of 84/84
Ekosustavi u ekološkoj poljoprivredi

Ekosustavi u ekološkoj poljoprivredi II

  • View
    226

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of Ekosustavi u ekološkoj poljoprivredi II

  • Ekosustavi u ekolokojpoljoprivredi

  • Uloga poljoprivrede

    Uvjeti okolia Socijalna odrivostKapital i stabilnostSigurnost prehrane

    SiromatvoUloga kultureSpol i batina

    Globalno:Otpornost ekosustavaUblaavanje klimatskih promjena (biljni pokrov)Bioloke raznolikosti

    Globalno:Socijalna stabilnostUblaavanje siromatva

    Globalno:Gospodarski rastUblaavanje siromatvaSvjetska sigurnost prehrane

    Globalno:Kulturna raznolikostAutohtona znanja

    Regionalno i nacionalno:Otpornost ekosustavaUreenost sliva (spreavanje erozije tla i neokolinihutjecaja)Voda (stabilan reim, spreavanje poplava)Bioloke raznolikosti (biljni + animalni genetski resursi; usluge)Ouvanje divljih vrsta biljaka i ivotinjaKakvoa zraka

    Regionalnao i nacionalno:Ruralno-urbane migracije (socijalne implikacije)Sustav skrbiSocijalni kapitalBioraznolikost: raznolika sredstva za ivot

    Regionalno i nacionalno:Pristup hraniNacionalna sigurnostSigurnost hranePodrka u kriznim situacijama (doznake, migracije, fiskalne potpore, pomo u hrani)

    Regionalno i nacionalno:Kulturna batinaKulturni identitetPercepcija uloge poljoprivrede

    Lokalno:Otpornost ekosustavaBioloka raznolikost (usjevi i povezane vrste, funkcije ekosustava)Konzervacija tla i ouvanjevodeKontrola oneienja

    Lokalno:Socijalna stabilnost ruralne zajedniceRuralna zaposlenostObiteljske vrijednosti, utjecaj spolovaBioraznolikost - strategije suoavanja; upravljanje rizicima

    Lokalno:Lokalna i sigurnost hrane u domuBioraznolikost: prehrana, tetoina i kontrola bolesti, mogunostiOdrivostZaposlenjePrihodi i usluge

    Lokalno:Pejza, rekreacija, turizamAutohtona znanja (spreavanja katastrofa, bioraznolikost, medicinsko znanje)Tradicionalne tehnologije

  • Budunost poljoprivrede

    Globalna proizvodnja hrane

    50% do 2030. (Rosegrant et al., 2006 Future scenarios for agriculture: Plausible futures to 2030 and key trends in agricultural growth)

    100% do 2050. (FAO, 2006 World agriculture: towards 2030/2050 )

    Vertikalne farme

  • Promjene u koritenju zemljita

    Stanovanje i industrija

    Mogunosti zapoljavanja

    Ljudsko zdravlje i rekreacija

    Identitet krajolika

    Infrastruktura

    Abiotiki resursi

    Stanite za razliite organizme

    Razvoj usluga ekosustava

    Funkcije koritenja zemljita

    Indikatori

    Poljoprivreda i umarstvo

    Koji su uinci koritenja zemljita?

  • Zatita ekolokih sustava se prema Zakonu o zatiti prirode (NN

    70/05) ostvaruje provoenjem mjera ouvanja bioloke raznolikosti u

    koritenju prirodnih dobara i ureenju prostora te zatitom staninih

    tipova.

    Ouvanje bioloke raznolikosti uma u gospodarenju umama

    osigurava se na naelima odrivog razvitka i odravanja prirodnog

    sastava vrsta i njihove prirodne obnove. Poumljavanje, gdje to

    doputaju uvjeti stanita, obavlja se autohtonim vrstama drvea u

    sastavu koji odraava prirodni sastav, koristei prirodi prilagoene

    metode uz doputenje Ministarstva.

    Ekologija Ekos (grki oikos) = dom, staniteLogos = znanje, govor, smisao

  • Krki ekoloki sustavi predstavljaju prirodne vrijednosti od

    meunarodnog znaenja. Planovima gospodarenja prirodnim

    dobrima u krkom podruju utvruje se mogui utjecaj na krki

    ekoloki sustav uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

    Speleoloki objekti su u vlasnitvu Republike Hrvatske. Otkrie

    svakog speleolokog objekta ili njegovog dijela prijavljuje se

    Ministarstvu u roku od 15 dana. Zabranjeno je oteivati, unitavati

    i odnositi sirovine, ivi svijet speleolokih objekata, fosilne,

    arheoloke i druge nalaze te mijenjati stanine uvjete u objektu,

    njegovom nadzemlju i neposrednoj blizini. Za sve aktivnosti u

    speleolokom objektu potrebno je prethodno ishoditi doputenje

    Ministarstva.

  • Vlana stanita, ukljuujui vode, predstavljaju prirodne vrijednosti

    u smislu ovoga Zakona, te ih treba ouvati u prirodnom ili

    doprirodnom stanju.

    U vlanim stanitima nije doputeno pregraivanje vodotokova,

    isuivanje, zatrpavanje ili mijenjanje izvora i ponora, bara i dr. ako

    se time ugroava opstanak prirodnih vrijednosti i ouvanje bioloke

    raznolikosti.

