zagrebačkog prostora (Grada Zagreba sa Zagrebačkom županijom), budući da on sa značajnim udjelom sudjeluje u ukupnoj ponudi kamenih materijala na zagrebačkom tržištu. Sa strane ponude, to je prostor unutar kojega postoje bogata ležišta tehničkog građevnog kamena i građevnog pijeska i šljunka, koja se samo dijelom eksploatiraju. U ne tako davnoj prošlosti, ti su izvori u potpunosti namirivali potrebe za kamenim materijalima, no zbog trenda sve restriktivnijeg odnosa spram eksploatacije mineralnih sirovina, posljednjih godina sve značajniji dio potražnje namiruje se ponudom iz šireg (radijus 80-150km) okolnog prostora25.

Zbog raznorodnosti podataka kojima se operira, nešto je teže definirati smisleni, stručno-problemsko utemeljeni vremenski horizont Studije. Prvo, za mineralne sirovine, kao neobnovljivi resurs, odnosno resurs koji je podložan promjenama u geološkim terminima, nisu primjereni uobičajeni vremenski okviri. Osim toga, različiti aspekti gospodarenja mineralnim sirovinama nameću svoju logiku smislenog vremenskog obuhvata. Npr., proizvodnja mineralnih sirovina ovisna je o tržištu, što je u slučaju sirovina za građevne materijale graditeljstvo. S obzirom na poznatu činjenicu da se intenzitet graditeljskih djelatnosti ciklički mijenja s okvirnim trajanjem ciklusa od pet do sedam godina, proizvodnja sirovina za građevne materijale trebala bi se promatrati u reprezentativnom razdoblju koje obuhvaća barem dva

24 Ove dva genetski (geološki) različita tipa materijala uobičajeno se pri razmatranju tržišta promatra zajedno, pod zajedničkim terminom kameni materijali, jer se, iako je za izradu betona popularniji šljunčani agregat, dok je za nasipe i tampone prikladniji drobljeni kamen, u znatnoj mjeri mogu međusobno zamjenjivati. 25 O posljedicama ovoga trenda šire će se govoriti u poglavlju u kojemu se analiziraju perspektive i razvojne opcije eksploatacije mineralnih sirovina u Zagrebačkoj županiji.


63

ciklusa26. Međutim, već ekonomsko-financijska razmatranja, uslijed temeljnih promjena sustava, ne mogu obuhvaćati tako veliko razdoblje. Usporediva su samo od 1995. godine na dalje. Konačno, uži vremenski kontekst trenutka u kojemu se izrađuje Studija, s mnogim događajima i trendovima koji bi mogli imati i strukturne posljedice za djelatnost, čini izlišnim predugački vremenski horizont na strani planova i programa, budući da je u vremenima značajnih promjena u upravljačkoj politici teško davati sigurne dugoročne predikcije na osnovi kojih se mogu detaljno definirati dugoročne mjere. Kao kompromis svih navedenih pristupa, za analizu trenutnog stanja i trendova korišteni su podaci iz vremenskog intervala od 1996. do 2004., a perspektive razvoja sagledane su s petogodišnjim vremenskim horizontom.

Zbog izrazite fragmentiranosti tržišnog aspekta potražnje za kamenim materijalima, analiza tržišta se prvenstveno radila kroz analizu ponude. Strana potražnje također je analizirana, ali na manje sustavan način, kroz poluformalne intervjue s nekolicinom vodećih predstavnika potrošača kamenih materijala.

U nastavku se detaljnije opisuju osnovni segmenti ponude na Zagrebačkom tržištu kamenih materijala, što uključuje:

• legalnu eksploataciju na užem promatranom području

• nelegalnu eksploataciju i sirovine iz građevinskih iskopa

• materijal dobiven hidrograđevnim radovima, te održavanjem i regulacijom vodotoka

• dobavu roba s drugih područja.

U analizi su korišteni podaci iz sljedećih izvora: 1) Bilance mineralnih sirovina Ministarstva gospodarstva; 2) Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji; 3) ankete među samim koncesionarima.

Podatke ima i Državni zavod za statistiku, no oni nisu korišteni iz više razloga. Prvo, nomenklatura industrijskih proizvoda – NIPUM 2004 prema kojoj se prikupljaju podaci, ne odgovara, odnosno, ne da se jednostavno svesti na klase definirane Zakonom o rudarstvu. Drugo, prema Zakonu o službenoj statistici NN52/94, NN103/03, odnosno njegovom dijelu – Zakonu o zaštiti osobnih podataka – Državni zavod za statistiku ne smije davati pojedinačne podatke, niti agregirane podatke kada su ovi agregirani na skupu koji nema više od tri člana. Kako su kategorije vrlo usitnjene, u većini kategorija se za pojedino promatrano područje (Grad Zagreb i Zagrebačka županija) nalazi manje od tri entiteta, te sukladno zakonu, agregirani podaci nisu dostupni. Konačno, za jedini slučaj za koji je bilo moguće dobiti podatke – šifra proizvoda 14211201 – šljunak – oni su značajno odstupali od podataka iz drugih izvora. Primjerice, za godinu 2003., prema podacima iz Bilance Ministarstva gospodarstva, unutar Zagrebačkog prostora otkopano je oko 2.400.000 t građevnog šljunka i pijeska (oko 1.100.000 m stijenske mase, što se s faktorom 1.4 preračuna u volumen agregata za prodaju, a agregat se s faktorom 1.6 preračunava u tone), dok podatak DZS-a za proizvod „14211201“ iznosi 1.069.368t! – dakle, odstupanje za faktor 2.3! Očito, ili podaci DZS-a nisu potpuni, ili ne vrijedi „1 na 1“ preslikavanja proizvoda 14211201 – šljunak, i građevinskog šljunka i pijeska o kojemu evidenciju vode državne institucije nadležne za poslove rudarstva. Iz istog razloga nisu korišteni ni podaci koji se odnose na broj zaposlenih u pravnim osobama u djelatnosti - VAĐENJE OSTALIH RUDA I KAMENA. Oni, naime, također odstupaju od broja dobivenog bilo iz podataka FINE, bilo od samih koncesionara.

4.1 Eksploatacija mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije

Tablica 13. daje „Tablični prikaz legalnih lokacija istražnih prostora, eksploatacijskih polja, odobrenja za izvođenje rudarskih radova, napuštenih lokacija i lokacija bez odobrenja“, preuzet iz Prostornog plana Zagrebačke županije (GZŽ 03/02), kojim je određena legalna eksploatacija mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije. Tablica 13. Tablični prikaz legalnih lokacija istražnih prostora, eksploatacijskih polja, odobrenja za izvođenje rudarskih radova, napuštenih lokacija i lokacija bez odobrenja

26 Ako pri tome imamo na umu ratna zbivanja u Hrvatskoj, vremenski obuhvat razmatranja proizvodnje tih sirovina trebao bi biti i veći.


64

PODRUČJE BIVŠE OPĆINE

BR. NAZIV EKSPLOATAC. POLJA / ISTRAŽNOG

PROSTORA

ESPLOATACIJSKO POLJE / ISTRAŽNI

PROSTOR / NAPUŠTENA LOKACIJA

ODOBRENJE ZA

IZVOĐENJE RUD.

RADOVA

IZVOĐENJE RADOVA

BEZ ODOBRENJA

1. Orešje Donje Eksploatacijsko polje DA 2. Pod Peca Eksploatacijsko polje DA

SVETI IVAN ZELINA

3. Biškupec Napuštena lokacija VRBOVEC 4. Đurđišće Eksploatacijsko polje DA

5. Abesinija Eksploatacijsko polje DA 6. Trstenik Eksploatacijsko polje 7. Inzula-Siromaja Eksploatacijsko polje

DUGO SELO

8. Glinokop Dugo Selo Eksploatacijsko polje DA 9. Novo Čiče Eksploatacijsko polje DA 10. Vukovina (KZ Turopolje) Eksploatacijsko polje * 11. Mraclin Eksploatacijsko polje DA 12. Mičevec-Kosnica DA 13. Lomnica DA

VELIKA GORICA

14. Novo Čiče Napuštena lokacija 15. Slapnica Eksploatacijsko polje DA 16. Draga Eksploatacijsko polje DA 17. Trstenica Eksploatacijsko polje * 18. Vranov Dol Napuštena lokacija 19. Poljanica Napuštena lokacija

JASTREBARSKO

20. Boljara Napuštena lokacija 21. Mala Rakovica I Eksploatacijsko polje DA 22. Mala Rakovica II Eksploatacijsko polje DA 23. Mala Rakovica III Eksploatacijsko polje 24. Savrščak I Eksploatacijsko polje * 25. Savrščak II Eksploatacijsko polje * 26. Škrobotnik Eksploatacijsko polje 27. Gradna Smerovišće Eksploatacijsko polje DA 28. Beljak Smerovišće Eksploatacijsko polje 29. Rakitje Sv. Nedjelja Eksploatacijsko polje DA 30. Savrščak III Eksploatacijsko polje 31. Jezero Orešje Istražni prostor 32. Strmec Sv. Nedjelja Napuštena lokacija 33. Koretići Noršić Selo Napuštena lokacija

SAMOBOR

34. Veliki Lipovec Istražni prostor 35. Ivanec Eksploatacijsko polje DA 36. Zajarki Eksploatacijsko polje DA 37. Drenje Eksploatacijsko polje DA 38. Pluska Eksploatacijsko polje DA 39. Tlorad Pluska Eksploatacijsko polje DA 40. Orešje Bistransko Napuštena lokacija 41. Zdenci Brdovečki Napuštena lokacija

ZAPREŠIĆ

42. Križne Gorice, Dubravica Eksploatacijsko polje DA Tablica je preuzeta iz Prostornog plana Zagrebačke županije. Izvor podataka u tablici je Ured za gospodarstvo Zagrebačke županije, iz rujna 2000. i ožujka 2001. g. * U međuvremenu od donošenja Prostornog plana, izdano odobrenje za izvođenje rudarskih radova (prema Izviješću o stanju u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2002.-2004.).


65

Slika 10. prikazuje prostornu distibuciju eksploatacijskih polja na području Zagrebačke županije, kako je ona dana u Prostornom planu Zagrebačke županije (GZŽ 03/02). Za detaljni prikaz, vidi KARTA 8 među grafičkim prilozima - kartogramima

Slika 10. Prostorna distibucija eksploatacijskih polja na području Zagrebačke županije

Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, GZŽ 03/02 – prema podacima Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji

Tablica 14. navodi rješenja koja je, prema Izviješću o stanju u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2002.-2004., u tom razdoblju izdala Služba za gospodarstvo Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji. Tablica 14. Rješenja izdana od strane Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji – Službe za gospodarstvo, u razdoblju 2002. – 2004. g.

1. Odobrenje za izvođenje rudarskih radova na proširenom eksploatacijskom polju VUKOVINA na području Grada Velike Gorice

2. Odobrenje za izvođenje rudarskih radova na eksploatacijskom polju tehničko-građevnog kamena TRSTENICA na području grada Jastrebarsko

3. Odobrenje za izvođenje rudarskih radova na eksploatacijskom polju građevnog šljunka i pijeska SAVRŠČAK I na području Grada Samobora

4. Odobrenje za izvođenje rudarskih radova na eksploatacijskom polju građevnog šljunka i pijeska SAVRŠČAK II na području Grada Samobora

5. Odobrenje za izvođenje rudarskih radova na eksploatacijskom polju građevnog šljunka i pijeska JAGODNO, na području Grada Velike Gorice27

27 Lokacija koja Prostornim planom Zagrebačke županije nije određena za eksploataciju mineralne sirovine, no odobreno je eksploatacijsko polje kao legalizacija građevnog iskopa koji se provodi sukladno projektu koji je dobio sva potrebna građevinska odobrenja.


66

6. Odobrenje za istraživanje ciglarske gline u istražnom prostoru ĐURĐIŠĆE II, na području Grada Vrbovca 7. Odobrenje za istraživanje arhitektonsko-građevnog kamena u istražnom prostoru DUMIĆ, na području Grada Samobora 8. Odobrenje za istraživanje arhitektonsko-građevnog kamena u istražnom prostoru ŠKRNI JARAK, na području Grada

Samobora 9. Odobrenje za istraživanje arhitektonsko-građevnog kamena u istražnom prostoru ŠKRNI JARAK II, na području Grada

Samobora

Za potrebe izrade ove Studije, stanje je ažurirano prema evidencijama koje vode nadležna tijela – Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, te Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, prema izvodu iz studenoga 2004. g.

Tablica 15. daje pregled eksploatacijskih polja i istražnih prostora na području Zagrebačke županije, prema službenoj evidenciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Tablica 15. Evidencija eksploatacijskih polja i istražnih prostora na području Zagrebačke županije – podaci Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

R.br Eksploatacijsko polje Proizvođač Istražni prostor Proizvođač Sirovina

1 Dumić Nikola Dumić agk 2 Škrni jarak Nenad Gunčić agk 3 Škrni jarak II Vlado Peles agk 4 Đurđišće Igm Gradip d.d. g 5 Mraclin Ciglana Mraclin d.o.o. g 6 Novo glinište Gradip d.d. g 7 Soblinec Vodoprivreda Zagreb d.o.o. g 8 Zapadno glinište Tempo d.d. g 9 Đurđišće ii Gradip dd. g 10 Pluska Mikograd d.o.o. p 11 Tlorad-Pluska Tlorad-commerce d.o.o. p 12 Abesinija Igm šljunčara Trstenik piš 13 Drenje Mikograd d.o.o. piš 14 Inzula Siromaja Igm šljunčara Trstenik piš 15 Jagodno Živa priroda d.o.o. piš 16 Kosnica Vodoprivreda Zagreb d.o.o. piš

17 Novo Čiče Hidrel d.o.o. piš 18 Novo Čiće-zapad Velkom d.o.o. (u stečaju) piš 19 Rakitje Tempo d.d. piš 20 Savrščak - 1 Belak d.o.o. piš 21 Savrščak - 2 Slavko Horvat piš 22 Savrščak III Samoborka d.d. piš 23 Trstenik Igm šljunčara Trstenik piš

24 Vukovina Kazneni zavod Turopolje, "Odra" piš

25 Zajarki Hidroelektra niskogradnja d.d. piš

26 Zajarki II Hidroelektra niskogradnja d.d. piš

27 Jezero Orešje Viadukt d.d. piš

28 Vukovina - istok Kazneni zav. Turopolje, "Odra"

piš

29 Plemička šuma Dolomit-Zagreb d.o.o. ksip 30 Križne Gorice Inker d.d. kiv g 31 Beljak Stjepan Beljak tgk 32 Boljara Hrvatske šume tgk 33 Draga Kamenolomi Krašić d.o.o. tgk 34 Gradna Samoborka d.d. tgk


67

R.br Eksploatacijsko polje Proizvođač Istražni prostor Proizvođač Sirovina

35 Ivanec - Zaprešić Viadukt d.d. tgk 36 Lanište Slavko Horvat tgk 37 Mala Rakovica Samoborka d.d. tgk

38 Mala Rakovica-Lanište Cestograd-ing d.o.o. tgk

39 Orešje Donje Kamenik d.d. tgk 40 Pod peca Premužićtrans d.o.o. tgk 41 Slapnica Kamenolomi Krašić d.o.o. tgk 42 Škrobotnik Samoborka d.d. tgk 43 Trstenica Graditeljstvo Rožić d.o.o. tgk 44 Dugo Selo Ina-industrija nafte d.d. u i gtv 45 Lupoglav Ina-industrija nafte d.d. u i gtv 46 Sava Ina-industrija nafte d.d. u i gtv 47 JZ Sava Ina-industrija nafte d.d. u i gtv

Legenda: agk – arhitektonski građevni kamen; g – ciglarska glina; ksip – karbonatna sirovina za industrijsku preradu; kiv g – keramička i vatrostalna glina; p – građevni pijesak; piš – građevni pijesak i šljunak; tgk – tehnički građevni kamen; u i gtv – uglikovodici i geotermalna voda. Izvor podataka: Službena evidencija Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Tablica 16. daje pregled eksploatacijskih polja i istražnih prostora na području Zagrebačke županije, prema Katastru eksploatacijskih polja i Katastru istražnih prostora Zagrebačke županije – službenoj evidenciji koju vodi Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji. Tablica 16. Evidencija eksploatacijskih polja i istražnih prostora na području Zagrebačke županije – prema Katastru eksploatacijskih polja i Katastru istražnih prostora Zagrebačke županije

R. br. Eksploatacijsko polje kat. List Istražni prostor kat. List Koncesionar Sirovina 1 Dumić 3 Dumić Nikola agk 2 Škrni jarak 5 Gunčić Nenad agk 3 Škrni jarak II 4 Peles Vlado agk 4 Mraclin 18 Ciglana Mraclin d.o.o. g 5 Đurđišće II 2 IGM Gradip d.d. g 6 Đurđišće 3 IGM Gradip d.d. g 7 Novo glinište II/3 IGM Gradip d.d. g 8 Zapadno glinište 7 Tempo d.d. g 9 Pluska 13 Mikograd d.o.o. p 10 Tlorad - Pluska 5 Tlorad commerce p 11 Vukovina II - A&H II/4 Asamer Hufnagl d.o.o. piš 12 Savršćak - 1 26 Belak d.o.o. piš 13 Savršćak 27 Damir Horvat piš 14 Vukovina zapad II/5 Geokon d.o.o. piš 15 Novo Čiče 17 Hidrel d.o.o. piš 16 Zajarki 23 Hidroelektra niskogradnja piš 17 Abesinija 4 IGM Šljunčara piš 18 Trstenik 24a IGM Šljunčara d.d. piš 19 Siromaja - Inzula 24b IGM Šljunčara d.d. piš 20 Lomnica donja 19 Industrogradnja d.d. piš 21 Vukovina 14 Kaznionica Turopolje piš 22 Novo Čiče - Velkom 16 KRO Velkom (u stečaju) piš 23 Mičevec - kosnica - Sasi 12 Mičevec projekt d.o.o. piš 24 Drenje 21 Mikograd d.o.o. piš 25 Savrščak III 13 Samoborka d.d. piš


68

R. br. Eksploatacijsko polje kat. List Istražni prostor kat. List Koncesionar Sirovina 26 “Rakitje” 10 TEMPO d.d. piš 27 Jezero Orešje 1 Viadukt g.d.d. piš 28 Jagodno II/4a Živa priroda d.o.o. piš 29 M. Rakovica 9 Cestograd ing tgk 30 Trstenica 28 Graditeljstvo Rožić d.o.o. tgk 31 Lanište 1 Horvat Slavko tgk 32 Škrobotnik 25 IGM Samoborka d.d. tgk 33 Mala Rakovica II/1 IGM Samoborka d.d. tgk 34 Orešje donje 12 Kamenik d.o.o. tgk 35 Slapnica 11 Kamenolom Krašić d.o.o. tgk 36 Draga 11 Kamenolom Krašić d.o.o. tgk 37 Pod Peca 29 Premužićtrans d.o.o. tgk 38 Gradna 2 Samoborka d.d. tgk 39 Beljak 22 Stjepan Beljak tgk 40 Zaprešićki Ivanec 15 Viadukt g.d.d. tgk

Legenda: agk – arhitektonski građevni kamen; g – ciglarska glina; p – građevni pijesak; piš – građevni pijesak i šljunak; tgk – tehnički građevni kamen. Izvor podataka: Katastar eksploatacijskih polja i Katastar istražnih prostora Zagrebačke županije

Tablica 17. prikazuje usporedbu podataka iz prethodna dva korištena izvora, u kojoj nisu razmatrani rudarski objekti vezani uz karbonatnu sirovinu za industrijsku preradu, keramičku i vatrostalnu glinu, te uglikovodike i geotermalnu vodu, jer je to u nadležnosti Ministarstva, a Ured državne uprave u županiji ih ne vodi u svojem katastru. Tablica 17. Usporedba podataka iz službene evidencije Minstarstva gospodarstva i Katastara istražnih prostora i eksploatacijskih polja

Sirovina Izvor podataka Entitet agk g p piš tgk Ukupno ekspoatacijska polja 3 5 2 15 13 38 Ministarstvo istražni prostori 0 1 2 0 3 ekspoatacijska polja 0 3 2 15 12 32 Županija istražni prostori 3 2 0 3 0 8

Zamjetna je nepodudarnost broja upravnih entiteta u službenim evidencijama, što baca sumnju na kvalitetu podataka.

Jedini zakonom ili podzakonskim aktom propisani izvor podataka o proizvodnji mineralnih sirovina je Bilanca mineralnih sirovina koju izrađuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Tablica 18. prikazuje podatke o eksploataciji na području Zagrebačke županije koji su bili dostupni iz tog izvora. Tablica 18. Ukupna bilanca mineralnih sirovina za područje Zagrebačke županije: 1998. – 2003.

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN u m3 OTKOPANO 0 500 50 REZERVE 77100 77211 78502 CIGLARSKA GLINA u m3 OTKOPANO 76500 86200 72858 43000 35400 50000 REZERVE 3371096 3289446 2735310 2146910 816000 2425542 GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK u m3 OTKOPANO 727499 407553 583559 584841 769344 859400 REZERVE 33871200 34953329 34697449 34815475 46900767 44384602 KARBONATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU u t


69

OTKOPANO 1695 1298 0 REZERVE 206826 205567 209600 KERAMIČKE I VATROSTALNE GLINE u t OTKOPANO 2410 87322 0 0 0 0 REZERVE 871500 194743 194743 194743 194743 194743 TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN u m3 OTKOPANO 780598 1056044 849243 589522 664357 766063 REZERVE 22516742 11560374 13433522 21078178 20584571 21418032

Kao što se vidi, eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena i karbonatne sirovine za industrijsku preradu je gotovo beznačajna, a keramička i vatrostalna glina se zadnjih godina niti ne eksploatira, te se zbog toga te sirovine u ovom kontekstu neće razmatrati. Tablica 19. prikazuje vremenski trend godišnje eksploatacije i ukupnih utvrđenih rezervi kamenih materijala na području Zagrebačke županije. Tablica 19. Ukupne potvrđene rezerve i otkopane količine kamenih materijala u Zagrebačkoj županiji – vremenski trend: 1998. – 2003.

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. otkopano 727499 407553 583559 584841 769344 859400 Građevni pijesak i

šljunak [m3] rezerve 33871200 34953329 34697449 34815475 46900767 44384602 otkopano 780598 1056044 849243 589522 664357 766063 Tehničko građevni

kamen [m3] rezerve 22516742 11560374 13433522 21078178 20584571 21418032 otkopano 1508097 1463597 1432802 1174363 1433701 1625463

UKUPNO rezerve 56387942 46513703 48130971 55893653 67485338 65802634

Budući da se nisu mogli ishoditi detaljniji podatci, a uočene su neke nepreciznosti, pokušalo se do relevantnih podataka doći od proizvođača. Nažalost, odaziv na anketu nije bio potpun, te su nužno korišteni i drugi izvori informacija.

Geološke predispozicije terena i izgrađenost omogućuju veću eksploataciju građevnog pijeska i šljunka na području gradova Velika Gorica i Dugo Selo. Na području Samoborskog gorja i Žumberka znatni su resursi tehničkog građevnog kamena. Svi postojeći kamenolomi otvoreni su u dolomitu, osim kamenoloma Donje Orešje, koji je u raznorodnim vapnencima. Taj se materijal i ne koristi za izradu betona i asfalta, već uglavnom za izradu nasipa.

Slika 11. daje osnovnu informaciju o prostornom rasporedu navedenih eksploatacijskih polja28. Za detaljniji prikaz vidi KARTU 9 među grafičkim prilozima – kartogramima.

28 Arhitektonski kamen se na području Zagrebačke županije vadi ekstenzivno (obrti), u relativno malim količinama, u području Samoborskog gorja, na eksploatacijskim poljima Veliki Lipovec, Škrni potok, Škrni jarak, Škrni jarak 2, Dumić.


70

Slika 11. Prostorni raspored eksploatacijskih polja Zagrebačke županije

Tablica 20. daje detaljniji prikaz tih eksploatacijskih polja, s navedenom procjenom godišnje proizvodnje. Iz tablice je vidljivo da se ne radi o jednako velikim proizvođačima, već da postoji 5-6 velikih proizvođača (s godišnjim kapacitetom preko 200.000 m3), 5 srednjih (s godišnjim kapacitetom oko 100.000 m3), te desetak malih proizvođača (s godišnjim kapacitetom manjim od 50.000 m3) stjenske mase29. Iz ovoga slijedi, da tržište jako „osjeća“ poremećaje u poslovanju nekog od velikih dobavljača. Drugačije viđeno, iznalaženjem kvalitetnih rješenja za mali broj velikih proizvođača, rješava se veći dio tržišno-gospodarskog aspekta problematike eksploatacije mineralnih sirovina. Tablica 20. Tablični pregled izvorišta građevnih agregata na području Zagrebačke županije

BR KONCESIONAR POGON GODIŠNJA PROIZV. * 1. Hidrel d.o.o. Novo Čiče 180 - 320 2. Odra KZ Turopolje Vukovina 30 - 100 3. Velkom d.o.o. (u stečaju – u

najmu tvrtke Solidum Žužić) Novo Čiče - Zapad 160 - 260 4. Igm Šljunčara Abesinija 100 - 45030 5. Igm Šljunčara Trstenik Rezervno polje 6. Igm Šljunčara Siromaja Insula Rezervno polje 7. Mikograd d.o.o. Drenje 20 - 150 8. Hidroelektra Niskogradnja

d.o.o. Zajarki 15 - 50 9. Tempo d.d. Zagreb Rakitje 130 - 180 10. IGM Samoborka d.d. Savršćak 3 0*** 11. Belak d.o.o. Savršćak 1 6 - 20

29 1 m3 stijenske mase odgovara 1.4 m3 u rasutom stanju, odnosno kao faktor pretvorbe iz stijenske mase u rasuti materijal uzimano je 1.4. 30 Ovaj izrazito veliki raspon posljedica je poteškoća u proizvodnji od prije nekoliko godina, koje su u međuvremenu riješene.


71

BR KONCESIONAR POGON GODIŠNJA PROIZV. * 12. Horvat Damir Savršćak 2 7 - 10 13. Živa Priroda Jagodno 7 (u sljedećih 6 god) 14. Graditeljstvo-Rožić d.o.o. Trstenica 70 - 160 15. Kamenik d.d. Orešje Donje 100 - 350 16. Stjepan Beljak Smerovišče 24 - 70 17. Kamenolomi Krašić d.o.o. Slapnica 70 - 160 18. IGM Samoborka d.d. Gradna 110 - 270 19. Slavko Horvat Mala Rakovica 10 - 20 20. Viadukt g.d.d. Zagreb Ivanec 300 - 850 21. IGM Samoborka d.d. Škrobotnik 0*** 22. IGM Samoborka d.d. Mala Rakovica 0*** 23. Cestograd ing d.o.o. Šnajder 0 - 5 24. Premužićtrans Pod Peca 20 - 250 25. Gradip Novo glinište 20 26. Mraclin Mraclin 25 27. Tempo Zapadno glinište 0**

Napomena: * raspon proizvodnje stijenske mase u proteklom razdoblju (u 1.000 m3); ** prestao poslovati; *** lokacija nije aktivirana

Na temelju svih raspoloživih podataka (uključujući i anketu i kontakte s koncesionarima), a uzimajući u obzir mogućnost da nisu svi proizvođači dostavili podatke potrebne za izradu Bilance mineralnih sirovina, ukupna količina otkopanog kamenog materijala u 2003. godini procjenjuje se na 1.795.000 m3. Iz tih količina sirovine proizvede se oko 2.500.000 m3 različitih proizvoda (nasipni materijal, separirani materijal, drobljeni i separirani agregati). Usporedba s podacima iz bilance (vidi Tablica 19.) pokazuje da odstupanja nisu prevelika – službena bilanca navodi količinu koja je 10% manja od one dobivene na osnovi analize šireg skupa podataka.

Dugogodišnje nesustavno reguliranje eksploatacije mineralnih sirovina, upravo u području, svojevremeno nazvanih, “ostalih mineralnih sirovina” (tehnički građevni kamen, građevni pijesak i šljunak i ciglarska glina), čije se posljedice do danas nisu mogle u potpunosti sanirati, razlog je još uvijek izražene neusklađenosti pojedinih aktivnih rudarskih objekata s propisima. Tome je pripomoglo i donošenje propisa i na propisima zasnovanih odluka, u kojima se nije respektiralo stvarno stanje u prostoru, a počesto niti pravila struke ili sugestije iz struke.

Legalnom eksploatacijom smatra se eksploatacija mineralnih sirovina za koju su ishođena sva potrebna odobrenja, zaključno s koncesijom za izvođenje rudarskih radova. Pa čak i u tom slučaju postoji mogućnost za manjkavosti s obzirom na neke od posebnih propisa (imovinski odnosi, gospodarenje šumama, vodama, poljoprivrednim zemljištem i sl.).

Zbog nemogućnosti dobivanja detaljnog izvještaja nadležne institucije (Državnog inspektorata), ne može se govoriti o konkretnim primjerima, već se, na temelju raspoloživih podataka i uvida u stanje na terenu, mogu ponuditi zbirni podaci za rudarske objekte – proizvođače kamenih materijala, koji su trenutno u žiži interesa. Takva zbirna informacije je kako slijedi:

• Od 28 evidentiranih eksploatacijskih polja, njih 22 ima koncesiju za izvođenje rudarskih radova.

• Od njih 22 s koncesijom, radovi se izvode u skladu s odobrenjima samo na 12 eksploatacija, dok se kod ostalih 10 odstupa od odobrenja, što ih trenutno svrstava u nelegalnu eksploataciju.

• Na 7 od 10 lokacija na kojima se radovi ne izvode u skladu s odobrenjima, usklađenje je moguće, jer se radi o razvoju kopa koji u manjoj mjeri odstupa od projektnih rješenja ili o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.

• Na preostale 3 lokacije usklađenje nije moguće, odnosno, nerealno je očekivati usklađenje radova s odobrenjima, jer se radi se o: 1) kopovima kojima je pri izdavanju odobrenja uvjetovano djelomično zasipanje umjesto vađenja sirovine; 2) o kopovima na kojima su radovi izašli izvan odobrenih granica.


72

U eksploatacijskim poljima neupitnog legaliteta proizvede se oko 75% godišnje proizvodnje kamenih materijala u Zagrebačkoj županiji.

4.2 Eksploatacija mineralnih sirovina na području Grada Zagreba

Proizvođači mineralnih sirovina na području Grada Zagreba identificirani su prema evidencijama koje vode nadležna tijela – Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, te Grad Zagreb.

Tablica 21. daje pregled eksploatacijskih polja i istražnih prostora na području Grada Zagreba, prema službenoj evidenciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Tablica 21. Evidencija eksploatacijskih polja i istražnih prostora na području Grada Zagreba – podaci Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

R.br. Eksploatacijsko polje Proizvođač Istražni prostor Proizvođač Sirovina

1 Bizek Naša katedrala d.o.o. agk 2 Grmoščica Ciglane zagreb d.d. g 3 Novačica Termoblok d.o.o. g 4 Bizek Dolje "Sloboda" tvornica cementa cem 5 Kostanjek "Sloboda" tvornica cementa cem 6 Ivanja Rreka Palič inženjering d.o.o. piš 7 Lomnica Donja Industrogradnja d.d. piš 8 Lučko-Ježdovec Beton-lučko d.o.o. piš 9 Resnik Palič inženjering d.o.o. piš 10 Savski nasip Golf&country club Zagreb d.o.o. piš 11 Veslački centar Vodoprivreda zagreb d.o.o. piš 12 Jankomir Paron d.o.o. piš 13 Podsusedsko Dolje Tempo d.d. tgk 14 Vukov Dol Geomid d.o.o. tgk 15 Gt polje Zagreb Ina-industrija nafte d.d. gtv

Legenda: agk – arhitektonski građevni kamen; g – ciglarska glina; cem –sirovina za cementnu industriju; piš – građevni pijesak i šljunak; tgk – tehnički građevni kamen; gtv –geotermalna voda. Izvor podataka: Službena evidencija Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Tablica 22. daje pregled eksploatacijskih polja i istražnih prostora na području Grada Zagreba, prema Katastru eksploatacijskih polja i Katastru istražnih prostora Grada Zagreba. Tablica 22. Evidencija eksploatacijskih polja i istražnih prostora na području Zagrebačke županije – prema Katastru eksploatacijskih polja i Katastru istražnih prostora Zagrebačke županije

R. br. Eksploatacijsko polje Istražni prostor Koncesionar Sirovina 1 “Vukov Dol” Geomid d.o.o. tgk 2 “Podsusedsko Dolje” Tempo d.d. tgk 3 “Lučko – Ježdovec” Beton Lučko d.o.o. piš 4 "Savski nasip" Golf & country club Zagreb d.o.o. piš 5 "Resnik" Palić inženjering d.o.o. piš 6 Jankomir Paron d.o.o. piš 7 "Veslački centar" Vodoprivreda Zagreb piš 8 “Zagreb” INA Naftaplin gte 9 “Grmoščica” Ciglane “Zagreb” d.d. g 10 “Novačica” Termoblok d.o.o. g 11 “Soblinec” Vodoprivreda Zagreb d.o.o. g


73

Legenda: agk – arhitektonski građevni kamen; g – ciglarska glina; piš – građevni pijesak i šljunak; tgk – tehnički građevni kamen; gte –geotermalna energija; p – građevni pijesak. Izvor podataka: Katastar eksploatacijskih polja i Katastar istražnih prostora Grada Zagreba.

Tablica 23. prikazuje usporedbu podataka iz prtehodna dva korištena izvora. U usporedbu nisu uvršteni rudarski objekti vezani uz sirovinu za cementnu industriju, geotermalnu vodu i arhitektonski građevni kamen, jer je to u nadležnost Ministarstva, a Grad Zagreb ih ne vodi u svojem katastru. Tablica 23. Usporedba podataka iz službene evidencije Minstarstva gospodarstva i Katastara istražnih prostora i eksploatacijskih polja

Sirovina Izvor podataka Entitet g piš tgk Ukupno ekspoatacijska polja 2 6 2 10 Ministarstvo istražni prostori 0 1 0 1 ekspoatacijska polja 3 4 2 9 Grad Zagreb istražni prostori 0 1 0 1

Opet je zamjetna nepodudarnost broja upravnih entiteta u službenim evidencijama. Detaljnijim uvidom u izvore podataka utvrđeno je da su netočni podaci Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, o čemu se vodilo računa u daljnjoj obradi.

Tablica 24. prikazuje podatke iz Bilance mineralnih sirovina koju izrađuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, u vezi s eksploatacijom na području Grada Zagreba. Tablica 24. Ukupna bilanca mineralnih sirovina za područje Grada Zagreba: 1998. – 2003.

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN u m3 OTKOPANO 0 0 REZERVE 25852 25852 CIGLARSKA GLINA u m3 OTKOPANO 63472 52030 35000 32100 86930 REZERVE 4160700 7047953 6197173 6221073 6465040 GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK u m3 OTKOPANO 102000 98000 88000 303310 240000 REZERVE 1678000 1645200 5128000 4971150 7393885 TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN u m3 OTKOPANO 228000 261900 220200 290000 259750 REZERVE 1919000 1677250 1457050 928150 544420

Eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena i sirovine za cementnu industriju nema, pa se zbog toga te sirovine u ovom kontekstu neće razmatrati. Tablica 25. prikazuje vremenski trend godišnje eksploatacije i ukupnih utvrđenih rezervi kamenih materijala na području Grada Zagreba. Tablica 25. Ukupne potvrđene rezerve i otkopane količine kamenih materijala u Gradu Zagrebu za vremensko razdoblje: 1998 – 2003.

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. otkopano 102000 98000 88000 303310 240000 Građevinski pijesak

i šljunak rezerve 1678000 1645200 5128000 4971150 7393885 otkopano 228000 261900 220200 290000 259750 Tehničko građevni

kamen rezerve 1919000 1677250 1457050 928150 544420 otkopano 330000 360000 308200 593310 499750 UKUPNO rezerve 3597000 3322450 5436200 5899300 7938305

Na području Grada Zagreba donedavna su legalno djelovala dva kamenoloma tehničko-građevnog kamena i tri šljunčare. Tablica 26. daje detaljniji prikaz tih eksploatacijskih polja, s navedenom vrstom sirovine, te okvirnom godišnjom proizvodnjom. Tablica 26. Tablični pregled izvorišta građevnih agregata na području grada zagreba


74

Br. Koncesionar Eksploatacijsko polje Godišnja proizvodnja * sirovina 1 Beton Lučko d.o.o. Lučko - Ježdovec 40 - 80 piš 2 Golf & country club d.o.o. Savski nasip 50 - 350** piš 3 Vodoprivreda Zagreb d.o.o. Veslački centar 50 - 350** piš 4 Tempo d.d. Podsusedsko Dolje 250 - 390 tgk 5 Geomid d.o.o. Vukov Dol 50 - 85 tgk 6 Palić inženjering Resnik 0*** piš

* raspon proizvodnje stijenske mase u proteklom razdoblju (u 1.000 m3); ** eksploatacija je započeta 2003. godine, te se ovdje daje procjena moguće proizvodnje; *** lokacija nije aktivirana

Na temelju šireg skupa raspoloživih podataka, a uzimajući u obzir mogućnost da nisu svi proizvođači dostavili podatke potrebne za izradu Bilance mineralnih sirovina, ukupno otkopana količina kamenog materijala u Gradu Zagrebu u 2003. godini procijenjena je na oko 300.000 m3. Iz tih količina sirovine proizvede se oko 420.000 m3 različitih proizvoda (nasipni materijal, separirani materijal, drobljeni i separirani agregati). Razlika između podataka Ministarstva (499750) i Grada Zagreba (300.000) je doista ogromna za tako mali broj podataka i ukazuje na sustavnu pogrešku!

Slično kao i na području Zagrebačke županije, i na području Grada Zagreba dugogodišnje nesustavno reguliranje eksploatacije mineralnih sirovina ima za posljedicu još uvijek izraženu neusklađenost pojedinih aktivnih rudarskih objekata s propisima. Tome treba dodati i krajnje restriktivnu politiku gospodarenja prostorom u odnosu na mineralne sirovine i njihovo faktično negiranje na prostoru Grada Zagreba.

Tijekom 2004. godine zabranjen je rad u kamenolomima Podsusedsko Dolje i Vukov Dol, te u šljunčari Veslački centar. Rezerve koje su koncesijom odobrene za eksploataciju u eksploatacijskom polju Lučko – Ježdovec su pred iscrpljenjem, a iz eksploatacijskog polja Savski nasip odobrena je eksploatacija ukupno oko 490000 m3 sirovine, no u funkciji izgradnje objekta, pa ovo ne predstavlja neko uporište za opskrbu građevnim materijalom.

Stanje je takvo da se iz navedenih pet objekata, koji su ranije isporučivali prosječno oko 600.000 m3 - 700.000 m3 materijala godišnje, u 2004. može očekivati ukupno oko 130.000 m3 materijala, s daljnjim trendom intenzivnog pada proizvodnje. Iz izloženoga je očito da će eksploatacija kamenih materijala na području Grada Zagreba u najskorijoj budućnosti prestati.

4.3 Nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina u Zagrebačkom prostoru

Pod terminom nelegalna eksploatacija ovdje se podrazumijeva eksploatacija mineralnih sirovina na lokacijama za koje nisu izdana, a vjerojatno nisu ni zatražena, odobrenja za eksploatacijska polja.

Ranijih godina moglo se čuti mnogo različitih procjena u vezi s nelegalnom eksploatacijom mineralnih sirovina – među njima i mnogo paušalnih ocjena i neutemeljenih brojeva. Iskustvo, u kojemu su se mnoge od ovih javno izrečenih ocjena nakon detaljnijeg upita pokazale iznenađujuće spekulativnim31, temelj je svjesnog odabira da se sve informacije koje su se povremeno mogle čuti u medijima, koriste kao jasan indikator izrazito negativne javne percepcije djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina, te posvemašnje nesređenosti i neučinkovitosti upravno-nadzornog sustava, no da se uglavnom zanemare kao podaci na kojima bi se moglo temeljiti bilo kakvu ozbiljniju analizu.

Nažalost, i predstavnici tijela zaduženih za postupanje prema Zakonu o rudarstvu i nadzor nad provođenjem tog zakona, od kojih se opravdano očekivalo da, sukladno svom djelokrugu, pokušaju na maksimalno moguće sustavan način izaći s nekom službenom procjenom, nisu otišli puno dalje od diskutiranja i ponavljanja paušalnih ocjena za koje nakon nekog vremena nitko više ne zna otkuda su ušle u javni diskurs (UHRI 2000).

31 Svojedobno se puno o tome govorilo u institucijama nadležnim za vodno gospodarstvo, međutim, kada je trebalo dati konkretne podatke o nelegalnoj eksploataciji, ispostavilo se da je gotovo nema, odnosno da se radi o beznačajnim količinama.


75

Istina je vjerojatno negdje u sredini, dakle, između ignoriranja problema s jedne strane, i vjerojatno pretjeranih procjena o čak 50% ilegalno eksploatiranih količina (procjena Ureda državne uprave Zagrebačke županije, preuzeta u Prostornom Planu Zagrebačke Županije, GZŽ 03/02), ili o „300.000 m3 izvan korita Save i dodatnih 1.000.000 iz korita Save i inundacijskog pojasa“ (Strategija i program održivog gospodarskog razvoja Zagrebačke županije, GZŽ 04/03), s druge strane.

Činjenica je da je bilo evidentirano nekoliko lokacija na kojima su se povremeno eksploatirale neke (čak i vrlo značajne količine) sirovine, ali koliko je poznato, nigdje nije objavljen podatak o stvarno eksploatiranim količinama.

Ono što je svakako primjetno32 je trend prema kojemu se takva praksa značajno smanjila, na način da više nema sustavne ilegalne eksploatacije kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, već se ilegalna eksploatacija uglavnom svodi na niz manjih „krađa“. To, jasno, ne znači da se problem smije zanemariti, no u analizi koja se radi u ovom poglavlju, gdje se u prvom redu razmatraju količine mineralne sirovine koje dolaze iz nekog izvora (a ne drugi aspekti različitih praksi, kao npr. izrazito štetne posljedice za okoliš koje ima „divlja“ ilegalna eksploatacija praćena divljim odlaganjem otpada), možemo sa prihvatljivom sigurnošću tvrditi da eventualna pogreška koju ćemo u analizu unijeti vrlo okvirnom ocjenom ilegalno eksploatiranih količina, neće biti velika, jer ni cijeli taj čimbenik više nije prevelik.

Ocjenjuje se da je nelegalna eksploatacija tehničkog građevnog kamena manjih razmjera od nelegalne eksploatacije građevnog pijeska i šljunka. Prema vrlo spekulativnim ocjenama, veličina nelegalne eksploatacije kamenih materijala izvan odobrenih eksploatacijskih polja kretala se na području Zagrebačke županije prosječno oko 150.000 m3 godišnje.

Tome se mogu pridodati i količine građevnog pijeska i šljunka dobivene izvođenjem građevnih iskopa, koje se za potrebe ove studije procjenjuju na 50.000 m3 godišnje.

Kao i za područje Zagrebačke županije, tako ni za područje Grada Zagreba ne postoje egzaktni podaci o nelegalnoj eksploataciji mineralnih sirovina. Evidentirano je nekoliko slučajeva manjih razmjera na kojima je intervenirala rudarska inspekcija. Prema podacima Gradskog ureda nadležnog za rudarstvo, najveći mah uzela je nelegalna eksploatacija šljunka unutar savskih nasipa na području Petruševca i Blata. Obavješćivanje vodopravne inspekcije za sada nije dalo konkretne rezultate.

Pretpostavlja se da je ranijih godina nelegalnom eksploatacijom kamenih materijala na području Grada Zagreba u promet stavljeno oko 150.000 m3 godišnje, dok zadnjih nekoliko godina nelegalna eksploatacija nije evidentirana.

U Gradu Zagrebu se s obzirom na intenzitet graditeljskih aktivnosti pridobije znatno više građevnog pijeska i šljunka iz građevnih iskopa. Iz pojedinih iskopa izvadi se i više od 100.000 m3! Ne postoji evidencija takvih iskopa, a rudarska inspekcija intervenirala je u nekoliko slučajeva. Regulativno je ta eksploatacija vrlo nedefinirana, te se istovrsni slučajevi rješavaju na različite načine. Za potrebe ove studije procjenjuje se da se godišnje iz građevnih iskopa u Gradu Zagrebu pridobije građevnog pijeska i šljunka oko 200.000 m3.

4.4 Mineralne sirovine pridobivene hidrograđevnim radovima, te održavanjem i regulacijom vodotoka

U prošlosti su se regulacijom toka Save i održavanjem korita pridobivale znatne količine šljunka. Nažalost, jedini podatak dobiven od nadležne institucije (Hrvatske vode) je konstatacija da je „tijekom proteklih godina“, u svrhu tehničkog čišćenja i regulacije korita rijeke Save, iz korita izvađeno ukupno 1.166.594,73 m3 materijala na području grada Zagreba i Zagrebačke županije. Na dvije lokacije nizvodno od Zagreba, u mjestima Oborovo i Rugvica, iskopano je tijekom 1999. godine ukupno 63.582,50 m3. Hrvatke vode donijele su odluku da se na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije ne dodjeljuju koncesije za vađenje šljunka.

32 Prema procjenama Rudarske inspekcije, ali i drugih aktera u sustavu – među ostalima i legalnih proizvođača koji također osjete kada se na tržištu pojavi veće količine „crno“ dobivene sirovine.


76

Može se zaključiti da, unatoč značajnijem udjelu u alimentiranju tržišta šljunkom tijekom prošlosti, danas tok Save više nije izvor tih materijala.

S prethodnom konstatacijom stoji u kontradikciji tvrdnja mnogih intervjuiranih dobavljača za Zagrebačko tržište, koji tvrde da se iz Save još uvijek vade relativno velike količine pijeska i šljunka koje se plasiraju na Zagrebačkom tržištu. Ovu situaciju treba bolje ispitati, jer se trenutno, na osnovi kontradiktornih podataka iz različitih izvora, od kojih nijedan nije posve pouzdan, o njoj može samo spekulirati, a ukoliko su spomenute tvrdnje utemeljene, radi se o problemu koji treba riješiti, budući da neregistrirana eksploatacija i prodaja šljunka iz Save 1) predstavlja nelojalnu konkurenciju legalnim proizvođačima; 2) daje poticaj drugim oblicima nelegalne eksploatacije i sive ekonomije; 3) umanjuje kvalitetu građevinskih radova, budući da je šljunak iz Save vrlo „onečišćen“ relativno visokim udjelom organske tvari, čime ne zadovoljava standarde koji se zahtijevaju od agregata koji se ugrađuje u beton; 4) ukoliko se vrši i neplanski i bez osnove u praćenju vučenog nanosa Save, ima negativne posljedice na vodni režim, a potom i na sve što je s njim u vezi.

4.5 Dobava kamenih materijala s drugih područja

U prošlosti je dobava kamenih materijala iz drugih, udaljenijih područja za zagrebačko tržište bila prije iznimka nego pravilo. Do nje je dolazilo u slučajevima naglog povećanja potražnje zbog izgradnje nekog kapitalnog objekta ili zbog poremećaja u proizvodnji nekog od lokalnih proizvođača. Kako ćemo vidjeti, to se tijekom nekoliko zadnjih godina značajno promijenilo, što, budući da se zbog cijene transporta radi o skupljim izvorima sirovine, očito govori o nedostatnosti lokalnih izvora za namirivanje potreba Zagrebačkog tržišta.

4.5.1 Resursna osnova dobave mineralnih sirovina s drugih područja

Kao što je ranije navedeno, u ovom kontekstu razmatraju se dvije vrste sirovina: tehnički građevni kamen i građevni pijesak i šljunak. Detaljniji prikaz resursne osnove Zagrebačke županije i Grada Zagreba dat je ranije, a ovdje će se samo rekapitulirati i nadopuniti podacima o širem prostoru.

Tehničko građevni kamen

• Zagrebu najbliža ležišta karbonatnih stijena – sirovina za građevne agregate, nalaze se u masivu Medvednice. S obzirom na važnost Medvednice za druge vidove korištenja, ocjenjuje se da su prirodni potencijali Medvednice za proizvodnju građevnih agregata u ovom trenutku maksimalno angažirani, te da ovdje nema prostora za širenje eksploatacije.

• Na prosječnoj udaljenosti od 20 do 40 km od Zagreba nalazi se Samoborsko i Žumberačko gorje koje je većim dijelom izgrađeno od karbonatnih stijena. To je prostor bogate rudarske tradicije danas svedene na nekoliko kamenoloma koji alimentiraju potrebe prostora između Samobora i Karlovca. Geološke predispozicije pružaju mogućnosti za veću proizvodnju građevnih agregata na ovom prostoru.

• Planinski masivi u Hrvatskom zagorju, od Huma na Sutli, preko Ivančice, do Kalnika, također su znatnim dijelom izgrađeni od karbonata. Prosječna udaljenost između potencijalnih ležišta i Zagreba kreće se oko 80 km.

• Područje južno od Karlovca gotovo je u cijelosti izgrađeno od karbonata i na njemu su brojni kamenolomi. Transportne udaljenosti do Zagreba su veće od 60 km, a otegotna okolnost je i prometno usko grlo u Karlovcu.

• Slavonsko gorje sadrži znatna ležišta karbonata, koja se dijelom iskorištavaju za opskrbu Slavonije građevnim agregatom. Bilo je slučajeva da se iz tamošnjih kamenoloma vozio agregat u Zagreb, unatoč tome što su transportne udaljenosti veće od 150 km.

• Na području južno od Siska moguće je naći manja ležišta sirovina za građevne agregate, ali općenito su ovdje geološke predispozicije za proizvodnju građevnih materijala slabe, te se to


77

područje ne smatra potencijalnim izvorištem. Štoviše, područje Sisačko-moslavačke županije najveći je „uvoznik“ kamenih materijala proizvedenih u Zagrebačkom prostoru.

Građevni pijesak i šljunak

Znatnija ležišta nastaju u aluvijalnim bazenima većih vodotoka ovisno o hidrodinamičkom potencijalu toka. U Hrvatskoj su takva ležišta nastala djelovanjem Save i Drave. Savski aluvij sadrži kvalitetna ležišta šljunka na potezu od granice s Republikom Slovenijom do Rugvice, a dravski od Petrijanca do Legrada.

• Aluvij rijeke Save na navedenom potezu gotovo u cjelosti čine šljunci, uz mjestimične proslojke pijeska i podređeno praha. Debljina šljunčanog sloja kreće se na čitavom području od 5 do preko 60 m.

• Ležište šljunka u dravskom aluviju udaljeno je 90 do 110 km od Zagreba. Geneza ležišta i ostali geološki podaci u osnovi su identični istovrsnim karakteristikama savskog aluvija. Debljina šljunčanog sloja raste od zapada prema istoku, od 8m kod Virja Otoka, preko 60 m kod Varždina, do više od 100 m kod Hrastovljana. Resurs se na ovom ležištu eksploatira na više lokaliteta.

4.5.2 Realizirana dobava mineralnih sirovina s drugih područja

Prema postojećim podacima iz prethodnih istraživanja, do 1997.-98. godine prosječno se iz drugih područja na zagrebački prostor dopremalo oko 200.000 m3 kamenih materijala.

Za potrebe ove Studije, odnosno za potrebe davanja kvalitetnije, recentnije procjene ovog bitnog parametra za razumijevanje odnosa ponude i potražnje na Zagrebačkom tržištu, provedeno je novo prikupljanje i obrada podataka.

