20
Izvor: Internet, 2013. Izvor: Internet, 2013. Agronomski fakultet Agronomski fakultet Sveu Sveu č č ili ili š š te u Zagrebu te u Zagrebu Zavod za Zavod za specijalnu proizvodnju bilja specijalnu proizvodnju bilja Doc. Doc. dr. dr. sc sc . Darko . Darko Uher Uher Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

Izvor: Internet, 2013.Izvor: Internet, 2013.

Agronomski fakultet Agronomski fakultet SveuSveuččiliiliššte u Zagrebute u Zagrebu

Zavod za Zavod za specijalnu proizvodnju biljaspecijalnu proizvodnju bilja

Doc.Doc. dr.dr. scsc. Darko . Darko UherUher

Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

Page 2: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

ZeolitZeolit ((““kamenjekamenje kojekoje vrijevrije””)) zbogzbog vizualnogvizualnog uuččinkainka primjeprimjeććenogenog priprizagrijavanjuzagrijavanju zeolitazeolita..

PrviPrvi prirodniprirodni mineral mineral zeolitazeolita ((stilbitstilbit)) otkriootkrio jeje ššvedskivedski minerologminerolog FreiherrFreiherr Axel Axel Fredrick Fredrick CronstendCronstend 1756.1756.

U U svijetusvijetu jeje poznatopoznato 276 276 vrstavrsta prirodnihprirodnih zeolitazeolita..

PrviPrvi sintetskisintetski zeolitzeolit -- levinitlevinit, H. de St. Claire Deville, 1862. , H. de St. Claire Deville, 1862. godinegodineDanas Danas 150 150 vrstavrsta sintetskihsintetskih zeolitazeolita

ZeolitiZeoliti iliili molekularnamolekularna sitasita susu hidratiziranihidratizirani alumosilikatialumosilikati,, jedninstvenejedninstvenetrodimenzionalnetrodimenzionalne strukturestrukture sastavljenesastavljene odod SiOSiO44

44--, i AlO, i AlO4455-- tetraedaratetraedara

uzspecifiuzspecifiččnunu strukturustrukturu ššupljinaupljina memeđđusobnousobno povezanihpovezanih kanalimakanalima odreodređđenogenogoblikaoblika i i veliveliččineine ((ČČurkoviurkovićć, 1995; , 1995; ĆĆurkoviurkovićć, 1999)., 1999).

NegativniNegativni nabojnaboj alumosilikatnealumosilikatne strukturestrukture, , uzrokovanuzrokovan izomorfnomizomorfnom zamjenomzamjenomččetverovalentnogetverovalentnog silicijasilicija trovalentnimtrovalentnim aluminijemaluminijem jeje neutraliziranneutraliziranhidratiziranimhidratiziranim kationimakationima (Na+, (Na+, CaCa++,Mg,Mg+ + i i slsl.)..). ((ČČurkoviurkovićć i i sursur., 1997).., 1997).

Formula Formula klinoptilolitaklinoptilolita: : (Na(Na33KK33) (Al) (Al66SiSi3030OO2727) x 24 H) x 24 H22OO,, gustogustoććaa rereššetkeetke 1,71 1,71 g/cmg/cm33, , slobodnislobodni volumenvolumen, 0,394ml , 0,394ml vodevode/ml /ml kristalakristala, , veliveliččinaina slobodnihslobodnihkanalakanala 0,44 x 0,720,44 x 0,72

DobroDobro poznavanjepoznavanje strukturestrukture zeolitazeolita, , kaokao inteligentnoginteligentnog materijalamaterijala, , dirigiradirigirakarakteristikekarakteristike zeolitazeolita i i njegovunjegovu šširokuiroku primjenuprimjenu ((StefanoviStefanovićć i i sursur., 1994, ., 1994, 2002, 2004., 2002, 2004., ČČurkoviurkovićć i i sursur. 1999., . 1999., FilipanFilipan i i sursur., 1999, ., 1999, IvanecIvanec, 1999., , 1999., PetroviPetrovićć i i sursur. 1992, 1993., . 1992, 1993., RoRožžiićć i i sursur., 2000, 2001, 2002, 2004.., 2000, 2001, 2002, 2004.

Izvor: Internet, 2013.Izvor: Internet, 2013.

