of 31/31
VAŽNOST OPRAŠIVAČA U POLJOPRIVREDI Špigl, Dominik Undergraduate thesis / Završni rad 2015 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of agriculture / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:345536 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-24 Repository / Repozitorij: Repository of the Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek - Repository of the Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek

VAŽNOST OPRAŠIVAČA U POLJOPRIVREDI

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of VAŽNOST OPRAŠIVAČA U POLJOPRIVREDI

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of agriculture / Sveuilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:345536
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Repository of the Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek - Repository of the Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek
1. Izv.Prof. Siniša Ozimec, predsjednik
2. Prof.dr.sc. Zlatko Puškadija, mentor
3. Prof.dr.sc. Tihomir Florijani lan
Osijek,2015.
SADRAJ
3. MEDONOSNA PELA………………………….………………..4
4. SOLITARNA PELA……………………………….…………….9
5. BUMBARI……………………………………………..…...….....12
7. ZAKLJUAK………………………………………………….....20
8. LITERATURA…………………………………………………...21
9. SAETAK……………………………………………………..…22
10. SUMMARY……………………………………………………....23
1. UVOD
U prirodi obitava velik broj kukaca bez kojih ivot jednostavno ne bi bio mogu. Rije
je o kukcima oprašivaima. Od svih kukaca oprašivaa svakako su najpoznatije pele. One
postoje ve gotovo 110 milijuna godina, a ovjek je njihov višestruki potencijal poeo
primjeivati i koristiti tek unazad nekoliko tisua godina. Ovi korisni kukci razvili su se na
podruju Afrike, Europe i Bliskog istoka, pa se stoga dijele na afrike, europske i orijentalne
podvrste. Meu prvim narodima koji su spoznali korist kukaca oprašivaa su drevne Maye
koje su drale pele radi oprašivanja svojih nasada, a njihovi su šamani duboko poštivali
pele smatrajui da svaka od njih ima dušu. Stari Egipani su smatrali da su pele nastale od
suza boga Ra, dok su Grci smatrali da su pele uvale vrhovnog boga Zeusa i hranile ga
medom dok je bio mali. Svojevremeno je ak i Albert Einstein tvrdio: „Kada bi pele nestale
ovjeku bi ostalo etiri godine ivota“, a zanimljivo je da je i Nikola Tesla u svojim radovima
spominjao pele i pelinje društvo, te organizaciju unutar njega kao jedno savršenstvo koje bi
i ovjeanstvo trebalo postii na vrhuncu svog razvoja. Zanimljiv je i podatak da gotovo
treina hrane koju koristi ovjek, na direktan ili indirektan nain ovisi o pelama. Oprašivanje
ili polinacija je najbitniji faktor koji utjee na rodnost biljnih vrsta. Postoje dva naina
oprašivanja, a to su autopolinacija koja se odvija unutar iste sorte, te alopolinacija koja se
odvija izmeu sorti, a oba naina se mogu obavljati sa ili bez posrednika. Za voke, te
ratarske i povrtlarske kulture openito su najznaajnije anemofilna (pomou vjetra) i
entomofilna (pomou kukaca) polinacija. Oprašivanjem se openito poveava broj zametaka i
kvaliteta proizvoda. Oprašivanjem ratarskih i industrijskih kultura dolazi do poveanja
postotka ulja i proteina, dok se u voarstvu poveava udio plodova prve klase što je dokazano
na mnogim vrstama voa poput jabuke, šljive, trešnje, jagode i kivija. Od izuzetnog znaaja je
i primjena kukaca oprašivaa u sjemenarstvu, jer se na taj nain znatno poveava prinos, te
klijavost sjemena, osobito kod leguminoza.U svijetu su osim pela i bumbara poznati i drugi
oprašivai poput razliitih leptira, kornjaša, dvokrilaca i resiara, ali i razliite ptice (kolibrii,
medojedi), sisavci (šišmiši), gušteri, abe, ribe, raii na podvodnim cvjetnicama, te još
pojedini kralješnjaci i beskralješnjaci. U našem podneblju najvaniji kukci oprašivai,bez
kojih bi bavljenje poljoprivredom, a naroito voarstvom, bilo nemogue su medonosne
pele, solitarne pele i bumbari. Oprašivai su danas ugroeniji nego ikad. Uzroci smanjenja
brojnosti oprašivaa su raznoliki, a gotovo se svi tiu utjecaja ovjeka. Oneišenje okoliša,
uništavanje prirodnih staništa i nemilosrdna sjea šuma, te pretjerano i nesavjesno korištenje
insekticida, a posebno opasnih neonikotinoida, doveli su oprašivae, prvenstveno one
2
nastanjene u prirodi, na rub opstanka. Iz tih razloga se danas sve eše poduzimaju mjere radi
njihovog ouvanja poput gradnje nastambi ili osiguravanja mjesta i materijala za njihovu
izgradnju, te educiranja poljoprivrednih proizvoaa o vanosti oprašivaa i njihovog
ouvanja, te njihovoj nezamjenjivoj ulozi u poljoprivredi openito.