    Aktivnostima na moru i u podmorju ne smiju se ugroavati,

    oteivati niti unitavati morska stanita. Radi ouvanja bioloke

    raznolikosti travnjacima se gospodari putem ispae i reimom

    konje, prilagoenim vrsti travnjaka, uz prirodi prihvatljivo

    koritenje sredstava za zatitu bilja i mineralnih gnojiva.

  • Na oranicama treba ouvati vrijedna i ugroena rubna stanita

    (ivice, pojedinana stabla, skupine stabala, bare i livadne pojaseve).

    Ekoloka mrea je sustav meusobno povezanih ili prostorno bliskih

    ekoloki znaajnih podruja, koja uravnoteenom biogeografskom

    rasporeenou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i

    bioloke raznolikosti. Njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili

    umjetnim ekolokim koridorima. Ekoloku mreu na prijedlog

    Ministarstva proglaava Vlada.

  • Zakoni i zakonski propisi za zatitu zraka: Zakon o zatiti zraka (NN br. 178/04); Uredba o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora

    (NN br. 140/97, 105/02, 108/03, 100/04); Uredba o preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka (NN br. 101/96, 2/97).

    Zakon i zakonski propis koji reguliraju podruje zatite voda: Zakon o vodama NN(107/959 Dravni plan za zatitu voda (NN 8/999 Uredba o kategorizaciji vodotoka (NN 15/81 i 107/95) Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i obalnom

    moru (NN 2/84,52/90 i 107/95) Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 46/94)

    Zakoni i zakonski propis koji se odnose na zatitu tla: Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN br. 66/01 i 87/02) Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN br. 12/01) Pravilnik o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneienja tetnim tvarima (NN br. 15/92)

    Zakoni i zakonski propisi: Zakon o rudarstvu (NN br. 35/95) Zakon o koncesijama (NN br. 89/92) Zakon o vodama (NN br. 107/95)

  • Ekoloki znaajna podruja su:

    podruja koja su bioloki iznimno raznovrsna ili dobro ouvana, a koja su

    meunarodno znaajna po mjerilima meunarodnih ugovora kojih je Republika

    Hrvatska stranka,

    podruja koja bitno doprinose ouvanju bioloke i krajobrazne raznolikosti u

    Republici Hrvatskoj,

    podruja staninih tipova koji su ugroeni na svjetskoj, europskoj ili dravnoj

    razini,

    stanita vrsta koje su ugroene na svjetskoj, europskoj ili dravnoj razini,

    stanita endeminih svojti za Republiku Hrvatsku,

    podruja koja bitno pridonose genskoj povezanosti populacija biolokih vrsta

    (ekoloki koridori),

    selidbeni putevi ivotinja,

    ouvane umske cjeline.

  • Nisu doputene radnje koje mogu dovesti do unitenja ili neke

    druge znatne ili trajne tete na ekoloki znaajnom podruju.

    Meunarodno ekoloki znaajno podruje je ono podruje koje na

    temelju meunarodnih standarda utvrdi Vlada uredbom te

    osigura zatitu odreenim reimom zatite, sukladno odredbama

    Zakona.

    Dravni zavod za zatitu prirode vodi katastar ekolokih sustava te

    prati stanje i ugroenost stanita.

  • Ekologija je znanost o meusobnim odnosima i utjecajima ive i

    neive prirode, o meusobnim ovisnostima ivih bia i njihove ivotne

    sredine.

    Ekologija je multidisciplinarna i ne moe se prouavati samo na

    jednoj razini bez prouavanja drugih prirodnih i drutvenih znanosti.

    Za razumijevanje ekologije potrebna su znanja iz fizike, kemije,

    matematike, biologije botanike, zoologije, antropologije, geologije,

    pedologije, klimatologije, hidrologije, ekonomike, sociologije, etike,

    politike, molekularne biologije i gentehnologija.

  • Globalne promjene okolia su promjene koje ekosferu ili

    ekosustav (Zemlju) nepovratno mijenjaju te utjeu na ivot

    velikog dijela svjetskog puanstva, a mogu biti prirodne ili

    antropogene.

    Promjene koje mijenjaju ili optereuju ivotni okoli mogu se

    opisati slijedeom jednadbom:

    Optereenje okolia = populacija x tehnologija x ivotni standard

  • Vano obiljeje ekoloke poljoprivrede je holizam, odnosno

    integrirani pristup poljoprivrednoj proizvodnji, pristup koji pored

    ekoloke, gospodarske, socijalne, zdravstvene ili fizike dimenzije

    podrazumijeva i odreeni duhovni koncept.

    Spiritualna dimenzija ekoloke poljoprivrede uvaava traginost

    suvremene civilizacije koja je ovjeka iz sfere Prirode gotovo u

    potpunosti smjestila u sferu Kulture.

  • Ekoloka poljoprivreda je praksa koja spaja prekinute veze izmeu

    ovjeka i prirode, podrazumijeva direktni fiziki kontakt ovjeka i

    zemlje koji nas vraa u prirodne cikluse koji pokreu iscjeliteljske

    procese.

