Embed Size (px)
Citation preview
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEUVODNO PREDAVANJE, 2014/15.
“Moralna filozofija je prijeko potrebna svima koji nastoje ostvariti uspješnu karijeru.”
Ciceron, De oficiis
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEOKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA
Društveno odgovorno poslovanje: definicija, razine i struktura
Društveno odgovorno poslovanje: pojava, disciplinarni i povijesni razvoj
Društveno odgovorno poslovanje: ključni akteri. Interesni dionik: pojam, vrste i zahtjevi Primarni/sekundarni društveni i primarni/sekundarni nedruštveni interesni dionici
Temelji odnosa s investitorima. Pojam i moralna odgovornost poduzeća.
Suvremeni kapitalizam i etička dimenzija poduzetništva. Razvoj i napredak kao etička i ekološka kategorija.
Teorija interesnog dioništva suvremenog poduzeća/korporacije (razumni pluralizam)
Društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj
Hijerarhija dimenzija društvene odgovornosti: Društvena:poslovna (filantropska, moralna, pravna, ekonomska)
Društveno odgovorno poslovanje i njegovi učinci. Društvena odgovornost kao dio korporacijskog građanstva
Poželjne aktivnosti u cilju osiguranja društveno odgovornog poslovanja
Društvena odgovornost poduzeća u hrvatskom kontekstu: komparativna analiza i sinteza
Temeljni izazovi i preporuke za razvoj društveno odgovornog poslovanja
Prednosti društveno odgovornog poslovanja: nove prilike i prednosti na tržištu, učinkovitost, potrošači, financijski učinci, reputacija i vrijednosti, zakonske odredbe
VREDNOVANJE OBVEZA STUDENATAELEMENTI OCJENJIVANJA
1. kolokvij (teorijski) 35 bodova 2. kolokviji (Prijedlog
implementacije DOP-a u tvrtku, poduzeće, instituciju)pisani dio
(35 bodova) Seminarski rad pisani i usmeni dio (30 bodova)
POSLOVANJE KAO TEMELJ DOBROBITI ZAJEDNICE?!
Minimalistička etika M. Friedmana u sintagmi Jedina društvena odgovornost
poslovanja je ostvarivanje profita.
Realistična etika R.E. Freemana: Odgovornost poslovanja je odgovornost za sve interesne dionike.
Kakva bi bila i što bi podrazumijevala maksimalistična etika u poslovanju?
Think!
Think!!
Think!!!
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
II PREDAVANJE 2014/15.
“Corporations have neither bodies to be punished, nor souls to be condemned, they therefore do as they like”
Lord Thurlow
Korporacija (lat. Corpus = tijelo), a čime se predstavlja “tijelo ljudi” (ili skupina ljudi) koje je autorizirano u djelovanju kao individuum.
Korporacija (corporation, SAD) ili tvrtka (družba, company UK, IRL) pravni je entitet (osoba) koji nerijetko posjeduje prava slična onima naravne osobe.
Korporacija sa svojstvima indivuduuma, ali još uvijek kao fiktivna osoba dijeli mnoga svojstva individualnih osoba kao što su prava i dužnosti, npr. pravo na posjedovanje vlasništva, pravo sklapanja ugovora, dužnost plaćanja poreza, no ne posjeduje sva prava individualne osobe, kao primjerice pravo i dužnost glasanja na izborima.
POJAM KORPORACIJE
Činjenica je kako se u posljednjih 200 godina promijenila narav države, korporacije (tvrtke) koja je kao ekonomska kategorija nemoralna od svojih početaka (J. Bakan), a ne tek od nekih najsvježijih slučajeva.
Države sve više nalikuju i postupaju kao korporacije, a korporacije sve više nalikuju i postupaju kao države.
Države su postale servisima ključnih korporacija na svojim teritorijima, a korporacije su postale institucije koje određuju načela, primjenu i ostvarivanje temeljnih državnih zadaća (opće dobro kao svi oblici sigurnosti, zaštite, blagostanja, slobode, prava i sl.) dakako temeljem svoje ekonomske snage koja nerijetko nadilazi snagu država na čijem su teritoriju smještene.
Series10
20
40
60
80
100
120
140G. MotorsDanskaExxonNorveškaFordTurskaShellPoljskaToyotaPortugal
MNK I NACIONALNE DRŽAVE Ekonomska moć MNK i bruto nacionalni dohodak nekih zemalja (u mlrd $)
Izvor: Fanuko, N., Sociologija, Profil, Zagreb. 2003., str.260.
16
500 najvećih multinacionalnih kompanija kontrolira 42% svjetskog bogatstva s tendencijom rasta.
51% najvećih svjetskih ekonomija čine MNK, a 49% države.
Ukoliko izuzmemo 9 najbogatijih država po BDP (SAD, Japan, Njemačka, Italija, V. Britanija, Brazil, Kanada i Kina), 200 najbogatijih korporacija je ekonomski moćnije od ostatka svijeta (182 države).
MNK drže oko 90% tehnologije i patenata, te su uključene u 70% svjetske trgovine, a više od ½ navedene trgovine odvija se unutar jedne te iste multinacionalne korporacije.
Detaljnije V.: Šimleša, D., Snaga utopije, Što čitaš?, Zagreb, 2005., str. 137-138.
MNK I NACIONALNE DRŽAVE
Ukoliko globalno društvo promatramo u umanjenom mjerilu kao društvo od sveukupno 100 stanovnika:
1 ima sveučilišnu diplomu 1 ima računalo 50 je neuhranjenih 70 nepismenih 80 živi u nastambama bez osnovnih
uvjeta stanovanja 6 osoba posjeduje 60% ukupnog
bogatstva
GLOBALNO DRUŠTVO = FEUDALNO DRUŠTVO?
Stavovi građana o etičnosti i iskrenost u sektorima
Europska komisija u svojim Smjernicama za politiku društvene odgovornosti poduzeća definira DOP kao
„koncept prema kojem poduzeća na dobrovoljnom principu integriraju brigu za društvena pitanja i zaštitu okoliša u svoje poslovne aktivnosti i odnose s vlasnicima, dioničarima, zaposlenicima, potrošačima, dobavljačima, vladom, medijima i širom javnošću.“
Izvor: Green Paper Promoting a European framework for Corporate Social Responsibility, http://www.csr-incommerce.eu/data/files/resources/717/com_2001_0366_en.pdf str. 6, 15.9.2014.
Društvena odgovornost poslovanja (DOP) povezuje i ujedinjuje ekonomska, pravna, etička i filantropska očekivanja koja društvo ima s obzirom na organizacije (institucije) u zadanom trenutku.
Formula društvene odgovornosti poduzeća:
Ekonomska odgovornostPravna odgovornostEtička odgovornost+ Filantropska odgovornost
= cjelovita društvena odgovornost poduzeća (DOP)
DRUŠTVENA ODGOVORNOST POSLOVANJA
Proces/faze implementacije DOP u poslovnu praksu poduzeća
Minimalistička etika M. Friedmana u sintagmi Jedina društvena odgovornost
poslovanja je ostvarivanje profita.
Realistična etika R.E. Freemana: Odgovornost poslovanja je odgovornost za sve interesne dionike.
Kakva bi bila i što bi podrazumijevala maksimalistična etika u poslovanju?
Think!
Think!!
Think!!!
Misija
Tradicionalno milosrđe Tradicionalno poslovanje
Profit
Filantropija
Neprofitni sektor
Socijalno poduzetništvo
Održivo poduzeće
Visoka razina DOP-a
Srednja razina DOP-a
Niska razina DOP-a
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
III PREDAVANJE 2014/15.
“Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu”M. Gandhi
Interesni je dionik svaka ona osoba ili skupina koja ima interesa, očekivanja, zahtjeva u poslovanju obrta, tvrtke ili korporacije (te time mogu utjecati na (ne) uspjeh poslovne organizacije).
Interesni dionik je onaj koji ima interesa u odlukama i akcijama pojedinačnih organizacija, pa kao posljedicu toga zahtijevati prava konzultiranja, informiranja i sudjelovanja u odlučivanju, dok istodobno prihvaćanje članstva donosi obveze.
Interesno je dioničarstvo pojam nadređen kako pojmu vlasnički dioničar, tako i pojmovima proizvođač, kupac, trgovac, član dioničkog društva, kulturne skupine, građanin države, itd.
POJAM INTERESNOG DIONIKA (STAKEHOLDER)
KLJUČNI AKTERI DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI PODUZEĆA
Izvor: Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj http://www.aed.hr/hr/dokumenti/CSR_Report_2006.pdf (08.02.2007.)