Prvo se, na osnovi informacija dobivenih od proizvođača i značajnijih kupaca mineralnih sirovina iz Zagrebačkog prostora, nastojalo identificirani najznačajnije dobavljače koji na Zagrebačko tržište plasiraju mineralne sirovine iz okolnog prostora. Tablica 27. daje popis identificiranih dobavljača, njihovih adresa i vrste dobavljanog kamenog materijala. Tablica 27. Identificirani (pretpostavljeno najznačajniji) dobavljači kamenih materijala na Zagrebačko tržište iz šireg okolnog prostora

Dobavljač Vrsta sirovine Adresa IGM TOUNJ d.d. Tounj TGK Tounj 17, 47264 TOUNJ KAMENOLOM GORJAK d.o.o. TGK Ljudevita Gaja 33, 49000 KRAPINA IGM KAMENOLOM OČURA d.o.o. TGK Lepoglava, 42250 OČURA GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI d.d. TGK Golubovec 26, 49255 NOVI GOLUBOVEC KAMING d.d. Ljubešćica TGK Zagorska 1, 42222 LJUBEŠĆICA BILOKALNIK-IGMA d.o.o ŠiP Ciglana 10, 48000 KOPRIVNICA CESTA VARAŽDIN d.d. ŠiP i P Međimurska 26, 42000 VARAŽDIN VODOGRADNJA VARAŽDIN d.d. ŠiP Međimurska 26b, 42000 VARAŽDIN PODRAVINA PROGRAMAT d.d. ŠiP Stjepana Radića 16, 48350 ĐERĐEVAC TEGRA ČAKOVEC ŠiP Mihovljanska 70, 40000 ČAKOVEC SMONTARA IVAN, AUTOPRIJEVOZ ŠiP Franje Sovića 90, VELIKI BUKOVEC, 42231 MALI BUKOVEC LUKAČIĆ DAVOR, PRIJEVOZ ŠiP Gornjani 58, 48264 KLOŠTAR VOJAKOVAČKI BAGERKOP RAUŠ ŠiP Ključička 1a, 42220 NOVI MAROF BETON d.d. ŠiP Kalmana Mesarića 38, 40323 PRELOG QUADRO d.o.o. ŠiP Križovec 187, 40 316 KRIŽOVEC ROMIĆ ROBERT – AUTOPRIJEVOZ P Trg fra. B. Gerbera bb., 33000 VIROVITICA

Slika 12. daje okvirnu informaciju o prostornom rasporedu identificiranih dobavljača, kao i većine drugih legalno registriranih eksploatacijskih polja u široj okolici Zagreba. Detaljniji prikaz može se vidjeti na KARTI 7 među grafičkim prilozima – kartogramima.


78

Slika 12. Prostorni raspored značajnijih potencijalnih ležišta kamenih materijala i aktivnih eksploatacijskih

polja u široj okolici Zagreba

Šesnaest identificiranih dobavljača potom je anketirano u vezi s količinom i vrstom kamenih materijala koje dostavljaju na Zagrebačko tržište od 2000. godine, kao i o projekcijama, odnosno njihovim mogućnostima snabdijevanja Zagrebačkog tržišta, u narednih pet godina. Dobiveni su relativno precizni i vrlo indikativni podaci. Tablica 28. daje procjenu količina tehničko-građevnog kamena dostavljenih na Zagrebačko tržište iz područja izvan Zagrebačkog prostora, dobivenu na osnovu prikupljenih podataka. Tablica 28. Količine tehničko-građevnog kamena dostavljene na Zagrebačko tržište iz područja izvan Zagrebačkog prostora

Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Dostavljene količine [m3] 520.000 540.000 730.000 1.220.000 1.380.000

Primjetan je značajan porast dobave građevno-tehničkog kamena iz drugih područja, što je prvenstveno u vezi s povećanom potražnjom, budući da se proizvedena količina unutar Zagrebačkog prostora nije značajno mijenjala tijekom promatranog razdoblja (oscilatorno, na razini 950.000 +/- 150.000 m3). Anketirani dobavljači bili bi u stanju za Zagrebačko tržite proizvesti oko 2.500.000 m3 tehničko-građevnog kamena (ukupno količina za tampone, nasipe i agregate). Očito je da se kamen već više osigurava izvana nego iz Zagrebačkog prostora, a može se i spekulirati kako najznačajnija polja u prostoru većim dijelom služe kao sirovina za dva pridružena pogona: Pojatno (Ivancu) i Samoborka (Gradni).

Tablica 29. daje procjenu količina građevnog šljunka i pijeska dostavljenih na Zagrebačko tržište iz područja izvan Zagrebačkog prostora, dobivenu također na osnovi anketom među dobavljačima prikupljenih podataka. Tablica 29. Količine građevnog šljunka i pijeska dostavljene na Zagrebačko tržište iz područja izvan Zagrebačkog prostora

Godina 2002. 2003. 2004. Dostavljene količine iz područja van Zagrebačkog prostora [m3] 330.000 570.000 720.000


79

Iako su dostavljene količine okvirno dva puta manje nego u slučaju tehničko-građevnog kamena, to je okvirno i polovica od 1.500.000 m3 (2003.), na koliko se u posljednjim godinama ustalila proizvodnja (rasutog) građevnog šljunka i pijeska unutar Zagrebačkog prostora, pa se očito radi o značajnim količinama.

I ovdje je primjetan trend porasta uvoza iz okolnog prostora, očito uzrokovan povećanom potražnjom ili smanjenom opskrbom iz nelegalnih izvora. Anketirani dobavljači bili bi u stanju za Zagrebačko tržite (vjerojatno po trenutnim cijenama na tržištu) proizvesti oko 1.350.000 m3 građevnog šljunka i pijeska. Plasirana količina ovisit će o potražnji i cijeni na tržištu, koja treba pokriti troškove transporta koji relativno brzo rastu s udaljenošću (transport na udaljenost od 40-50 km košta jednako koliko sama sirovina na mjestu eksploatacije. Jasno, ta udaljenost raste s razinom oplemenjenosti sirovine.). Iz navednoga, može se zaključiti da je šljunak puno više nego tehničko-građevni kamen pokriven proizvodnjom iz lokalnih izvora.

Tablica 30. prikazuje podatke o ukupnom broju dobavljača i ukupnim dobavljenim količinama kamenih materijala (ukupno šljunak i pijesak) u promatranom razdoblju od 2000. do 2004. godine. Tablica 30. Pregled dobave kamenih materijala na zagrebačko područje u razdoblju 2000. – 2004. g.

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. BROJ DOBAVLJAČA 7 8 9 12 13 KOLIČINE MATERIJALA (1000 m3) 707 814 1074 1836 2113

Očigledan je trend naglog porasta dobave kamenih materijala na zagrebačko područje (broj dobavljača porastao za 86 %, a količina dobavljenog materijala za 199 %!). Jedino logično obrazloženje, a naveli su ga i neki dobavljači, je smanjenje proizvodnje lokalnih zagrebačkih proizvođača. Indikativno je da se kao problem za logistiku dobave javlja isto ono što je dovelo do smanjenja proizvodnje na zagrebačkom području. Naime, za dobavu tako velikih količina potrebno je izgraditi pretovarne kapacitete, a sporost upravnih postupaka iz područja prostornog uređenja to koči.

4.6 Ukupna ponuda kamenih materijala na zagrebačkom prostoru

Kao što je izloženo, tržište kamenih materijala zagrebačkog prostora alimentira se:

• iz legalnih izvora s vlastitog područja

• iz nelegalne eksploatacije

• iz hidrograđevnih i građevnih zahvata

• dobavom s drugih područja.

Ti su izvori dimenzionirani u prethodnim poglavljima. Tablica 31. prikazuje ukupnu ponudu kamenih materijala na zagrebačkom prostoru: sumarni prikaz parcijalnih rezultata iz prethodnih analiza, u usporedbi s literaturnim podacima iz 1996. godine. Tablica 31. Ukupna ponuda kamenih materijala (rasuto stanje) na zagrebačkom prostoru

IZVOR 1996. (KOLIČINE U 1000m3) 2003. (KOLIČINE U 1000m3) Zagrebačka županija 2650 2500 Grad Zagreb 295 420 Nelegalna eksploatacija 200 150 Korito rijeke Save 500 0 Građevni iskopi 20 250 Dobava iz drugih područja 200 1836 UKUPNO33 3865 5156

33 Iako je bilanca uvoza i izvoza Zagrebačkog prostora i njegove okolice takva da je tok kamenog materijala značajno veći iz okolice u Zagreb nego u obrnutom smjeru, na osnovi podataka dobivenih anketom od nekih značajnijih proizvođača u rubnim dijelovima Županije, došlo se do spoznaje da dio materijala eksploatiranog u Županiji odlazi i u okolni prostor. Tu se u prvom redu radi o Sisačko-moslavačkoj županiji, koja je vrlo deficitarna s kamenim materijalima, a relativno prometno dostupna


80

Kao prvo, uočljiv je velik porast plasmana kamenih materijala (povećanje za 35%), što je u skladu s ekspanzijom graditeljskih aktivnosti. Zamjetan je porast plasmana iz građevnih iskopa i ogroman porast dobave s drugih područja. U navedenom razdoblju izgubljen je izvor korito rijeke Save, a nelegalna eksploatacija je smanjena.

Kao provjera dobivenih rezultata mogu poslužiti podaci o eksploataciji tehničkog građevnog kamena i građevnog pijeska i šljunka iz Bilanci mineralnih sirovina Republike Hrvatske. Tablica 32. prikazuje javno dostupne podatke na tu temu.

Tablica 32. Otkopane količine (stijenska masa) mineralnih sirovina u RH

OTKOPANE KOLIČINE [1.000 m3] SIROVINA

1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Tehničko građevni kamen 6.268 6.725 6.150 7.264 9.013 Građevni pijesak i šljunak 2.600 1.749 1.982 2.032 2.949 UKUPNO 8.869 8.475 8.133 9.296 11.962

Udio teh. građ. Kamena [%] 70,68 79,35 75,62 78,14 75,35 Udio građ. šljunka i pijeska [%] 29,32 20,65 24,38 21,86 24,65 Indeks u odnosu na 2002. 0,74 0,71 0,68 0,78 1,00

Napomena: Za usporedbu s količinama danim u m3 u rasutom stanju (npr. Tablica 31.), vrijednosti u tablici potrebno je pomnožiti s faktorom 1.4.

Očit je trend porasta eksploatacije kamenih materijala – proizvodnje građevnih agregata u RH u razdoblju 2000. do 2002., izvjesno uzrokovan velikim zamahom cestogradnje.

Hrvatska Gospodarska Komora također evidentira proizvodnju građevnih agregata. Ti su podaci javni, a način njihovog prikupljanja razlikuje se od metodologije izrade Bilance mineralnih sirovina koju izrađuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Unatoč različitim postupcima izrade tih dokumenata, oba pokazuju podudarne trendove. Podaci Hrvatske Gospodarske Komore (vidi Tablica 33.) također pokazuju značajan porast proizvodnje građevnih agregata u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2002.

Tablica 33. Proizvedene količine građevnih agregata u RH

PROIZVEDENE KOLIČINE [1.000 t ] SIROVINA 1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. Tehničko građevni kamen 13.218 9.099 10.520 11.350 11.871 10.801 12.941 14.736

Građevni pijesak i šljunak 2.850 4.702 3.853 4.228 3.644 3.480 3.865 4.353

UKUPNO 16.068 13.801 14.373 15.578 15.515 14.281 16.806 19.089

Udio teh. građ. kamena 82,26 65,93 73,19 72,86 76,51 75,63 77,00 77,20 Udio građ. šljunka i pijeska 17,74 34,07 26,81 27,14 23,49 24,37 23,00 22,80 Indeks u odnosu na 2002. 0,84 0,72 0,75 0,82 0,81 0,75 0,88 1,00

Napomena: Za usporedbu s količinama datim u m3 u stijenskoj masi (npr. Tablica 32.), vrijednosti u tablici treba podijeliti sa 2.24 („faktor konverzije m3 u t = 1.6“ * „faktor konverzije stijenske mase u rasuto stanje = 1.4“).

Usporedbom količina plasiranih na Zagrebačkom tržištu s podatkom o ukupno otkopanim količinama kamenih materijala, dobiva se da se na Zagrebačkom tržištu 2003. godine plasiralo 31% - 43% kamenih

poljima u Velikogoričkom „bazenu“. S obzirom na ovo, od ukupnih količina treba odbiti 50.000 do 100.000 m3 materijala.


81

materijala proizvedenih u RH (ovisno o tome uzima li se kao podatak o ukupno proizvedenoj količini u RH Bilanca mineralnih sirovina RH ili evidencija HGK34).

Nadalje, Zagrebački je prostor, s nešto manje od 1.100.000 stanovnika i potrošnjom od 5.156.000 m3 kamenih materijala, pa dakle i potrošnjom od oko 4.7 m3 kamenih materijala po stanovniku godišnje, dosegao srednju EU razinu potrošnje kamenih materijala od 4.5-5 m3 po stanovniku godišnje35.

34 Dobiveni rezultati okvirno su u skladu sa često navođenom procjenom da se oko 40% građevinskih aktivnosti u RH odvija unutar Zagrebačkog prostora. 35 Prosjek za RH je 2.7, odnosno 3.7 m3 kamenih materijala po stanovniku godišnje – ovisno o tome uzima li se podatak iz evidencije HGK ili onaj iz Bilance mineralnih sirovina RH.


82

5 Eksploatacija mineralnih sirovina i zaštita okoliša i prirode Malo tko se ne bi složio s tvrdnjom da je eksploatacija mineralnih sirovina, u pogledu utjecaja na okoliš, u RH trenutno na izrazito „zlu glasu“. Standardno korištena metafora „rana u prostoru, prirodi i okolišu“ vrlo zvučno, čak i emocionalno, svjedoči o tome. U ovom poglavlju nastojat će se baciti malo svjetla na problematiku utjecaja eksploatacije mineralnih sirovina, s osnovnom namjerom da se razluči mit od stvarnosti, te posebno značajno, ono što se može i treba mijenjati s ciljem smanjenja negativnih utjecaja zahvata na okoliš, od onoga što se ne može promijeniti, već je neizbježna posljedica zahvata i svih koristi koje oni donose.

Prikaz je podijeljen u tri dijela. U prvom se općenito govori o utjecaju eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš. Konkretnije, analizira se utjecaj površinske eksploatacije kamenih materijala, budući da je to definitivno najprisutnija vrsta eksploatacije u Zagrebačkoj županiji36, te djelatnost koja je trenutno pod najjačom kritikom kako široke, tako i dijelova stručne javnosti i donostelja odluka.

U drugo dijelu ocjenjuje se trenutno stanje u Zagrebačkoj županiji, u vezi s utjecajem promatrane djelatnosti na okoliš, te se, usporedbom sa stanjem u prošlosti i nekim recentnim i najavljenim aktivnostima, nastoje identificirati trendovi.

Konačno, u posljednjem se dijelu daju osnovne smjernice i mjere za politiku zaštite okoliša u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije, čiji je cilj da se trenutno stanje unaprijedi, za što svakako ima puno prostora. Većina navedenih mjera detaljnije je razrađena u posljednjem poglavlju - Prijedlogu sastavnica Programa održivog korištenja sirovina.

5.1 Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš

Utjecaji djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš brojni su, potencijalno vrlo značajni i kompleksni, a uključuju:

• zauzimanje prostora

• promjene krajobraza (izmjena prirodne konture / morfologije / forme terena uslijed skidanja pokrovnog sloja i otkapanja mineralne sirovine – popularno rečeno „rane“ u prostoru i prvotnom krajobrazu)

• utjecaj miniranja – vibracije tla (mikroseizmika)

• degradacija tla (gubitak tla površinskom eksploatacijom i odlaganjem jalovine, moguće onečišćenje npr. izlijevanjem nafte, sabijanje teškom mehanizacijom)

• onečišćenje zraka (plinovi oslobođeni pri miniranju, ispušni plinovi mehanizacije, prašina pri eksploataciji, preradi i transportu)

• onečišćenje voda - površinskih (zamuljena otpadna voda od „mokrog“ postupka separacije i od ispiranja sitne prašine površinskim tečenjem, erozija) i podzemnih (moguće izlijevanje onečišćujućih tvari na propusnu podlogu ili u vodeno tijelo u izravnom kontaktu s podzemnim vodama)

• onečišćenje bukom: pri eksploataciji (detonacije od miniranja, rada teške mehanizacije); pri preradi; pri transportu

• utjecaj na mikroklimu (zbog uklanjanja većih šumskih površina, unošenja u prostor većih vodenih površina)

• utjecaj na floru (čista sječa na eksploatacijskom polju, utjecaj prašine)

36 Eksploatacijom nafte i plina, koja također nije bez značajnog utjecaja na okoliš, bavi se samo jedna tvrtka, koja je uz to u većinskom vlasništvu države, pa unapređenje odnosa prema okolišu u tom segmentu, budući da je već tretirano nizom detaljnijih dokumenata (Inina Izviješća o stanju okoliša, Politike i Programi zaštite okoliša kao dio sustava ISO iz serije ISO 14000, Izviješće o Društveno odgovornom poslovanju, i dr), izlazi iz okvira ove Studije.


83

• utjecaj na faunu (uništavanje staništa, buka, svjetlost koja plaši životinje)

• utjecaj na promet i prometnu infrastrukturu.

• rizik od ekološke nesreće (prisutnost eksploziva, goriva i maziva za mehanizaciju).

U nastavku će se svaki od navedenih utjecaja na okoliš prokomentirati, tako da se detaljnije opišu sami utjecaji, a potom i na koje načine i do koje mjere se oni mogu smanjiti. Te su informacije osnova da se, uspoređujući koristi i negativne posljedice zahvata, donese informirana, racionalna ocjena o njegovoj prihvatljivosti.

Ovo posebno ističemo, jer se u praksi, osim stava kojim se potpuno ignorira cijena koju plaća okoliš i priroda, često pojavljuje na sličan način parcijalan i isključiv stav kojim se u potpunosti ignoriraju koristi od zahvata i sve negativne posljedice njegove zabrane, koje često znaju biti i za okoliš štetnije od originalnog zahvata. Konkretno, u kontekstu eksploatacije kamenih materijala, jasno je da trenutno ne postoji raspoloživa zamjena za sve upotrebe koju kameni materijali imaju u graditeljstvu, te da oni u tom pogledu predstavljaju jednu od osnovnih pretpostavki našeg trenutnog načina života. Jasno je stoga da bi potpuna zabrana eksploatacije na nekom širem području kao posljedicu imala eksploataciju na nekom drugom području, gdje također postoje svi navedeni utjecaji na okoliš, uz tu razliku da je ukupni utjecaj na okoliš uvećan za utjecaj masovnog transporta sirovine, te „trošenje“ dodatnog prostora potrebnog za pretovarne prostore.

Prethodno nabrojani utjecaji standardno se, prema kriteriju vremenskog trajanja utjecaja, dijele u sljedeće dvije kategorije:

• izmjena prirodne konture/morfologije/forme terena, prvotnog staništa i krajobraza, uslijed skidanja pokrovnog sloja i otkapanja mineralne sirovine, što je u većoj ili manjoj mjeri trajna posljedica djelatnosti

• svi ostali nabrojani utjecaji koji nastaju kao posljedica samog tehnološkog procesa (miniranje, otkapanje, prerada i oplemenjivanje, te transport mineralne sirovine) i traju dok traje eksploatacija.

U nastavku se ove dvije kategorije utjecaja promatraju odvojeno.

5.1.1 Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina trajnom izmjenom krajobraza

Karakteristika eksploatacije mineralnih sirovina u vezi s prvom vrstom utjecaja je da se radi o značajnim izmjenama konture, budući da je udio pokrovnog sloja i jalovine, koji se ne odnosi iz prostora, relativno mali u odnosu na korisnu sirovinu koja se koristi / ugrađuje negdje drugdje, pa se vađenjem korisne sirovine stvaraju velike „praznine“, „rupe“ u prvotnoj formi terena. Kao pomoć u vizualizaciji utjecaja može poslužiti sljedeći jednostavni izračun: otkopanih milijun m3 kamenog materijala znači da je negdje u terenu stvorena rupa koja je u osnovici velika 1 ha (kvadrat baze 100m) i srednje visine 100 m. Uvažavajući činjenicu da razvijeno urbanizirano društvo troši i do 5 m3 kamenih materijal po stanovniku godišnje, jasno je da milijunski grad, da bi zadovoljio svoje potrebe, svake godine negdje stvori pet netom opisanih „rupa“. U vezi s tom činjenicom, osim odustajanja od gradnje ili pronalaženja alternativnog građevinskog materijala37, ništa se ne može promijeniti. Međutim, ono na što se može utjecati je:

1. mjesto i način na koji će se taj volumen rasporediti u prostoru, odnosno konačna kontura i svi ostali elementi krajobraza koji ostaju u prostoru nakon što se sirovina iz njega izvadi, a koji trebaju biti u funkciji jasne ideje konačne namjene prostora

2. krajobraz mjesta eksploatacije tijekom eksploatacije.

Prva spomenuta mjera tiče se svjesnog odabira:

• mjesta eksploatacije na kojemu će predlagana aktivnost imati najmanje negativnih utjecaja, nakon što se u obzir uzme 1) vrijednost prirode, okoliša, krajobraza koji se narušava ili (privremeno) u

37 Ovdje se podrazumijeva i reciklirani građevinski materijal, ali standardno se misli na obnovljive drvne materijale.


84

potpunosti degradira; 2) drugi postojeći sadržaji u prostoru; 3) planirani sadržaji u prostoru i uklapanje zahvata u tu konačnu viziju uređenja prostora

• pristupa eksploataciji u kojemu otkopavanje nije samo u funkciji maksimizacije volumena, efikasnosti i ekonomske dobiti od proizvodnje, već je dosljedno i od početka u funkciji oblikovanja forme/konture koja će najbolje odgovarati zamišljenoj konačnoj namjeni prostora na kojemu se vrši eksploatacija.

Drugim riječima, neizbježna destrukcija treba biti konstruktivna, u smislu da je sanacija i privođenje konačnoj namjeni integralni dio eksploatacije, a ne neka završna faza, kada su, zbog desetljetne neplanske eksploatacije, mogućnosti privođenja smislenoj konačnoj namjeni značajno sužene, i kada za potrebne, najčešće vrlo krupne i financijski zahtjevne zahvate, više nema ni financijskih sredstava, ni potencijalnog nositelja zahvata kojega je moguće na neki način motivirati, ni potrebne operative – dakle svega onoga što je na eksploatacijskom polju postojalo tijekom eksploatacije.

Konačna namjena može biti vraćanje prostora eksploatacije „prirodi“, pa se onda nastoji 1) završnu formu što je moguće bolje uklopiti u morfološko-krajobrazni kontekst okolnog reljefa, 2) pomoći prirodnim procesima kojima će priroda postupno renaturalizirati prostor, pretvarajući ga u stanište sa svim njegovim prijašnjim nastanjujućim vrstama.

U slučaju kamenoloma, to konkretno može značiti odluku da se standardna forma kamenoloma, gdje se formiraju etaže i pokosi među njima, kreira na način da ima veći broj nižih etaža, a ne manji broj viših i u masiv dublje urezanih, iako bi to omogućilo veću količinu eksploatirane sirovine. Naime, takva forma u pravilu bolje prati prirodnu konturu masiva, a i nakon prirodne ili pomognute biološke rekultivacije fronte etaže visoke 15-20 metara mogu biti u potpunosti maskirane drvećem, dok je to nemoguće u slučaju kada su etaže visoke po 60 metara.

U slučaju iskapanja šljunka, što je zbog lokacije ležišta u aluvijima rijeka i stoga visokim razinama podzemnih voda, u pravilu povezano sa stvaranjem jezera na mjestu eksploatacije (kopanja), jezero se može formirati na način da ima prirodniju konturu obale, iako je to zasigurno, sa stajališta eksploatacije, zahtjevnije od varijante u kojoj se kopa kvadratičnea jama.

Kada se radi o renaturalizaciji eksploatacijskog polja, to je u slučaju kamenoloma uglavnom pokušaj restauracije prvotnog staništa. U grubo, sastoji se od tehničke sanacije (oblikovanja i izvedbe etažnih ravnina (pod kutem od 5-6% prema kosini brda) i završnih kosina, osiguranja stabilnosti padina, rješavanja odvođenja oborinskih voda, uređenja prevjesnih rubova etaže, rahljenja podloge etažne ravnine), nakon koje slijedi biološka rekultivacija (priprema podloge, tj. kopanje rupa za sadnju drveća; vraćanje humusnog sloja; plansko sađenje autohtonih pionirskih vrsta drveća, grmlja, puzavica, odabranih na osnovi sveobuhvatne analize uvjeta za rast, hidrosjetva pokosa otpornim travama koje dobro vezuju tlo) (Španjol, 1996.).

U slučaju šljunčare, jezero i njegov obalni pojas, kao nova staništa u prostoru, predstavljaju obogaćenje kako krajobrazne, tako i biološke raznolikosti. Tu se opravdano može govoriti i o potencijalno pozitivnom utjecaju na okoliš i prostor (Denich, 1996.; Feletar, 1996.).

U oba slučaja, važno je da se prilikom otvaranja kopa razni slojevi pokrivke (humusni sloj, i u biološko smislu sve manje kvalitetni dublji slojevi pokrivke) posebno odvajaju i deponiraju, budući da predstavljaju vrlo dragocjen i nezamjenjiv materijal u biološkoj rekultivaciji i renaturalizaciji.

Alternativno, prostor eksploatacije može se prenamijeniti za neku drugu svrhu, gdje je posve moguće da je eksploatacijom nastala forma terena pogodnija za novu namjenu od one prirodne. Ovo uključuje športsko-rekreacijske centre, površine za rekreaciju u prirodi, poslovne zone, stambene zone, park-šume, edukacijske sadržaje na otvorenom, i dr.

Iz navedenoga je jasno da je za osmišljavanje rudarskog zahvata nužan zajednički rad multidisciplinarnog tima, jer eksploatacija shvaćena na opisani način više nije samo u gospodarskoj funkciji pridobivanja korisne sirovine, već postaje multidimenzionalni pothvat koji treba optimizirati i s aspekta funkcionalno-zdravstveno-estetske prihvatljivosti logici prostornog uređenja područja, i s aspekta očuvanja ili možda čak i unapređenja biološke i krajobrazne vrijednosti prostora, te s aspekta upotrebne vrijednosti toga i okolnog područja za druge namjene (šuma, vode, i dr.). Discipline i metode kojima se tom zahtjevnom problemu nastoji pristupiti na sustavan multi i interdisciplinaran način uključuju krajobraznu analizu,


85

krajobraznu ekologiju, analizu osjetljivosti prostora, i sl. (Aničić, 1996; Tomasović, 2002.; Savić, 2004; Bognar & Salleto-Janković, 1996.; Koblar & Mejač, 1996.; Turnšek, 1996. ).

Vrlo je važno u takvom planiranju i samu mineralnu sirovinu uvažavati kao vrijednost u prostoru, na način da se prepoznate lokacije koje su 1) povoljne s aspekta eksploatacije, 2) povoljne s aspekta uklapanja među druge sadržaje u prostoru, prostorno-planski zaštite i „rezerviraju“ za neku buduću eksploataciju, budući da „potrošena“ takva kvalitetna lokacija znači da će se, kada i ako to bude apsolutno potrebno, za eksploataciju morati odobriti neka druga, manje povoljna lokacija.

Drugi navedeni zahtjev, kojim se može značajno umanjiti negativni utjecaj eksploatacije na krajobraz, jest da se tijekom eksploatacijskog razdoblja uvijek nastoji remetiti što je manje moguće područje, te eksploataciju vršiti redom koji omogućuje što ranije privođenje konačnoj namjeni što je moguće većeg dijela eksploatiranog područja.

Konkretno, u slučaju kamenoloma, ako se eksploatacija počne od najviše etaže, a konačna namjena je renaturalizacija prostora, postupak tehničke sanacije i biološke rekultivacije može se početi provoditi paralelno sa eksploatacijom (Mesec, 1996.). Alternativno, u tehnološki manje zahtjevnoj varijanti, kada se eksploatira od najniže etaže, tehnička sanacija i biološka rekultivacija dolaze na red tek nakon dovršene eksploatacije, što je 1) iz već navedenih razloga nerealno i neefikasno, 2) rezultira daleko većim narušavanjem krajobraza tijekom eksploatacije, budući da devastirano područje samo raste, a ne smanjuje se paralelnom sanacijom. S obzirom da se radi o izrazito dugotrajnim zahvatima (često i preko 40 godina), smanjivanje negativnog utjecaja na krajobraz već tijekom eksploatacije svakako je važan čimbenik u ukupnom zbroju koristi i šteta kojim se ocjenjuje prihvatljivost zahvata.

Mogućnosti su još i daleko veće u slučaju šljunčare, koja se već u relativno ranoj fazi eksploatacije može paralelno koristiti i kao eksploatacijsko polje i kao športsko-rekreacijsko područje. Mnoštvo je uspješnih primjera obje opisane prakse38.

5.1.2 Utjecaji tehnološkog procesa eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš

Svi ostali, na početku navedeni utjecaji djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš, odnose se na utjecaj samog tehnološkog procesa, i u načelu se dosljednim provođenjem mjera prevencije i zaštite mogu značajno smanjiti. Jasno, to još uvijek ne znači da je uz primjenu mjera zahvat moguć na svakome mjestu, budući da je za većinu utjecaja osnovna mjera i dalje pravilno lociranje zahvata koje vodi računa o dovoljnom prostornom razdvajanju konfliktnih sadržaja u nekom području.

Vrlo važna mjera smanjivanja ukupnoga negativnog utjecaja na okoliš, koja lako izbjegne pažnji ukoliko se koncentriramo samo na pojedine negativne utjecaje, stalno je nastojanje na racionalnom korištenju rudnog blaga – i na način da se ono nastoji eksploatirati tako da se otkopana masa što potpunije iskoristi [npr. upotreba otpada arhitektonsko-građevinog kamena kao tehničko-građevnog kamena (Dunda & Krasić, 1996.); korištenje jalovine u eksploataciji tehničko-građevnog kamena kao tamponskog sloja za cestogradnju (Gotić et al, 1996.); prikupljanje prašine nastale u separaciji i njeno korištenje kao kamenog brašna (Krasić et al, 1996.)], i na način da se otkopana sirovina štedno i racionalno troši i upotrebljava [korištenje zamjenskih materijala sa manjim negativnim utjecajem na okoliš (npr. obnovljivi drvni materijali; recikliranje građevinskog otpada)].

Seizmički valovi nužna su posljedica miniranje, a raspoložive mjere su stručna provedba miniranja i osiguravanje dovoljne udaljenosti između mjesta zahvata i sadržaja na koje se želi ograničiti utjecaj.

Eksploatacija je nužno povezana s privremenim (u slučaju da se provodi renaturalizacija) ili trajnim (u slučaju da se prostor trajno prenamjenjuje) gubitkom tla ispod kojega se otkopava mineralna sirovina. Mjera kojom se ovaj utjecaj sprječava je pravilno vrednovanje, i kao posljedica toga odvajanje i deponiranje kvalitetnog tla, koje će se kasnije koristiti u procesu biološke rekultivacije Drugi negativni utjecaji na tlo uključuju onečišćavanje tla otpadnim vodama, otpadom mineralne sirovine, jalovinom, energentima, mazivima, te sabijanje tla teškom mehanizacijom, a sve ih je moguće izbjeći ili smanjiti na najmanju moguću razinu pravilnim planiranjem i provedbom tehnološkog procesa.

38 npr. površinski kopovi u zaštićenim područjima prirode u Velikoj Britaniji; Šoderica u Križevačko-koprivničkoj županiji.


86

Zrak se onečišćuje tijekom cijelog procesa eksploatacije mineralne sirovine. Prašina (lebdeće čestice PM2.5, PM10, PM30, i krupnije) je prisutna svugdje u eksploataciji, preradi, manipulaciji (premještaju/pretovaru) i transportu mineralne sirovine. Osim toga, zrak se onečišćuje i plinskim produktima miniranja, kao i ispušnim plinovima sve prisutne mehanizacije koja koristi fosilna goriva. Mjere koje se mogu primijeniti kreću opet od ispravnog lociranja zahvata koje u obzir uzima i mikroklimatske uvjete (pretežiti smjer i intenzitet strujanja zračnih masa). Osim toga, moguće je pravilnim postavljanjem i dodatnim zagrađivanjem svih elemenata tehnološkog procesa koji su emiteri prašine utjecaj dodatno lokalizirati (npr. zagrađivanje i polijevanje deponije na kojoj se odlažu sitnije frakcije mineralne sirovine, sađenje šumskog pojasa koji ili lokalno smanjuje disperzivni utjecaj vjetra ili sprječava njeno širenje u okolni prostor). Nadalje, postoje tehnološka rješenja kojima se količina emitirane prašine uspješno značajno reducira, a na taj način prikupljenja prašina također se plasira kao vrijedan tržišni proizvod (punilo). Ovdje se prvenstveno misli na mehaničko otprašivanje u procesu separacije i usitnjavanja, u tzv. suhom postupku separacije, i izgradnju taložnica gdje se sakupljaju sitne frakcije odvojene u tzv. mokrom postupku separacije. Emisija prašine koja nastaje od kretanja kamiona i druge teške mehanizacije eksploatacijskim poljem značajno se može reducirati asfaltiranjem i redovitim održavanjem pristupnih puteva. Emisija prilikom manipulacije i pretovara smanjuje se polijevanjem, pravilnim odabirom lokacije za te aktivnosti i vođenjem računa o meteorološkim uvjetima u vrijeme obavljanja aktivnosti. Prilikom transporta, emisija prašine se reducira pokrivanjem koša kamiona ceradom, ili prijevozom vrlo sitnih frakcija u posve zatvorenim sustavima.

Eksploatacija mineralnih sirovina potencijalno ima negativan utjecaj i na površinske i na podzemne vode. Potencijalni negativni utjecaji na površinske vode uključuju: zamućivanje suspendiranim česticama iz zamuljene otpadne vode od „mokrog“ postupka separacije; zamućivanje oborinskim vodama koje površinskim tečenjem sapiru sitnu prašinu s eksploatacijskog polja; zamućivanje od pojačane erozije, promjena režima voda uslijed zahvata u akvifer. Potencijalni negativni utjecaji na podzemne vode uključuju: skidanje pokrova koji pročišćuje oborinske vode, izlijevanje onečišćujućih tvari na propusnu podlogu ili u vodeno tijelo u izravnom kontaktu s podzemnim vodama, tektonske promjene koje značajno utječu na izvore dotoka podzemnih voda. Mjere kojima se ovi utjecaji mogu maksimalno reducirati opet uključuju u prvom redu ispravno lociranje zahvata, a potom i: rješavanje odvodnje oborinskih voda; gradnju taložnica za otpadne i oborinske vode; gradnju vodonepropusnih betonskih podišta s obodnim slivnicima i odvodnjom otpadnih voda u pjeskolov i uljni pročišćivač za sve prostore u kojima se značajnije manipulira potencijalno zagađujući tekućinama; vodonepropusnu betonsku tankvanu ispod svih cisterni sa potencijalno onečišćujućom tekućinom zapremine veće od maksimalne zapremine cisterne; odgovarajuća rješenje fekalnih voda iz stambeno-poslovnih prostora na eksploatacijskom polju.

Onečišćenje bukom s eksploatacijskog polja pojavljuje se kao povremena detonacija – posljedica miniranja, i kao relativno stalna razina buke - posljedice rada teške mehanizacije i postrojenja (kamioni, buldožeri, separacija, drobilica). Među mjere kojima se utjecaj od buke može smanjiti spada prvenstveno osiguravanje dovoljnog razmaka od sadržaja u kojima je visoka razina buke neprihvatljiva (npr. stambena zona, škola, bolnica), a potom postavljanje zaštitnih barijera oko osjetljivih sadržaja koji su preblizu mjesta zahvata (mjera koja se standardno koristi kod zaštite od utjecaja prometne infrastrukture), redovno održavanje opreme (što sprječava dodatne vibracije koje su izvor buke), postavljanje prirodnih barijera koje smanjuju buku (izgradnja nasipa i/ili sadnja zaštitnog pojasa vegetacije), ograničavanje radnog vremena na eksploatacijskom polju. Pri utvrđivanju prihvatljivosti razina buke, računa treba voditi i o razini buke na lokalitetu prije uvođenja planiranog zahvata.

Značajne izmjene vegetacijskog pokrova na širem području mijenjaju mikroklimu na području oko lokaliteta. Na smanjivanje neželjenih utjecaja može se utjecati što ranijim započinjanjem procesa biološke rekultivacije, unošenjem u prostor drugih krajobraznih elemenata kojima se utjecaj od promjene kompenzira (uglavnom sadnja zaštitnih pojasa vegetacije, i sl.).

Utjecaj na floru, ovisno o konačnoj namjeni eksploatacijskog prostora, može biti privremen ili trajan. Bez obzira je li konačna namjena vraćanje prostora u stanje što bliže prvotnom prirodnom stanju ili privođenje nekoj novoj namjeni, treba što prije početi sa biološkom rekultivacijom, u dijelu u kojemu je vegetacija predviđena konačnim rješenjem. Osim toga, i kod biranja lokacije treba nastojati dati prednost lokalitetima s manje vrijednim vegetacijskim pokrovom.


87

Pravilan odabir lokacije glavna je mjera i za minimiziranje utjecaja na faunu. Izbor lokacije treba biti takav da ne degradira neko iznimno rijetko stanište, koje nastava neka rijetka populacija koja u okolnom prostoru nema alternativu staništu koje neminovno gubi nakon početka eksploatacije. Ako je lokacija dobro odabrana, utjecaj na faunu je reverzibilan, budući da će se populacije koje su se izmjestile u susjedna područja nakon rekultivacije ponovno proširiti iz tih okolnih područja na renaturalizirani prostor.

Eksploatacija mineralnih sirovina, zbog velikih količina materijala koje se transportiraju sa eksploatacijskog polja na mjesto njegove ugradnje, ima i značajan utjecaj na promet i promtnu infrastrukturu, posebno na lokalnu cestovnu mrežu, koja u pravilu nije dimenzionirana za prometovanje velikih kamiona tegljača (volumen koša oko 18 m3). Radi ilustracije, za transport materijala s relativno velikog eksploatacijskog polja s godišnjim kapacitetom proizvodnje od 500.000 m3 materijala, uz pretpostavku da se transport odvija radnim danima od 7:00 do 17:00, a subotom od 7:00 do 13:00, na sat je potrebno otpremiti 174 m3 materijala. Uz pretpostavku da se transport obavlja tegljačima kapaciteta 18 m3, to znači da u jednom satu sa polja materijal treba odvesti 10 teških šlepera, što znači ukupno 20 „prolazaka“ u satu, ili jedan prolazak svake tri minute, pristupnom cestom prema eksploatacijskom polju39! Ovaj jednostavni preračun „proizvodnog kapaciteta eksploatacijskog polja“ u „broj prolazaka šlepera pokraj nečijeg prozora“, prilično uvjerljivo razjašnjava razloge nezadovoljstva lokalnog stanovništva koje živi „na putu prema kamenolomu“, ukoliko opisani problem transporta mineralne sirovine nije na odgovarajući način riješen. Mjere koje stoje na raspolaganju uključuju: korištenje manje frekventnih cestovnih pravaca koji ne prolaze kroz sama naselja; izgradnja zaobilaznice u dijelu u kojem cesta prolazi kroz gusto naseljena područja; strogo poštivanje vremena unutar kojega je dopuštena vožnja; ograničeni intenzitet (broj kamiona u jedinici vremena) koji prolazi određenim cestovnim pravcem; pranje (podvozja i kotača) kamiona prije izlaska na cestu; prekrivanje tereta radi smanjivanja emisije s kamiona u vožnji; dovoljno spora vožnja kroz najosjetljivija mjesta (tako se smanjuje i buka, i prašina, i opasnost od prometne nesreće) i druga „pravila ponašanja40“ za vozače.

Konačno, relativno velika količina energenata za mehanizaciju i eksploziva za miniranje očito predstavlja ekološki rizik. Mjere za držanje tog rizika na prihvatljivoj razini uključuju: ispravno skladištenje i rukovanje navedenim opasnim materijalima; postojanje planova intervencija za slučaj ekološke nesreće; opremljenost lokaliteta potrebnom infrastrukturom i opremom za slučaj ekološke nesreće; odgajanje, edukacija i uvježbavanje odgovornih i dobro obučenih djelatnika.

5.2 Ocjena stanja i trendova u Zagrebačkoj županiji

Najkraća ocjena stanja i trendova u vezi s brigom o okolišu u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije je da je stanje loše, ali trendovi umjereno obećavaju41. U nastavku će se redom argumentirati obje date ocjene.

S obzirom na u prethodnom poglavlju navedene vidove negativnog utjecaja eksploatacije na okoliš, stanje je okvirno govoreći, sljedeće.

• Eksploatacijska polja na području Zagrebačke županije zauzimaju ukupnu površinu42 od 3881ha, odnosno 1.26% površine županije (ukupna površina Zagrebačke županije je 3058.15 km2). Od toga skoro 75% otpada na eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda (na površini zemlje manifestiraju se samo točkasto – bušotinama), dok se preostalih 25%, odnosno 981.16 ha ili 0.32% površine Zagrebačke županije koristi za eksploataciju kamenih materijala i gline (površinska eksploatacija) – kojima se ova studija prvenstveno bavi. Od tih 981.16 ha, prema različitim vrstama mineralnih sirovina, zauzete su sljedeće površine: arhitektonsko-građevni kamen – 1.74 ha;

39 Za jednu otpremu, kamion prolazi cestom dva puta: u dolasku i u odlasku. 40 Standardni engleski termin je „Code of conduct“. 41 Obrazac prema kojemu se stanje, tek nakon što postane doista loše, počne postupno popravljati, vrlo je čest i u osnovi logičan i razumljiv, ako se uvidi činjenica da bi ispravniji naziv za u realnosti ostvarenu razinu održivog razvoja bio IZDRŽIVI RAZVOJ, u smislu da se konflikti i opresije zaoštravaju sve dok se ne dosegne rub neizdrživosti za kritičnu masu, koja potom pokrene promjene. 42 Službeni podaci Ministarstva gospodarstva.


88

tehničko-građevni kamen – 149.51ha (13 kamenoloma od kojih su površinom najveći Ivanec – 21.9 ha; Gradna – 22.6 ha; Škrobotnik 25.9 ha); građevni pijesak i šljunak – 726 ha (ukupno 17 polja, od čega je pet „velikih“ – Rakitje sa 200 ha, Novo Čiče (dva polja koja čine jedinstveno jezero) sa 139.5 ha; Trstenik sa 131 ha; Abesinija sa 66 ha); 6 ih je manje od 10 ha; preostalih 6 je površine 20-30 ha; ciglarska glina – 82.99 ha; keramička i vatrostalna glina – 20.92 ha.

• Kako je većina postojećih eksploatacijskih polja „naslijeđena“ iz vremena kada je kriterij zaštite okoliša, krajobraza i prirode bio manje prepoznat i prisutan, nijedna od tih eksploatacija nije se odvijala na način kako je to opisano u prethodnom poglavlju – eksploatacija s ciljem privođenja konačnoj namjeni, sa sanacijom koja se provodi paralelno s eksploatacijom. Rezultat su današnje „rane“ u prostoru (kamenolomi sa golim etažama visokim i po 60 m), okolišni problemi (napuštene ilegalne šljunčare napunjene otpadom nekontroliranog sastava, s posljedicom ekološkog rizika od onečišćenja podzemnih voda), te rudarska tradicija i sustav vrijednosti koji, uz „gunđanje“, tek počinje prepoznavati i u sebe ugrađivati koncepte kao što su vrijednost vizualno atraktivnog krajobraza, vrijednost zraka nezagađenog prašinom, vrijednost ambijenta nenarušenog bukom, vrijednost vodotoka nezagađenog otpadnim vodama, i dr.

• Iako se prema odredbi članka 65. županijskog prostornog plana „eksploatacija … na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima (šljunčarama i kamenolomima) može vršiti isključivo u funkciji prostorno oblikovno-tehničke sanacije i privođenja konačnoj namjeni, a sve u okvirima ranije odobrenih eksploatacijskih polja, ni na jednom kamenolomu nema značajnijih vidljivih znakova da se paralelno s eksploatacijom provodi djelomična tehnička sanacija i biološka rekultivacija. I tamo gdje postoji stručna podloga kojom se detaljnije oblikovno i funkcionalno definira predviđena konačna namjena prostora, nema naznaka da radovi idu u predviđenom smjeru. Eksploatacija je uglavnom i dalje diktirana isključivo interesom maksimizacije gospodarske dobiti. Ne samo da se dio profita ne „žrtvuje“ za paralelnu sanaciju ili tehnološki zahtjevnija, a gospodarski manje profitabilna rješenja, koja bi bila povoljnija za krajobraz i okoliš, već se ne poštuju čak ni odobrene granice eksploatacijskog polja.

• Umjesto da se eksploatirani lokalitet, sukladno rudarskom projektu i razrađenom detaljnom planu uređenja, sanira, rekultivira i privede novoj namjeni (npr. obogaćenje krajolika jezerom – šodericom, izletište na prostoru rekultiviranog kamenoloma), on se upravo iznenađujuće često "koristi" na zacijelo najgori mogući način – kao divlje odlagalište otpada (npr. svakodnevno punjenje jaruga nastalih divljom eksploatacijom šljunka na području Kosnice kamionima kojima je jeftinije otpad baciti u to već devastirano područje, nego ga deponirati na Jakuševac, pokraj kojega prođu na putu prema Kosnici; zatrpavanje otpada (gomila guma, ali i bačve upitnog sastava, i dr.) u pokosima kamenoloma na Samoborskom području, itd.).

• Dosta eksploatacijskih polja, među kojima i neka najveća (Zaprešić, Samobor), objektivno su preblizu naseljima. Dijelom je to i posljedica činjenice da ona postoje na tim perifernim urbanim lokacijama već dovoljno dugo da su se urbana područja, rastom gradskih naselja, postupno približila njima. No ostaje činjenica da stanovanje i eksploatacija mineralnih sirovina nisu idealni susjedi u prostoru.

• U mnogim mjestima, a među njima opet i onim najvećim (Zaprešić, Samobor, Jakovlje), kamioni kojima se prevozi materijal prolaze kroz samo naselje, zbog čega se lokalno stanovništvo redovito buni, posebno u razdobljima kada se, radi veće potrebe za materijalom zbog gradnje nekog većeg kapitalnog objekta, razina proizvodnje značajno podigne43.

• I smanjivanje negativnih utjecaja na okoliš koji su posljedica tehnoloških procesa vezanih uz eksploataciju (buka, prašina, onečišćenje otpadnim vodama) ne uvažava se dovoljno i ne provodi dosljedno, iako deklarativno, svijest o, u prethodnom dijelu navedenim, organizacijsko-tehnološko-proceduralnim mogućnostima njihova smanjivanja postoji.

43 Najveći kamenolom u Zagrebačkoj županiji dosezao je proizvodnjom, u doba gradnje autoceste prema Bregani, količine oko 1.000.000 m3 kamenih materijala, što prema proračunu iz prethodnog poglavlja znači ekvivalent od 40 prolazaka kamiona pristupnom cestom na sat, uz pretpostavku da se vozi samo 10 sati dnevno, šta također povremeno nije poštovano.


89

• Zrak se onečišćuje i prašinom s polja i od kamiona. Standardne su i pritužbe na buku od procesa separacije. Onečišćuju se i površinske (npr. Novo Čiće otpadnom vodom iz preopterećenog pročišćivača otpadnih voda s otvorenim odvodnim kanalom, muljem iz tehnološkog procesa, potok Bistra suspendiranim česticama iz kamenoloma Jelenje Vode) i podzemne vode. Teškim kamionima uništavaju se lokalne ceste, a buka i prašina od kamiona kojima se transportiraju mineralne sirovine, koji na svom putu do odredišta često moraju proći kroz središta niza manjih mjesta, dodatni je atak na kvalitetu okoliša kojim prolazi transportna ruta.

• Poseban problem i dalje predstavlja ilegalna eksploatacija, budući da upravo ona na najneracionalniji način devastira veliki prostor za pridobivanje relativno malih količina mineralne sirovine. Osim toga, često se ista mjesta prvo devastiraju kopanjem šljunka i pijeska, a potom se, vjerojatno istim kamionima, u njih, naravno, opet ilegalno, natrpava svakojaki otpad (Kosnica je najdrastičniji primjer, mada je prije 40-tak godina, neposredno uzvodno od strateškog vodonosnika Črnkovec, tako nastalo i smetlište Jakuševac).

Kao zaključak, stanje se vrlo utemeljeno može okarakterizirati kao nezadovoljavajuće – posebno kada se usporedi sa, u prethodnom potpoglavlju opisanom, okolišno-svjesnom eksploatacijom. Međutim, unatoč netom opisanoj prilično turobnoj slici stanja, neki postojeći pozitivni trendovi razlog su za umjereni optimizam.

Pozitivni postojeći trendovi su kako slijedi:

• Veći broj eksploatacijskih polja, među njima neka najveća44, proaktivno izlaze sa sve kvalitetnijim i, čini se, sve iskrenijim prijedlozima za uređenje i privođenje eksploatacijskog polja konačnoj namjeni. Općine i gradovi, slijedeći odredbe županijskog prostornog plana, svojim planovima uređenja definiraju konačne namjene postojećim eksploatacijskim poljima. Može se pretpostaviti da će uslijediti faza izrade detaljnih planova uređenja kojima će oblikovna i funkcionalna rješenja dobiti puno detaljniji idejno-provedbeni karakter. Oba ova trenda zasigurno su dobra osnova za početak pregovora o rješenju kojim dobivaju sve zainteresirane strane – među njima i priroda, krajobraz i okoliš – budući da sva predlagana rješenja definitivno predstavljaju značajno unapređenje u odnosu na trenutno ponegdje doista katastrofalnu nagrđenost krajobraza i/ili pritisak na okoliš.

• Aktivnosti rudarske inspekcije sve su vidljivije na terenu, što je svakako neizostavna komponenta u provedbi bilo kakve dogovorene politike sustavnog gospodarenja resursima. Situacija se u pitanju ilegalne eksploatacije značajno popravila u odnosu na razdoblje od prije samo nekoliko godina, kada cijeli sustav upravljanja i nadzora nije uspijevao zaustaviti sustavnu devastaciju okoliša i protupravno stjecanje koristi na 10 km zračne linije od središta Zagreba! Fenomen se s razine sustavnog protupravog djelovanja (Kosnica) sveo na razinu niza pojedinačnih krađa.

• Nove izmjene kaznenog zakona koje za protupravnu eksploataciju rudnog blaga predviđaju zatvorsku kaznu do 3, 5 ili čak 8 godina, te znatne novčane kazne za pravne osobe počinitelje djela, dodatna su demonstracija političke volje da se dokine protupravno djelovanje za koje je eksploatacije mineralnih sirovina, radi nekoliko vrlo vidljivih velikih slučajeva i velikog broja manje vidljivih manjih slučajeva, postala sinonim.

• Sve više rudarskih zahvata ima sve ozbiljnije i kvalitetnije Studije utjecaja na okoliš, na osnovi kojih se zahvat, ukoliko nije prihvatljiv, a kriteriji prihvatljivosti su sve stroži, odbacuje ili traži modifikacija, a ako se prihvaća, propisuju se mjere koje je budući korisnik eksploatacijskog polja dužan uvažavati i provoditi. Ovo posebno obećava u kombinaciji s činjenicom da Inspekcija zaštite okoliša, koja obavlja nadzor nad mjerama propisanim Zaključkom o prihvatljivosti zahvata za okoliš, a koja je do sada djelovala vrlo sporadično45 i reaktivno (tek nakon zaprimljene prijave),

44 Npr. IGM Šljunčara Trstenik, Hidrel, Velkom, Viadukt. 45 Svega četiri predmeta / nadzora u vezi s djelatnošću eksploatacije mineralnih sirovina, u posljednje 3 godine. Nevjerojatno mali broj, s obzirom na postojeću javnu percepciju o eksploataciji mineralnih sirovina kao o jednom od značajnijih ekoloških problema.


90

planira za sljedeću (2005.) godinu uspostavu sustavnog nadzora djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina kao jedan od svojih prioriteta.