    Bez obzira na spiritualnu dimenziju ekoloke poljoprivrede, a koja

    moe odbiti skeptine racionaliste, i oni koji vjeruju u znanstvenu

    paradigmu, treba imati na umu da ekoloka poljoprivreda nema

    alternative. Naime, konvencionalna poljoprivreda u Hrvatskoj je

    drugi najvei uzronik zagaenja tla, vode i zraka (iza prometa). To

    danas znaju i politiki odluitelji.

    http://www.zamirzine.net/spip.php?article3350

  • Organizacijske razine prirode

    iva i neiva prirodaiva priroda:Jedinka pojedinani organizam koji ivi u svom stanituPopulacija svi predstavnici iste vrste koji ive na istom stanitu i vezani su

    meusobnim odnosima, u prvom redu razmnoavanjemStanite ivotni prostor sa ivotnim uvjetima (ekolokim imbenicima), u

    kojem jedinka ivi i na koji je prilagoenaVrsta skupina srodnih organizama koji:

    1. imaju slina obiljeja2. imaju jednake ili sline ivotne potrebe3. mogu se meusobno razmnoavati, dajui plodno potomstvo.

    Pokazatelji populacije:1) rodnost (natalitet): broj novoroenih jedinki u odnosu na ukupan broj jedinki u

    jedinici vremena2) smrtnost (mortalitet): broj uginulih jedinki u odnosu na ukupan brpj jedinki u

    jedinici vremena.

  • Biocenoza je skup svih populacija biljnih (autotrofi - fotosinteza) ivotinjskih (heterotrofi) bakterijskih (heterotrofi ili autotrofi - kemosinteza) ive na istom stanitu u isto vrijeme.

    Ekosustav = biocenoza + njeno stanite

    Ekosustav je osnovna nedjeljiva, samoodriva i samoobnovljiva organizacijska jedinica prirode u kojoj su iva bia i njihovo stanite ujedinjeni:

    a) kruenjem tvarib) protokom energije

    Razliiti ekosustavi:a) umab) jezeroc) mored) pustinjae) livadaf) travnjakg) movarah) bara

  • Bioloka raznolikost (biodiverzitet):Mjera koja opisuje svekoliku raznolikost ivog svijeta nekog podruja na razini:a) vrsta i ostalih taksonomskih jedinicab) njihovih stanitac) njihovih genaRazlike izmeu ivih organizama, ukljuujui kopnene, morske i druge vodene

    ekosisteme i ekoloke komplekse iji su oni dio te ukljuuje raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta i ekosustava.

    Agrosfera je sav poljoprivredni prostor na ZemljiAgrosfera se sastoji od agroekosustava.Agroekosustav = agrobiotop + agrobiocenozaBiocenoza: a) proizvoai, b) potroai i c) razgraivai.

    Poljoprivredna bioloka raznolikost (agrobiodiverzitet):Raznolikost i varijabilnost ivotinja, biljaka i mikroorganizama koji su neophodni

    za odravanje kljunih funkcija u agroekosustavu, njegove strukture i procesa uproizvodnji i sigurnosti hrane.

    Pojam poljoprivredne bioloke raznolikosti obuhvaa raznolikost vrsta, unutariste vrste i ekosustava.

  • Komponente agrobioloke raznolikosti

    Raznolikost stanita (tip koritenja zemljita i variranja s promjenom tipa tla i terena, ivice, granice, drvee u krajoliku; tip farmi)

    Raznolikost vrsta (biljaka, ivotinja i mikroorganizama)Vrlo vano za argrobiodivergentnost genetskih resursa: jedinstvene osobine, otpornost na suu, hladnou, bolesti, itd, ukorjenjivanje, aspekt, okus, skladitenje, itd.

    etva razliitih kultivara i pridruene vrste (opraivai, korisni/tetnipredatori, organizmi tla, zdravlje/bolest, ...)

    Kulturne raznolikosti (vrste farmera i farmi, propisi; zajednikiresursi/vlasnitva)

    Razumjevanje implikacija agrobiodivergentnosti na funkcije ekosustava/procese i usluge

  • Biofizikalna raznolikost:Inherentna svojstva tla: prirodna plodnost,struktura, retencija vode, sklonost eroziji i dr.

    Organizacijska raznolikost:Zemljini fond, izbor usjeva prema tiputla, rajonizacija, ekonomski model i dr.

    Raznolikost managementa:Poznavanje tla, agrokemijska laboratorija,magement gnojidbe, poboljanje kvalitete tla,tehnologija, mehanizacija i dr.

    Utjecaj okolia:Promjene u okoliu, sua,poplave, antropogeni utjecaji i dr.

    Agrobio raznolikost:Tip koritenje tla i management ouvanja tla.

    Agrarnaraznolikost

    tla

  • Kompleks agrikulturne biorazliitosti

    RAZNOLIKOST EKOSUSTAVAraznoliki proizvodni sustavi +

    razliita stanita i krajolik

    Upravljanje, praksa i odluke

    Biljni sustavi temeljeni na:

    usjevi, panjaci, ume i dr.

    (planirano + poeto)

    Mjeoviti sustavii pratea bioloka

    raznolikost:organizmi tla,

    polinatori, predatori i dr.

    Sustavi stoarstvatemeljeni na:

    panjaci, ispaa, goveda, mali

    preivari, perad i dr.