Page 3: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

PovijestPovijest primjeneprimjene prirodnihprirodnih zeolitazeolita u u poljoprivredipoljoprivredi

NajkorisnijiNajkorisniji zaza poljoprivredupoljoprivredu susu: :

kabazitkabazit, (Na, (Na22Ca)Ca)66 (Al(Al1212SiSi2424OO7272) x 40 H) x 40 H22O, O, dimenzijedimenzije kanalakanala 0,37 x 0,42 nm0,37 x 0,42 nm

klinoptilolitklinoptilolit (Na(Na44KK44) (Al) (Al88SiSi4040OO9696) x 24 H) x 24 H22O,O, dimenzijadimenzija kanalakanala 0,39 x 0,54 nm0,39 x 0,54 nm

erioniterionit (Na(Na22 CaCa66K)K)99 (Al(Al99SiSi2727OO2727) x 27 H) x 27 H22O, O, dimenzijadimenzija kanalakanala 0,36 x 0,52 nm0,36 x 0,52 nm

mordenitmordenit NaNa8 8 (Al(Al88SiSi4040OO9696) x 24 (H) x 24 (H22O), O), dimenzijadimenzija kanalakanala 0,29 x 0,57 nm0,29 x 0,57 nm

filipsitfilipsit (Na,K)(Na,K)1010 (Al(Al1010SiSi2222OO6464) x 20 H) x 20 H22O, O, dimenzijadimenzija kanalakanala 0,42 x 0,44 nm0,42 x 0,44 nm

popoččetnoetno istraistražživanjeivanje zeolitazeolita u u poljoprivredipoljoprivredi provedenoprovedeno jeje 6060--tih tih godinagodina 20. 20. stoljestoljeććaa u u JapanuJapanu, , kalcifikacijakalcifikacijatlatla, , kontrolakontrola sadrsadržžajaaja vlagevlage i i mirisamirisa kodkod žživotinjskogivotinjskog otpadaotpada..

KoriKorišštenjetenje klinoptilolitaklinoptilolita u u poljoprivredipoljoprivredi primjenomprimjenom u u tlotlo rezultiralorezultiralo jeje znaznaččajnimajnim povepoveććanjemanjem prinosaprinosappššenicaenica (13 (13 -- 15 %), 15 %), patlidpatlidžžanaana (19 (19 -- 55 %), 55 %), jabukajabuka (13 (13 -- 38 %), 38 %), mrkvemrkve (63 %).(63 %).

Kondo i Kondo i WagaiWagai (1968) (1968) susu utvrdiliutvrdili dada dodatakdodatak zeolitazeolita hranihrani zaza svinjesvinje povepoveććavaava efikasnostefikasnost hranjenjahranjenja zaza 35 35 %. %.

SposobnostSposobnost zeolitazeolita dada djelujedjeluje kaokao rezervoarrezervoar zaza NHNH44++ dozvoljavadozvoljava veveććii dodatakdodatak duduššikaika u u hranihrani preprežživaivaččaa

šštitetiteććii takotako žživotinjeivotinje odod proizvodnjeproizvodnje toksitoksiččnene razinerazine amonijakaamonijaka u u buraguburagu (White i (White i OhlroggeOhlrogge, 1974) , 1974) kadakada se se u u hranuhranu dodajedodaje neproteinskineproteinski duduššikik, , nprnpr, , urea.urea.

MeMeđđunarodnaunarodna konferencijakonferencija o o svojstvimasvojstvima i i korikorišštenjutenju prirodnihprirodnih zeolitazeolita, 1976. , 1976. godinegodine u u ArizoniArizoni, SAD, , SAD, osnovanosnovan jeje memeđđunarodniunarodni odborodbor zaza prirodneprirodne zeolitezeolite (ICNZ), (ICNZ), ciljcilj: : poticanjepoticanje interesainteresa zaza korikorišštenjetenje prirodnihprirodnihzeolitazeolita kakokako u u znanstvenimznanstvenim istraistražživanjimaivanjima takotako i u i u gospodarstvugospodarstvu..

Izvor: Izvor: FilipanFilipan i i sursur, 2007, 2007..

Page 4: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

PrimjenaPrimjena klinoptilolitaklinoptilolita u u poljoprivredipoljoprivredi

ZaZa poboljpoboljššanjeanje kvalitetekvalitete tlatla ((degradacijadegradacija tlatla uslijeduslijed ččesteeste kemizacijekemizacije i i drugihdrugih anropogenihanropogenihuvjetauvjeta, , nprnpr. . kiselekisele kikiššee) )

PovePoveččavajuavaju stabilnoststabilnost mrvimrviččasteaste strukturestrukture tlatla (Ca, Mg)(Ca, Mg)

VeVežžuu nana sebesebe tetešškeke metalemetale, , molekulemolekule amonijakaamonijaka i i nitratanitrata, ,

SmanjujuSmanjuju upotrebuupotrebu mineralnihmineralnih gnojivagnojiva (30 (30 -- 50 %)50 %) i i eliminirajueliminiraju njihovenjihove negativnenegativne utjecajeutjecajeu u pogledupogledu zakiseljavanjazakiseljavanja tlatla

DjelujuDjeluju antitoksiantitoksiččnono;; otklanjajuotklanjajuććii pasnostipasnosti odod slobodnihslobodnih ionaiona aluminijaaluminija, , manganamangana i i žželjezaeljeza

PovePoveććavajuavaju otpornostotpornost premaprema susuššii zahvaljujuzahvaljujuććii vezanjuvezanju vodevode

SmanjujuSmanjuju pH pH vrijednostvrijednost kiselihkiselih talatala ((IzvorIzvor: : FilipanFilipan i i sursur, 2007.), 2007.)..

pH N P KUčinkovitost gnojidbe (%)

7.0 70 30 606.0 63 15 605.5 52 15 455.0 38 10 304.5 21 8 21

Izvor: Izvor: VukadinoviVukadinovićć, 2011., 2011.