Tablica 34. daje pregled mjera koje koncesionari (prema provedenoj anketi) poduzimaju (i/ili planiraju) radi smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš i unapređenje odnosa s lokalnom zajednicom. Tablica 34. Mjere koje koncesionari poduzimaju (i/ili planiraju) radi smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš i unapređenje odnosa s lokalnom zajednicom

VEĆ PODUZIMANE I/ILI PLANIRANE MJERE SMANJENJA NEGATIVNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Polijevanje prometnica, obaranje prašine vodom, zatvaranje boksova sa drobljenom frakcijom radi sprječavanja prašine, polijevanje tereta, suha žbuka u zatvorenim cisternama, vođenje računa o nepretovarivanju kamiona; izgradnja taložnice za odvajanje mulja, vodonepropusne taložne jame za fekalne vode, separator ulja, vodonepropusna betonska tankvana cisterne za gorivo, postrojenje za pročišćavanje tehnološke vode i njeno vraćanje u proces (zatvoreni krug), reciklažno postrojenje na betonari, postrojenje za otprašivanje; dislociranje, zatvaranje starog postrojenja, zamjena staroga postrojenja novim koje manje buči i praši; izgradnja posebne prometnice – obilaznice oko naselja (Podsused); ograničavanje radnog vremena na eksploatacijskom polju (jedna smjena, ne radi subotom).

MJERE POBOLJŠANJA ODNOSA S LOKALNIM STANOVNIŠTVOM

Izrada detaljne snimke eksploatacijskog polja (jezera Novo Čiče); sufinanciranje izrade detaljnog plana rekreacijskog centra; izgradnja, asfaltiranje, pojačano održavanje prilazne ceste eksploatacijskom polju (bilo kao zamjena za naknadu za eksploataciju, bilo kao vid dogovorene kompenzacije – npr. u dogovoru sa Upravom za ceste); pomoć (vid kompenzacije za podnošenje negativnih utjecaja) lokalnoj zajednici u izradi drugih infrastrukturnih objekata: (asfaltiranje i uređenje – npr. rubnjaci) cesta, parkirališta, putova, odvoda oborinskih voda, vodovoda; donacija materijala (u prvom redu agregata).

MJERE S CILJEM UNAPREĐENJA STANJA U PROSTORU (SANACIJA, REKULTIVACIJA, PRENAMJENA)

Polje na mjestu bivšeg napuštenog ilegalno devastiranog prostora na kojemu se divlje odlagalo smeće, sa posljedicom da se prostor više ne onečišćuje različitim, potencijalno vrlo opasnim otpadom (npr Savršćak). Izrada / sufinanciranje idejnih i/ili detaljnih planova uređenja za konačnu namjenu prostora eksploatacijskog polja (uglavnom sportsko rekreacijski centri (vodeni sportovi i rekreacija na šljunčarama, tenis, mini golf, veliki zabavni park na području trenutnih kamenoloma). Provođenje prenamjene na dijelu eksploatacijskog polja (za sada vrlo rijetko, ali primjer postoji, a sprema ih se još). Prilikom eksploatacije planski se skida i deponira humus koji će biti korišten pri biološkoj sanaciji; djelomična biološka rekultivacija – autohtone vrste (za sada rijetko do neprimjetljivosti, no činjenica da je spominjano u anketama govori da su koncesionari svjesni ove svoje obaveze, pa bi je vjerojatno, u konstruktivnom procesu dogovora, vjerojatno bili spremni i ozbiljnije provoditi).

Dakle, pozitivnih naznaka i trendova ima, iako ostaje i činjenica da se oni većim dijelom odnose na područje deklarativnog, planiranog, a u realnosti su značajno manje primjetni. Ostaje, dakle, vidjeti hoće li navedene promjene u skorije vrijeme dovesti i do unapređenja slike u realnosti, a potom, opet s nekom vremenskom zadrškom, i u predodžbi javnosti.

5.3 Politika zaštite okoliša

Politika zaštite okoliša u djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina najkraće bi se mogla odrediti kao dosljedno nastojanje na slijeđenju prakse opisane u prvom dijelu ovog poglavlja.

Veliki dio toga već je prepoznat, uvažen i propisan, kako odredbama Prostornog plana, tako i ciljevima i mjerama Županijskog programa zaštite okoliša, te u većini novijih Studija utjecaja na okoliš. Tablica 35. prikazuje ciljeve i mjere određene Županijskim programom zaštite okoliša (s uključenom dopunom kojom se uvažila činjenica da neka eksploatacijska polja nemaju izrađenu Studiju utjecaja na okoliš), dok su sve relevantne odredbe Prostornog plana već navedene u prvom dijelu uvodnog poglavlja. Tablica 35. Ciljevi i mjere u sektoru korištenja mineralnih sirovina, propisani recentnim Programom zaštite okoliša Zagrebačke županije

CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA U SEKTORU KORIŠTENJA MINERALNIH SIROVINA:


91

C1 Veće uvažavanje okoliša (onečišćenje, krajobraz, utjecaj na život lokalnog stanovništva) u planiranju i upravljanju sektorskih aktivnosti.

C2 "Uvođenje reda" u djelatnost, u vidu nadzora nad provođenjem i učinkovite implementacije postojeće zakonske regulative, odredbi postojećih dokumenata na osnovi kojih je dana koncesija (rudarski projekt, SUO),i sl.

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA U SEKTORU KORIŠTENJA MINERALNIH SIROVINA. Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 Izrada Studije gospodarenja mineralnim sirovinama na području

Županije, koja će uključivati i Stratešku procjenu utjecaja na okoliš, te procjenu ekonomske opravdanosti s analizom raspodjele koristi i troškova. Sukladno preporukama studije, ugraditi u PP gradova i općina područja dozvoljena za aktivnosti eksploatacije mineralnih sirovina.

ZPUZO, MZOPUG, konzultanti

PR/KR

DP, ŽP, MS

C1 M2 Prihvatljiv plan sanacije i privođenja drugoj namjeni obavezno mora biti dio rudarskog projekta, odnosno mjera zaštite i upravljanja okolišem u SUO.

UDUZŽ, MZOPUG, ZPUZO

trajno GS

C1 M3 Dosljedno uvažavanje konflikta sa šumarstvom, bioraznolikošću, krajobraznom vrijednošću, poljoprivredom, vodnim gospodarstvom, blizinom naselja, i sl. u PUO proceduri. SUO-om propisati mjere zaštite okoliša koje utjecaj na okoliš smanjuju na minimum (npr. pravila i putovi transporta sirovina)46.

UDUZŽ, MZOPUG, ZPUZO

trajno GS

C1 M4 Sanirati postojeće nesanirane lokalitete. Poticati (sufinanciranje, krediti, bespovratna sredstva, i sl.) projekte koji uključuju saniranje i prenamjenu trenutno prethodnom eksploatacijom devastiranog područja.

UDUZŽ, ZPUZO, LU, UOG, JPP, UOPRRŠ

PR, DR, trajno

ŽP, LP, GS, MS

C2 M5 Uspostava učinkovitog sustava nadzora i prisile47. UDUZŽ, MZOPUG, RI ZPUZO, NVU, MUP, UOPKI, Pravosuđe

PR, trajno

ŽP, LP

C2 M6 Inventarizacija svih područja eksploatacije, te kontrola eksploatiranih količina.

UDUZŽ, IZO, ZPUZO, UOG, RI,

PR, trajno

ŽP, LP

C2 M7 Nadzor nad provođenjem mjera zaštite predviđenim rudarskim projektom i SUO-om.

IZO, RI trajno -

C2 M8 Obavezna provedba odredbi sanacije i privođenja drugoj namjeni. UDUZŽ, GS, UOG, IZO, RI, UOPKI,

trajno GS

C2 M9 Čišćenje postojećih divljih odlagališta otpada na lokacijama napuštenih eksploatacijskih polja (posebno u slučaju šljunčara).

LU, UOPKI, NVU, …

trajno ŽP, LP

Kratice u tablici imaju sljedeće značenje: SUO – studija utjecaja na okoliš; ZPUZO – Županijski Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša; MZOPU – Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; RI – Rudarska inspekcija državnog inspektorata; IZO – Inspekcija zaštite okoliša; NVU – Ne vladine udruge; UOG – Upravni odjel za gospodarstvo; UOPKI – Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu; LU – Lokalna uprava; GS – gospodarski subjekti; ŽP – županijski proračun, LP – lokalni proračun; MS – međunarodna suradnja; UDUZŽ – Ured državne uprave Zagrebačke županije.

46 S obzirom na činjenicu da prije 1997. i donošenja Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš (NN 34/97, zamijenjena sa NN 59/00 i NN 136/04) nije bila uvriježena praksa izrade Studija utjecaja na okoliš za eksploatacijska polja građevinskih materijala, trenutno postoji relativno veliki broj eksploatacijskih polja koja nemaju Studiju utjecaja na okoliš. Tamo gdje je to slučaj, a gdje postoje očiti značajni utjecaji na okoliš, treba propisati izradu elaborata / programa zaštite okoliša kojim bi se ukratko sagledali najznačajniji negativni utjecaji na okoliš, utvrdile mjere koje će se provoditi u svrhu njihovog minimiziranja, i propisao program praćenja za najznačajnije utvrđene utjecaje – posebno one na koje su u prošlosti postojale pritužbe lokalnog stanovništva ili drugih korisnika prostora. 47 Mjere poput "uspostave efikasnog sustava nadzora i prisile" mogu djelovati "zastarjelo" i u neskladu s općim trendovima u području zaštite okoliša koji nastoje stvoriti partnersku atmosferu, probuditi osjećaj odgovornosti kod svih aktera, i sl., no važno je istaknuti da cijeli ovaj spektar novih mjera baziranih na dobroj volji uključenih strana, ne zamjenjuje u potpunosti klasične metode zakonske regulacije i njene striktne implementacije za to raspoloživim instrumentima prisile. Radi se o nadopuni, odnosno kombinaciji koja, sukladno iskustvu, daje najbolje rezultate.


92

Ono što preostaje je da se to počne provoditi i u stvarnosti. Veće uvažavanje okoliša ne bi imalo samo izravan pozitivni utjecaj na sam okoliš, već bi neizravno pomoglo i u unapređenju vrlo važnog aspekta uspješnog budućeg sustava gospodarenja mineralnim sirovinama – razini razumijevanja i povjerenja među akterima u sustavu.


93

6 Društveno-gospodarski značaj eksploatacije mineralnih sirovina Ocjena ukupne društveno-gospodarske koristi / značaja sektora / djelatnosti, standardno se radi na način da se sektor / djelatnost procjenjuje na osnovi niza kriterija, među kojima su standardno: doprinos zaposlenosti; novostvorena vrijednost, odnosno doprinos BDP-u; doprinos uplaćenom porezu; produktivnost; važnost djelatnosti za cjelinu regionalnog gospodarstva, u pogledu njenog mjesta unutar lanca dodane vrijednosti; doprinos izvozu; teritorijalna pokrivenost, u pogledu ravnomjernog utjecaja na razvoj; perspektive / procjena rezervi – s obzirom na trajnost ostvarivanja dobiti; tehnološka razina; razina zaštite (brige za) okoliša; razina društveno odgovornog poslovanja; doprinos promociji regije.

U ovom poglavlju će se na osnovi tih kriterija ocijeniti društveno-gospodarski značaj eksploatacije mineralnih sirovina. Analiza je podijeljena na procjenu izravne i neizravne - one koju ona ima kao nužna pretpostavka postojanja niza drugih djelatnosti - koristi / značaja djelatnosti.

6.1 Izravne društveno-gospodarske koristi od eksploatacije mineralnih sirovina

6.1.1 Analiza temeljena na raspoloživim financijskim izvještajima poduzetnika

Eksploatacijom mineralnih sirovina kao djelatnošću, s aktivnim eksploatacijskim poljem u Zagrebačkoj županiji, bavi se 18 pravnih (tvrtke: d.d. ili d.o.o.) i 6 fizičkih osoba (obrti). Tablica 36. daje potpuni popis koncesionara i njihovih istražnih prostora i eksploatacijskih polja u Zagrebačkoj županiji48. Tablica 36. Tvrtke i obrtnici s aktivnim eksploatacijskim poljem na području Zagrebačke županije

R. BR. KONCESIONAR LOKACIJA EKSPLOATACIJSKOG POLJA I / ILI ISTRAŽNOG PROSTORA

1 Viadukt g.d.d. Zaprešićki Ivanec (tgk) 2 IGM Samoborka d.d. Gradna (tgk), Škrobotnik (tgk), Mala Rakovica (tgk), Savrščak III (piš) 3 Kamenolom Krašić d.o.o. Slapnica (tgk) 4 Premužićtrans d.o.o. Pod Peca (tgk) 5 Kamenik d.o.o. Orešje donje (tgk) 6 Graditeljstvo Rožić d.o.o. Trstenica (tgk) (tgk) 7 Cestograd – ing d.o.o. M. Rakovica (tgk) 8 Stjepan Beljak Smerovišće 9 Horvat Slavko Lanište (tgk)

10 Dumić Nikola (istr. pr.) Dumić (agk) 11 Gunčić Nenad (istr. pr.) Škrni jarak (agk 12 Peles Vlado (istr. pr.) Škrni jarak II (agk) 13 Ciglana Mraclin d.o.o. Mraclin 14 IGM Gradip d.d. Novo glinište (g), Đurđišće (g), Đurđišće II (g) 15 Tempo d.d. Zapadno glinište (g), Rakitje (piš) 16 IGM Šljunčara d.d. Abesinija (piš, Trstenik (piš, Siromaja – Inzula (piš 17 Hidrel d.o.o. Novo Čiče (piš)

18 KRO Velkom (u stečaju, u najmu tvrtke Solidum Žužić) Novo Čiče - Zapad

19 Hidroelektra niskogradnja d.d. Zajarki (piš) 20 Kaznionica Turopolje Vukovina 21 Belak d.o.o. Savršćak – 1 (piš) 22 Damir Horvat Savršćak (piš) 23 Mikograd d.o.o. Pluska (p), Drenje (piš)

48 Na popis nije uvrštena Živa priroda d.o.o., budući da joj eksploatacija nije dominantna djelatnost, već legalizirani građevni iskop.


94

R. BR. KONCESIONAR LOKACIJA EKSPLOATACIJSKOG POLJA I / ILI ISTRAŽNOG PROSTORA

24 Tlorad – commerce d.o.o. Tlorad – Pluska (p)

Tablica 37. daje i osnovne gospodarske pokazatelje za te tvrtke i obrte, za 2003. godinu. Izvori podataka su: 1) FINA; 2) baza podataka „Poslovna Hrvatska 2004“ Zavoda za poslovna istraživanja d.o.o. ; te 3) podaci uneseni u anketni upitnik za koncesionare. Podaci za obrtnike, tamo gdje financijski podaci nisu dani kroz anketni upitnik, procijenjeni su na osnovi analogije s drugim koncesionarima. Tablica 37. Koncesionari na području Zagrebačke županije – osnovni gospodarski pokazatelji (izraženo u 1000 kn)

R. br. Koncesionar

Procjena ukupnih prohoda

Procjena dobit

Dobit [% od ukupnog prihoda]

Novo-stvorena vrijednost

Produk-tivnost

Broj zaposlenih na temelju sati rada

1 Viadukt d.d. 1102.000 8.740 0.8 152.000 93 1.820 2 IGM Samoborka d.d. * 266.000 15.580 5.9 49.400 155 319

3 Kamenolom Krašić d.o.o. 3.610 342

9.5 1.444 96

15

4 Premužićtrans d.o.o. 1.102 47 4.3 76 110 1 5 Kamenik d.o.o. 6.954 4 0.1 1.292 57 22 6 Graditeljstvo Rožić d.o.o. 22.420 722 3.2 1.368 102 13 7 Cestograd – ing d.o.o. 1.558 41 2.6 228 96 2 8 Stjepan Beljak** 1.900 152 8 380 53 8 9 Horvat Slavko**** 1.596 122 7.6 319 53 6

10 Dumić Nikola**** 251 46 18.3 228 57 4 11 Gunčić Nenad*** 152 23 15.1 99 46 2 12 Peles Vlado**** 49 -4 -8.2 38 38 1 13 Ciglana Mraclin d.o.o. 2.242 11 0.5 532 40 14 14 Gradip d.d. 20.900 -9.500 -45.5 -3.040 -31 96 15 Tempo d.d. 190.000 -19.000 -10 32.680 36 880 16 IGM Šljunčara d.d. * 31.160 3.686 11.8 10.640 177 60 17 Hidrel d.o.o. * 75.620 5.054 6.7 14.440 119 121

18 Solidum Žužić d.o.o.* (uzeo u najam od Velkom d.o.o. u stečaju) 114.000 1.938

1.7

19.760 59

334

19 Hidroelektra niskogradnja d.d. 570.000 1.254

0.2 152.000 87

1.569

20 Kaznionica Turopolje - - - - - (zatvorenici) 21 Belak d.o.o. 950 114 12 228 77 3 22 Damir Horvat**** 380 152 40 205 103 2 23 Mikograd d.o.o. 1.938 114 5.9 304 66 5 24 Tlorad commerce d.o.o. 1.558 4 0.26 304 60 5

Izvori podataka: 1) FINA; 2) baza podataka „Poslovna Hrvatska 2004“ Zavoda za poslovna istraživanja d.o.o. ; 3) podaci dobiveni anketom među koncesionarima. Legenda: * poduzeća svrstana među „500 najboljih“ prema godišnjem izboru Zavoda za poslovna istraživanja; ** konzervativne procjene; *** prosjek druge dvojce koncesionara – obrtnika koji također eksploatiraju arh.-građ. kamen; **** podaci dobiveni anketom.

Tablica 38. Koncesionari na području Zagrebačke županije – osnovni gospodarski pokazatelji (izraženo u Eurima)

R. br. Koncesionar Procjena

ukupnih prihoda Procjena

dobiti Novostvore-na vrijednost

Produk-tivnost


1 Viadukt d.d. 145.000.000 1.150.000 20.000.000 12.270 1.820 2 IGM Samoborka d.d. * 35.000.000 2.050.000 6.500.000 20.400 319 3 Kamenolom Krašić d.o.o. 475.000 45.000 190.000 12.670 15


95

R. br. Koncesionar Procjena

ukupnih prihoda Procjena

dobiti Novostvore-na vrijednost

Produk-tivnost


4 Premužićtrans d.o.o. 145.000 6.150 10.000 14.530 1 5 Kamenik d.o.o. 915.000 500 170.000 7.470 22 6 Graditeljstvo Rožić d.o.o. 2.950.000 95.000 180.000 13.470 13 7 Cestograd – ing d.o.o. 205.000 5.450 30.000 12.670 2 8 Stjepan Beljak** 250.000 20.000 50.000 7.000 8 9 Horvat Slavko**** 210.000 16.000 42.000 7.000 6 10 Dumić Nikola**** 33.000 6.000 30.000 7.500 4 11 Gunčić Nenad*** 20.000 3000 13.000 6.000 2 12 Peles Vlado**** 6.500 -500 5000 5.000 1 13 Ciglana Mraclin d.o.o. 295.000 1.450 70.000 5.200 14 14 Gradip d.d. 2.750.000 -1.250.000 - 400.000 - 4.130 96 15 Tempo d.d. 25.000.000 - 2.500.000 4.300.000 4.800 880 16 IGM Šljunčara d.d. * 4.100.000 485.000 1.400.000 23.330 60 17 Hidrel d.o.o. * 9.950.000 665.000 1.900.000 15.600 121

18 Solidum Žužić d.o.o.* (uzeo u najam od Velkom d.o.o. u stečaju)

15.000.000 255.000 2.600.000 7.730 334

19 Hidroelektra niskogradnja d.d. 75.000.000 165.000 20.000.000 11.470 1.569

20 Kaznionica Turopolje - - - - (zatvorenici) 21 Belak d.o.o. 125.000 15.000 30.000 10.130 3 22 Damir Horvat**** 50.000 20.000 27.000 13.500 2 23 Mikograd d.o.o. 255.000 15.000 40.000 8.670 5 24 Tlorad commerce d.o.o. 205.000 500 40.000 7.870 5

Izvori podataka: 1) FINA; 2) baza podataka „Poslovna Hrvatska 2004“ Zavoda za poslovna istraživanja d.o.o. ; 3) podaci dobiveni anketom među koncesionarima. Legenda: * poduzeća svrstana među „500 najboljih“ prema godišnjem izboru Zavoda za poslovna istraživanja; ** konzervativne procjene; *** prosjek druge dvojce koncesionara – obrtnika koji također eksploatiraju arh.-građ. kamen; **** podaci dobiveni anketom.

Odabrani pokazatelji uključuju: ukupni prihod; dobit; novostvorenu vrijednost; produktivnost; te broj zaposlenih na temelju sati rada – koji se definiraju kako slijedi. Novostvorena vrijednost se definira (i računa) kao „ukupna vrijednost koju poduzeće u godinu dana isplati svojim vlasnicima i svim svojim zaposlenicima i honorarnim suradnicima, uključujući sve poreze, prireze i doprinose koje pri tome isplati državi“. Drugim riječima, to je doprinos poduzeća tzv. bruto domaćem proizvodu (BDP). Produktivnost se računa kao ukupna novostvorena vrijednost po zaposlenom godišnje.

Tablica 37. otkriva da podatak o „18 pravnih i 6 fizičkih osoba“ – koncesionara, skriva veliko šarenilo vrlo različitih poslovnih subjekata:

• od onih najvećih, čiji ukupni prihod premašuje 100 milijuna kuna, kao što su Viadukt d.d., Hidroelektra niskogradnja d.d., Tempo d.d., IGM Samoborka d.d.

• preko velikih (razred od 10 do 100 milijuna kuna), kao što su Solidum Žužić d.o.o., Hidrel, IGM Šljunčara, Graditeljstvo Rožić d.o.o., Gradip d.d.

• srednjih i srednje malih (razred od 1 do 10 milijuna kn): Kamenik d.o.o., Kamenolom Krašić d.o.o.; Ciglana Mraclin d.o.o.; Mikograd d.o.o., Stjepan Beljak – obrt; Horvat Slavko - obrt; Tlorad commerce d.o.o.; Cestograd – ing d.o.o.; Premužićtrans d.o.o.; Belak d.o.o.

• do obrta s jednim do dva zaposlena, kao što su Dumić Nikola; Gunčić Nenad; Peles Vlado; Damir Horvat.

Slika 13. istu informaciju prikazuje grafički (napomena: skala na ordinati je logaritamska!).


96

Procjena ukupnih prohoda

1E+04 kn

1E+05 kn

1E+06 kn

1E+07 kn

1E+08 kn

1E+09 kn

1E+10 kn

Viaduk

t d.d.

Hidroelek

tra ni

skog

radnja

d.d.

IGM Sam

oborka

d.d.

Tempo

d.d.

Velkom (S

olidu

m Žužić

d.o.o.)

Hidrel d.

o.o.

IGM Šlju

nčara

d.d.

Graditeljst

vo R

ožić d.

o.o.

Gradip d.

d.

Kamen

ik d.o.

o.

Kamen

olom Kraš

ić d.o

.o.

Ciglana M

raclin

d.o.o.

Mikograd

d.o.o

.

Stjepan

Belj

ak

Horvat S

lavko

Cestogra

d – in

g d.o.

o.

Tlorad c

ommerc

e d.o.

o.

Premuž

ićtran

s d.o.

o.

Belak d

.o.o.

Damir Horv

at

Dumić Niko

la

Gunčić

Nen

ad

Peles V

lado

Slika 13. Procjena ukupnih prihoda koncesionara (Napomena: skala na ordinati je logaritamska)

Podaci o radnim mjestima / zaposlenima koje daje Tablica 37., očito se ne odnose samo na izravnu eksploataciju, posebno kod najvećih tvrtki, gdje je eksploatacija mineralnih sirovina tek manji segment u ukupnoj, dominantno građevinskoj djelatnosti. Tablica 39. prikazuje procjene broja zaposlenih izravno uključenih u eksploataciju mineralnih sirovina na eksploatacijskim poljima na području Zagrebačke županije. Tablica 39. Broj zaposlenih izravno na eksploataciji mineralnih sirovina u Zagrebačkoj županiji

R. br. Koncesionar Zaposleni ukupno Zaposleni izravno na eksploataciji

mineralnih sirovina u Zagrebačkoj županiji

1 Viadukt g.d.d. 1.820 25 2 IGM Samoborka d.d. 319 30 3 Kamenolom Krašić d.o.o. 15 14 4 Premužićtrans d.o.o. 1 8 5 Kamenik d.o.o. 22 14 6 Graditeljstvo Rožić d.o.o. 13 14 7 Cestograd – ing d.o.o. 2 2 8 Stjepan Beljak 8 3 9 Horvat Slavko 6 4 10 Dumić Nikola 4 4 11 Gunčić Nenad 2 2 12 Peles Vlado 1 1 13 Ciglana Mraclin d.o.o. 14 16 14 IGM Gradip d.d. 96 92 15 Tempo d.d. 880 30 16 IGM Šljunčara d.d. 60 35 17 Hidrel d.o.o. 121 30

18 KRO Velkom (u stečaju / Solidum Žužić)

334 30

19 Hidroelektra niskogradnja d.d. 1.569 8 20 Kaznionica Turopolje (zatvorenici) 5 21 Belak d.o.o. 3 3


97

R. br. Koncesionar Zaposleni ukupno Zaposleni izravno na eksploataciji

mineralnih sirovina u Zagrebačkoj županiji

22 Damir Horvat 2 2 23 Mikograd d.o.o. 5 4 24 Tlorad – commerce d.o.o. 5 2 UKUPNO: 378

Slika 14. istu informaciju daje u grafičkom obliku.

Zaposleni direktno na eksploataciji mineralnih sirovina u Zagrebačkoj županiji

0

5

10

15

20

25

30

35

40

IGM Šlju

nčara

d.d.

IGM S

amob

orka d.d.

Hidrel d.

o.o.

Velkom (S

olidu

m Žužić

d .o.o.)

Tempo

d.d.

Viaduk

t d.d.

Gradit

eljstvo

Rožić

d.o.o

.

Kamen

olom Kraš

ić d.o

.o.

Kamen

ik d.o.

o.

Premuž

ićtran

s d.o.

o.

Hidroelek

tra ni

skog

radnja

d.d.

Kaznion

ica Turop

olje

Mikograd

d.o.o

.

Dumić Niko

la

Horvat S

lavko

Belak d

.o.o.

Stjepan

Belj

ak

Damir Horv

at

Cestogr

ad –

ing d.o.

o.

Tlorad

commerc

e d.o.

o.

Gunčić

Nen

ad

Peles V

lado

Slika 14. Broj zaposlenih izravno na poslovima eksploatacije mineralnih sirovina u Zagrebačkoj županiji

Kako proizvodnja varira, tako varira i broj zaposlenih, no ukupan broj zaposlenih okvirno se može procijeniti na 378, od čega je 270 zaposleno na eksploataciji kamenih materijala (tgk i piš)49, dok je 108 zaposleno u dvije županijske ciglane.

Slika 15. prikazuje broj svih zaposlenih u poslovnoj jedinici koja se nalazi u okviru eksploatacijskog polja, gdje se onda uključuju i zaposleni na poslovima prijevoza, na pridruženim pogonima kao što su betonara ili asfaltna baza, i sl. Ukupan broj zaposlenih na eksploataciji kamenih materijala, kada se definira na takav način, iznosi 456 radnih mjesta, odnosno 186 dodatnih radnih mjesta u odnosu na prije naveden podatak.

49 Procjena od 270 zaposlenih u skladu je s nezavisno dobivenom procjenom od 2.500.000 m3 kamenih građevnih materijala.


98

Zaposleni u poslovnoj jedinici

0

10

20

30

40

50

60

70

Hidrel

d.o.o.

IGM Š

ljunč

ara d.

d.

Velkom (S

olidu

m Žužić

d.o.o.)

Viaduk

t d.d.

IGM S

amob

orka

d.d.

Tempo

d.d.

Kamen

ik d.o.

o.

Kamen

olom K

rašić

d.o.o.

Graditeljs

tvo R

ožić

d.o.o.

Hidroe

lektra

nisk

ograd

nja d.

d.

Stjepan

Belj

ak

Horva

t Slav

ko

Mikogr

ad d.

o.o.

Tlorad c

ommerc

e d.o.

o.

Dumić Niko

la

Belak d

.o.o.

Cestog

rad –

ing d

.o.o.

Damir Horv

at

Gunčić

Nen

ad

Premuž

ićtran

s d.o.

o.

Peles V

lado

Slika 15. Svi zaposleni u poslovnim jedinicama pri eksploatacijskom polju (uključujući i vozače, poslove oplemenjivanja sirovine, betonare, asfaltnu bazu, …)

Slika 16. prikazuje novostvorenu vrijednost (izraženu u kunama) koju su ostvarili poslovni subjekti koji se na području Zagrebačke županije bave eksploatacijom mineralnih sirovina50.

Novostvorena vrijednost samo od eksploatacije mineralnih sirovina

0

1000000

2000000

3000000

4000000

5000000

6000000

7000000

Viaduk

t d.d.

Hidroelek

tra ni

skog

radnja

d.d.

IGM Sam

oborka

d.d.

Tempo

d.d.

Velkom (S

olidu

m Žuž

ić d .o.

o.)

Hidrel d.

o.o.

IGM Š

ljunč

ara d.d.

Graditeljst

vo R

ožić d.

o.o.

Gradip

d.d.

Kamen

ik d.o.

o.

Kamen

olom Kraš

ić d.o.

o.

Ciglana M

raclin

d.o.o.

Mikograd

d.o.o

.

Stjepan

Belj

ak

Horvat S

lavko

Cestogra

d – in

g d.o.

o.

Tlorad c

ommerc

e d.o.

o.

Premuž

ićtran

s d.o.

o.

Belak d

.o.o.

Damir Horv

at

Dumić Niko

la

Gunčić

Nen

ad

Peles V

lado

Slika 16. Novostvorena vrijednost [kn] od eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije po poslovnim subjektima

Sumiranjem pojedinih novostorenih vrijednosti dobije se da je ukupna (izravna) novostvorena vrijednost od proizvodnje kamena oko 27 milijuna kuna.

Dobar pokazatelj kvalitete i gospodarske učinkovitosti je prije spomenuta produktivnost – novostvorena vrijednost stvorena tijekom godine po zaposlenom. Slika 17. grafički prikazuje produktivnost poslovnih subjekata koji se na području Zagrebačke županije bave eksploatacijom mineralnih sirovina – kamenih

50 Gradip – glinokop i ciglana trenutno posluju toliko negativno da je i njegova novostvorena vrijednost negativna.


99

materijala. Velika razlika u produktivnost implicira na razliku u tehnološkoj i organizacionoj razini proizvodnje kod pojedinih proizvođača. Srednja produktivnost je oko 100.000kn, odnosno 13.000 Eura.

Produktivnost

0

100000

200000

IGM Š

ljunč

ara d.

d.

IGM Sam

oborka

d.d.

Hidrel

d.o.o.

Premuž

ićtran

s d.o.

o.

Damir Horv

at

Graditelj

stvo R

ožić d.

o.o.

Kamen

olom K

rašić

d.o.o.

Cestogra

d – in

g d.o.

o.

Viaduk

t d.d.

Kaznion

ica Turop

olje

Hidroelek

tra ni

skog

radnja

d.d.

Belak d

.o.o.

Mikogra

d d.o.o

.

Tlorad c

ommerc

e d.o.

o.

Velkom (S

olidu

m Žuž

ić d .o.

o.)

Dumić Niko

la

Kamen

ik d.o.

o.

Stjepan

Belj

ak

Horvat S

lavko

Gunčić

Nen

ad

Peles V

lado

Tempo

d.d.

Slika 17. Produktivnost poslovnih subjekata koji se na području Zagrebačke županije bave eksploatacijom mineralnih sirovina – kamenih materijala

U nastavku se ukratko komentiraju preostali prije navedeni kriteriji za ocjenjivanje društveno-gospodarske koristi / značaja sektora / djelatnosti.

Od sektora eksploatacije građevnih materijala, zbog specifičnosti njegova proizvoda – velike cijene transporta u odnosu na vrijednost robe, nije realno očekivati veliki doprinos izvozu, s izuzetkom izvoza u susjedna područja.

Teritorijalna pokrivenost regije djelatnošću, u pogledu ravnomjernog utjecaja na razvoj, određena je prvenstveno položajem najpogodnijih ležišta koja su se, logično, prva i počela eksploatirati – gdje je pogodnost, osim postojanjem sirovine, određena i dostupnošću područja, te njihovim položajem u odnosu na dominantno tržište.

Razina zaštite okoliša (brige za okoliš) komentirana je detaljno u prethodnom poglavlju.

Društvena odgovornost poslovanja sve je značajnija tema oko koje su u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina nužna značajna unapređenja. Naime, trenutna situacija je, što objektivno (distribucija dobiti od djelatnosti, gdje je dobit poduzetnika višestruko veća od kompenzacije lokalne zajednice koja trpi posljedice eksploatacije), što na osnovu javnog mnijenja (izrazito loš imidž djelatnosti, veliki broj otvorenih konflikata, sudskih sporova, i sl.) vrlo nezadovoljavajuća. S druge strane, kvalitetni odnosi s lokalnom zajednicom, u svjetlu trendova poklanjanja sve veće pažnje očuvanju okoliša, odnosno kvalitete životne sredine oko zahvata, očito postaju nužna pretpostavka uspješnog poslovanja.

6.1.2 Analiza temeljena na pretpostavljenoj specifikaciji troškova proizvodnje

Dva su osnovna razloga za provođenje ove dodatne analize, bazirane na pretpostavljenoj specifikaciji troškova proizvodnje i pretpostavljenim uvjetima na tržištu.

Prvo, analiza postojećih službenih podataka pokazala je da postoje velike razlike u prikazanoj dobiti kao udjelu u ukupnom prihodu. Dio razlika svakako se može objasniti različitim uvjetima eksploatacije, te različitom tehnološko-organizacijskom razinom / učinkovitosti proizvodnje. Međutim, ostaje činjenica da postoji niz nelogičnosti (npr. proizvođač koji posluje u objektivno težim tehnološkim uvjetima eksploatacije ima veću dobit od onoga koji posluje u povoljnijim uvjetima; srednji postotak prijavljene dobiti je značajno niži od onoga koji bi se očekivao na osnovi okvirnih analiza poslovanja, te stručnih


100

procjena samih koncesionara) koji izaziva sumnju u pogledu pouzdanosti korištenih podataka, pa dodatna analiza s alternativnim pristupom svakako pomaže u objektivizaciji slike stanja.

Drugo, analiza bazirana na pretpostavljenoj specifikaciji troškova proizvodnje i pretpostavljenim uvjetima na tržištu trebala bi biti standardna osnova za analizu troškova i koristi od zahvata (standardni dio Studije utjecaja na okoliš), a ova, pak, osnova za dogovor koncesionara, lokalnog stanovništva i lokalne samouprave oko svima prihvatljive razdiobe koristi i troškova od zahvata. Trenutno je situacija takva da se s jedne strane barata s paušalnim procjenama o dobiti u iznosu od 50% ukupnih prihoda, a s druge strane činjenica jest da dobit (čak i ona službeno prijavljena) desetak puta nadmašuje iznos naknade lokalnoj samoupravi, što se teško može nazvati pravednom razdiobom koristi.

Jasno, pretpostavke korištene u ovoj analizi varirat će od zahvata do zahvata, ovisno o vrsti i tehnološkim uvjetima eksploatacije, no rezultati u nastavku provedene analize, budući da korištene vrijednosti parametara nisu posve proizvoljne, već su utemeljene na poznavanju tehnologije proizvodnje i trenutnih uvjeta na Zagrebačkom tržištu, mogu poslužiti kao prva, gruba procjena stvarnog stanja.

U analizi koja slijedi, vrijednosti parametara kojima se opisuju troškovi proizvodnje preuzeti su iz dva izvora. Prvi je analiza koristi i troškova za idejni projekt sanacijske eksploatacije jednog od značajnijih eksploatacijskih polja u Zagrebačkoj županiji (Nuić et al 2004). Drugi izvor su poslovni podaci ustupljeni od strane koncesionara, koji je na osnovu raznih drugih pokazatelja (uključujući način eksploatacije; legalnost; odnos sa JLS; briga o okolišu; proaktivnost u traženju i dogovaranju kvalitetnih, svima prihvatljivih rješenja) odabran kao najvjerodostojniji izvor.

Tablica 40. daje pretpostavljenu specifikaciju troškova proizvodnje. Tablica 40. Eksploatacijski troškovi šljunčare

PODACI PREMA IDEJNOM PROJEKTU IZ STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ

PODACI DOBIVENI OD (KREDIBILNOG) KONCESIONARA O REALNOJ PROIZVODNJI ZA 2002. g.

STRUKTURA TROŠKOVA

Jedinična cijena kn/m3 [%] Jedinična cijena kn/m3 [%] Plaće djelatnika (bruto, sa svim davanjima, porezima, prirezima)

12.5

27.2 2,50 6

Energija 17.0 37 2,00 5 Amortizacija 2.5 5.4 3,00 7 Sanacija / Zaštita okoliša 12.0 26.1 5,00 12 Režijski troškovi 0.5 1.1 2,00 5 Ostali materijalni troškovi 1.5 3.2 28,50 66 Ukupno 46.0 100.0 43,00 100

Iz podataka u tablici je vidljivo da, iako iznosi ukupnih troškova međusobno odstupaju manje od 10%, dva izvora daju dosta različite podatke po pojedinim stavkama. Dio razlike zasigurno dolazi od različitog klasificiranja pojedinih detaljnijih stavki troškova proizvodnje po relativno grubim kategorijama prikazanim u tablici. Npr., raspis najveće stavke iz drugog izvora podataka (Ostali materijalni troškovi = Rezervni dijelovi (2.5 kn) + Osiguranje (1 kn) + Tekuće održavanje (2 kn) + Troškovi transp. i građ. meh. (4 kn) + Taksa za min. sirovine (1.5 kn) + Otkup zemljišta i prenamjena (10.5 kn) + Otkrivka jalovinskog sloja (7 kn)) pokazuje da su se u prvom izvoru podataka dijelovi ove stavke vjerojatno uvrštavali pod neke druge stavke (energija sanacija / zaštita okoliša). Dio razlika dolazi od činjenice da uvjeti eksploatacije variraju od slučaja do slučaja.

Važno je u prethodno pretpostavljenoj specifikaciji istaknuti relativno visoke udjele pod stavkom „Sanacije / zaštite okoliša“51, pod čime se podrazumijeva trošak ili zbog nužne izravne sanacije (npr. vađenje s vremenom nagomilanog građevinskog i komunalnog otpada iz jezera, vađenje mulja nastalog višegodišnjim nekontroliranim ispuštanjem otpadnih voda procesa separacije) ili zbog manje profitabilne eksploatacije kao posljedice uvažavanja postavljenih ciljeva zaštite okoliša i privođenja prostora konačnoj

51 U prvom slučaju 26% troškova eksploatacije, odnosno 12 kn/m3. U drugom slučaju, nakon što se prikazanom iznosu pridruži i dio sredstava zaveden pod stavkom „ostalih materijalnih troškova“, također oko 10 kn/m3, odnosno oko 20% troškova eksploatacije.


101

namjeni. Jasno, ukoliko se eksploatacija na već devastiranom / narušenom okolišu naprosto zabrani, milijunska sredstva za sanaciju treba namaknuti iz proračuna.

Pretpostavljena (neto) prodajna cijena iznosi 62, odnosno 50 kn/m3. Stoga pretpostavljena dobit prije oporezivanja iznosi 16, odnosno 7 kn/m3, što predstavlja 25%, odnosno 14% ukupnog prihoda52.

Jedinična novostvorena vrijednost (zbroj dobiti i plaća sa svim porezima) bi bila 28.5, odnosno 10 kn/m3. Od toga dobit vlasnicima nakon oporezivanja (20%) iznosi 12.8, odnosno 5.6 kn/m3, a plaće zaposlenicima (skupa s uplaćenim davanjima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje) iznose 11, odnosno 2.5 kn/m3, od čega okvirno 6.9, odnosno 2 kn/m3 neto plaće.

Jedinični porez na dodanu vrijednost (PDV) plaćen državi računa se kao PDV plaćen na osnovi izlazne fakture, umanjen za iznos PDV-a na troškove proizvodnje (energija i ostali materijalni troškovi, što okvirno predstavlja oko 40, odnosno 70% cijene koštanja proizvodnje), što iznosi 9.6, odnosno 4.4 kn/m353.

Državi se na ime poreza plaća još: 20%-tni porez na ostvarenu dobit, što u pretpostavljenim slučajevima iznosi 3.2, odnosno 1.4 kn/m3; te porez i prirez na plaće, koji s obzirom na visinu plaća procjenjujemo na 12% od bruto iznosa, pa dakle iznosi 1.5, odnosno 0.3 kn/m3.

Konačno, naknada za korištenje mineralne sirovine iznosi 2.6% od prihoda ostvarenog prodajom, pa za pretpostavljeni slučaj iznosi 1.61, odnosno 1.5 kn/m3.

Tablica 41. sumira sve dobijene iznose i na taj način prikazuje distribuciju koristi od pretpostavljenog zahvata eksploatacije mineralne sirovine Tablica 41. Distribucija koristi od pretpostavljenog zahvata eksploatacije mineralne sirovine

JEDINIČNI IZNOS [kn/m3] STAVKA Prema projekciji iz Studije Prema ustupljenim

podacima o poslovanju Plaće zaposlenima (= neto + mirovinsko i zdravstveno) 11 = 6.9 + 4.1 2.5 = 1.6 + 0.9 Dobit vlasnicima (nakon oporezivanja) 12.8 5.6 Porez plaćen državi (= PDV + porez na dobit + porez na plaće) 14.3 = 9.6 + 3.2 + 1.5 6.1 = 4.4 + 1.4 + 0.3 Naknada za eksploataciju mineralne sirovine plaćena JLS 1.61 1.5 Sanacija / Zaštita okoliša 12.0 10

Na osnovi obaju pretpostavljenih slučajeva, pokazuje se očitim da ima dosta prostora za dogovore i pregovore između vlasnika / poduzetnika i JLS oko kompenzacija za zahvat na njihovom području.

Na osnovi dobivenih jediničnih vrijednosti, lako se mogu ocijeniti očekivani učinci od nekog konkretnog volumena proizvodnje.

6.2 Lanac dodane vrijednosti – nadogradnja kroz sektore

Eksploatacija mineralnih sirovina – sirovina za građevne materijale – očito je samo karika u lancu, ili bolje reći, mreži cjelokupnog gospodarstva u regiji. Ona koristi proizvode i usluge drugih djelatnosti, njeni proizvodi su nužna pretpostavka za cijeli niz drugih djelatnosti54.

Djelatnosti koje „servisiraju“ eksploataciju uključuju niz sektora, od proizvodnje i servisiranja potrebne opreme / postrojenja, preko osiguravanja energije, do transporta.

52 Udio dobiti u prihodu varira i ovisi u prvom redu o tehnološkim uvjetima proizvodnje. Prikupljanjem i usporedbom više ekspertnih ocjena (među ostalima i PROMINS-a), u trenutnim uvjetima poslovanja, realno ostvariva dobit procijenjena je na oko 10 – 20 % prihoda. Detaljnijim praćenjem proizvodnje, definitivno je, međutim, moguće precizno odrediti distribuciju troškova i dobiti za svako pojedino eksploatacijsko polje, pa na osnovi toga, a u skladu s nekim okvirnim postignutim dogovorom o razdiobi koristi od zahvata, za svako polje odrediti odgovarajuću varijabilnu rudarsku rentu. 53 62*0.22 – 46*0.40*0.22 = 13.64 – 4.05 = 9.6 , odnosno 50* 0.22 – 43 * 0.7 * 0.22 = 11 – 6.6 = 4.4 54 Socio-ekonomskom studijom sektora eksploatacije mineralnih sirovina u Finskoj došlo se do zaključka da je broj radnih mjesta u djelatnostima niže niz „lanac dodane vrijednosti“, koje koriste mineralne sirovine kao pretpostavku za rad, 35 do 40 puta veći od broja ljudi koji izravno radi u eksploataciji!


102

Na osnovu podatka o 2.5 milijuna m3 plasiranih kamenih materijala i jednostavnog izračuna55, procijenjeno je da je još 197 radnih mjesta vezano uz eksploataciju mineralnih sirovina, na poslovima transporta.

Vrijednost opreme za eksploataciju varira ovisno o vrsti zahvata, no okvirno se radi o investiciji od više milijuna kuna, s vremenom amortizacije od oko 10 godina.

Djelatnosti gdje je eksploatacija mineralnih sirovina, odnosno njihovo postojanje, apsolutno nužan preduvjet za postojanje, u prvom redu su: 1) sektor proizvodnje građevinskih materijala, te 2) sektor graditeljstva. Jasno, lanac se tu ne zaustavlja, jer investicijski ciklusi (kapitalna ulaganja u infrastrukturne projekte i sl.) u sektoru graditeljstva evidentno potiču investicijske cikluse u cjelokupnom gospodarstvu na nekom prostoru, međutim, činjenica je da što se dalje pomičemo po lancu, sve je manje važno odakle je dobavljena mineralna sirovina.

U promatranom slučaju Zagrebačke županije, od proizvodnje nemetala i građevnog materijala postoji izraženija proizvodnja tehničkog kamena, proizvodnje betona i betonskih prefabrikata, proizvodnja građevinskih žbuka, te ciglarska i keramička industrija.

Vrlo često, prerađivačka industrija vezana je uz neko eksploatacijsko polje, odnosno sam nositelj prava na eksploataciju, eksploatiranu mineralnu sirovinu odmah dalje prerađuje u neposrednoj blizini eksploatacijskog polja. Na području Zagrebačke županije najznačajniji / najveći primjeri su: 1) Samoborka s tvornicom žbuka i građevinskih materijala naslonjenom na eksploataciju u kamenolomu Gradna i 2) Viadukt s tvornicom betonskih elemenata u Pojatnom naslonjenom na eksploataciju u kamenolomu Ivanec, s dodatnih ukupno oko 600 radnih mjesta.

Osim ova dva najznačajnija slučaja, uz veći broj eksploatacijskih polja nalazi se i neka betonara, koja također svoju tržišnu konkurentnost velikim dijelom može zahvaliti dostupnosti vlastite sirovine. Broj radnih mjesta u ovim pogonima jednak je razlici broja zaposlenih po poslovnim jedinicama i izravno na poslovima eksploatacije, i iznosi 186 radnih mjesta.

Vezanost proizvodnje uz eksploatacijsko polje očituje se kroz prostornu bliskost (budući da se radi o sirovini koja ekonomski ne podnosi dugačak transport), te prilagođenost proizvodnog procesa, odnosno recepture. Zatvaranje eksploatacijskog polja s kojim pogon čini tehnološku cjelinu, lako može značiti i zatvaranje cijelog pogona prerade i oplemenjivanja sirovine.

Konačno, cijelo građevinarstvo u Zagrebačkom prostoru kao pretpostavku uspješnog poslovanja ima raspoloživost sirovina dovoljne kvalitete i u dovoljnim količinama. Prema najnovijim dostupnim podacima (obrađeni podaci za godinu 2002.) HGK-Komore Zagreb, u sektoru graditeljstva na njenom području (Grad Zagreb i Zagrebačka županija) posluje 1863 trgovačkih društava, što čini oko 47 posto ukupnog prihoda (oko 40% ukupne dobiti, 36 % zaposlenih, 93% dugotrajne imovine) u toj djelatnosti na razini RH (u apsolutnim iznosima, prihod od oko 13.360.000.000 kn, dobit od oko 480.000.000 kn, oko 30.300 zaposlenih, te 104.000.000.000 kn dugotrajne imovine).

Iako se može spekulirati da u ukupnom trošku izgradnje građevinskog objekta cijena mineralnih sirovina ulazi s relativno malim postotkom (nešto preko 1% u visokogradnji, te od 3 % (mostovi) do preko 15% (cesta) u niskogradnji), pa stoga ni njeno značajnije mijenjanje neće značajno utjecati na ukupnu cijenu objekta, budući da se radi o velikom sektoru, i male postotne promjene u cijeni pomnožene s velikim ukupnim volumenom proizvodnje, predstavljaju značajna sredstva56.

55 Teški kamion ima volumen koša 18, pa 2.5 milijuna odgovara broju od 138.889 „tura“. Uz pretpostavku da prosječna tura traje oko 3 sata (transport na udaljenost od oko 20 km, plus vrijeme potrebno za pretovar), navedeni broj tura je ekvivalentan 416.666 radnih sati, pa kako radna godina sa 264 osamsatna radna dana ima 2112 radnih sati, proizlazi da je to ekvivalentno 197 radnih mjesta. 56 Npr, u prosjeku, u kilometar standardne ceste širine kolnika 8 m, ugradi se u tamponski sloj i kroz asfalt 5000-6000 kubika agregata. Ako je cijena kubika agregata zbog troškova transporta viša 35 kn, 1 km ceste postaje skuplji 200.000 kuna! Uzevši u obzir da samo županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije ima oko 1500 km, za značajnije zahvate obujma svega 2-3% cijele mreže – bilo kroz daljnji razvoj, bilo na ime redovnog održavanja – zbog više cijene agregata potroši se 10 milijuna proračunskih kuna više.


103

Uz pretpostavku da je cijena povećana za trošak transporta iz udaljenijeg područja, jasno proizlazi da se značajna sredstva u biti „ulažu“ u generiranje negativnog utjecaja na okoliš, veće trošenje cestovne infrastrukture i slične nekorisne djelatnosti.

6.3 Ukupni društveno-gospodarski značaj

Sumiranjem rezultata iz prethodna dva dijela, dobiva se da eksploatacija mineralnih sirovina, sa uz nju usko naslonjenim djelatnostima (prva susjedna karika u lancu dodane vrijednosti – transport i pridruženi pogoni za proizvodnju betona ili betonskih prefabrikata), osigurava oko 1400 radnih mjesta, koja, uz pretpostavku prosječne produktivnosti od oko 14.000 eura, stvaraju oko 150 milijuna kuna novostvorene vrijednosti godišnje. To su brojke koje se svakako ne mogu ignorirati.

Okvirna analiza distribucije koristi od eksploatacije pokazuje da se značajna unapređenja mogu i trebaju napraviti na pravednijoj razdiobi koristi i šteta od eksploatacije između koncesionara i lokalne zajednice, odnosno JLS.


104

7 Iskustva i planovi JLS u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina

Kako Studija treba poslužiti i kao stručna osnova za osmišljavanje, dogovaranje i donošenje programa gospodarenja mineralnim sirovinama, izuzetno je važno u njoj zabilježiti viđenja, razmišljanja, želje i interese svih zainteresiranih strana, a JLS su svakako jedan od značajnijih subjekata u cijelom sustavu. Slika 18. prikazuje administrativno-teritorijalnu podjelu Zagrebačke županije na jedinice lokalne samouprave – općine i gradove.

Slika 18. Administrativno-teritorijalna podjela prostora Zagrebačke županije na gradove i općine

Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, GZŽ 03/02

Uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, zaštita i unapređenje prirodnog okoliša57 - područja su koja sve značajnije određuju i djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina, a u djelokrugu su općinske / gradske samouprave. Očito, JLS svakako imaju pravo i dužnost sudjelovanja u odlučivanju o budućnosti predmetne djelatnosti na području županije.

Osim toga, JLS su fizički „najbliže“ eksploataciji i u pogledu koristi kao što su naknada za eksploataciju i doprinos lokalnom gospodarstvu i zaposlenosti, i u pogledu najneposrednijeg osjećanja i podnošenja eventualnih negativnih posljedica eksploatacije (utjecaj na okoliš, javnu infrastrukturu, i sl.), pa je i njihovo dosadašnje iskustvo svakako vrlo značajan podatak u pokušaju objektivne valorizacije značaja, potreba i opravdanosti djelatnosti58.

Iz tih razloga, u sklopu izrade Studije provedena je anketa među svim općinama / gradovima Zagrebačke županije, na temu njihovih iskustava, viđenja, želja i planova u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina59.

57 Gradovi s više od 30.000 stanovnika mogu se, prema zakonu, baviti i gospodarskim razvojem, ako su za to osigurali uvjete. 58 U Velikoj Britaniji je i porez na prihod od eksploatacije mineralnih sirovina, koji dijelom ide u regionalni fond, određen na osnovi studije u kojoj se primijenila metoda uvjetnog vrednovanja – metoda gdje se nastoji utvrditi novčani iznos kompenzacije za koju bi lokalni stanovnici bili spremni prihvatiti zahvat u svojoj blizini, odnosno novčani iznos koji bi lokalni stanovnici bili spremni dati da se zahvat spriječi / zabrani / izbjegne. Procijenjena vrijednost je čak oko 30 kn/m3. 59 Originalni anketni upitnik priložen je među dodacima.