    Genetska raznolikostdivljih i kultiviranih vrsta Kulturna raznolikost

    Razmjena studija i iskustava osustavima biljne proizvodnje

  • POBOLJANJA:

    Polinatori Predatorii paraziti Herbivori

    Vegetacija(korovi) Zemljini crvi

    Zemljinamezofauna

    Zemljinamikrofauna

    Polinacija igenetska

    introgresija

    Regulacijapopulacijei biolokakontrola

    Usvajanjebiomasom,

    kruenjehraniva

    Kompeticija,alelopatija,

    izvori prirodnihneprijatelja usjeva

    i divlji srodnici

    Struktura tla,ciklusi hraniva

    Dekompozicija,predacija,

    ciklusi hraniva

    Ciklusi hraniva,bolesti isupresija

    AGROEKOSUSTAVBIODIVERGENTNOST

    FUNKCIJE:

    KOMPONENTE:

    Altieri, M.A. (1994): Biodiversity and pest management Agro-ecosystems, Haworth Press, New York

    Upravljanje biolokom raznolikosti agroekosustava

    Zdrueni usjevi Rotacija No-Tillage Sideracija Vjetrozatita

    Agroumarstvo Pokrovni usjevi Komposti Humizacija

  • Sukob u prostoru?

  • Jesu li visok prinos i neprikladnost stanita inkompatibilni?

  • Klimatske promjene e utjecati na poljoprivrednu proizvodnju preko procesa koji reguliraju razliite dijelove agroekosustava:

    Osjetljivost agroekosustava na budue klimatske promjene

    Komponente CO2Faktori

    Temperatura Kia/vjetar

    Biljke Akumulacija suhe tvari Koritenje vode Trajanje vegetacijske

    sezone Akumulacija suhe tvari

    ivotinje Prinos krmnih kultura Rast i reprodukcija Zdravlje

    Voda Akumulacija vode u tlu Najvea potreba za

    navodnjavanjem Zaslanjivanje tla

    Podzemna voda

    Tlo Dekompozicija organske

    tvari Ciklusi hraniva

    Erozija vjetrom i vodom

    tetoine, bolesti Kvalitet biljke domaina irenje bolesti i insekata irenje bakterija i gljivica

    Korovi Kompeticija usjeva Efikasnost herbicida

  • Okvir za integriranu ocijenu klimatskih promjena

    Drutvo i ekonomija

    Stakleniki plinovi Aerosoli & prekurzori

    Pokretai su: ekonomski rast tehnologija populacija i uprava

    Temperatura zraka i mora Oborine Snijeg i ledeni pokrov

    Koritenje tla Proizvodni i vodeni sistemi Ekosistem & birazliitost ivotinjsko i biljno zdravlje

    Klimatski sistem

    Priroda

    Pojaanje efekta staklenika

    Povr

    atni

    efe

    kt

    Klimatski stresovi

    Neklimatski stresovi

    Emisija

    Atmosferska koncentracija

    Antropogene emisije Okolini faktori

    Adaptacija

    Povratni efekt

  • Vodena bilanca

    Zona korijena

    Podzemna voda

    Nesaturirana zonaIspiranje

    Lateralni tok

    Lateralni tok

    Oborine

    Infiltracija

    Evaporacija

    UsvajanjeRun off

    Transpiracija

    Usvajanje vode korijenom

    Kapilare

  • N-bilanca

    Zona korijena

    Podzemna Voda

    Nesaturirana zona

    N-fiksacija

    organska gnojivamineralna gnojiva

    nitrifikacija

    NH4+ NO2- NO3-

    organski N

    mineralizacija

    imobilizacija

    Odnoenje N etvom

    NH3, N2, N2O, NOx

    volatilizacijadenitrifikacija

    NO3- - ispiranje

    lateralni transport

    lateralni transport

    N-depozicija

  • Atmosfera

    Kopneni ekosistemi

    Vodeni ekosustavi

    Ljudska aktivnostPodzemna voda

    Povrinskavoda

    Mora

    Stratosfera

    Proizvodnja energije

    vidljivostOzon

    AgroekosistemNHxProizvodnja

    hrane

    NOx

    NOx

    Usjevi ivotinje

    LJUDI(hrana; vlakna)