Page 5: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

PopravljajuPopravljaju biogenostbiogenost tlatla, , mikroorganizmimikroorganizmi pospjepospješšujuuju stvaranjestvaranje humusahumusa ((ButoracButorac i i sursur., ., 1992, 2002, 1992, 2002, CerjanCerjan i i sursur., 1993, 1998, ., 1993, 1998, FilipanFilipan I I sursur., 1986, 2002, ., 1986, 2002, FarkaFarkašš, 2000, 2005)., 2000, 2005).

PovePoveććavajuavaju brojbroj gljivicagljivica i i aktinomicetaaktinomiceta tete simbiotskihsimbiotskih i i nesimbiotskihnesimbiotskih fisatorafisatora duduššikaika((SlamiSlamićć, 1998), 1998)

DoprinoseDoprinose zazašštitititi okoliokoliššaa ((sprespreččavaava zagazagađđivanjeivanje podzemnihpodzemnih vodavoda), a ), a momožžee se se koristitikoristiti u u kombinacijikombinaciji sasa mineralnimmineralnim gnojivimagnojivima

SmanjujuSmanjuju upotrebuupotrebu sredstavasredstava zaza zazašštitutitu biljabilja

PovePoveććavajuavaju prinoseprinose ppššeniceenice -- 15 %, 15 %, kukuruzakukuruza –– 22%, 22%, sojesoje –– 5%, 5%, jeječčmama –– 22%22% ((ButoracButorac i i sur.,1990, 1992, 1995, 1996, 2002)sur.,1990, 1992, 1995, 1996, 2002)

SmanjujuSmanjuju ispiranjeispiranje duduššikaika vodomvodom iziz drenskihdrenskih cijevicijevi nana razinirazini gnojidbegnojidbe odod 250 kg/ha 250 kg/ha duduššikaikazaza 16 %,16 %, ((MesiMesićć I I sursur., 1997, 2000)., 1997, 2000)

He, X.B. i He, X.B. i sursur. (2002), . (2002), 2 2 -- 3 3 putaputa manjamanja jeje kolikoliččinaina volatiziranogvolatiziranog duduššikaika u u slusluččajuaju primjeneprimjeneklinoptilolitaklinoptilolita nana pjeskovitimpjeskovitim tlimatlima

BonazziBonazzi i i sursur. (1990), . (1990), 50 50 -- 63 % 63 % duduššikaika -- NHNH33 se se izgubiizgubi iziz organskihorganskih gnojivagnojiva

PrimjenaPrimjena se se odreodređđujeuje temeljomtemeljom kemijskihkemijskih i i fizikalnihfizikalnih analizaanaliza tlatla

Izvor: Izvor: FilipanFilipan i i sursur, 2007, 2007..

Page 6: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

PokusPokus sasa klinoptilolitimaklinoptilolitima U RHU RH

ObradaObrada: : oranjeoranje 3030--35 cm 35 cm -- zimskazimska brazdabrazda, , unesenouneseno jeje 150 kg/ha NPK 8:26:150 kg/ha NPK 8:26:2626 (12 kg/ha (12 kg/ha duduššikaika, 39 kg/ha , 39 kg/ha fosforafosfora i 39 kg/ha i 39 kg/ha kalijakalija).).

GoveGoveđđa gnojovka 40 m3/haa gnojovka 40 m3/ha (0,42 % du(0,42 % duššik, 0,28 % fosfor, 0,38 % kalij i 0,20 % Ca) = 168 ik, 0,28 % fosfor, 0,38 % kalij i 0,20 % Ca) = 168 kg/ha dukg/ha duššika (50 %), 112 kg/ha fosfora (20 %), 152 kg/ha kalija i 80 kg/hika (50 %), 112 kg/ha fosfora (20 %), 152 kg/ha kalija i 80 kg/ha kalcija) = 84 a kalcija) = 84

kg/ha dukg/ha duššika = 40 kg/ha NH4, 22,4 kg/ha fosfora i 152 kg/ha kalija.ika = 40 kg/ha NH4, 22,4 kg/ha fosfora i 152 kg/ha kalija.

Holcim Agrocal 600 kg/haHolcim Agrocal 600 kg/ha ((HolcimHolcim mineralni agregati d.o.o.)mineralni agregati d.o.o.)

UREA 150 kg/haUREA 150 kg/ha = 69 kg/ha du= 69 kg/ha duššika = NH2ika = NH2--NH4 NH4

NPK 15:15:15 (200 kg/haNPK 15:15:15 (200 kg/ha = 30 kg/ha du= 30 kg/ha duššika, 30 kg/ha fosfora, 30 kg/ha kalija +ika, 30 kg/ha fosfora, 30 kg/ha kalija +

KlinolandKlinoland -- prirodniprirodni zeolitzeolit 150 kg/ha150 kg/ha (Mineral promet d.o.o.)(Mineral promet d.o.o.)

Ukupno: 195 kg/ha duUkupno: 195 kg/ha duššika, 91,4 kg/ha fosfora, 221kg/ha kalija i 80 kg/ha kalcija.ika, 91,4 kg/ha fosfora, 221kg/ha kalija i 80 kg/ha kalcija.

Sjetva: 27.04.2013., Siliranje: 05.10.2013Sjetva: 27.04.2013., Siliranje: 05.10.2013

pH % AL mg/100 g

H2O nKCl humus N P2O5 K2O

Križevci 5,49 4,45 1,75 0,09 6,1 16,0

Virovitica 6,45 5,04 2,65 0,13 5,4 18,1

Lokacija

Izvor: Izvor: UherUher i i sursur, 2013, 2013..

Page 7: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

Tretman Prinos ZM u t/ha

Prinos ST u t/ha

Udio ST u silažnoj masi (%)

Udio klipa u silažnoj masi (%)

Hibrid Maveric, lokacija Križevci

Kontrola 52,5 17,54 33,3 23,2

Zeolit 61,5 20,8520,85+16%+16% 33,7 25,825,8+10%+10%

Zeolit + Holcim 71,8 24,4824,48+28%+28% 34,1 28,228,2+18%+18%

Hibrid Krebs, lokacija Križevci

Kontrola 51,1 16,9 33,0 32,0

Zeolit 59,6 19,919,9+15%+15% 33,5 33,433,4+4%+4%

Zeolit + Holcim 67,2 22,822,8+26%+26% 33,9 34,734,7+8%+8%

Hibrid Kitty, lokacija Križevci

Kontrola 49,2 15,99 32,5 32,7

Zeolit 56,4 18,6718,67+14%+14% 33,1 34,234,2+4%+4%

Zeolit + Holcim 63,2 21,3021,30+25%+25% 33,7 35,035,0+7%+7%

Hibrid Timic, lokacija Virovitica

Kontrola 50,8 18,54 36,5 25,8

Zeolit 58,5 21,8221,82+15%+15% 37,3 27,527,5+6%+6%

Zeolit + Holcim 66,7 25,2825,28+27%+27% 37,9 29,429,4+12%+12%

Izvor: Izvor: UherUher i i sursur, 2013, 2013..

Page 8: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

Kemijskaanaliza

ZeolitniZeolitni tuftuf (Cp) (Cp) DonjeDonje JesenjeJesenje, , HrvatskaHrvatska ((Na, Na, K, Ca, K, Ca, Mg)Mg)xx AlAl66SiOSiO2828) x 24 H) x 24 H22O,O,

SiO2 63,9-68,5 %

Al2O3 11,8-14,1 %

CaO 1,4-2,3 %

K2O 1,3-1,8 %

Si/Al 4,2-5,4 %

Na2O 2,1-3,6 %

MgO 0,8-1,2 %

Fe2O3 1,2-2,1 %

mikroelementi 0,0-0,5 %

pH/H2O 6,7-10,9

Klinoptilolit 50-65 %

Clays 5-8 %

Mice 4-8 %

Feldspar 3-6 %

Sephiolite (ilit) 7-10 %

prah 0,0-0,70 mm

Granule (od-do) 1,0-5,0 mm

Selektivni red Cs+>NH4+>Pb2+>K+>Na+>Ca2+>Mg2+>Ba2+>Cu2+>

Zn2+

KlinolandKlinoland MINERAL PROMET d.o.o.MINERAL PROMET d.o.o.

Usporedba Usporedba zeolitazeolita iz Donje Jesenje (R. Hrvatska) i iz Donje Jesenje (R. Hrvatska) i KlinolandKlinoland (Slova(Slovaččka) MINERAL PROMET d.o.o.ka) MINERAL PROMET d.o.o.

Izvor: Izvor: FilipanFilipan i i sursur, 2007, 2007..

Page 9: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

PrimjenaPrimjena klinoptilolitaklinoptilolita u u ishraniishrani žživotinjaivotinja tetesuzbijanjesuzbijanje mirisamirisa nana farmamafarmama

SmanjujuSmanjuju nemirnemir i i agresivnostagresivnost ((kanabalizamkanabalizam) ) tete probavneprobavne smetnjesmetnje ((diarejadiareja), ), stimulirajustimulirajuprobavuprobavu i i povepoveććavajuavaju retencijuretenciju hranjivihhranjivih tvaritvari u u probavnomprobavnom traktutraktu..