105

Odziv na anketu, nakon nekoliko poluformalnih (telefonskih) požurnica, u konačnici je bio vrlo dobar - sve su JLS vratile ispunjeni upitnik. Međutim, treba istovremeno ustvrditi da su neke od općina i gradova za koje bi se očekivalo da će imati najviše za reći, i po pitanju dosadašnjih iskustava, i po pitanju planova za budućnost, relativno šturo popunile upitnik, ostavivši praznim prostor predviđen za „Komentare, primjedbe, prijedloge“. Iako bi možda bilo pretjerano na osnovi toga zaključiti da je razina dobre volje za suradnju oko zajedničkog rješavanja problema relativno niska, svakako se može konstatirati i to da eksploatacija mineralnih sirovina nije nešto o čemu općine i gradovi silno žele razgovarati sa Županijom, iako obje razine, kroz svoje prostorne i razvojne planove, imaju vrlo značajne ulogu u planiranju ove djelatnosti.

U nastavku se prikazuju i kratko komentiraju osnovni rezultati provedene ankete.

Od 8 gradova i 26 općina -

• U njih 9 (Marija Gorica, Pušća, Pisarovina, Kravarsko, Bedenica, Preseka, Gradec, Dubrava, Farkaševac) eksploatacije nema, niti je bilo, a za potencijal ne znaju i ništa ne planiraju.

• U daljnjih 6 (Bistra, Stupnik, Klinča Sela, Pokupsko, Orle, Rakovec) eksploatacije trenutno nema, niti legalne niti ilegalne, ali je ili postojala, ili za njom postoji interes.

• Eksploatacija se odvija u 19 preostalih općina / gradova Zagrebačke županije. Tablica 42. opisuje vrste eksploatacije po općinama / gradovima.

Tablica 42. Vrste eksploatacije po općinama / gradovima Zagrebačke županije

GRAD / Općina (Više-manje legalna) eksploatacija na registriranim lokacijama

Ilegalna eksploatacija

ZAPREŠIĆ kamenolom IVANEC (Viadukt) šljunčara ZAJARKI (Hidroelektra-niskogradnja)

Šljunak uz Savu, ali kao „krađa“, a ne kao „trajna“ djelatnost.

Dubravica (prije 2-3 godine zatvoreno) keramička glina (INKER) NEMA Luka građevni pijesak: PLUSKA (Mikograg) i TLORAD-PLUSKA

(Tlorad-commerce) NEMA

Jakovlje kamenolom JELENJE VODE (Hidrel) u Kraljevom Vrhu60 NEMA Brdovec šljunčara PLUSKA 61(Mikograd) Šljunak, južno od Plive Savski Marof. SAMOBOR arhitektonski kamen 2 polja62;

tehničko-građevni kamen GRADNA, ŠKROBOTNIK, MALA RAKOVICA (Samoborka); SMEROVIŠĆE (Beljak - Krup);

LANIŠTE (Horvat S.); šljunčare: SAVRŠĆAK 3 (Samoborka), SAVRŠĆAK 2 (Horvat

D.)63

Ima ilegalne eksploatacije. Neki od registriranih nemaju svu potrebnu

dokumentaciju.

Sveta Nedjelja šljunčara RAKITJE (Tempo) NE ZNA JASTREBARSKO tehničko-građevni TRSTENICA (Graditeljstvo Rožić). NEMA Žumberak NEMA NEMA Krašić tehničko-građevni kamen SLAPNICA I DRAGA (Kamenolomi

Krašić) Kamen kod Novaković Gorice!

VELIKA GORICA šljunčare NOVO ČIĆE ISTOK, NOVO ČIĆE ZAPAD, VUKOVINA (Hidrel, Velkom, KPD), Ciglarska glina MRACLIN

(Mraclin)

PUNO, Na području cijelog grada

DUGO SELO nafta (INA) i glina (trenutno zatvoreno) (TEMPO) NEMA Rugvica nafta (INA),

šljunčare: ABESINIJA, TRSTENIK, SIROMAJA-INSULA (IGM Šljunčara Trstenik)

JAKO PUNO!! U inundaciji rijeke Save u vidu radova na regulaciji korita, prokopa kanala, te obične krađe kopanjem šljunka i pijeska.

60 op. aut.: nije na području Zagrebačke županije, ali očito plaća nešto naknade, jer značajno utječe i na općinu Jakovlje. 61 op. aut.: DRENJE- Mikograda / vl. Kahlina. Kažu da je polje iskorišteno. Ističu i da je dozvola davno istekla - op. aut.: U katastrima polje s koncesijom od 98, 6.45 ha. 62 op. aut.: pogrešno; ima 3 registrirana polja: Škrni jarak, Škrni jarak II, Dumić; i 1 (Veliki Lipovec) na kojemu je eksploatacija službeno prekinuta, no još uvijek se spominje „u kuloarima“. 63 op. aut.: izostavljen Belak doo (Savršćak I).


106

GRAD / Općina (Više-manje legalna) eksploatacija na registriranim lokacijama

Ilegalna eksploatacija

Brcrkovljani INA Naftaplin NEMA IVANIĆ GRAD nafta i plin, geotermalne vode kao potencijal NEMA Kloštar Ivanić nafta i plin NEMA Križ nafta i plin INA I PLINACRO NEMA SV. IVAN ZELINA tehničko-građevni kamen OREŠJE DONJE (Kamenik), POD

PECA (Premužić trans) NEMA

VRBOVEC ciglarska glina ĐURĐIŠĆE, NOVO GLINIŠTE, (ist. prost.) ĐURĐIŠĆE II (GRADIP)

NEMA

Najveća proizvodnja (na više-manje legalnim lokacijama registriranim u katastru eksploatacijskih polja ili katastru istražnih prostora), u padajućem redu prema količini i broju lokacija, po vrstama mineralnih sirovina, je kako slijedi:

• građevno-tehnički kamen: Zaprešić, Samobor, Sv. Ivan Zelina, Jastrebarsko, Krašić

• građevni šljunak i pijesak: Velika Gorica, Rugvica, Samobor, Zaprešić, Brdovec

• ciglarska glina: Vrbovec, Velika Gorica, Dugo Selo

• građevni pijesak: Luka

• nafta i plin: Ivanić Grad, Križ, Kloštar Ivanić, Dugo Selo, Rugvica

• arhitektonski građevni kamen: Samobor.

Slika 19. prikazuje distribuciju eksploatacijskih polja na području Zagrebačke županije.

Slika 19. Distribucija eksploatacijskih polja po općinama / gradovima Zagrebačke županije


107

Što se tiče ilegalne eksploatacije, ilegalno se uglavnom eksploatira građevni šljunak i pijesak, i to najviše na područjima gradova / općina: Rugvica, Velika Gorica, Zaprešić, Brdovec, Samobor. Ilegalna eksploatacija kamena je očito rjeđa, budući da je „prijavljena“ samo u općinama Krašić i Samobor.

Tablica 43. prikazuje kakve i kolike društveno-gospodarske koristi JLS imaju od eksploatacije mineralnih sirovina, te koliko su ih svjesni i koliko o njima znaju. Tablica 43. Koristi od eksploatacije mineralnih sirovina

GRAD / Općina Društveno gospodarske koristi Godišnja naknada ZAPREŠIĆ 50-tak izravnih radnih mjesta i još 70-tak64 u

transportu, preradi. 200.000kn65

Dubravica Luka Do 10 radnih mjesta, 0.40% bruto proizvoda

općine / grada. 8.000kn

Jakovlje 30-tak radnih mjesta. 120.000kn navažanje kamena na općinske makadamske ceste

Brdovec Ne znaju broj radnih mjesta. 16.000kn SAMOBOR > 50 radnih mjesta. 5% BDP grada. Osnova za

djelatnosti proizvodnju građevnog materijala i transport, gdje je još dodatnih 450 radnih mjesta, i još 5% BDP grada.

450.000kn, uglavnom za unapređenje infrastrukture

Sveta Nedjelja NE ZNAJU… NE ZNAJU… JASTREBARSKO 10 radnih mjesta. 70.000kn, za unapređenje stanja okoliša i

infrastrukture Žumberak Krašić 30-tak radnih mjesta. 63.034kn, za popravak bijele ceste i pripremu

tamponskog sloja prije asfalta VELIKA GORICA > 50 radnih mjesta. 200.000, samo na osnovu 2.6%, koristi se za

popravku cesta DUGO SELO 10-50 radnih mjesta. 450.000 godišnje naknade koja se troši za

unapređenje infrastrukture Rugvica Preko 50 radnih mjesta, 10% BDP općine, osnova

za proizvodnju građevnog materijala, sa još 50 radnih mjesta, i dodatnih 5% BDP.

450.000kn koja se koristi za unapređenje infrastrukture i gradnju drugih kapitalnih objekata

Brcrkovljani 10 radnih mjesta. 65.000kn za unapređenje komunalne infrastrukture IVANIĆ GRAD > 50 radnih mjesta, razvijen i prateći servisni

sektor, preko 100 radnih mjesta. 6.300.000, na osnovu 2.6%, koristi se za komunalnu infrastrukturu

Kloštar Ivanić > 50 radnih mjesta, 10% BDP grada. Razvijen transport sa još 10 radnih mjesta, i dodatnih 3% BDP.

380.000kn (+ kom. Nak. od 266.000kn) za kom. infrastrukturu

Križ > 50 radnih mjesta, 3.400.000kn za kom. infrastrukturu SV. IVAN ZELINA 10-50 radnih mjesta, razvijeni transport i

građevinarstvo, što zapošljava još 50 djelatnika. 102.000kn. za uređenje štete od transporta

VRBOVEC Preko 50 radnih mjesta. NE ZNAJU

Upitnik je odredio format odgovora, pitajući eksplicitno o doprinosu zapošljavanju i formiranju lanca dodane vrijednosti kroz poticaj razvoju drugih djelatnosti. Anketirani općine / gradovi uglavnom imaju predodžbu o doprinosu zaposlenosti, dok je ona druga, o doprinosu gospodarstvu općine / grada u cjelini, znatno rjeđa – čak i u gradovima u kojima je djelatnost već vrlo razvijena, te koji imaju najbolje prirodne preduvjete za njen daljnji održivi razvoj.

Očigledno je doprinos djelatnosti zaposlenosti nezanemariv, uzevši u obzir veličinu i strukturu gospodarstva anketiranih općina / gradova.

64 op.aut.: prema navodu koncesionara Viadukta, tvornica u Pojatnom sama zapošljava preko 300 radnika, a postoji još i Rofix tvornica žbuka. 65 Od 1987. do 2000., dobijali su 14.34% prodajne cijene (na ime prekomjernog korištenja javnih cesta, ekološke rente, i kao mjera koncesionara u kontekstu društveno odgovornog poslovanja), a od 2000. samo zakonski minimum od 2.6% (krajem 2004. ističe trenutni ugovor).


108

S druge strane, vrijednost naknada za eksploataciju, s izuzetkom gradova / općina gdje se eksploatira nafta i plin, nije naročito impresivna. Lako je zamislivo da se navedenim sredstvima teško mogu sanirati i same posljedice na javnu cestovnu infrastrukturu, a kamoli da još neki dio sredstava preostane kao kompenzacija široj društvenoj zajednici za činjenicu da u njihovoj blizini postoji ambijetalno-agresivna djelatnost.

Dodatni poticaj konfliktu lokalne zajednice s koncesionarima daje činjenica da je davanje za zajednicu posve moguće i deset puta manje od dobiti koju ostvaruje koncesionar. To je u prvom redu posljedica relativno male (s ovom ocjenom se slažu i sami predstavnici interesne udruge koncesionara) zakonom propisane naknade (2.6% ukupnog prihoda od prodaje). Samo u Zaprešiću, i to samo do 2000. godine, postignut je sporazum oko plaćanja više naknade – 14.34%, što je čak 5 puta više od onoga što se trenutno zakonom propisuje.

Uvođenje varijabilne visine naknade, gdje bi se uvažavali kriteriji lokacije, gospodarske snage općine / grada domaćina, troškova eksploatacije, drugih vidova kompenzacije (npr. sanacija devastiranog prostora i njegovo privođenje vrednijoj konačnoj namjeni), svakako bi doprinijelo mogućnosti određivanja pravednije, i za sve strane stimulativnije razdiobe koristi i troškova od djelatnosti.

Tablica 44. prikazuje štete, odnosno probleme koje su JLS prepoznale i u anketi navele kao posljedice djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina na svome (ili susjednom) području. Tablica 44. Štete, problemi kao posljedica djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina

GRAD / Općina NEGATIVNE POSLJEDICE EKSPLOATACIJE ZAPREŠIĆ Buka, prašina, uništavanje lokalnih cesta, promjena mikroklime. Dubravica Uništava se lokalna cestovna mreža (iako nemaju na svom području eksploatacije). Luka Često prekomjerno opterećenje ceste66. Jakovlje Buka kamiona kroz središta naselja Kraljev Vrh i Jakovlje. Uništavanje cestovne mreže koju su izgradili

građani. Zagađivanje potoka Bistra. Brdovec Buka, prašina, uništene ceste, negativni utjecaj na okoliš… Od iskapanja (i legalnog i ilegalnog) imali su

samo štete – nesanirani iskopi, a potom izdaci iz općinskog proračuna za sanaciju. SAMOBOR Buka, blizina naselja, prašina, prevelik teret za lokalne ceste, zagušenje prometnica, miniranje blizu

naselja (Cerje). Sveta Nedjelja NE ZNAJU… JASTREBARSKO Uništavanje cestovne mreže i negativan utjecaj na okoliš. Žumberak Uništavanje lokalne cestovne mreže od strane Hrvatskih šuma. Upozorava i na porast u protupravnom

stjecanju dobiti od korištenja šuma. Krašić Uništava se državna cesta D-505 i županijska cesta br. 3101. VELIKA GORICA Uništavanje cestovne mreže, negativni utjecaj na okoliš, velika mogućnost zagađenja podzemnih voda,

promjena mikroklime. DUGO SELO NEMA Rugvica Uništavanje lokalne cestovne mreže, dijelom buka, ali naročito prašina u dijelovima naselja.

Devastacija prostora dok se ne izvrši sanacija. Brcrkovljani NEMA IVANIĆ GRAD Negativni utjecaji na okoliš (pucanje cjevovoda, kakvoća zraka, uništavanje šuma); prostorna

ograničenja (brojnost vodova te njihov kaotični raspored bez uspostavljenih koridora), uništavanje lokalne cestovne mreže, brojnost aktivnih i neaktivnih bušotina.

Kloštar Ivanić NEMA Križ Negativan utjecaj na okoliš. SV. IVAN ZELINA Buka, uništavanje lokalne ceste u Orešju donjem, blizina naselja. VRBOVEC Negativnih utjecaja ima, ali su svi otklonjivi, uz efikasan nadzor inspekcijskih službi. Šteta je što se

kvalitetna glina koristi samo za proizvodnju cigli.

Očekivano, glavni „prijavljeni“ problemi vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina, u padajućem poretku prema pridodanom im značaju, su kako slijedi:

• uništavanje javne lokalne cestovne infrastrukture

• prašina

66 op.aut. ako ima tako puno kamiona, onda je godišnja naknada nerealno mala!


109

• buka.

Osim ovih problema, u nekoliko slučajeva navodi se kao problem onečišćenje vodotoka (potok Bistra na Medvednici), negativan utjecaj na podzemne vode (Velika Gorica), te problemi vezani uz infrastrukturu za transport nafte (akcidenti, ograničenja u prostornom razvoju).

Iz načina odgovora u vezi s utjecajem na okoliš (buka i prašna), te usporedbom s aktivnostima nadležnih inspekcija (Inspekcija zaštite okoliša, Sanitarna inspekcija), koje u proteklom 3-godišnjem razdoblju bilježe svega nekoliko službenih nadzora eksploatacijskih polja (konkretno, Inspekcija zaštite okoliša, njih 4), vidljivo je da su stavovi dosta načelni, a da istovremeno nije učinjeno mnogo u pokušaju da ih se bolje ispita, izvidi mogućnosti za njihovo dokidanje, i sl. Iako se to na prvi pogled čini loše, to je ujedno i dobro, jer znači da postoji još dosta neiskorištenog prostora da se i po ovom pitanju situacija unaprijedi, odnosno da „WIN – WIN67“ rješenja još nisu iscrpljena, te da, s obzirom na to, još nema razloga / opravdanja za primjenu drastičnih rješenja.

U vezi s odnosom između JLS i nosiocima koncesijskih prava na eksploataciju mineralnih sirovina (vidi Tablica 45.), rezultati su ponešto iznenađujući, s obzirom na prevladavajuće uvjerenje da su ti odnosi uglavnom loši. Tablica 45. Odnosi JLS s nosiocima koncesije za eksploataciju mineralne sirovine na području Zagrebačke županije

GRAD / Općina ODNOSI JLS SA NOSIOCIMA KONCESIJE ZA EKSPLOATACIJU MINERALNE SIROVINE ZAPREŠIĆ Hidroelektra-niskogradnja – ODLIČNI; Viadukt – LOŠI. Prvi uredno plaćaju, relativno malo vade, pomažu

u komunalnim radovima u gradu. S drugima se odnosi pogoršali 2000., nakon što je pri maksimalnoj proizvodnji kroz Ivanec prolazilo 500 kamiona dnevno. Lokalno stanovništvo se organiziralo i napravilo pritisak na samoupravu. Trenutno na sudu, ali otvoreni za dogovor.

Luka Mikogradom i Tloradcomerce - DOBRI. Jakovlje Hidrel – komunikacija OTEŽANA. Plaćanje naknade na osnovu samo dijela ukupno prodanog materijala. Brdovec LOŠI, jer ignorira zahtjeve općine da se prekine s eksploatacijom, budući da su odobrene rezerve

iscrpljene. SAMOBOR LOŠI. (Samoborka – prekomjerna eksploatacija, težina kamiona i dr.; Horvat – utjecaj na okoliš,

miniranje, prijevoz…; Beljak – nema dozvolu). Sveta Nedjelja NE ZNAJU JASTREBARSKO Graditeljstvo Rožić - DOBRI. Krašić komunikacija OTEŽANA, jer nevoljko plaćaju, sve žele riješiti kroz kompenzaciju. VELIKA GORICA Nezadovoljavajući (LOŠI), jer JLS nema odgovarajuće ingerencije. DUGO SELO DOBRI. Rugvica IGM šljunčara – prije 2000. Loši, od onda ODLIČNI!; sa Inom - DOBRI. Brcrkovljani DOBRI. Naknada se uplaćuje redovito, ali smatraju da je premala. IVANIĆ GRAD INA – NAFTAPLIN - DOBRI.

Kloštar Ivanić INA – NAFTAPLIN - DOBRI.

Križ INA I PLINACRO - DOBRI, iako opterećena problemima vezanim uz utjecaj na okoliš. SV. IVAN ZELINA DOBRI, iako nedovoljno nastoje na smanjivanju negativnog utjecaja na okoliš. VRBOVEC S Gradipom komunikacija OTEŽANA, a razlozi su neplaćanje naknade, nedovoljno nastojanje oko

smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš i javnu infrastrukturu, prašina na susjednim parcelama.

Rezultati ankete su da su odnosi: odlični – 2 slučaja; dobri – 10 slučajeva; otežani – 3 slučaja; loši – 4 slučaja. Rezultati su nešto manje optimistični kada se promatra eksploatacija s izuzetim slučajevima koji se odnose na INU, gdje su odnosi uvijek opisani kao dobri. Tada je odnos 6 odličnih i dobrih iskustava, naspram 7 otežanih i loših iskustava – definitivno puno prostora za procese mirenja i konstruktivno traženje unapređenja situacije.

Tablica 46. daje rezultate ankete u vezi s pitanjem o odnosu s nekim značajnijim anketom ponuđenim upravnim i nadzornim tijelima.

67 Rješenja u kojima sve strane koje su trenutno u konfliktu u konačnici imaju uvećanu korist i umanjenu štetu.


110

Tablica 46. Odnos sa državnim tijelima: Ministarstvom gospodarstva, Uredom državne uprave, Rudarskom inspekcijom, Inspekcijom zaštite okoliša, Hrvatskim vodama

ODNOSI SA DRŽAVNIM TIJELIMA GRAD / Općina UDUZŽ RI MG IZO HV

ZAPREŠIĆ + - + + + Luka 0 0 0 0 0 Jakovlje 0 0 0 + - Brdovec - - 0 - - SAMOBOR + 0/- ++ 0/- + Sveta Nedjelja ne znaju ne znaju ne znaju ne znaju ne znaju JASTREBARSKO ++ 0 + + + Krašić + + -/+ -/+ ++ VELIKA GORICA68

- - - - -

DUGO SELO + + + + + Rugvica + - - - - Brcrkovljani + 0/+ + + ++ IVANIĆ GRAD 0 0 0 0 0 Kloštar Ivanić + + + + + Križ + 0 0 0 + SV. IVAN ZELINA + + + + ++ VRBOVEC 0/+ 0 0 0 0

Legenda: 1) KRATICE: UDUZŽ = Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji; RI = Rudarska inspekcija; MG = Ministarstvo gospodarstva; IZO = Inspekcija zaštite okoliša; HV = Hrvatske vode; 2) OCJENE SURADNJE: ++ = odlična; + = dobra; - = loša; 0 = nije uspostavljena; 0/+ = nije uspostavljena jer nema razloga; 0/- = nemamo uvida u njihovo djelovanje.

U sagledavanju ukupne ocjene suradnje, vrednovan je zbroj pozitivnih i negativnih ocjena (broj '+' – broj '-') kao indikator ukupnog zadovoljstva suradnjom, te broj „neuspostavljenih suradnji“ (broj '0') kao indikator neaktivnosti, odnosno pomanjkanja komunikacije. Prema tim kriterijima, zadovoljstvo suradnjom, u padajućem poretku, je kako slijedi:

• najbolja je suradnja s Uredom državne uprave u Zagrebačkoj županiji – ukupno zadovoljstvo = 10 (kao loša je ocijenjena jedino u slučajevima dvije JLS koje su sve odnose opisale kao loše), a i gotovo svi imaju uspostavljenu suradnju, što je razumljivo s obzirom na njegovu središnju upravnu ulogu

• suradnja s Hrvatskim vodama je gotovo jednako dobra – ukupno zadovoljstvo = 8, no rezultat kvari nezadovoljstvo općine Jakovlje uloženim naporima u zaštitu potoka Bistre

• suradnja s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva je relativno dobra – ukupno zadovoljstvo = 6, uz napomenu da dosta općina s njima nema uspostavljenu suradnju, što i nije loše, s obzirom da je Ministarstvo u domeni kamenih materijala zaduženo za drugostupanjske upravne postupke

• kao relativno slaba ocijenjena je suradnja s Inspekcijom zaštite okoliša: ukupno zadovoljstvo = 3, sa čak 5 JLS koje nemaju uspostavljene kontakte, što je posebno neobično, s obzirom da se prašina (koja kao onečišćenje zraka spada u djelokrug Inspekcije zaštite okoliša) standardno navodi kao problem vezan uz eksploataciju

• kao daleko najslabiji ocijenjeni su odnosi s Rudarskom inspekcijom. Ukupno zadovoljstvo ovdje je = 0, dakle jednak je broj zadovoljnih i nezadovoljnih. Drugi rezultat na čijem se unapređenju svakako može i treba poraditi je činjenica da, prema anketi, čak 6 JLS nema uspostavljene nikakve odnose s Rudarskom inspekcijom, iako na svome području ima eksploatacijsko polje, te iako je u nekim slučajevima u drugim dijelovima ankete prijavljeno stanje koje definitivno treba djelovanje Rudarske inspekcije.

68 Objašnjenje ovih loših ocjena: „Navedene institucije ne osjećaju probleme koji se javljaju na lokalnoj razini.“


111

Tablica 47. sažima rezultate ankete u vezi sa stavom lokalnog stanovništva prema eksploataciji mineralnih sirovina „u susjedstvu“. Tablica 47. Stav lokalnog stanovništva prema eksploataciji mineralnih sirovina „u susjedstvu“

GRAD / Općina STAV LOKALNOG STANOVNIŠTVA PREMA EKSPLOATACIJI MINERALNIH SIROVINA „U SUSJEDSTVU

ZAPREŠIĆ PROTIV Ivanca (buka, prašina, štete na objektima od miniranja, štete na usjevima, nezbrinuti opasan otpad u kamenolomu); snošljiv odnos prema Zajarki (buka od separacije, prašina od transporta).

Dubravica PROTIV eksploatacije, jer kamioni stvaraju veliku buku, a ljeti dižu i veliku prašinu. Uništava se postojeća cesta.

Luka NEIZRAŽEN. Jakovlje PROTIV: kamioni ujutro u 4:00, i navečer u 21:00; zabrinutost u vezi sanacije kamenoloma i konačne

namjene nakon završetka eksploatacije; županijske ceste trebaju utvrditi dozvoljeno maksimalno opterećenje cesta, jer sadašnje premašuje zakonske okvire.

Brdovec PROTIV – ilegalna prodaja šljunka, uglavnom „za gotovinu“, bez prihoda proračunu, s uništenom cestom (op.aut.: očito vrlo loša percepcija, no možda dijelom i zavist).

SAMOBOR IZRAZITO PROTIV. Protivljenje svim aktivnostima eksploatacije (prosvjedi, peticije, blokade). Navođeni razlozi uključuju: nepridržavanje projekta zaštite okoliša i sanacije kamenoloma i šljunčara, neodržavanje javnih prometnica …

Sveta Nedjelja NE ZNAJU. JASTREBARSKO NEIZRAŽEN (nisu provedena nikakva ispitivanja, pa se ispitanik ogradio) Žumberak (Stanovništvo nezadovoljno činjenicom da ono ima vrlo malo koristi od intenzivne eksploatacije šuma u

njihovom području). Krašić Uglavnom POZITIVAN, s izuzetkom prvog susjeda koji govori „da usred eksplozije podrhtavaju njegovi

gospodarski subjekti“. VELIKA GORICA IZRAZITO PROTIV: uništavanje okoliša, obradivih površina, komunalne infrastrukture, mogućnost

zagađenja podzemnih voda. DUGO SELO DOBAR. Rugvica POTPORA…. zbog zaposlenja u tvrtkama koje se bave eksploatacijom, povećanog prometa u

trgovinama i ugostiteljskim objektima. PROTIVLJENJE…. zbog uništavanja cesta, okoliša, buke, prašine, divlje eksploatacije, smanjene sigurnosti prometa zbog velikog broja teških teretnih vozila.

Brcrkovljani NEIZRAŽEN. IVANIĆ GRAD PROTIV zbog onečišćenog okoliša, uništenih cesta, nemogućnosti gradnje na građevinskim parcelama

zbog postojanja vodova. POTPORA zbog većeg zapošljavanja građana u tvrtkama koje ili eksploatiraju ili su prateći servis.

Kloštar Ivanić POZITIVAN, POTPORA. Križ - SV. IVAN ZELINA - (op. aut.: neobično, 2 kamenoloma, a o stavu lokalnog stanovništva ne piše ništa) VRBOVEC PRIGOVORI mesne industrije (PIK Vrbovec) na prašinu, a iste prigovore imaju i vlasnici nekretnina u

susjedstvu tvornice. PRIGOVOR je i nedovršena sanacija prvog eksploatacijskog polja nakon prestanka eksploatacije gline.

Rezultati bi se mogli opisati kao očekivani, pogotovo u svjetlu prije prikazanih rezultata o ukupnim koristima i negativnim posljedicama eksploatacije mineralnih sirovina.

Djelatnost ima potporu – ili barem „suzdržanije“ protivljenje – u onim općinama / gradovima gdje su koristi u pogledu broja radnih mjesta i iznosa uplaćene naknade znatnije, što je uglavnom vezano uz eksploataciju nafte i plina. U vezi s eksploatacijom kamenih materijala, lokalno stanovništvo je uglavnom protiv, ili čak izrazito protiv – očito imajuću osjećaj da se ne radi o pravilnoj razdiobi koristi i troškova od eksploatacije. Izrazito protivljenje u slučajevima kao što je Samobor, gdje je na eksploataciju mineralnih sirovina izravno vezan značajan broj radnih mjesta, i gdje je stoga teško vjerovati da bi lokalno stanovništo bilo za zatvaranje jednoga od glavnih nositelja gospodarske živosti u gradu, organizirani pritisci vjerojatno imaju za cilj da se relativno moćni koncesionar natjera na promjenu prakse u smjeru gdje će više pažnje posvećivati okolišu i utjecaju na kvalitetu života izvan tvorničkog kruga.

Sljedeća Tablica 48. prikazuje kako se problematika mineralnih sirovina sagledava u prostornim i gospodarsko-razvojnim planovima općina / gradova. Jasno, odgovor u vezi važećih PPUO/G i onih koji su upravo u fazi donošenja, determiniran je odredbama Županijskog prostornog plana (vidi uvodno


112

poglavlje, o kontekstu ove studije), budući da prostorni planovi nižeg reda moraju biti usklađeni s prostornim planovima višeg reda. Izrijekom, nema odobravanja novih eksploatacijskih polja, u eksploataciju na postojećima treba integrirati elemente sanacije s jasnom konvergencijom radova ka konačnoj namjeni, koja treba biti razrađena urbanističkim ili čak detaljnim planovima uređenja. Većina PPUO/G je ili nedavno usvojena (Vrbovec, Sv. Ivan Zelina) ili u fazi dovršavanja i usvajanja (npr. Zaprešić, Velika Gorica), čime su na nižoj razini potvrđene odredbe županijskog prostornog plana. Međutim, vrlo značajna zadaća identifikacije kvalitetne ideje o konačnoj namjeni prostora na kojima se trenutno eksploatira mineralna sirovina, te njihova razrada detaljnijim planovima, što će omogućiti istinsko, a ne deklarativno usmjeravanje eksploatacije ka sanaciji i konačnoj namjeni, nije još nigdje započela, iako u nekim slučajevima postoje inicijalne studije, idejni nacrti i sl., izrađeni od strane bilo JLS (npr: Studija prostornih mogućnosti ŠRC Novo Čiče (Urbing, d.o.o.) – Velika Gorica), bilo koncesionara (Idejni projekti za kamenolom Ivanec (Viadukt) – Zaprešić; šljunčaru Trstenik (IGM Šljunčara) – Rugvica). Tablica 48. Eksploatacija mineralnih sirovina na području općine / grada u gospodarsko-razvojnim i prostornim planovima

GRAD / Općina VAŽEĆI PLAN I PLANOVI U IZRADI ŽELJE ZAPREŠIĆ Prijedlog PPUG NE DOPUŠTA eksploataciju69. -/+ Luka PPUO DOPUŠTA eksploataciju na postojećim mjestima. 0 Jakovlje PPUO NE predviđa eksploataciju. - Bistra PRETPOSTAVKA O GEOTERMALNIM VODAMA + Brdovec 0 ili „Drenje“ - SAMOBOR Predlagani PPUG predviđa sanaciju postojećih aktivnih kamenoloma do

2012. g., sa samo 10% proširenjem postojećih polja. +/-

(Odobren Škrobotnik) Sveta Nedjelja Šljunčara RAKITJE Indiferentni JASTREBARSKO PPUG DOZVOLJAVA eksploataciju. 0 Žumberak U PPO nema predviđene eksploatacije mineralnih sirovina.

Pri izradi PPU PP Žumberak-Samoborsko gorje predlagat će eksploataciju postojećih neaktivnih kamenoloma u svrhu sanacije.

+ (korištenje na maloj skali, za lokalne

potrebe) Krašić 0 (op. aut.:?!?!?) 0 VELIKA GORICA Prijedlog PPUG NE PREDVIĐA eksploataciju. - Orle Trenutno nema. + DUGO SELO PPUG dozvoljava eksploataciju. 0/+ Rugvica Prijedlog PPUO predviđa eksploataciju. Nakon izrade Studije vidjet će se

jesu li nova polja potrebna. (op. aut. ne kaže ni da, ali ni ne novim poljima…).

+/0

Brcrkovljani Prijedlog PPUO dopušta eksploataciju nafte i plina na postojećem polju. 0/+ IVANIĆ GRAD PPUG predviđa eksploataciju. 0/+ Kloštar Ivanić Plan predviđa eksploataciju nafte i zemnog plina. + (istraživanja) Križ Prostorni plan predviđa eksploataciju nafte i plina. 0/+ SV. IVAN ZELINA PPUG predviđa eksploataciju, uz obavezu izrade detaljnih planova

uređenja. 0/+

VRBOVEC PPG predviđa eksploataciju. + Rakovec Trenutno nema eksploatacije, ali bilo je do70-tih. +

Legenda: - = izrazito protiv; 0 = ostaju postojeća polja, ali bez naročitog interesa za daljnjim razvojem djelatnosti; -/+ = restriktivna formulacija, ali u biti skloni traženju razumnih rješenja; 0/+ = postojeća situacija kojom su zadovoljni ostaje do daljnjega; + = aktivno zainteresirani za razvoj djelatnosti.

U prethodnoj tablici uvrštene su sve JLS koje ili 1) imaju eksploataciju; ili 2) nemaju eksploataciju, ali pretpostavljaju potencijal za neku vrstu eksploatacije i voljni su to dalje istraživati.

U grubo, na osnovu rezultata mogu se prepoznati čak pet osnovnih vrsta stavova / želja.

69 op.aut.: Na postojećim poljima mijenja se namjena prostora, zaustavlja daljnja eksploatacija i počinje sanacija eksploatacijskih područja na temelju rješenja UPU i DPU, te potrebne projektne dokumentacije. Ova relativno oštra formulacija o „zaustavljanju daljnje eksploatacije“ vjerojatno znači dopušteni nastavak radova, ali uz strogi nadzor da su aktivnosti doista u cilju privođenja konačnoj namjeni, a ne da je novi projekt (opet) krinka za novu gospodarsku eksploataciju.


113

U prvoj su skupini JLS koje, iako trenutno na svom području imaju značajna eksploatacijska polja, i imaju značajan resursni potencijal, u svoje PPUG/O nisu uvrstile mogućnost eksploatacije mineralnih sirovina, niti to trenutno namjeravaju. U tu skupinu u prvom redu ulaze Velika Gorica (Novo Čiče, Vukovina) i Zaprešić (Ivanec), pa i Samobor i Krašić. Razvojno pesimistična interpretacija ovakve formulacije je da se u nekom sljedećem razdoblju želi potpuno ukinuti djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina na svom području. Razvojno optimistična interpretacija bi bila da su oba grada analizom iskustava postojećih eksploatacijskih polja došla do zaključka da već u samom njihovom privođenju nekom zadovoljavajućem rješenju ima dovoljno prostora i za vježbanje novih, za okoliš prihvatljivijih načina eksploatacije, i za samu gospodarsku djelatnost u vidu značajnih količina rudnog blaga koje će vjerojatno trebati otkopati u procesu nekog skorijeg privođenja tih prostora njihovoj konačnoj namjeni.

U drugu skupinu spadaju JLS gdje se eksploatira plin i nafta, koji su u osnovi zadovoljni stanjem kakvo jest, a koje je u skladu sa svim planovima, i nemaju ni interesa ni namjere išta mijenjati. U tu skupinu svrstale bi se: Dugo Selo, Brcrkovljani, Ivanić Grad i Kloštar Ivanić i Križ.

U treću skupinu spadaju JLS koje daju dojam relativne indiferentnosti s obzirom na djelatnost eksploatacije: postojeće stanje je uredno i legalno; velikih planova za njegovo daljnje razvijanje nema. U tu skupinu svrstale bi se Luka, Sveta Nedjelja, Jastrebarsko i Sv. Ivan Zelina.

U četvrtu skupinu spadaju JLS koje trenutno imaju eksploataciju, a i aktivno su zainteresirane za njeno upravljanje i daljnji razvoj. U tu skupinu svrstale bi se Rugvica i Vrbovec.

U petu skupinu spadaju JLS koje trenutno nemaju eksploataciju, ali imaju interes za njezin razvoj. U tu vrlo raznoliku skupinu ulaze: Bistra, koja ima interes za istraživanje pretpostavke o potencijalu za geotermalne vode; Žumberak, koji je zainteresiran za eksploataciju u smjeru prenamjene brojnih napuštenih kamenoloma u okviru Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, te ostavljanje nekih od njih aktivnima za lokalne potrebe održavanja cesta; Rakovec, koji je zainteresiran za ispitivanje mogućeg potencijala na poljima koja su iz nekog razloga (njima nepoznatog) zatvorena 70-tih; te konačno Orle, koje su svjesne potencijala njihovog područja za eksploataciju građevnog šljunka i pijeska, i zainteresirane su za razvijanje te djelatnosti.

Tablica 49. sumira anketom dobivene rezultate vezane uz saznanja JLS-a o potencijalu za eksploataciju mineralnih sirovina na područjima pod njihovom ingerencijom, te o mogućnosti privođenja napuštenih devastiranih prostora novoj korisnoj namjeni. Tablica 49. Saznanja o potencijalu za eksploataciju mineralnih sirovina, te o mogućnosti privođenja napuštenih devastiranih prostora novoj korisnoj namjeni

GRAD / Općina Saznanja o potencijalu

Saznanja o mogućoj rekultivaciji napuštenih polja

ZAPREŠIĆ Žele rudarsku osnovu Prenamjena u ŠRC, ribnjak, sportovi na vodi, kupalište, autokamp. Luka 0 NEMA Jakovlje 0 NEMA Bistra Geotermalne vode –

pretp. Kamenolomi Gornja Bistra i Francuski rudnici (Medvednica) - bazni punkt za

prilaz Sljemenu i skijalištu sa zapadne strane. Brdovec 0 Trenutno je šljunčara neuređena (smetlište), mada (bivši?) koncesionar

organizira na njemu sportove na vodi (vodeni skuteri). Općina bi željela jezero sanirati, urediti i dati na upravljanje ribičkoj udruzi, kao područje za Šport i

rekreaciju70. SAMOBOR 1 Eksploatacija mineralnih sirovina duga tradicija – većina kamenoloma vrlo

stara. Šljunčara Savrščak mogla bi se privesti namjeni rekreacije. Stupnik 0 Postojeći RIBNJAK bivše je eksploatacijsko polje, ali je već priveden novoj

korisnoj funkciji: ribnjak. JASTREBARSKO 0 (op. aut.: ?) Postoje napuštena polja, ali ne mogu se smisleno prenamijeniti71. Žumberak Pretp. VODA. Pri izradi PPU PP Žumberak-Samoborsko gorje predlagat će eksploataciju

postojećih neaktivnih kamenoloma u svrhu privođenja konačnoj namjeni

70 op. aut.: tko je vlasnik zemljišta? Zašto bi to nužno dobili ribiči, bez licitacije i javnog natječaja?! 71 Bilo bi zanimljivo čuti argumente za ovu tvrdnju.


114

GRAD / Općina Saznanja o potencijalu

Saznanja o mogućoj rekultivaciji napuštenih polja

vidikovaca i sl., a nešto i ostaviti aktivno za lokalne putove. Krašić 0 NEMA Klinča Sela 0 Prenamjena zatvorenog kamenoloma u Novom Selu Okičkom (Okić) u

parkiralište uz crkvu i groblje. VELIKA GORICA 1 IMA MNOGO PROSTORA72 Pokupsko Misle da nemaju. Istraživao se šljunak i pijesak. NEMA. Orle 1 IMA VIŠE PODRUČJA. DUGO SELO 0 Imaju napušteni kop, a priveli bi ga namjeni za šport i rekreaciju, te spremište

vode za gašenje požara. Rugvica 1 SVI PROSTORI EKSPLOATACIJE moraju se privesti drugoj funkciji.

Provođenjem programa sanacije rekultivirao bi se prostor i postao bi podoban za sport, rekreaciju, turizam na vodi i uz vodu.

Brcrkovljani 0 Nema napuštenih polja, a ova postojeća još su aktivna. IVANIĆ GRAD Znaju za ono što se

vadi. Geotermalne vode kao potencijal.

Nema napuštenih starih eksploatacijskih polja. Moguće napraviti muzej na otvorenom, na nekoj od neaktivnih bušotina.

Kloštar Ivanić Znaju za ono što se vadi.

Imaju i jedan napušteni kop ciglarske gline, koji namjeravaju prenamijeniti u turističko-rekreacijski prostor, u skladu s PP dokumentacijom.

Križ 0 Polja koja se više ne koriste u fazi su sanacije – renaturalizacija. SV. IVAN ZELINA 0 NEMA. VRBOVEC Znaju za kvalitetnu

glinu. Postoji i napušteni kop koji se trenutno koristi kao akumulacija iz koje se crpi tehnološka voda za PIK Vrbovec i GRADIP. Moguća prenamjena u ribnjak.

Rakovec 0/1 Reaktiviranje polja građevinskog pijeska i ciglarske gline zatvorenih 70-tih.

Što se tiče informacija i saznanja o mogućnostima eksploatacije, one su relativno male, što nije iznenađujuće s obzirom da ni na državnoj, ni na županijskoj razini nema sustavnog istraživanja mineralnih resursa, već je to, kako je već isticano, prepušteno poduzetničkoj inicijativi. Neki od anketiranih predstavnika JLS svjesni su tog nedostatka i te potrebe. Većina ih ne pokazuje interes za aktivnije uključivanje u, na kvalitetnim podacima utemeljenog, „strateškog“ osmišljavanja razvoja te gospodarske djelatnosti, na svom i širem području.

U vezi s napuštenim (u pravilu devastiranim) eksploatacijskim poljima treba reći da takvi lokaliteti postoje registrirani u 12 anketiranih JLS, od razine jednog lokaliteta koji se želi prenamijeniti u parkirališni prostor (Klinča Sela), do velikih projekata i zahvata kojima treba rekultivirati velika područja narušena krajobraza (Zaprešić, Velika Gorica, Rugvica, Sveta Nedjelja).

Konačno, Tablica 50. prikazuje slobodne primjedbe i komentare što su ih dali predstavnici anketiranih JLS. Prvo treba zamijetiti da je relativno mali broj anketiranih „osjetio potrebu“ biti aktivan u vezi s ovom temom. Očekivano i prihvatljivo, komentare i prijedloge dali su oni „veći“ (Zaprešić, Samobor, ali BEZ Velike Gorice, što svakako začuđuje), koje se cijela problematika najviše i tiče, te koji su o cijeloj stvari, na osnovu vlastitih iskustava i problema, najbolje obaviješteni. Tablica 50. Primjedbe i komentari u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina na području županije / općine / grada

GRAD / Općina OSNOVNI PODACI IZ ANKETE - Primjedbe i komentari u vezi eksploatacije mineralnih sirovina na području županije / općine / grada

ZAPREŠIĆ Potrebno je izraditi rudarske osnove. Pronaći mogućnosti za nastavak istraživanja i eksploatacije, jer tržište godišnje treba oko 5.000.000 m3 kamena, a transport povećava i troškove i utjecaj i prodajnu cijenu. No djelatnost treba urediti, legalizirati, kontrolirati.

SAMOBOR OPĆA OCJENA: stanje u cjelini loše; inspekcije ne rade svoj posao; koncesionari se ne pridržavaju projekata sanacije. Nema vage na izlazu kamenoloma; prekomjerna eksploatacija javnih prometnica; nema izviješća (godišnjih) o količini izvađenog materijala73.

72 Op. aut.: šteta da nisu navedeni neki od njih. Njihova sanacija (npr. devastirano područje Kosnice, koje se i dalje devastira, nekonrtoliranim odlaganjem otpada) zasigurno treba biti visoko na listi prioritenih aktivnosti, s obzirom na važnost zaštite vodonosnika. 73 Upitnik ispunio Upravni odjel za gospodarstvo, najavljeno od drugih nije stiglo.


115

GRAD / Općina OSNOVNI PODACI IZ ANKETE - Primjedbe i komentari u vezi eksploatacije mineralnih sirovina na području županije / općine / grada

Žumberak Hrvatske šume uništavaju cestovnu infrastrukturu, a ne daju nikakvu naknadu lokalnoj zajednici. Nemogućnost postojanja kamenoloma (legalnog) zbog statusa parka prirode još je jedan veliki gubitak i problem za ovu općinu. Prijedlog: zakonom izmijeniti sadašnje stanje i dati veće ovlasti lokalnoj upravi. Treba izmijeniti Pravilnik o prekomjernoj upotrebi javnih cesta (NN40/00) koji u članku 3. spominje sve djelatnosti osim eksploatacije šuma.

VELIKA GORICA - 74 Rugvica Veliki je propust zakona i inspekcijskih službi što su usmjereni samo na vađenje pijeska i šljunka u

regularnim eksploatacijskim poljima. Istovremeno se bez kvalitetnog ili ikakvog nadzora vadi pijesak i šljunak iz save i njezine inundacije, te sa raznih gradilišta, ribnjaka i slično, koji se grade slučajno ili namjerno na zemljištu bogatom šljunkom. Ove količine su velike, možda jednako kao i one izvađene u regularnim eksploatacijskim poljima, obično su „crna roba“ zbog koje izmiču porezni prihodi državi, a lokalna samouprava nema nikakva prava na njih, čak i ako se vade legalno.

VRBOVEC Grad podržava postojeću tvornicu gline. Očekuje se uvođenje višeg stupnja proizvodnje ciglarskih proizvoda koji će povećati poslovnost (zapošljavanje) ciglarske proizvodnje i racionalnije korištenje gline. Traži se strogo poštivanje zakona iz oblasti eksploatacije mineralnih sirovina, zaštite okoliša, odobrenja na temelju kojih se koristi i prerađuje glina.

Od komentara u tablici izdvajamo tri: onaj iz Zaprešića o potrebi za sustavnim pristupom planiranju djelatnosti, na temelju rudarskih osnova; onaj iz Rugvice koji skreće pažnju na problem ilegalne eksploatacije koji često prolazi nekažnjen; te konačno podršku koju Grad Vrbovec daje svojoj ciglani, iako ova trenutno radi s gubitcima, što je svakako dobar indikator važnosti koju poslovni subjekt sa oko 100 zaposlenih ima za relativno malo lokalno gospodarstvo.

74 op. aut.: Neobična nezainteresiranost i neaktivnost, s obzirom na činjenicu da je to područje, s obzirom na djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina, s jedne strane s velikim trenutno aktualnim problemima, koje tek treba riješiti; a s druge strane s velikim potencijalom mineralnih sirovina, čijim bi se pametnim gospodarenjem mogli napraviti nezanemarivi pozitivni učinci na gospodarstvo grada, jer bi ovoga puta gospodarenje bilo „pametno“, bez prošlih neugodnih iskustava.


116

8 Usporedba RH i EU stanja i trendova u vezi s eksploatacijom ne-energetskih75 mineralnih sirovina

Dva su osnovna razloga zašto je u Studiju koja treba poslužiti kao stručna podloga za upravljanjem resursom na području županije uvršteno poglavlje koje se bavi stanjem i trendovima u EU.

Prvo, Europska Unija (EU) sa svojim visokim materijalnim standardom života, visokom razinom infrastrukturne opremljenosti, snažnom prerađivačkom industrijom – sve velikim potrošačima raznih mineralnih sirovina – s jedne strane, te visokim standardima, pravima i očekivanjima javnosti u vezi sa zaštitom okoliša, s druge strane, izrazito je zahtjevno područje za osmišljavanje i uspostavu kvalitetnog modela gospodarenja mineralnih sirovinama. Zbog toga se može očekivati da se djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina u EU ranije suočila sa već spominjanim problemima koji karakteriziraju današnje stanje u RH, te da će analiza EU iskustava u rješavanju tih problema pomoći da se ekvivalentni procesi u RH provedu brže i sa manje (uvijek poučnih, ali nikad besplatnih) pogrešaka.

Drugo, usklađivanje RH prakse s ekvivalentnom EU praksom preduvjet je i obaveza u uznapredovalom procesu RH pridruživanja EU.

U nastavku se prvo ukratko daje opis trenutnog stanja i trendova u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina u EU, a potom se ukratko komentira stanje u RH u odnosu prema tom širem EU kontekstu.

Iako termin ne-energetskih mineralnih sirovina obuhvaća sve metalne rude, industrijske mineralne sirovine, te mineralne sirovine za građevinske materijale, u prikazu se prvenstveno govori o mineralnim sirovinama za građevinske materijale, te unutar te kategorije, u prvom redu o kamenim materijalima, budući da su to podsektori koji postoje na području Zagrebačke županije, te koji stoga čine osnovni predmet izučavanja ove Studije.

Osim toga, relativni značaj podsektora ne-energetskih sirovina u EU, okvirno se podudara sa stanjem u RH i Zagrebačkom prostoru. Vađenje metalnih ruda u posljednjih 50 godina kontinuirano se smanjuje, te se sirovina za značajnu postojeću metalo-prerađivačku industriju, u udjelima koji u nekim slučajevima premašuju 80%, uvozi iz drugih dijelova svijeta.

Stanje je značajno drugačije u kontinuirano rastućoj proizvodnji industrijskih mineralnih sirovina, gdje EU trenutno pokriva visokih 20% svjetske produkcije.

Konačno, daleko najveći, i po volumenu i po vrijednosti proizvodnje, je podsektor mineralnih sirovina za građevinske materijale – u prvom redu pijeska, šljunka i tehničko-građevnog kamena. Uz to, obrasci potrošnje i logistike diktiraju da će većina Europskih zemalja svoje potrebe morati zadovoljavati iz vlastitih resursa76.

8.1 EU: opis stanja i trendova u vezi s eksploatacijom građevnih materijala

Svake godine u EU se, za potrebe građevinske industrije, proizvede okvirno 3.000 milijuna tona građevnih materijala – pijeska, šljunka i tehničko-građevnog kamena. Tablica 51. daje neke osnovne parametre EU proizvodnja građevnih materijala po zemljama članicama. U tablici se radi usporedbe navode i odgovarajući podaci za RH. Tablica 51. RH proizvodnja i EU proizvodnja građevnih materijala po zemljama članicama*

PROIZVODNJA (u milijunima tona) ZEMLJA

BROJ

STANOVNIKA

GDP / CAPITA

[$]

BROJ

TVRTKI

BROJ

LOKACIJA Pijesak i šljunak

Teh.-građ. kamen

Reciklirani agregati

Austrija 8,174,762 30,000 900 1250 66 27 3

75 Termin „ne-energetske“ mineralne sirovine obuhvaća metalne rude, industrijske mineralne sirovine, te mineralne sirovine za građevinske materijale. 76 Izuzetak su obalna područja, gdje se sirovina može dovesti relativno jeftinim morskim transportom. To i jest logika u pozadini ideje otvaranja mega-kamenoloma u obalnim područjima Norveške i UK, orijentiranih u prvom redu na izvoz sirovine.


117

PROIZVODNJA (u milijunima tona) ZEMLJA

BROJ

STANOVNIKA

GDP / CAPITA

[$]

BROJ

TVRTKI

BROJ

LOKACIJA Pijesak i šljunak

Teh.-građ. kamen

Reciklirani agregati

Belgija 10,348,276 29,100 90 72 8,7 46,6 3,1 Češka 10,246,178 15,700 300 520 30 32 5 Danska 5,413,392 31,100 400 ? 43,5 0,4 Finska 5,214,512 27,400 300 3600 52 39 1 Francuska 60,424,213 27,600 1800 ? 168 215 18 Hrvatska 4,496,869 10,600 55077 ? 5,44 22,5 ? Njemačka 82,424,609 27,600 1854 5920 297 165,7 90 Irska 3,969,558 29,600 250 ? 35 45 Italija 58,057,477 26,700 1800 2480 210 140 4,5 Nizozemska 16,318,199 28,600 ? ? 5,2 16,8 0,5 Norveška 4,574,560 37,800 793 4500 14,7 35,7 0,9 Portugal 10,524,145 18,000 331 357 7,5 93,4 Slovačka 5,423,567 13,300 128 181 6 14 1 Španjolska 40,280,780 22,000 1550 1935 150 270 8,2 Švedska 8,986,400 26,800 170 1940 26 41 Švicarska 7,450,867 32,700 280 607 49,1 62,5 UK 60,270,708 27,700 350 1600 82,7 126,6 TOTAL: 11296 24962 1251,4 1308,2 197,7

*nisu uvršteni podaci za zemlje iz zadnjeg kruga proširenja.

Taj volumen proizvodnje, uz srednju cijenu od 7 Eura / t, znači da sektor ostvaruje ukupni prihod od oko 20 milijardi Eura! Broj radnih mjesta se procjenjuje na 250.000.

Prosječna godišnja potrošnja građevnih materijala78 po stanovniku u Europi iznosi 4.5 kubika, odnosno 7 tona (UEPG 2004)79, a varira od 3 tone u nekim novim državama članicama, do čak 15 tona (oko 9 kubika) u nekim drugim, starijim i bogatijim članicama80.

Takva velika potražnja s jedne strane, i rastući standardi, zahtjevi, očekivanja, te kao posljedica i ograničenja u vezi sa zaštitom okoliša i interesima lokalne zajednice s druge strane, osnovni su čimbenici koji određuju sektorsko stanje i trendove, i u sferi upravljanja, i u stvarnosti. Stoga je održivi razvoj, sa svojim imperativom pronalaženja optimalne ravnoteže između gospodarskih, društvenih i okolišnih ciljeva, osnovni okvir unutar kojega se traže rješenja za postojeće izazove i učinkoviti modeli gospodarenja.

Temeljni dokument kojima se potvrđuje EU opredjeljenje za održivi razvoj je EU Strategija za održivi razvoj usvojena u Gothenburgu 2001., koja, među ostalim, zahtijeva analizu svih EU politika – što uključuje i politiku upravljanja sektorom eksploatacije mineralnih sirovina – s aspekta njihovog doprinosa cjelovitom cilju održivog razvoja81.

77 Vađenjem ostalih ruda i kamena, te proizvodnjom drugih nemetalnih mineralnih proizvoda, bavi se oko 550 tvrtki, sa oko 16.200 zaposlenih. 78 Procjene o proizvodnji su vrlo okvirne, budući da u sektoru građevnih materijala veliki broj operatera, sa značajnim udjelom u ukupnoj ponudi, spada u kategoriju malih i srednjih tvrtki koje su znatno slabije pokrivene službenim statistikama. 79 Prema podacima iz tablice, a uz uvažavanje činjenice da nema značajnijeg uvoza i izvoza, potrošnja u RH može se procijeniti na oko 3.7 kubika godišnje po stanovniku, što okvirno odgovara očekivanjima, s obzirom na razinu životnog standarda i veliki broj pokrenutih kapitalnih infrastrukturnih projekata. 80 Studije (npr. Pietersen 2004) su ustanovile postojanje korelacije između razine potrošnje građevinskih materijala i BDP, iako na razinu potrošnje značajno utječu i mnogi drugi faktori, počevši od tradicije (npr. područja gdje se tradicionalno gradi od drva), pa do nastojanja da se racionalizira / smanji potrošnja, kako bi se smanjila potražnja, i u konačnici potreba za otvaranjem novih eksploatacijskih polja. 81 Metodologija koja se upotrebljava naziva se „Integrated impact assessment“ (Cjelovita procjena utjecaja), gdje se atribut „integrirana“ odnosi na činjenicu da se analizira utjecaj na sve tri spomenute dimenzije održivog razvoja i potom donosi integralna (cjelovita), a ne parcijalna ocjena.


118

Najrelevantniji EU dokument koji se bavi specifično održivim razvojem sektora eksploatacije mineralnih sirovina je „Komunikacija“ Europske komisije naslovljena „Promoviranje održivog razvoja EU sektora eksploatacije ne-energetskih mineralnih sirovina“ (EC 2000). Glavni deklarirani cilj objavljivanja dokumenta je „postavljanje širokog okvira za promoviranje održivog razvoja EU sektora eksploatacije ne-energetskih mineralnih sirovina, na način da se pomire potrebe za sigurnijom i okolišno prihvatljivijom djelatnošću eksploatacije s jedne, i potreba za zadržavanjem kompetitivnosti djelatnosti, s druge strane.“ Osim toga, dokument opetovano poziva sve zainteresirane strane (uključujući države članice, predstavnike sektora, NVU, i dr.) na aktivni dijalog i kooperaciju, kao glavni preduvjet postizanja zajedničkog cilja održivog razvoja sektora.

U međuvremenu je slijedilo još nekoliko inicijativa koje vrijedi istaknuti, budući da predstavljaju referentne EU događaje / dokumente za djelatnost eksploatacije ne-energetskih mineralnih sirovina. Krajem 2000. objavljena je studija koja identificira i promovira „dobre prakse“ uvažavanja okoliša u EU sektoru eksploatacije mineralnih sirovina (Brodkom 2000.). Nedavno (početkom 2004.) je objavljeno prvo izviješće u vezi s indikatorima održivog razvoja za sektor eksploatacije ne-energetskih mineralnih sirovina u EU (EC 2004.). U tijeku su (EC 2004a) i radovi na detaljnoj analizi kompetitivnosti sektora.

Konačno, kao nastavak nastojanja na pronalaženju optimalne sektorske politike održivog razvoja, Europska komisija inicirala je i izradu Studije rudarskih planerskih politika u Europi (Wagner 2004.). Osnovni zaključak, upozorenje i preporuka studije su da:

1. rašireni problemi nepostojanja jasnih strategija, nepotpunih statistika o proizvodnji i potrošnji, o značaju sektora za širi društveno-gospodarski razvoj, te nepostojanje stručnih prostornih podloga / rudarskih osnova gospodarenja, pokazuje da sektor ima relativno niski prioritet u Europi

2. predodžba u kojoj građevnih materijala ima puno, pa prema tome ne zahtijevaju regulatornu zaštitu kao neki drugi resursi, koja još uvijek prevladava u EU, može imati dugoročne negativne posljedice na održivu i ekonomičnu opskrbu tržišta tom robom

3. mineralne sirovine treba uvrstiti u proces prostornog planiranja ravnopravno s drugim sadržajima i interesima u prostoru. Dojam relativno raširen među predstavnicima sektora je da rastući ograničavajući utjecaj EU okolišne legislative, i s obzirom na pristup ležištima, i s obzirom na troškove proizvodnje, nije uravnotežen s inicijativama koje bi isticale važnost eksploatacije građevnih materijala za dugoročni razvoj Europe.

U nastavku dajemo nešto detaljniji izvod osnovnih nalaza i preporuka ove Studije koja je prepoznata kao najcjelovitija postojeća slika trenutnog stanja eksploatacije ne-energetskih mineralnih sirovina u EU.

Osiguravanje pristupa novim resursima / ležištima kao ključni preduvjet uspješnog održivog razvoja djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina, nešto je oko čega se slažu svi uključeni u diskusiju o budućnosti sektora u EU. Naime, rudarstvo se razlikuje od većine drugih djelatnosti na način da je lokacija za djelatnost / eksploataciju uvelike zadana geološkim datostima, odnosno ruda se može kopati samo tamo gdje je ima. Ova relativna nefleksibilnost u pogledu lociranja djelatnosti u prostoru, čest je uzrok konflikta između rudarstva i drugih kategorija korištenja prostora, kao što su stanovanje, poljoprivreda, šumarstvo, biološka raznolikost. Dva osnovna instrumenta kojima bi se trebalo osigurati ovaj nužni preduvjet održivosti sektora su: 1) nacionalna politika / strategija korištenja mineralnih resursa, te 2) ravnopravno uključenje u proceduru i praksu prostornog planiranja.

U vezi s Nacionalnom politikom gospodarenja mineralnim sirovinama stanje je nezadovoljavajuće, jer još uvijek tek manji broj zemalja ima jasnu, objavljenu politiku / strategiju gospodarenja. Posljedica toga je da se tom resursu ne daje dovoljna važnost, odnosno mnogi drugi, tradicionalno bolje artikulirani interesi – uključujući zaštitu okoliša, zaštitu prirode, zaštitu voda – standardno imaju daleko viši prioritet. Osim toga, problematika rudarstva često se tretira na neprimjerenoj lokalnoj razini, bez dovoljne strateške širine i prikladnog vremenskog horizonta (20-50 godina).

U vezi s praksama prostornog planiranja, svega u nekoliko zemalja se mineralni resursi ozbiljno sagledavaju u prostornim planovima, na način da se određena područja rezerviraju za njihovu eksploataciju. Generiranje odgovarajućih stručnih podloga, koje bi omogućile da se mineralne sirovine uvaže kao vrijednost i interes u prostoru, prepoznato je kao jedna od prioritetnih mjera, a kao uspješni modeli mogu poslužiti sustavi u Švedskoj i / ili Austriji. Kao optimalni pristup preporučuje se planiranje


119

na dvije razine: Prvo se na višoj, nacionalnoj razini, strateški / okvirno definira proizvodnja, uz uvažavanje distribucije resursa, te potražnje pojedinih regionalnih tržišta. Potom se na nižoj razini razrađuju detalji – zone, lokaliteti za eksploataciju, predviđeni volumen proizvodnje, i sl. 82

Komparativna analiza rudarske legislative u zemljama EU pokazuje da ona pravi značajnu razliku između različitih vrsta mineralnih sirovina. Tradicionalno vrijedne rude, kao što su metalne rude, rijetke industrijske sirovine, te rude visoke čistoće, obično su u vlasništvu države, i njihova eksploatacija uređena je posebnim rudarskim zakonom. Druge, tradicionalno manje vrijedne rude, često su u vlasništvu vlasnika parcele, a tada je i njihova eksploatacija određena nekim drugim zakonom (npr. prostorno-planerskom ili okolišnom legislativom). U svjetlu činjenice da je sektor eksploatacije građevnih materijala u međuvremenu daleko nadmašio sektor eksploatacija metalnih ruda, i volumenom i gospodarskom vrijednošću, očito je da je ova tradicionalna podjela, koja se još uvijek reflektira u zakonskim rješenjima, zastarjela, i zahtijeva izmjenu u smjeru koji će izrijekom prepoznati naraslu važnost građevnih materijala i njihove eksploatacije. Osim specifične rudarske legislative, standardno je za djelatnost rudarstva relevantan je i veći broj propisa iz drugih područja (okoliš, vode, prostorno planiranje,…).

Procedura odobravanja zahvata u većini zemalja uključuje veći broj institucija i veći broj potrebnih odobrenja, među kojima je uvijek neki ekvivalent rudarske koncesije, rudarskog odobrenja, lokacijske dozvole, ocjene zahvata s obzirom na njegov utjecaj na okoliš. Zbog velikog broja potrebnih odobrenja i velikog broja uključenih institucija, procedure standardno traju i više godina (iako ponegdje mogu biti riješene u nekoliko mjeseci). Iskustvo pokazuje da je procedura odobravanja zahvata jednostavnija i kraća u slučajevima gdje je prostornim planom već napravljena neka vrsta zonacije (npr. područja za eksploatacije, područja gdje je eksploatacija moguća pod određenim uvjetima, područja gdje je eksploatacija zabranjena), nego kada su samo date smjernice i kriteriji za odlučivanje o prihvatljivosti. Naime, zamijećeno je da je u nekim zemljama (npr. Danska) ulaganje žalbe – što je jedan od ključnih faktora koji doprinose produženju procesa – vrlo rijetko, a činjenica se pripisuje kvalitetno napravljenim prostornim planovima, u kojima je većina potencijalnih konflikata već riješena.

Primjetan je trend sve potpunijeg i rigoroznijeg uvažavanja utjecaja na okoliš u proceduri odobravanja. Štoviše, u nekim zemljama (npr. UK) uvedena je praksa prema kojoj se, s ciljem uvođenja novih standarda odnosa prema okolišu, vrši revizija83 odobrenja izdanih u doba kada je taj odnos bio puno površniji84. Revizija zahtijeva izradu Studije utjecaja na okoliš.

Raširena je i vrlo preporučana praksa u kojoj se uz odobrenje određuju i detaljni uvjeti za provođenje zahvata. Tablica 52. prikazuje tipične vrste uvjeta koje se u Engleskoj daju uz odobrenje za eksploataciju. Tablica 52. Tipične vrste uvjeta koje se daju uz odobrenje za eksploataciju

Mjere za ublažavanje utjecaja na okoliš (uključujući: radno vrijeme, granične vrijednosti buke, kontrolu prašine, uklapanje / maskiranje postrojenja u okolni prostor, maksimalne kutove pokosa; kontrolu prometa) Praćenje poštivanja propisanih mjera: periodičko izvješćivanje o emisijama prašine i buke, kvaliteti vode, i sl. Upravljanje poljem, restauracija i briga za lokalitet nakon dovršene eksploatacije: uključuje opis radova po fazama, zbrinjavanje i deponiranja pokrivke, uklanjanje postrojenja, oblikovanje završnih pokosa Datum dovršetke eksploatacije, čišćenja područja, upravljanja restauriranim područjem, te, ponekad, detalji nove namjene prostora

Jasno, propisivanje uvjeta od male je koristi ako ne postoji adekvatno praćenje, nadzor i raspoloživi instrumenti privole. Nažalost, trenutno se iz mnogih EU zemalja čuju pritužbe na neučinkovitost nadzora,

82U UK, regionalna uprava mora osigurati procijenjene potrebne količine sirovine, odnosno rezervirati prostor za eksploatacijska polja u područjima ležišta mineralne sirovine. Nacionalna razina daje smjernice za planiranje, no regionalna razina određuje detaljna područja, integrirana u cjelinu prostornih planova. 83 U UK, mogu se donositi i promjene odobrenja, u vidu ograničenja i zabrane eksploatacije, ali je uprava dužna platiti kompenzaciju nosiocu koncesije, tamo gdje se uredbom smanjuje ekonomska vrijednost odobrene eksploatacije. Ovaj uvjet, očekivano, čini da se mogućnost ograničavanja prava vrlo rijetko ili uopće ne koristi. 84 U Velikoj Britaniji sve dozvole izdane prije 1982. moraju proći reviziju. Osim toga, uvedena je standardna revizija, s razdobljem od 15 godina, za sva odobrenja. Uz svaku reviziju treba biti napravljena Studija utjecaja na okoliš. Argumenti za ovo „retroaktivno djelovanje“ su: 1) činjenica da su se spoznaje, standardi, javna očekivanja i mogućnosti preventivnog i ublažavajućeg djelovanja u vezi sa zaštitom okoliša značajno promijenile u posljednjih 20-tak godina; 2) činjenica da bi izostanak ovakve mjere, tvrtke koje se pridržavaju strožih standarda zaštite okoliša, ekonomski kažnjavao.


120

uzrokovanu, među ostalim, nedovoljnom ekipiranošću i stručnošću nadležnih službi, posebno kada su one na regionalnim i nižim razinama. Nadležne službe često se opisuju kao „spore, neefikasne i birokratske“, a čak i kad dođe do suda, najčešće sve završi kaznom koja je daleko manja od počinjene štete (Normann 2004).

Većina država članica implementirale su principe održivog razvoja i u svoje relevantne nacionalne politike, s naglaskom na zaštiti okoliša, racionalizaciji trošenja mineralnih sirovina i poticanju recikliranja. Tablica 53. prikazuje temeljne smjernice nacionalne politike Velike Britanije za planiranje održivog razvoja u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina. Tablica 53. Smjernice nacionalne politike Velike Britanije za planiranje održivog razvoja u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina

S1 Mineralni se resursi trebaju čuvati (ne neracionalno trošiti i gubiti), ali planovi trebaju nastojati osigurati proizvodnju koja zadovoljava potrebe gospodarstva i društva.

S2 Otpad stvoren u procesu eksploatacije treba biti minimiziran, mineralnu sirovinu treba koristiti efikasno, sirovinu visoke kvalitete ne koristiti gdje zadovoljava i ona niže kvalitete, gdje je moguće, koristiti jalovinu.

S3 Treba izbjegavati nepotrebnu „sterilizaciju“ potencijalnih ležišta mineralnih sirovina, korištenjem zemljišta na način koji trajno onemogućuje djelatnost eksploatacije.

S4 Područje korišteno za eksploataciju mineralnih sirovina treba koristiti brižno; lokalitet treba rekultivirati (restaurirati) i brinuti o njemu i nakon faze eksploatacije, kako bi se očuvala, a gdje je moguće i unaprijedila kvaliteta okoliša.

S5 (Negativni) utjecaj na okoliš od eksploatacije i transporta mineralnih sirovina treba nastojati minimizirati. S6 Područja posebne ekološke i krajobrazne vrijednosti u pravilu ne koristiti za eksploataciju, osim kada se može jasno

argumentirati da je to od posebnog javnog (nacionalnog) interesa.

U svim zemljama okoliš i briga za njega kontinuirano dobivaju na važnosti. Procjena utjecaja na okoliš zahtijeva se za rudarske zahvate u svim zemljama, varira jedino veličina zahvata za koju je SUO obavezna. Prema reakcijama strana uključenih u proces, sam instrument još nije zaživio na najbolji zamišljeni način. Naime, s jedne strane, operateri (poduzetnici, odnosno budući koncesionari) se tuže na još jedan trošak (i vremena i novca) u procesu dobivanja odobrenja. S druge strane, i iz vrlo vjerodostojnih izvora (Normann 2004.) čuju se ocjene prema kojima su trenutne SUO rade pro-forma, te budući da ne rade ono što im je osnovna zadaća – identifikacija utjecaja i mjera za njihovo izbjegavanje i smanjivanje, koje će potom biti uvjet u odobrenju, a čije se provođenje treba pratiti i osigurati – često „ne vrijede ni papira na kojima su napisane“.

U nastojanju oko uvođenja za okoliš prihvatljivijih praksi i pravila ponašanja u kulturu i tehnološke procedure tvrtke, veličina tvrtke pokazuje se kao značajan čimbenik, na način da velike tvrtke gotovo standardno uvode sustave upravljanja okolišem (EMAS, ISO 14000), dok male i srednje tvrtke u pravilu za takvu aktivnost nemaju dovoljno ljudskih i organizacijskih resursa.

Važno pitanje vezano uz mogućnost smanjenja negativnog utjecaja na okoliš, koje još uvijek u većini zemalja nije zadovoljavajuće riješeno, pitanje je financiranja sanacije / restauracije / rekultivacije / privođenja prostora drugoj korisnoj namjeni. Većina zemalja zahtijeva izdvajanje sredstava za tu svrhu u poseban fond ili neki drugi vid osiguranja. Preporuka je, međutim, da se radi smanjenja rizika inzistira na restauraciji koja prati eksploataciju, te da je zahtijevani iznos osiguranja na računu proporcionalan području eksploatacije koje je otvoreno u danom trenutku. Nažalost, trenutno je još uvijek značajan udio eksploatacijskih polja gdje se s eksploatacijom izlazi izvan odobrenih granica, gdje se ne poštuju faze iz projekta, gdje se premašuju dogovorene granice emisija, i što je vjerojatno najgore, gdje se nakon eksploatacije, eksploatirano područje ostavi sasvim devastirano (Normann 2004.).

Kao pozitivan primjer nastojanja poticanja drugačije prakse, gdje se zahvatom u prostor njegova ekološka, krajobrazna, društvena i gospodarska vrijednost nastoji povećati, ističemo inicijativu dodjeljivanja nagrade za najuspješniji primjer restauracije, koju dodjeljuje najznačajnija Europska strukovno-interesna udruga sektora proizvodnje agregata (kamenih građevnih materijala) - European Aggregates Association (UEPG). Prva nagrada dodijeljena je 1997. godine, a za 2005. najavljeno je proširenje sheme sa jedne kategorije – restauracija eksploatiranog lokaliteta, na šire područje svih standardnih instrumenata održivog razvoja u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina, uključujući: 1) restauracija lokaliteta; 2) primjeri „najbolje prakse“ zaštite okoliša; 3) najbolje prakse u osiguravanju sigurnosti i sanitarnih uvjeta na radu; 4) najbolja praksa u tehnologiji proizvodnje; 5) razvijanje partnerstva s lokalnom zajednicom; te 6) gospodarski doprinos / dodana vrijednost društvu.


121

8.2 Usporedba stanja i trendova u RH i EU

Uspoređujući osnovne nalaze iz prethodnih poglavlja s ovim iz netom danog opisa stanja i trendova u EU, može se dati okvirna ocjena prema kojoj je stanje u RH u osnovi karakterizirano sličnim problemima, izazovima i trendovima kao ono u EU.

Rastući standardi i javna očekivanja vezana uz smanjenje i privremenog i trajnog negativnog utjecaja na okoliš, trenutno nezadovoljavajuća situacija i nastojanje oko ravnopravnijeg tretiranja mineralnih sirovina – građevnih materijala u prostornom planiranju, izrada nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama kao prioritet, potreba za revizijom starih projekata, manjkavi sustavi nadzora i privole za poštivanje propisanih odredbi za eksploataciju – sve su to teme koje su aktualne u oba konteksta, iako ostaje pitanje u kojoj mjeri su ti problemi izraženi, budući da se u obje analize samo taksativno nabrajaju, i ne postoje neki usporedivi indikatori.

Dok je prethodni nalaz svojevrsna utjeha, razlog zadovoljstvu može biti činjenica da su sve pozitivne planersko-upravljačke inicijative u RH (uključujući izradu nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, najavljenu uspostavu sustavnog nadzora utjecaja na okoliš, sve kvalitetnije i potpunije SUO, pa i ovu Studiju, kao primjer nastojanja unapređenja strukovnih podloga za kvalitetno sagledavanja djelatnosti eksploatacije u praksi prostornog planiranja) na tragu preporuka i modela „najbolje prakse“ u EU.


122

9 Analiza razvojnih opcija gospodarenja mineralnim sirovinama u Zagrebačkoj županiji

Namjera ovog poglavlja je razmotriti alternativne scenarije koji stoje pred sektorom gospodarenja mineralnim sirovinama u Zagrebačkoj županiji, kao osnovu za informirani odabir optimalne politike upravljanja. Analiza se, kao u ostalom i veći dio ostatka Studije, fokusira na kamene materijale (građevni šljunak i pijesak, te tehničko-građevni kamen) - trenutno svakako daleko najaktualniji i najatraktivniji mineralni resurs na području Županije.

Poglavlje se sastoji od dva dijela. U prvom se razmatraju perspektive ponude i potražnje kamenih materijala na Zagrebačkom tržištu koje je tržišni kontekst za Županijski sektor eksploatacije mineralnih sirovina. U drugom se dijelu potom skicira nekoliko najvjerojatnijih scenarija i njihove društveno-gospodarske i okolišne posljedice.

9.1 Perspektive Zagrebačkog tržišta kamenih materijala

U nastavku se redom razmatraju perspektive potraženje te perspektive ponude kamenih materijala na Zagrebačkom tržištu.

9.1.1 Pespektive potražnje za kamenim materijalima na Zagrebačkom tržištu

Istraživanjem opisanim u poglavlju 4 došlo se do podatka o ponudi od 5.156.000 m3 kamenih materijala na tržištu zagrebačkog prostora u 2003. godini85. Uz pretpostavku potpune zadovoljenosti potražnje na tržištu, te s obzirom da se radi o robi koja se u načelu ne skladišti, moguće je i trenutnu potražnju za kamenim materijalima na zagrebačkom tržištu procijeniti na isti iznos.

Perspektivu potražnje za kamenim materijalima na Zagrebačkom tržištu za potrebe ove Studije odredit će se na osnovu analize prošlih trendova, te usporedbom s nekim poznatim EU statistikama o prosječnoj godišnjoj potrošnji po stanovniku.

Usporedba s 1996. godinom pokazuje da se radi o povećanju od 33,4%, odnosno potražnja je rasla stopom od nešto manje od 4% godišnje. Ovo povećanje u skladu je s projekcijama rasta navedenim u podlogama za Prostorni plan Grada Zagreba, koje za graditeljstvo – koji je glavni potrošač kamenih materijala – predviđaju stopu rasta od 3,5 do 4,5%. Tablica 54. prikazuje linearnu projekciju rasta potražnje za kamenim materijalima na Zagrebačkom prostoru, uz pretpostavku konstantnog daljnjeg rasta potražnje stopom od 4% godišnje. Tablica 54. Projekcija potražnje za kamenim materijalima na Zagrebačkom prostoru, uz pretpostavku daljnjeg konstantnog rasta potražnje stopom od 4% godišnje

GODINA 2005. 2010. 2015. POTRAŽNJA [m3] 5.577.000 6.785.000 8.585.000

Alternativno, korištenjem EU statistike koja kaže da suvremeni način života, srednje EU razine standarda, zahtijeva oko 5 m3 kamenih materijala po stanovniku godišnje, potrebe Zagrebačkog tržišta mogu se, s obzirom na oko 1.1 milijun stanovnika, procijeniti na oko 5.500.000 m3 kamenih materijala. Pri tome se okvirno procijenjuje da je EU standard primjenjiv na Zagrebački prostor, na način da se nešto niža očekivana potražnja povezana s nižim standardom kompenzira činjenicom da je Zagrebački prostor trenutno karakteriziran relativno intenzivnom izgradnjom.

Kao zaključak, može se pretpostaviti da će potražnja, prateći investicijske cikluse u graditeljstvu, oscilirati oko 5.5 milijuna m3 kamenih materijala godišnje.

85 Iako je registrirana i pojava izvoza kamenih materijala proizvedenih na području Zagrebačkog prostora (prvenstveno u Sisačko-moslavačku županiju) izvan Zagrebačkog tržišta, jer se radi o relativno malim količinama (neusporedvo manjim od „uvoza“), u vrsti procjene kakva je rađena za potrebe ove Studije može se pretpostaviti da se sav materijal proizveden na području Zagrebačkog prostora plasira na Zagrebačkom tržištu.


123

9.1.2 Perspektive ponude kamenih materijala na Zagrebačkom tržištu

Analizom u poglavlju 4 ustanovljeno je da se potrebe Zagrebačkog tržišta za kamenim materijalima namiruju iz: 1) legalnih izvora s vlastitog područja (unutar Zagrebačkog prostora), što je s obzirom na razdvojene upravljačke ingerencije opravdano i smisleno dalje razložiti na proizvodnju na području Grada Zagreba i proizvodnju na području Zagrebačke županije; 2) nelegalne eksploatacije; 3) hidrograđevnih zahvata na održavanju i regulaciji vodotoka – u prvom redu eksploatacije iz korita i inundacijskog pojasa rijeke Save; 4) iskopa u kontekstu građevinskih zahvata; te 5) dobavom s drugih područja (izvan Zagrebačkog prostora).

Tablica 55. prikazuje stanje i trendove u vezi s izvorima i tržišnim udjelima u snabdijevanju Zagrebačkog tržišta kamenim materijalima. Tablica 55. Izvori i tržišni udjeli u snabdjevanju Zagrebačkog tržišta kamenim materijalima

1996. 2003. IZVOR KOLIČINE U 1000m3 Tržišni udio KOLIČINE U 1000m3 Tržišni udio Zagrebačka županija 2650 69% 2500 48% Grad Zagreb 295 8% 420 8% Nelegalna eksploatacija 200 5% 150 3% Korito rijeke Save 500 13% 0 - Građevni iskopi 20 0% 250 5% Dobava iz drugih područja 200 5% 1836 36% UKUPNO86 3865 100% 5156 100%

Dva najočitija, i za politiku upravljanja sektorom eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije svakako najznačajnija trenda su: 1) značajan pad tržišnog udjela Zagrebačke županije na Zagrebačkom tržištu kompenziran u prvom redu značajnim porastom udjela dobave iz drugih područja; 2) ukupni porast potražnje od 33%.

U nastavku se razmatraju perspektive ponude iz svakog od ovih izvora, na način da se identificiraju osnovni čimbenici koji određuju buduće stanje. Pri tome su Zagrebačka županija i Grad Zagreb sagledani zajedno, budući da su ti čimbenici u oba slučaja isti.

9.1.2.1 Perspektive proizvodnje kamenih materijala na području Zagrebačkog prostora

Oba trenda navedena u kontekstu interpretacije podataka koje prikazuje Tablica 55. govore da je značajan čimbenik perspektive razvoja proizvodnje unutar Zagrebačkog prostora strateška političko-razvojna odluka da se proizvodnja razvija unutar svojih tržišnih mogućnosti. Naime, prostora za takav razvoj, u pogledu postojanja resurne osnove i stabilnog tržišta, ima. Činjenica da se, suprotno tržišnoj logici, sav recentni porast potražnje nadoknadio iz drugih područja, upućuje na trenutnu restriktivnu razvojnu politiku i blokiranost sektora eksploatacije kamenih materijala unutar Zagrebačkog prostora.

Drugi značajni čimbenik koji određuje buduću proizvodnju kamenih materijala u Zagrebačkom prostoru, kratkoročno možda i najkritičniji, jest legalitet eksploatacije. Naime, s obzirom na breme nesređenih odnosa iz prošlosti, relativno veliki broj rudarskih objekata ili nema odobrenje za izvođenje rudarskih radova, ili kada i ima odobrenje, nedostaje neki od dokumenata na temelju kojih im se može osporavati legalitet87. U nekim slučajevima se aktivnostima koncesionara, uz dobru volju umiješanih stranaka, ti sukobi interesa mogu riješiti, a u nekima ne.

86 Iako je bilanca uvoza i izvoza Zagrebačkog prostora i njegove okolice takva da je tok kamenog materijala značajno veći iz okolice u Zagreb, nego u obrnutom smjeru, na osnovi podataka dobivenih anketom, od nekih značajnijih proizvođača u rubnim dijelovima Županije došlo se do spoznaje da dio materijala eksploatiranog u Županiji odlazi i u okolni prostor. Tu se u prvom redu radi o Sisačko moslavačkoj županiji, koja je vrlo deficitarna kamenim materijalima, a relativno prometno dostupna poljima u Velikogoričkom „bazenu“. S obzirom na ovo, od ukupnih količina treba odbiti 50.000 do 100.000 m3 materijala. 87 Primjerice, do 2001. godine se prema Zakonu o rudarstvu moglo izdati odobrenje (koncesija) za izvođenje rudarskih radova bez unaprijed riješenih imovinsko-pravnih odnosa. Većina neriješenih odnosa može se riješiti naknadno u nekom primjerenom roku, no postoje i slučajevi kada je potrebno razrješenje vrlo neizvjesno. Nadalje, veliki broj polja nema studiju utjecaja na okoliš, budući da ni ona nije uvijek bila sastavni dio propisane procedure. Posebni su slučajevi kada se na području na kojemu


124

Prema dostupnim podacima88, oko 75% godišnje proizvodnje kamenih materijala u Zagrebačkoj županiji proizvodi se na eksploatacijskim poljima neprikosnovenog legaliteta (30% u slučaju Grada Zagreba), što znači da, ukoliko se rudarska inspekcija bude striktno držala propisa (a recentne aktivnosti Državnog inspektorata ukazuju na tu mogućnost), u 2005. godini bi Zagrebačka županija mogla ostati bez 25% materijala iz izvora sa svoga područja (Grad Zagreb bi mogao ostati bez čak 70% proizvodnje!).

Treći značajan čimbenik koji određuje dugoročne perspektive proizvodnje su utvrđene i za eksploataciju raspoložive eksploatacijske rezerve. Budući da se mineralne sirovine, kao posljedica trenutne restriktivne politike u vezi s odobravanjem novih eksploatacijskih polja unutar Zagrebačkog prostora, trenutno ne istražuju (na način da se ne odobravaju novi istražni prostori), za stanje i perspektive djelatnosti gospodarenja mineralnim sirovinama relevantne su trenutno utvrđene eksploatacijske rezerve mineralnih sirovina.

Usporedba službenih podataka o utvrđenim rezervama kamenih materijala unutar Zagrebačkog prostora, dostupnim u Bilanci mineralnih sirovina RH, s godišnjom proizvodnjom na tom području ili čak ukupnim godišnjim potrebama Zagrebačkog tržišta, sugerira vrlo zadovoljavajuću situaciju u smislu da su utvrđene rezerve dostatne za dugoročnu neometanu proizvodnju.

Situacija se, međutim, značajno mijenja kada se uvaži činjenica da „utvrđene rezerve“ (rezerve koje su propisanim postupkom potvrđene od strane nadležnog tijela) ne odgovaraju u potpunosti rezervama sirovine koje se stvarno mogu eksploatirati. Naime, relativno je čest slučaj da zainteresirana stranka dobije odobrenje za istraživanje ležišta, istraži ležište, Povjerenstvo potvrdi rezerve, no tada se zbog raznih prepreka ne uspije realizirati koncesija za eksploataciju na cijelom istraženom ležištu, a ponekad ni u najmanjem dijelu. Posljedica toga je da stvarne rezerve sirovine koje se mogu eksploatirati mogu biti (a u slučaju Zagrebačkog prostora i Zagrebačke županije i jesu) znatno manje od eksploatacijskih rezervi iskazanih u Bilanci.

Tablica 56. prikazuje na ovaj način modificirane podatke o ukupnim utvrđenim rezervama kamenih materijala na zagrebačkom prostoru, uspoređene s količinama eksploatiranim 2003. godine i ukupnim količinama plasiranim na zagrebačkom prostoru. Tablica 56. Rezerve mineralnih sirovina na zagrebačkom prostoru

Utvrđene rezerve (1000m3)

Dovoljno za potrebe tržišta* (god.)

Dovoljno za proizvodnju** (god.)

Bilanca mineralnih sirovina 73.741 20 35,4 Iskoristive rezerve na poljima s koncesijom / odobrenjem za izvođenje rudarskih radova

30.500 8,3 14,6

Iskoristive rezerve na poljima na kojima se radovi vrše u skladu s koncesijom

14.500 3,9 7,0

* na bazi ukupne procijenjene potražnje na Zagrebačkom tržištu 2003. godine; ** na bazi proizvodnje 2003. godine

Podaci navedeni u tablici evidentno zahtijevaju značajnu korekciju ocjene date u Županijskom prostornom planu o „količinama zaliha dostatnim za iskorištavanje tijekom dužega razdoblja89“, odnosno

već niz godina egzistira aktivna rudarska eksploatacija naknadno proglasi neki vid zaštite (vodozaštitno područje ili područje zaštićeno sukladno Zakonu o zaštiti prirode), pa se na temelju toga osporava mogućnost eksploatacije mineralnih sirovina. Ovo su samo neke od u praksi doživljenih mogućnosti za osporavanje legaliteta formalno legalne eksploatacije. 88 Iako za potrebe izrade Studije nisu bili dostupni svi podaci potrebni za egzaktnu ocjenu legaliteta svake pojedine eksploatacije kamenih materijala, dobivena je meriotorna procjena prema kojoj: od 28 eksploatacija, njih 22 ima koncesiju za izvođenje rudarskih radova; od tih 22, radovi se vrše u skladu s koncesijom na njih 12; na 7 od 10 lokacija na kojima se radovi ne izvode u skladu s odobrenjima moguće je usklađenje, jer se radi o razvoju kopa koji u manjoj mjeri odstupa od projektnih rješenja ili o neriješenim imovinsko pravnim odnosima; dok na preostale 3 lokacije to nije moguće. 89 Naime, iako je tamo slijeđena ista savršeno jasna i utemeljena logika – procjena zaliha u svjetlu godišnje otkopanih količina, s ciljem da se odredi vremensko razdoblje u kojemu nema potreba za otvaranjem novih područja za eksploataciju – koja je na osnovi službenih podataka Ureda državne uprave dala zaključak da sirovina ima dovoljno za 24 godine u slučaju tehničko-građevnog kamena, 43 godine u slučaju građevnog pijeska i šljunka i 41 godinu u slučaju opekarske gline, korištena službena podatkovna osnova o ukupnim utvrđenim zalihama na području Županije očito skriva detalje koji na značajan način mijenjaju


125

ponovno ističu pitanje legalnosti kao ključni čimbenik koji određuje perspektive sektora u Zagrebačkom prostoru.

Zaključak je da buduća proizvodnja unutar Zagrebačkog prostora dominantno ovisi o: 1) rješavanju problematike legaliteta pojedinih rudarskih eksploatacija, u pogledu njihove usklađenosti s koncesijom / odobrenjem za izvođenje rudarskih radova; 2) brzini rješavanja problema koji priječe izdavanje koncesija i iskorištenje zaliha na odobrenim eksploatacijskim poljima koja trenutno nemaju koncesiju; 3) političko-gospodarskoj odluci o tome koji se dio potražnje na Zagrebačkom tržištu želi pokriti lokalnom proizvodnjom. Pri tome treba naglasiti da u osnovi i prva dva navedena izazova, kao pretpostavku uspješnog rješavanja, u prvom redu zahtijevaju političku volju svih zainteresiranih strana.

9.1.2.2 Perspektive nelegalne eksploatacije

U vezi s nelegalnom eksploatacijom, projekcije postojećih trendova sugeriraju da će ona, u svom klasičnom obliku, postupno jenjavati. Međutim, vrlo je vjerojatno da bi ona, u uvjetima prolongiranja restriktive politike odobravanja legalne eksploatacije koja postupno neminovno vodi gušenju legalne proizvodnje, a uz postojeću visoku i dalje rastuću potražnju na Zagrebačkom tržištu, ponovno počela rasti, uz sve svoje devastirajuće posljedice.

9.1.2.3 Građevinski iskopi

Ova problematika posebno je zanimljiva u Zagrebačkom prostoru, jer je 1) Zagrebački prostor područje intenzivne građevnske aktivnosti (oko 40% RH); jer se 2) najintenzivnija gradnja odvija upravo na prostoru savskog aluvija, gdje se građevinski iskop gotovo u cijelosti izvodi u građevinskom pijesku i šljunku. S obzirom na postojeći trend povećanja inteziteta gradnje, predviđa se daljnji umjereni porast količina na ovaj način pridobivenih kamenih materijala (s razine od 250.000 na 300-350.000 m3) .

9.1.2.4 Eksploatacija iz korita Save

Eksploatacija iz korita Save određena je prirodnim obnavljanjem resursa, te u tom smislu predstavlja stalnu stavku u ukupnoj ponudi, koja se u vremenu značajnije ne mijenja. Štoviše, obzirom da VGO Zagreb predviđa izradu Studije obnovljivosti mineralnih sirovina na potezu državna granica – Prevlaka, očito je da se s tim izvorom i dalje, dugoročno gledano, računa.

U projekcijama rađenim u ovoj studiji za sljedeće srednjoročno razdoblje, kroz pretpostavku o nultom doprinosu iz tog izvora, uvažena je, međutim, trenutna mjera Hrvatskih voda kojom se više ne izdaju koncesije za eksploataciju građevnog šljunka i pijeska na području VGO Zagreb (okvirno Grad Zagreb i Zagrebačka županija).

9.1.2.5 Dobava iz drugih područja (izvan Zagrebačkog prostora)

Anketirani dobavljači iz šireg okolnog prostora iskazali su svoju spremnost da, ukoliko bude postojala potražnja na Zagrebačkom tržištu, naravno, u uvjetima trenutne ili više cijene, značajno povećaju dobavljane količine materijala. Tablica 57. prikazuje mogućnost dobave iz drugih područja do 2006. godine, dobivenu sumiranjem mogućnosti svih anketiranih dobavljača, te projekciju mogućeg rasta udjela dobave iz drugih područja u namirivanju potreba Zagrebačkog tržišta. Tablica 57. Projecirane mogućnosti dobave iz drugih područja do 2006.

2003. 2005. 2006. Dobava iz drugih područja [1000 m3] 1836 3000 3800 Ukupna potražnja na Zagrebačkom tržištu [1000 m3] (uz pretpostavljeni porast od 4% godišnje)

5156 5577 5800

Tržišni udio dobave iz drugih područja 36% 54% 66%

ukupnu sliku stanja.


126

Očit rastući deficit lokalne ponude, kao posljedica trenutne restriktivne politike eksploatacije mineralnih sirovina na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, može se teorijski, na osnovi postojećih podataka evidentno i u praksi, nadoknaditi iz okolnog prostora u kojemu postoje dovoljni prirodni resursi, a zadnjih godina osposobili su se i dodatni proizvodni i transportni kapaciteti.

9.2 Razvojne opcije gospodarenja mineralnim sirovinama u Zagrebačkoj županiji u svjetlu perspektiva ponude i potražnje na Zagrebačkom tržištu

U kontekstu navedenoga, očito je da Zagrebački prostor, kao milijunsko tržište (okvirno 1.1 milijuna stanovnika) koje se na neki način mora namiriti znatnim količinama kamenih materijala, postoji neovisno o odlukama koje će se u budućnosti donositi u vezi s korištenjem mineralnih sirovina koje postoje unutar Zagrebačkog prostora, odnosno Zagrebačke županije.

Pri tome je situacija u pogledu alternativnih načina namirivanja u osnovi vrlo jednostavna:

• ukoliko postoji, ponuda od proizvodnje iz lokalnih izvora ima značajnu kompetitivnu prednost na tržištu pred ponudom iz udaljenijih izvora, zbog brzog rasta troškova transporta s udaljenošću

• dio potreba koji se ne bude namirivao iz lokalnih izvora, namirit će se uvozom iz drugih područja, te nelegalnom eksploatacijom.

Postojeći trendovi (vidi Tablica 55.) jasno govore da se trenutno, bilo svjesno kroz restriktivne odredbe, bilo nesvjesno kroz nepostojanje konstruktivne razvojne politike i nedovoljno nastojanje oko rješavanja problema koji blokiraju proizvodnju, preferira varijanta uvoza iz okolnog područja.

U nastavku se navodi niz argumenata koji bi trebali pokazati da takav scenarij, s obzirom na prirodne, društvene i gospodarske datosti, definitivno nije niti optimalan način snabdijevanja Zagrebačkog tržišta, niti optimalan način gospodarenja resursima na području Zagrebačke županije. Argumenti su kako slijedi:

• Odluka da se postojeći resurs ne koristi, pogotovo u uvjetima relativno velike nezaposlenosti i velike potražnje za potencijalnom robom, predstavlja gubitak potencijalnih radnih mjesta90 i doprinosa BDP-u. Pri tome je posve izvjesno da eksploatacija mineralne sirovine, ukoliko se radi na ispravan način, što je dokazano moguće ukoliko postoji prepoznati zajednički interes i dobra volja svih relevantnih aktera, predstavlja i gospodarski i okolišno prihvatljiviji način korištenja prostora od mnogih trenutno uvriježenih91.

• Zanemarivanje resursa mineralnih sirovina (u planiranju i upravljanju) vodi postupnom smanjivanju njegovog potencijala, budući da drugi sadržaji u prostoru, ne uvažavajući mineralnu sirovinu kao potencijal, svojim razvojem, na ireverzibilan način smanjuju mogućnosti eksploatacije.

• Povećani trošak transporta koji se pribraja trošku proizvodnje sirovine nužno će uzrokovati rast cijene materijala na tržištu. Ovome treba pridodati i činjenicu da sa smanjivanjem udjela lokalne ponude na tržištu opada i njegov utjecaj na formiranje cijene. Može se očekivati da će, u trenutku kada zagrebački prostor lokalnom ponudom više neće moći znatnije utjecati na tržište kamenim materijalima, ostali dobavljači povisiti cijene, budući da su one trenutno – u fazi osvajanja tržišta –

90 Iako nije moguće u potpunosti korelirati godišnju proizvodnju mineralne sirovine s brojem radnih mjesta, jer tehnologija predstavlja vrlo značajan faktor u produktivnosti, na osnovi prikupljenih podataka utvrđena je korelacija prema kojoj okvirno jedno radno mjesto odgovara godišnjoj eksploataciji od oko 10.000 m3 kamenog materijala. Okvirni doprinos BDP lako se može procjeniti na način da se pomnoži broj novih radnih mjesta s trenutnom ocjenom za prosječnu produktivnost – 100.000 kn (ili 13.000 Eura). Pri tome treba naglasiti da je to vrlo konzervativna procjena novostvorene vrijednosti jer, primjerice, IGM Šljunčara ima produktivnost čak 180.000 kn (23.300 Eura), iako ima relativno visoke troškove proizvodnje zbog zahtjevnih tehnoloških uvjeta kopa. 91 npr. prenamjenom poljoprivrednog zemljišta u eksploatacijsko polje za šljunčaru, godišnji gubitak zbog onemogućene poljoprivredne proizvodnje je za polje površine 10 ha oko 300.000 kn (za neku srednju kombinaciju kultura: kukuruz, pšenica, voće i povrće). Korist od šljunčare, i u fazi aktivne eksploatacije, i u fazi korištenja konačne namjene – npr. ŠRC, svakako je veća, i financijski i po doprinosu zaposlenosti.


127

na granici rentabilnosti. Tablica 58. prikazuje raščlambu cijene kubika kamenih materijala na Zagrebačkom tržištu, usporedno za materijale iz tri glavne regije iz kojih se snabdijeva tržište.

Tablica 58. Usporedba i raščlamba cijene kubika [m3] kamenih materijala na Zagrebačkom tržištu

IZVOR \ FRAKCIJA 0-4 mm 4-8 mm 8-16 mm 16-32 mm Mješavina za beton Šljunak iz ZAGREBAČKE regije

90 / 25 / 115 40 / 25 / 65 40 / 25 / 65 40 / 25 / 65 42 / 25 / 67

Šljunak iz KOPRIVNIČKE I VARAŽDINSKE regije

60 / 55 / 115 30 / 55 / 85 20 / 55 / 75 10 / 55 / 65 23 / 55 / 78

Kameni agregat iz ZAGORJA

70 / 47 / 117 - - - -

Cijene su izražene u kunama. Cijene su bez PDV-a. Prvi broj se odnosi na cijenu materijala na eksploatacijskom polju, drugi na prijevoz do odredišta u Zagrebačkom prostoru, treći je ukupna cijena. (Cijene dobivene od raznih proizvođača kroz anketne upitnike značajno odstupaju jedna od druge, što dijelom može biti stoga što su neki proizvođači dali cijenu s PDV-om, neki bez njega, no dio je sigurno posljedica različite kvalitete prirodnoga materijala, te razine oplemenjenosti sirovine prije prodaje).

• Značajniji rast cijena može se očekivati i znatno ranije nego što se u potpunosti zamijene lokalni izvora s vanjskima, budući da će preostali lokalni proizvođači nastojati što je duže moguće koristiti sve izraženije monopolnu poziciju na svom segmentu tržišta. Svako stanje tržišta u kojemu dio ponude dolazi iz izvora koji u startu, zbog većih troškova transporta, imaju veći trošak proizvodnje, omogućuje preostalim lokalnim ponuđačima povoljnije uvjete poslovanja92.

• Kako je država (županija, gradovi, općine) u pravilu najveći investitor u graditeljstvu na svom području (cestogradnja, komunalna infrastruktura, itd.), efekt povećanja cijena najviše pogađa upravo nju. Sumarno, umjesto generiranja novostvorene vrijednosti i povećanja zaposlenosti kojima se proračun puni, generira se dodatni trošak, kojim se proračun brže prazni.

• Ukoliko se doista ne radi o zaustavljanju eksploatacijom uzrokovane devastacije izrazito vrijednog lokaliteta u pogledu prirodne, krajobrazne, okolišne vrijednosti, očito je da dopremanje mineralne sirovine iz veće udaljenosti ima veći ukupni negativni utjecaj na okoliš i javnu infrastrukturu, jer jedna njegova, često i najznačajnija stavka – transport – raste.

• Još značajniji od prethodnoga jednostavnog argumenta protiv „restriktivne politike eksploatacije kao učinkovitog instrumenta zaštite okoliša“ je onaj koji restriktivnu politiku povezuje s rastom „divlje“ eksploatacije. Naime, rast cijena čini divlju eksploataciju profitabilnijom, pa je logično očekivati porast intenziteta nelegalne („divlje“) eksploatacije sa svim njenim negativnim posljedicama.

• Iako se neotvaranjem novih polja „čuva prostor“, zaboravlja se da je nužna alternativa njegovo „trošenje“ na drugome mjestu - za potrebe uspostave pretovarnih punktova – koje se obično nalazi u zoni ukupno većeg pritiska na prostor u odnosu prema eksploatacijskom polju koje je (barem u trenutku otvaranja) uvijek u perifernim područjima.

• Svjesni odabir politike kojom se, usprkos mogućnosti ekonomski profitabilne eksploatacije sirovine na vlastitom području, ona uvozi sa drugog područja, ima i moguće nepovoljne političke konotacije, jer se može prigovoriti „kolonijalnom“ odnosu eksploatacije manje bogatih okolnih područja.

• Konačno, brzo zatvaranje lokalnih eksploatacijskih polja u trenutku kada ona zbog loše prakse u prošlosti u pravilu predstavljaju devastirane dijelove prostora, smanjuje vjerojatnost sanacije tih lokaliteta i njihovog privođenja smislenoj konačnoj namjeni. Nekorištenje opcije proizvodne sanacije kao jedinu alternativu ostavlja investiranje značajnih sredstava u sanaciju, za što, u trenutnom gospodarskom kontekstu, najvjerojatnije neće biti mogućnosti.

92 Inačica ove priče, u varijanti kada je koncesionar ujedno i građevinska tvrtka, je da je onaj tko ima vlastite lokalne izvore agregata u tržišnoj prednosti pred onim koji mora kupovati skupe agregate iz udaljenijih izvora. Da je sve ovo aktualno, jasno govori činjenica da su neke šljunčare, koje su u prošlosti bile temelj opskrbe Zagreba agregatima, danas zatvorile vrata tržištu i materijal iz njih koriste samo nositelji koncesije za eksploataciju.


128

Analiza prikupljenih podataka o trenutnom stanju i trendovima u eksploataciji i ponudi kamenih materijala na zagrebačkom tržištu, kao najznačajnije čimbenike koji određuju perspektivu, odnosno alternativne scenarije budućnosti sektora gospodarenja mineralnim sirovinama u Zagrebačkoj županiji, nesumnjivo prepoznaje:

1. uspješnost u rješavanju brojnih naslijeđenih problema koji predstavljaju prepreku potpunoj legalizaciji djelatnosti na svim planom utvrđenim postojećim legalnim eksploatacijskim poljima (i u smislu nastavljanja postojeće proizvodnje i u smislu aktualiziranja utvrđenih zaliha)

2. gospodarsko-političku odluku o razini na kojoj će se iskoristiti postojeće tržišne mogućnosti razvoja.

U nastavku se skicira nekoliko mogućih scenarija razvoja sektora eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije, promatrano u kontekstu Zagrebačkog tržišta, u kojima se kao nezavisne varijable tretiraju upravo prethodno navedena dva čimbenika, dok se sve ostale veličine tretiraju kao zavisne varijable.

Tablica 59. skicira „PESIMISTIČNO-RESTRIKTIVNI“ SCENARIJ, u kojemu se problemi (ne)rješavaju jednostavnom primjenom samo restriktivnih mjera, a kao posljedica, proizvodnja se postupno gasi, devastirani prostori ostaju nesanirani, a potrebe se zadovoljavaju iz okolnih područja. Ovakav očito izrazito nepovoljan scenarij realno je moguć, pa čak i vjerojatan ukoliko se vrlo brzo ne donesu odluke i poduzmu mjere kojima će se napraviti konkretni pomaci u rješavanju navedenih problema! Tablica 59. Perspektive razvoja sektora eksploatacije kamenih materijala u Zagrebačkoj županiji, u kontekstu Zagrebačkog tržišta – „pesimistično-restriktivni“ scenarij

PRETPOSTAVKE: • Potražnja na Zagrebačkom tržištu raste stopom od 4%, a potom nastavlja oscilirati oko 5.5 milijuna m3. • Potražnja je uvijek zadovoljena, ako ne lokalnom proizvodnjom, deficit se nadoknađuje uvozom. • Potpuni neuspjeh rješavanja sporova koji priječe legalizaciju (dobivanje koncesije, usklađivanje aktivnosti s

koncesijom, i sl.). • Inspekcija zatvara sva eksploatacijska polja gdje je to po nekoj zakonskoj osnovi moguće, što efektivno smanjuje i

ukupne utvrđene zalihe i volumen godišnje proizvodnje. PONUDA (količine u 1000m3) IZVOR

2003. 2005. 2006. 2015. Zagrebačka županija 2500 1880 1880 0 Grad Zagreb 420 130 0 0 Nelegalna eksploatacija 150 100 100 500 Korito rijeke Save 0 0 0 0 Građevni iskopi 250 300 350 350 Dobava iz drugih područja 1836 2950 3300 4800 Potražnja: 5156 5360 5600 5650 POJAŠNJENJE POSLJEDICA:

• Zbog zatvaranja od strane RI, razina proizvodnje se već prve godine smanjuje u Zagrebačkoj županiji na 75%, a u Gradu Zagrebu na 30% proizvodnje iz 2003., sa svim pratećim negativnim društveno-gospodarskim učincima, a bez rješavanja postojećih problema devastiranog prostora.

• Poučeni lošim iskustvom s postojećih eksploatacijskih iskustava, gdje situacija ne obećava razriješenje, a restrikcija ostavlja kao rezultat blokirane / napuštene / devastirane prostore, odluka o trajnoj zabrani otvaranja novih eksploatacijskih polja rezultira postupnim (za 10-tak godina) potpunim gašenjem sektora.

• Porast nelegalne eksploatacije potaknut je porastom cijena uzrokovanim nestašicom jeftinijih lokalnih legalnih izvora.

• Tržište se 90% snabdijeva iz vanjskih izvora, sa svim negativnim posljedicama koje slijede, no potrebe se uredno namiruju, je su stalno je unutar najavljenih mogućnosti povećanja dobave (3000 (2005.); 3800 (2006.)).

Skicirani scenarij sa rezultirajućom gotovo isključivom dobavom iz udaljenijih područja, sukladno prije danim argumentima, osim što ima katastrofalne posljedice za postojeće rudarske gospodarske subjekte sa zagrebačkog područja i njihove uposlenike, ima i niz drugih negativnih posljedica (cijena gradnje, stanje magistralnih cesta, poticaj za nelegalnu eksploataciju, nesaniranje postojećih polja – devastiranih prostora, itd).


129

Tablica 61. skicira „OPTIMISTIČNI-RAZVOJNO AMBICIOZNI“ SCENARIJ, gdje se uspješno rješavaju sve zapreke legaliziranju postojećih polja i zaliha, a kao cilj se postavlja maksimalno korištenje tržišne komparativne prednosti koju daje veća prostorna blizina tržištu (i stoga manja cijena transporta), odnosno postupno maksimalno povećanje tržišnog udjela. Pri tome je ključno primijetiti da povećanje nije moguće postići ukoliko se prvo do neke razine ne razriješe i postojeći problemi. S obzirom na postojeću distribuciju moći i interesa, odobravanje otvaranja novih polja bez rješavanja starih problema, prije bi dovelo do blokade sustava, nego do povećanja proizvodnje. Isto tako, radi stvaranja okružja u kojemu je moguća proizvodna sanacija, nužno je uvesti varijabilnu rudarsku rentu, kojom će se manje opterećivati eksploatacijska polja koja već imaju veće troškove proizvodnje zbog ulaganja u sanacijske radove. Tablica 60. Perspektive razvoja sektora eksploatacije kamenih materijala u Zagrebačkoj županiji, u kontekstu Zagrebačkog tržišta – optimistični, razvojno ambiciozni scenarij

PRETPOSTAVKE: • Potražnja na Zagrebačkom tržištu raste stopom od 4%, a potom nastavlja oscilirati oko 5.5 milijuna m3. • Potražnja je uvijek zadovoljena, ako ne lokalnom proizvodnjom, deficit se nadoknađuje uvozom. • Zadovoljavajući uspjeh rješavanja sporova koji priječe legalizaciju (dobivanje koncesije, usklađivanje aktivnosti s

koncesijom, i sl.). • Politička odluka da se tržišni udio Zagrebačke županije podigne na maksimum koji omogućuje komparativne

prednosti pred konkurencijom iz okolnih područja. • Prilikom dozvoljavanja otvaranja novih polja, varijabilnom rudarskom rentom se osigurava ekonomska održivost i

onih eksploatacijskih polja koje imaju povećana davanja radi otežanih uvjeta kasnije faze eksploatacije, sanacije naslijeđene devastacije, i sl.

PONUDA (količine u 1000m3) IZVOR 2003. 2005. 2006. 2015.

Zagrebačka županija 2500 3000 3500 4000 Grad Zagreb 420 500 700 800 Nelegalna eksploatacija 150 100 50 50 Korito rijeke Save 0 0 0 0 Građevni iskopi 250 300 350 350 Dobava iz drugih područja 1836 1460 1000 450 UKUPNO 5156 5360 5600 5650 POJAŠNJENJE POSLJEDICA:

• Smanjenje nelegalne eksploatacije, budući da postoji dovoljno jeftine legalno vađene sirovine. • Brzo smanjenje udjela vanjskih dobavljača zbog dovoljno jeftinije lokalno vađene sirovine. • Poučen pozitivnim iskustvom Zagrebačke županije i Grad Zagreb revidira svoju restriktivnu politiku i odobrava

projekte kojima se vrši proizvodna sanacija postojećih trenutno devastiranih prostora. • Poučeni dobrim iskustvom s postojećih eksploatacijskih polja, razina animoziteta prema djelatnosti eksploatacije

umanjena, te se postupno, sustavno i planski alociraju područja i za nova eksploatacijska polja s ciljem održavanja kontinuiteta proizvodnje na željenoj razini.

Konačno, Tablica 61. prikazuje „OPTIMISTIČNI – UMJERENO RAZVOJNO AMBICIOZAN“ SCENARIJ. Razlika u odnosu na prethodni scenarij je da je umjesto nastojanja da se maksimizira tržišni udio lokalne proizvodnje, svjesno donesena odluka da se lokalnom proizvodnjom snabdijeva 70% tržišta, što kao posljedicu ima nešto više cijene materijala na tržištu, a to ostavlja više mogućnosti za namirivanje sredstava potrebnih za sanaciju postojećeg naslijeđa manje okolišno brižne prošlosti. Osim toga, ukupno opterećenje ostaje otprilike na trenutnoj razini, samo u puno boljoj atmosferi i sa puno boljim posljedicama za okoliš i lokalnu zajednicu. Tablica 61. Perspektive razvoja sektora eksploatacije kamenih materijala u Zagrebačkoj županiji, u kontekstu Zagrebačkog tržišta – optimistični, razvojno srednje ambiciozni scenarij


koncesijom, i sl.). • Politička odluka da se tržišni udio Zagrebačke županije postupno podigne na 70%. • Prilikom dozvoljavanja otvaranja novih polja, varijabilnom rudarskom rentom se osigurava ekonomska vitalnost onih

eksploatacijskih polja koje imaju povećana davanja radi otežanih uvjeta kasnije faze eksploatacije, sanacije


130

naslijeđene devastacije, i sl. PONUDA (količine u 1000m3) IZVOR

2003. 2005. 2006. 2015. Zagrebačka županija 2500 2750 2850 2800 Grad Zagreb 420 500 700 800 Nelegalna eksploatacija 150 100 50 50 Korito rijeke Save 0 0 0 0 Građevni iskopi 250 300 350 350 Dobava iz drugih područja 1836 1700 1650 1650 UKUPNO 5156 5360 5600 5650 POJAŠNJENJE POSLJEDICA:

• Smanjenje nelegalne eksploatacije, budući da postoji dovoljno jeftine legalno vađene sirovine. • Brzo smanjenje udjela vanjskih dobavljača zbog dovoljno jeftinije lokalno vađene sirovine. • Poučen pozitivnim iskustvom Zagrebačke županije i Grad Zagreb revidira svoju restriktivnu politiku i odobrava

projekte kojima se vrši proizvodna sanacija postojećih trenutno devastiranih prostora. • Poučeni dobrim iskustvom sa postojećih eksploatacijskih polja, razina animoziteta prema djelatnosti eksploatacije


• 70% tržišnog udjela omogućuje manje (ravnomjernije) opterećenje okoliša, te višu cijenu iz koje se može više izdvojiti za okoliš i druge vidove kompenzacije.

• Razina proizvodnje u Zagrebačkoj županiji je ona koja trenutno postoji, ali u puno boljoj atmosferi, s puno boljim (sanacijskim) posljedicama.

Skicirani scenariji zasnovani na uvidu u postojeću situaciju pokazuju:

• da postoji veliki prostor za unapređenja prakse kojima bi se 1) pozitivni društveno-gospodarski učinci djelatnosti čak i unaprijedili; 2) negativni učinci / utjecaj (na okoliš, na prirodu, na javnu cestovnu infrastrukturu) značajno smanjili i sveli na prihvatljivu razinu; 3) razina konflikta smanjila pravednijom raspodjele šteta i koristi od eksploatacije, na način da se dio dobiti koristi za kompenzaciju u procesu nagodbe

• da se pasivnom i restriktivnom politikom koja od instrumenata koristi samo sankcije izvjesno postiže podoptimalno rješenje.

Pri tome treba ponovno naglasiti da sva razmatranja mogućih budućih scenarija ukazuju na rješavanje postojećeg naslijeđa problematične prošlosti kao na neizostavni dio svakog poželjnog, realno ostvarivog rješenja. Drugim riječima, osnovno pitanje na koje se može i treba dati smislen odgovor u prvo redu jest „KAKO SE“ treba i može obavljati djelatnost korištenja mineralnih sirovina, a tek u kontekstu odgovora na to pitanje, može se smisleno odgovoriti i na pitanja „DA LI SE“ i „KOLIKO SE“ trebaju eksploatirati mineralne sirovine na prostoru Zagrebačke županije.

Propisivanjem obaveze izrade ove Studije, prostorni plan Zagrebačke županije napravio je prvi korak u građenju alternative „crno-bijelom“ načinu viđenja problema i njegovih mogućih rješenja, u kojemu je jedina alternativa kaosu i destrukciji trivijalna potpuna restrikcija. Ova Studija čini korak dalje, na način da, neuređenom kaosu s jedne, i očito podoptimalnoj restriktivnoj politici upravljanja resursima s druge strane, kao alternativu nudi uspostavu sustava održivog gospodarenja postojećim resursima.

Cjelokupna logika i elementi predlaganog sustava održivog gospodarenja postojećim resursima, na razini detalja i operativne provedivosti koji su određeni trenutnim kontekstom, opisani su u sljedećem poglavlju – Prijedlog sastavnica Programa održivog korištenja mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije.


131

10 Prijedlog sastavnica Programa održivog korištenja sirovina Prijedlog sastavnica Programa održivog korištenja sirovina, sukladno zahtjevu iz projektnog zadatka, strukturiran je u formatu „log-frame matrice93“, pod čime se podrazumijeva standardizirani pristup planiranju, s posebnim naglaskom na jasnom definiranju osnovnih sastavnica programa, odnosno jasne odgovore na sljedeća četiri pitanja: 1) ŠTO se projektom / programom želi postići; 2) KAKO se to namjerava učiniti; 3) što su osnovne PRETPOSTAVKE; te 4) kako će se učinjeno i postignuto94 PRATITI i OCJENJIVATI.

Prve dvije navedene sastavnice programa – što se želi postići i kako – određene su hijerarhijom ciljeva i strategijom za njihovo postizanje, razloženom u niz mjera / aktivnosti. Pod hijerarhijom ciljeva misli se na pristup gdje se relativno općeniti cilj više razine dostiže kroz ostvarenje više detaljnije definiranih ciljeva niže razine, a ovi se opet ostvaruju mjerama / aktivnostima.

Hijerarhija ciljeva, u našem slučaju, sastoji se od vizije i dvije razine ciljeva programa, gdje se vizija ostvaruje ostvarivanjem ciljeva više razine, a svaki od njih opet kroz ostvarivanje skupa detaljnijih ciljeva niže razine. Ciljevi niže razine ostvaruju se provođenjem mjera, koje su u ovom prijedlogu Programa dane u dvije razine različite sveobuhvatnosti, prioritetnosti i detaljnosti. Prva razina je relativno sveobuhvatan skup generalnih smjernica za upravljanje sektorom gospodarenja mineralnim sirovinama, izveden na osnovi iskustava i preporuka „najbolje prakse“ gospodarenja mineralnim sirovinama (npr. Šolar 2004) u EU i svijetu. Potom su, primjenom navedenih smjernica na trenutno stanje sektora na području Zagrebačke županije, identificirane i operativnije razrađene prioritetne mjere. Svaka od prioritetnih mjera u pravilu doprinosi istovremeno ostvarenju većeg broja deklariranih ciljeva.

Treća navedena sastavnica programa – pretpostavke – objašnjava logiku povezivanja aktivnosti i ciljeva nižih razina s očekivanim rezultatima / ishodima na višoj razini.

Četvrta, posljednja sastavnica log-frame pristupa planiranju – indikatori uspješnosti provedbe te načini njihovog praćenja i interpretacije / vrednovanja – dodaje programom definiranom procesu upravljanja sposobnost praćenja i vrednovanja postignutoga, što je temelj za njegovo trajno cikličko prilagođavanje i unapređivanje.

Konačno, treba naglasiti da se ovim poglavljem ne donose sastavnice Programa održivog korištenja sirovina, već se daje tek prijedlog Programa, u kojemu se pojedini odabiri nastoje jasno argumentirati eksplicitnim navođenjem pretpostavki, te logike i kriterija vrednovanja posljedica. Naime, najviše što Studija, kao stručna analiza predmetnog problema, može i treba dati u širem planersko-upravljačkom kontekstu, jest razjašnjavanje problema na način da se: 1) svi relevantni dostupni podaci i informacije o problemu prikupe i strukturiraju u što cjelovitiju i objektivniju sliku postojećeg stanja; te da se 2) identificiraju alternative, te pretpostavke i posljedice vezane uz svaku od njih. S druge strane, politike / strategije / programi / planovi su dokumenti koji se donose u sferi javne politike, odnosno u kontekstu društvenog pregovaranja među svim zainteresiranim stranama, gdje svaka strana u pregovore ulazi sa svojim vrijednosnim sustavom i svojim pojedinačnim interesima95. To se odnosi i na ovu Studiju, na način da bi proces pretvorbe ovih prijedloga u konačni program trebao uključiti: prezentaciju prijedloga svim zainteresiranim stranama; prikupljanje i uvažavanje njihovih komentara i sugestija; rješavanje mogućih konflikata; te zajedničko usvajanje takvim procesom dobivene konačne verzije Programa.

93 Log frame matrica je engleski naziv standardne metodologije planiranja. Log frame dolazi od Logical framework što se može prevesti kao „Logički okvir“. Matrica se odnosi na standardni zapis osnovnih elemenata u formi dvodimenzionalne matrice –tablice. 94 Terminima „Učinjeno“ i „postignuto“ prevodi se engleske termine „output“ i „outcome“, gdje je prvo izvršena aktivnost, a drugo ono što se njome postiglo u kontekstu ostvarenja postavljenih ciljeva. 95 Pri tome treba naglasiti da se ovom tvrdnjom nikako ne negira važnost stručnog (sustavnog, cjelovitog, objektivnog, utemeljenog, …) sagledavanja problema, već se samo želi razjasniti uloga Studije u donošenju Programa. Studije se kao stručne podloge rade jer se očekuje da će njihovo postojanje podići cjelovitost i objektivnost javne debate, pa time i kvalitetu konačnog rješenja do kojega će se doći demokratskim procesom političkog pogađanja između zainteresiranih društvenih grupa.


132

10.1 Hijerarhija ciljeva programa gospodarenja mineralnim sirovinama Zagrebačke županije

10.1.1 Strateška vizija razvoja

Strateška vizija razvoja sektora eksploatacije mineralnih sirovina je njegov održivi razvoj koji doprinosi i održivom razvoju Zagrebačke županije u cjelini96.

Konkretnije, to je razvoj koji vodi računa o sve tri prepoznate dimenzije održivog razvoja – gospodarskom prosperitetu, društvenoj pravednosti i očuvanoj kvaliteti okoliša.

Jasno, budući da se radi o neobnovljivom resursu koji se eksploatacijom nepovratno troši, kriterij prema kojemu se ocjenjuje njegovo održivo korištenje ne može biti apsolutno očuvanje resursa – prirodnog kapitala, u smislu tzv. „jake održivosti“, već se on zamjenjuje manje strogim principom „meke održivosti“, gdje su prihvatljivi oni načini korištenja koji uvećavaju ukupnu količinu svih vrsta kapitala zajedno, što uključuje: prirodni (tradicionalni prirodni resursi), stvoreni (proizvedena sredstva proizvodnje i izgrađena infrastruktura), ljudski (zdravlje i općenito dobrobit pojedinaca / ljudi) i društveni (sveukupnost ljudskih odnosa, normi i institucija) kapital. Pri tome treba nastojati da negativni utjecaji (na okoliš, društvo, pojedince, gospodarsku učinkovitost i kompetitivnost) budu minimalni.

Ostvarivanje ove vizije trajna je zadaća koja se ostvaruje kroz uspostavu adaptivnog sustava održivog gospodarenja mineralnim sirovinama.

10.1.2 Definiranje ciljeva

Vizija održivog razvoja djelatnosti prirodno se, sukladno osnovnim aspektima održivosti, razlaže na četiri osnovna razvojna cilja. To su: 1) očuvanje resursa; 2) okolišno osjetljivije gospodarenje resursom; 3) gospodarski učinkovitije gospodarenje resursom; te 4) društveno pravednije i učinkovitije gospodarenje resursom. U nastavku se svaki od ovih općenitih ciljeva detaljnije objašnjava i razlaže na ciljeve niže razine i skupove mjera kojima se oni ostvaruju. Tablica 62. daje pregledni prikaz hijerarhije ciljeva i mjera u održivom gospodarenju mineralnim resursima. Tablica 62. Pregledni prikaz hijerarhije ciljeva i mjera u održivom gospodarenju mineralnim resursima

STRATEŠKA VIZIJA RAZVOJA:

CILJEVI VIŠE RAZINE

CILJEVI NIŽE RAZINE

ZADAĆE / MJERE

Osigurati osnovni fond podataka o resursima potreban za racionalno gospodarenje. Osigurati procese unapređivanja podatkovnog fonda i njegove primjene u zaštiti resursa. Osigurati materijalnu osnovicu zaštite resursa (angažiranje sredstava koncesionara - izdvajanih 3% za istraživanje?).

Zaštita resursa

Dugoročno osiguravanje pristupa ležištima, „rezerviranjem prostora“ za eksploataciju mineralnih sirovina (dugoročna zaštita – rezervacija kvalitetnih ležišta). Racionalno – optimalno iskorištavanje resursa u ležištima koja se eksploatiraju.

OČUVANJE RESURSA

Racionalno korištenje Poticanje reciklaže (oporabe) sekundarnih sirovina i primjene

zamjenskih obnovljivih resursa.

96 Ova vizija u skladu je i sa Strategijom i Programom održivog gospodarskog razvoja Zagrebačke županije (GlZagZup04/03), gdje je kao jedan od ciljeva u sklopu gospodarstvenog korištenja prirodnih resursa istaknuta kontrolirana eksploatacija i istraživanje mineralnih sirovina, osobito šljunka i pijeska; i sa Prostornim planom Zagrebačke županije, gdje se među ciljevima prostornog razvoja županijskog značaja nalaže da eksploatacija mineralnih sirovina treba biti održiva i voditi brigu o okolišu, krajoliku, tlima i vodama; da ih treba koristiti racionalno; te da prioritet ima eksploatacija u funkciji sanacije postojećih eksploatacijskih polja i njihovog privođenja konačnoj namjeni.


133




ZADAĆE / MJERE

Uvjetovanje eksploatacije garancijama za privođenje prostora kvalitetno utvrđenoj konačnoj namjeni, koja će biti smisleni dio i unapređenje kvalitete šireg prostora (sinergetsko korištenje potencijala prostora). Osmišljavanje modaliteta eksploatacije s ciljem optimalnog smanjenja negativnih utjecajh na okoliš u svakoj fazi eksploatacije.

Smanjivanje negativnog utjecaja od ireverzibilne promjene prostora Prioritena sanacija / rekultivacija aktualno devastiranih područja

optimalno osmišljenim zahvatom sanacije i eksploatacije u funkciji privođenja prostora konačnoj namjeni. Inzistiranje na svrhovitosti i kvaliteti procjene utjecaja na okoliš u procesu odobravanja zahvata. Uvođenje sustava upravljanja okolišem u poslovanje koncesionara. Primjena najboljih postojećih tehnologija (BAT – Best available technologies) i procedura.

OKOLIŠNO OSJETLJIVIJE gospodarenje resursom

Smanjivanje negativnog utjecaja proizvodnog procesa na okoliš

Praćenje i izvještavanje o stanju okoliša kao dio adaptivnog sustava upravljanja i mjera unapređenja odnosa sa lokalnom zajednicom. Izgradnja i održavanje optimalnih proizvodnih kapaciteta. Identifikacija i osiguravanje dovoljnih eksploatacijskih rezervi koje će stvarno biti moguće koristiti. Osiguranje pristupa resursima – odobravanje eksploatacijskih polja i rudarskih koncesija.

Osiguranje zadovoljenosti potreba društva / tržišta za sirovinom Izrada bilance mineralnih sirovina za područje županije.

Osiguravanje potrebnih prostornih pretpostavki (planskih i infrastrukturnih). Stabilan i efikasan sustav izdavanja odobrenja za eksploataciju. Konzistentna primjena pravila i standarda koji će jednako obavezivati sve strane u sustavu gospodarenja. Funkcionalno tržište kapitala.

Održavanje funkcionalnog poslovnog okruženja

Razumna politika određivanja visine poreza i naknada za eksploataciju. Dobro definirana vlasnička prava. Doprinos

novostvorenoj vrijednosti i zaposlenosti

Mobiliziranje postojećih prirodnih i ljudskih resursa.

Uvećavanje gospodarskih učinaka uspostavom lanca dodane vrijednosti. Unapređenje procesa proizvodnje (bilo boljom organizacijom kroz npr. ISO 9000, bilo kroz R&D i iznalaženje tehnoloških unapređenja – BAT). Unapređenje kvalitete proizvoda (i njegovo marketinško osmišljavanje).

GOSPODARSKI UČINKOVITIJE gospodarenje resursom

Zadržavanje kompetitivnosti u uvjetima internaliziranih tradicionalno eksternih troškova proizvodnje

Stalno educiranje i trening, te osiguranje kvalitetnih radnih uvjeta, kao preduvjet kvalitetne, zdrave i motivirane radne snage.

Razvoj poslovne kulture (uvođenje sustava kvalitete, npr. ISO, i sl.) Identificiranje i uvažavanje vrijednosnih sustava, sadržaja i obuhvata interesa, te ciljeva osnovnih zainteresiranih strana. Transparentnost i uključenost javnosti u proces odlučivanja.

Pravedna distribucija troškova i koristi od zahvata Razrada kvalitetnog rentnog sustava.

Osiguran pristup informacijama. Učinkovita zaštita prava i interesa svih uključenih strana.

ODRŽIVO GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA U KONTEKSTU ODRŽIVOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U CJELINI

DRUŠTVENO PRAVEDNIJE I UČINKOVITIJE

Kvalitetni (pravedan i učinkovit) zakonski okvir

Iniciranje unapređenja regulative - Optimalno osmišljena procedura odobravanja zahvata koja je dovoljno sveobuhvatna i temeljita, ali i fleksibilna, vremenski efikasna, financijski neinhibirajuća.


134




ZADAĆE / MJERE

Institucionalni kapacitet za provedbu i osiguranje provedbe zakonskih odredbi (dio sustava zadužen za praćenje i nadzor), za uspostavu i održavanje informacijske infrastrukture, za poticanje R&D aktivnosti, za kvalitetno upravljanje raspoloživim fondovima i dr. Poticanje dobrovoljne inicijative usmjerene na razvoj komunikacije. Poticanje dobrovoljne inicijative usmjerene na razvoj partnerstva. Poticanje dobrovoljne inicijative usmjerene na razvoj edukacije.

gospodarenje resursom

Razvijeno pozitivno proaktivno ozračje

Poticanje dobrovoljne inicijative usmjerene na razvoj participacije.

10.1.2.1 Očuvanje i zaštita resursa

Cilj očuvanja / zaštite resursa ostvaruje se kroz dva konkretnija cilja niže razine: 1) zaštitu resursa od njegove „sterilizacije“ ireverzibilnom namjenom prostora za neku nekompatibilnu djelatnosti; 2) njegovo štedno / racionalno korištenje.

Mjere kojima se ostvaruje prvi navedeni cilj, odnosno osiguravanje dugoročne raspoloživost primarnog materijala, uključuju: i) uvećanje znanja o postojećem potencijalu (ležištima u nekom upravljanom prostoru); ii) dugoročno planiranje koje rezervira (štiti prostor od drugih nekompatibilinih namjena) najprikladnija područja i tako dugoročno osigurava pristup ležištima.

Mjere kojima se ostvaruje drugi navedeni cilj, a kojima se nastoji djelovati na smanjivanje potrebe za novootkopanim agregatom, uključuju: iii) racionalizaciju eksploatacije prirodnog resursa kroz poticanje recikliranja sekundarnih sirovina (npr. građevinski otpad); iv) korištenje zamjena (alternativnih materijala) i obnovljivih resursa.

10.1.2.2 Okolišno osjetljivije gospodarenje resursom97

Okolišno osjetljivije gospodarenje podrazumijeva gospodarenje sirovinom na način koji ne rezultira trajnim negativnim utjecajem na okoliš, čak i kada se određena razina kratkoročnog lokaliziranog negativnog utjecaja tijekom eksploatacije ne može izbjeći. Cilj se ostvaruje kroz dva cilja niže razine: 1) smanjivanja negativnog utjecaja proizvodnog procesa na okoliš; 2) smanjivanja negativnog utjecaja od ireverzibilne promjene prostora.

Postoji cijeli niz načina / instrumenata kojima se može prepoznati, umanjiti, i kontrolirati negativni utjecaj na okoliš, koji svakako uključuje: i) kvalitetne procjene utjecaja na okoliš kao dio procesa odobravanja zahvata; ii) uvođenje sustava upravljanja okolišem; iii) primjene najboljih postojećih tehnologija i procedura.

Trajna izmjena reljefa neizbježna je posljedica eksploatacije na okoliš. Upravo zbog te trajnosti, vrlo važna „mjera“ je i iv) osmišljavanje eksploatacije na način da je od samog početka, od same zamisli projekta, u funkciji privođenja prostora nekoj novoj konačnoj namjeni, koja će biti smisleni dio i unapređenje kvalitete šireg prostora. Posebno je to moguće kada se radi o eksploataciji na područjima koja su trenutno već devastirana, bilo prijašnjom eksploatacijom, bilo na neki drugi način.

10.1.2.3 Gospodarski-učinkovitije gospodarenje resursom

Gospodarski učinkovitije gospodarenje resursom može se razložiti na četiri osnovna cilja niže razine. To su: 1) osiguranje zadovoljenosti potreba društva / tržišta za sirovinom; 2) održavanje funkcionalnog poslovnog okruženja; 3) doprinošenje novostvorenoj vrijednosti i zaposlenosti; 4) zadržavanje

97 Ostvarivanje ovog cilja prirodna je posljedica dosljednog poštivanja tri principa zaštite okoliša: principa predostrožnosti, onečišćivač plaća principa, te principa eko-efikasnosti.


135

kompetitivnost u uvjetima internaliziranih tradicionalno eksternih troškova proizvodnje (npr. utjecaj na okoliš).

Prvi cilj odnosi se na sigurnu opskrbu tržišta ovom robom koja je jedan od osnovnih preduvjeta današnjeg načina života. Mjere kojima se to postiže su: i) izgradnja i održavanje proizvodnih kapaciteta; ii) identifikacija dovoljnih resursa i zaliha; iii) osiguranje pristupa resursima (eksploatacijska polja i istražni prostori); iv) razvoj potrebnih infrastrukturnih pretpostavki (prometna (cestovna i željeznička) i energetska infrastruktura).

Funkcionalno poslovno okruženje podrazumijeva: i) stabilan i efikasan sustav izdavanja odobrenja za eksploataciju; ii) konzistentnu primjenu pravila i standarda; iii) funkcionalno tržište kapitala; iv) razumnu politiku određivanja visine poreza i naknada za eksploataciju ; v) dobro definirana vlasnička prava.

Doprinošenje novostvorenoj vrijednosti i zaposlenosti maksimizira se na način da se mobiliziraju postojeći resursi, kako prirodni, tako i oni sadržani u ljudskom potencijalu i znanju. Budući da se radi o nužno potrebnoj robi, jedina alternativa razvoju lokalne / regionalne proizvodnje je uvoz koji generira zaposlenost i novostvorenu vrijednost negdje drugdje. Gospodarski učinci mogu se značajno poboljšati razvijanjem proizvodnih lanaca dodane vrijednosti.

Konačno, tvrtka treba zadržati kompetitivnost u uvjetima kada internalizira tradicionalno eksterne troškove proizvodnje, kao što su utjecaj na okoliš i sl. Načini / mjere kojima se kompetitivnost može unaprijediti i kada se vodi računa o okolišu, uključuju: i) unapređenje procesa proizvodnje (bilo boljom organizacijom kroz npr. ISO 9000, bilo kroz R&D i iznalaženje tehnoloških unapređenja – BAT); ii) unapređenje kvalitete proizvoda (i njegovo marketinško osmišljavanje); iii) stalno educiranje i trening, te osiguranje kvalitetnih radnih uvjeta, kao preduvjet kvalitetne, zdrave i motivirane radne snage; iv) razvoj poslovne kulture.

10.1.2.4 Društveno pravednije i učinkovitije gospodarenje resursom

Društveno pravednije i učinkovitije gospodarenje resursom podrazumijeva ostvarivanje ciljeva u vezi sa sljedeća tri osnovna aspekta društvenog konteksta gospodarenja mineralnim sirovinama: 1) identificirani i uvaženi vrijednosni sustavi, sadržaj i obuhvat interesa, te ciljevi osnovnih zainteresiranih strana, dogovorena rješenja koja na pravedan način distribuiraju cijenu i dobiti od zahvata; 2) osiguran kvalitetni – pravedan i učinkovit – zakonski okvir; 3c) razvijene dobrovoljne inicijative usmjerene na razvoj komunikacije, partnerstva, edukacije i participacije.

Kvalitetno ostvarenje prvog cilja važno je jer neuključena, nezadovoljna društvena skupina može onemogućiti proizvodnju, u inače optimalnim uvjetima. Važna mjera za uspješno dogovaranje je transparentnost i uključenost javnosti u proces odlučivanja, jednako kao i osiguran pristup informacijama.

Kvalitetan zakonsko-institucionalni okvir podrazumijeva i) učinkovitu zaštitu prava i interes svih uključenih strana; ii) optimalno osmišljenu proceduru odobravanja zahvata koja je dovoljno sveobuhvatna i temeljita, ali istovremeno i fleksibilna, vremenski efikasna, financijski neinhibirajuća; iii) institucionalni kapacitet za provedbu i osiguranje provedbe zakonskih odredbi (dio sustava zadužen za praćenje i nadzor), za uspostavu i održavanje informacijske infrastrukture, za poticanje R&D aktivnosti, za kvalitetno upravljanje raspoloživim fondovima, i dr.

Konačno, sustav bez minimalne doze (samo)inicijativnosti i motiviranosti na postizanje uspjeha, skup je dijelova koji se slabo pomiče. Poticanje komunikacije, participacije, edukacije i partnerstva među svim zainteresiranim stranama stvara klimu u kojoj se lakše dolazi do kvalitetnijih rješenja.


136

10.2 Sažetak osnovnih nalaza studije i prijedlog prioritetnih mjera

10.2.1 Sažetak nalaza o trenutnom stanju sektora eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije

U ovom dijelu ukratko su izloženi svi osnovni nalazi analiza iz prethodnih poglavlja, u istom poretku u kojemu se nalaze u Studiji, kao svojevrsni podsjetnik na postojeći kontekst za koji se definiraju prioritetne mjere. Nalazi i zaključci su kako slijedi:

• RH još nema nacionalnu strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama, koja predstavlja logičan okvir i skup smjernica za osmišljavanje strategije gospodarenja mineralnim sirovinama na regionalnoj razini. Međutim, može se očekivati da će strategija prepoznati činjenicu da su u širem Zagrebačkom prostoru koncentirani i potencijali za eksploataciju, i značajan dio ukupnog RH tržišta, te će stoga kao optimalni model gospodarenja sugerirati održivo korištenje postojećih resursa, naravno, uz uvažavanje okoliša i drugih interesa u prostoru, za što prostora nesumnjivo ima.

• Najrelevantniji trenutno postojeći dokument za gospodarenje mineralnim sirovinama na području Zagrebačke županije je Prostorni plan Zagrebačke županije, koji: 1) dopušta eksploataciju na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima, ali uz posebno naglašen zahtjev da ta eksploatacija, osim gospodarske funkcije koja se podrazumijeva, ima i funkciju prostorno oblikovno-tehničke sanacije i privođenja konačnoj namjeni; 2) nalaže izradu urbanističkih i detaljnih planova uređenja kojima će se ta konačna namjena i uklapanje u okoliš precizno odrediti; 3) nalaže iznalaženje kvalitetnih sanicijskih rješenja za sva postojeća napuštena eksploatacijska polja; 4) određuje načelo racionalnog korištenja mineralnih sirovina kao ograničenog i neobnovljivog dobra, kao osnovni kriterij pri određivanju lokacija za eksploataciju; te konačno 5) određuje obavezu izrade ove Studije koja operativno predstavlja preduvjet za eventualno otvaranje novih eksploatacijskih polja98, a dugoročnije predstavlja prvi korak u sustavnom upravljanju sektorom od kojega se očekuje da „stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekst cjelovitog društveno-gospodarskog razvoja Županije, te na osnovi analize razvojnih alternativa, razmotri i predloži modele županijske gospodarske politike u području gospodarenja njenim mineralnim sirovinama“.

• Komunikacija, kooperacija i koordinacija među akterima i zainteresiranim stranama izrazito su slabe. Štoviše, izrazito visoka razina međusobnog nepovjerenja predstavlja jednu od ključnih prepreka unapređenju stanja. Svijest o potrebi rješavanja ovog problema postupno jača, postoji i konačan broj pozitivnih inicijativa, no dugotrajni proces postupnog građenja povjerenja, podizanja međusobnog razumijevanja i uvažavanja, rušenja predrasuda i popravljanje lošeg imidža, tek predstoji.

• Podaci, kojih u osnovi i nema previše, uzevši u obzir da se radi o 30-tak eksploatacijskih polja na području Zagrebačke županije, razbacani su po mnogim mjestima, nepotpuni, upitne pouzdanosti, često nekonzistentni, te uglavnom vrlo teško dostupni. Posljedica nepostojanja pouzdanih, relevantnih i dostupnih informacija je izrazito veliki broj predrasuda i dezinformacija, koje dodatno opretećuju narušeno povjerenje.

• Sektor je karakteriziran relativno visokom razinom neuređenosti, nelegalnosti i neučinkovitosti, kako u provedbi odredbi, tako i u svom upravno-nadzornom dijelu.

• Analiza zakonske regulative pokazuje da je, u usporedbi sa srodnim područjima (gospodarenje vodama, gospodarenje šumama), uočljiva bitna razlika u pogledu toga da je intencija rudarskih zakona reguliranje gospodarske djelatnosti, a intencija zakona ostalih područja reguliranje resursa i gospodarenja resursom. Značajni dio regulative o šumama, vodama i poljoprivredi odnosi se na zaštitu tih resursa i interesa gospodarenja njima, što je, bez sumnje, opravdano i potrebno. Nažalost, takve su odredbe u puno manjoj mjeri zastupljene u rudarskoj regulativi.

98 Ukoliko Studija, prihvaćena od predstavničkog tijela Zagrebačke županije, zaključi da takva potreba postoji.


137

• Nedostaci postojeće zakonske regulative, nepostojanje nacionalne strategije, te općenito niska artikuliranost stavova i interesa struke, kao posljedicu ima nedovoljno poznavanje, prepoznavanje i uvažavanje mineralnih resursa kao vrijednosti i interesa u prostoru, odnosno neravnopravno tretiranje mineralnih sirovina u odnosu prema drugim interesima u prostoru s kojima je, u procesu donošenja prostornih planova, eksploatacija mineralnih sirovina u kompeticiji.

• U praksi se gotovo uopće ne koristi mogućnost određivanja rudarske rente (kroz Ugovor o koncesiji, sukladno Zakonu o koncesijama) kao načina prikupljanja sredstava za unapređenje društvenih ciljeva, ali i sredstava kojima se reguliraju konflikti u svezi gospodarske djelatnosti i omogućuje nesmetano odvijanje te djelatnosti. Davanja koncesionara JLS-u i lokalnom stanovništvu svode se na obaveznu naknadu od fiksnih 2,6% ukupnog prihoda ostvarenog prodajom mineralne sirovine, što se u slučaju kamenih materijala pokazuje kao nerealno mala naknada (često nedostatna i za sanaciju šteta na prometnoj infrastrukturi, a kamoli za neki vidi kompenzacije lokalnom stanovništvu). Neadekvatnost ove prakse pokazuje i usporedba s praksom u svijetu, gdje je rudarska renta varijabilna, i ovisno o svim relevantnim uvjetima (tržište, pozitivni i negativni utjecaji zahvata, i sl.) varira od 1% do čak 25%.

• Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina koristi se gotovo isključivo za sanaciju prometne infrastrukture, a izostala je njena propisana razvojna namjena (npr. financiranje sustava i mjera kakve se predlažu i ovom studijom).

• Trenutno stanje na terenu vrlo upečatljivo svjedoči o činjenici da je problematika sanacije, rekultivacije i privođenja prostora eksploatacije nekoj konačnoj svrsishodnoj namjeni gotovo u potpunosti neriješena. Ne postoje kvalitetni planovi konačne namjene usklađeni s interesima okoliša i drugih korisnika prostora, a „poglavlje o sanaciji prostora“ najčešće je pro-forma dio rudarskog projekta. Iako je formalno propisano da se eksploatacija mora vršiti u funkciji prostorno oblikovno – tehničke sanacije i privođenja konačnoj namjeni, u praksi se to ne čini jer, možda s ponekom iznimkom, niti postojeći rudarski projekti imaju kvalitetno rješenje, niti je izrađena kvalitetna prostorno-planska dokumentacija ili utvrđeni kvalitetni uvjeti eksploatacije kojima bi se precizirala konačna namjena i uklapanje u širi prostor. Ne koriste se poznati instrumenti osiguravanja sanacije, uključujući bankovne depozite, hipoteke i sl.

• Veliko bogatstvo i raznovrsnost geoloških procesa, te velike razlike u geološkoj građi Zagrebačkog prostora, nisu rezultirale značajnijim aglomeracijama ekonomski iskoristivih minerala - ležišta mineralnih sirovina. Od Pravilnikom navedenih 19 mineralnih sirovina ili skupina mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije, identificirana su ležišta tehničkog građevnog kamena, keramičke i ciglarske gline, građevnog šljunka i pijeska, arhitektonskog građevnog kamena, geotermalnih voda i nafte. Sve ostale poznate pojave mineralnih sirovina, od kojih su neke ranije i eksploatirane, ne možemo u ovom trenutku smatrati ležištima, jer njihov potencijal ne omogućuje ekonomično iskorištavanje.

• Iako se Studija, prema naslovu i projektnom zadatku, treba baviti problematikom eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije, zbog toga što se radi analiza gospodarske djelatnosti, pri čemu se granice i topologija tržišta ne poklapaju s administrativnim prostornim granicama Županije, posve je jasno da je za smislenu analizu potrebno uzeti u obzir šire područje koje obuhvaća: Zagrebačku županiju; Grad Zagreb, koji je još uvijek nezanemariv proizvođač mineralnih sirovina, no daleko je značajniji kao glavni potrošač mineralnih sirovina, te središte gospodarske živosti kojem gravitira širi okolni prostor; širi prsten oko Grada Zagreba i Zagrebačke županije, iz kojega se također značajnim količinama opskrbljuje Zagrebačko tržište mineralnih sirovina.

• Količina kamenih materijala proizvedena na području Zagrebačke županije u 2003. procjenjuje se na 1.795.000 m3, odnosno na 2.500.000 m3 različitih proizvoda / agregata.

• Eksploatacija se vrši na 28 polja, od kojih 22 ima koncesiju za izvođenje rudarskih radova. Od tih 22, radovi se vrše u skladu s koncesijom na njih 12. Na 7 od 10 lokacija na kojima se radovi ne izvode u skladu s odobrenjima, moguće je usklađenje, jer se radi o razvoju kopa koji u manjoj mjeri odstupa od projektnih rješenja ili o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Na preostale 3 lokacije to nije moguće, odnosno, nerealno je očekivati usklađenje radova s odobrenjima, jer se radi


138

ili o kopovima kojima je pri izdavanju odobrenja uvjetovano djelomično zasipanje umjesto vađenja sirovine, ili o kopovima na kojima su radovi izašli izvan odobrenih granica. U eksploatacijskim poljima neprikosnovenog legaliteta proizvede se oko 75% godišnje proizvodnje kamenih materijala u Zagrebačkoj županiji

• Tablica 63. prikazuje ukupnu ponudu kamenih materijala na zagrebačkom prostoru: rezultati analiza provedenih za potrebe izrade ove Studije, u usporedbi s literaturnim podacima iz 1996. godine. Najznačajniji trendovi su veliko povećanje ukupne potrošnje, stagnacija (koju je, s obzirom na tržišne okolnosti, moguće objasniti jedino blokiranošću djelatnosti) lokalne proizvodnje, te povećanje uvoza iz okolnog prostora.

Tablica 63. Ukupna ponuda kamenih materijala na zagrebačkom prostoru

IZVOR 1996. (KOLIČINE U 1000m3) 2003. (KOLIČINE U 1000m3) Zagrebačka županija 2650 2500 Grad Zagreb 295 420 Nelegalna eksploatacija 200 150 Korito rijeke Save 500 0 Građevni iskopi 20 250 Dobava iz drugih područja 200 1836 UKUPNO99 3865 5156

• U vezi s brigom o okolišu, stanje je nezadovoljavajuće, posebno u svjetlu spoznaje o mogućnostima njegovog unapređenja, samo ukoliko bi za to postojala volja i instrumenti nadzora i privole. Iako postoje neki pozitivni primjeri (i sa strane koncesionara – unapređenje prakse, uvođenje boljih tehnologija, i sl.; i sa strane tijela zaduženih za nadzor – intenziviranje nadzora od strane Rudarske inspekcije, planovi o pokretanju sustavnog nadzora od strane Inspekcije zaštite okoliša) i pozitivni trendovi (npr. sve potpunije SUO), ostaje još puno prostora za unapređenje, posebno u aspektu eksploatacije kao konstruktivnog zahvata u prostor, koji od početka u sebe integrira i sanaciju, odnosno privođenje konačnoj namjeni. Trenutno se ni na jednom eksploatacijskom polju ne vide značajniji rezultati pokušaja rekultivacije i privođenja konačnoj namjeni. Takvo dosadašnje iskustvo ruši kredibilitet novodolazećim prijedlozima, ukoliko ovi ne budu praćeni drugim uvriježenim jamstvima (bankovna jamstva i sl.). Unapređenja su moguća i na smanjivanju utjecaja od tehnološkog procesa, u prvom redu onim koji nastaju kao posljedica transporta mineralnih sirovina.

• Politika zaštite okoliša za djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina propisana je već mnogim postojećim dokumentima (Prostorni plan Zagrebačke županije, Program zaštite okoliša Zagrebačke županije), međutim, malo od propisanoga se doista provodi u stvarnosti.

• Eksploatacijom mineralnih sirovina kao djelatnošću, s aktivnim eksploatacijskim poljem u Zagrebačkoj županiji, bavi se 18 pravnih (tvrtke: d.d. ili d.o.o.) i 6 fizičkih osoba (obrti). Kako proizvodnja varira, tako varira i broj zaposlenih, no ukupan broj zaposlenih okvirno se može procijeniti na 378, od čega je 270 zaposleno na eksploataciji kamenih materijala (tgk i piš), dok je 108 zaposleno u dvije županijske ciglane. Srednja produktivnost (novostvorena vrijednost po zaposlenom) je oko 100.000 kn, odnosno 13.000 Eura, a maksimalna produktivnost (na osnovi prijavljenih podataka) iznosi visokih 177.000 kn, odnosno 23.300 Eura.

• Eksploatacija mineralnih sirovina, sa uz nju usko naslonjenim djelatnostima (prva susjedna karika u lancu dodane vrijednosti – transport i pridruženi pogoni za proizvodnju betona i/ili betonskih elemenata), osigurava oko 1400 radnih mjesta, koja, uz pretpostavku prosječne produktivnosti od oko 14.000 eura, kreiraju oko 150 milijuna kuna novostvorene vrijednosti godišnje. Okvirna analiza distribucije koristi od eksploatacije pokazuje da se značajna unapređenja mogu i trebaju

99 Iako je bilanca uvoza i izvoza Zagrebačkog prostora i njegove okolice takva da je tok kamenog materijala značajno veći iz okolice u Zagreb, nego u obrnutom smjeru, na osnovi podataka dobivenih anketom, od nekih značajnijih proizvođača u rubnim dijelovima Županije došlo se do spoznaje da dio materijala eksploatiranog u Županiji odlazi i u okolni prostor. Tu se u prvom redu radi o Sisačko-moslavačkoj županiji, koja je vrlo deficitarna kamenim materijalima, a relativno prometno dostupna poljima u Velikogoričkom „bazenu“. S obzirom na ovo, od ukupnih količina treba odbiti 50.000 do 100.000 kubika materijala.


139

napraviti na pravednijoj razdiobi koristi i šteta od eksploatacije između koncesionara i lokalne zajednice, odnosno JLS

• JLS su više nezadovoljne nego zadovoljne postojanjem djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina na svome području. Vrlo je rašireno viđenje da je razdioba koristi i troškova od zahvata eksploatacije nepravedna, na način da je „dobit njihova, troškovi (sanacije) naši“. Relativno rašireni animozitet prema eksploataciji mineralnih sirovina, vjerojatno kao posljedica loših dosadašnjih iskustava i naslijeđenih neriješenih odnosa, velika je prepreka konstruktivnom sagledavanju djelatnosti, čak i tamo gdje za to objektivno ima puno prostora.

• Usporedba stanja i trendova u RH i EU pokazuje da je stanje u RH u osnovi karakterizirano sličnim problemima, izazovima, trendovima kao ono u EU. Rastući standardi i javna očekivanja vezana uz smanjenje i privremenog i trajnog negativnog utjecaja na okoliš, trenutno nezadovoljavajuća situacija i nastojanje oko ravnopravnijeg tretiranja mineralnih sirovina (resursa, ali i gospodarske djelatnosti kojom se resursi privode svrsi) u prostornom planiranju, izrada nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama kao prioritet, potreba za revizijom starih projekata, manjkavi sustavi nadzora i privole poštivanja propisanih odredbi za eksploataciju – sve su to teme koje su aktualne u oba konteksta. Razlog zadovoljstvu može biti činjenica da su sve pozitivne planersko-upravljačke inicijative u RH (uključiujući izradu nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, najavljenu uspostavu sustavnog nadzora utjecaja na okoliš, sve kvalitetnije i potpunije SUO, pa i ovu Studiju, kao primjer nastojanja unapređenja strukovnih podloga za kvalitetno sagledavanja djelatnosti eksploatacije u praksi prostornog planiranja) na tragu preporuka i modela „najbolje prakse“ u EU.

• Analiza legaliteta evidentiranih eksploatacijskih polja na zagrebačkom prostoru i recentne aktivnosti Državnog inspektorata ukazuju na mogućnost da u 2004. godini Zagrebačka županija ostane bez 25% materijala iz izvora sa svoga područja, a Grad Zagreb bi mogao ostati bez 70% proizvodnje!

• Tablica 64. prikazuje ukupne rezerve građevnog pijeska i šljunka, te tehničkog građevnog kamena na zagrebačkom prostoru, uspoređene s količinama eksploatiranim 2003. godine i ukupnim količinama plasiranim na zagrebačkom prostoru. Podaci u tablici uzimaju u obzir činjenicu da nisu sve utvrđene rezerve (uključene u bilancu) nužno i iskoristive kroz eksploataciju, te demonstriraju kako uvažavanje te činjenice drastično mijenja sliku o „dovoljnosti“ utvrđenih zaliha za redovnu proizvodnju kroz duže vremensko razdoblje.

Tablica 64. Rezerve mineralnih sirovina na zagrebačkom prostoru

Utvrđene rezerve (1000m3)

Dovoljno za potrebe tržišta* (god.)

Dovoljno za proizvodnju** (god.)

Bilanca mineralnih sirovina 73.741 20 35,4 Iskoristive rezerve prema koncesijama

30.500 8,3 14,6

Iskoristive rezerve na poljima neupitnog legaliteta

14.500

3,9 7,0

* na bazi ukupne ponude 2003. godine; ** na bazi proizvodnje 2003. godine

• Očiti rastući deficit lokalne ponude, kao posljedica trenutne restriktivne politike eksploatacije mineralnih sirovina na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, može se teorijski, a na osnovi postojećih podataka evidentno i u praksi, nadoknaditi iz okolnog prostoru u kojemu postoje dovoljni prirodni resursi, a zadnjih godina osposobili su se i dodatni proizvodni i transportni kapaciteti. Takva varijanta rješenja ima, međutim, i niz neupitnih negativnih posljedica, uključujući: gubitak potencijalnih radnih mjesta i doprinosa BDP-u; postupnu sterilizaciju postojećih resursa drugim nekompatibilnim namjenama prostora; rast cijene materijala na tržištu, što posebno pogađa državu kao jednoga od najvećih investitora (dakle, umjesto punjenja proračuna, dodatno pražnjenje proračuna); smanjenu mogućnost utjecanja na cijenu materijala; poticanje monopola i tržišne neefikasnosti; sumarno uzevši, veći negativni utjecaj na okoliš, zbog dužeg transporta; poticaj ilegalnoj / divljoj eksploataciji koja ima izrazito loš utjecaj na okoliš; nužno trošenje


140

prostora radi uspostave deponija za dovoženi materijal; imidž kolonijalnog odnosa prema susjednim područjima iz kojih se doprema sirovina.

• Tablica 65. prikazuje „pesimistično-restriktivni“ scenarij, a Tablica 66. „optimistični, razvojno srednje ambiciozni“ scenarij perspektive razvoja sektora eksploatacije kamenih materijala u Zagrebačkoj županiji, u kontekstu Zagrebačkog tržišta.

Tablica 65. Perspektive razvoja sektora eksploatacije kamenih materijala u Zagrebačkoj županiji, u kontekstu Zagrebačkog tržišta – „pesimistično-restriktivni“ scenarij

PRETPOSTAVKE: • Potražnja na Zagrebačkom tržištu raste stopom od 4%, a potom nastavlja oscilirati oko 5.5 milijuna m3. • Potražnja je uvijek zadovoljena, ako ne lokalnom proizvodnjom, deficit se nadoknađuje uvozom. • Potpuni neuspjeh rješavanja sporova koji priječe legalizaciju (dobivanje koncesije, usklađivanje aktivnosti s

koncesijom, i sl.). • Inspekcija zatvara sva eksploatacijska polja gdje je to po nekoj zakonskoj osnovi moguće, što efektivno smanjuje i

ukupne utvrđene zalihe i volumen godišnje proizvodnje. PONUDA (količine u 1000m3) IZVOR

2003. 2005. 2006. 2015. Zagrebačka županija 2500 1880 1880 0 Grad Zagreb 420 130 0 0 Nelegalna eksploatacija 150 100 100 500 Korito rijeke Save 0 0 0 0 Građevni iskopi 250 300 350 350 Dobava iz drugih područja 1836 2950 3300 4800 Potražnja: 5156 5360 5600 5650 POJAŠNJENJE POSLJEDICA:

• Zbog zatvaranja od strane RI, razina proizvodnje se već prve godine smanjuje u Zagrebačkoj županiji na 75%, a u Gradu Zagrebu na 30% proizvodnje iz 2003.; sa svim pratećim negativnim društveno-gospodarskim učincima, a bez rješavanja postojećih problema devastiranog prostora.

• Poučeni lošim iskustvom s postojećih eksploatacijskih iskustava, gdje situacija ne obećava razriješenje, a restrikcija ostavlja kao rezultat blokirane / napuštene / devastirane prostore, odluka o trajnoj zabrani otvaranja novih eksploatacijskih polja rezultira postupnim (za 10-tak godina) potpunim gašenjem sektora.

• Porast nelegalne eksploatacije potaknut je porastom cijena uzrokovanim nestašicom jeftinijih lokalnih legalnih izvora.

• Tržište se 90% snabdijeva iz vanjskih izvora, sa svim negativnim posljedicama koje slijede, no potrebe se uredno namiruju, je su stalno unutar najavljenih mogućnosti povećanja dobave (3000 (2005); 3800 (2006)).