    TLO

    NO3

    N kaskada

    NH3

    --Indicira na denitrifikacijski potencijal

    Norg

    ume i panjaci

    TLO

    Oceani

    N2O

    N2O

  • ORGANSKA TVAR

    RHISOBIUMLUCERNA

    SOJA

    PLAVOZELENEALGE

    AZOTOBACTERCLOSTRIDIUM

    BILJNI I IVOTINJSKI

    OSTACI

    R-NH2 + ENERGIJA + CO2

    R-NH2 + H2O

    R-OH + ENERGIJA + 2NH3

    Atmosfera

    ET. OSTACI < 1,5%ORG. GNOJ > 1.5% N

    HETEROTROFIAMINIZACIJA

    BAKTERIJE (pH>6.0)GLJIVE (pH7,0

    2NH4+ + 2OH-

    FIKSACIJA USEK. MINERALIMA +O2

    2NO2- + H2O + 4H+

    NH3 AMONIJAK -3NH4+ AMONIJ -3N2 MOLEKULARNI N 0N2O DUIK OKSID 1NO DUIK II OKSID 2NO2- NITRIT 3NO3- NITRAT 5

    OKSIDACIJSKI BROJ

    N2ONON2

    N2O2-

    NH3

    SIMBIOTSKI NESIMBIOTSKI

    + O2Nitrobacter

    GNOJIDBA

    SUNCE,KIA

    N2 FIKSACIJA

    N ODNOENJE

    AMINOKISELINE

    NO3-POOL

    ISPIRANJE

    AMMONIJAKVOLATILIZACIJA

    NITRIFIKACIJA

    NH2OH

    Pseudomonas, Bacillus,Thiobacillus denitrificans,

    Thiobacillus thioparusMINERALIZACIJA+ NITRIFIKACIJA

    IMOBILIZACIJA

    NO2-

    MIKROBIOLOKII BILJNI SINK

    t = 10C

    pH 7,0

    ISPIRANJE ISPIRANJE

    DENITRIFIKACIJAISPIRANJE

    ISPIRANJEVOLATIZACIJANITRIFIKACIJA UNOS

    GUBITAK

    OKSIDACIJSKE REAKCIJEREDUKCIJSKE REAKCIJE

    HABER BOSCH

    3H2 + N2 2NH3(1200C, 500 atm)

    Joanne LaRuffa Robert MullenWade Thomason Susan MullinsShannon TaylorHeather Lees

    Department of Plant and Soil SciencesOklahoma State University

    INDUSTRIJSKAFIKSACIJA

  • Ciklus fosfora

    Biljke

    ivotinjeFosfati u tlu

    Ispiranje

    Troenje stijenakoje sadre fosfor

    Kia Geoloko izdizanje

    Runoff

    Fosfati u vodenim sredinama

    Kemijsko taloenje

    Taloenje detritusana dnu

    Sedimentacija i nove stijeneRazarai org. tvari

  • to sve utjee na visinu prinosa?

    Prinos

    KlimaManagement

    Kultivar

    Tip tla

    PlodnostKorovi

    Bolesti

    ZnanjeInsekti

    Herbicidi

  • Putovi materije i energije

    Izgaranje, stanino disanje

    Fotosinteza

    CO2, H2O i minerali Organska tvar i O2

    Biosinteza, razgradnja, hrana, fosilna gorivaKretanje CO2, H2O i

    mineralnih tvari

    Kemijskapotencijalna energija

    Rad itoplina

    Sunce

    PresenterPresentation NotesOne final note about intermediate stages. Note that --Level 2 accounts make no attempt to trace matter and energy through these processes--Level 5 accounts interpret these processes as part of matter cycling and energy flow in environmental systemsWhats in between?

  • Primarna organska produkcija

    Priroda zna najbolje!

  • Osnovna relacija tlo-biljka

    Organska tvar,ivi organizmi

    Sorpcija, fiksacija

    Kruta faza, minerali

    Usvajanje hraniva

    Vodena faza

    Voda, zrak tla

    Oborine, evapotranspiracijadrenaa, gnojidba

  • Odrivost kao dinamika ravnotea izmeu drutva i prirode

    Povjesni preduvjeti

    prirode

    Nain proizvodnje i

    ivotni stil (npr. kultura)

    Resursidinamika ravnotea

    Raspoloivost

    Kapacitetbiodegradacije

    Prirodnaprodukcija

    Troenje

    Produkcijasmea

    Noviizvori

    PresenterPresentation NotesAdapted from Winiwarter 2001 and Fischer-Kowalski et al. 1997

  • Odrivost poljoprivrede

    Jesmo li sposobni prehraniti ljudsku populaciju?

    Kakve su mjere nae ekonomske politike u odnosu na odrivost?

    1. Okoli

    2. Ekosustav

    3. Drutvo

    4. Ekonomija

  • Stari nasuprot novog koncepta produkcije hrane

  • Indikatori kakvoe tla

    Fizikalni indikatori: (1) teksturu tla, (2) dubinu tla, oranini sloj

    (zona ukorijenjivanja), (3) infiltracija, (4) gustou tla i (5)

    retencijski kapacitet za vodu.

    Kemijski indikatori: (1) organska tvar (humus) ili C i N sadraj,

    (2) pH tla, (3) elektrini konduktivitet (EC) i (4) bioraspoloivi N,

    P i K.

    Bioloki indikatori: (1) Mikrobioloki C i N, (2) potencijal N-

    mineralizacije (anaerobna i aerobna inkubacija), (3) disanje tla,

    sadraj vode i temperatura tla.

  • PRODU

    KTIVNO

    ST TLA

    Funkcije tla Indikatori

    Biol. raznolikost, produktivnost

    Tok vode i otopina u tlu

    Organski C, N InkrustacijeElek. konduktivnost Erozija/sedimentacijaRaspoloivost vode pH, Al, bazeRast korijena Vrste korova/gustoa

    Obrada Zemljini crviStruktura Stabilnost agregataPorozitet Volumna masa

    Filtracija i puferovanje

    Bazalno disanje tla TeksturaKIK Rezidue herbicidaOrganski C Mikrobioloka masaUnos kemikalija

    Ciklus hraniva

    Organski C i N Bazalno disanje tlaSvojstva org. tvari Potencijal miner. NNain koritenja tla KIKMikrobioloka masa

    Strukturnost tlaStruktura tla Volumna masaStabilnost agregata TeksturaPoloaj stanita

  • Utjecaj limitirajuih faktora na biljnu proizvodnju

    Gustoa usjeva Svojsva tla Bilanca vode Dreniranost Razina zatite Plodnost tla Drugo

  • Prirodni resursi vitalni za ljudski opstanak

    Obnovljivi izvori:

    Suneva radijacija Energija

    vjetra Energija

    valova Geotermaln

    a energija

    Usjevi Svjea voda ume Zemljite

    Neobnovljivi izvori:

    Nafta Prirodni plin Ugalj Bakar, aluminij

    i drugi metali

  • Obnovljivi prirodni resursi - mogu biti uniteni

    Neprestano na raspolaganju: sunce, vjetar, energija valova

    Obnovljivi, ali ne u kratkom periodu: drvo, voda, tlo

    Neobnovljivi prirodni resursi - mogu biti iscrpljeni

    Nafta, ugalj, minerali itd.

  • Regionalna razliitost i demografija, 1700. 1990.

  • irenje poljoprivrednog zemljita 1700.-1990.

  • ovjekPriroda

  • Razumijevanje antropogenih pritisakana poljoprivrednu bioraznolikost

    Poveanje pritiska na vrste i njihova okruenja

    Oneienje

    Prijetnje i rizici

    Smanjena otpornost

  • Razumijevanje antropogenih pritisakana poljoprivrednu bioraznolikost

    Poveanje pritiska na vrste i njihova okruenja:

    1. Rast stanovnitva i siromatva (poveanje potranje),

    2. Prekomjerno koritenje, loe upravljanje,

    3. irenje poljoprivredne proizvodnje u movare i druga osjetljiva

    podruja,

    4. Intenziviranje i specijalizacija poljoprivrede kao i trine moi.

    Oneienje:

    Urbanizacija i promijena obrazaca potronje, globalizacija.

  • Prijetnje i rizici:

    1. gubitak biljnih i ivotinjskih vrsta,

    2. gubitak biljnih sorti, hibrida i ivotinjskih pasmina,

    3. gubitak ili pad bitnih prirodnih procesa kao to su:

    a) opraivanje insektima, pticama, imiima itd.

    b) regeneracija mikroorganizama u tlu.

    Smanjena otpornost: potreba za poveanjem otpornosti poljoprivrede i

    unaprijeenje prilagodbe ljudi (razdoblja ekstremnih uvjeta kao to su

    sua, poplave, klimatske promjene, tetnici, bolesti i dr.) odravanjem

    iroke lepeze oblika ivota s jedinstvenim osobinama (npr. biljaka koja

    preive suu, nisku temperaturu ili reprodukcija goveda u tekim

    uvjetima i sl.).

  • Sprjeavanje degradacije tla konzervacijom

  • Restauracija tla

    Organska i mikrobioloka gnojiva

    Stajski gnoj

    Sideracija, pokrovni usjevi, mal

    Kondicioniranje (humizacija, kalcizacija i dr.)

    Komposti

    Rotacija usjeva

    Uzgoj leguminoza

    Komercijalna neorganska gnojiva

    IPN (Integrated Plant Nutrient)

    IPM (Integrated Pest Management)

    Odriva poljoprivreda (Sustainable Agriculture)

  • Gnojidba mora biti ekoloki prihvatljiva i ekonomski isplativa to

    podrazumijeva primjenu gnojiva u koliinama koje odgovaraju

    potrebama i stanju biljaka (usjeva, povra, nasada), plodnosti tla,

    profitabilnosti rada i uloenih sredstava te istovremeno vodi rauna

    o vremenskim uvjetima, okoliu i moguem prinosu.

    Integrirana biljna proizvodnja (odriva) razuman je kompromis

    izmeu konvencionalne i ekoloke.

    To je sustav uzgoja koji primjenu agrotehnikih mjera usklauje s

    ekonomskim i ekolokim principima i najlake se da opisati izrazom

    dobra poljoprivredna praksa

    Integrirana Ishrana bilja i gnojidba

  • Kod dobre poljoprivredne prakse (GAP good agricultural

    practice) proklamirani su slijedei ciljevi integrirane proizvodnje:

    prihvatljivo ekoloko optereenje okolia uz visok prinos i kakvou

    proizvedene hrane,

    ouvanje i podizanje plodnosti tla prirodnim putem

    uvanje i poticanje bioloke raznolikosti.

    Integrirana Ishrana bilja i gnojidba

  • Integrirana biljna proizvodnja temelji se na sljedeim praktinim

    agrotehnikim mjerama:

    Planska rotacija usjeva i obvezatno uvoenje leguminoza u plodored.

    Rotacijom usjeva smanjuje se zakorovljenost, pojava bolesti, insekata i

    drugih zatitarskih problema:

    Nakon leguminoza uzgaja se usjev s visokim potrebama prema duiku,

    a nakon usjeva slabijeg i sporog rasta uzgajaju se usjevi koji snanije

    suzbijaju korove.

    U plodoredu se takoer naizmjenino kombiniraju usjevi slabije i jae

    razvijenog korijenovog sustava, a ako je izvor vode ogranien i usjevi s

    visokim i niskim zahtjevima prema vodi.

  • Ponavljanje pojedinih usjeva u plodoredu moe uslijediti tek nakon

    dovoljno dugog razdoblja s aspekta osjetljivosti usjeva na bolesti i

    tetnike,

    Uvode se siderati i pokrovni usjevi kako bi to krae vrijeme tlo bilo

    golo

    U plodored se uvode usjevi koji suzbijaju korove alelopatskim

    djelovanjem (npr. zob i sirak).

    Plan gnojidbe, pored obvezatnog uvoenja leguminoza u plodored

    predvia:

    Veu uporabu biolokih (bioloka gnojiva, doputeni bioloki agensi i

    mikoriza) i organskih gnojiva za ishranu bilja i popravljanje strukture

    tla uz smanjivanje koliina mineralnih gnojiva.

  • Time se smanjuju erozija i oneienja podzemnih voda s prvenstvenom

    namjerom popravljanja fizikalnih, mehanikih i agrokemijskih svojstava tla,

    Obvezantno se utvruje budget (bilanca) hraniva i

    Uvodi se planski petogodinji management hraniva

    Strategija zatite usjeva je:

    Prirodna i nekodljiva za farmera, susjede ili konzumente, odnosno

    ograniena je koliinom i vremenom primjene,

    Uvodi se monitoring, odnosno praenja i predvianja pojave napada

    bolesti i tetnika, sjetvom otpornih kultivara, podeenim vremenom

    sjetve i koritenjem biolokih mjera zatite,

    Mehanike i bioloke mjere zatite su uz rotacija usjeva uinkovita zatita,

    a doputena je i uporaba, kada je to nuno (krajnje rjeenje), sintetskih tvari

    niskog rizika za ljude, ivotinje ili okoli.

  • Budet hraniva

    Integrirana biljna proizvodnja doputa primjenu mineralnih gnojiva, ali uz

    obvezatnu:

    Analizu tla,

    Gnojidbenu preporuku i

    Planiranje gnojidbe to podrazumijeva

    praenje budgeta i bilance hraniva (tab. 1.),

    izbor vrste gnojiva i kemijskog oblika hraniva u njemu te

    zabranu primjene gnojiva (mineralnog i organskog) bez vegetacije ili

    tijekom zime kad je povean rizik od ispiranja.

  • Budet hraniva

    pozitivna [A + B] > [C + D + E] F > 0 akumulacija hranivanegativna [A + B] < [C + D + E] F < 0 isrpljivanje hranivaneutralna [A + B] = [C + D + E] F = 0 bez promjene

    Budget hraniva je tijek hraniva unutar jednog gospodarstva (farme)

    kojeg ine:

    Input hraniva (primjena gnojiva, kondicionera tla, rezidue prethodnog

    usjeva, leguminoze, organski gnoj i dr.) i

    Output hraniva (iznoenje, ispiranje, erozija itd.) koje zajedno

    oznaavamo kao bilanca hraniva.

    Budget ili bilanca hraniva:

    F = promjena rezerve hraniva u tlu,A = primjena gnojiva,B = unos organske mase i drugi naini inputa hraniva,C = iznoenje hraniva,D = odnoenje hraniva iE = ispiranje, imobilizacija, erozija i drugi gubici iz tla.

  • Planski management hraniva

    Planski management hraniva ini niz komponenata koje su zapravo

    sutina integrirane biljne proizvodnje bez kojih nije mogua integrirana

    gnojidba bilja:

    1) Karta tla s opim podacima kao to su veliina parcele, tip tla i dr.,

    2) Obavezna fizikalno-kemijska analiza tla kao kljuna komponenta za

    utvrivanje doze, vremena i naina gnojidbe,

    3) Rotacija (plodosmjena) usjeva uz procjenu rezidualnih hraniva iz

    etvenih ostataka pojedinih usjeva ili simbiozne fiksacije duika

    leguminozama,

    4) Realna procjena oekivanog prinosa na koji utjeu vremenske prilike,

    obrada tla, rok sjetve, sorta, bolesti, tetnici, korovi, rotacija usjeva itd.

    pa je dobro uzeti prosjek prinosa u posljednjih 7-10 godina,

  • 5) Izvor i oblik hraniva koji moe znatno varirati kod organskih gnojiva

    ovisno od naina dranja stoke, prehrane i dr., te je potrebna njegova

    kemijska analiza,

    6) Specifinost podruja (navodnjavanje, blizina vodocrpilita, plitka tla na

    pjesku, vei nagib parcele, kanalska mrea, drenaa i dr.),

    7) Preporuena doza mora uvaiti tehniko-tehnoloke i struno-

    znanstvene norme (npr.: sadraj hraniva u biljci za ciljni prinos,

    dinamika usvajanja, kalcizacija i dr.).

    8) Raspodjela na osnovnu gnojidbu, startnu i prihranu, te oblik hraniva

    (npr. nitratni) zavisno od duine vegetacije, potrebe biljaka,

    temperature, vlanosti tla i dr.,

  • 9) Preporuka naina primjene (omake, inkorporacija, trake), ovisno o

    vrsti gnojiva, tehnikim mogunostima, nagibu tla, oborinama, tipu tla,

    rotaciji usjeva i dr., kako bi se postigla najvea mogua efikasnost i

    10) Godinji pregled, ocjena i nadopuna plana managementa hranivima (za

    cijeli proizvodni sustav) kako bi bio aktualan, bolje prilagoen stvarnoj

    situaciji i postignutim rezultatima.

  • Silazna spirala zamke siromatva

    visok prinos

    odnoenje hraniva

    degradacija tla

    nizak prinos

  • Agroeekoloke zone (AEZ, FAO)Metodologija geografskih podatkovnih slojeva

    Mjesena klimatologija

  • Temelj odrive poljoprivrede

    Socijalnapravednost

    Ekonomska izvedivost

    Optereenjeokolia

  • Ameriki Kongres utvrdio je prihvatljivu definiciju za odrivu

    poljoprivredu (Stuart i Robinson, 1997.) i to nakon opsene nacionalne

    rasprave. Definicija omoguava rjeavanje problema za sustave u razliitim

    razinama sve do agroekosustava:

    Sustav poljoprivredne proizvodnje je odriv ako na dugi rok poveava ili

    odrava produktivnost i profitabilnost proizvodnje u regiji, uva ili

    poboljava integritet, raznolikost i sustav poljoprivredne proizvodnje kao i

    okolnih prirodnih ekosustava, a takoer poboljava zdravlje ljudi, njihovu

    sigurnost i zadovoljava u estetskom pogledu.

  • EKOLOKA PROIZVODNJA

    "Ekoloka proizvodnja" ("organska", "bioloka") poseban je sustav

    odrivoga gospodarenja u poljoprivredi i umarstvu koji obuhvaa uzgoj bilja

    i ivotinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu

    primarnih proizvoda, a ukljuuje sve ekoloki, gospodarski i drutveno

    opravdane proizvodno-tehnoloke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije

    koristei plodnost tla i raspoloive vode, prirodna svojstva biljaka, ivotinja i

    krajobraza, poveanje prinosa i otpornosti biljaka s pomou prirodnih sila i

    zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zatitu bilja i ivotinja,

    sukladno s meunarodno usvojenim normama i naelima.

    Ekoloki proizvod" je onaj proizvod, koji je proizveden i oznaen

    sukladno s odredbama Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i

  • EKOLOKA PROIZVODNJA

    Ekoloki proizvod" je onaj proizvod, koji je proizveden i oznaen

    sukladno s odredbama Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i

    prehrambenih proizvoda i propisa donesenih na temelju njega.

    Ekoloka poljoprivreda definirana je od strane Meunarodnog udruenja

    za razvoj organske poljoprivrede International Federation of Organic

    Agriculture Movements (IFOAM), te prihvaena u programima Organizacije

    ujedinjenih naroda (WHO i FAO), te Vijea Europske unije (Uredba vijea

    2092/91 od 24. lipnja 1991), gdje se provodi prema posebnim standardima i

    pravnim propisima, a zajednika radna skupina FAO/WHO pri UN-u radi na

    smjernicama za proizvodnju ekoloke hrane (Pravilnik o prehrani).

  • Faktori proizvodnjekonvecionalne i ekoloke proizvodnje

    Faktor Konvencionalna Ekoloka (Organska)

    Sjeme dorada, (GMO) Ekoloki proizvodeno, neGMO, ne dorada

    GnojidbaUglavnom mineralna gnojiva, visoki energetski imputi, rizici od oneienja okolia

    Stajski gnoj, kompost, zelena gnojidba, odobreni proizvodi

    ZatitaKemijska, visoki energetski imputi, rizici od oneienja okolia

    IPM, rotacija usjeva, raznolikost ekosustava, odobreni proizvodi

    Navodnjavanje Oborine, navodnjavanje, utjecaj nizvodnoOborine, navodnjavanje, reducirani utjecaj nizvodno

    Rad Minimizirani zahtjev za radnom snagomVeliki zahtjev za radnom snagom

    Mehanizacija Teka i skupa Specijalizirana, primjerena

  • Terenska istraivanjaZavod za kemiju biologiju i fiziku tla PFOS

  • Terenska istraivanjaZavod za kemiju biologiju i fiziku tla PFOS

  • Dijagram toka interpretacijske baze tala Osjeko-baranjske upanije (Vladimir Vukadinovi)

    ProgramALRxpd

    GeoprikazArkodKatastar

    ParcelaUzorkovanjetla

    Primjena&

    Nadzor

    Rel. bazaGIS

    Laboratorij

    Klimatskipodaci

    Baza znanjaPravila

    Vizualizacija Geostatistika Predikcija Rajonizacija Melioracije Gnojid. preporuka

  • Predikcija pH-KCl Osjeko-baranjske upanije(ArcMap 10, kriging na bazi ~17.500 uzoraka)

    75

  • Potreba kalcizacije Osjeko-baranjske upanije

    ( ) -1 v+ -1t ha cmol kg

    TBS% - BS%Ca = KIK 20 30100000

  • Relativna pogodnost zemljita za usjeve(Model, ArcMap 10, kriging na bazi ~17.500 uzoraka)

    Relativna pogodnost zemljita za usjeve(Testni model 1, ArcMap 10, kriging na bazi ~17.500 uzoraka)

    77

  • umska zemljita zemljita Osjeko-baranjske upanije (~115.000 ha)

    78

  • Mreno i nasumino uzorkovanje vinogorja

  • Koncentracija bakra na Baranjskoj planini (ppm)

  • DEM kartaakovako vinogorje

  • Mreno uzorkovanje Baranjske planine

  • Penica

    Vinograd

    Vinograd

    Vizualizacija: Google Earth

  • Poguban utjecaj pH reakcije tla na prinos

    pHKCl