PovePoveććavajuavaju iskoriiskorišštenjetenje hranehrane, , probavljivostprobavljivost, , rastrast i i ččuvajuuvaju zdravljezdravlje žživotinjaivotinja

SmanjujuSmanjuju emisijuemisiju neugodnihneugodnih mirisamirisa ((etilenaetilena, , aldehidaaldehida, , merkaptanamerkaptana, , ketonaketona, , sumporvodikasumporvodika, , HH22S, NHS, NH3 3 -- 5050 -- 85 %85 % farmafarma), (), (MeisingerMeisinger i i sursur., 2001, ., 2001, MelenevaMeleneva i i sursur., 2003., ., 2003., FarkaFarkašš i i sursur., ., 2004, 2005., 2004, 2005., FilipanFilipan i i sursur., 1997, 1998., ., 1997, 1998., RuRužžinskiinski i i sursur., 1994).., 1994).

HartungHartung i Phillips (1994), i Phillips (1994), 136 136 vrstavrsta plinovaplinova nana farmifarmi

KoncentracijaKoncentracija odod 100 do 500 100 do 500 ppmppm nadranadražžujeuje sluznicusluznicu i i didiššnene puteveputeve i i uzrokomuzrokom susurespiratornihrespiratornih bolestibolesti, , primjeprimjeććenen jeje i i gubitakgubitak apetitaapetita i i smanjujesmanjuje se se prirastprirast kodkod svinjasvinja I I govedagoveda((VerstegenVerstegen i i sursur, 1994), 1994)

PremaPrema J. R. J. R. MineruMineru (1984), (1984), ureuređđajaj zaza proproččiiššććavanjeavanje zrakazraka odod amonijakaamonijaka ((scruberscruber), ), napunjennapunjenzeolitomzeolitom (Cp), (Cp), momožžee uklonitiukloniti i do 45 % i do 45 % amonijskogamonijskog duduššikaika iziz zrakazraka kojikoji prolaziprolazi krozkroz sustavsustav, , ččakak i i akoako jeje dodirdodir izmeizmeđđuu zrakazraka i i zeolitazeolita (Cp) (Cp) trajaotrajao manjemanje odod jednejedne sekundesekunde..

Izvor: Izvor: FilipanFilipan i i sursur, 2007, 2007..

Page 10: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

OdstranjujuOdstranjuju toksitoksiččnene tvaritvari iziz krmivakrmiva ((mikotoksinimikotoksini i i tetešškeke kovinekovine), ), nana tajtaj nanaččinin sprespreččavajuavaju deponiranjedeponiranjemikotoksinamikotoksina u u tkivimatkivima žživotinjaivotinja ((mesomeso, , unutarnjiunutarnji organiorgani) i ) i njihovnjihov prijenosprijenos u u ljudskiljudski organizamorganizam, , mikotoksinimikotoksinise se vevežžuu i i fecesomfecesom izbacujuizbacuju iziz organizmaorganizma žživotinjeivotinje..

PoboljPoboljššavajuavaju konverzijukonverziju hranehrane, , skraskraććujuuju tovtov svinjasvinja, , veveććii dnevnidnevni prirastprirast, , povepoveććavajuavaju kolikoliččinuinu nemasnognemasnogmesa (u mesa (u crijevimacrijevima zadrzadržžaniani N N sluslužžii zaza sintezusintezu nemasnognemasnog mesa i mesa i poboljpoboljššavajuavaju dnevnidnevni prirastprirast ((anabolianaboliččniniuuččinakinak).).

ChelishaevaChelishaeva (1980), (1980), dodavanjemdodavanjem zeolitnogzeolitnog tufatufa u u tekutekuććee obrokeobroke zaza svinjesvinje u u kolikoliččiniini odod 1 do 1,5 g/kg 1 do 1,5 g/kg žživeive vagevage utjecaloutjecalo jeje nana povepoveććanjeanje dnevnogdnevnog prirastaprirasta zaza 8 %.8 %.

TsitsishviliTsitsishvili (1984), (1984), primjenomprimjenom klinoptilolitaklinoptilolita u u ishraniishrani svinjasvinja postigaopostigao se se veveććii dnevnidnevni prirastprirast u u tovutovu zaza 5 do 5 do 12 % 12 % uzuz manjumanju konverzijukonverziju hranehrane zaza 88--9 %.9 %.

Pond i Pond i sursur (1993), (1993), klinoptilolitklinoptilolit kaokao aditivaditiv u u hranihrani uklanjauklanja toksitoksiččnene kolikoliččineine arsenaarsena, , kadmijakadmija i i olovaolovasmanjujusmanjujuććii pojavupojavu anemijeanemije do do kojekoje dolazidolazi zbogzbog utjecajautjecaja kadmijakadmija nana smanjenesmanjene žželjezaeljeza..

PripravciPripravci prirodnihprirodnih zeolitazeolita u u tovutovu svinjasvinja do 110 kg do 110 kg tjelesnetjelesne masemase utjeutječčuu nana povepoveććanjeanje dnevnihdnevnih prirastaprirastaodod 1,2 do 12,6%, 1,2 do 12,6%, poboljpoboljššanjeanje iskoriiskorišštavanjatavanja hranehrane zaza 0,4 do 8%, 0,4 do 8%, snisnižžavanjeavanje emisijeemisije NHNH33 zaza 11,2 do 11,2 do 63,0%, 63,0%, smanjenjesmanjenje ionaiona NHNH44

++ u u otpadnimotpadnim tvarimatvarima zaza 25,1 do 33,7% i 25,1 do 33,7% i snisnižžavanjeavanje udjelaudjela mimiššiiććnognog tkivatkiva u u polovicamapolovicama zaza 0,37 do 0,45%0,37 do 0,45% ((UremoviUremovićć, 2009)., 2009).

Izvor: Izvor: FilipanFilipan i i sursur, 2007, 2007..

Page 11: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

Rezultati istraRezultati istražživanja u tovu svinja do 150 kg tjelesne mase dobiveni za kontrolivanja u tovu svinja do 150 kg tjelesne mase dobiveni za kontrolnu nu skupinu i oni za pokusne skupine svinja skupinu i oni za pokusne skupine svinja

-- dodavanje 3% dodavanje 3% AnivitalaAnivitala SPS u smjese za svinje nije utjecalo na razlike u dnevnom SPS u smjese za svinje nije utjecalo na razlike u dnevnom prirastu i konverziji hrane, a utjecalo je na smanjivanje debljiprirastu i konverziji hrane, a utjecalo je na smanjivanje debljine slanine za 15,8% ne slanine za 15,8% (P>0,05), pove(P>0,05), poveććanje postotka IMM za 0,23% (P>0,05) i postotka mesa u polovicamaanje postotka IMM za 0,23% (P>0,05) i postotka mesa u polovicama za za 0,92% (P>0,05), smanjenje prosje0,92% (P>0,05), smanjenje prosječčnog sadrnog sadržžaja NH3 u zraku za 17,4% (P>0,05) i iona aja NH3 u zraku za 17,4% (P>0,05) i iona NH4+ u otpadnim tvarima za 18,5% , NH4+ u otpadnim tvarima za 18,5% ,

-- dnevno posipanje po boksu 6,3 kg dnevno posipanje po boksu 6,3 kg AromavitalaAromavitala SPS utjecalo je na poveSPS utjecalo je na poveććanje dnevnog anje dnevnog prirasta za 1,7% (P>0,05), sniprirasta za 1,7% (P>0,05), snižžavanje konverzije hrane za 3,7%, smanjivanje prosjeavanje konverzije hrane za 3,7%, smanjivanje prosječčnog nog sadrsadržžaja amonijaka u zraku toviliaja amonijaka u zraku toviliššta za 23,3% (P<0,05) i iona ta za 23,3% (P<0,05) i iona amonijaamonija u otpadnim u otpadnim tvarima za 41,0%, ali nije znatvarima za 41,0%, ali nije značčajnije utjecalo na ajnije utjecalo na klaoniklaoniččkeke rezultate, rezultate,

dodavanje 3% dodavanje 3% AnivitalaAnivitala SPS u hranu za svinje uz istovremeno posipanje s SPS u hranu za svinje uz istovremeno posipanje s AromavitalomAromavitalomSPS dnevno 6,3 kg po podu boksa utjecalo je na poveSPS dnevno 6,3 kg po podu boksa utjecalo je na poveććanje dnevnog prirasta za 2,6% anje dnevnog prirasta za 2,6% (P>0,05), pobolj(P>0,05), poboljššanje konverzije hrane za 4,9%, smanjivanje debljine slanine za 2anje konverzije hrane za 4,9%, smanjivanje debljine slanine za 20,5% 0,5% (P<0,01), pove(P<0,01), poveććanje postotka mesa u polovicama za 2,06% (P>0,05), snianje postotka mesa u polovicama za 2,06% (P>0,05), snižžavanje avanje prosjeprosječčnog sadrnog sadržžaja amonijaka u zraku toviliaja amonijaka u zraku toviliššta za 21,9% (P< 0,05) i iona ta za 21,9% (P< 0,05) i iona amonijaamonija u u otpadnim tvarima za 43,2%, otpadnim tvarima za 43,2%, Izvor: Izvor: UremoviUremovićć i sur., 2009i sur., 2009

Dodatak Dodatak zeolitazeolita 3% 3% AnivitalaAnivitala SPS u hranu za svinje utjecao je na poveSPS u hranu za svinje utjecao je na poveććanje zavranje završšne ne tetežžine u P1 skupini 2,7 %, a u P2 skupini 1,83 %, dok ine u P1 skupini 2,7 %, a u P2 skupini 1,83 %, dok ShepardShepard (1984.) navodi pove(1984.) navodi poveććanje anje zavrzavrššne tene težžine za 16%, Pretvorba hranjivih tvari u kg prirasta bila je boljine za 16%, Pretvorba hranjivih tvari u kg prirasta bila je bolja za 8,02% kod a za 8,02% kod skupine P1 i za 4,94% skupine P1 i za 4,94% kodskupinekodskupine P2, u odnosu na kontrolnu skupinu svinja, Izvor: P2, u odnosu na kontrolnu skupinu svinja, Izvor: GutzmirtlGutzmirtl i sur. 2006.i sur. 2006.

Page 12: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

UUččinkovitostinkovitost adsorpcijeadsorpcije mikotoksinamikotoksina

Minazel Plus (0,2 - 0,5 %) pripravak zeolita s 87 % Cp selektivno veže većnakon 5 minuta mikotoksine unijete plijesnivom hranom i s fecesom se izbacujeiz organizma, vežu i teške metale (arsen, kadmij i olovo) - sprječava se anemijakoja dolazi zbog manjka Fe zbog djelovanja kadmija.

Izvor: Uremović i sur, 2008.

Izvor: University of Missouri, Columbia USA, 0,2 % (2 kg/t hrane)

Mikotoksin Posljedice na ljudima Zeolit Minazel Plus

Aflatoksini Karcinom jetreAkutni toksični hepatitis

85 % 99 %

Zeralenon Reproduktivni problemi,Karcinom prostate

50 % 94 %5 min – 51.51 %

30 min – 76,17 %60 min – 93.04 %

Ohratoksini Karcinom urino trakta,Oštećenje bubrega i jetre

40 % 96 %

T-2 toksin Inhibicija sinteze proteina,Atrofija koštane srži

35 % 83 %

Page 13: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

Izvor: Internet, 2013.Izvor: Internet, 2013.

Page 14: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

TeTežžinaina svinjasvinja u kgu kg

Tjedni Tjedni Tjedni0s 2s 4s 6g 8g 10g

HO 0 23,904 35,696 47,050 61,079 71,129 83,558H2 2 24,80824,808 36,10836,108 47,529 61,68361,683 72,267 84,94984,949H4 4 24,167 35,829 48,42148,421 61,500 72,49672,496 84,921H6 6 23,721 35,704 48,029 60,658 71,154 83,742L0 0 23,804 34,704 46,158 58,683 68,008 80,208L2 2 23,558 34,579 45,912 58,133 69,675 81,350L4 4 24,146 35,550 47,754 60,658 70,600 83,592L6 6 24,079 35,650 47,941 60,238 70,971 83,232

Oznakahrane

Zeolit u %

Izvor: Stanley Leung, 2004, Montreal

Page 15: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

PrirastPrirast svinjasvinja u kgu kg

Tjedni Tjedni Tjedni

2s 4s 6s 8g 10g Konačno

HO 0 11,791 11,354 14,029 10,050 12,429 11,931H2 2 12,02112,021 11,421 14,15414,154 10,522 12,67612,676 12,16012,160H4 4 11,663 12,59212,592 13,079 10,99610,996 12,425 12,151H6 6 11,983 12,325 12,629 10,496 12,588 12,004L0 0 10,900 11,454 12,525 9,325 12,200 11,281L2 2 11,021 11,333 12,221 11,542 11,675 11,558L4 4 11,404 12,204 12,904 9,942 12,992 11,889L6 6 11,571 12,292 12,296 10,733 12,350 11,849

Oznakahrane

Zeolit u %

Izvor: Stanley Leung, 2004, Montreal

Page 16: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

PotroPotroššnjanja hranehrane zaza 1 kg 1 kg prirastaprirasta = = konverzijakonverzija

Tjedni Tjedni Tjedni2s 4s 6s 8g 10g Konačn

oHO 0 1,810 2,320 2,240 3,005 2,830 2,441H2 2 1,815 2,368 2,210 3,000 2,795 2,438H4 4 1,808 2,140 2,332 2,805 2,888 2,395H6 6 1,775 2,163 2,365 2,868 2,878 2,410L0 0 1,975 2,495 2,520 3,335 3,105 2,686L2 2 1,920 2,508 2,685 2,983 3,360 2,691L4 4 1,938 2,365 2,488 3,190 2,950 2,568L6 6 1,990 2,380 2,708 3,080 3,215 2,675

Oznakahrane

Zeolit u %

Izvor: Stanley Leung, 2004, Montreal

Page 17: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

BolestBolest uzrokuzrokPeriod Period UdioUdio u u %%

ŽŽelueluččanianiččirir

UpalaUpalaplupluććaa

2/72 do 1/73 0 77 128 6 4 2,50 $

2/73 do 1/74 6 22 51 4 2,6 1,75 $

Smanjenje u %

71 % 60 % 33 % 35 % 30 %

SrSrččanaanaoboljenjaoboljenja

Mortalitet Mortalitet u %u %

Cijena Cijena kokošštanja tanja lijeliječčenja enja po glavipo glavi

Izvor: Keai farm, Morioka, Iwate prefecture, Japan (Torii, 1974), populacija 4000 svinja

Page 18: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

MikotoksiniMikotoksini

MikotoksiniMikotoksini susu metabolitimetaboliti gljivagljiva a a kojikoji mogumogu bitibiti mutagenimutageni, , genotoksigenotoksiččnini, , kancerogenikancerogeni,, mogumogu uzrokovatiuzrokovati akutnaakutnailiili kronikroniččnana otrovanjaotrovanja ((mikotoksikozemikotoksikoze) u ) u žživotinjaivotinja i i ljudiljudi

PostojiPostoji prekopreko 500 500 poznatihpoznatih mikotoksinamikotoksina

DugotrajnaDugotrajna izloizložženostenost niskimniskim razinamarazinama mikotoksinamikotoksina u u hranihrani momožžee smanjitismanjiti rezultaterezultate u u proizvodnjiproizvodnji i i reprodukcijireprodukciji

ŽŽivotinjeivotinje susu trajnotrajno izloizložženeene djelovanjudjelovanju viviššee mikotoksinamikotoksina istovremenoistovremeno odnosnoodnosno interakcijainterakcija izmeizmeđđuu mikotoksinamikotoksinaoteotežžavaava dijagnostikudijagnostiku

Rod Rod AspergillusAspergillus, 150 , 150 vrstavrstaAspergillusAspergillus flavusflavus

aflatoksinaflatoksin B1, B2, B2a B1, B2, B2a AspergilusAspergilus parasiticusparasiticus

aflatoksinaflatoksin B2, G1, G2, G2a B2, G1, G2, G2a OkratoksinOkratoksin -- sekundarnisekundarni metabolitmetabolit

Izvor: Izvor: InternetInternet,, 2013.2013.

Rod Rod PenicilliumPenicillium, 220 , 220 vrstavrsta, , OkratoksinOkratoksin -- sekundarnisekundarni

metabolitmetabolit

Rod Rod FusariumFusarium, 1000 , 1000 vrstavrsta, , FusariumFusarium verticillioidesverticillioides -- fumonizin fumonizin

FusariumFusarium graminearumgraminearum -- zearalenonzearalenon,,

Page 19: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

Normalno, odnosno “zdravo” zrno kukuruza sadrži u 1 g do 6.000.000 bakterija, 40.000 gljiva (plijesni) i do 50.000

kvasaca

Monokultura ili ponovljeni uzgoj kukuruza pomaže širenjuplijesni i porastu aflatoksina na zrnu

•• RanijiRaniji hibridihibridi kukuruzakukuruza -- popožželjnieljni

•• HibridiHibridi u u tiputipu polutvrdunacapolutvrdunaca i i kvalitetnihkvalitetnih zubanazubana

•• FiziFiziččkaka svojstvasvojstva zrnazrna –– debljideblji perikarpperikarp, , susu fizifiziččkaka barijerabarijera zaza gnjilognjiloććuu

•• ČČvrstovrsto pripijenapripijena komukomuššinaina i i polopoložženostenost klipaklipa

•• StraniStrani rezultatirezultati pokazujupokazuju dada susu hibridihibridi otvorenogotvorenog klipaklipa sadrsadržžavaliavali dvaputdvaput veveććuu koncentracijukoncentracijuaflatoksinaaflatoksina, ,

•• NapadNapad kukuruznogkukuruznog moljcamoljca--ooššteteččenjeenje zrnazrna--šštetateta odod mikotoksinamikotoksina, ,

•• OstavljanjeOstavljanje kukuruzakukuruza u u poljupolju zaza proljetnuproljetnu berbuberbu neprihvatljivneprihvatljiv jeje postupakpostupak jerjer povisujepovisuje razinurazinuaflatoksinaaflatoksina u u zrnuzrnu

Kada je biljka pod stresom (povišene temperature, suša, oštečenja od kukaca),gljive stvaraju veće količine mikotoksina.

Izvor: Izvor: GrbeGrbeššaa, 2013., 2013.

Page 20: Primjena prirodnih zeolita u poljoprivredi

Izvor: Internet, 2013.Izvor: Internet, 2013.Izvor: Internet, 2013.Izvor: Internet, 2013.