Slika 1: Razliiti oprašivai
2. MATERIJAL I METODE
Prilikom izrade završnog rada korištene su metode kojima se planski istraivala
zadana tema u svrhu ostvarivanja zadanog cilja. Korištene su metode indukcije i dedukcije a
cilj je bio prikupljanje što više podataka o oprašivaima u poljoprivredi i njihovoj vanosti,
pomou kojih bi se stvorila svojevrsna baza znanja. Prema definiciji znanstvena metoda je
skup razliitih postupaka kojima se znanost koristi u istraivakom radu da bi istraila i
izloila rezultate znanstvenog istraivanja. Prilikom istraivanja poštivane su postavke
objektivnosti, pouzdanosti, preciznosti, sustavnosti i openitosti. Objektivnost podrazumijeva
nepristranost, neutralnost i pravednost prema objektu istraivanja, dok je jedan od glavnih
preduvjeta za objektivan stav, dobra informiranost. Objektivnost se ocjenjuje javnim i
kritikim razmatranjem. Pouzdanost izvora i preciznost informiranja i iznošenja podataka
vani su radi boljeg shvaanja istraivane grae. Metoda indukcije, od pojedinanog ka
opem omoguava prikupljanje velikog broja informacija koje ukupnoj slici daju
vjerodostojnost, dok dedukcija opa saznanja pretvara u pojedinana ili nas pak navodi na
stvaranje novih opih spoznaja. U radu su korišteni i elementi povijesne metode te metode
klasifikacije i deskripcije.
Cilj je bio formiranje baze znanja o vanosti razliitih oprašivaa u poljoprivredi, prikupljanje
injenica i slikovno predoavanje istih, kao svojevrsne polazne toke za daljnje prouavanje,
te prikupljanje podataka i informacija koje mogu posluiti kao temelj buduem istraivanju.
4
Od svih oprašivaa najvaniji i svakako najpoznatiji oprašiva je upravo medonosna
pela. Prema znanstvenoj klasifikaciji pripada redu opnokrilaca (Hymenoptera), porodici
pela (Apidae), te rodu medonosne pele (Apis).Pele su društveni insekti i ive u društvima s
ak nekoliko desetaka tisua jedinki. Jedno pelinje društvo sastoji se od jedne matice,
nekoliko tisua radilica, te nekoliko stotina trutova koji se pojavljuju u proljee ili ljeto. ivot
u zajednici pelinjem društvu jami sigurnost, uspješnu obranu od neprijatelja, mogunost
razmnoavanja, te skupljanja velikih koliina meda i peludi potrebnih za ivot i razvoj
pelinjeg društva. Mlade pele u košnici obavljaju razliite zadatke poput hranjenja liinki,
odravanja istoe i provjetravanja košnice, preuzimanja i prerade nektara u med, pa se
nazivaju neletaicama. Kada proe 18 do 20 dana od izlijeganja pele izlijeu van iz košnice
te zapoinju sa skupljanjem peludi, nektara i vode.Njih nazivamo pelama letaicama ili
izletnicama.Zanimljivo je da samo jedna pelinja zajednica tijekom jednog jedinog dana moe
posjetiti ak do 3 milijuna cvjetova. Zbog te izvanredne sposobnosti zaslune su za obavljanje
ak 80-85% ukupnog oprašivanja, dok preostalih 15-20% otpada na ostale oprašivae
(solitarne pele, bumbari, leptiri). Prema nekim istraivanjima, u našim uvjetima medonosna
pela oprašuje 75% do 94% voaka. Moglo bi se rei da su pele i biljke toliko povezane da
se nadopunjuju u zajednikom ivotu tako što su pele graom prilagoene cvjetovima koji su
pak graom, bojom i mirisom prilagoeni pelama. Cvjetni prah koji je sastavljen od zrnca
peludi (koja predstavljaju muške spolne stanice) je za pele vaan izvor bjelanevina, masti,
vitamina i mineralnih soli koji ine glavni dio pelinje ishrane, te ishrane liinki. Tijelo pele
prekriveno je mnogobrojnim dlaicama, dok na etvrtom lanku stranjih nogu imaju
udubljenja omeena dugim dlaicama koje ine košarice, a sve u svrhu skupljanja peludi.
Nektar koji se nalazi u cvjetovima biljaka, a lue ga lijezde duboko u cvijetu, ima zadatak
privlaenja pela svojim mirisom. Jarko obojeni ašini listii takoer imaju jak utjecaj na
poveanje atraktivnosti cvjetova za pele. Kako bi pela došla do nektara mora ui u cvijet, te
pritom dodirnuti prašnike i tuak, pa tako doe do oprašivanja prenošenjem peludi na njušku
tuka. U samo jednom navratu, pela u košnicu unese 20 do 25 miligrama peludi s 3 do 4
milijuna zrna peludi, a tijekom jednog dana e posjetiti 2000 do 2800 cvjetova. (Ševar, 2005.)
5
Aktivnost pela najviše ovisi o vremenskim imbenicima i temperaturi zraka. Pele su
najaktivnije povedrom, sunanom i toplom vremenu pri temperaturi zraka oko 20° C. Tada
lete ak 3 - 4 kilometra u krugu košnice. Po oblanom vremenu pele postaju aktivne pri
temperaturama 12-14° C, a po vjetrovitom, kišovitom i hladnijem vremenu aktivnost im
znatno opada, pa tada lete svega 200-300 metara u krugu košnice. Najoptimalniji prostor za
dobro oprašivanje je oko 400 metara u krugu košnice. Medonosna pela prezimljuje u jakim
zajednicama, što ih ini najmnogobrojnijim oprašivaima u proljee. Medonosne pele se
mogu uspješno prenositi s jedne lokacije na drugu radi ravnomjernog oprašivanja veih
površina ili oprašivanja neke druge površine na udaljenijoj lokaciji. Zbog ove osobine
medonosne pele u manjoj mjeri stradavaju od uporabe insekticida nego ostali oprašivai
poput solitarnih pela i bumbara.
6
3.1. Vanost medonosne pele
U voarstvu se esto primjenjuje i dresura pela radi oprašivanja pojedine kulture.
Obavlja se na nain da se cvjetovi odreene biljke potapaju u šeerni sirup preko noi kako bi
otpustili aromu. Prije nego što pele ujutro napuste košnicu prihranjuju se sa 100 mililitara
takvog sirupa, te one tijekom dana kreu u potragu za nektarom dotine biljke. Unato tome,
medonosnoj peli su cvjetovi odreenih biljaka više ili manje privlani, pa je tako primjerice
za oprašivanje kruške potrebno ak pet zajednica po hektaru zbog manje atraktivnosti njihova
cvijeta, dok je za šljivu, jabuku ili višnju potrebno tri zajednice po hektaru. Za uspješno
oprašivanje kruške, marelice, trešnje i kivija potrebno je u vonjaku razmjestiti 16 košnica po
hektaru. Pri oprašivanju suncokreta pomou medonosne pele prinos se poveava do 30%, a
pri oprašivanju uljane repice prinos raste 15 – 20%. (Puškadija, 2000.)
Slika 3: Veza udaljenosti košnica od vonjaka i prinosa
Izvor:www.xtremehorticulture.blogspot.com/2015_03_29_archive.html
Izvor: www.ars.usda.gov/Research/docs.htm?docid=18366
Izvor:www.extension.umd.edu/growit/pollination-problems-vegetables
9
4. SOLITARNE PELE (Osmia rufa, O. cornuta, O. coerulescens, O. leaiana)
Solitarne pele (pele zidarice ili samotarke) su divlje pele. One su vrlo znaajni
oprašivai u voarstvu iz razloga što oprašivanje vrše i za vrijeme niskih temperatura, pa se
pojavljuju ve u rano proljee pri temperaturama od 8°C. Zbog te izuzetne znaajke voari,
osobito oni koji se bave ekološkim voarstvom, solitarnim pelama pridaju sve veu panju.
Takoer znaajna prednost u odnosu na medonosnu pelu je izrazita uinkovitost pri
oprašivanju. Tako primjerice samo jedna enka vrste Osmia rufa ima uinkovitost jednaku
uinkovitosti ak 120 letaica medonosne pele Apis mellifera. Za oprašivanje jednog hektara
nasada jabuke potrebno je 60 000 radilica medonosne pele, dok je za istu površinu potrebno
svega 500 enki solitarne pele. Zanimljivo je da jedna solitarna pela Osmia spp.tijekom
jednog dana moe posjetiti ak 5600 cvjetova što ju ini najuinkovitijim oprašivaem na
našim prostorima. (Ševar, 2005.) Osobitost solitarnih pela je da za razliku od medonosnih
pela ne ive u košnicama, ne roje se, miroljubive su i ne ubadaju, ne proizvode med, te
nemaju maticu i radilice, ve same polau jaja i stvaraju potomstvo, a svoja gnijezda
pregrauju i zatvaraju blatom.Solitarne pele nastanjuju šupljikave cigle, barske trstike
(Phragmites australis), ešljugovine, te izbušene drvene i siporeks blokove. Raspored takvih
nastambi je vrlo bitan na veim površinama jer solitarne pele lete svega 200-250 metara u
krugu svoje nastambe. Uobiajen je raspored nastambi na svakih 100 metara u cik cak
rasporedu.Tijekom svog ivotnog ciklusa polau 20 do 30 jajašaca u prethodno odabrane i
oišene duplje drveta, cigle ili trstike. Nakon toga prave zid od blata, te unesu pelud i
nektar.Unutar tunela u kojem pravi gnijezdo napravit e 6-8 (maksimalno 15) stanica u nizu
na navedeni nain.Veina ivotnog vijeka im protekne u skupljanju materijala za pravljenje
gnijezda i osiguravanje hrane za razvoj potomstva. Nakon polijeganja jaja ugibaju, a iz
poloenih jaja e se razviti naješe 6-8 novih jedinki.Sve se to dogaa unutar 10 do 12
tjedana njihovog ivota.
Na ivot solitarnih pela najnegativniji utjecaj ima upravo ovjek, prvenstveno svojim
neodgovornim ponašanjem i uništavanjem staništa. Sve je manje drvenih kua koje su sluile
kao stanište ovim korisnim pelama, dok se sve više primjenjuju novi materijali pri izgradnji
koji im onemoguuju gradnju gnijezda. Takoer, napadaju ih i bolesti od kojih je
najznaajnija vapnenasto leglo, te nametnici poput nametnike muhe, grinja i nekoliko vrsta
parazitoida, te nekoliko vrsta mrava i kukcojednih ptica. Iako na njihovu brojnost najlošiji
utjecaj ima ovjek, istovremeno im je ovjek i najvei zaštitnik, jer u zadnje vrijeme sve više
raste spoznaja o nezamjenjivosti ovih znaajnih oprašivaa u prirodi, te mogunosti pojave
velikih ekoloških i ekonomskih problema ako im ne pomognemo na vrijeme.
11
4.1. Vanost solitarne pele
Od ukupno dvadesetak pripadnika ovoga roda u Hrvatskoj su najznaajnije Osmia rufa
i Osmia cornuta. Posebice su vane za oprašivanje krušaka jer cvjetovi kruške lue miris
amin kojeg medonosna pela ne voli. Tijelo ovih pela prekriveno je gusto rasporeenim
dlakama, osobito s trbušne strane, te pomou njih skupljaju pelud po cijelom tijelu. Unato
tome što ne preferiraju biljnu vrstu nisu u kompeticijskom odnosu s ostalim oprašivaima, a
njihov znaaj najviše dolazi do izraaja u podrujima na kojima u krugu od 3 do 5 kilometara
nema medonosnih pela jer tada preuzimaju ulogu glavnog oprašivaa. Zbog uzlijetanja na
niim temperaturama efikasnost im je 80 do 100 puta vea nego kod pela medarica, a
posebice pri oprašivanju ranocvatuih biljaka poput marelice, badema i trešnje. (Ševar, 1999.)
Slika 8: Primjer dobrog i lošeg oprašivanja kod kruške
Izvor:www.abeilles.techno-science.ca/francais/les-abeilles/la-pollinisation/effets-sur-
fruits.php
12
5. BUMBARI (Bombus spp.)
Bumbara u prirodi postoji nekoliko vrsta, pa tako razlikujemo livadne, šumske,
planinsko-šumske, vone, vrtne, te druge bumbare. U Hrvatskoj postoji 71 podvrsta bumbara
unutar 22 vrste. Bumbaru se tek od nedavno pridaje vanost kao jednom od najznaajnijih
oprašivaa pokraj pela medarica i solitarnih pela. Budui da je jedini nedostatak bumbara u
vrijeme cvatnje njihova relativno mala brojnost, 1987. godine u Belgiji su se bumbari poeli
uzgajati u kontroliranim uvjetima. Ubrzo zatim, 1988. poelo ih se primjenjivati u
Nizozemskoj radi oprašivanja usjeva rajice. Tada su se koristili tek na 3% površina, da bi se
ve 1992. primjenjivali na svih 100% površina namijenjenih uzgoju rajice, pa je tako
Nizozemska postala uzorni primjer korištenja ovog korisnog kukca u poljoprivrednoj
proizvodnji.
Izvor:www.kebet.net/index.php/zasto-bumbari
Bumbari se za razliku od ostalih oprašivaa poput medonosne pele odlino snalaze u
zatvorenim prostorima poput staklenika i plastenika i to tijekom cijele godine. Pri visokim
temperaturama u zatvorenom prostoru medonosne pele se poinju ponašati nervozno i
nasrtljivo, dok kod bumbara takvi sluajevi nisu zabiljeeni. Takoer, bumbari u pravilu nee
napadati i ubadati u blizini svoje košnice, tj. kod njih nije prisutna aktivna obrana kao kod
medonosne pele, ve ubod primjenjuju kao krajnje sredstvo iskljuivo u nunoj obrani. alac
13
imaju matice i radilice, a trutovi ga uope nemaju. Pri ubodu se oslobaa znatno manje otrova
nego pri ubodu medonosne pele, a sam alac nema kontrakukicu, pa se moe više puta
koristiti. U sluaju kada do uboda ipak doe, ak i ako se radi o ubodu matice, taj ubod nee
posluiti kao signal za napad ostalim lanovima zajednice, što je inae sluaj kod medonosne
pele. Ubod ima samo lokalno djelovanje i nije opasan.
Što se tie samog oprašivanja bumbari kao oprašivai imaju mnoge prednosti u odnosu na
medonosnu pelu. Tako primjerice uzlijeu na niskim temperaturama ve pri 5° C, i to ak i
po kišovitom i oblanom vremenu, te pri brzinama vjetra ak do 70 km/h. Usporedbe radi,
medonosne pele su onemoguene u letu ve pri brzini vjetra od 30 km/h. Takoer, vrlo je
znaajna prednost vea brzina prenošenja peludi s cvijeta na cvijet i krupnoa tijela koje je
prekriveno dugim i gusto rasporeenim dlaicama, te zbog toga prenosi znatno vee koliine
peludi. Nisu izbirljivi ni po pitanju cvjetova s kojih e skupljati pelud, pa tako naješe
skupljaju pelud s onih cvjetova koji su im najblii, a samo jedan bumbar dnevno moe
posjetiti 4500 do 5600 cvjetova. (Ševar, 2005.)
Moda je od svih navedenih prednosti u odnosu na ostale oprašivae najvea prednost to što
zajednice bumbara ne napadaju nikakvi nametnici, pa ih nije potrebno ni tretirati kemijskim
preparatima što ih ini idealnim oprašivaima u ekološkoj proizvodnji.
U prirodi matica kao nastambu odabire napuštenu mišju rupu, neku drugu šupljinu, ili pak
gustu travu u kojoj e napraviti gnijezdo i poloiti jajašca.Kad se iz jajašaca izlegu radilice,
matica prestaje skupljati pelud, te zapoinje posao polaganja jajašaca dok sve ostale aktivnosti
preuzimaju radilice. Nešto kasnije pojavljuju se i trutovi. Mlade matice se sparuju i
pripremaju za zimu, dok stara matica, radilice i trutovi postupno ugibaju.
14
5.1. Vanost bumbara
Bumbari se danas kao oprašivai koriste za vei broj povrtnih i vonih kultura, te u
sjemenskoj proizvodnji. Najviše se upotrebljavaju radi oprašivanja rajice, ali i drugih
povrtnih kultura poput paprike i krastavaca. Što se tie voaka, najveu primjenu imaju pri
oprašivanju krušaka, marelica i bobiastog voa, a u sjemenskoj proizvodnji se koriste za
oprašivanje djeteline, posebice lucerne, zatim mrkve, te razliitih kupusnjaa.
Rajica
Bumbari se danas koriste za oprašivanje vonih i povrtlarskih kultura, a posebice u uzgoju
rajice, i to zbog takozvanog „buzz“ efekta ili efekta brujanja. Taj efekt podrazumijeva
stvaranje vibracija koje doseu i do 400 hertza, a to je frekvencija pri kojoj se dogaaju
vibracije koje omoguuju oplodnju kod rajice. Na taj nain se stvaraju krupniji i ujednaeni
plodovi, a produktivnost raste za 17-25%. Obino se koriste tri velike zajednice po hektaru.
Slika 10: Primjer loše oprašene rajice
Izvor:www.agdev.anr.udel.edu/weeklycropupdate/?tag=pollination
15
Paprika
Pri uzgoju paprike u zatvorenim prostorima dolazi do nepotpune oplodnje i izostanka razvoja
sjemena, zbog ega kasnije poinje razvoj plodova, te se javlja smanjenje promjera pri peteljci
tj. najširem dijelu.
Kako bi se to izbjeglo uvode se bumbari kao oprašivai i dogaa se potpuna oplodnja
cvjetova. Zbog pravilne oplodnje plodovi paprike e se normalo razvijati, bit e mesnatiji, širi
pri peteljci, te openito bolje kvalitete. Preporua se korištenje jedne male zajednice na 1500
kvadratnih metara.
Slika 11: Primjer ploda paprike iz oploenog i neoploenog cvijeta
Izvor:www.kebet.net/index.php/oprasivanje
16
Krastavac
Bumbari se koriste za oprašivanje cvjetova sitnih krastavaca namijenjenih za kiseljenje, i to
pomou jedne zajednice na 500 kvadratnih metara usjeva.
Slika 12: Primjer dobrog i lošeg oprašivanja kod krastavca
Izvor:www.extension.umd.edu/growit/pollination-problems-vegetables
Djetelina
Za uspješno oprašivanje jednog hektara crvene djeteline potrebno je 3 do 7 bumbarskih
nastambi sa 100 do 300 bumbara po nastambi.
Voe
Bumbari se prvenstveno koriste za oprašivanje kruške koja nije toliko atraktivna medonosnoj
peli, marelice zbog rane cvatnje pri moguim nestabilnim vremenskim uvjetima, te
jagodiastog i bobiastog voa poput ogrozda, brusnice, borovnice i ribiza. Za oprašivanje
jagoda koristi se jedna mala zajednica na površinama od 500 metara kvadratnih ili jedna
17
velika zajednica na 1500 metara kvadratnih, dok se kod svih ostalih navedenih vrsta voa
koristi deset velikih zajednica po hektaru.
Slika 13: Primjer dobrog i lošeg oprašivanja kod jagode
Izvor:www.news.sciencemag.org/plants-animals/2013/12/better-berry-thanks-bees
Košnice s kolonijama bumbara moraju biti smještene 0,5 do 1 metar iznad razine tla u
horizontalnom poloaju, te moraju biti zaštiene od direktnog utjecaja suneve svjetlosti,
oborina i drugih nepogoda.Prvo otvaranje košnice najbolje je obaviti nou. Nakon instaliranja
košnice, ona se ne bi smjela premještati niti bezrazlono pomicati i pri tome uznemiravati
6. PELE REZAICE (Megachila rotundata)
Pele rezaice poznate su po tome što svoja gnijezda prave od izrezanih komadia
listova, te u njih polau jajašca. Liše za izradu gnijezda reu mandibulama, a naješe
izrezuju liše rua. Imaju glatki alac, ali su miroljubive i rijetko bodu.Ako ipak doe do
uboda, nije bolan poput uboda medonosne pele.
Slika 14: Pela rezaica
Nezamjenjive su u oprašivanju lucerne, koja nakon takvog oprašivanja postie
klijavost sjemena i do 99%, a prinosi rastu na 900 kilograma po hektaru. Bez korištenja pela
iz roda Megachile prinos je svega 300 kilograma sjemena po hektaru, dok mu je klijavost tek
75%. Svojevremeno je na istarskim uzgajalištima sjemenske lucerne glavni oprašiva bila
upravo ova korisna pela. Koriste se i pri proizvodnji sjemenskog luka i mrkve. Dobro se
snalaze u zatvorenim prostorima, pa se stoga esto koriste u plastenicima i staklenicima.
20
7. ZAKLJUAK
Iz svega navedenog u ovom završnom radu moemo zakljuiti da je uloga oprašivaa
izuzetno velika i to je neosporna injenica. Njihova uloga nešto je što se tisuama godina
uzima kao prirodna predodreenost, smisao njihova postojanja, rekli bismo zdravo za gotovo.
Ipak, razvojem i napretkom civilizacije ovjek je djelomice svojim aktivnostima narušio
prirodnu ravnoteu koju je neophodno ponovo uspostaviti ako elimo da civilizacija opstane.
Porast broja stanovništva u svijetu uzrokuje i porast potreba za hranom pa se namee
imperativ proizvodnje kvalitetne hrane u velikim koliinama, što nee biti mogue bez
pomoi tih malih, vrijednih insekata. Bez obzira koliko ovjek razvio tehnologiju i usavršio
produktivnost, nije uspio adekvatno nadomjestiti ulogu prirodnih oprašivaa. Zamjenski,
umjetni naini oprašivanja pokazali su se kao nedostojna zamjena jer prinosi ni kvalitetom ni
kvantitetom nisu mogli parirati onima koji su oprašivani prirodnim putem.
Namee se zakljuak da emo zaštitom i ouvanjem prirodne ravnotee pomoi i sebi i ovim
dragocjenim insektima da još dugo uivamo u plodovima njihova rada za koji ne trae drugu
plau osim te da im omoguimo okruenje bez otrova i agresivnih kemikalija koje im nanose
ozbiljnu štetu, a kako njima, budimo svjesni, tako i nama.
21
8. LITERATURA
1. Delaplane, Keith S., Mayer, Daniel F.,(2000.):Crop Pollination By Bees, CABI
Publishing
2. Puškadija, Z., Ozimec, S.,(2000.): Oprašivanje biljaka i prednosti pele pred
ostalim oprašivaima, Hrvatska pela asopis HPS
3. Rogulja, D. (2012.): Oprašivai na putu bez povratka jer ih ubijaju „pravednici“
ubiljnoj proizvodnji, dostupno
na:http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Veterinarstvo-i-
entomologija/opraivai-na-putu-bez-povratka-jer-ih-ubijaju-pravednici-u-biljnoj-
proizvodnji.html(10.07.2015.)
4. Ševar, Marija (1999.): Pele samotarke, Osmia comuta i Osmia rufa, potencijalni
oprašivai voaka, bilten HZPSS, br 24: 7-8
5. Ševar, Marija (2002.): Solitarne pele kao oprašivai, Letak HZPSS
6. Oprašivanje bumbarima, dostupno na:
http://pseno.hr/zastita-bilja/bioloska-zastita-bilja-koppert/oprasivanje-
http://www.savjetodavna.hr/savjeti/22/38/pcela-kao-oprasivac-u-
vocnjaku/(14.07.2015.)
c/102007126(12.07.2015.)
https://extension.umd.edu/growit/pollination-problems-vegetables(14.07.2015.)
http://www.kebet.net/index.php/primjena-bumbara(19.07.2015.)
file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/047_054_05_M_Sevar_Problemi_oprasivan
http://www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/solitarne_pcele web.pdf
9. SAETAK
Uloga oprašivaa je od nezamjenjive vanosti za ivot na zemlji openito, pa tako i za
poljoprivredu. Najpoznatija meu njima, svakako je medonosna pela, a zajedno s drugim
oprašivaima ona obavlja zadau od izuzetne vanosti, zadau iji je rezultat hrana na našem
stolu, opstanak biljnih vrsta, a bez pretjerivanja moemo rei, i opstanak ivota na Zemlji.
Više od 110 milijuna godina ljudi i pele ive jedni uz druge i dijele prednosti takvog
suivota, iako ovjekova intenzivnija eksploatacija pela see tek nekoliko tisua godina u
povijest. Pele su se razvile na podrujima Afrike, Europe i Bliskog Istoka, a danas su
udomaene u svim krajevima svijeta. Tijekom povijesti štovali su ih kao boanska stvorenja,
cijenili njihove proizvode i koristili ih ak i u narodnoj medicini. Danas na pelu gledamo s
jednako puno poštovanja, uviajui da postojanje ovih malih kukaca odrava naš ekosustav.
Usredotoimo li se samo na njihovu funkciju oprašivanja moemo rei da je dokazano kako
su plodovi oprašivani od strane kukaca po svojim svojstvima puno bolji i kvalitetniji nego oni
kod kojih je oprašivanje obavljeno nekom drugom metodom. Osim pela u procesu
oprašivanja sudjeluju i brojni drugi kukci poput leptira, dvokrilaca i kornjaša. Nama
najpoznatiji i najbliskiji, osim medonosnih pela su bumbari i divlje ili solitarne pele. Njihov
opstanak je ugroen zbog velikog oneišenja i korištenja agresivnih kemikalija u intenzivnoj
poljoprivredi, povrtlarstvu i voarstvu. Mjere koje se poduzimaju u cilju njihova oporavka i
opstanka velikim dijelom se oslanjaju na savjesnu ovjekovu aktivnost, educiranost i
odgovorno postupanje. Uoena je i vanost divljih ili solitarnih pela koje gotovo uope ili u
vrlo malom opsegu zahtijevaju ovjekovu intervenciju u njihovom ivotu, a korist od
njihovih aktivnosti je višestruka. Isto tako, bumbari nisu samo likovi iz djejih pjesmica i
crtanih filmova, nego ozbiljni akteri u procesu oprašivanja, a prednosti poput izdrljivosti i
otpornosti ine ih pravim malim radnim strojevima. Dobra stvar je ta da je ovjek na vrijeme
uoio potrebu da se više osloni na prirodu i pomo koja dolazi iz nje i da e, nadajmo se,
uvaavati ulogu koju ovi vrijedni, dragocjeni kukci imaju u našim ivotima i u ivotu cijelog
planeta.
24
10. SUMMARY
The role of pollinators is of irreplaceable importance for life on Earth in general , as
well as for agriculture. The most famous among them is the honey bee , and along with other
pollinators it performs the task of great importance , the task which brings the food on our
table , the survival of plant species , and without exaggeration, we can say the survival of life
on Earth.More than 110 million years, humans and bees live side by side and share the
benefits of such co-existence, although human intensive exploitation of bees goes back only a
few thousand years in history. Bees have developed in areas of Africa, Europe and the Middle
East,and today are domesticated in all parts of the world. Throughout history,people
worshiped them as divine beings, appreciate their products and use them even in folk
medicine.
Today we look at the bee with great respect, recognizing that the existence of these small
insects maintains our ecosystem. If we focus only on their function in pollination we can say
it is proved that the fruits pollinated by insects by their characteristics are much better quality
than those in which the pollination isperformed by some other method. Besides the bees, in
the pollination process are involved many other insects such as butterflies, flies and beetles.
The most famous and closest to us, except honey bees, are bumblebees and wild bees also
known as solitary bees. Their survival is at risk due to the high pollution and the use of
aggressive chemicals in intensive agriculture, horticulture and fruit growing. Measures taken
with intention to their recovery and survival, largely relies on the conscientious human
activity,education and responsible behavior.
There was the importance of wild bees that do not require, or require in a very small range,
human intervention in their lives, and the benefits of their activities are multiple. Similarly,
bumblebees are not just characters from nursery rhymes and cartoons, but serious actors in the
process of pollination, and advantages such as durability and resistance make them real little
work machines. The good thing is that the man at the time recognized the need to rely more
on the nature and the help that comes from it , and that will , hopefully , respect the role that
these valuable , precious insects have in our lives and in the life of the entire planet .
25
4. Primjer lošeg oprašivanja kod šljive.................................................................7
5. Primjer dobrog i lošeg oprašivanja kod maline................................................7
6. Primjer lošeg oprašivanja kod lubenice............................................................8
7. Solitarna pela................................................................................................10
9. Bumbar...........................................................................................................12
12. Primjer dobrog i lošeg oprašivanja kod krastavca.........................................16
13. Primjer dobrog i lošeg oprašivanja kod jagode.............................................17
14. Pela rezaica................................................................................................18
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Dominik Špigl
Saetak: Uloga oprašivaa je vana za ivot na zemlji, pa tako i za poljoprivredu.
Najpoznatija meu njima je medonosna pela. Više od 110 milijuna godina ljudi i pele ive
jedni uz druge i dijele prednosti takvog suivota. Pele su se razvile na podrujima Afrike,
Europe i Bliskog Istoka, a danas su udomaene u svim krajevima svijeta.Postojanje ovih
malih kukaca odrava naš ekosustav. Dokazano je kako su plodovi oprašivani od strane
kukaca po svojim svojstvima puno bolji i kvalitetniji nego oni kod kojih je oprašivanje
obavljeno nekom drugom metodom. U procesu oprašivanja sudjeluju i brojni drugi kukci.
Nama najpoznatiji, osim medonosnih pela su bumbari i divlje ili solitarne pele. Njihov
opstanak je ugroen zbog velikog oneišenja i korištenja agresivnih kemikalija u intenzivnoj
poljoprivredi, povrtlarstvu i voarstvu. Dobra stvar je ta, da je ovjek na vrijeme uoio
potrebu da se više osloni na prirodu i pomo koja dolazi iz nje i da e, nadajmo se, uvaavati
ulogu koju ovi vrijedni, dragocjeni kukci imaju u našim ivotima i u ivotu cijelog planeta.
Kljune rijei: oprašivai, medonosna pela, bumbari, divlje ili solitarne pele
Summary:The role of pollinators is important for life on Earth in general ,as well as for
agriculture. The most famous among them is the honey bee. More than 110 million years,
humans and bees live side by side and share the benefits of such co-existence. Bees have
developed in areas of Africa, Europe and the Middle East,and today are domesticated in all
parts of the world. The existence of these small insects maintains our ecosystem. It is proved
that the fruits pollinated by insects by their characteristics are much better quality than those
in which the pollination is performed by some other method. In the pollination process are
involved many other insects. The most famous and closest to us, except honey bees, are
bumblebees and wild bees also known as solitary bees. Their survival is at risk due to the
high pollution and the use of aggressive chemicals in intensive agriculture, horticulture and
fruit growing. The good thing is that the man at the time recognized the need to rely more on
the nature and the help that comes from it, and that will , hopefully , respect the role that
these valuable , precious insects have in our lives and in the life of the entire planet.
Keywords: pollinators, honey bee, bumblebee, wild or solitary bee
Datum obrane: