Studij: Ekološka poljoprivreda

Integrirana i ekološka

proizvodnja (zaštita bilja)

• pojam integrirana zaštita bilja koristi se od 60-ih godina 20. stoljeća

• ona obuhvaća zaštitu od uzročnika bolesti, štetnika i korova s ciljem smanjenog korištenja kemijskih pripravaka (fungicida, zoocida, herbicida) u zaštiti bilja:

a) Uporabom kemijskih pripravaka, osim pozitivnih učinaka, djeluje se (štetno) na ekosustav. On se mijenja, a neke nastale promjene mogle bi biti ireverzibilne. Sve su veći problemi rezidua (ostataka) perzistentnih pesticida, teških metala, nitrata i dr. u tlu, vodi i zraku.

b) Svi su pesticidi otrovi, pitanje je stručnosti osoba koje ih primjenjuju, doze, vremena primjene, MDK, K, T. U krajnjemu u pitanju je zdravlje ljudi i životinja koje konzumiraju tretirane biljke, a u ekosustavu bioraznolikost.

c) Ekonomski razlozi – pesticidi su skupi, a i sama primjena traži znatna financijska sredstva.

• Okvirno se zaštita bilja može podijeliti na:

a) konvencionalna

b) integrirana

c) ekološka (organska)

• Integrirana zaštita bilja podrazumijeva:

a) primjenu nekemijskih (nepesticidnih) mjera

sjetva zdravog sjemena

duboko zaoravanje žetvenih ostataka

pravilna gnojidba

mehaničke mjere

a) smanjenu upotrebu kemijskih pripravaka (samo kada nisu učinkovite nekemijske mjere, a šteta je zbog djelovanja biljnih nametnika za agro-ekosustav veća od mogućeg negativnog učinka pesticida)

b) odabir i uvođenje u proizvodnju ekološki prihvatljivih pripravaka

c) sigurnost primjene

• Ekološka (organska) zaštita bilja – proizvodnja a) zahtjeva puno znanja od proizvođačab) mora biti organizirana sukladno propisimac) proizvodi moraju biti certificirani («markice»)d) proizvodnja mora biti strogo nadgledanae) proizvodi se manje (kg, t)f) viša je cijena proizvoda (ciljani kupci – potrošači), a i sama

proizvodnja je skuplja (udio ljudskog rada)g) vrlo ograničena upotreba sredstava za zaštitu bilja,

dozvoljeni su npr. Bakreni i sumporni pripravci (ne svi) i pripravci pripravljeni od biljaka (kopriva, kamilica –učinkovitost?) i biološki pripravci na osnovi gljiva i bakterija (dostupnost?, cijena u pravilu visoka)

Integrirana proizvodnja Ekološkaproizvodnja

Međunarodne organizacije preporučujuuvjete i smjernice proizvodnje

EU propisala uvjete i smjernice proizvodnje

R.H. Zakonom o zaštiti bilja podupire ovaj sustav proizvodnjekojem će pratećim propisima propisati okvire

R.H. detaljno Zakonom o ekološkoj proizvodnji i brojnimpratećim propisima propisuje cijeli sustav

R.H. financijski ne podupire sustav R.H. daje potporu (3000 kn/ha)

Potrebno članstvo u odgovarajućoj organizaciji Potreban upis u upisnik ekoloških proizvođača kod MPS

Nužan je ozbiljan i odgovoran pristup jer svaka pogreška ima dugotrajne posljedice

Potrebno je vrlo veliko znanje proizvođača koje se može postići sustavnim radom

Smjernice određuje organizacija koje je proizvođač član unutarokvirnih propisa

Smjernice proizvodnje je propisala država

Prednost se daje nekemijskim mjerama zaštite bilja kojeomogućuju rentabilnu proizvodnju

Uvjet je provedba nekemijskih mjera zaštite bilja bez obzira natrošak

Dozvoljena su sredstva za zaštitu bilja sa zelene i iznimno žuteliste, a zabranjena sa crvene liste.Dozvoljeni asortiman omogućava uspješnu zaštitu od štetočinja

Zabranjena je većina uobičajenih kemijskih sredstava za zaštitu

bilja (osim privremeno bakra, sumpora, te nekih botaničkih

insekticida). Dozvoljeni asortiman ne omogućava uspješnu

zaštitu od štetočinja.

Nadzor obavlja organizacija koje je proizvođač član Nadzor obavlja nadzorna stanica i laboratoriji ovlašteniposebnim propisom

Organizacija koje je proizvođač član izdaje zaštitni znakorganizacije

Državni organ vrši evidenciju proizvoda i izdaje potvrdnicu idržavni zaštitni znak

Za sustav proizvodnje naveden na proizvodugarantira proizvođač i organizacija koja je izdalazaštitni znak

Za sustav proizvodnje naveden na proizvodugarantira proizvođač i državni organ koji je izdaopotvrdnicu i zaštitni znak

Zbog normalne proizvodnje i jednakih ili nižihtroškova, cijene proizvoda su jednake ili niže nego ukonvencionalnoj proizvodnji

Zbog niže proizvodnje i viših troškova cijeneproizvoda su više nego u konvencionalnojproizvodnji

Domaće tržište postoji, treba ga određenimmarketingom naviknuti na ovu vrstu proizvoda.Velike su i mogućnosti izvoza.

Domaće tržište ograničeno, izravni izvoz ili neizravniputem turističkih poduzeća skoro neograničenomoguć uz dobar i vjerodostojan marketing

• Održiva poljoprivreda:

«Održivost znači korištenje prirodnih resursa unutar agro-

ekosustava što je moguće intenzivnije bez narušavanja

samoregulirajućeg karaktera tih resursa.» (E. Gowie, 1995.)

• brojni su suodnosi između biljaka kao domaćina, uzročnika

bolesti i okoline (tlo, klima):

a) zdrav korijen usvaja više hranjiva – nužna je borba protiv zemljišnih parazita

a) u zatvorenim prostorima (samo u njima) regulacija okolinskih čimbenika (temperatura zraka i tla, RVZ, vlažnost tla, svjetlost, CO2); smanjiti utjecaj abiotskog stresa koji slabi biljke

b) rezistentnost na fungicide, jedan od mogućih problema u budućnosti (poznata i sada iako još nije limitirajući čimbenik primjene fungicida)

• Primjeri poznate rezistentnosti:• Cercospora beticola, Venturia inaequalis – benomil• Botrytis cinerea – benomil, vinklozolin, iprodion, procimidon• Phytophthora infestans, P. parasitica, P. hyoscyami f. sp.

tabacina – metalaksil• Blumeria graminis – triadimefon• Erwinia amylovora - streptomicin

«gubitak» otpornosti – novi paraziti, nove f. sp., patotipovi; gubitak otpornosti zbog promjena parazitskih sposobnosti (agresivnost, patogenost) zbog npr. Spolnog razmnožavanja, mutacija, segregacije jezgara i slično

• Biološko suzbijanje biljnih parazita

Što je biološko suzbijanje parazita (biljnih nametnika) u najširem smislu? U prvom redu upotreba živih organizama ili njihovih produkata.

• najbolje su istraženi antagonisti (gljive i bakterije)• u širem smislu biološka zaštita podrazumjeva i korištenje

samih biljaka – domaćina: • nduciranje obrambenih reakcija (tzv. elicitori, najčešće

salicilna kiselina i njeni derivati) kao npr. fitoaleksina ili poticanje histoloških obrambenih reakcija (tvorba pluta)

• biološki pripravci se zovu biofungicidi, bez obzira koje parazite suzbijaju, u najužem smislu koriste se za suzbijanje parazitnih gljiva

• biološka borba i biofungicidi nisu alternativa kemijskoj zaštiti, poteškoća je kada se po učinkovitosti uspoređuju s klasičnim (kemijskim) fungicidima

• proizvodnju biofungicida prate brojne tehničke i tehnološke poteškoće, rješenja nisu ni brza ni jeftina

• do danas je u svijetu registrirano više od 80 biofungicida (40 na osnovi gljiva, 25 na osnovi bakterija, a ostatak su biopripravci na osnovi protozoa, virusa i nematoda)

• mehanizmi djelovanja antagonističkih organizama se temelje na:

a) antibiozib) kompeticijic) parazitizmud) induciranoj otpornosti

Antibioza

• je sposobnost inhibicije ili «uništavanja» ubijanja biljnih parazita

toksičnim produktima metabolizma antagonističkih organizama

(biološki agensi – BA).

• Toksični produkti BA su najčešće antibiotici.

Primjeri:

• Gliocladium virens –zaustavlja formiranje sklerocija Sclerotinia sclerotiorum

• Trichoderma koningi – više metabolita tipa antibiotika, ali i enzima kojima razlaže staničnu opnu Gaeumannomyces graminis tritici i Rhizoctonia solani

• Pseudomonas fluorescens – metaboliti izolata Q 2-87 djeluju antifungalno, antibakterijski, antivirusno i fitotoksično

• Agrobacterium radiobacter – izolat K 84 luči metabolit koji zaustavlja rast tumora koji na osjetljivim biljkama (vinova loza, voćke, šećerna repa, ruža) stvara Agrobacterium tumefaciens

Kompeticija• je «borba» (nadmetanje) antagonističkih

organizama (BA) i biljnih parazita za izvor hranjiva (ugljikohidrati, dušik, čimbenici rasta –fitohormoni) ali i za prostor i kisik.

• Klasičan je primjer Gaeumannomyces graminis tritici koji «gubi» utakmicu s pravim saprofitima (neki od njih su BA) za isti izvor hrane, a to je slama, odnosno žetveni ostatci. Gaeumannomyces graminis tritici mora imati na raspolaganju i fitohormone koji se nalaze u slami, pa kada se slama razgradi parazit (fakultativni parazit) propada.

• Glliocladium virens i Bacillus subtilis ako se nanesu na sjeme pamuka sprječavaju naseljavanje Fusarium oxysporum f. sp. vasinfectum na korijen biljaka i time značajno smanjuju pojavu i intenzitet venuća pamuka.

Parazitizam

je sposobnost mikroorganizama (u biološkoj zaštiti je to BA) da neposredno parazitira drugi mikroorganizam (u biološkoj zaštiti to je uzročnik bolesti).

• U osnovi se radi o hiperparazitizmu.• Najčešdi hiperparaziti su gljive pa se taj oblik hiperparazitizma zove

mikoparazitizam.Primjeri:• Trichoderma spp. (T. harzianum) je hiperparazit na sklerocijama i miceliju

Sclerotium rolfsii (rajčica), Sclerotinia minor (salata), Botrytis cinerea (vinova loza)

• Trichoderma viride parazitira micelij Sclerotinia sclerotiorum (suncokret)• Coniothyrium minitans parazitira sklerocije Sclerotinia sclerotiorum, S.

minor, Botrytis cinerea

• Fusarium proliferatum je mikoparazit Plasmopara viticola (smanjuje

sposobnost stvaranja sporangija/konidija)

• Ampelomyces quisqualis je hiperparazit na pepelnicama (Uncinula

necator)

Cucumber cotyledons infected with Sphaerotheca fusca 5 days after inoculation: top, without treatment; and bottom, 24 h after exposure to a droplet of a concentrated (×10) culture filtrate of Ampelomyces quisqualis. (Rotem et al.)

Inducirana otpornost

je sposobnost mikroorganizama (BA) da potiču (stimuliraju)

obrambene mehanizme u biljkama pa se one same brane od

napada uzročnika bolesti.

• Npr. Pseudomonas fluorescens inducira otpornost krastavca na

Colletotrichum spp. (antraknoza) i na napad Pseudomonas syringae

pv. lacrymans (uglata pjegavost lišća) te na zarazu korijena rajčce s

Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici.

• Poznati su i drugi načini djelovanja BA.

• Hipovirulentnost je smanjena virulentnost (stupanj patogenosti)

nekih izolata gljiva koji ne mogu zaraziti određene domaćine.

• Hipovirulentni izolat Endothia parasitica (uzročnik paleži hrasta i

kestena – Dutch elm disease) potpuno je eliminirao bolest na istoku

SAD-a i u Europi.

Pregled najznaĉajnijih gljiva s mikoparazitnom, antagonistiĉkom

i kompetitorskom aktivnošću

AMPELOMYCES

A. quisqualis

mikoparazit na Erysiphaceae, Sphaerotheca fuliginea

na krastavcima

CHAETOMIUM

C. globosum, C. cochlioides

antagonist, smanjuje inokulum nekuh

Helminthosporium i Fusarium vrsta

CLADOSPORIUM

C. herbarum

C. cladosporioides

kompetitor i antagonist na biljkama, biljnim ostacima

i u tlu

CONIOTHIRIUM

C. minitans

mikoparazit na sklerocijama raznih Sclerotium vrsta,

ali ne svih

FUSARIUM

F. culmorum, F. graminearum,

F. avenaceum, F. lateritium,

F. oxysporum

kompetitor, nepatogeni speciesi agresivni kompetitori

u tlu, neki mogu biti i mikoparaziti

GLIOCLADIUM

G. virens, G. roseum,

G. catenulatum

antagonisti u tlu, smanjuju populaciju gljiva

HANSFORDIA

Hansfordia sp.

mikoparazit na nadzemnim dijelovima, lišću osobito

MYROTHECIUM

M. verrucaria

kompetitor, sprječava razvoj R. solani, neki speciesi

tvore biljne antibiotike

PYTHIUM

P. olygandrum

mikoparazit na drugim Pythium vrstama i na nekim

drugim rodovima gljiva

SPORIDESMIUM

S. sclerotivorum

mikoparazit na sklerocijama nekih Sclerotinia vrsta i

Botrytis cinerea

TRICHODERMA

T. viride, T. hamatum,

T. harzianum, T. koningii,

T. polysporum

mikoparazit i kompetitor na različitim biljnim

patogenima uključujući Armillaria mellea, Pythium

spp., Phytophtora spp., Rhizoctonia spp.

TUBERCULINA

T. maxima

mikoparazit na piknidima (spermagonijima) i

ecidijama Cronarcium ribicola

VERTICILLIUM

V. chlamidosporium, V. lecanii,

V. biguttatum, V. nigrescens

hiperparazit na nematodama, insektima i gljivama

(Uromyces, Rhizoctonia)

TRETIRANJE SJEMENA

GLJIVA SJEME (KULTURA)

Trichothecium spp. i

Trichoderma harzianum

pamuk, kukuruz, grah,

grašak

Trichoderma viride i

Myrothecium verrucaria

ječam

Chaetomium spp. zob

Penicillium oxallcum grah

Coniothirium minitans suncokret

Gliocladium roseum kukuruz

Gliocladium catunelatum bob

Rezultati istraživanja pokazali su da tretiranje biološkim agensima

ne samo da štiti sjeme od patogenih mikroorganizama već povećava urod

(Harman et al. 1989., 2001., Chang et al. 1986.)

ZAŠTITA PLODOVA VOĆA NAKON BERBE

GLJIVA PLODOVI

Trichoderma viride citrusi

Trichoderma spp. jagode

Debaryomyces hansenii greipfrut

Penicillium digitatum, Rhizopus spp., Botrytis cinerea, Monilia fructicola

GLJIVA KULTURA

Verticillium lecanii grah, dinje, žita

Ampelomyces quisqualis krastavci, dinje

Hansfordia spp. kikiriki

Trichoderma spp.

(T. viride, T. harzianum,

T. koningii)

vinova loza

Uromyces appendiculatus, Sphaerotheca fuliginea, Puccinia striformis,

ZAŠTITA NADZEMNIH DIJELOVA BILJAKA

Fusarium spp., Cercosporidium spp.

GLJIVA KULTURA

Sporidesmium sclerotivorum salata

Coniothirium minitans suncokret, salata,

rajčica, djetelina

Phialophora sp. karanfili

Trichoderma harzianum jagode, rotkva, grah,

grašak, rajčica,

kukuruz, soja, tikve,

ukrasno bilje

Fusarium oxysporum

(apatogeni izolati)

krastavci

Gliocladium roseum luk

Gliocladium virens pamuk

KONTROLA ZEMLJIŠNIH PATOGENA

Sclerotinia sclerotiorum, S. minor, S. trifoliorum, Fusarium spp.,

Fusarium oxysporum, Rhizoctonia solani, Pythium spp.

GLJIVA KOROV

Fusarium lateritium Abutilon theophrasti,

Anoda stricta,

Sida spinosa

Fusarium spp. Cirsium arvense

Sclerotinia sclerotiorum Cirsium arvense,

Taraxacum officinale

Colletotrichum coccodes Abutilon theophrasti

Alternaria crassa Datura stramonium

Phomopsis convolvulus Convolvulus arvensis

Phomopsis amaranthicola Amaranthus sp.

Septoria cirsii Cirsium arvense

Colletotrichum orbiculare Xanthium spinosum

Colletotrichum truncatum Sesbania exaltata

GLJIVE MOGUĆI MIKOHERBICIDI

MIKOHERBICIDI

MIKOHERBICIDI NAMJENA

Collego (Colletotrichum gloeosporioides

f. sp. aeschynomene)

Aeschynomena

virginica u usjevu soje i

riže

De Vine (Phytophtora palmivora)

Morrenia odorata u

nasadima limuna

Biomal (Colletotrichum gloeosporioides

f. sp. malvae)

Malva pusilla u

nasadima jagoda,

usjevima žita, soje i

suncokreta

Bio Chon i ECO clear (Chondrostereum purpureum)

nepoželjno drveće

ANTIFUZIKLADIJSKA SLUŽBA

• Ova služba predviđa pojavu čađave krstavosti (Fusicladium dendriticum - nespolni stadij gljive; Venturia inaequalis -spolni stadij gljive), bolesti koja se svake godine javlja u nasadu jabuka (i krušaka). Bolest je ekonomski veoma značajna, te su sve mjere zaštite nasada zapravo podređene suzbijanju fuzikladija, kako vodari jednostavno zovu ovu bolest.

• Tijekom godina iskušane su različite metode određivanja roka za provođenje prvog prskanja. Temelj svih metoda je:

• utvrđivanje dozrelosti peritecija (to su plodišta parazita koja nastaju nakon prezimljenja zaraženog lišda iz prethodne vegetacije)

• izbacivanje i let askospora (askospore su osnovni izvor primarnih zaraza)

• U nekim velikim nasadima jabuka danas su postavljeni aparati koji automatski hvataju askospore, te na temelju kompjutorskih modela i unešenih podataka sami preračunavaju elemente potrebne za određivanje roka prskanja.

• U manjim nasadima, ali i pojedinim velikim vodnjacima prognoza se radi na temelju iskustva, poznavanja biologije i ekologije parazita, te pradenju podataka o oborinama i temperaturama.

• Askospore se iz askusa oslobadaju silovito, bivaju izbacene pod tlakom i nakon izbacivanja iz askusa prepuštene su zračnim strujanjima. Askospore mogu uzrokovat zarazu samo pod određenim uvjetima, tj. u određenom rasponu temperatura i u ovisnosti o dostupnosti vode potrebne za klijanje ovih spora.

• Konidije ove gljive nastaju nakon zaraze biljnih organa raznose se po nasadu uglavnom vodom (kišnim kapima).

• Inkubacijska krivulja po Millsu služi prvenstveno radi predviđanja mogudnosti i jačine zaraze jabuke askosporama i konidijama gljive V. inaequalis.

• pretpostavlja se da su tijekom vegetacije u vodnjaku uvijek prisutne konidije gljive uzročnika krastavosti.

• Nakon što se utvrdi da su periteciji u otpalom lišdu počeli oslobađati askospore, na temelju kretanja dnevnih temperatura i duljine vlaženja lista utvrđuje se rizik od zaraze.

Millsova inkubacijska krivulja

Ovom metodom ne određuje se trenutak prvih zaraza niti

periodi kad je mogude očekivati daljnje zaraze, ved se samo

predviđa jačina zaraze krastavošdu.

Prisutnost zrelih askospora neophodno je pratiti hvatanjem

spora ili provjerom zrelosti pseudotecija gljive. Nakon što se

utvrdi da su pseudoteciji u otpalom lišdu počeli oslobađati

askospore, na temelju kretanja dnevnih temperatura i duljine

vlaženja lista utvrđuje se rizik od zaraze.

Uvjeti za zaraze mogu se prikazati grafički (krivuljom) ili tablično.

• Sa suzbijanju krastavosti jabuke krede se nakon što je utvrđeno oslobadanje askospora, a postoje uvjeti za zarazu.

• Nakon prvog tretiranja prate se uvjeti za daljnje zaraze te se odlučuje o slijedecim tretiranjima.

• Millsova inkubacijska krivulja korisna je u planiranju zaštite od ove bolesti jer pruža podatke o uvjetima pri kojima dolazi do zaraze, ali uz to predviđa i jačinu zaraza. Na osnovi tih podataka proizvođač može odluciti o potrebi i vremenu tretiranja, a uz to odabrati i adekvatan fungicid prema nacelima ekonomičnosti.

ANTIPERONOSPORNA SLUŽBA

• Antiperonosporna služba predviđa (prognozira) pojavu plamenjače vinove loze koju izaziva gljiva Plasmopara viticola. Iako plamenjača loze prema svojim biološkim karakteristikama pripada rodu Plasmopara često se naziva peronospora. Naime, poljoprivredni proizvođači, pa tako i vinogradari, sve plamenjače nazivaju peronosporama. Od tuda i "antiperonosporna služba".

• Poznato je nekoliko metoda za prognozu plamenjače vinove loze, a u praksi se najviše koristi metoda po Müleru. I za ovu prognozu potrebno je poznavati biologiju parazita, utjecaj vremenskih prilika (količina oborina, relativna vlaga zraka, rosa, temperatura) na pojavu i razvoj gljive, otpornost loze, te karakteristike kemijskih preparata koje demo primjeniti u zaštiti vinograda.

• Računa se da je prosječni broj prskanja loze u jednoj vegetaciji 5-6, a koliki de doista biti ovisi o klimatskim prilikama, fungicidu, otpornosti loze i točnosti prognoze.

• optimum za razvoj peronospore su temp. između 20-25 ºC, iznad 30ºC ili ispod 6 ºC gljiva ne raste

• minimalna temp. za sporulaciju je 13 ºC i RVZ 95-100%

• klijanje konidija: min. 5 ºC, opt. 22 ºC, max. 32 ºC

• klijanje oospora min. 11 ºC, opt. 23 ºC, max. 32 ºC

• pomuću Mülerove krivulje izračunava se vrijeme inkubacije i fruktifikacije i na osnovu toga signalizra se vrijeme prskanja, a njega treba obaviti prije fruktifikacije

• preduvijeti za primarnu infekciju:

1. tlo dobro nakvašeno kišom

2. najniža temperatura tla 8 ºC (10 ºC u meteorološkoj kućici) u tijeku najmanje 24 h

3. vlažno lišće loze barem 4-6 h

4. lišće loze u promjeru najmanje 3 cm

Ovi uvjeti kod nas su obično ispunjeni između 10. i 20. svibnja

• preduvijeti za sekundarne infekcije:

1. minimalno 10 mm kiše tijekom 2-3 dana, ili rosa tijekom 2-3 dana ili magla

2. minimalna temperatura 10 ºC

3. ako je vlaga dugotrajna tada je infekcija moguća i kod temperatura 6-10 ºC

Inkubacija se izračunava po formuli: (a:b) – b =c

a – zbroj inkubacija od dana (primarne) zaraze do dana kada se vrši izračunavanje

b – broj dana proteklih od dana primarne zaraze do dana kada se vrši izračun

c – broj koji pokazuje koliko će još dana trajati inkubacija odnosno kada će za 1-2 dana izbiti konidije

Primjer: 15. i 16. 05. srednja dnevna temp. bila je 11 ºC i palo je 16 mm kiše –

ispunjeni su uvjeti primarne infekcije i ona je izvršena, te treba početi izračun

Dan/datum Sred. dn.

temp.

Trajanje

inkub.

a (a:b) – b =c

1. 17. 05. 15 8,1 8,1 (8,1:1)-1=7,1

2. 18. 05. 17 6,4 8,1+6,4 (14,5:2)-2=5,2

3. 19. 05. 18 5,7 14,5+5,7 (20,2:3)-3=3,7

4. 20. 05. 11 - - -

5. 21. 05. 16 7,1 20,2+7,1 (27,3:4)-4=2,8

6. 22. 05. 15 8,1 27,3+8,1 (35,4:5)-5=2

Za dva dana završiti će inkubacija pojavit će se konidije te će na osnovu ovog

izračuna 24. 05. trebati obaviti zaštitu vinograda

PHYTOPHTHORA INFESTANS - PROGNOZA

• Krumpirova pljesan se javlja svake godine.• Plamenjaca krumpira gospodarski je najznačajnija bolest ove

kulture. Uzrocnik ove bolesti je Phytophthora infestans, a njeno suzbijanje u čitavom svijetu temelji se na primjeni fungicida tijekom vegetacije. U Hrvatskoj je trenutno registrirano šezdesetak pripravaka za suzbijanje plamenjače krumpira.

• Kako bi se upotreba sredstava za zaštitu bilja racionalizirala i optimizirala, razvijeni su različiti prognozni modeli koji predviđaju razvoj ove bolesti. Na taj način prognozni modeli omoguduju proizvođačima krumpira pravovremenu i učinkovitu intervenciju u svrhu sprječavanja šteta od plamenjače.

• Kako bi se prognozni model za pojedinu biljnu bolest u potpunosti razumio, potrebno je poznavati osnove njene etiologije i epidemiologije.

• Važno je znati da je razvoj P. infestans direktno vezan prvenstveno uz temperaturu i vlažnost okoline u kojoj se ona razvija.

• Sporangiji ili zoospore mogu proklijati i uzrokovali zarazu samo u prisutnosti vode. Vrijeme potrebno od zaraze do nastanka zrelih sporangija (inkubacija + fruktifikacija) razlicito je u ovisnosti o temperaturi.

• Reproduktivne strukture ove gljive se šire po usjevu uglavnom vodom, a na vede udaljenosti i zračnim strujanjima.

• Vedina prognoznih modela ove bolesti bazira se na pradenju temperatura, relativne vlažnosti zraka i količine oborina tijekom vegetacije.

Model BLITECAST predviđa pojavu prve zaraze plamenjačom krumpira na temelju temperatura i razdoblja trajanja visoke relativne vlažnosti zraka po danima. Izmjerene vrijednosti ovih parametara pretvaraju se u koeficijente prema Tablici 1. Koeficijenti se pocinju zbrajati nakon nicanja krumpira.

Tablica 1. Vrijednosti koeficijenata na temelju temperatura i trajanja visoke vlažnosti zraka

Prva pojava plamenjace predvida se 7 - 14 dana nakon sume koeficijenata 18 - 20 mjereno od pocetka nicanja usjeva. Predvideno vrijeme prvih zaraza obicno je vrijeme u kojem se preporucuje prvo tretiranje usjeva nekim od fungicida koji djeluju na ovu bolest.

Temperature ( C) Vrijednost koeficijenata na temelju broja sati s RH ≥ 90 %

0 1 2 3 4

7,2 - 11,6 15 h 16 - 18 h 19 - 21 h 22 - 24 h ≥ 25 h

11,7 - 15,0 12 h 13 - 15 h 16 - 18 h 19 - 21 h ≥ 22 h

15,1 - 26,6 9 h 10 - 12 h 13 - 15 h 16 - 18 h ≥ 19 h

• Model BLITECAST predvida daljnji razvoj plamenjace krumpira na osnovi daljnjeg zbrajanja koeficijenata iz Tablice 1. i broja kišnih dana. Na osnovi ovih dvaju parametara dobivaju se brojevi preporuke, koji su odredeni sukladno predvidenom razvoju plamenjace. Određivanje brojeva preporuke prikazano je u Tablici 2.

Značenje brojeva preporuke su slijedede:-1 = Ne preporucuje se tretiranje0 = Odluka o tretiranju ostavlja se proizvodacu na temelju procjene jacine zaraze. Ukoliko seutvrdi slaba zaraza, tretiranje nije potrebno1 = Tretiranje je potrebno svakih 7 dana2 = Tretiranje je potrebno svakih 5 dana

Kišni dani u posljednjih 7

dana

Suma koeficijenata u

posljednjih 7 dana

<

3

3 4 5 6 >

6

Broj preporuke

<5 -1 -1 0 1 1 2

>4 -1 0 1 2 2 2

PROGNOZA POJAVE PJEGAVOSTI LIŠDA ŠEDERNE REPE

(Cercospora beticola Sacc.)

- C. beticola je najdestruktivniji lisni parazit šederne repe

- gljiva je dobro proučena

- usprkos tolerantnim kultivarima, preventivnim i kemijskim mjerama

suzbijanja štete su i danas često velike

Razlozi za organizaciju anticerkosporne službe

- dati preporuku za pravovremeno provođenje suzbijanja pjegavosti lišda

(ne tretirati “za svaki slučaj” i kada se pojave prve pjege)

- sačuvati lisnu masu i spriječiti pojavu retrovegetacije, a time osigurati

dobru digestiju i visok urod korijena i šedera

- educirati proizvođače i o drugim mjerama koje utječu na pojavu i intenzitet

bolesti

- dobro organiziranom zaštitom sniziti troškove proizvodnje, a povedati

zaradu proizvođača šederne repe

Mischke-ova metoda (1960.)

- prognozira se vrijeme prvog tretiranja koje se obavlja kada se na polju

utvrdi da je zaraženo

5% biljaka s 5 pjega/biljka (osjetljiva sorta)

10% biljaka s 5-10(15) pjega/biljka (otporne sorte)

- drugo i trede tretiranje obavlja se ovisno o daljnjem razvitku bolesti,

osjetljivosti sorata, okolinskim uvjetima i fungicidu upotrijebljenom za

prvo tretiranje

- postoje i druge prognozne metode koje se malo razlikuju jer je za neke prognozne modele potrebna odgovarajuda oprema no kod svih modela se u obzir uzimaju isti elementi

- u mnogim zemljama značajnim proizvođačima šederne repe radi se na edukaciji stručnjaka na terenu koji prate pojavu parazita na polju i šalju meteorološke podatke i podatke o jačini zaraze u središnji centar koji signalizira vrijeme kada treba obaviti zaštitu

NAĈINI BORBE PROTIV BILJNIH BOLESTI

Biljna karantena

-pripada grupi tzv. administrativnih mjera protiv uzroĉnika biljnih bolesti

Od 2006. godine problem karantenskih biljnih nametnika reguliran je Pravilnikom

o mjerama za sprjeĉavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne

proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama

(Narodne novine 74 od 5. srpnja 2006.).

Trgovina biljem, posebice sjemenom i sadnim materijalom uvjetovala je širenje

mnogih važnih i opasnih biljnih bolesti.

-žutica šećerne repe prenesena je iz Francuske u Njemaĉku (1935.),

Poljsku (1937.),

MaĊarsku (1952.),

u bivšu Jugoslaviju (1952.)

-plamenjaĉa vinove loze prenesena je iz Amerike u Europu (1878.),

- nizozemska bolest brijesta (Duch Elm Disease) iz Europe u SAD (1930.).

U najnovije vrijeme iz sjeverne Amerike preko Novog Zelanda u Englesku je

dospjela bakterijska plamenjaĉa jabuka i krušaka (Erwnia amylovora).

Fitosanitarna služba treba sprijeĉiti ili barem usporiti unošenje i širenje novih

bolesti. Ova služba ima zadatak provoĊenja fitosanitarne kontrole pri uvozu, izvozu i

provozu biljaka, biljnih dijelova i njihovih organa za reprodukciju.

Svaka pošiljka mora biti praćena Fitosanitarnim certifikatom koji izdaju struĉni

organi nakon fitosanitarnog pregleda. Ovim dokumentom se utvrĊuje da biljke ili

biljni materijal nisu zaraženi biljnim nametnicima (uzroĉnici bolesti, štetoĉinje i

korovi) koji su navedeni u Pravilniku.

Dio A – odnosi se na štetne organizme za koje nije poznato da su prisutni u RH i ĉije

se širenje u RH zabranjuje.

Dio B – odnosi se na štetne organizme ĉije se unošenje u odreĊena zaštiĉena podruĉja

i širenje unutar tih podruĉja zabranjuje.

U grupu administrativnih mjera mogu se ubrojiti IPS (izvještajno prognozna služba) i

Obavezni pregled sjemenskih usjeva, rasadnika i drugog materijala namjenjenog

reprodukciji.

Zavod za sjemenarstvo i rasadniĉarstvo (strne žitarice)

Zavod za sjemenarstvo i rasadniĉarstvo (strne žitarice)

Agrotehniĉke mjere borbe

Sve one mjere koje predstavljaju redovitu agrotehniku pri uzgoju nekog bilja

(kultura) mogu znaĉajno utjecati na smanjenje zaraze s odreĊenim

uzroĉnikom bolesti.

1. sjetva ili uzgoj otpornih sorata ili hibrida

2. uporaba zdravog sjemena i sadnog materijala

3. pravilna plodosmjena

4. pravilna gnojidba

5. duboko zaoravanje bolesnih biljnih ostataka

6. vrijeme sjetve, žetve, berbe

7. smanjenje suvišne vlažnosti

Mehaniĉke mjere borbe

1. odsjecanje, ĉupanje, iznošenje iz polja, nasada, voćnjaka i sl. bolesnih biljaka ili

biljnih dijelova da ne bi postali izvor zaraze za zdrave biljke

2. uništavanje biljnih organa u kojima parazit prezimljuje, npr. iz voćnjaka treba

iznijeti sve zaraženo lišće nakon prekida vegetacije i zakopati ga ili spaliti

3. uklanjanje samih parazita, npr. neke gljive truležnice debla na bolesnom drveću

stvaraju svoja plodišta koja treba odrezati, a ranu premazati voćarskim voskom

Fiziĉke mjere borbe

Termoterapija1. dezinfekcija tla - tlo se zagrijava vodenom parom kroz sustav cijevi do 80ºC.

To je ekološki veoma povoljna dezinfekcija i djelotvorna je i protiv uzroĉnika

bolesti i protiv zemljišnih štetoĉinja i korova, ali je iznimno skupa mjera.

2. dezinfekcija sjemena - danas se ne koristi jer ima niz tehniĉkih nedostataka i

skupa je

3. dezinfekcija reznica, sadnica - potapanjem u toplu vodu kroz odreĊeno vrijeme,

a to zavisi od vrste biljnog materijala i patogena. Tako se uništavaju

termolabilni virusi pa se dobiva bezvirusni sadni materijal npr. jagoda (tzv.

virus free).

Isto tako mogu se u toplu vodu (45 ºC , 5 min ) potapati prjesadnice krizantema

kako bi se inaktivirao micelij Puccinia horiana (bijela hraĊa krizantema).

Kemijske mjere – uporaba pesticida

Pesticidi:

- sredstva za zaštitu bilja

- sredstva za suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama

- sredstva za zaštitu drva i tekstila

Fungicidi:

1. Prema kemijskom sastavu:

- anorganski

- organski

2. Prema mjestu primjene:

- za tretiranje sjemena, paraziti se nalaze na površini sjemena

- za tretiranja tla i podzemnih organa biljaka, kada se paraziti nalaze u tlu

- za tretiranje nadzemnih dijelova biljaka, kada se paraziti prenose zraĉnim

strujama i kišom te tako dospjevaju na nadzemne organe biljke

3. Prema naĉinu djelovanja:

- preventivni, protektivni, odnosno fungicidi s površinskim djelovanjem

su razliĉiti nazivi za grupu fungicida koji imaju za cilj sprjećavanje nastanka

zaraze.

To znaĉi da moraju biti upotrijebljeni prije nego do zaraze doĊe, djeluju

"preventivno" i ne mogu "lijeĉiti" već bolesne biljke.

Osnova za njihovu primjenu je poznavanje biologije uzroĉnika bolesti,

prognozna služba i praćenje klimatskih uvjeta (meteoroloških podataka).

MeĊutim, nesigurnost prognoze, stalne promjene vremenskih uvjeta, izloženost

biljnih dijelova kiši, suncu, vjetru stalno smanjuju koliĉinu (koncentraciju)

ovih fungicida. Zbog navedenog tretiranja treba stalno ponavljati, sve dok

postoji opasnost od bolesti.

-sistemiĉni fungicidi su relativno novija grupa preparata, ali izuzetno dobro

prihvaćena od agronoma i poljoprivrednih proizvoĊaĉa.

-Sistemike biljke preko odreĊenih organa apsorbiraju (upijaju) i zatim

translociraju (raznose) unutar biljke i do dijelova biljke koji nisu izravno

tretirani.

-To znaĉi da su sistemiĉni fungicidi sposobni lijeĉiti biljku odnosno oni djeluju

terapeutski. Jasno je da u vrijeme nanošenja oni djeluju i preventivno.

-Translokacija (raznošenje, premještanje) fungicida je pasivnog karaktera i

odvija se strujanjem biljnog soka. U prvom redu je akropetalno odnosno prema

vrhu biljke, a znaĉajno je slabije raznošenje prema osnovi biljke (korijenu),

odnosno bazipetalno.

Sistemiĉni fungicidi:

1. lokosistemiĉni fungicidi koji u biljci djeluju samo na mjestu aplikacije, odnosno

koji prodiru samo u organe biljke koji su s preparatom došli u doticaj

2. eradikativni fungicidi zapravo su lokosistemici, ali prodiru dublje u tkivo

(npr. lista) ĉime dovode do jake intoksikacije uslijed ĉega biljni organ (list) otpada,

a time je uništen i parazit

3. pravi sistemici bivaju upijeni i translocirani kroz biljku. Pravu vrijednost

pokazuju kod dubinskih zaraza sjemena, traheomikoza, ali i drugih bolesti kada

paraziti prodiru duboko u tkiva, gdje su nedostupni drugim vrstama fungicida

Otrovnost fungicida

I - najjaĉi otrovi, natpis "vrlo jak otrov", znak T+ i mrtvaĉka glava

Otrovi iz I skupine ne smiju se prodavati u maloprodaji i pojedincima. Ova se

sredstva prodaju samo organizacijama koje imaju zaposlenike osposobljene za

njihovu primjenu.

II - jaki otrovi, natpis "otrov", znak T i mrtvaĉka glava

Otrovi iz II skupine mogu se prodavati u poljoprivrednim ljekarnama, ali uz

propisanu evidenciju kupca.

III - slabiji otrovi, natpis "štetno za zdravlje", znak Andrijinog križa

Otrovi iz III skupine smiju se prodavati u poljoprivrednim ljekarnama, ali nikada u

drugim prodavaonicama. Ovoj grupi otrova pripada 80% sredstava za zaštitu bilja.

Pridržavanje mjera opreza pri radu s pesticidima i svim drugim otrovima je nužno

zbog mogućih trovanja bilo sluĉajnih bilo namjernih.

Poslodavac odgovara za obuĉenost svojih djelatnika, mora im osigurati nužnu zaštitnu

opremu, ne dozvoliti da se tijekom rada jede, pije (niti voda, a posebno alkohol).

Za odmor osigurati dovoljno ĉiste vode za osobnu higijenu (oprati ruke, umiti se),

ne zapošljavati maloljetne osobe ili osobe sklone alkoholu.

Svi pesticidi moraju biti uskladišteni u suhom, zidanom objektu koji nije povezan s

prostorom za stanovanje ljudi ili uz nastambe za stoku.

TakoĊer sva sredstva moraju biti u originalnoj ambalaži te imati uputu za primjenu.

Onaj tko radi s pesticidima mora poznavati zakonske propise (pravilnike, uredbe i sl.)

koji se odnose na opću sigurnost ljudi, životinja i okoliša.

LD50 (srednja letalna doza = smrtna doza) - napisana je u uputama i na ambalaži i

orijentacijski je pokazatelj otrovnosti, nije stvarna otrovnost, a još manje

pokazatelj

opasnosti fungicida

LD50 je koliĉina preparata (fungicida) izražena u mg po kg tjelesne težine koja je

dovoljna da ubije 50% pokusnih životinja (štakori, miševi, morska prasad, maĉke,

perad, ribe i dr.).

Vrijednost LD50 odnosi se na unošenje otrova putem hrane (preko usta ili per os) i

na štakora kao pokusnu životinju.

Kada otrov prodire kroz kožu (perkutano) ili se unosi udisanjem (inhalatorno)

onda je to posebno naznaĉano.

Naime isti kemijski spoj ne mora biti "jednako otrovan" ako u organizam dospije

preko usta ili preko kože. TakoĊer ako se za pokusnu životinju uzima npr. morsko

prase onda se to mora posebno navesti.

Npr. bakreni fungicidi pripadaju grupi neznatno opasnih sredstava za ĉovjeka, a

LD50 za štakora iznosi oko 300 mg/kg ili Radocineb je svrstan u opasna sredstva

LD50 je 5000, Kaptan je takoĊer opasan, a LD50 je 9000.

Karenca je vremenski razmak (broj dana) od zadnjeg tretiranja pa do tolike

razgradnje pesticida (fungicida) da njegovi ostaci nisu opasni za ljude i životinje.

Obilježava se s K.

Toleranca (MDK - maksimalno dopuštena koliĉina) je najveći dozvoljeni ostatak

nekog pesticida (fungicida) u vrijeme korištenja biljaka, njihovih plodova ili

pojedinih produkata. Obilježava se s T i izražava u mg/kg (ppm).

Isti preparat može biti upotrijebljen za suzbijanje bolesti na više biljaka, pa će u tom

sluĉaju i K i T biti razliĉiti.

Npr. bakreni oksikloridi imaju T = 15 mg/kg za voće, povrće, osušene šišarke hmelja,

10 mg/kg za ostale namirnice. K = 14 dana krumpir, rajĉica, hmelj, 21 dan luk i grah,

28 dana krastavci, 35 dana vinova loza, 56 dana maslina.

Formulacije fungicida (pesticida)

Kod mnogih fungicida štetno na uzroĉnika bolesti ne djeluje cijela molekula

kemijskog spoja, već uĉinak posjeduju proizvodi razgradnje te molekule. Zbog toga

fungicidi moraju biti tako formulirani da razgradnja teće neometano, ali niti prebrzo

(kratko djelovanje) niti presporo, jer fungicid zbog "sporosti" neće "stići" zaustaviti

parazita.

Dva preparata istog kemijskog spoja, ali razliĉito formulirana mogu posjedovati vrlo

razliĉiti fungicidni uĉinak, ali i razliĉitu fitotoksiĉnost.

To je razlog zašto se u praksi prednost u primjeni daje jednom preparatu u odnosu

na drugi, iako oba imaju istu aktivnu tvar (at).

Svaki fungicid mora imati dobro poĉetno (inicijalno) i trajno (rezidualno) djelovanje.

Kod sistemiĉnih fungicida formulacija utjeĉe i na svojstvo sistemiĉnosti. Sredstva

koja se koriste za bolje ovlaživanje, smanjenjuju površinsku napetosti pa time

pospješuju "prodor" fungicida u biljku.

Formulacije fungicida u prometu:

EC = koncentrat za emulziju

EW = tekuća koncentrirana emulzija u vodi

SL = vodotopivi koncentrat

SC-KS-FL = koncentrirana suspenzija

TK = tekući koncentrat koji se koristi nerazrjeĊen

WP = moĉivo prašivo

SP = topivo prašivo

SG (ĉesto WG, DF) = dispergirajuće mikrogragune - koncentrat za suspenziju

MC = mikrogranulirani koncentrat za suspenziju

K = kristali

Pa = pasta

TPa = tekuća pasta

P = prašivo za zaprašivanje usjeva

G = granulat

PSj = prašivo za zaprašivanje sjemena

KSj = koncentrat za vlažno tretiranje sjemena

M = mamci

KM = koncentrat za mamce

Št = štapić