Interesni (korisnički) dionici (stakeholders)
Primarni društveni interesni dionici Sekundarni društveni interesni dionici
Vlasnički dioničari i investitori
Zaposlenici i manageri
Potrošači Zajednice i kulture
Dobavljači i drugi partneri
Vlade Konkurentske tvrtke
Civilne udruge, mediji, i drugi
Primarni nedruštveni interesni dionici Sekundarni nedruštveni interesni dionici
Prirodni okoliš Buduće generacije Neljudske vrste
Udruge za zaštitu okoliša
Udruge za dobrobit životinja
Vlasnički dioničari žele maksimizaciju profita temeljem uloženog kapitala
Manageri žele poslovati što uspješnije u odnosu na konkurenciju
Potrošači žele kvalitetnije i jeftinije proizvode
Zaposlenici žele zadržati radna mjesta i ostvariti napredovanje
Mogući zaposlenici u drugoj državi žele ostvariti nova radna mjesta
ZAHTJEVI INTERESNIH DIONIKA
Lokalna zajednica koja uglavnom radi u proizvodnji želi zadržati radna mjesta
Lokalna politička zajednica želi sačuvati razinu dobiti od poreza
Vlada nastoji zadržati tvrtku kako bi ostvarila opće dobro što učinkovitije
Zajednica u drugoj državi nastoji sniziti porez kako bi firmi bilo profitabilnije proizvoditi kod njih
Udruge nastoje ostvariti bolju zaštitu bivših zaposlenika, budućih generacija, bilja, životinja, ekološkog sustava itd.
ZAHTJEVI INTERESNIH DIONIKA
?
dr.sc. Mislav Ante Omazić
Društvena odgovornost je obveza svih koji posluju uz cilj da maksimiziranjem profita maksimiziraju i pozitivan utjecaj svog poslovanja na društvo, a minimiziraju negativan utjecaj.
Društvena odgovornost je obveza da se uz maksimiziranje profita spoji i maksimiziranje pozitivnog utjecaja na društvo i okoliš u cjelini.
Društvena odgovornost odnosi se na širi kontekst unutar kojeg se kao moralno ispravan ili ne procjenjuje totalitet poslovanja u odnosu na totalitet društva.
POJAM DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI
(1) Voljna i filantropna (biti dobar građanin, doprinositi
zajednici i kvaliteti života)
(2) Moralna (činiti ono što
je moralno ispravno,
pravedno i ne nanositi
štetu)
(3) Pravna (pokoravanje
zakonu i podzakonski
m odredbama, igranje po pravilima
igre)
(4) Ekonomska
(biti profitabilan)
HIJERARHIJA DIMENZIJA DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI
POSLOVNA
VAŽNOST
DRUŠTVENA
VAŽNOST
1. Odnos prema vlasnicima (donosi profit),
2. Odnos među zaposlenicima (jednakost mogućnosti, sigurnost radnog mjesta),
3. Odnos prema kupcima i klijentima (sigurnost proizvoda, prava potrošača),
4. Odnos prema okolišu (ne štetiti cjelovitosti, ravnoteži i ljepoti okoliša, pravima životinja, proizvoditi onečišćenje),
5. Odnos prema zajednici (pomaganje lokalnoj zajednici ili svjetskoj zajednici u sferi svoje proizvodnje ili pružanja usluga).
DRUŠTVENO ODGOVORNO DJELOVANJE I NJEGOVI UČINCI
Europska komisija u svojim Smjernicama za politiku društvene odgovornosti poduzeća (EC White Paper on CSR, 2003.) definira ga kao :
koncept prema kojem poduzeća na dobrovoljnom principu integriraju brigu za društvena pitanja i zaštitu okoliša u svoje poslovne aktivnosti i odnose s vlasnicima, dioničarima, zaposlenicima, potrošačima, dobavljačima, vladom, medijima i širom javnošću.
Čitaj Krkač, K., str.379.
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE (DOP/CSR)
CORPORATE SOCIAL RESPONSIBILITY
Korporacijska društvena odgovornost – kojom se naglašava obligacija i odgovornost korporacije
Korporacijske društvene sposobnosti dogovora – čime se naglašava sposobnost djelovanja i
Korporacijske društvene izvedbe – kojom se naglašavaju rezultati korporacijskog društvenog djelovanja.
KOP KAO DIO KORPORACIJSKOG GRAĐANSTVA
Temeljni zahtjevi:
1. Proizvodi sigurne proizvode! (jer imaš obveze prema kupcima)
2. Ne zagađuj tlo, zrak i vodu (jer imaš obvezu ne nanositi štetu okolišu)
3. Posluj zakonski! (jer imaš obveze prema zaposlenicima i državi u kojoj posluješ)
POŽELJNE AKTIVNOSTI DOP
Izvedeni zahtjevi:
1. Promoviraj poštenje kod radnika!
2. Drži se moralnih normi i zaštite na radnom mjestu!
3. Ne koristi obmanjivanje u oglašavanju!
4. Ne diskriminiraj ni pod kojim vidikom!
5. Recikliraj unutar kompanije!6. Nema dvojbenih aktivnosti u
prošlosti!7. Brzo reagiraj na probleme
kupca!
POŽELJNE AKTIVNOSTI DOP
Zadatak: izračunati svoj osobni ekološki otisak
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
IV PREDAVANJE 2014/15.
“(Ne) čini drugome što (ne) želiš da drugi čini tebi”Zlatno pravilo
Čitaj: K. Krkač, Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, str. 27-28.
Vrijednosti su javna dobra u sferama morala, religije, umjetnosti, tehnike.
Vrijednosti su sve ono što uz temeljna dobra određena zajednica uzima kao ključno za svoj opstanak pod onim vidikom toga opstanka koji sama drži relevantnim.
Vrijednosti su dakle dodatna dobra koja se tiču ne samo opstanka određene društvene zajednice, nego i načina i kvalitete tog opstanka.
VRIJEDNOSTI
VRIJEDNOSTI
Tehnika, ekonomija
, pravo, politika
Religija, umjetnost
Moral
Pod pojmom moral podrazumijevaju se rutinirani oblici ljudskog djelovanja pod vidikom njegove vrijednosti kao dobre ili loše.
Moral je rezultat napetosti između dvije prisile:
1. kaže djeluj (Bez obzira na sve relevantne okolnosti)
2. kaže ne šteti (o obzirom na sve relevantne okolnosti
MORAL
je sustav društvenih normi u kome su obuhvaćeni
oni propisi društvenog ponašanja koji određuju koja
je vrsta ponašanja dobra, a koja zla s gledišta dotične društvene skupine.
Obilježje morala je:relativnost i neispisanost
MORAL
Moral nekog društva može se mijenjati i pod izvanjskim utjecajima, primjerice pod utjecajem neke druge kulture i njezinih moralnih vrijednosti i pravila.
Moguće je da se dogodi i sukob moralnih pravila nekog društva i savjesti nekog pojedinca, što isto može dovesti do dvojbi o postojećim moralnim pravilima i potrebi za njihovim ispravljanjem.
U svakom slučaju, moral je društvena činjenica, sklona promjenama, ali ipak stalno prisutna u svakom društvu.
MORALNI SUKOBI
Naznake moralnog ponašanja kod životinja: sisavci, ptice,slonovi, vukovi (roditeljska skrb, zajedno se štite od neprijatelja, traže hranu, posvajaju siročad i sl.)
Bušmani (Kalahari pustinja) – “Ne daje se meso čovjeku koji ima punu zdjelu!” Razmjena dobara nije samo ekonomski nego i moralni čin.
Čitaj str. 47-48.
SOCIOBIOLOGIJA I ANTROPOLOGIJA O MORALU
Moralna norma (pravilo prema kojemu se treba ponašati u skladu s postojećim moralom)
Moralni sud (prosuđivanje nekog čina, zauzimanje pozitivnog ili negativnog stava)
Moralna sankcija (kazna koju društvo ili pojedinac izriču prekršitelju moralne norme)
TRI ELEMENTA MORALA
Kršćanska, islamska, židovska i budistička etika.
Svaka od religijskih etika postavlja svoja pitanja o moralnom životu i daje, unatoč velikim sličnostima s drugima (primjerice gotovo sveprisutno “zlatno pravilo”), svoje specifične odgovore na moralna pitanja.
(Ne) čini drugome ono što (ne) želiš da drugi čini tebi .
RELIGIJE I ETIKA
Kriza odnosa pojedinca i društvenih skupina prema moralnim normama rezultira upitnošću morala uopće.
Kriza morala ima svoje korijene u pet elemenata:
Opća kriza društva (ekonomska, politička, socijalna)
Utilitarizam (korist kao osnovno načelo moralnog djelovanja) i konzumerizam
Homo duplex ili dvostruki moral (podvojenost modernog čovjeka koji jedno misli, a drugo radi)
Odbacivanje starih, a nepostojanje novih moralnih pravila
Propusti u odgojno – obrazovnom sustavu
KRIZA MORALA?
grč. ethos=običajlat. mos, moris=pravilo
Filozofska disciplina čiji je objekt proučavanja ljudsko djelovanje i norme po kojima se usklađuje
Pojam se prvi puta pojavljuje kod Aristotela (u djelu Nikomahova etika). Predmet etike je MORAL, odnosno skup pravila ili načina ponašanja koje određeno društvo drži dopustivim i dobrim.
U širem smislu podudara se s filozofijom prakse koja želi zahvatiti voljno ljudsko djelovanje.
Uključuje sve ljudske odrednice i vrijednosti koje se odnose na ljudsku volju i djelovanje.
Ukratko, etika je promišljanje moralnosti postupka.
ETIKA
Etika je ljudsko traganje (koje nadilazi akademsku disciplinu) za razlikom između dobra i zla.
Etika je skup načela i pravila koja postavlja neka zajednica ili pojedinac i prema kojima se neki postupci ocjenjuju kao dobri ili zli ili moralno indiferentni.
Ukupnost načela, normi i pravila o ponašanju ljudi što ih uspostavlja neka zajednica ili društvo za svoje članove i kojima se moralno prosuđuje njihovo ponašanje.
DEFINICIJE ETIKE
E t i k aNormativna (preskriptivna) etika Metaetika (deskriptivna ili opisna)
etikaEtički sustavi Primijenjena etika Semantika Deskriptivizam i
nedeskriptivizamEtika vrline
Etika ljubavi
Etika dužnosti
Etika koristi
Etika prava
Itd.
Etika područja:Individualna etikaSocijalna etikaBioetika i ekoetikaEtika osobnostiStrukovne etike
Ontologija Realizam i proturealizam
Epistemologija Kognitivizam i nekognitivizam
Etika struka:Poslovna etikaPravna etikaPolitička etikaMedicinska etika
Psihologija Internalizam i eksternalizam
Kulturologija Običajno-lokalno-kulturno specifično-moralno
PODRUČJA ETIKE
Deskriptivna (opisna) etika bavi se onime što jest. Nastoji što vjernije opisati moralno ponašanje ljudi, njihova moralna vjerovanja i vrijednosti te pronaći odgovor na pitanje koji su izvori morala, koja je prava narav morala i moralnih iskaza, može li se racionalno utemeljiti. Bavi se stvarnim stanjem, činjenicama izbjegavajući pri tome donošenje normativnih sudova.
Posebna vrsta deskriptivne etike naziva se METAETIKA koja se bavi analizom sadržaja moralnih iskaza i na temelju toga nastoji doprijeti do prave naravi morala
PODRUČJA ETIKE
Normativna (preskriptivna) etika bavi se onim što bi trebalo biti. Ona nastoji pronaći etičke temelje i na njima izgraditi, odnosno propisati kakvi bi ljudi trebali biti, a da budu dobri ljudi ili kako bi se ljudi trebali ponašati, a da se pri tome ponašaju ispravno ili dobro.
Ona ne treba tražiti samo iza činjenica konkretnih morala te potražiti njihove izvore, nego i, ukoliko su postojeći moralni sustavi nezadovoljavajući, izgraditi novi, zadovoljavajući moralni sustav.
Navedena dva pristupa etici ipak tvore neraskidivo jedinstvo teorije i prakse.
PODRUČJA ETIKE
Profit ne treba biti cilj tvrtke, nego je on nusprodukt drugih ciljeva, kao što je osiguravanje smislenog rada zaposlenicima.
Altruističnim ponašanjem korporacije mogu kreirati “moralnu zajednicu” u kojoj su moralne obveze između korporacije i njezinih različitih interesnih dioničara uzajamne – kao što je korporacija obvezna tretirati pošteno sve dionike, tako su oni obvezni dobrobiti korporacije.
Korporacije su instrumenti socijalne politike i promjene; središta proizvodnje i distribucije ekonomskih dobara.
Time etika i etičke implikacije imaju središnju ulogu u poslovanju budućnosti, kao što je profit imao u prošlosti.
NORMAN BOWIE: CILJ TVRTKE
Čini se bitnim, a istovremeno na određen načini nelegitimnim usmjeravati korporacijske odluke temeljem moralnih načela koja nadilaze strateške interese dioničara u smjeru brige za interese interesnih dionika općenito.
Paradoks se sastoji u tome da moralnost istovremeno pod istim vidikom i zabranjuje i zahtjeva način razmišljanja i postupanja usmjeren na profit.
KENNETH E. GOODPASTER:PARADOKS INTERESNOG DIONIKA
Dio je primijenjene etike, a bavi se elementima moralnosti vezanim uz sfere ekonomije, gospodarstva i poslovanja. Bavi se:
Općom teorijom ekonomske pravednosti,
Teorijom ekonomske pravednosti vezanom uz konkretan tip ekonomskog sustava,
Moralnim problemima vezanim uz korporacijsko djelovanje,
Proučavanjem konkretnih slučajeva i etičkih kodeksa,
Opisuje stanje, objašnjava i propisuje načine djelovanja.
POSLOVNA ETIKA
Poslovna etika ili etika poslovanja jest cjelina prihvatljivih oblika djelovanja u poslovnim organizacijama ili cjelina načela i standarda koji određuju prihvatljivo djelovanje u poslovnim organizacijama i promicanje društvene odgovornosti.
Prihvatljivi oblici djelovanja određeni su: Klijentima (kupcima) Svima koji se natječu u tržišnoj utakmici (svima koji
posluju) Zakonskim regulativama Interesnim skupinama Javnim mnijenjem Osobnim moralnim vrijednostima i načelima svake
pojedine osobe
POSLOVNA ETIKA
Poslovna etika je skup moralnih načela i normi kojima se usmjerava ponašanje aktivnih sudionika u gospodarskom sustavu, u skladu sa vrijednosnim sustavima koji se temelje na općim ljudskim vrijednostima i usmjerene su na dobrobit čovjeka.
Primjenjuje se na sve aspekte poslovnog ponašanja, od strateških odluka do ponašanja prema kupcima i dobavljačima.
Etički zahtjevi idu dalje od zahtjeva zakonske regulative a poslovna etika primjenjuje se na ponašanje pojedinca i organizacije u cjelini.
DEFINICIJA POSLOVNE ETIKE
Poslovna se etika promatra s motrišta društva kao cjeline.
Ona se bavi pitanjima etičkoga utemeljenja okvirnih uvjeta gospodarenja, koji imaju osigurati fer odnose u gospodarstvu, odnosno poštivanje «pravila igre» koja u načelu moraju biti jednaka za sve sudionike i svim sudionicima osigurati iste izglede za uspjeh, koji ovisi prije svega o sposobnosti pojedinih sudionika.
POSLOVNA ETIKA NA MAKRORAZINI
Najznačajnija su etička pitanja koja se odnose na internu i eksternu odgovornost organizacija.
Organizacije su interno odgovorne zaposlenicima, a eksterno različitim inter-medijatorima, kao što su dioničari, sindikati, udruženja poslodavaca, potrošača, kao i javnost u cijelosti, itd.
Predmet etike na toj razini jesu vrijednosni sudovi i etička praksa poduzeća u odnosu na ostale sudionike.
POSLOVNA ETIKA NA MEZORAZINI
Postavlja se pitanje pojedinačnih postupaka i odnosa s motrišta poduzetničkih aktivnosti.
Pri tome se ne postavlja samo etičko pitanje upravljačkih odluka, nego i postupaka i odnosa svakoga pojedinca.
Etika na toj razini istražuje vrijednosne stavove zaposlenika i daje prijedloge za etički racionalno ponašanje zaposlenika.
POSLOVNA ETIKA NA MIKRORAZINI
Osnovno pitanje poslovne etike je pitanje kriterija ispravnog izbora u realizaciji poduzetničkih ciljeva između mnoštva ekonomskih mogućnosti.
Temeljni cilj poslovne etike je: kritičko preispitivanje postojećeg
morala, normi i ciljeva u gospodarstvu i pronalaženja normi dobroga gospodarenja.
POSLOVNA ETIKA
Dvovrsna: prvotna i drugotna.
Njezina je prvotna zadaća oblikovanje moralnih iskaza prvoga reda (npr. ne podmićuj poslovne partnere). Ona oblikuje praksu, nudi interpretaciju koja nije samo moralna, nego moralno ispravna.
ZADAĆA POSLOVNE ETIKE
Njezina drugotna zadaća sastoji se u razrješavanju određenih tipova situacija:
Kada se prekrši moralno ispravna praksa
Kada se iz nekog razloga mora mijenjati moralna praksa (slučaj reakcije na nove okolnosti)
Kada se pojavljuju novi nepoznati načini poslovanja (npr. novi materijali, nove tehnike proizvodnje i sl.)
ZADAĆA POSLOVNE ETIKE
Predmet poslovne etike čine:
Pitanja moralne odgovornosti i čovjeka kao člana poduzeća – prema sebi, prema kolegama na poslu, okruženju i zajednici;
Pitanja uspostavljanja moralnog subjektiviteta poduzeća – unutar poduzeća, prema okruženju, dioničarima, kupcima
Pitanja društveno – socijalne odgovornosti poduzeća – poštovanje potreba okružja u kojem djeluje
PREDMET POSLOVNE ETIKE
Etička perspektiva polazi od moralnih vrijednosti: poštenja, pravde, pouzdanosti, povjerenja, prava i dužnosti, svega onoga što se može označiti kao "dobro" ili "ispravno" u moralnom smislu.
Poslovna perspektiva polazi od ekonomskih vrijednosti: koristi, dobiti, troška, cijene, efikasnosti i konkurencije.
Mjesto susreta ova dva kriterija, moralnog kriterija i kriterija ekonomske efikasnosti predmet je razmatranja poslovne etike.
Poslovna etika polazi od pretpostavke da u gospodarstvu ne smije biti prioritetno djelovanje isključivo po načelu ekonomske racionalnosti (Profit da, ali ne pod svaku cijenu), nego treba voditi računa i o posljedicama gospodarskih aktivnosti i poslovnih odluka za društvo, okružje i ključne sudionike.
Sukladno I. Kantovu kategoričkom imperativu, maksima poslovne etike glasi: Radi tako da učinci tvojega rada budu prihvatljivi za trajan i kvalitetan ljudski život na zemlji.
Etička pitanja odnose se na cjelokupnu poduzetničku aktivnost.
Područja poslovne etikeEtika i poslovanje
Velike etičke teorije (vrlina, dužnost, korist)
Teorije ekonomske pravdeNačini odlučivanja u moralnim dimenzijama poslovnih slučajeva
Narav korporacije
Djelovanje, legitimnost i odgovornostSamoregulacija
Rad u korporaciji
Prava i dužnosti radnikaModerno radno mjesto: jednakost i raznolikost
Korporacija u društvu
Potrošač
Okoliš
Međunarodno poslovanje
Budući etos korporacije
Nova etička pitanjaMoralna korporacija (budućnost poslovne etike?)
Etički kodeks (eng. Code of ethics/codes of conduct/professional codes) - iskazi o idealima ponašanja, upute ili zabrane zajedničke kulturi, religiji, tradicionalnim profesijama, bratskim organizacijama, korporacijama i trgovačkim udruženjima. Kodeksi kombiniraju filozofske iskaze i visoke ideale s primjedbama za izbjegavanje specifičnih ilegalnih aktivnosti i za podržavanje određenih moralnih principa, osobito onih koji povisuju osobno ponašanje i poboljšavaju međuljudske odnose.
Istražiti: koliko je potpisnica etičkog kodeksa HGK (a s obzirom na ukupan broj aktivnih poslovnih subjekata u RH), izraziti u %
ZADATAK:
Ekološki otisak – kalkulator
footprint.wwf.org.uk
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
V. PREDAVANJE, 2014/15.
“Uvijek dijeli, i to na jednake dijelove !”
James M. Barrie, Petar Pan
TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE
Teorija je skup ideja kojima se nešto objašnjava Teorija distributivne pravde (Teorija ekonomske
pravednosti) – kakva je raspodjela bogatstva u društvu moralno ispravna, jesu li imovinske nejednakosti opravdane, te ukoliko jesu, u kojoj se mjeri one mogu tolerirati i iz kojih izvora mogu potjecati.
Teorija je selektivna – u smislu svojih prioriteta, perspektiva i podataka koje definira kao važne. Stoga daje poseban i djelomičan pogled na stvarnost. Iako se na prvi pogled čine proturječnima, te se perspektive nadopunjuju.
Teorije ekonomske pravednosti su komplementarne te nam pružaju potpuniju sliku društva.
TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE
TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE
Pogled odozgo Pogled sa strane Trodimenzionalni pogled
Što sam dužan činiti? Daju popis vrsta djelovanja koja
nam je zabranjeno činiti: 10 božjih zapovjedi npr.
Najpoznatija je teorija I. Kanta tzv. kategorički imperativ:
“Djeluj tako da čovječanstvo, kako u tvojoj osobi tako i u osobi svakoga drugoga, uvijek istodobno koristiš kao svrhu, nikad samo kao sredstvo”
ETIKE MORALNE OBLIGACIJE:1. DEONTOLOŠKA TEORIJA
Postoji samo jedan kriterij određivanja ispravnog/neispravnog djelovanja.
Taj je kriterij često posljedica (svrha) djelovanja pa kažemo da je djelovanje dobro ukoliko su njegove posljedice dobre.
Najpoznatija posljedična teorija je Utilitarizam (dobro=korisno=sreća).
Začetnici utilitarizma su Jeremy Bentham (1748-1832) i John Stuart Mill (1806-1873).
2. TELEOLOŠKE TEORIJE
UTILITARIZAMUtilitarizmu je zajednički princip korisnosti kojega je formulirao Bentham: “Princip korisnosti je princip koji ne odobrava ili ne odobrava svako djelovanje, prema sklonosti koju (to djelovanje) pokazuje s obzirom na povećanje ili umanjivanje sreće dionika čiji su interesi u pitanju. Ili, što je ista stvar drugim riječima, unapređuje ili priječi tu sreću.”
Se prvenstveno koncentrira na uvećanje društvenog blagostanja.
Zagovara umjerenu imovinsku nejednakost jer se čini da takvo stanje najbolje služi najvećem mogućem blagostanju svih pripadnika onakvih društava kakva poznajemo.
Kritički osvrti tvrde kako utilitarizam jedne pojedince tretira kao sredstva za druge.
Zanemaruje različite doprinose u stvaranju proizvoda koji se raspodjeljuju.
UTILITARIZAM
Dopušta li se osobni suverenitet tj. puno raspolaganje vlastitom osobom?
NE DAEgalitaristički liberalizam
(socijaldemokracija)Libertarijanizam
Dopušta li se da bar neki osobni faktori imaju utjecaja na različitoj količini?
Dopušta li se prvobitno usvajanje (uloženi napor i rad) vanjskih resursa (world-ownership) u distribuciji?
NE DA NE DAStriktni Umjereni
egalitarizamLijevi libertarijanizam
Desni
J. Rawls R. Dworkin Teorija ulaznih vrata ili “Starting gate theory” – H. Steiner
Dopušta li se prvobitno prisvajanje bez ograničenja?
NE DAUmjereni libertarijanizam(tzv. Lockeov uvjet)
Ekstremni(nema nikakvog uvjeta)
R. Nozick, E. Mack J. Narveson, J. Sanders
Izvor: Krkač, K. (ur.): Uvod i poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, MATE, Zagreb, 2007., str. 125-169.
Najraniji odgovor utilitarizmu, najutjecajnija u suvremenoj političkoj misli.
Predstavlja varijantu teorije društvenog ugovora kojim se dokazuje sadržaj provedenih normi.
Društvo sa svojim institucijama je pozadina u kojoj se zbiva cjelokupno ljudsko postojanje.
Najvažniji uvjet koji institucije moraju zadovoljiti je da budu PRAVEDNE.
Pravednost je njihova najvažnija vrlina, baš kao što je istina najvažnija vrlina svih vrsta teorija.
EGALITARISTIČKI LIBERALIZAMJOHN RAWLS
Uglavnom slijedi Rawlsovu liniju s ciljem uklanjanja nekih nedostataka njegova pristupa.
Sudbine ljudi određene su njihovim okolnostima i onim što odaberu.
Pravednost traži eliminaciju upliva onih čimbenika na koje pojedinci ne mogu utjecati, a dopušta djelovanje onih koji se nalaze pod njihovom kontrolom
RONALD DWORKIN
Teorijska orijentacija koja brani klasični laissez-faire (neograničeni kapitalizam)
Predlaže da zadovoljavajuća koncepcija raspodjele mora biti povijesna, što se odnosi na pitanje da li je proces bio legitiman?
Ukoliko tijekom raspodjele nije počinjena nikakva nepravda, raspodjela dobara je pravedna ma kakav bio njezin ishod.
LIBERTARIJANIZAM ROBERT NOZICK
U društvu vlada stalna borba za monopolom u području distributivnih sfera: ideologija.
Različite grupe nastoje nametnuti svoj kriterij cijelom društvu.
Rješenje problema distributivne pravde leži u ukidanju dominacije. Treba spriječiti pretvaranje jednog dobra u sva ostala, sačuvati autonomiju svih sfera. Time dobivamo kompleksnu jednakost u kojoj su dozvoljeni monopoli ograničeni na jednu sferu.
Obrazovanje i važni položaji prema sposobnostima, političke funkcije prema odabiru građana, bogatstvo prema tržišnom uspjehu i sl.
PLURALIZAMMICHAEL WALZER
DAVID MILLERTeorija se temelji velikim dijelom na empirijskim istraživanjima o tome što ljudi misle kako bi trebalo pravedno raspodijeliti dobra.
Postoje tri osnovna kriterija raspodjele:-Prema zasluzi-Prema potrebama-Svima jednako
Osim u ekonomskoj sferi, smatra kako bi dobra trebalo dijeliti i u okviru birokratskih, dobrotvornih te sportskih udruga.
Jimminy Cricket etika
ETIKA SAVJESTIPrivatna
moralnost
Calimero etikaETIKA PRAVDEJavna moralnost
MJERILA/NAČINI VREDNOVANJA MORALNE ISPRAVNOSTI
ETIČKI SLUČAJEVI
Koja je odluka bolja? (pod pravnim, poslovnim, moralnim, interesom; interesom radnika, zajednice, okoliša…ostalih interesnih dionika)
TEMELJNI ETIČKI SLUČAJEVI?Najčešći tipovi nemoralnog djelovanja
% ispitanika
Laganje nadređenima 45%
Krivotvorenje dokumentacije 36%
Sukob interesa (podmićivanje) 34%
Pljačka ili krađa 27%
Konstantno primanje darova 26%
Izvor: Ethics Resource Centar (SAD 1997.)
Sukob interesa: povisivanje osobne plaće na uštrb profita vlasnika, prisvajanje dobara tvrtke za osobne interese, podmićivanje i primanje mita
Poštenje i iskrenost: namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima, zaposlenicima, konkurentnim tvrtkama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog informiranja, iznude, prisile, diskriminacije i sl, stvaranje monopola na tržištu, lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge.
Komunikacija: lažno ili nepotpuno reklamiranje, lažna osobna prodaja proizvoda, nepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima (napose lijekovima), nepotpuno informiranje o razlici među proizvodima, označavanje štetnih proizvoda (npr. duhanski proizvodi), razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode).
Poslovni odnosi: zlouporaba autoriteta, plagiranje tuđeg rada, odavanje poslovnih tajni, onemogućavanje provedbe plana poslovanja, nesudjelovanje na sastancima tvrtke, prisiljavanje drugih na nemoralne radnje.
Specifičnosti RH: uz sve navedene poteškoće, u Hrvatskoj se svakako u većem stupnju pojavljuju klasične poteškoće u svezi neplaćanja poreza (zbog sporosti i još nekih neželjenih svojstava pravnog sustava), kršenja prava, dužnosti i statusa zaposlenika (zbog visokog stupnja nezaposlenosti) i općeg nepovjerenja prema zamisli “pravednog poslovanja” (Just Business)
Video klipovi – Korupcija; Svaki dan nova afera
TEMELJNI ETIČKI SLUČAJEVI
Postoje li neki ekonomski ili poslovni razlozi koji dovode do mogućnosti izbora nemoralnog načina djelovanja?
Postoje li pravna ograničenja pod koja bi djelovanje moglo potpasti ako bi se izvelo na određen način?
Posjeduje li kompanija etički kodeks s obzirom na ovaj tip djelovanja?
Je li taj način djelovanja uobičajen u Vašoj grani poslovanja (trgovanja, proizvodnje, pružanja usluga)?
Bi li Vaši kolege, podređeni, nadređeni, pa i vlasnici podržali ovaj smjer djelovanja?
U kojem je odnosu taj smjer djelovanja prema Vašim osobnim vrijednostima i stavovima? (Primjena općeg mjerila iz normativnih moralnih teorija)
KAKO DONIJETI ODLUKU U ETIČKOM SLUČAJU?
Temeljni način je izvanjski koji znači postojanje značajnih zakonskih ograničenja, jasnog kodeksa ponašanja s kojim su svi upoznati i prihvaćaju ga.
Kako se nemoralno ponašanje bez obzira na izvanjska ograničenja pojavljuje potrebno je donijeti etičku odluku na koju djeluju tri čimbenika:
1. Individualna moralna mjerila,2. Utjecaj managera i suradnika,3. Prilika da se izvrši moralno neispravan čin.
1+2+3= etička odluka
KAKO ODRŽATI I UNAPRIJEDITI MORALNO ISPRAVNO DJELOVANJE U POSLOVANJU?
Točni odnosi moralnosti i poslovanja
Moralnost
Moralna ispravnost Moralna neispravnost
Poslovanje
Dobro poslovanje
Moralno ispravno poslovanje znači dobro poslovanje
Moralno neispravno poslovanje znači dobro poslovanje
Loše poslovanje
Moralno ispravno poslovanje znači loše poslovanje
Moralno neispravno poslovanje znači loše poslovanje
RELEVANTNI ODNOSI MORALNOSTI I POSLOVANJA
Tipični slučajevi nemoralnog djelovanja u poslovanjuSukob interesa
Povisivanje vlastite plaće na uštrb profita vlasnika (narav korporacije)Prisvajanje dobara firme za vlastite interese (narav korporacije)Podmićivanje i primanje mita ( u smislu primanja ili davanja novca, darova ili posebnih usluga (informacija) s namjerom da se odlučujuće utječe na odluku) (rad u korporaciji)
Poštenje i iskrenost
Namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima, zaposlenicima, konkurentnim firmama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog informiranja, iznude, prisile, diskriminacije i sl. (korporacija u društvu)Stvaranje i očuvanje monopola na tržištuLažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge (korporacija u društvu)
Komunikacija
Lažno ili nepotpuno reklamiranjeLažno osobno prodavanje proizvodaNepotpuno obavješćivanje o štetnim učincimaNepotpuno informiranje o razlici među proizvodimaOznačavanje štetnih proizvoda (npr. duhanski proizvodi)Razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode)
Poslovni odnosi
Zlouporaba autoritetaPlagiranje tuđeg radaOdavanje poslovnih tajniOnemogućavanje provedbe plana poslovanjaNesudjelovanje na sastancima tvrtkePrisiljavanje drugih na nemoralne radnje
Etička mjerila Osoba Tvrtka Društvo
Egoizam Vlastiti interes Interes tvrtke Učinkovitost
Dobrohotnost Prijateljstvo Interes tima Društvena odgovornost
Načelo Osobni moral Pravila i procedure
Zakoni i etički kodeksi
POSLOVNI PROBLEM
Čitaj: Krkač, K., str. 246. (Primjer 3)
DIMENZIJE ODLUKE
PRIMJER ILI SLUČAJ
Kultura Moć
MORALNA ODLUKA PRAVNA ODLUKA
POSLOVNA ODLUKA
MOGUĆA PRAVILA U KONFLIKTNIM SITUACIJAMA
1. Ako postoji sukob između etike i zakona, učini što nalaže zakon
2. Ako postoji sukob između etike i poslovanja, učini što nalaže profit
3.1. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže zakon
3.2. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže profit
Prema pravilima 1., 2., i 3.1. postoji slijedeća hijerarhija vrijednosti:
1.Zakon 2. profit 3. moral
A prema pravilima 1., 2., i 3.2. postoji drugačija hijerarhija vrijednosti:
1. Profit 2. zakon 3. moral
NO možemo zamisliti i slijedeću hijerarhiju vrijednosti:
1. Moral 2. zakon 3. profitHijerarhija ovih vrijednosti, tj. poslovnih, zakonskih i moralnih nije zadana
i u konfliktnim situacijama nije lako odlučiti.
Ima mnoge dimenzije koje nisu isključivo ekonomske nego: ekonomske, političke, tehnološke, društvene i etičke.
Pravila:1. Identifikacija problema2. Razgraničenje ekonomske od
zakonskih i etičkih dimenzija3. Izdvajanje etičke dimenzije4. Odvagivanje alternativnih odluka i
donošenje moralne odluke5. Djelovanje u skladu s odlukom
POSLOVNA ODLUKA
1. Prepoznati željeni učinak2. Definirati problem3. Ispitati poteškoće i prepreke4. Razviti alternativna rješenja5. Odabrati najbolje rješenje6. Odrediti pojedine korake
rješavanja7. Prepoznati reakcije/dobrobiti
MORALNA (ISPRAVNA) ODLUKA
DONOŠENJE POSLOVNE ODLUKE: VENNOV DIJAGRAM
Etička odgovornost
Ekonomska odgovornost
Pravnaodgovornost
1
2a
2b 3
1 – profitabilno, legalno, moralno: to je pravi smjer djelovanja2a – profitabilno i legalno:djeluj oprezno2b – profitabilno i moralno: djeluju oprezno3 – legalno i moralno: pronađi načine profitabilnosti
Utilitaristički pristup Pristup preko prava Pristup pravde ili pravednosti Pristup putem općeg dobra Pristup preko kreposti
Čitaj Krkač, K., str. 257.
OBRAZAC ZA DONOŠENJE MORALNIH ODLUKA
1. Koje će dobrobiti i koje će štete svaki smjer djelovanja proizvesti, te koja će mogućnost dovesti da u najvećoj mjeri poštuje ta prava?
2. Koja moralna prava imaju uključene strane i koji je smjer djelovanja takav da u najvećoj mjeri poštuje ta prava?
3. Koji smjer djelovanja sve tretira na isti način, osim ukoliko postoji moralno opravdan razlog ne učiniti tako i koji ne pokazuje favoriziranje ili diskriminaciju?
4. Koji smjer djelovanja ostvaruje opće dobro?
5. Koji smjer djelovanja razvija moralne vrline?
Vježba: Jalšenjak, B.; Krkač, K.: Društveno odgovorno poslovanje, str. 44 (10 min)
Etički kodeks je skup općih etičkih pravila koja obvezuju naručitelja i djelatnike naručitelja. Etički kodeks sadrži okvir etičkog ponašanja koji se mora poštivati u provedbi postupaka javnih nabava te onemogućava korupcijske rizike.
Etički kodeks (eng. Code of ethics/codes of conduct/professional codes) - iskazi o idealima ponašanja, upute ili zabrane zajedničke kulturi, religiji, tradicionalnim profesijama, bratskim organizacijama, korporacijama i trgovačkim udruženjima. Kodeksi kombiniraju filozofske iskaze i visoke ideale s primjedbama za izbjegavanje specifičnih ilegalnih aktivnosti i za podržavanje određenih moralnih principa, osobito onih koji povisuju osobno ponašanje i poboljšavaju međuljudske odnose.
ETIČKI KODEKS
Važan prvi korak u uvođenju poslovne etike u svakodnevno poslovanje.
Ne možemo očekivati od naših partnera da se ponašaju etično, ako sami to ne činimo.
Standardi za etično ili društveno odgovorno ponašanje uključeni su u svakog pojedinca kao i u samu organizaciju, njegovi stavovi, norme i uvjerenja, vlastiti etički standard, okvir etičnog odlučivanja i moralni razvoj uvelike utječe na etiku pojedinca.
Etički kodeks utvrđuje osnovne smjernice etičkog ponašanja te
promiče etično i profesionalno ponašanje svih dionika
Prema podacima HGK na 20.09.2012. u RH aktivnih je 183.666 poslovnih subjekata, 695 potpisnica kodeksa etike u poslovanju, što čini 0,41%.
ETIČKI KODEKS
U današnje vrijeme suvremeni trendovi diktiraju uvođenje Etičkih kodeksa u poslovanje, no postavlja se i pitanje kako osigurati da načela etičkog kodeksa postanu kultura življenja poduzeća i šire društvene zajednice, te ne postanu sami sebi svrha.
Izrada ETIČKOG KODEKSA organizacijskih jedinica koje se bave poslovima javnih nabava:
Cijena izrade Etičkog kodeksa 73.800,00 kn(sa PDV-om)
Dostupno na: LTD Savjetovanje:http://www.ltd-savjetovanje.hr/za-narucitelje
,20.09.2012.
ETIČKI KODEKS
ETIČKI KODEKS
Cilj etičkog kodeksa nije do detalja propisati ponašanje u svakoj konkretnoj prilici, nego, na temelju osnovnih vrijednosti poduzeća, pružiti zaposlenicima stupnjeve etičkog razumijevanja, na temelju čega će sami donositi odluke i kada će biti suočeni sa novim izazovima.
Etički kodeks ne služi prvenstveno za nametanje vrijednosti ili stavova zaposlenicima, nego za stvaranje okvira za njihov konstruktivan i kritički odnos prema poslovnoj praksi unutar organizacije i izvan nje. Riječ je o razvoju senzibilnosti i argumentiranog rasuđivanja u etičkim pitanjima.
Etički kodeks ponajprije treba identificirati postojeće vrijednosti koje će se dalje poticati i razvijati.
Uz to, treba djelovati na sprečavanju mogućih problema na temelju tuđih i vlastitih iskustava.
Upravo zbog utemeljenja kodeksa u pozitivnoj praksi i vrijednostima poduzeća, proces kojim se kodeks definira jednako je važan kao i krajnji rezultat.
Poticanje etičkog ponašanja u organizaciji postiže se:
definiranjem i objavom pravila ponašanja, pozitivnim primjerom rukovoditelja, otkrivanjem i rješavanjem potencijalnih
etičkih problema u ranoj fazi, te kažnjavanjem neetičkog ponašanja.
ETIČKI KODEKS
Zašto je i da li je uopće potreban etički kodeks i socijalna revizija?
Svako poduzeće koje razmatra mogućnost donošenja vlastitog etičkog kodeksa ili provedbu socijalne revizije trebalo bi za početak odgovoriti na nekoliko pitanja o vlastitoj motivaciji:
„Da li je vaše poduzeće spremno mijenjati svoju kulturu na temelju onoga što će pokazati socijalna revizija?
Da li su uprava i osoblje poduzeća spremni za takav proces i jesu li voljni uložiti novac i vrijeme koji su potrebni a njihovu provedbu?
Bori li se naše poduzeće trenutno s drugim pitanjima višeg prioriteta? Zašto moramo smisliti precizniju definiciju etičkog kodeksa našeg
poduzeća? Koje smo korake poduzeli ili ih još poduzimamo, prema razvoju
kulture našeg poduzeća? Kako želimo da naše poduzeće izgleda za pet godina? Koja je
dugoročna vizija kulture našeg poduzeća, te položaj koje bi naše društvo trebalo imati u društvu?
Što očekujemo od uvođenja etičkog kodeksa i socijalne revizije? Jesu li naši motivi za provođenje socijalne revizije unutarnji (npr., zbog
vlastite želje za povećanjem kvalitete organizacije) ili vanjski (npr., u to nas je „gurnuo“ strani ulagač)?“
Nakon odgovora na navedena pitanja trebamo odlučiti na čemu se temelji vrijednosni sustav našeg poduzeća, te definirati etički kodeks.
IZDRADA ETIČKOG KODEKSA
Prilikom izrade etičkog kodeksa moguće je koristiti dva pristupa:
Ključni procesi„Temeljna ideja ovog pristupa je utvrditi ključne
procese i definirati osnovne vrijednosti koje organizacija želi slijediti u tim procesima. Organizacija zatim oblikuje etički kodeks koji definira načela za ključne procese organizacije:“
Dionici„Temeljna ideja ovog pristupa je utvrditi ključne
odnose u okviru organizacije takozvane dionike i definirati osnovne vrijednosti koje organizacija želi slijediti u svojim odnosima s tim dionicima. Organizacija zatim oblikuje etički kodeks koji definira prakse i načela ponašanja prema pojedinim dionicima.“
Oba navedena pristupa su korisna i mnoga poduzeća i organizacije izrađuju svoj etički kodeks kao kombinaciju ova dva pristupa.
IZDRADA ETIČKOG KODEKSA
Pri izradi etičkog kodeksa moguće je koristiti se s 5 koraka. Ti koraci su :
DIONICI - Odrediti glavne skupine dionika u određenoj organizaciji.
VRIJEDNOSTI - Utvrditi vrijednosti prema kojima poduzeće posluje ili bi željelo poslovati
STRATEGIJE - Napraviti strategije koje su važne za ostvarivanje vrijednosti poduzeća u odnosu na dionike.
POKAZATELJI – Ustvrditi pokazatelje sa kojima može utvrditi provođenje strategija i uspješnost ostvarenja
STALNO POBOLJŠANJE
Da bi etički kodeks bio efikasan u sebi mora imati ugrađene kontrolne mehanizme kako bi imao životnu snagu i važnost.
IZDRADA ETIČKOG KODEKSA
Zadatak 1.a) Podjela u radne grupe od po min 2 max 4 članovab) Dogovor oko izrade Etičkog kodeksa konkretnog
poduzeća (postojeće, člana grupe kao zaposlenika). 1. načelo izbora je da kodeks ne postoji u primjeni
(teoriji/praksi) u poduzeću/tvrtki/ustanovi/udruzi koja je odabrana.
2. Svaka grupa mora odabrati drugačiju djelatnost prema NKD-u.
c) Raspodjela dužnosti u grupiZadatak 2.
a) Opis poduzeća i djelatnostib) Izrada Etičkog kodeksa poduzeća prema
metodologiji Zadatak 3. Prijedlog implementacije Etičkog kodeksa u
konkretnu tvrtku/poduzeće/instituciju/udrugu; povratna informacija predavaču do kraja
programa.
IZDRADA ETIČKOG KODEKSA
5 KORAKA IZRADE ETIČKOG KODEKSA
Izvor: Baussard, A.; Markuš, M.;Olejrrovr D.: Etički kodeks i socijalna revizija, Udruga RUKE, Zagreb, 2002., str. 8.
“Najbolji kodeksi su oni koji opisuju način na koji se svi u poduzeću već ponašaju i osjećaju. Najgori su oni u kojima viši izvršni dužnosnici u poduzeću određuju popis načela, osobito ako oni sami “jedno govore a drugo rade”.”
Robert Solomon
ZAKLJUČNO
Etički kodeks- Podijeliti se u grupe (minimalan broj članova
grupe dva; maksimalan broj članova četiri)- Pronaći tvrtku/poduzeće koja nema izrađen i
implementiran etički kodeks- Dogovoriti/predložiti odgovornoj osobi u
tvrtki proceduru izrade (na radionici u okviru nastave 12.11.2014.) i implementacije etičkog kodeksa za konkretnu tvrtku.
- Opcionalno: revizija postojećeg etičkog kodeksa tvrtke
- Potrebno obvezno prikupiti što više detaljnih informacija o tvrtki; te proučiti postojeće etičke kodekse sličnih tvrtki i donijeti ih na radionicu 12.11.2014.
ZADATAK:
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
VI PREDAVANJE, 2014/15.
“Tvrtke ne mogu uspjeti kada je društvo koje ih okružuje neuspješno.” (Lawrence, 2013.)
“Potrebno je 20 godina da se izgradi reputacija, a dovoljno je 5 minuta da se sruši.Ako razmisliš o tome, napravit ćeš stvari na drugačiji način.“
(Warren Buffett)
PROBLEMATIKA ZAPOŠLJAVANJA
Izvor: anonimna anketa, N=100, Požeško-slavonska županija, svibanj/lipanj 2012.
RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA
UDRUŽENJA ZA PROMICANJE I RAZVOJ DOP-A U RH
NACIONALNA MREŽA DOP-A
ZAJEDNICA ZA DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE Djeluje u sklopu HGK Upravni odbor HGK na sjednici 23.5.2005.
donio odluku o njenom osnivanju Pristup omogućen svim trgovačkim
društvima koja su pristala u svom poslovanju koristiti
Kodeks etike u poslovanju te koja u praksi primjenjuju DOP
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
VII PREDAVANJE, 2014/15.
“Tražiti ono što je istinito ne znači tražiti ono što je poželjno.” Albert Camus
“Što može hladna i gola istina protiv blistavih čari laži.” Anatole France
Pravo na slobodu govora i nesloga na radnom mjestu dobivaju sve veću pozornost.
Postoji dilema oko razotkrivanja korporacijskih nepravičnih djela ili lošeg postupanja.
Imaju li zaposlenici pravo, ili čak obligaciju, puhati u zviždaljku (engl. “blow the whistle”; whistleblowing)?
Razotkrivanje neetičnih ili ilegalnih aktivnosti u korporaciji:
Unutarnje (razotkrivanje nekomu na višem položaju u korporaciji)
Vanjsko (razotkrivanje u javnosti)
WHISTLEBLOWING/ZVIŽDANJE
WHISTLEBLOWING/ZVIŽDANJE
Predstavlja tipičnu moralnu dilemu:- Pitanje izdaje povjerenja i narušavanja
zajedništva- Otkrivanje nepravilnosti u obliku
nestručnosti, ne-etičnosti (npr. mobbinga), društvene neodgovornosti
Procjena dobrobiti/štete- Za onoga koji prijavljuje- Za onoga kojega se prijavljuje- Onoga komu se prijavljuje
Preporučuje da zviždanje dobije zaštitu, te bude aktivno ohrabreno kao čin poboljšanja korporacijske odgovornosti.
Zviždači trebaju dobiti zakonsku zaštitu od osveta poslodavaca, kao što je otpuštanje, izigravanje, mobing ili napad na osobni integritet.
RALPH NADER
Zbog oblika nelojalnosti tvrtki whistleblowing treba moralno opravdanje.
Ono može biti moralno dopustivo samo pod određenim uvjetima:
- u slučaju prijetnje ozbiljnom fizičkom štetom i
- kada je zaposlenik već iscrpio kanale unutar korporacije u pokušaju da ispravi problem.
RICHARD DE GEORGE
Zaposlenici koji su svjesni potencijalnih štetnih posljedica nekog korporacijskog čina i koji ga odluče ne razotkriti, snose dio odgovornosti za te posljedice.
Opravdava whistleblowing kao obvezujuće u slučajevima kao što su
- uznemiravanje, - prijevara, - napad na privatnost i sl.
GENE JAMES
ZAKONODAVNA REGULATIVA
http://www.vecernji.hr/hrvatska/izradjen-prijedlog-zakona-o-zastiti-zvizdaca-634424
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/237289/Default.aspx
Ankica Lepej (1989.) https://www.youtube.c
om/watch?v=njn-lOMJVv4 (D.Lesar, 2010.)
https://www.youtube.com/watch?v=xuGF4qeQfEk (V.Balenović)
https://www.youtube.com/watch?v=cq1GmDStzq4 (J.Jovev)
Saša Kostanović: “Pogledi: iznad gomile”, 2014.
https://www.youtube.com/watch?v=7PxEuYUUMJI (E.Snowden)
https://www.youtube.com/watch?v=3n-sG3AhOJ0 (Wikileaks: secrets and lies)
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEVIII PREDAVANJE, 2014/15.
BONTON
Označuje dobro vladanje, pravila o dobru i prikladnom ponašanju u društvu.
Skup je tradicija i običaja zasnovanih na ljubaznosti, etiketi i logici, koji se razvijao tijekom vremena.
POJAM I ZNAČENJE BONTONA U DRUŠTVENO ODGOVORNOM
POSLOVANJU
Osnovna razlika društvenog i poslovnog bontona – hijerarhija; poslovni bonton se razlikuje od društvenog jer se ne oslanja na kavalirski način ponašanja i briše granice lijepog ponašanja koje nalaže društveni bonton. U poslovnom bontonu najvažnije je pitanje hijerarhije i odnos nadređenog i podređenog, te kupca i prodavača.
Jedan od primjera poslovnog bontona je u tome što se osoba nižeg položaja uvijek predstavlja osobi višeg položaja, tako da se žena na nižoj poziciji u poslovnoj hijerarhiji predstavlja muškarcu, ako je on na višem hijerarhijskom položaju. Sličan primjer je u odnosu s kupcima i klijentima, kada e kupcima predstavljaju svi, uključujući i direktora poduzeća bez obzira na njegov status u hijerarhiji, jer je položaj kupca najvažniji.
POVIJESNA ANALIZA BONTONA
Bonton (franc.) – dobar ton Bonton je skup pravila i kodeks ponašanja kojega
bi se trebao pridržavati svaki pripadnik društva.
1. priručnik napisan je u Kini prije 2000 godina. U Europi 1558. – „Gelateo”, čiji autor je talijanski
bisku Giovanni della Casa, u 30 poglavlja daje savjete o verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji (…biti jasan i nedvosmisleno izbjegavati nepristojne i dvosmislene riječi, dosadne i teško razumljive teme)
18. stoljeće – prvi puta se savjeti o lijepom ponašanju počinju odnositi i na žene
Poslovni bonton je poseban dio općeg bontona
“Kad političar prstom bode zrak i govori o miroljubivoj suradnji, vjerujte njegovu prstu, a ne njegovim riječima!” (Desmond Morris)
“Nikad ne dobijemo drugu šansu za ostavljanje prvog dojma”
Organizaciju, osim službenih predstavnika, predstavlja i osoblje svojim izgledom i ponašanjem.
Pristojno osobno predstavljanje isključuje titule, naslove ili slične opise sebe, osim onih granskih i namjenskih.
Osoba predstavlja svoju organizaciju svojim imenom i prezimenom, te imenom tvrtke, no ne titulira sebe – direktor, magistar, grof, profesor i dr.
PREDSTAVLJANJE
Općenito gledano, sebe i svoju organizaciju predstavljamo:
Stavom i govorom tijela Odjećom Organizacijskom kulturom Sredstvima, lokacijom i
profilom zaposlenih
30-35% socijalnog značenja konverzacije ili interakcije nose riječi.
Od ukupnog sadržaja poruke 7% verbalno, 38% vokalno, 55% facijalno.
Videoinformacije važnije od audioinformacija.
Među najvažnijim neverbalnim komunikacijskim sustavim jesu govor tijela, parajezik i dodir (npr. normalno je da nadređeni tapšaju po ramenu svoje podređene, no ne i obratno).
Pokreti, položaj tijela, stav, pogledi govore o našem raspoloženju, namjerama, a ponekad i o nečijem karakteru (izrazi lica, pogled, položaj tijela, način sjedenja, pokreti ruku i nogu i sl.
GOVOR TIJELA
Uključuje: Stav, Položaj tijela Gestikulaciju Izraze licaČovjek može vrlo teško, ili možda uopće ne
može, kontrolirati sve poruke koje njegovo tijelo signalizira i sakriti govor tijela. A ono odaje naše namjere i onda kada želimo nešto sakriti, prešutjeti ili slagati.
Već prilikom prvog susreta, upoznavanja i rukovanja stvaramo dobre ili loše dojmove o nekome (halo efekt). Pravilno držanje, odlučan stav, čvrst stisak ruke, pogled u oči, lagani osmjeh – sve to izaziva simpatije kod sugovornika.
Čitaj: Bebek, Kolumbić, str. 255.; 258.
GOVOR TIJELA
DA NESTAJANJE
Uspravno Pogrbljeno
Biti fiksan (miran) Njihati se
Ruke držati uz tijelo Ruke držati prekrižene
Glava i brada gore Objesiti glavu
Mirno stajati “cupkati” u mjestu
SJEDENJE
Uspravne kičme Pogrbljeno
Noge držati zajedno Noge raširene
Prekrižene kod gležnjeva Prekrižena koljena
Fiksirana stopala Njihati stopalima
KRETNJE
Spore Brze
Elegantne Nervozne
klizajuće Isprekidane
HOD
Siguran Vući stopala
odmjeren Gegati se
GESTIKULIRANJE RUKAMA
Gestikulirati dlanovima Pretjerano i nervozno mahati
Sklapati i rasklapati dlanove Pokazivati ispruženim prstom
Sklapati i rasklapati šake Igrati se papirićima i sl.
Držati uz tijelo Držati ruke prekrižene u džepovima ili staviti ih na bok ili bokove
FACIJALNO IZRAŽAVANJE
Smiješak Mrštiti se
Veselo lice Kiseliti se
Živo lice Kreveljiti se, zijevati ili žmiriti ili žmirkati
Klimanje glavom gore-dolje zuriti
PASIVAN ASERTIVAN AGRESIVANSTAV Povlačenje
unazadUspravan Naginjanje
naprijedGLAVA Pognuta glava Uspravna, ali ne
ukočenaIzbačena vilica
OČI Letimično gledanje, malo kontakta očima
Direktno gledanje u oči, ne buljenje, redovit kontakt očima
Fokusirano gledanje, prodorno piljenje
RUKE Besciljne, mirne Opuštene, lagano se kreću
Naglašeno ekstremni pokreti
KRETNJE Sporo, oklijevajuće
Brzina prilagođena situaciji
Sporo i nadmeno ili brzo i grubo
GLAS Na kraju rečenice intonacija pada
Moduliran, izražajan
Glasno, naglašeno izlaganje
POLOŽAJ TIJELA PRI KOMUNIKACIJI
DA NE
Reći “hvala” i “molim” kad vam se doda hrana
Raspravljati o poslu prije nego se hrana naruči
Progutati prije nego što progovorite
Govoriti punim ustima
Staviti hranu u usta kad ste ju stavili na pribor
Mahati priborom
Torbe odložiti u krilo ili na pod Stavljati laktove na stol
Jesti prije nego što je svima posluženo jelo
BONTON ZA STOLOM
DA NEDržite se bontona i pravila okruženja koliko god je to moguće – npr. ako domaćin jede ribu nožem, jedite i vi
Ne iskorištavajte svoje poznavanje bontona ili svoju etničku ili kulturološku specifičnost za izvođenje anomalija
Ponašajte se kao sv. Pavao – sa Židovima ne jede svinjetinu, s Grcima ne jede grah – s Grcima ponašajte se grčki, a Amerikancima američki
Ne iskorištavajte poslovni ručak i bonton za isticanje pripadnosti pojedinoj kasti, rasi i sl.
Naručujte hranu za koju ste sigurni da će Vam odgovarati okusom, koja se jednostavno jede – koncentracija vam mora biti usmjerena na šarm i business, a ne na otvaranje dagnji
Ne tražite drugačiji pribor za jelo ili čaše
Hranu, odnosno pribor za jelo, primičite ustima tako da vam je tijelo fiksirano – ruke se kreću dok tijelo i glava miruju; držite glavu što više i uspravnije, ne pretjerujte.
Ne naručujte neobična jela ili ona koja niste nikad jeli
Ako ste domaćin, sugerirajte gostima jelo, no ništa komplicirano
Ne naručujte jela čija bi Vas konzumacija mogla dekoncentrirati u razgovoru, npr. škampe, jastoge, prepelice ili hamburgere
Jedite malo ili sve od jela koje ste naručili, no ne morate sve pojesti ako nije ukusno
Ne pikirajte tijelom i glavom prema jelu i ne njišite se naprijed-nazad
Ako svi govore “dobar tek” govorite i vi Ne spuštajte glavu nad tanjure zakrećite glavu lijevo ili desno, gore ili dolje kako bi jelo “ulazilo pod pravim kutom”
OSNOVNA PRAVILA BONTONA PRI POSLOVNOM RUČKU
DA NE
Lomite kruh rukama i što god jeli prstima, razlomite nad tanjurom
Ne mašite priborom za jelo dok govorite
Ponudite alkohol – vino, pivo i dr., ako gost prihvati i vi morate piti alkohol, no ne morate isti kao i gost; ako ne pijete alkohol, dužni ste objasniti da ne pijete iz osobnog razloga, no nikako ne moralizirati
Ne pričajte punim ustima
Ako niste domaćin, a jelo vam ne odgovara, ne vraćajte ga, pojedite barem malo
Ne pružajte ruke preko stola i ne posežite za jelom preko drugih
Ako niste domaćin i ako je ton poslovnog ručka ozbiljan, ne možete nametati ležeran ton
Ako pijete alkohol, nazdravite partnerima gledajući ih u oči prije i još jednom nakon što ste otpili
Ne pravite se da znate sve o jelima ili ako ste domaćin ne dovodite se u situaciju da ne znate ništa o jelima, posebno ako se radi o tradicionalnim narodnim jelima
Ako svi piju konjak s ledom iz čaše za viski pijte i vi
Ne pijte alkohol ako ga vaši gosti ne piju; ako se pije alkohol, nemojte ga popiti previše, odnosno iznad svojih mogućnosti
Odvedite goste u provjerenu restauraciju gdje su vas uslužili kvalitetno
Ne razgovarajte osim pozdrava i nekoliko kratkih riječi, sa znancima za drugim stolovima
DA NEPričajte o svemu što bi se moglo pozitivno reflektirati na vas profesionalno ili privatno (neke vaše posebne vještine i sposobnosti)
Ne pričajte sve o sebi, poželjno je biti pomalo misteriozan
Ograničite diskusije o vašim ljubavničkim doživljajima (ne pomažu ako želite ostaviti sliku pouzdanog profesionalca)
Ne govorite ništa što bi se moglo negativno reflektirati na vas osobno ili profesionalno
Obraćajte pažnju na reakcije ljudi na vaše priče o društvenom životu
Ne kritizirajte druge zbog njihovih aktivnosti u slobodno vrijeme (suditi je ljudski, ali pričati o tome može biti nepristojno i opasno za vaš ugled)
BONTON IZVAN RADNOG MJESTA
SITUACIJA DOMAĆIN POSJETITELJVrijeme sastanka Nemojte da vas posjetitelj čeka Dođite na vrijeme ili nekoliko minuta
prijePri dolasku Pridržite vrata posjetitelju, ulazite
prvi i pokazujete putPredstavite se na recepciji, recite kome ste došli i ponudite posjetnicu
Pozdravljanje Pozdravite rukovanjem i osmjehom, nemojte se pozicionirati kao da imate nadmoć
Rukujte se i budite ljubazni
Kaputi/šeširi Pridržite ih i objesite na predviđeno mjesto
Čekajte da vam se pokaže gdje ih možete ostaviti, nemojte ih odlagati na stol, već na pod
Sjedenje Pokažite gostu gdje da sjedne Čekajte da vam se pokaže gdje možete sjesti
Čavrljanje Samo 3-4 minute, a onda prijeđite na posao
Domaćin započinje razgovor, osim ako ste vi sazvali sastanak
Posjetnice Ponudite posjetnicu Tražite posjetnicu ako je gost nije ponudio i ponudite svoju
Pušenje Nemojte pušiti ako vaš gost ne puši i pitajte za dopuštenje
Suzdržite se od pušenja
Prekidi Ne prihvaćajte pozive ili prekide ako nisu hitni
Ako domaćin prihvati poziv ili osoba uđe u ured, pitajte je li potrebno da izađete
Pozdravi Otpratite gosta do izlaza i zahvalite na posjetu
Nemojte predugo ostati; ovisno o vrsti sastanka napišite poruku zahvale
PRAVILA PONAŠANJA U ORGANIZACIJI S POZICIJE GOSTA I DOMAĆINA
POSLOVNI BONTON U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA
Prema stupnju muževnosti i ženstvenosti u poslovnom komuniciranju i poslovnom ponašanju možemo razlikovati zemlje koje više cijene muževne osobine, kao što je Japan, Italija, Austrija i Švicarska.
Zemlje koje su više sklone ženstvenim karakteristikama su zemlje skandinavske zemlje, Švedska, Danska, Nizozemska i Norveška
Poslovni bonton pojedinih zemalja određuje i stupanj individualizacije u organizaciji, tako da se u Sjedinjenim Američki Državama njeguje individualni pristup i inicijativa pojedinca na pojedinim poslovnim pozicijama dok je u Južnoj Americi i Japanu taj pristup kolektiviziran. Odluke koje se donose u kolektivističkom pristupu su rezultat zajedničkog razmišljanja svih uključenih ili mogu biti odluka rukovodstva. Tako da je na primjer u Maleziji, Filipinima, Guatemali i Panami sva moć odlučivanja stavljena na rukovodeće pozicije
SAD JAPAN UAEBRAZIL I
ARGENTINA
RH
ANALIZA MEĐUKULTURALNIH RAZLIKA POSLOVNOG BONTONA
SAD
Rukovanje, osmijeh
Kašnjenje = nepoštovanje
Neformalno obraćanje
Spremnost na rizik
Individualizam > kolektivizam
„Vrijeme je novac”
JAPAN
Dodirivanje Osmijeh Kašnjenje Rizik Duži pogled u oči
sugovornika
Ojigi – naklon
Ceremonija razmijene posjetnica
Dugi pregovori Kolektivizam >
individualizam
Tišina
BRAZIL I ARGENTINA
Rukovanje – trešnjom i slabim stiskom
Dodirivanje
Poslovni ručci i večere
Kašnjenje
Emotivnost i temperamentnost
Držanje ruku na bokovima
Znak prstima za „OK”
Prekidanje sugovornika je znak
entuzijazma
UAE Rukovanje – dugo Dodirivanje
Gostoljubivost Kašnjenje Spora komunikacija
NE: Palac u zraku Lijevom rukom Potplat cipela Svinjetina, alkohol
• Odmahivanje glavom lijevo-desno znači „da”, a kimanje gore-dolje „ne”
Odnosi se samo na komunikaciju s
muškarcima
RH
Rukovanje Fleksibilnost u
pogledu vremena Ne vole kašnjenje Niska tolerancija na
rizik
NE: Pokazivati
kažiprstom Dodirivati
sugovornika Ruka u džepu kod
rukovanja
Poslovi se često dogovaranju u neformalnom okruženju
Za međunarodno poslovanje bitno je poznavanje drugih kultura i bontona stranih zemalja kako bismo na najbolji mogući način predstavili sebe i svoju tvrtku.
Međutim, za sve zemlje vrijedi davno naučeno da „lijepa riječ otvara sva vrata“.
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
“Preko noći postaje slavan samo onaj tko je danima neumorno radio”Henry Ford
“Izaberi posao koji voliš i nećeš morati raditi niti jedan dan u svome životu”Konfucije
PRIJEDLOG RAZVOJA/IMPLEMENTACIJE KONCEPTA DOP-A Etički kodeksi? Dosadašnje grupe i tvrtke? Razrađeni/Izrađeni prijedlozi, vezani uz
dosadašnje usmjerenje odabrane tvrtke, logički odabir područja?
U formi seminarskog rada (teorijski : praktični dio; dodatak: procjena financijskih ulaganja! Isplativost investicije!)
Podloga:Studije slučaja (M.A. Omazić, EFZG)Izvješća o održivosti različitih tvrtki