Tablica 66. Perspektive razvoja sektora eksploatacije kamenih materijala u Zagrebačkoj županiji, u kontekstu Zagrebačkog tržišta – optimistični, razvojno srednje ambiciozni scenarij


koncesijom, i sl.). • Politička odluka da se tržišni udio Zagrebačke županije postupno podigne na 70%. • Prilikom dozvoljavanja otvaranja novih polja, varijabilnom rudarskom rentom se osigurava ekonomska vitalnost onih

eksploatacijskih polja koje imaju povećana davanja radi otežanih uvjeta kasnije faze eksploatacije, sanacije naslijeđene devastacije, i sl.

PONUDA (količine u 1000m3) IZVOR 2003. 2005. 2006. 2015.

Zagrebačka županija 2500 2750 2850 2800 Grad Zagreb 420 500 700 800 Nelegalna eksploatacija 150 100 50 50 Korito rijeke Save 0 0 0 0 Građevni iskopi 250 300 350 350 Dobava iz drugih područja 1836 1700 1650 1650 UKUPNO 5156 5360 5600 5650 POJAŠNJENJE POSLJEDICA:

• Smanjenje nelegalne eksploatacije, budući da postoji dovoljno jeftine legalno vađene sirovine.


141

• Brzo smanjenje udjela vanjskih dobavljača zbog dovoljno jeftinije lokalno vađene sirovine. • Poučen pozitivnim iskustvom Zagrebačke županije i Grad Zagreb revidira svoju restriktivnu politiku i odobrava

projekte kojima se vrši proizvodna sanacija postojećih, trenutno devastiranih prostora. • Poučeni dobrim iskustvom s postojećih eksploatacijskih polja, razina animoziteta prema djelatnosti eksploatacije


• 70% tržišnog udjela omogućuje manje (ravnomjernije) opterećenje okoliša, te višu cijenu iz koje se može više izdvojiti za okoliš i druge vidove kompenzacije.

• Razina proizvodnje u Zagrebačkoj županiji je ona koja trenutno postoji, ali u puno boljoj atmosferi, s puno boljim (sanacijskim) posljedicama.

Skicirani scenariji zasnovani na uvidu u postojeću situaciju pokazuju da:

• Analiza postojećeg stanja, te mogućih opcija razvoja sektora eksploatacije na području Zagrebačke županije pokazuje da 1) postoji veliki prostor za unapređenja prakse, kojima bi se i) pozitivni društveno-gospodarski učinci djelatnosti čak i unaprijedili; ii) negativni učinci / utjecaj (na okoliš, na prirodu, na javnu cestovnu infrastrukturu) značajno smanjili i sveli na prihvatljivu razinu; iii) razina konflikta smanjila pravednijom raspodjele šteta i koristi od eksploatacije, na način da se dio dobiti koristi za kompenzaciju u procesu nagodbe; te 2) da se pasivnom i restriktivnom politikom koja od instrumenata koristi samo sankcije, izvjesno postiže podoptimalno rješenje.

• Sva razmatranja mogućih budućih scenarija ukazuju na rješavanje postojećeg naslijeđa problematične prošlosti kao na neizostavni dio svakog poželjnog, realno ostvarivog rješenja. Drugim riječima, osnovno pitanje na koje se može i treba dati smislen odgovor u prvo redu jest „KAKO SE“ treba i može obavljati djelatnost korištenja mineralnih sirovina, a tek u kontekstu odgovora na to pitanje, može se smisleno odgovoriti i na pitanja „DA LI SE“ i „KOLIKO SE“ trebaju eksploatirati mineralne sirovine na prostoru Zagrebačke županije.

• Propisivanjem obaveze izrade ove Studije, prostorni plan Zagrebačke županije napravio je prvi korak u građenju alternative „crno-bijelom“ načinu viđenja problema i njegovih mogućih rješenja, u kojemu je jedina alternativa kaosu i destrukciji trivijalna potpuna restrikcija. Ova Studija čini korak dalje, na način da, neuređenom kaosu s jedne, i očito podoptimalnoj restriktivnoj politici upravljanja resursima s druge strane, kao alternativu nudi uspostavu sustava održivog gospodarenja postojećim resursima.

10.2.2 Prioritetne mjere za unapređenje stanja sektora eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije

U nastavku su detaljnije opisane mjere koje su, s obzirom na trenutno stanje i trendove, te djelokrug razine odlučivanja i upravljanja za koju se program radi, određene kao prioritetne.

U opisu svake mjere: objašnjene su pretpostavke o načinima na koji će ona doprinositi nekima od prije navedenih ciljeva; identificirani su nosioci njene provedbe; predloženi su okvirni termini za njenu provedbu; definirani su indikatori, sustav praćenja i ocjenjivanja uspješnosti provedbe i učinkovitosti programa.

10.2.2.1 Unapređenje međusobnog povjerenja, razumijevanja, komunikacije, kooperacije, koordinacije među svim relevantnim akterima / zainteresiranim stranama

Kako je to već navođeno na više mjesta u ovoj Studiji, niska razina međusobnog povjerenja, razumijevanja, komunikacije, kooperacije, koordinacije među akterima / zainteresiranim stranama izvjesno je glavna prepreka za pokretanje bilo kakve konstruktivne inicijative s ciljem poboljšanja trenutnog stanja koje očito ne zadovoljava niti jednu skupinu aktera. Stoga je unapređenje ovih aspekata sustava osnovna (trajno) prioritetna mjera predlaganog Programa100.

100 Isti cilj bio je jedan od glavnih prioriteta i ove Studije. Naime, iako je, s obzirom na relativno visoku razinu konflikta, nepovjerenja i predrasuda među (kontaktiranim, saslušanim i uvaženim) akterima, sasvim moguće da će sve strane pronaći u


142

Navedene kvalitete sustava uobičajeno se nazivaju „društvenim kapitalom“ neke zajednice, i iskustveno je utvrđeno da, iako se ne radi o „opipljivoj“ stvarnosti kao u slučaju prirodnog i stvorenog (sredstva za rad i novac) kapitala, i razina društvenog kapitala vrlo „osjetno“ determinira granice sfere mogućega. Radi se o onim čestim situacijama u kojima, iako je „svima sve jasno“, i načelno se svi slažu oko očitog rješenja problema, „očito“ i „svima jasno rješenje“ ostaje izvan sfere ostvarivoga jer je problem npr. takav da je za njegovo razrješenje potrebno kooperativno, na međusobnom povjerenju i dogovoru temeljeno zajedničko djelovanje, a međusobno povjerenje i institucije koje osiguravaju da se ono ne zloupotrebljava nisu uspostavljene.

Način na koji se ova mjera treba provoditi je prvo organiziranje pojedinih skupina aktera s ciljem jasnog artikuliranja vlastitih interesa, a potom „okretanje nove stranice“, te novi napor na uspostavi otvorene komunikacije i suradnje s „drugima“.

Formalni oblik provedbe može biti uspostava Foruma za problematiku eksploatacije građevnih materijala u Zagrebačkoj županiji, tijela unutar kojega bi se svi relevantni akteri i zainteresirane strane periodički sastajali, raspravljali o problemima, te predlagali, pregovarali i usvajali rješenja. Iz ovakvog opisa, jasno je da Forum nije samo tijelo u koje bi se dolazilo „lamentirati o problemima“, već i okvir unutar kojega se pregovaraju i donose obavezujući zaključci i preuzimaju konkretni zadaci, obaveze i odgovornosti.

Uspostava Foruma kao sredstva podizanja razine međusobnog povjerenja i razumijevanja, te unapređenja komunikacije, kooperacije i koordinacije među svim akterima / zainteresiranim stranama ima posebno mjesto među svim drugim prioritetnim mjerama, zbog toga što je ona praktično preduvjet za sve druge (među ostalim i ovdje navedene) mjere i aktivnosti zamišljene i pokretane s ciljem unapređenja stanja i koristi od sektora eksploatacije mineralnih sirovina u Zagrebačkoj županiji.

Vremenska dinamika planiranih sastanaka može biti dva puta godišnje, što, jasno, ne sprječava i češće sastajanje, sukladno potrebama, u manjim, uže-tematskim skupinama. Provedba mjere treba početi odmah nakon usvajanja Studije od županijskog predstavničkog tijela, a logična prva aktivnost Foruma bila bi analiza, diskusija, eventualna modifikacija, te potom usvajanje Studije i njome predlaganih mjera kao svoga inicijalnog plana rada.

Inicijator i glavni nositelj provedbe ove mjere, budući da se radi o prostoru županije, treba biti županijska samouprava – Upravni odjel za gospodarstvo, no trebaju sudjelovati svi relevantni akteri i zainteresirane strane. Inicijalni i relativno potpuni popis relevantnih aktera dan je u Dodatku 1.

Direktni indikator uspješnosti provedbe ove mjere bit će broj održanih sjednica, broj prisutnih aktera, te konačno, broj i realizacija različitih kroz Forum pokretanih inicijativa. Logično je pretpostaviti da će, ukoliko mjera ne daje rezultate, te veličine biti sve manje.

10.2.2.2 Uspostava i stalna nadogradnja informacijskog sustava

Postojanje pouzdane, potpune, ciljane, relevantne, pravovremene, lako dostupne (štoviše, proaktivno distribuirane) informacije neupitno spada među osnovne preduvjete za kvalitetno planiranje i upravljanje resursom i na njemu temeljenoj djelatnosti. Naime, informacijski sustav element je sustava održivog gospodarenja / upravljanja koji osigurava njegovu zasnovanost na najboljim postojećim informacijama, a ne na poluinformacijama i dezinformacijama, što je u uvjetima nepostojanja takvog sustava moguća, i u praski vrlo česta pojava.

Tri osnovne funkcije informacijskog sustava su 1) sustavno prikupljanje, 2) obrada i 3) distribucija informacija. Ponešto idealizirana slika je ovakva. Sustav prvo treba prikupljati sve značajne podatke i informacije. Potom iz prikupljenih podataka treba obradom dobiti informacije koje su važne za rješenje nekog konkretnog problema. Konačno, informacije treba distribuirati tamo gdje se mogu iskoristiti, odnosno, svim za proces donošenja odluke značajnim akterima.

Studiji nešto s čime se „mogu posvađati“, jer im se čini preoštra i prejednostrana ocjena, osnovna namjera Studije je bila da se prepoznaju, uvaže i, na osnovi što je moguće objektivnije analize, bar djelomično razriješe sva trenutno suprotstavljena viđenja i stajališta.


143

Pri tome je vrlo važno da je sustav otvoren svim zainteresiranim stranama (i kada nude, i kada traže informacije), te da služi i kao forum u kojemu se, pojavom proturječja i konflikta, pokreće proces dijaloga kojim se utvrđuju činjenice i stanje nesuglasja sustavno i argumentirano raščišćuje.

Trenutna situacija vezana uz podatke i informacije o problematici eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije (ali i šire) izrazito je nezadovoljavajuća. Podaci, kojih u osnovi i nema previše, razbacani su po raznim dijelovima sustava, neuređeni na način koji ih čini upotrebljivim u procesu planiranja i upravljanja, često međusobno nekonzistenti, upitne pouzdanosti, ponekad tajni, a i inače dostupni tek nakon dugotrajne, za obje strane frustrirajuće procedure. Cilj ove mjere je da se to stanje u potpunosti izmijeni na način da Županija uspostavi trajno ažurirani sveobuhvati informacijski sustav o mineralnih sirovinama i njihoj eksploataciji na svome području.

Sadržajno, informacijski sustav sadržavat će dvije osnovne vrste podataka / informacija: 1) podatke / informacije o resursu; 2) podatke informacije o gospodarenju (eksploataciji, zaštiti) resursa.

Dio informacijskog sustava koji se odnosi na mineralne sirovine na području Zagrebačke županije inicijalno će se sastojati od: 1) podataka o svim utvrđenim zalihama na eksploatacijskim poljima (i aktivnim, i napuštenim), 2) podataka o istražnim prostorima (i odobrenim, i „izbrisanim“); 2) podataka o zatraženim, a neodobrenim istražnim prostorima; 3) zona potencijalnih ležišta određenih u kontekstu ove Studije.

Dio informacijskog sustava koji sadrži podatke o gospodarenju resursa sadržavat će: 1) podatke o eksploataciji na pojedinim eksploatacijskim poljima; 2) podatke o volumenu i asortimanu proizvodnje; 3) osnovne financijske pokazatelje poslovanja; 4) podatke o eventualnim problemima, bilo tehnološkim, bilo okolišnim, bilo u odnosu sa lokalnim stanovništvom; 5) podatke o recikliranju građevinskog otpada; te sve druge podatke koji će se pokazati potrebnima za kvalitetno sektorsko planiranje i upravljanje.

Provedba mjere odvija se kroz pet faza: 1) uspostava konsenzusa oko važnosti i potrebe uspostave informacijskog sustava među svim relevantnim akterima; 2) faza osmišljavanja podatkovnog modela, 3) faza organizacije / uspostave protokola za protok informacija, 4) faza tehnološke implementacije sustava u obliku relacione baze podataka sa GIS sučeljem; 5) faza održavanja i redovnog ažuriranja sustava.

Glavni nositelj provedbe mjere je Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije, budući da Informacijski sustav sektora mineralnih sirovina čini logičan dio / „sloj“ njegovog Informacijskog sustava stanja u prostoru i okolišu. Međutim, u uspostavi i trajnom kvalitetnom funkcioniranju sustava nužno je sudjelovanje svih aktera sustava, a u prvom redu onih koji u svom djelokrugu imaju praćenje, nadzor, prikupljanje i čuvanje podataka. Različiti akteri bit će različito značajni u različitim fazama provedbe mjere.

Logična okvirna podjela posla oko provedbe je kako slijedi. U prvoj fazi, potrebno je pokretanjem diskusije u okviru budućeg Foruma, bilo samostalno, bilo uz dobro definiranu pomoć vanjskog konzultanta, objasnoti ideju, potrebe i korisnost od budućega informacijskog sustava. Postizanje konsenzusa preduvjet je za sve druge faze. Osmišljavanje podatkovnog modela posao je koji može napraviti ili radna skupina unutar Foruma, ili vanjski konzultant uz osiguranu suradnju ključnih aktera, a faza završava usvajanjem prijedloga podatkovnog modela na Forumu. U trećoj fazi potrebno je formalno-pravno definirati, te institucionalizirati format i način protoka informacija. Četvrta faza je tehnološka implementacija sustava, zadaća za koju je vjerojatno najoptimalnije rješenje vanjski konzultant. Konačno održavanja i ažuriranje sustava bila bi redovna zadaća Zavoda, jasno, uz punu suradnju svih drugih izvora, odnosno „čvorova“ u mreži protoka informacija.

S obzirom na neveliku količinu podataka, niti uspostava, niti održavanje / ažuriranje sustava (jednom godišnje) ne bi trebalo predstavljati veće radno opterećenje.

Najizazovniji dio mjere je postizanje dogovora oko važnosti uspostave informacijskog sustava, te obavezivanje svih relevantnih aktera na disciplinirano sudjelovanje u uspostavi i funkcioniranju jednom uspostavljenog sustava. Stoga bi uspostava informacijskog sustava trebala biti jedna od prvih tema u razmatranju unapređenja gospodarenja mineralnim sirovinama u Zagrebačkoj županiji, odnosno jedna od prvih tema koje će se raspraviti / dogovoriti na Forumu za problematiku eksploatacije građevnih materijala u Zagrebačkoj županiji.


144

Okvirni rok za uspostavu sustava je jedna godina. Bazu je potrebno ažurirati promptno, odnosno u funkciji izrade periodičnih informacija, a na osnovi periodičnih izviješća svih relevantnih subjekata (koncesionara, nadzornih i upravnih tijela, i dr.) – izvora podataka.

10.2.2.3 Identifikacija kvalitetnih rješenja budućeg tijeka eksploatacije i privođenja konačnoj namjeni za sva aktivna (legalna i polulegalna) i napuštena (nesanirana) eksploatacijska polja

Zatvaranje eksploatacijskih polja, sanacija prostora i njegovo privođenje konačnoj namjeni važan je problem koji zahtijeva kvalitetno rješenje.

Trenutno stanje izrazito je teško. Dosadašnja okolišno-neosjetljiva (ili nedovoljno osjetljiva) praksa rezultirala je trenutnim stanjem u kojem je eksploatacijsko polje uglavnom sinonim za krajobrazno devastirani prostor s vrlo upitnim perspektivama vezanim uz njegovu sanaciju, renaturalizaciju ili privođenje nekoj drugoj konačnoj namjeni. Situacija na terenu vrlo uvjerljivo svjedoči da sama načelna odredba prostornog plana koja zahtijeva da se eksploatacija provodi u funkciji prostorno oblikovno – tehničke sanacije i provođenja konačnoj namjeni, evidentno nije dovoljna da se to nezadovoljavajuće stanje promijeni.

Neke inicijative, međutim, pokazuju da je možda sazrio trenutak da se takva praksa promjeni, budući da trenutno stanje – s jedne strane blokirana proizvodnja; s druge strane devastirani krajolik, ali sukladan rudarskom projektu iz doba kada je problematika rekultivacije i privođenja konačnoj namjeni bila daleko manje značajna tema nego danas – ne zadovoljava nikoga: ni bivše / trenutne / potencijalne koncesionare, ni JLS na čijem se području nalazi krajobrazno devastirani prostor; ni lokalno stanovništvo.

U osnovi, ova prioritena mjera je proširenje Članka 64 županijskog prostornog plana (U prostornim planovima uređenja gradova i općina i urbanističkim i detaljnim planovima uređenja potrebno je, među ostalim, odrediti uvjete prostornog oblikovanja eksploatacijskog polja u funkciji zadovoljavanja potreba konačne namjene i uklapanja u okoliš. Pod ovim se podrazumijeva: 1) određivanje za prostor i namjenu prihvatljivih oblika jezera kod šljunčara, ili novonastalog oblika terena kod ostalih oblika eksploatacije, posebno kod kamenoloma; 2) određivanje konačne namjene ili mogućih namjena; 3) određivanje dubine jezera i njegovih pokosa pogodnih za konačnu namjenu i održavanje kvalitete vode; 4) određivanje svih potrebnih planerskih mjera koje će onemogućiti negativan utjecaj na okoliš, posebno u pogledu zaštite i očuvanja kvalitete podzemnih voda i izvorišta pitke vode; 5) razgraničenje površina za eksploataciju mineralnih sirovina od okolnog prostora namijenjenog za šport i rekreaciju), te odredbe plana kojom se nalaže iznalaženje kvalitetnih sanicijskih rješenja za sva postojeća napuštena eksploatacijska polja.

Mjera je proširenje odredbe na način da izradu detaljnog plana uređenja vidi kao rezultat zahtjevnog participativnog procesa rješavanja konflikta, mirenja, pregovora i dogovora, te kao jedan element rješenja koje još treba uključiti i osiguravanje kvalitenog nadzora nad implementacijom dogovorenog rješenja (vidi mjera 10.2.2.5), te garancije i osiguranje za slučaj da se ustavrdi nepridržavanje dogovorenog rješenja (iskustva iz EU uključuju: bankovne garancije, hipoteke, osnivanje fonda za sanaciju na kojemu treba biti položen iznos koji okvirno odgovara troškovima sanacije u slučaju prekida eksploatacije u trenutnoj fazi projekta).

Konkretnije, županija, odnosno JLS, treba s trenutnim ili nekim drugim zainteresiranim koncesionarom dogovoriti projekt tzv. proizvodne sanacije, pod čime se podrazumijeva zahvat koji ima prvenstveni cilj unapređenje stanja u prostoru na način da se trenutno devastirani krajolik prevede u nešto prihvatljivije (bilo renaturalizirani / biološki rekultivirani prostor, bilo neka druga konačna namjena koja se funkcionalno i estetski uklapa u okolni prostor), no istovremeno je gospodarski isplativa, odnosno, u postojećim tržišnim uvjetima izvjesno generira profit. Ukoliko je takvo rješenje moguće, očito se radi o tzv. Win-Win101 rješenju.

Izvjesno je da će u mnogim slučajevima rješenje zahtijevati promjenu odredbe o zabrani proširenja eksploatacijskog polja, odnosno o dozvoljenom proširenju do maksimalno 10% trenutne površine polja, no to ne bi trebalo biti upitno, ukoliko projekt zadovoljava navedene definirajuće karakteristike

101 Rješenje u kojemu sve strane u dogovoru dobivaju. Alternativno, jedna strana svoj dobitak temelji na gubitku druge strane.


145

proizvodne sanacije, te ukoliko se institucionalno osmisli učinkovit sustav nadzora i osiguranja od kršenja dogovora.

Među aktivnim eksploatacijskim poljima, prioritetni kandidati za takav proces su neka od najvećih eksploatacijskih polja, a među njima u prvom redu kamenolom Ivanec i šljunčara Novo Čiče, gdje već postoje neki idejni projekti koje treba analizirati, te ukoliko u osnovi zadovoljavaju, operativno razraditi i institucionalno dopuniti sa već spominjanim dogovorom o nadzoru provođenja projekta proizvodne sanacije, te garancijom/pologom koji će se iskoristiti za podmiraivanje troškova sanacije, ukoliko dođe do kršenja dogovorenog, a potom i odobrenog projekta. Na osnovi inicijalne analize predlaganih idejnih rješenja čini se da ona zadovoljavaju navedenu definiciju proizvodne sanacije – odnosno da u konačnici unapređuju stanje u prostoru, a da pritom predstavljaju gospodarski isplativu djelatnost.

Osim aktivnih eksploatacijskih polja s postojećem koncesionarom, na ovaj se način, kroz sporazum / ugovor s nekom od tvrtki zainteresiranih za eksplaotaciju na prostoru Zagrebačke županije, može sanirati i devastirane prostore napuštenih eksploatacijskih polja.

Općenito, ne bi trebalo unaprijed odbaciti mogućnost da se o projektima proizvodne sanacije istovremeno pregovara sa više potencijalnih koncesionara, gdje oni u osnovi, kvalitetom svojih ponuda (u prvom redu visinom rudarske rente, kvalitetom projekta eksplaotacije u pogledu njegovog minimalnog negativnog utjecaja na okoliš i kvalitetu životne sredine lokalnog stanovništva, kvalitetom projekta konačne namjene, kredibilitetom i garancijama da će se dogovoreno doista i provoditi) licitiraju za privilegiju dobivanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina u blizini atraktivnog Zagrebačkog tržišta.

Nositelji provedbe ove mjere su: 1) potencijalni koncesionar; 2) JLS na čijem području se zahvat nalazi; 3) županija (Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, koji bi trebao zahvat odobriti izmjenom prostornog plana; Upravni odjel za gospodarstvo, koji bi trebao pomoći JLS i potencijalnom koncesionaru oko dogovaranja pravednog ugovora o koncesiji); 4) nadležne inspekcije (koje su u svom djelokrugu i potencijalno značajan čimbenik privole u procesu pregovaranja, i glavni zakonom propisani akter u nadzoru dosljedne provedbe dogovorenih rješenja); i jasno 5) Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji (koji će postignuti dogovor provesti kroz formalni upravni postupak, a može pomoći i svojom ekspertizom).

Osim očitih izravnih pozitivnih posljedica zamjene situacije devastiranog prostora i blokirane proizvodnje unapređenjem stanja u prostoru i ostvarenom društveno-gospodarskom koristi, uspješna provedba ove mjere, uspostavom presedana jedne drugačije prakse eksploatacije i dogovora zahvata i raspodjele koristi i troškova od zahvata među zainteresiranim strana, značila bi i veliki evolucijski korak postojećoj praksi / kulturi gospodarenja mineralnim sirovinama.

S provedbom mjere treba početi što prije, jer svako odgađanje samo sužava prostor za pronalaženje kvalitetnog rješenja.

Može se pretpostaviti da provedba mjere neće ići „glatko“, no to ne bi smio biti razlog niti za njeno odgađanje, niti za odustajanje od njene provedbe, jer ona u osnovi nema kvalitetne alternative.

10.2.2.4 Identifikacija i zaštita resursa atraktivnih za eksploataciju mineralnih sirovina

Mineralne sirovine su prirodni resurs – vrijednost u prostoru, i kao takve treba ih zaštititi od njihove „sterilizacije“ korištenjem prostora za namjene nekompatibilne eksploataciji, slično kao što se to čini u slučaju čuvanja šumskih resursa, vodnih resursa, resursa poljoprivrednog tla, područja izrazite biološke i krajobrazne raznolikosti, pa i samog prostora kao takvog. Trenutna prostorno-planska praksa u RH to, nažalost, ne čini102, već se u planovima tretira samo djelatnost eksploatacije, i to uvijek kao ugroza za neke druge tradicionalno prepoznate i uvažene resurse103. Cilj ove mjere je da se ta praksa promijeni, te da se mineralne sirovine počnu tretirati ravnopravno drugim vrijednostima i interesima u prostoru.

102 Donekle je utješno to što slično vrijedi i za mnoge druge zemlje u EU. 103 Često se pri tome previđa činjenica da su neki od tih resursa nastali uništavanjem drugih vrsta prepoznatih resursa. Tipičan primjer je poljoprivredno zemljište, koji je u pravilu nastalo krčenjem šuma, te poljoprivreda koja je kao sektor jedan od glavnih onečišćivača površinskih i podzemnih voda, itd. No, „svima je jasno“ da nam poljoprivredno zemljište treba za proizvodnju


146

Vrlo je važno naglasiti da uvođenje ovog elementa zaštite resursa mineralnih sirovina u trenutnu praksu prostornog planiranja nije samo „ustupak“ sektoru eksploatacije mineralnih sirovina, već unapređenje optimalnosti i racionalnosti korištenja prostora i postojećih prirodnih resursa u cjelini. Argument je jednostavan. Naprosto, mineralne sirovine nenadomjestiva su potreba civilizacije kakvu danas poznajemo, te je stoga njihova eksploatacija nužnost, a ne stvar odabira. Propust da se identificiraju i rezerviraju, prema svim relevantnim kriterijima (uključujući i minimalni utjecaj eksploatacije na okoliš, te uklapanje konačne namjene u okolni prostor), najpogodnija ležišta / područja, riskira mogućnost da će se ona „sterilizirati“ nekompatibilnim namjenama prostora, te će se eksploatacija morati vršiti na nekom alternativnom, manje prikladnom prostoru. Ekstremni primjer istog ovog obrasca je rast ilegalne eksploatacije kao poljedica restriktivne politike u odobravanju legalne eksploatacije, gdje svaki ilegalno iskopani kubik materijala izvjesno ima višestruko gori utjecaj na okoliš od onoga što je moguće ostvariti u slučaju legalne eksploatacije104.

Dva osnovna dijela u provedbi ove mjere su: 1) identifikacija dijela potencijalnog resursa koji je najatraktivniji sukladno svim relevantnim kriterijima, uključujući: zatečeno stanje u prostoru105; pretpostavljani eksploatacijski potencijal ležišta, uklopivosti eksploatacije i predviđene buduće namjene u okolni prostor, načelna suglasnost nadležne JLS i lokalne zajednice; i 2) formalna zaštita identificiranih područja u relevantnim prostornim planovima. Drugim riječima, Studije bi poslužile kao stručne osnove za pravilnu valorizaciju resursa mineralnih sirovina u prostornim planovima na županijskoj i općinsko/gradskoj razini.

Slično drugim temama u prostornim planovima, prvo bi se napravila Studija sa prostornim obuhvatom cijele Zagrebačke županije, koja bi, preklapanjem postojećih sadržaja u prostoru, okvirno definirala potencijalne zone eksploatacije mineralnih sirovina, kao i okvirne površine koje se unutar tih zona mogu koristiti za namjenu eksploatacije. Identificirane zone, nakon što se s njima slože JLS, unijele bi se kao dopune u Županijski prostorni plan. Potom bi se detaljnijim Studijama te potencijalne zone preciznije odredile, u mjeri koju omogućuje mjerilo PPUO/G, a tako definirane zone unijele bi se kao dopune PPUO/G-ima.

Optimalni način ispunjenja ove zadaće je angažiranje vanjskog konzultanta, kako za izradu kvalitetnog projektnog zadatka, tako i za izradu samog projekta. U obje zadaće, radi provedbe vjerodostojne i objektivne valorizacije postojećih resursnih potencijala određenih područja, naročito će važno biti osigurati participativnost i transparentnost cijelog procesa. Formalno će to biti najlakše na način da se mjera provodi dijelom kao jedna od značajnijih aktivnosti Foruma za problematiku eksploatacije građevnih materijala u Zagrebačkoj županiji, uspostavljenog kroz provedbu prve navedene prioritetne mjere.

Operativni nositelji provedbe ove mjere ispred Županije su Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, te Upravni odjel za gospodarstvo, a radna skupina formirana unutar Foruma uključivat će potencijalne koncesionare; predstavnika Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, predstavnike JLS.

Provedbom ove mjere, Županija, odnosno općine i gradovi, pripremile bi se za kvalitetno sudjelovanje u postupku davanja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina (ukoliko se (vidi Mjera 10.2.2.10) odluči da je opravdano krenuti u proces odobravanja novih eksploatacijskih polja) gdje se od njih, sukladno čl. 5. Pravilnika o istraživanju mineralnih sirovina (NN125/98), očekuje da daju mišljenje „o opravdanosti, odnosno mogućnosti istraživanja mineralnih sirovina s obzirom na gospodarske i prostorne planove“, odnosno da, sukladno čl. 8. „odrede uvjete, odnosno ograničenja uz koja je moguće istraživati mineralne

hrane, i u kontekstu te potrebe, spremni smo prihvatiti negativni utjecaj na smanjenje biološke raznolikosti koji predstavlja pretvorba šumskog staništa u poljoprivrednu monokulturu održavanu pectisicidima, herbicidima, mineralnihm gnojivima. 104 Ilegalna eksploatacija zbog svoje nesustavnosti, koja je nužna posljedica kakve-takve potrebe da se sakrije, devastira relativno velike površine za pridobivanje relativno male količine sirovina. S druge strane, planirana (legalna) eksploatacija može se osmisliti kao konstruktivna izmjena prostora na način koji mu u konačnici povećava vrijednost. Npr. jezero kao neupitno (potencijalno – jasno, ako se jezero ne koristi kao divlja deponija otpada, prirodna „praonica“ vagona, i sl.) obogaćenje i krajobrazne i biološke vrijednosti prostora u kojemu alternativno postoji oranica zasađena monokulturom. 105 Studijom svakako treba inventarizirati i sva trenutno devastirana područja koja bi se kroz proizvodnu sanaciju mogla privesti korisnoj konačnoj namjeni. Mogućnost unapređenja stanja u prostoru jedan je od osnovnih kriterija, ako ne i osnovni kriterij u identifikaciji potencijalnih zona eksploatacije.


147

sirovine na zatraženom istražnom prostoru“. Isto vrijedi i za njihovo sudjelovanje u postupku odobravanja eksploatacijskih polja.

S provedbom mjere treba početi što ranije, budući da svaka nova ireverzibilna prenamjena prostora smanjuje prostor u kojem se traga za optimalnim rješenjem. U idealnom slučaju, za tri godine, županija i sve JLS na njenom području imale bi definirane zone za buduću eksploataciju mineralnih sirovina.

10.2.2.5 Uspostava učinkovitog sustava nadzora i privole nad provedbom dogovorenih rješenja

Sva dobro zamišljena rješenja, elaborirani projekti i usvojene zakonske odredbe ne vrijede ništa ukoliko u praksi ne funkcionira sustav nadzora nad njihovom provedbom, te instrumenti privole, ukoliko se utvrdi nepridržavanje dogovorenih106 rješenja. U kontekstu eksploatacije mineralnih sirovina u Zagrebačkoj županiji ova je tvrdnja posebno aktualna, jer dosadašnje iskustvo pokazuje da je sustav nadzora i privole očito bio vrlo slaba točka u sustavu upravljanja sektorom. Posljedice su teške, i na terenu, i u sferi društvenog kapitala, gdje je gotovo u potpunosti izgubljeno povjerenje u „institucije sustava“ 107, i gdje većina javnosti više ne uspijeva razlučiti djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina kakva bi ona mogla i trebala biti od onoga kakva ona jest kada se krše sve zakonske norme i preporuke dobre prakse.

Cilj ove mjere je da se takva situacija promijeni, a bez pretjerivanja se može reči da je njena uspješna provedba nužna pretpostavka za bilo kakav pozitivan pomak u stvarnosti.

Ne ulazeći u kompleksnu problematiku uzroka nefunkcioniranja sustava i u slučajevima kada objektivni problem nedostatnih ljudskih kapaciteta ne dostaje kao objašnjenje i opravdanje, ovom mjerom se kao način unapređenja stanja sugerira dogradnja trenutno postojećeg, zakonom propisanog, državnog sustava inspekcijskog nadzora. Konkretnije, ne kao kreiranje paralelizma, već kao pomoć i dopuna postojećim institucijama (u prvom redu Državnom inspektoratu i njegovoj Rudarskoj inspekciji), oni kojima instrument nadzora treba kao pretpostavka uspostave povjerenja i postizanja kvalitetnog kooperativnog dogovora, uložit će napor i resurse u njegovo osiguranje.

Operativno se mjera može provesti na način da županija, odnosno JLS, sukladno Ugovoru o koncesiji između koncesionara i JLS, ima pravo praćenja aktivnosti eksploatacije, u obujmu i razini detalja koji dostaje za potpunu i objektivnu, na podacima utemeljenu informaciju, a na osnovi koje se može utvrditi pridržavanje, odnosno odstupanje od dogovorenog projekta / ugovora. Na temelju nadzora, angažirana stručna osoba pisala bi godišnje izviješće o stanju eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije.

Nositelj provedbe ove mjere bio bi Upravni odjel za gospodarstvo, jasno, u bliskoj suradnji sa samim koncesionarima, nadležnim inspekcijama i drugim relevantnim državnim tijelima.

Eventualno financijsko opterećenje nastalo provođenjem ove mjere ima svoje opravdanje u uspostavi povjerenja108, koje je ključno za normalno funkcioniranje sustava u kojemu se samo prijavljeni profiti mjere u desecima milijuna kuna. Sredstva bi se osigurala iz sredstava uplaćenih na ime zakonom propisane naknade za eksploataciju, odnosno Ugovorom o koncesiji dogovorene dodatne rudarske rente.

106 I zakoni su kroz demokratsku proceduru dogovorena rješenja. 107 Nije moguće zadržati povjerenje u institucije sustava u situaciji u kojoj se „država“ nađe u ulozi glavnog kupca ilegalne mineralne sirovine, a na prijave građana (čak i kada ona ide kroz tijela JLS-a) nadležnim tijelima o očito nelegalnoj i devastirajućoj eksploatacije, nitko ne reagira. Nakon takvog iskustva, građani i najbolje zamišljene projekte percipiraju kao „lijepe priče“ koje služe samo kao paravan za „već doživljeno“, te sve spremnije koriste instrument građanskog neposluha u borbi za ostvarivanje svojih prava. 108 Iskustva svjetske prakse (Šolar 2004) pokazuju da uspostava zajedničkog praćenja predstavlja odličnu priliku za unapređenje međusobnog povjerenja i razvoj partnerstva među akterima.


148

10.2.2.6 Uvođenje elemenata sustava upravljanja okolišem u aktivnost koncesionara

Ova mjera podrazumijeva sustavni napor na unapređenju okolišnog aspekta poslovanja svih koncesionara iz trenutno uglavnom vrlo nezadovoljavajuće prakse, u neku koja će u većoj mjeri sličiti praksi opisanoj u poglavlju Studije koje se bavi odnosom eksploatacije mineralnih sirovina i zaštite okoliša.

Nositelji provedbe ove mjere su sami koncesionari, ali i županija, relevantne inspekcije, interesne udruge, budući da Forum mogu i trebaju pomoći kroz organiziranje raznih vidova inforimiranja, edukacije, shema nagrađivanja.

Osnovne aktivnosti koje podrazumijeva ova mjera uključuju identifikaciju (na osnovi vlastitih opažanja, Studije utjecaja na okoliš, pritužbi stanovništva, inspekcijskog nadzora) postojećih negativnih utjecaja na okoliš (sve njegove segmente – od zraka, voda, tla, do biološke i krajobrazne vrijednosti), njihovo praćenje (samostalno ili u suradnji s nekom od drugih zainteresiranih strana), nastojanje na njihovu smanjivanju, te redovno izvješčivanje.

Praćenje i izvješćivanje trebalo bi nastojati provesti u suradnji s lokalnim stanovništvom, budući da takav pristup dokazano ima posebno dobar učinak. Operativno, to je moguće kroz financiranje lokalne udruge, školske sekcije i sl.

Provedba ove mjere, odnosno njeni vidljivi rezultati, nužan su element postupne uspostave povjerenja i promjene trenutno postojeće izrazito negativne slike o djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina.

10.2.2.7 Uvođenje elemenata društveno odgovornog poslovanje u aktivnosti koncesionara

Činjenica da je cijela djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina trenutno vrlo loše percipirana i u široj javnosti i među političkim elitama – donosiocima odluka, jasno govori o činjenici da niti djelatnost u cjelini, niti većina pojedinih koncesionara nije dovoljno vodila brigu o uklapanju u svoj širi društveni kontekst. S druge strane, koncept „društveno odgovornog poslovanja109“ upravo se razvio iz uviđanja poslovnog sektora da su odgovorno ponašanje i nastojanje oko unapređenja kvalitete života svih zainteresiranih strana važni čimbenici dugoročnog ekonomskog razvoja, i kao takvi, od koristi svim uključenim stranama. Tvrtka koja nije dio svoje okoline (i fizičke, i društvene, i poslovno-tržišne), prepoznaje se, a potom i tretira kao strano tijelo. Uvođenje politike društveno odgovornog poslovanja u osnovi podrazumijeva stalno nastojanje na kvalitetnom i pravednom, odgovornom odnosu prema svojim zaposlenicima, kupcima, široj društvenoj zajednici i okolišu s druge strane ograde koja omeđuje prostor tvrtke.

Konkretno, aktivnosti koje koncesionari mogu poduzimati u okviru ove mjere uključuju u prvom redu uspostavu boljih odnosa s okolnom zajednicom; uvažavanje, a ne ignoriranje njihovih prigovora; vidljivo i osjetno nastojanje na rješavanju prijavljenih problema; dijeljenje dobiti u omjeru koji će lokalnu zajednicu i JLS učiniti partnerom, a ne protivnikom; druge načine kompenzacije (kroz proizvode i usluge); transparentnije poslovanje; aktivno uključivanje u rad i inicijative strukovnih udruženja na promicanju interesa struke, ali i na unapređenju društvenih i okolišnih standarda poslovanja.

10.2.2.8 Poticanje recikliranja građevinskog otpada

Recikliranje građevinskog otpada dvostruko je korisna mjera, budući da se istovremeno smanjuje potreba za novom eksplotacijom u nenarušenoj prirodi i rješava problem građevinskog otpada koji inače često završava na divljim deponijama.

Ne čudi stoga da je postotak recikliranog građevinskog otpada u nekim EU zemljama izrazito visok (npr: oko 85% u Nizozemskoj i Danskoj, 75% u Belgiji, 70% u Njemačkoj), te se iz tog izvora može snabdijevati nezanemarivi dio potreba tržišta (npr: 15% Nizozemska, 16% UK, 9% Belgija).

Stanje u RH općenito, pa i u Zagrebačkom prostoru, ponovno ne zadovoljava. Jedino fiksno postrojenje za preradu građevinskog otpada instalirano je (ali nije još i pušteno u pogon) u sklopu odlagališta otpada

109 Corporate Social Responsibility


149

Jakuševac. Osim toga, veći broj građevinskih tvrtki koje imaju adekvatnu opremu (npr. čeljusna drobilica) reciklira dio građevinskog otpada. Nažalost, veći dio građevinskog otpada ipak završava na divljim deponijama (npr. u području Jakuševca, Mičevca, Kosnice).

Rješavanje cjelokupnog problema građevinskog otpada, osiguravanje organizacijskih pretpostavki za veći udio njegovog recikliranja i ponovnog korištenja (osigurano tržište za sekundarne sirovine, povećanje kazni za ilegalno odlaganje, efikasnije praćenje tijeka otpada, i sl.), nadilazi obuhvat ove Studije.

Cilj uključivanja ove mjere u Program je u prvom redu poticanje koncesionara, tamo gdje je to moguće učinkovito učiniti, da prošire svoju djelatnosti i aktivnostima recikliranja građevnog otpada. Neke inicijative u tom smijeru već postoje.

Nositelji provedbe mjere su koncesionari, koji će, u postupno uspostavljanom sustavu gospodarenja otpadom u RH, pronaći svoj interes u ispunjanju niše recikliranja građevinskog otpada.

10.2.2.9 Suzbijanje svih oblika ilegalne eksploatacije mineralnih sirovina

Kako je u Studiji stalno isticano, ilegalna eksploatacije mineralnih sirovina najgori je mogući način eksploatacije sirovine, jer je u pravilu neselktivan, neracionalan i bezobziran prema svima i svemu oko sebe. I dok je nadzor i izricanje mjera u nadležnosti za to zakonom određenih državnih tijela, mnogi spominjani akteri u sustavu mogu pomoći u dokidanju pojave ilegalne eksploatacije na način da pomognu pravovremenom i pouzdanom informacijom, te da se svi koji od ilegalne eksploatacije imaju štete – a to su na više ili manje izravan način doista svi – „udruže“ s artikuliranim zahtjevima prema nadležnim tijelima, koja će i njima pomoći da kvalitetnije rade posao iz svoga zakonskog djelokruga. Operativno, ilegalna eksploatacija trebala bi biti stalna tema budućeg Foruma.

U djelovanju na suzbijanju ilegalne eksploatacije važno je obuhvatiti sve njene pojavne oblike, koji variraju od „divlje“ eksploatacije, preko „ilegalne legalne“ eksploatacije, do zakonskih „sivih područja“.

Najznačajniji primjer ovoga posljednjeg je problematika materijala iz građevinskih iskopa (najčešće šljunak i pijesak) koji su sve veća stavka u osiguravanju potreba tržišta za kamenim materijalima. Trenutna regulativna rješenja nisu prilagođena korištenju i stavljanju na tržište tih materijala, te se događa da se istovrsni zahvati (vađenje šljunka iz građevinskih iskopa) različito upravno tretiraju. Zbog toga u nekim slučajevima građevinari istovremeno s izgradnjom objekata obavljaju eksploataciju mineralne sirovine i dodatno profitiraju, bez da na tu djelatnost i profit plaćaju poreze i naknade, dok su u drugim slučajevima prinuđeni plaćati dogovorne nakande. Ovo pitanje treba regulirati bilo propisima iz područja rudarstva, bilo u okviru postupaka provođenih na temelju propisa o prostornom uređenju i graditeljstvu.

10.2.2.10 Identifikacija optimalnog modela gospodarenja postojećim mineralnim resursima i moguće otvaranje novih eksploatacijskih polja

Ova mjera logično slijedi kao svojevrsna nadogradnja na uspješnu provedbu svih prije spomenutih mjera. Naime, uspješna provedba navedenih mjera preduvjet je i indikator prelaska sustava u „legalnije“, izvjesnije, stabilnije stanje, sa saniranim posljedicama nezadovoljavajuće prakse u prošlosti, a tek nakon tog „strukturnog podešavanja“ i u stvarnosti dokazane promjene prakse, ima smisla baviti se „finim podešavanjima“ i daljnjim razvojem110, što je cilj ove mjere.

Konkretno, tržište se može opskrbljivati različitom strukturom proizvodnje, gdje su osnovni parametri koji se mogu varirati broj i veličina (u pogledu godišnje proizvodnje) proizvođača koji opskrbljuju tržište, te njihova prostorna distribucija. Osnovna logika je kako slijedi.

110 Činjenica je da slijeđenjem ove logike priliku ne dobijaju, i na taj način ispaštaju i svi potencijalni koncesionari koji bi i u trenutnom, relativno neuspostavljenom sustavu, i bez strogog vanjskog nadzora i prisile, poštivali nečela okolišno brižnog i društveno odgovornog gospodarenja. Činjenica je, međutim, da se to, u trenutnoj situaciji, zbog izrazito niske razine društvenog kapitala (u prvom redu povjerenja, a potom i institucija koje brinu da se to povjerenje ne zloupotrebljava), ne može izbjeći.


150

U vezi s optimumom između brojnosti i veličine pojedinih proizvođača111, jasne su negativne posljedice ekstremnih rješenja. Veliki broj malih proizvođača otežava praćenje, vjerojatno smanjuje standarde okolišno-brižne i društveno-odgovorne prakse, jer manje tvrtke imaju manje kapaciteta da takvu praksu insitucionalno uvedu u kulturu poslovanja, te konačno, generira se, i tijekom eksploatacije, i nakon njenog završetka, veći broj narušenih krajobraznih cjelina. Negativne strane varijante s malim brojem velikih proizvođača su rizik za efikasno funkcioniranje tržišta (zbog mogućnosti pojedinog proizvođača da samostalno utječe na stanje na tržištu), te moguće preveliko opterećenje pojedinog lokaliteta112, naročito ukoliko nije adekvatno riješena cestovna infrastruktura od eksploatacijskog polja do neke veće prometnice.

Veći udio snabdijevanja tržišta iz udaljenijih izvora znači višu cijenu na tržištu, te veću dobit za manji broj proizvođača unutar užeg područja, koji su administrativnom mjerom zabrane otvaranja novih eksploatacijskih polja stavljeni u povlašteni položaj. Ovu administrativno izazvanu tržišnu anomaliju može se (i treba) korigirati uračunavanjem varijabilne rente kroz Ugovor o koncesiji, gdje će se dio dobiti raspodijeliti i na: širu društvenu zajednicu (JLS); kompenzaciju lokalnom stanovništvu; skuplje mjere zaštite okoliša; financijski zatjevnije projekte konačne namjene prostora.

Odgovor na pitanje što je optimalni model u velikoj je mjeri određen i zatečenim stanjem na terenu, odnosno ishodom provedbe mjere 10.2.2.3, budući da je kvalitetno privođenje konačnoj namjeni i sanacija narušenih prostora, s obzirom na vrlo nezadovoljavajuće trenutno stanje, prioritet.

Tek nakon što se, uspješnom provedbom prethodnih mjera, stanje stabilizira, provedbom ove mjere razmotrit će se potreba i oportunost otvaranja novih eksploatacijskih polja u Zagrebačkoj županiji.

Preduvijet za pokretanje procedure otvaranja novih eksplatacijskih polja je politička, strateško-razvojna odluka zasnovana na podacima iz analize ponude i potražnje na novouspostavljenom, po pretpostavci, stabiliziranom tržištu.

Analiza će metodološki biti istovjetna analizi provedenoj u poglavlju 4, a podatkovna osnova za analizu lako će se dobiti iz informacijskog sustava uspostavljenog provedbom mjere 10.2.2.2.

Ukoliko se utvrdi da postoji potražnja koja se može gospodarski učinkovito zadovoljiti otvaranjem novog eksploatacijskog područja na nekoj od lokacija prethodno identificiranih i zaštićenih provedbom mjere 10.2.2.4, inicirat će se proces dodjele koncesije tijekom kojega će potencijalni koncesionari licitirati za koncesijsko pravo nuđenjem npr. atraktivnih projekata konačne namjene, visinom rudarske rente koju su spremni plaćati, ponuđenim garancijama za pridržavanje ugovora, ugledom stečenim na drugim sličnim projektima, i sl.

Nositelji provedbe ove mjere su Županijski Upravni odjel za gospodarstvo, te JLS na čijem području se nalazi potencijalno novo eksploatacijsko polje.

Budući da mjera predstavlja nadogradnju nekolicine prije navedenih mjera, njena provedba uvjetovana je uspješnim okončanjem ili zadovoljavajućom provedbom prije navedenih mjera.

111 Istu količinu sirovine koju traži tržište može proizvesti većim broj manjih proizvođača ili manji broje većih proizvođača. 112 Primjer je Ivanec u godinama sa maksimalnom proizvodnjom (2000.), odkada i potiče konflikt sa lokalnom zajednicom.


151

Literatura 1. Aničić, B. 1996. Uloga krajobrazne arhitekture u postupku planiranja eksploatacije mineralnih

sirovina – primjer kamenoloma Podsusedsko Dolje. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 223-230.

2. Bognar, A.; Salleto-Janković, M.; 1996. Geoekološki pristupi u gospodarenju prostorom (okolišem, krajolikom). U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 143-154.

3. Brodkom, F. 2000. Good environmental practice in the European extractive industry: A reference guide. Centre Terre et Pierre – Belgium.

4. Cargill and Green 1986. Prospects for mineral resource assessments on public lands: Proceedings of the Leesburg workshop, U.S. Geological survey circular 980, Denver.

5. Crnički, J. 1989. Ekonomska geologija (rukopis prve nepotpune verzije), Varaždin 10.9.1989.

6. Denich, A. 1996. Tehnička i biološka rekultivacija površinskih kopova mineralnih sirovina. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 158-167.

7. Dunda, S., Krasić, D.; 1996. Korištenje kamenog otpada iz ležišta arhitektonskog kamena – preduvjet boljeg očuvanja okoliša. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 57-71.

8. EC (European Commission) 2000. Communication from the Commission – Promoting sustainable development in the EU non-energy extractive industry . COM (2000) 265.

9. EC (European Commission) 2004. Sustainable development indicators for the Eu non-energy extractive industry in 2001. A report from the Raw Materials Supply Group, a stakeholder group, chaired by Directorate-General for Enterprise, European Commission

10. EC (European Commission) 2004a Commission's Annual Policy Strategy for 2005.

11. Feletar, D. 1996. Šoderica – povijesno-ekološki pregled vađenja šljunka. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 273-283.

12. Gotić, I, Levačić, E., Premur, V., Dodigović, I., Štuhec, D.; 1996. Mogućnosti iskorištenja jalovine kamenoloma Orešje Donje. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 73-78.

13. Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo 1996. Osnove gospodarenja mineralnim sirovinama Grada Zagreba.

14. Hicks, L.B., 2004 Mineral planning in the United Kingdom, In the Book of plenary papers – European conference on raw building materials and coal: New perspectives (2004)

15. Hrvatska Gospodarska Komora 2003. Komora Zagreb - Iskorištavanje mineralnih sirovina na području grada Zagreba. HGK Info – br 187., 06. 06. 2003. Konzultirano 10. 12. 2004. na: http://www.hgk.hr/komora/hrv/hgkinfo

16. Institut za geološka istraživanja 2000. Stručna podloga za PP Zagrebačke županije: Inžinjersko-geološka karta – zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju

17. Janči, A. 1996. Gospodarenje mineralnih sirovina u Gradu Zagrebu, Zbornik radova sa savjetovanja “Rudarstvo i zaštita okoliša”, Varaždin.

18. Janči, A. 1996. Rudarstvo na području Grada Zagreba, Komunalni vjesnik


152

19. Janković, S.; Milovanović, D 1985. Ekonomska geologija i osnovi ekonomike mineralnih sirovina, Beograd.

20. Koblar, J.; Mejač, Ž., 1996. Modeli ranjivosti okoliša kod eksploatacije mineralnih sirovina. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 133-142.

21. Krasić, D., Bedeković, G., Mikulić, A.; 1996. Doprinos racionalnog gospodarenja mineralnom sirovinom kamenoloma „Veličanka“. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 47-56.

22. Krkalo, E. 1990. Upute za izradu karte mineralnih sirovina i prognozne karte Republike Hrvatske M 1:100.000 i M 1:200.000, Institut za geološka istraživanja, Zagreb.

23. Langer, W.H. & Šolar, S.V. 2002. Natural aggregate resources – environmental issues and resource management: report of Working Group 5. In Fabbri, A.G. (ed.),Gaal, G. (ed.), McCammon, R.B. (ed.) Deposit and geoenvironmental models for resource exploitation and environmental security (NATO science series, Series 2, Environmental security, Vol. 80.) Dordrecht: Kluwer, p.525-532.

24. Mesec, J. 1996. Kamenolom Vukov Dol – postojeće stanje, prestanak ili nastavak eksploatacije te revitalizacija prostora. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 205-213.

25. Normann, C., 2004 The Regulation, Monitoring, and Enforcement of Mineral extractions in Scotland. In the Book of plenary papers – European conference on raw building materials and coal: New perspectives (2004)

26. Nuić, J., Krasić, D., Živković, S., 1996. Ekološki aspekti rudarske proizvodnje nemetala. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 169-180.

27. Nuić, J., Dragičević, I., Mayer, D., Nuić, M. 2004. Studija utjecaja na okoliš šljunčare „Novo Čiče“ – Velika Gorica (Eksploatacijsko polje Velkom). Rudarsko-geološko-naftni fakultet Zagreb.

28. Pietersen, H.S., 2004 Construction Raw Materials Policy and Supply Practices in Northwestern Europe. In the Book of plenary papers – European conference on raw building materials and coal: New perspectives (2004)

29. Savić, N. 2004. Prijedlog sanacije kamenoloma Bili Brig i Ploče u Gradu Zadru (Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu. Agronomski fakultet. Studij Uređenja krajobraza.)

30. Šolar, S.V., et al., 2004 The Main Features of Sustainable Aggregate Resource Management. In the Book of plenary papers – European conference on raw building materials and coal: New perspectives (2004)

31. Španjol, Ž., Anić, I., Oršanić, M., Tikvić, I., Baričević, D. 1996. Biološka sanacija kamenoloma. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 193-204.

32. Tehnička enciklopedija

33. Thompson, S., 2004 Current Issues in Mining Law and Strategy Development: Obstacles and Opportunities to Rational Use. In the Book of plenary papers – European conference on raw building materials and coal: New perspectives (2004)


153

34. Tomasović, 2002. Vrednovanje utjecaja na okoliš proširenja kamenoloma „Mala Rakovica“ kod Samobora – prostorni aspekti. (Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu. Agronomski fakultet. Studij Uređenja krajobraza.);

35. Turnšek, M., 1996. Korištenje mineralnih sirovina i zaštita prostora na razini strategijskog planiranja. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopćenja. / Znanstveno stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin 18.-21. rujna 1996. / urednici: Paula Durbešić et al., str. 125-132.

36. UEPG – European Aggregates Association 2004. Annual report.

37. UHRI (Udruga hrvatskih rudarskih inženjera) 2000. Otvoreno pismo u Jutarnji list: reakcija na izviješće o izlaganju glavnog državnog inspektora g. Branka Jordanića vezano uz problem ilegalne eksploatacije mineralnih sirovina objavljeno u Jutarnjem listu od 28.09.2000.

38. Vujec, S. 1996. Rudarstvo u Hrvatskoj, Rudarsko-geološko-naftni zbornik Vol. 8, Zagreb.

39. Wagner, H. 2004. Summary of a Study of Minerals Planning Policies in Europe. Izlaganje na „Conference on Sustainability“, 30. November 2004.

40. Živković, S., Vrkljan, D.; 2002. Površinska eksploatacija mineralnih sirovina. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Zagreb.


154

Dodatak 1: Popis svih kontakata i suradnji tijekom izrade Studije

1. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva - Uprava za energetiku i rudarstvo;

2. Državni inspektorat – Rudarska inspekcija;

3. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva – Inspekcija zaštite okoliša;

4. Ministarstvo kulture – Inspekcija zaštite prirode;

5. Hrvatske Vode – VGO Zagreb;

6. Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji – Služba za gospodarstvo;

7. Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji – Sanitarna inspekcija;

8. Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji – Služba za prostorno uređenje i zaštitu okoliša;

9. Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodarstvo;

10. Zagrebačka županija, Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša;

11. Županijska uprava za ceste;

12. JLS (26 općina i 8 gradova) Zagrebačke županije;

13. Grad Zagreb;

14. 25 koncesionara / proizvođača sa područja Zagrebačke županije;

15. 9 koncesionara / proizvođača sa područja Grada Zagreba;

16. 16 značajnijih proizvođača i dobavljača koji opskrbljuju Zagrebačko tržište mineralnim sirovinama iz šireg okolnog prostora;

17. Nekolicina značajnijih kupaca mineralnih sirovina na području Zagreba i Zagrebačke županije;

18. GIU PROMINS

19. Udruženje kamenoloma RH;

20. Udruga hrvatskih rudarskih inženjera;

21. Hrvatska Gospodarska Komora – Sektor za Industriju;

22. Hrvatska Gospodarska Komora – Komora Zagreb;

23. Institut za geološka istraživanja;

24. Državni zavod za statistiku;

25. NVU Zelena akcija.

26. Nekolicina pravnih i fizičkih osoba / potencijalnih koncesionara zainteresiranih za eksploataciju mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije.


155

Dodatak 2: Detaljniji izvodi iz relevantne legislative UPRAVNA NADLEŽNOST:

Odredbama Zakona o rudarstvu propisana je slijedeća UPRAVNA NADLEŽNOST:

• Odobrenja (koncesije) za istraživanje i eksploataciju nafte i plina daje Vlada Republike Hrvatske.

• Odobrenja za istraživanje i eksploataciju mineralnih i geotermalnih voda daje Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Državnom upravom za vode.

• Odobrenja za istraživanje i eksploataciju tehničkog građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, opekarske gline, te arhitektonskog kamena obrtniku daje županijsko ured ili ured Grada Zagreba nadležan za rudarstvo.

• Odobrenja za istraživanje i eksploataciju ostalih mineralnih sirovina daje Ministarstvo gospodarstva.

• Tijelo državne uprave koje je izdalo odobrenje za eksploataciju mineralne sirovine oduzet će odobrenje za eksploataciju u slučajevima propisanim člankom 55.

• Kontrolu izdvajanja i korištenja sredstava s naslova naknade za eksploataciju mineralnih sirovina obavlja Ministarstvo financija.

• Inspekcijske poslove obavlja Državni inspektorat po posebnom zakonu.

Navedeni propisi određuju da se prije izdavanja rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova mora istražiti ležište sirovine, za što je također potrebno odobrenje. Za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna su odobrenja za eksplaotaciju navedena u članku 42. zakona.

ODOBRENJE ZA ISTRAŽIVANJE MINERALNIH SIROVINA:

Istraživanje mineralnih sirovina regulirano je odredbama Zakona o rudarstvu i Pravilnika o istraživanju mineralnih sirovina.

Zakon o rudarstvu propisuje:

• Članak 6. Istraživanjem mineralnih sirovina, prema ovom zakonu, smatraju se radovi i ispitivanja kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, njihovu kvalitetu i količinu; te uvjete eksploatacije.

• Članak l0. Pravo na istraživanje ili eksploataciju mineralnih sirovina na odredenom području rudarsko poduzeće i samostalni poduzetnik ostvaruju na osnovi odobrenja organa uprave nadležnog za poslove rudarstva. Odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se bez suglasnosti organa koji ih je izdao prenositi na drugu fizičku ili pravnu osobu i ne mogu biti predmetom stečajnog ili likvidacionog postupka.

• Članak 16. Za istraživanje mineralnih sirovina potrebno je odobrenje.

• Članak 18. Istraživanje mineralnih sirovina dozvoljeno je samo unutar odobrenog istražnog prostora.

Pravilnik o istraživanju mineralnih sirovina propisuje način ishođenja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina:

• Članak 4. Zahtjev za odobrenje istražnog prostora na kojem se namjerava istraživati ležište mineralne sirovine podnosi se tijelu državne uprave nadležnom za poslove rudarstva. U zahtjevu za odobrenje istraživanja mineralne sirovine potrebno je navesti: 1) mineralnu sirovinu koju se namjerava istraživati; 2) zemljovidni položaj, veličinu i naziv istražnog prostora; 3) program ukupnih istražnih radova po vrsti i obimu s troškovnikom, te podrobni plan radova, koji će biti izvedeni u prvoj godini istraživanja; 4) rok do kada se namjerava obaviti istraživanje; 5) ukupni iznos potrebnih novčanih sredstava za izvođenje planiranih istražnih radova, te način njihovog osiguranja. Zahtjevu za izdavanje odobrenja potrebno je priložiti: 1) izvod iz sudskog odnosno


156

obrtnog registra iz kojeg je vidljivo da je podnositelj zahtjeva registriran za izvođenje rudarskih istražnih radova ili za eksploataciju mineralnih sirovina; 2) šest primjerka zemljovida šireg područja istraživanja u mjerilu 1:25.000 (ili većem) s ucrtanim istražnim prostorom i navedenim koordinatama vršnih točaka kojima je istražni prostor jednoznačno određen; 3) geološku ili drugu dokumentaciju o mogućnosti postojanja mineralne sirovine u istražnom prostoru.

• Članak 5. Uz zahtjev za odobrenje istraživanja mineralnih sirovina iz članka 3. točke 1. do 6. Zakona o rudarstvu potrebno je priložiti mišljenja županijskih upravnih tijela o opravdanosti, odnosno mogućnosti istraživanja mineralne sirovine obzirom na gospodarske i prostorne planove županije.

• Članak 6. Prije izdavanja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina, tijelo državne uprave nadležno za poslove rudarstva, kojem je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja, održat će javnu raspravu. O održavanju javne rasprave bit će obaviještene pravne osobe koje gospodare ili imaju na zatraženom istražnom prostoru objekte, tijela državne uprave nadležna za poslove rudarstva i prostornog uređenja županije, te poglavarstvo općine ili grada na području kojih se nalazi zatraženi istražni prostor. Održavanje javne rasprave bit će objavljeno u sredstvima javnog priopćavanja.

• Članak 7. Na javnoj raspravi bit će razmotreni svi podneseni zahtjevi za odobrenje istraživanja na zatraženom istražnom prostoru koji, sukladno odredbi članka 4. i 5. ovoga pravilnika, budu izrađeni i zaprimljeni u prijamnoj pisarnici tijela državne uprave, koja saziva javnu raspravu, 72 sata prije početka javne rasprave.

• Članak 8. Oni koji su pozvani na javnu raspravu kao i drugi prisutni, ako na određeni način gospodare istražnim prostorom, određuju uvjete, odnosno ograničenja uz koja je moguće istraživati mineralne sirovine na zatraženom istražnom prostoru. Podnositelj zahtjeva za odobrenje istraživanja mineralne sirovine dužan je sam pribaviti uvjete, odnosno suglasnosti utvrđene posebnim propisima.

• Članak 9. Tijelo državne uprave nadležno za poslove rudarstva, koje je sazvalo javnu raspravu, zaključkom će staviti zahtjev za odobrenje istražnog prostora u stanje mirovanja dok podnositelj zahtjeva ne ishodi uvjete, odnosno suglasnosti iz članka 8. stavka 1. i 3. ovoga pravilnika.

• Članak 10. Ako zahtjev za izdavanje odobrenja za istraživanje iste mineralne sirovine na istom istražnom prostoru podnesu dva ili više rudarska trgovačka društva ili rudarska obrtnika, odobrenje za istraživanje bit će izdano onom rudarskom trgovačkom društvu ili rudarskom obrtniku koji podnesenim zahtjevom osigurava brže i djelotvornije istraživanje.

ODOBRENJA ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA:

Eksploatacija mineralnih sirovina regulirana je odredbama Zakona o rudarstvu i Pravilnika o eksploataciji mineralnih sirovina.

Zakon o rudarstvu propisuje:

• Članak 30. Za eksploataciju mineralnih sirovina potrebno je ishoditi: 1) odobrenje za eksploatacijsko polje, 2) rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova, 3) građevinsku dozvolu za građenje rudarskih objekata i postrojenja, 4) dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja s propisanom elektronskom kolnom vagom. O rudarskoj koncesiji iz stavka 1. točke 2. ovoga članka tijelo državne uprave koje dodjeljuje rudarsku koncesiju sklapa ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina s podnositeljem zahtjeva. Koncesijom za eksploataciju mineralnih sirovina stječe se pravo izvođenja rudarskih radova u cilju gospodarskog korištenja mineralnih sirovina.

• Članak 31. Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar odobrenog eksploatacijskog polja.

Odobrenje za eksploatacijsko polje:

Postupak ishođenja odobrenja za eksploatacijsko polje propisan je Pravilnikom o eksploataciji mineralnih sirovina:


157

• Članak 2. Eksploatacijsko polje, u smislu ovoga pravilnika, je prostor koji je horizontalno na površini zemlje ograničen ravnim crtama, a prostire se neograničeno u dubinu zemlje između vertikalnih ravnina položenih kroz te crte.

• Članak 3. Rješenje kojim se odobrava eksploatacijsko polje izdaje tijelo državne uprave nadležno za poslove rudarstva temeljem podnesenog zahtjeva.

• Članak 4. Zahtjev za izdavanje odobrenja za eksploatacijsko polje sadrži: 1) vrstu mineralne sirovine koju se namjerava eksploatirati; 2) podatke o utvrđenim količinama i kakvoći mineralne sirovine; 3) kratak opis načina eksploatacije; 4) položaj, oblik, veličinu i granice zatraženog eksploatacijskog polja; 5) prijedlog uređenja i oblikovanja prostora tijekom i po završetku eksploatacije; 6) planiranu godišnju proizvodnju mineralne sirovine. Zahtjevu za izdavanje odobrenja potrebno je priložiti: 1) izvod iz sudskog registra, odnosno izvod iz obrtnog registra iz kojeg je vidljivo da je podnositelj zahtjeva registriran za eksploataciju mineralnih sirovina; 2) potvrdu Komisije o utvrđenim zalihama mineralne sirovine; 3) pet primjeraka zemljovida eksploatacijskog polja u mjerilu 1:5000 (ili većem) s ucrtanim granicama, površinskim objektima, poznatim rudarskim radovima, te nazivom eksploatacijskog polja. Uz zahtjev za odobrenje esploatacijskog polja za eksploataciju mineralnih sirovina iz članka 3. točke 1. do 6. Zakona o rudarstvu potrebno je priložiti mišljenja županijskih upravnih tijela o uklapanju te gospodarske djelatnosti u gospodarske i prostorne planove županije. Mišljenja iz stavka 3. ovoga članka mogu zamijeniti mišljenja županijskih tijela državne uprave za gospodarstvo i prostorno uređenje pribavljena prilikom podnošenja ranijeg zahtjeva za odobrenje istraživanja iste mineralne sirovine na istom prostoru, ali pod uvjetom da od ranijeg izdavanja mišljenja nije prošlo više od 5 godina.

• Članak 5. Prije izdavanja odobrenja za eksploatacijsko polje, tijelo državne uprave nadležno za poslove rudarstva kojemu je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja održat će javnu raspravu. O održavanju javne rasprave biti će obaviještene pravne osobe koje gospodare ili imaju na zatraženom eksploatacijskom polju svoje objekte, tijela državne uprave nadležna za poslove rudarstva i prostornog uređenja u županiji, te poglavarstvo općine ili grada na području kojeg će se obavljati eksploatacija. Održavanje javne rasprave bit će objavljeno u sredstvima javnog priopćavanja i na oglasnoj ploči županije.

• Članak 6. Na javnoj raspravi bit će raspravljeni svi podneseni zahtjevi za odobrenje eksploatacijskog polja, koji budu izrađeni sukladno odredbi članka 4. ovoga pravilnika, te zaprimljeni u prijamnoj pisarnici tijela državne uprave, koje saziva raspravu, 72 sata prije početka javne rasprave.

• Članak 7. Predstavnici tijela državne uprave ili pravnih osoba koja gospodare ili imaju na zatraženom eksploatacijskom polju svoje objekte, sudjeluju u određivanju uvjeta, odnosno ograničenja, uz koja se može obavljati eksploatacija mineralnih sirovina. Ti uvjeti, odnosno ograničenja, moraju se uvažavati pri izradi projektne dokumentacije.

Rudarska koncesija:

Postupak ishođenja rudarske koncesije propisan je Zakonom o rudarstvu:

• Članak 42. Zahtjevu za dodjelu rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova potrebno je priložiti: 1) odobrenje za eksploatacijsko polje, 2) rudarski projekt s izjavom o obavljenoj provjeri i prihvaćanju projektnih rješenja, 3) lokacijsku dozvolu, 4) suglasnosti i mišljenja tijela i trgovačkih društava koja su na provedenoj javnoj raspravi sudjelovala u određivanju uvjeta, odnosno ograničenja uz koja se može obavljati eksploatacija, 5) dokaz o pravu izvođenja rudarskih radova za nekretnine unutar odobrenoga eksploatacijskog polja i to za razdoblje od najmanje 5 godina. Dokazom iz stavka 1. točke 5. ovoga članka smatra se naročito: 1) izvadak iz zemljišne knjige, 2) ugovor o zakupu sklopljen s vlasnikom nekretnine, 3) ugovor ili odluka nadležne državne vlasti temeljem koje je trgovačko društvo ili obrtnik stekao pravo vlasništva ili pravo služnosti na nekretnini, 4) ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, 5) pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadaš-njem vlasniku nekretnine. Rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova pri eksploataciji mineralnih sirovina iz članka 3. točke 1.–6. Zakona o rudarstvu dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva. Rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova pri eksploataciji mineralnih sirovina iz članka 3. točke 7. Zakona o rudarstvu dodjeljuje ured državne


158

uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nadležan za poslove rudarstva. Iznimno od odredbi iz stavka 3. i 4. ovoga članka izvođenje rudarskih radova pri eksploataciji mineralnih sirovina iz članka 3. Zakona o rudarstvu po pojednostavljenom rudarskom projektu odobrava odgovorna stručna osoba trgovačkog društva ili obrtnika koji će izvoditi rudarske radove po pojednostavljenom rudarskom projektu.

• Članak 43. Prilikom dodjeljivanja rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova tijela državne uprave koja ju dodjeljuju trebaju prosuditi: 1) poslovni ugled podnositelja zahtjeva, 2) sposobnost podnositelja zahtjeva za ostvarivanje koncesije, 3) financijsku povoljnost ostvarivanja koncesije, 4) utjecaj ostvarivanja koncesije na očuvanje i zaštitu prirodnog okoliša. Razdoblje za koje se dodjeljuje rudarska koncesija određuje se na temelju količine i rasprostiranja utvrđenih bilančnih rezervi mineralne sirovine na odobrenom eksploatacijskom polju, a koje omogućuju trgovačkom društvu, odnosno obrtniku trajanje eksploatacije najviše 40 godina, uz planiranu godišnju proizvodnju navedenu u zahtjevu.

• Članak 44. Rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova sadrži: 1) tvrtku trgovačkog društva, odnosno ime obrtnika kojemu se dodjeljuje rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova, 2) naziv provjerenoga rudarskog projekta na teme-lju koje-g se dodjeljuje rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova, 3) uvjete i ograničenja s javne rasprave za odobrenje eksploatacijskog polja, 4) katastarsku općinu i broj katastarskih čestica na kojima se dodjeljuje rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova, 5) dan do kojeg se mora započeti s ostvarivanjem rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova, 6) naziv tijela i trgovačkih društava kojima se mora prijaviti početak ostvarivanja rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova. Rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova iz stavka 1. ovoga članka dostav lja se: 1) podnositelju zahtjeva za dodjelu rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova, 2) vlasniku odnosno korisniku nekretnine na kojoj se dodjeljuje rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova, 3) Državnom inspektoratu.

Građevinska dozvola za građenje rudarskih objekata i postrojenja:

Postupak ishođenja odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina propisan je Zakonom o rudarstvu:

• Članak 45. Za građenje rudarskih objekata i postrojenja potrebna je građevinska dozvola. Građevinsku dozvolu za građenje rudarskih objekata i postrojenja iz članka 8. točke 1. i 2. ovoga zakona izdaje Ministarstvo gospodarstva. Građevinsku dozvolu za građenje rudarskih objekata i postrojenja iz članka 8. točke 3. ovoga zakona izdaje županijski ured ili ured Grada Zagreba nadležan za poslove rudarstva. Građevinsku dozvolu za građenje rudarskih objekata i postrojenja iz članka 8. točke 4. ovoga zakona izdaje Ministarstvo gospodarstva. Građevinsku dozvolu za građenje rudarskih objekata i postrojenja iz članka 8. točke 5. ovoga zakona izdaje županijski ured ili ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva. Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka odobrenje za građenje ili rekonstrukciju objekata i postrojenje iz članka 8. točke 1. po pojednostavljenom rudarskom projektu izdaje odgovorna stručna osoba trgovačkog društva ili obrtnika.

Dozvola za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja

Postupak ishođenja odobrenja za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja propisan je Zakonom o rudarstvu:

• Članak 48. Rudarski objekti i postrojenja mogu se početi koristiti odnosno staviti u pogon nakon što nadležno tijelo državne uprave izda dozvolu za upotrebu. Dozvolu za upotrebu izdaje tijelo državne uprave koje je izdao građevinsku dozvolu za građenje rudarskih objekata i postrojenja. Izdavanje dozvole za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja provodi se postupkom prema propisima o građenju.

OBAVEZE SUDIONIKA U SVEZI EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Odredbama Zakona o rudarstvu propisane su sljedeće obaveze:

• Članak 11. Za eksploataciju mineralnih sirovina trgovačko društvo i obrtnik plaćaju naknadu.


159

• Članak 12. Trgovačko društvo i obrtnik dužni su racionalno iskorištavati ležišta mineralnih sirovina.

• Članak 13. Radi obnavljanja i održavanja rezervi mineralnih sirovina trgovačko društvo i obrtnik moraju istodobno s eksploatacijom obavljati istraživanje mineralnih sirovina. Za istraživanje iz stavka 1. ovoga članka trgovačko društvo i obrtnik izdvajaju najmanje 3% ukupnog prihoda ostvarenog prodajom minerlane sirovine.

• Članak 15. Trgovačko društo i obrtnik dužni su nadoknaditi štetu koju prouzrokuju izvođenjem rudarskih radova, osim ako se dokaže da je šteta nastala uslijed vanjskog nepredvidivog i neotklonjivog događaja (viša sila) i radnjom oštećenika ili treće osobe.

• Članak 21. Trgovačko društvo i obrtnik dužni su prijaviti početak istražnih radova najkasnije 15 dana prije početka radova Ministarstvu gospodarstva - rudarskoj inspekciji (u daljnjem tekstu: rudarska inspekcija) i županijskom uredu ili uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rudarstva na čijem će području istraživati mineralne sirovine. U roku iz stavka 1. ovoga članka mora se prijaviti početak istražnih radova svima za koje je to određeno u odobrenju za istraživanje.

• Članak 24. Trgovačko društvo i obrtnik dužni su u tijeku istraživanja podnositi izvješća tijelu državne uprave koje je izdalo odobrenje o obavljenim istražnim radovima i rezultatima istraživanja.

• Članak 25. Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova, trgovačko društvo i obrtnik dužni su na mjestima na kojima su izvođeni istražni radovi provesti sve mjere osiguranja kojima se isključuje mogućnost natupanja opasnosti za ljude i imovinu kao i čovjekov okoliš i o tome izvijestiti županijski ured ili ured Grada Zagreba nadležan za poslove rudarstva.

• Članak 47. Trgovačko društvo i obrtnik dužni su prijaviti početak ostvariva-nja rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova, odnosno početak građenja rudarskih objekata i postrojenja Državnom inspektoratu, uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nadležnom za poslove rudarstva, te svima kojima je to u rudarskoj koncesiji za izvođenje rudarskih radova, odnosno građevinskoj dozvoli za građenje rudarskih objekata i postrojenja propisano, najkasnije 15 dana prije početka izvođenja rudarskih radova, odnosno početka građenja rudarskih objekata i postrojenja.

• Članak 50. Ako se rad u jamskim pogonima i površinskim kopovima ili u njihovim dijelovima, ili u pogonima za eksploataciju nafte ili prirodnog plina mora privremeno prekinuti zbog nepredviđenih okolnosti trgovačko društvo i obrtnik dužni su o tim okolnostima izvijestiti rudarsku inspekciju najkasnije u roku 24 sata nakon obustave radova. O privremenoj obustavi radova koja je unaprijed planirana, trgovačko društvo, odnosno obrtnik dužan je izvijestiti tijelo državne uprave iz stavka 1. ovoga članka 15 dana prije obustave radova. Prije obustave radova iz stavka 2. ovoga članka, koja će trajati duže od 15 dana, mora se izvršiti potrebno premjeravanje i moraju se dopuniti rudarski planovi, te sastaviti zapisnik o uzrocima obustave radova i o opasnostima koje se mogu pojaviti prilikom ponovnog otvaranja jamskog pogona ili površinskog kopa, odnosno naftnog i plinskog polja. Za vrijeme privremene obustave radova glavni jamski prostori moraju se održavati u takvom stanju da se njima može prolaziti bez opasnosti.

• Članak 51. Ako dođe do potpune ili trajne obustave eksploatacije u pojedinim jamskim pogonima, površinskim kopovima ili naftnom i plinskom polju, trgovačko društvo i obrtnik dužni su najkasnije 15 dana prije obustave radova o tome izvijestiti tijelo državne uprave koje je izdalo odobrenje za eksploataciju i rudarsku inspekciju.

• Članak 53. Trgovačko društvo i obrtnik dužni su u tijeku izvođenja i nakon završetka eksploatacionih radova, u skladu s uvjetima uređenja prostora i projektnog rješenja na osnovi kojeg je odobreno izvođenje rudarskih radova, izvršiti sanaciju devastiranog zemljišta.

• Članak 54. Kad trgovačko društvo i obrtnik potpuno ili trajno obustave eksploatacione radove dužni su na prostoru na kojem su obavljeni eksploatacioni radovi provesti sve mjere osiguranja kojima će se isključiti nastupanje opasnosti za ljude, imovinu i zemljište te o tome izvijestiti županijski ured ili ured Grada Zagreba nadležan za poslove rudarstva.

• Članak 59. Trgovačko društvo i obrtnik dužni su voditi evidenciju o rezervama mineralnih sirovina.


160

• Trgovačko društvo i obrtnik dužni su svake godine do 15. ožujka dostaviti podatke o rezervama mineralnih sirovina sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine Ministarstvu gospodarstva.

• Članak 61. Trgovačko društvo i obrtnik dužni su prije traženja odobrenja za dodjelu eksploatacionog polja i svake pete godine nakon dobivenog odobrenja odnosno rješenja o potvrđivanju rezervi, dostaviti Povjerenstvu za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina podatke i dokumentaciju o rezervama mineralnih sirovina s prijedlogom za razvrstavanje u klase i kategorije.

• Članak 63. Trgovačko društvo i obrtnik koji se bave istraživanjem ili eksploatacijom mineralnih sirovina dužni su na osnovi mjerenja izradivati i dopunjavati planove odnosno karte iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova i rudarskih objekata i njihov međusobni položaj, te položaj rudarskih radova i rudarskih objekata u odnosu na stare rudarske radove i objekte, kao i u odnosu na druge objekte i vode na površini.

• Članak 64. Trgovačko društvo i obrtnik koji se bave istraživanjem ili eksploatacijom mineralnih sirovina moraju imati: 1) situacioni nacrt istražnog prostora odnosno eksploatacionog polja; 2) izvod iz katastarskog plana s ucrtanim granicama istražnog prostora, odnosno eksploatacijskog polja, 3) geološku kartu istražnog prostora odnosno eksploatacionog polja i njegove okoline te karakteristične geološke profile. Trgovačko društvo i obrtnik iz stavka 1. ovoga članka mora imati i druge planove koje prema potrebi određuje Ministarstvo gospodarstva.

• Članak 65. Trgovačko društvo i obrtnik dužni su o svim izvršenim mjerenjima voditi ovjerene mjeračke knjige. Mjeračke knjige ovjeravaju se prema propisima o ovjeravanju poslovnih knjiga. Situacioni nacrt istražnog prostora, eksploatacionog polja i rudarska mjerenja na osnovi kojih se izrađuju rudarski planovi moraju biti priključeni na državnu izmjeru.

• Članak 69. Trgovačko društvo dužno je svojim općim aktom, a obrtnik kolektivnim ugovorom utvrditi obavezu stručnog usavršavanja i provjeru stručne osposobljenosti za radnike koji rade na poslovima za koje je prema odredbama ovoga zakona propisana stručna sprema i radno iskustvo.

• Članak 71. Pri izvođenju rudarskih radova trgovačko društvo i obrtnik dužni su poduzeti i mjere potrebne za zaštitu života i zdravlja ljudi i zaštitu imovine prema važećim propisima.

• Članak 72. Trgovačko društvo i obrtnik prima svojim specifičnim prilikama, organiziraju službu spasavanja i vatrogasnu jedinicu i opskrbljuju ih potrebnom opremom.

• Članak 73. Ako za potrebe trgovačkog društva i obrtnika rudarske radove izvodi jedno ili više drugih trgovačkih društava i obrtnika, prije početka radova, radnici tih trgovačkih društava i obrtnika moraju se upoznati s propisima i mjerama zaštite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tijekom izvođenja radova.

• Članak 74. Svaki radnik u trgovačkom društvu i kod obrtnika dužan je pridržavati se propisanih tehničkih normativa, mjera zaštite na radu i zaštite od požara.

• Članak 75. Svaki radnik u trgovačkom društvu i kod obrtnika dužan je odmah najkraćim putem izvijestiti odgovornog radnika o svakoj pojavi opasnosti pri izvođenju rudarskih radova, a naročito o pojavi eksplozivnih, zagušljivih i otrovnih plinova, o provali vode, pojavi vatre, gorskom udaru, nekontroliranoj erupciji nafte ili prirodnog plina te o drugim pojavama koje mogu ugroziti sigurnost ljudi i imovine. O pojavama iz stavka 1. ovoga članka trgovačko društvo i obrtnik dužni su odmah najkraćim putem izvijestiti rudarsku inspekciju.

• Članak 76. Trgovačko društvo i obrtnik dužni su odmah najkraćim putem izvijestiti rudarsku inspekciju i nadležnu policijsku postaju o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu i o svakom drugom udesu.

Odredbama Pravilnika o istraživanju mineralnih sirovina propisane su slijedeće obaveze u svezi eksploatacije mineralnih sirovina:

• Članak 2. Rudarsko trgovačko društvo i rudarski obrtnik koji eksploatiraju mineralne sirovine, a ne raspolažu s utvrđenim bilančnim rezervama mineralnih sirovina A+B kategorije za eksploataciju u sljedećih 25 godina, dužni su najkasnije do 15. ožujka izraditi godišnji plan istraživanja mineralnih


161

sirovina po odobrenim istražnim prostorima i eksploatacijskim poljima i dostaviti ga nadležnom tijelu državne uprave za poslove rudarstva.

• Članak 24. Rudarsko trgovačko društvo ili rudarski obrtnik dužni su najkasnije do 15. veljače dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za poslove rudarstva, koje je izdalo odobrenje izvješće o obavljenim istražnim radovima u prethodnoj godini i program radova za narednu godinu.

• Članak 26. Završetkom istraživanja na odobrenom istražnom prostoru ili istekom roka iz članka 17. stavka 1. i 2. ovoga pravilnika potrebno je izraditi završno izvješće o istraživanju.

Odredbama Pravilnika o eksploataciji mineralnih sirovina propisane su slijedeće obaveze u svezi eksploatacije mineralnih sirovina:

• Članak 26. Kad se obustavi eksploatacija mineralnih sirovina, rudarsko trgovačko društvo ili rudarski obrtnik dužni su čuvati tehničku dokumentaciju koja se odnosi na izvedene rudarske radove i izgrađene rudarske objekte.


162

Dodatak 3: Anketa za JLS (općine i gradove)

ANKETNI UPITNIK ZA OPĆINE I GRADOVE

Općina / grad: ______________________________________________________________

POSTOJEĆA EKSPLOATACIJA NA PODRUČJU OPĆINE/GRADA

Na području općine / grada odvija se eksploatacija sljedećih mineralnih sirovina:

MINERALNA SIROVINA NOSITELJI EKSPLOATACIJE energetske mineralne sirovine (ugljen, nafta i plin) mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi

nemetalne mineralne sirovine (kremeni pijesak, keramička i vatrostalna glina, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu)

arhitektonsko-građevni kamen sve vrste soli i solnih voda mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreacijske svrhe ili kao vode za piće

tehničko-građevni kamen

građevni pijesak i šljunak

ciglarska glina

UKUPNI BROJ TVRTKI KOJE NA PODRUČJU GRADA DJELUJU U SEKTORU EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

DRUŠTVENO-GOSPODARSKE KORISTI OD DJELATNOSTI

Broj zaposlenih na poslovima eksploatacije mineralnih sirovina na području općine / grada (zaokruži)

0 – 10 10 – 50

> 50 Udio dohotka iz rudarske djelatnosti u bruto proizvodu općine / grada (ocjena u %)

Koje su se druge djelatnosti razvile na bazi eksploatacije mineralnih sirovina (npr. transport, građevinarstvo, proizvodnja građevinskog materijala, proizvodnja keramike, stakla, i sl.)


163

Broj zaposlenih u djelatnostima navedenim u trećem retku (okvirna ocjena)

Udio dohotka od djelatnosti, navedenih u trećem retku, u bruto proizvodu općine / grada (ocjena u %)

Iznos (izražen u kunama) koji općina / grad prosječno godišnje prihoduje s naslova naknade za eksploataciju mineralnih sirovina

Jesu li, osim zakonskog minimuma od 2.6 %, ugovorom o koncesiji ugovoreni i neki drugi oblici naknade (npr. financijska ili materijalna davanja)? Ako da, koji i u kojim iznosima/vrijednosti?

Za koje namjene se koriste sredstva prikupljena s naslova naknade za eksploataciju mineralnih sirovina? (npr. unapređenje infrastrukture, unapređenje stanja okoliša, i sl.)

PROBLEMI VEZANI UZ DJELATNOST

Ima li na području vaše općine / grada pojava nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina? Ako da, gdje i koliko?

Koji problemi proizlaze iz eksploatacije mineralnih sirovina na području vaše općine / grada (buka u blizini naselja, uništavanje lokalne cestovne mreže, negativan utjecaj na druge djelatnosti (npr. turizam), negativni utjecaji na okoliš,…)?

ODNOSI MEĐU AKTERIMA U SUSTAVU

Ocijenite Vašu suradnju s tvrtkama koje eksploatiraju mineralne sirovine na području vaše općine / grada: NOSITELJ EKSPLOATACIJE KVALITETA SURADNJE (odaberi

neku od sljedećih ocjena: odlična, dobra, otežana, loša, nije uspostavljena)

OSNOVNI PROBLEMI KOJI OPTEREĆUJU SURADNJU (npr. neplaćanje naknade, nedovoljno nastojanje oko smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš, javnu infrastrukturu, i dr.)


164

Ocijenite Vašu suradnju s tijelima državne uprave nadležnim za reguliranje rudarske djelatnosti: Tijelo državne uprave KVALITETA SURADNJE (odaberi neku od sljedećih ocjena: odlična, dobra, otežana,

loša, nije uspostavljena), te ukoliko ih ima, OSNOVNI PROBLEMI KOJI OPTEREĆUJU SURADNJU.

Ured državne uprave Zagrebačke županije

Državni inspektorat - Rudarska inspekcija

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo zaštite okoliša - Inspekcija zaštite okoliša

Hrvatske Vode

Kakav je odnos lokalnog stanovništva prema eksploataciji mineralnih sirevina? (Potpora ili protivljenje? Razlozi? Argumenti?)

PLANIRANJE DJELATNOSTI NA PODRUČJU OPĆINE/GRADA Imate li saznanja o prirodnim potencijalima (rudnom blagu) na području vaše općine / grada i eventualnim mogućnostima unapređenja gospodarstva i dohotka na toj osnovi?

Je li prostornom dokumentacijom vaše općine / grada predviđena mogućnost eksploatacije mineralnih sirovina?

Planiraju li se izmjene i dopune postojeće prostorne dokumentacije u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina i „u kojem smjeru“ idu izmjene? (Predlaže li se ili zabranjuje odobravanje novih istražnih prostora, eksploatacijskih polja, rudarskih koncesija? Predlaže li se određivanje posebnih uvjeta za odobravanje eksploatacijskih polja i rudarskih koncesija? Predlaže li se uvođenje područja za eksploataciju mineralnih sirovina?)

ZATEČENO STANJE I MOGUĆNOSTI NJEGOVOG UNAPREĐENJA Ima li na području vaše općine / grada prostora na kojima se ranije eksploatirala mineralna sirovina i u kojoj su sada funkciji?


165

Bi li se neki od prostora na kojim se ranije eksploatirala mineralna sirovina na području vaše općine / grada mogli privesti korisnoj funkciji (npr. područje za rekreaciju, ribnjak, i sl.)?

OSTALI PRILOZI (komentari, primjedbe, prijedlozi):

U _____________________________ , __________________ 2004.

Odgovorna osoba: ____________________________

Kontakt telefon: ____________________________


166

Dodatak 4: Anketa za koncesionare

ANKETNI UPITNIK – dio 1. OPĆI PODACI Ime – Tvrtka (poslovna jedinica upisuje i svoje ime i ime tvrtke u čijem je sastavu):

Matični broj jedinstvenog registra (redni broj jedinice u sustavu):

Datum osnivanja: Porijeklo kapitala: (tuzemni / inozemni) Vrsta trgovačkog društva: Osnovna (pretežna) djelatnost (šifra podskupine):

Dopunske djelatnosti: Grad / općina: Mjesto: Poštanski broj: Ulica i kućni broj: Telefoni: Telefax: E-mail: WWW: Rukovoditelj / direktor: Tehnički rukovoditelj / direktor: Osobe odgovorne za poslove rudarstva:

FINANCIJSKI PODACI O POSLOVANJU

Podaci za izračun novostvorene vrijednosti za društvo Prihodi Rashodi God. Prodaja mineralnih sirovina

Ostalo (transport, usluge,..)

Nadnice i plaće (neto) (zaposlenika i vanjskih suradnika), naknade za članove uprave

Sva ostala davanja (rashodi)

Dobit (nakon oporezivanja)

Ukupni iznos poreza, prireza, doprinosa, naknada koje se isplate državi (na dobit, plaće, koncesija…)

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Drugi financijski pokazatelji God. Materijalna

imovina Kapitalne investicije

Zalihe Potraživanje od kupaca

PDV Kapital i rezerve

Dugoročne obveze

Kratkoročne obveze

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.


167

PODACI O BROJU I KVALIFIKACIJSKOJ STRUKTURI ZAPOSLENIH Godina NKV PKV KV VKV NSS SSS VŠS VSS Mr Dr Ukupno 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

LOKACIJE NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE NA KOJIMA TVRTKA ISTRAŽUJE MINERALNE SIROVINE Naziv Vrsta mineralne sirovine Grad / općina 1. 2. 3. 4.

LOKACIJE NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE NA KOJIMA TVRTKA EKSPLOATIRA MINERALNE SIROVINE Naziv Vrsta mineralne sirovine Grad / općina 1. 2. 3. 4.

Potpis odgovorne osobe: _____________________________________________________


168

ANKETNI UPITNIK – dio 2a

za eksploataciju tehničkog građevnog kamena i građevnog pijeska i šljunka u eksploatacijskom polju / istražnom prostoru:

(Naziv eksploatacijskog polja / istražnog prostora)

Mineralna sirovina (zaokruži):

a) Tehnički građevni kamen b) Arhitektonski građevni kamen c) Građevni šljunak d) Građevni pijesak

UPRAVNI ASPEKTI EKSPLOATACIJE MINERALNE SIROVINE

(Ispuniti podatke o važećim odobrenjima i dokumentaciji koja postoji za predmetno eksploatacijsko polje / istražni prostor)

Dozvole / odobrenja: Naziv OZNAKA (KLASA, URBROJ) Datum

Odobrenje istraživanja Odobrenje eksploatacijskog polja Lokacijska dozvola Odobrenje / koncesija za izvođenje rudarskih radova

Građevinska dozvola za izgradnju rudarskih objekata

Tehnička dokumentacija Naziv IZRADIO Godina Elaborat o rezervama Studija utjecaja na okoliš Glavni rudarski projekt Dopunski rudarski projekt Ostalo:

PROSTORNI I OKOLIŠNI ASPEKTI EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Usklađenost eksploatacije sa prostornim planovima Veličina eksploatacijskog polja / istražnog prostora [ha]: Veličina prostora zauzetog eksploatacijom [ha]: Uz pretpostavku nastavka eksploatacije trenutnom stopom, koliko još godina nesmetane eksploatacije omogućuje veličina odobrenog eksploatacijskog polja?

Dopušta li važeći prostorni plan eksploataciju na ovoj lokaciji? DA NE Dopušta li važeći prostorni plan nastavak eksploatacije širenjem eksploatacijskog polja? DA NE Jeste li kontaktirani i konzultirani u vezi s dopunama i izmjenama važećeg prostornog plana područja?

DA NE

Idu li dopune i izmjene važećeg prostornog plana područja u smjeru koji će omogućiti daljnju eksploataciju?

DA NE

Prijedlozi izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije (uzeti u obzir okoliš i interese drugih korisnika prostora):


169

Rekultivacija i konačna namjena prostora Prethodna namjena prostora: Namjena prostora nakon eksploatacije mineralne sirovine:

Projektirani način rekultivacije:

Prostor na kojemu je već izvršena rekultivacija [ha]:

Sredstva uložena u rekultivaciju [kn] (po godinama, od 1996. do 2004.): 1996.: ______________________ 2000.: ______________________ 2004.: ______________________ 1997.: ______________________ 2001.: ______________________ 1998.: ______________________ 2002.: ______________________ 1999.: ______________________ 2003.: ______________________

Utjecaj eksploatacije na okoliš Osnovni prepoznati negativni utjecaji na okoliš (navesti utjecaje koji su prepoznati Studijom utjecaja na okoliš, i/ili utvrđeni od strane Inspekcije, i/ili isticani od strane lokalne zajednice – npr.: buka, prašina, narušavanje krajobraza, narušavanje bioraznolikosti, štetan utjecaj na podzemne i/ili površinske vode, uništavanje vrijedne šume, uništavanje izrazito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, i dr.) Je li eksploatacijsko polje unutar ili u neposrednoj blizini zaštićenog područja prirode? DA NE Je li eksploatacijsko polje unutar ili u neposrednoj blizini vodozaštitnog područja? DA NE Koliko je eksploatacijsko polje udaljeno od najbližeg naselja? [procjena km zračne linije] Već poduzimane i planirane mjere s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš: Čimbenici koji ograničavaju mogućnost eksploatacije na lokaciji: (lokacija preblizu naseljenog mjesta, lokacija unutar zaštićenog područja prirode i/ili vodozaštitnog područje, i sl.)


170

ODNOS SA LOKALNOM ZAJEDNICOM I LOKALNOM SAMOUPRAVOM Uplaćena naknada za eksploataciju mineralnih sirovina [kn]: 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Dosad poduzimane aktivnosti s ciljem unapređenja odnosa s lokalnom zajednicom i lokalnom samoupravom: Postoje li pritužbe lokalne zajednice u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina? DA NE Najčešće pritužbe lokalne zajednice u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina, odnose se na:

KAKVOĆA I PODRUČJE PRIMJENE MINERALNE SIROVINE Dokazana je kakvoća mineralne sirovine za sljedeće primjene: •

•

•

•

• Predmnijeva se da kakvoća mineralne sirovine zadovoljava za sljedeće primjene: •

•

• Mineralna sirovina iz ležišta do sada se koristila za: •

•

•

•

•

REZERVE MINERALNIH SIROVINA

(stanje na dan 31. 12. 2003.) Kategorija rezervi Bilančne rezerve Eksploatacijske rezerve Izvanbilančne rezerve

A B

C1 A + B + C1

C2 D


171

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE Kratak opis tehnološkog procesa proizvodnje mineralne sirovine: Maksimalni godišnji kapacitet po fazama proizvodnje: Maksimalni godišnji kapacitet [m3] Kop Primarna prerada (proizvodnja separiranog materijala) Sekundarna prerada (proizvodnja drobljenog materijala) Tercijarna prerada (proizvodnja predrobljenog materijala) Tehnološki problemi koji ograničavaju kapacitet i/ili kakvoću proizvodnje: Planirani zahvati na unapređenju tehnologije proizvodnje:

PROIZVODNJA Proizvodnja (1000 m3)

Godina

Stijenska masa (količina materijala eksploatirana „iz litice“ u sraslom stanju)

Rovni materijal (količina materijala koji se koristi bez oplemenjivanja („cakumpak“))

Separirani materijal (količina samo separiranog, a ne i drobljenog materijala)

Drobljeni materijal (količina (jednostruko i dvostruko) drobljenog materijala)

Ostalo (količina lomljenog kamena, taraco granulata, filera, itd.)

Jalovina (jalovina, ukoliko nije odložena na jalovište)

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

2004. (procjena) Max. kapacitet proizvodnje:

Primjena: (npr. 60% asfalt, 40% beton, nasip, rekultivacija, itd., osim za „stijensku masu“))

(zapreminska masa stijene u litici)


172

PLASMAN Prodaja na području [1000 m3]: Godina Vlastita

potrošnja [1000 m3]

Srednja cijena na

tržištu [kn / m3]

Grada Zagreba Zagrebačke županije Izvan „Zagrebačkog prostora“

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. (procjena)

Potpis odgovorne osobe: ___________________________________________


173

ANKETNI UPITNIK – dio 2b

za eksploataciju ciglarske gline u eksploatacijskom polju / istražnom prostoru: _____________________________

UPRAVNI ASPEKTI EKSPLOATACIJE MINERALNE SIROVINE

(Ispuniti podatke o važećim odobrenjima i dokumentaciji koja postoji za predmetno eksploatacijsko polje / istražni prostor)

Dozvole / odobrenja: Naziv OZNAKA (KLASA, URBROJ) Datum

Odobrenje istraživanja Odobrenje eksploatacijskog polja

Lokacijska dozvola Odobrenje / koncesija za izvođenje rudarskih radova

Građevinska dozvola za izgradnju rudarskih objekata

Tehnička dokumentacija Naziv IZRADIO Godina Elaborat o rezervama Studija utjecaja na okoliš Glavni rudarski projekt Dopunski rudarski projekt Ostalo •

•

•

PROSTORNI I OKOLIŠNI ASPEKTI EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Usklađenost eksploatacije sa prostornim planovima Veličina eksploatacijskog polja / istražnog prostora [ha]: Veličina prostora zauzetog eksploatacijom [ha]: Uz pretpostavku nastavka eksploatacije trenutnom stopom, koliko još godina nesmetane eksploatacije omogućuje veličina odobrenog eksploatacijskog polja?

Dopušta li važeći prostorni plan eksploataciju na ovoj lokaciji? DA NE Dopušta li važeći prostorni plan nastavak eksploatacije širenjem eksploatacijskog polja? DA NE Jeste li kontaktirani i konzultirani u vezi s dopunama i izmjenama važećeg prostornog plana područja?

DA NE

Idu li dopune i izmjene važećeg prostornog plana područja u smjeru koji će omogućiti daljnju eksploataciju?

DA NE

Prijedlozi izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije (uzeti u obzir okoliš i interese drugih korisnika prostora):


174

Rekultivacija i konačna namjena prostora Prethodna namjena prostora: Namjena prostora nakon eksploatacije mineralne sirovine:

Projektirani način rekultivacije:

Prostor na kojem je već izvršena rekultivacija [ha]:

Sredstva uložena u rekultivaciju [kn] (po godinama, od 1996. do 2004.): 1996.: ___________________ 2000.: ____________________ 2004.: _____________________ 1997.: ___________________ 2001.: ____________________ (planirana za 2004.) 1998.: ___________________ 2002.: ____________________ 1999.: ___________________ 2003.: ____________________

Utjecaj eksploatacije na okoliš Osnovni prepoznati negativni utjecaji na okoliš (navesti utjecaje koji su prepoznati Studijom utjecaja na okoliš, i/ili utvrđeni od strane Inspekcije, i/ili isticani od strane lokalne zajednice – npr.: buka, prašina, narušavanje krajobraza, narušavanje bioraznolikosti, štetan utjecaj na podzemne i/ili površinske vode, uništavanje vrijedne šume, uništavanje izrazito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, i dr.) Je li eksploatacijsko polje unutar ili u neposrednoj blizini zaštićenog područja prirode? DA NE Je li eksploatacijsko polje unutar ili u neposrednoj blizini vodozaštitnog područja? DA NE Koliko je eksploatacijsko polje udaljeno od najbližeg naselja? [procjena km zračne linije] Već poduzimane i planirane mjere s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš: Čimbenici koji ograničavaju mogućnost eksploatacije na lokaciji: (lokacija preblizu naseljenog mjesta, lokacija unutar zaštićenog područja prirode i/ili vodozaštitnog područje, i sl.)


175

ODNOS SA LOKALNOM ZAJEDNICOM I LOKALNOM SAMOUPRAVOM Uplaćena naknada za eksploataciju mineralnih sirovina [kn]: 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Dosad poduzimane aktivnosti s ciljem unapređenja odnosa s lokalnom zajednicom i lokalnom samoupravom: Postoje li pritužbe lokalne zajednice u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina? DA NE Najčešće pritužbe lokalne zajednice u vez s eksploatacijom mineralnih sirovina, odnose se na:

KAKVOĆA I PODRUČJE PRIMJENE MINERALNE SIROVINE Dokazana je kakvoća mineralne sirovine za sljedeće primjene: •

•

•

•

• Predmnijeva se da kakvoća mineralne sirovine zadovoljava za sljedeće primjene: •

•

• Mineralna sirovina iz ležišta do sada se koristila za: •

•

•

•

•

REZERVE MINERALNE SIROVINE

(stanje na dan 31. 12. 2003.) Kategorija rezervi Bilančne rezerve Eksploatacijske rezerve Izvanbilančne rezerve

A B C1

A + B + C1 C2 D


176

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE Kratak opis tehnološkog procesa proizvodnje mineralne sirovine: Tehnološki problemi koji ograničavaju kapacitet i/ili kakvoću proizvodnje: Planirani zahvati na unapređenju tehnologije proizvodnje:

PROIZVODNJA Proizvodnja opeke [mil. JNF]

Godina Eksploatacija gline

[1000 m3] Maksimalni kapacitet Proizvedeno 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

(procjena)

PLASMAN Prodaja na području [mil. JNF]: Godina Srednja cijena na

tržištu [kn / JNF]

Grada Zagreba Zagrebačke županije Izvan „Zagrebačkog prostora“

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. (procjena)

Potpis odgovorne osobe: _____________________________________________


177

ANKETNI UPITNIK – dio 3.

Razvojni planovi, Ocjena trenutnog stanja sektora u Zagrebačkom prostoru, Prijedlozi za unapređenje

STRATEŠKA PROJEKCIJA RAZVOJA POSLOVNOG SUBJEKTA

Planirana proizvodnja Očekivana cijena [kn]

----------------------------------------------------- Planirani volumen proizvodnje [m3]

Vrsta proizvoda (različite prerađevine mineralne sirovine)

2005. 2006. 2007. 1.

---------------------

---------------------

---------------------

2.

---------------------

---------------------

---------------------

3.

---------------------

---------------------

---------------------

4.

---------------------

---------------------

---------------------

5.

---------------------

---------------------

---------------------

Očekivani prihod i razvojni planovi Očekivani prihod [kn] Planirane kapitalne investicije [kn] Planirani broj zaposlenih 2005.

2006.

2007.

PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI RELEVANTNI ZA UNAPREĐENJE STANJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Kritička ocjena stanja: Prijedlozi za unapređenje stanja:

Potpis odgovorne osobe: ______________________________________


178

Dodatak 5: Grafički prilozi – KARTOGRAMI

• KARTA 1: Reljefna karta Zagrebačke županije

• KARTA 2: Litološka karta Zagrebačke županije izvedena iz OGK RH (1:100000)

• KARTA 3: Potencijalna ležišta tehničkog građevnog kamena

• KARTA 4: Potencijalna ležišta građevnog pijeska i šljunka

• KARTA 5: Potencijalna ležišta građevinskog pijeska

• KARTA 6: Potencijalna ležišta ciglarske, vatrostalne i keramičke gline

• KARTA 7: Potencijalna ležišta arhitektonskog građevnog kamena

• KARTA 8: Eksploatacijska polja na području Zagrebačke županije (Izvor: Prostorni plan

Zagrebačke županije, GZŽ 03/02)

• KARTA 9: Eksploatacijska polja na području Zagrebačke županije (Izvor: katastar Ureda državne

uprave Zagrebačke županije, sa stanjem s kraja 2004. godine)

• KARTA 10: Karta eksploatacijskih polja u široj okolici Zagreba i Zagrebačke županije

Documents

Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti … · 2009-07-09 · Studija društveno-gospodarskog zna čaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina