Stres Na Poslu

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

OSIJEK

OSNOVE ORGANIZACIJETIMSKI ZADATAKlanovi tima:

1. Barbara prdi

2. sofija turjak

3. vedrana vdovjak

4. nikolina ivkovOSIJEK, 2011.

SADRAJ11.UVOD

22.DEFINICIJA STRESA

22.1.Pojam stresa

42.2.Stres na poslu

52.3.Uinci stresa na pojedinca

52.4.Uinci stresa na poduzee

62.5.Uzroci stresa

72.5.1.Okolinski imbenici

82.5.1.1.Interna okolina poduzea

92.5.1.2. Eksterna okolina poduzea

102.6.1. Organizacijski imbenici

112.7.1. Osobni imbenici

112.6. Model stresa

142.6.1. Prevencije stresa te upravljanje stresom

152.6.1.1. Prevencije stresa

162.6.1.2. Upravljanje stresom

162.6.1.2.1. Individualni pristup upravljanja stresom

182.6.1.2.2. Organizacijski pristup upravljanja stresom

192.6.1.2.3. Korporacijski wellness centri

252.7.Istraivanje stresnih situacija u kompaniji Ericsson Nikola Tesla

293.ZLOSTAVLJANJE NA POSLU

293.1.Vrste zlostavljanja na radnom mjestu

303.1.1.Istraivanje zlostavljanja na radnom mjestu

314.ZAKLJUAK

32LITERATURA

1. UVOD

Suvremeni su uvjeti poslovanja nametnuli potpuno nove trendove kako na tehnolokom tako i na poslovnom podruju. Oni su potaknuti globalizacijskim uincima koji se pojavljuju u drugoj polovici prologa stoljea.

Globalizacijski je uinak uvelike promijenio poslovni svijet, te ukoliko poduzea ele opstati te dugorono ostvarivati odreene koristi od svoga poslovanja nuan je zaokret u svim segmentima poslovanja usklaen s najnovijim trendovima koji zahtijevaju takove promjene. Sukladno temi seminarskog rada, predmet e prouavanja biti stres na poslu kako sa praktinog tako i sa teorijskog stajalita.

U skladu s potrebama seminarskog rada, pozornost e biti usmjerena na:

definiciju pojma stresa s razliitih aspekata

stres na radnom mjestu

uinci stresa na pojedinca i na organizaciju

uzroci stresa te njihova klasifikacija

model stresa

prevencija i upravljanje stresom.

Izuzev navedenog, biti e promatran i praktini dio koji je usmjeren na jedan mali segment teorijskog dijela seminarskog rada. Poslodavci jo uvijek nisu uvidjeli vanost zadovoljnih i zdravih djelatnika. U Republici je Hrvatskoj mali broj onih koji su prepoznali tu ulogu u stvaranju zadovoljavajuih performansi ukupnog poslovanja. Jedno od takovih poduzea Grupa je ito d.o.o. Osijek, koja je prvo poduzee u Republici Hrvatskoj koja uvodi korporacijske wellness centre kao jedan od naina smanjivanja razine stresa u radnom okruenju. Dananji uvjeti ivota i poslovanja, neminovno uz sebe nose i brojne druge pojave koje su predmet brojnih istraivanja i prouavanja. Jedna od njih je i stres koji se izuzev medicinske struke sve ee spominje i u strunoj literaturi vezanoj za poslovne sustave.

Danas, u suvremenim uvjetima poslovanja, radno je mjesto nepresuni izvor stresnih situacija za samog djelatnika odreenog poslovnog sustava. Te stresne situacije djeluju na produktivnost samog djelatnika te na njegove ukupne rezultate ostvarene u cjelokupnom poslovanju odreenog poslovnog sustava.

Stresne situacije u poslovnim sustavima nije mogue izbjei, iste je mogue umanjiti ili se pak istima prilagoditi. Kako umanjiti razinu stresnih situacija, odnosno kako im se prilagoditi biti e predmet prouavanja seminarskog rada. Na temelju teorijske i praktine analize biti e izvedeni zakljuni stavovi seminarskog rada. 2. DEFINICIJA STRESA

Prije same obrade pojma stresa na radnom mjestu ali i svih drugih pojmova koji se danas, neposredno veu za isti poput pojmova mobbinga i sindroma sagorijevanja na poslu, potrebno je obratiti pozornost na definiciju samog pojma stresa s medicinskog stajalita. Stresu se posebna pozornost posveuje od strane medicinske struke, no u posljednje vrijeme stres se sve ee spominje i na radnom mjestu.

Uvjeti su poslovanja takvi da su pred same djelatnike u velikom broju sluajeva postavljeni zahtjevi koji oni sukladno svojim kompetencijama, sposobnostima te dobi nisu u mogunosti zadovoljiti. Prouavajui dostupnu literaturu te strune asopise i promiljajui o stresu na radnom mjestu, nemogue je govoriti o stresu samo kod odreenih profesija. Danas je stres prisutan u svim profesijama i kod svih dobnih struktura bilo da je rije o uenicima, studentima te na posljetku samih djelatnika u poslovnim sustavima.

''Kako tvrtke smanjuju broj radnika, preostali radnici shvaaju da njihovi poslovi trae sve vie vremena i energije. Iz uzorka zaposlenika u Sjedinjenim Amerikim Dravama, dobiveni su rezultati da oni:''

smatraju da su prenapregnuti poslom 54%

smatraju da su shrvani koliinom posla 55%

nemaju vremena za razmiljanje 59%

nemaju dovoljno vremena za zavravanje zadataka 56%

moraju obaviti previe razliitih zadataka 45%.Prikupljajui potrebne materijale, pronaena su brojna istraivanja o stresu na razliitim radnim mjestima meu kojima se istiu:

socijalni radnici

prosvjetni djelatnici

lijenici

Pojam je stresa prisutan svuda oko nas, a shvaanje samog utjecaja istog na poslovanje prepoznato je i od strane poslodavaca u Republici Hrvatskoj.

2.1. Pojam stresaDananji uvjeti ivota i poslovanja, neminovno uz sebe nose i brojne druge pojave koje su predmet brojnih istraivanja i prouavanja. Jedna od njih je i stres koji se izuzev medicinske struke sve ee spominje i u strunoj literaturi vezanoj za poslovne sustave.

Sam pojam stresa nije jednostavno definirati budui da je isti razliito definiran od strane brojnih osoba koji su isti prouavali tijekom posljednjih dvadesetak godina. Tako je isti mogue definirati kao: ''mentalna, fizika i emocionalna reakcija na razliita stanja, promjene i zahtjeve koje doivljava neka osoba izloena razliitim zahtjevima kojima nije u mogunosti udovoljiti.''

Tijekom prouavanja pojma stresa promatrana su brojna iskustva svih koji su u neposrednom doticaju sa istim. Sukladno navedenom, tijekom godina, razvijane su brojne definicije stresa, te je isti tako mogue definirati u irem i uem smislu. ''U uem smislu stres je stanje pojedinca kod koga pojava koja uvjetuje stres nastupa trenutano, a isto tako taj stres nestaje u trenutku kada nestane pojava koja je to stanje kod pojedinca izazvala ili kad protekne odreeno razdoblje od dogaaja ili pojave koja je prouzroila stanje stresa kod neke osobe. Takvo stanje naziva se akutnim ili trenutnim stresom.''

Izuzev akutnog ili trenutnog stresa, u strunoj se literaturi pronalazi i pojam kroninog stresa. Kronini je stres pojam kojim se definira psihiko stanje osobe koja je due vremena pod utjecajem brojnih dogaaja koji izaziva stanje kroninog stresa. Kao jedna od definicija stresa svakako je i ona koja kae kako se stres moe definirati kao svaka promjena koja od pojedinca zahtjeva promjenu i prilagodbu ponaanja novim uvjetima. Govorei o promjenama koje uzrokuju stresno ponaanje, iste ne moraju biti negativnog karaktera. I promjene pozitivnog karaktera mogu uzrokovati stresno stanje, te ih je kao takve potrebno uvaavati prilikom promatranja stresnih uzroka.

''Stres kod pojedinca izaziva promjene u zdravstvenom stanju. Stoga se osoba koja je dulje razdoblje izloena stresu nerijetko osjea iscrpljeno i kronino umorno, esto pati od nesanice,

moe izgubiti potrebu za hranom, imati veliku potrebu za snom, uz pojavu depresije, anksioznosti, panike, plaa i mnogih drugih nelagodnih osjeaja.''

Definirajui pojam stresa, pojavljuju se i brojni uinci na ljudski organizam koje je mogue definirati na psihike i fizioloke uinke. ''Fizioloke promjene izazvane stresom odnose se na ubrzan rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje, znojenje dlanova itd. Ako su stresne situacije kontinuirane, organizam se nema vremena vratiti u stanje ravnotee, fizioloke promjene postaju stalne i javljaju se psihosomatske bolesti.'' Izuzev fiziolokih promjena, kao uinci djelovanje stresa na ljudski organizam, pojavljuju se i psiholoki uinci koji se oituju u slijedeem:

napetost

anksioznost

razdraljivost

dosada

osjeaji tuge, depresije

Postavlja se pitanje kako prepoznati stresno ponaanje kod osobe, budui da fizioloke i psiholoke promjene prve primijete upravo one same. Promjene u ponaanju u velikoj mjeri djeluju na samo poslovanje odreenog poslovnog subjekta te je sukladno navedenom mogue govoriti o slijedeim uincima:

promjene u produktivnosti

izostanci s posla

pojaano puenje

konzumiranje alkohola

oteana suradnja,

svae i sukobi

ubrzani govori

ljutnja na sebe.Sukladno potrebama seminarskog rada, navedeni su samo neki od uinaka stresnog ponaanja na samo poslovanje odreenog poslovnog sustava. Dakako da stres kao takav, prvenstveno djeluje na osobu kao jedinku te daljnjim djelovanjem, stresne situacije ostavljaju trag i na poslovne jedinice. ''Neki stresovi mogu biti dobri, neki loi. Nedavno su istraivai iznijeli argument da stres izazova, odnosno stres povezan s izazovima u radnom okruenju (primjerice, zbog mnotva projekata, zadataka i odgovornosti) djeluje podosta drukije od stresa zaprijeenosti, odnosno stresa koji nastaje zbog prepreka u ostvarivanju ciljeva:

zbog birokracije

uredne politike

konfuzije oko radih odgovornosti.''

2.2. Stres na posluPoslovni su uvjeti dananjice nametnuli potpune nove trendove koji pred same zaposlenike stavljaju odreene izazove koji nadilaze njihove kompetencije ali i sposobnosti. U takovim uvjetima sve se ee spominje pojam stres na poslu. Svakodnevno napredovanje kako u poslovnom tako i u tehnolokom smislu neminovno djeluje na samo zdravlje zaposlenika a oituje se u pojavi stanja koje se u suvremenoj literaturi oznaava kao stresno stanje.

''Kada promatramo odnos drutva i tehnologije, pojedinac ne moe biti zanemaren. Kao prvo, zato to je on sastavni dio drutva. Kao drugo, tehnologija neminovno na direktan ili indirektan nain vri utjecaj na ivot pojedinca. Svaka drutvena promjena, procesi koji se ire i drutveni pokreti, tehnoloke inovacije, pa ak i klimatske promjene nisu nevane za ljudski ivot i djelovanje. Iz sociolokog aspekta, postoji teza da promjene koje se dogaaju u drutvenoj makro strukturi utjeu na drutvenu mikro strukturu, ali postoji i obrnuta situacija kad mikro struktura utjee na makro strukturu.''

Danas, u suvremenim uvjetima poslovanja, radno je mjesto nepresuni izvor stresnih situacija za samog djelatnika odreenog poslovnog sustava. Te stresne situacije djeluju na produktivnost samog djelatnika te na njegove ukupne rezultate ostvarene u cjelokupnom poslovanju odreenog poslovnog sustava.

Stres na radnom mjestu predstavlja stanje s kojim se susree svaka osoba prije ili kasnije bez obzira na radno mjesto ili pak zanimanje odreene osobe. Govorei o stresu na radnom mjestu, isti se oituje u slijedeem:

nemogui zahtjevi nadreenih

nerjeivi problemi

neslaganje i nerazumijevanje kolega

preoptereenost koliinom posla.

Prethodno su navedeni samo neki od postupaka i stanja koje uzrokuju stresne situacije na odreenom radnom mjestu. No, kada je pak rije o poslovnim sustavima, stresne su situacije dio same svakodnevice te je sukladno tome mogue konstatirati kako se radi o izrazito velikom broju stresnih situacija s kojima se sami zaposlenici svakodnevno mogu susretati prilikom obavljanja svoga zaduenja.

Prilikom djelovanja odreene situacije mogua su dva uinka:

uinak stresa na samog pojedinca

uinak stresa na poduzee.

Svaki od navedenih uinaka stresa biti e promatran u okviru posebnog poglavlja.

2.3. Uinci stresa na pojedincaPromatrajui uinke stresa, mogue ih je svrstati u dvije kategorije ovisno o objektu na koji je isti usmjeren. Sukladno navedenome, mogue je govoriti o uinku stresa na pojedinca i na poduzee.

Stresne situacije ostavljaju puno dublji trag na samog pojedinca. No, poznajui ljudsku psihu, poznato je kako se ljudi razlikuju jedni od drugih sukladno obrisima svojih karaktera ( izuzev izgleda, naravno). Sukladno navedenome, utvreno je kako ljudi razliitoj reagiraju na stresne situacije. Tako stresne situacije kod odreenih ljudi mogu izazvati pozitivne uinke, a kod drugih pak negativne. Sama reakcija na stresnu situaciju pojedinca ovisi o njegovom shvaanju djelovanja iste na njega samoga.

Stresne situacije mogu djelovati na odreenog pojedinca i u vidu pojave odreenih bolesti poput:

bolesti srca

bolesti probavnog sustava

bolesti tlaka

glavobolja,

te brojnih drugih bolesti koje se mogu pojaviti kod pojedinca pod utjecajem stresnih situacija. Budui da je sam pojedinac dio odreenog poslovnog sustava, uinci stresa na pojedinca, neposredno djeluju i na samu poslovnu organizaciju.

2.4. Uinci stresa na poduzeeKao to je prethodno navedeno, zaposlenici su odreenog poduzea najvaniji faktor poslovanja istog. Sukladno tome, ukoliko postoje stresne situacije iji se utjecaji ispoljavaju kroz ponaanje odreenog zaposlenika, neminovno je kako e iste imati utjecaj na cjelokupno poslovanje odreenog poslovnog sustava.

Stresne situacije mogu izazvati ozbiljne probleme na samu poslovnu organizaciju te pridonijeti dugoronim problemima unutar odreenog poslovnog sustava. Uinci se stresa na odreenu poslovnu organizaciju oituju u slijedeem:

poveanom broju izostanaka zaposlenika s posla

smanjenu predanost poslu

premjetanje radnika s jednog radnog mjesta na drugo

manjkavost izvravanja zadataka

smanjenje produktivnosti

poveani broj greaka te poveani broj reklamacija od strane klijenata

poveanu odgovornost za radnike

tee pronalaenje osobljaNavedeni su samo neki od uinaka stresa na odreenu poslovnu organizaciju. Potrebno je naglasiti kako je potrebno pravovremeno reagirati kako bi se smanjio utjecaj stresnih situacija na pojedinca te u krajnjoj mjeri na samu poslovnu organizaciju.

2.5. Uzroci stresaNakon obraenih osnovnih pojmova o samom stresu, potrebno je obraditi i same uzroke stresnih situacija kako za pojedinca tako i za poslovnu organizaciju. Uzroci su stresnih situacija mnogobrojni, a za potrebe seminarskog rada biti e navedeno njih nekoliko budui da je pak rije o izrazito velikom broju situacija koje uzrokuju stres.

Sukladno autorima, stresne situacije ine:

sadraj samog posla (jednolinost i beznaajnost zadaa, manjak raznolikosti, neugodne i nezanimljive zadae) koliina posla i tempo (premalo ili previe posla, rad pod vremenskim ogranienjem) radno vrijeme (fiksno i nefleksibilno radno vrijeme, nepredvieno dulje ostajanje na poslu zbog neobavljenog posla, loe organiziran rad u smjenama sudjelovanje i nadzor (premalo sudjelovanje u donoenju odluka, manjak nadzora nad radnim vremenom, tempom, metodama rada...) nenapredovanje u karijeri, poloaj i zarada (nesigurnost na poslu, manjak izgleda za napredovanje, premala kvalificiranost za odreeni posao, nestrunost, nepotena ocjena uinjenoga, plaanje po uinku) uloga u drutvu (nejasna uloga, proturjene uloge, odgovornost za ljude, kontinuirano rjeavanje problema drugih ljudi) meuljudski odnosi (nedovoljan nadzor nad radnikom, loi odnosi sa suradnicima, nasilje i dosaivanje, usamljenost, neprihvaanje radnikovih problema i njihovog rjeavanja, ne pruanje potpore radnicima u kljunim trenucima kada je to potrebno).Nadalje, postoje brojne druge karakteristike koje uzrokuju stresne situacije, no svakako je vano navesti postojanje nesklada izmeu obiteljskog i poslovnog ivota. Ovaj posljednji navedeni uzrok stresa sve se vie javlja u posljednjim desetljeima te se sve vie oituje sama ne usklaenost izmeu poslovnog i obiteljskog ivota. Poslodavci danas, tjerani suvremenim poslovnim uvjetima doslovno uvjetuju svojim zaposlenicima ili obitelj ili posao. Takove stresne situacije posebno se esto javljaju kod pripadnica enskog spola koje odgaaju obiteljski ivot i zasnivanje obitelji voene stranom uslijed gubitka posla.

Takovi uvjeti, sve ee rezultiraju stresnim situacijama koje se razliito manifestiraju kod samih djelatnika koji su se igrom sluaja morali nauiti nositi sa stresnim situacijama. Uz stres na radnom mjestu, javljaju se i brojni oblici zlostavljanja na radnom mjesto kojemu se sve vie pridaje vanost. Tu je mogue govoriti o sindromu sagorijevanja na poslu, mobbingu, staklenom stropu kod ena. Sve to utjee na psihiko zdravlje samih zaposlenika na posljetku i na poslovanje samog poslovnog sustava kao cjeline.

Nadalje, mogui se izvori stresa preciznije mogu klasificirati u tri skupine koje ine:

okolinski imbenici

organizacijski imbenici te

osobni imbenici.Navedena e grupacija izvora stresa biti posebno obraena

2.5.1. Okolinski imbenici Okolina poduzea predstavlja sustav, vei od samog poduzea. Taj sustav sadri inpute koji su poduzeu neophodni za rad te sukladno tome poduzee pronalazi inpute u svojoj blioj ili daljoj okolini, prerauje ih i oblikuje u finalni proizvod odnosno uslugu te ih ponovno vraa okolini kako bi ostvarilo odreenu ekonomsku korist njihovom prodajom i distribucijom.

Okolinu poduzea ine brojni imbenici o kojima ovisi neizvjesnost okoline a neki od njih su:

broj sudionika

broj promjena

utjecaj promjena

nepredvidivost promjena.Razmiljajui o suvremenoj okolini, poglavito danas, u 21. stoljeu teko je govoriti o njezinoj stabilnosti. ''Prevelika je:

koliina sudionika poslovnih procesa,

njihove dinamike,

informacija koje gotovo kontinuirano cirkuliraju izmeu sudionika poslovnih procesa.''

Dinamina je okolina, ona u kojoj se pojavljuje veliki broj promjena i u kojoj su te promjene este. esto se susreemo s pojmom turbulentnosti okoline, no postavlja se pitanje zna li se protumaiti navedeni pojam.

Turbulentnost okoline oznaava dinaminu okolinu koju karakterizira veliki broj promjena, njihova nepredvidivost, nedostatak iskustva za upravljanje istima uz preveliki dotok informacija. Stoga su temeljne menaderske funkcije poput planiranja, voenja, upravljanja kljune za uspjeh poduzea u globalnoj okolini koju karakterizira turbulentnost.

Razlikuju se dva temeljna segmenta okoline:

interna okolina

eksterna okolina

2.5.1.1. Interna okolina poduzea

Poslovna okolina poduzea, tzv. Interna okolina poduzea sastoji se od internih i eksternih utjecaja koji izrazito jako utjeu na organizacijske aktivnosti odreenog poduzea. ''Poslovna se okolina poduzea sastoji od raznoraznih sudionika poput:

kupaca

dobavljaa

sindikata.''

Navedeni su samo neki od sudionika s kojima se poduzea susreu u obavljanju svojih temeljnih funkcija postojanja. Kao to je ve navedeno sudionike interne okoline poduzea mogue je podijeli na interne i eksterne. Interni su sudionici (stakeholderi) ti koji utjeu na organizacijske aktivnosti samog poduzea zajedno sa cjelokupnom poslovnom okolinom poduzea. ''Oni obuhvaaju:

zaposlenike

vlasnike

nadzorne odbore.''

''Eksterne pak sudionike ine svi sudionici izvan poslovnog poduzea a to su:

raznorazni konkurenti

dobavljai

kupci/potroai

sindikati.''

Iz svega navedenog vidljivo je koliko je zapravo kompleksna okolina pojedinog poduzea te kako se poduzea moraju prilagoditi promjenama s kojima se susreu u okolini budui da one predstavljaju vaan imbenik koji utjee na samo poslovanje poduzea i njegov opstanak na turbulentnim tritima dananjice.

Turbulentnost okoline zahtjeva izrazito fleksibilan menadment, voen snanom i odlunom rukom, spreman upravljati promjenama i procesima proizalim iz istih. Poduzea koja su prepoznala navedene vrijednosti imaju zagarantiran uspjeh, no ona koja se boje upravljanja promjenama, boje se i poslovnog uspjeha koji proizlazi iz istih.

Svjesni kako je samo objanjavanje onih osnovnih ekonomskih pojmova suvino u ovom pristupnom radu, budui da je sama tema seminarskog rada bazirana na drugaijem promiljanju, promiljanju usmjerenom prouavanju stresnih situacija na radnom mjestu. Izuzev, poslovne tj. interne okoline poduzea; mogue je govoriti i o eksternoj okolini poduzea.2.5.1.2. Eksterna okolina poduzea

Eksterna ili pak marko okolina poduzea, uzrok je neizvjesnosti poslovnog okruenja odreenog poduzea. Nemogue je utjecati na eksternu okolinu te upravo iz tih razloga proizlazi njezina neizvjesnost koja uzrokuje probleme i krize s kojima se gotovo svakodnevno susreu ne samo poduzea ve i cjelokupni gospodarski sustavi pojedinih zemalja.

Makro se okolina poduzea sastoji od:

pravno politikih initelja

ekonomskih initelja

socijalno kulturnih initelja

tehnolokih initelja

Vidljivo je da je prevelik broj onih koji formiraju okolinu odreenog poduzeaa omoguuju kontroliranje iste. Makro okolina poduzea izrazito je znaajna za strane investitore koji se pojavljuju u odreenoj zemlji. Tako ukoliko zemlju karakteriziraju:

gotovo svakodnevna politika previranja,

nestabilna porezna politika,

nepotrebna birokracijska politika,

nedovoljno razumijevanja za ulaganje stranih investitora

te brojni drugi problemi

sigurno je da e investitori izbjegavati takove zemlje procjenjujui ih visokorizinim i izrazito nestabilnim za bilo kakvu poslovnu aktivnost.

Odnos okoline s organizacijom je mogue predvidjeti u kraem vremenskom razdoblju, no kljunu ulogu u oblikovanju odnosa ima top menader. Okolinu poduzee ne moe mijenjati a niti ono moe utjecati na nju, kao jedinka moe se samo prilagoditi uvjetima koji su trenutno na snazi u okolini u kojoj se odvija cjelokupni proces proizvodnje i poslovanja samoga poduzea.

Izuzev navedenih okolinskih imbenika potrebno je napomenuti kako na poveanje stresnih situacija kod samih djelatnika i te kako ima politika neizvjesnost zbog sigurnosti radnih mjesta. Primjerice, ''() politika neizvjesnost obino ne dovodi do stresa meu Sjevernoamerikancima u istoj mjeri kao meu zaposlenicima u zemljama poput Haitija ili Venezuele. Razlog je oito taj to SAD i Kanada imaju stabilne politike sustave u kojima se promjene obine provode na uredan nain.''

Tehnoloke promjene i ekonomska neizvjesnost, takoer su elementi koji uvelike utjeu na pojavu stresnih situacija na radnim mjestima. ''Budui da zbog novih inovacija neke vjetine i iskustva zaposlenika mogu zastarjeti u vrlo kratkom roku, raunala, robotika, automatizacija i slini oblici tehnolokih inovacija prijetnja su mnogim ljudima i zato u njih stvaraju stres.'' Stariji ljudi tee prihvaaju svakodnevne tehnoloke novotarije, a prilagodba istima zahtjeva puno vremena, strpljenja i rada.

Nadalje, kao jedan od okolinskih imbenika koji u sve veoj mjeri uzrokuje stres javlja se i terorizam. ''Zaposlenici u Izraelu, primjerice, dugo su se suoavala s takvom prijetnjom i nauili su se nositi s njom. Amerikancima su, s druge strane, brige o sigurnosti poveali dogaaji od 11. rujna i zatim uvoenje sustava uzbunjivanja prema stupnjevima opasnosti, u vezi s radom u neboderima i prisustvovanju velikim javnim priredbama.''

2.6. Organizacijski imbenici

Uz okolinske imbenike koji su okarakterizirani kao mogui izvori stresa, organizacijski se imbenici takoer pojavljuju u toj ulozi. Organizacije su izrazito kompleksne tvorevine koje kriju brojne stresne situacije kako za samog zaposlenika tako i za glavnog menadera odreenog poduzea. U skladu s navedenim, pretrpanost poslom, bezosjeajni ef, neugodni kolege, ogranienost vremena izvoenja zadanih zadataka, samo su neki od organizacijskih imbenika koji svakodnevno pridonose pojavi stresnih simptoma kod samih zaposlenika odreenog poduzea.

Organizacijski se imbenici dijele u tri kategorije:

zahtjevi zadataka

zahtjevi uloga

meuljudski zahtjevi.

Zahtjevi zadataka predstavljaju imbenike koji se odnose na posao odreenog zaposlenika. Isti se odnose na radne uvjete, fiziki plan radnog okruenja ''Proizvodne trake, primjerice, mogu izvriti pritisak na ljude ako se brzina trake percipira kao prevelika. Slino tome, radu prostoriji u kojoj je previe ljudi ili na vidljivom mjestu uz konstantnu buku i smetnje, moe poveati tjeskobu i stres.''

Kada je pak rije o zahtjevu uloga, ovi se organizacijski imbenici odnose na pritiske kojima je odreena osoba izloena u okviru svoje uloge u samoj organizacijskoj strukturi. Kao i kod prethodnog mogueg izvora stresa, ovaj izvor takoer krije brojne uzroke stresnih situacija za samog zaposlenika, a problemi nastaju kada isti nije u mogunosti izvriti sve zadano.

Precizno definiranje uloga samog zaposlenika kljuno je u postizanju maksimalne posveenosti istog ostvarivanju postavljenih zahtjeva. esto se puta, kada je rije o zahtjevu uloga, javlja i preoptereenost uloge, dvoznanost uloge te brojni drugi problemi koji u jako velikoj mjeri pridonose stvaranju stresnih situacija.

''Meuljudski zahtjevi su pritisci koje stvaraju drugi zaposlenici. Manjak drutvene podrke od kolega i loi meuljudski odnosi mogu uzrokovati znatan stres, osobito meu zaposlenicima s jakim drutvenim potrebama.'' Uz okolinske i organizacijske imbenike, kao mogui izvori stresa javljaju se i osobni imbenici, koji e biti obraeni u nastavku.

2.7. Osobni imbeniciUinak je osobnih imbenika na prisustvovanje stresa u svakodnevnom poslovnom ivotu zaposlenika izrazito znaajan. esto puta, zaposlenici ne mogu odvojiti privatni od poslovnog ivota te privatni ivot utjee na postizanje rezultata na poslovnom planu. ''Osobni imbenici se odnose na:

obiteljske probleme

osobne ekonomske probleme

uroene crte osobnosti.''

Svaka od navedene tri kategorije ukoliko nije na zadovoljavajuoj razini percipirana od strane samih zaposlenika pridonosi smanjenoj poslovnoj aktivnosti istih budui da je njihova pozornost usmjerena na rjeavanje privatnih problema.

U prvom redu, brani problemi, problemi s djecom, prekidi veza te brojni drugi stvaraju stres koji zaposlenici nisu u mogunosti ostaviti pred vratima svog poslovnog sustava. Oni prilikom obavljanja poslovne aktivnosti ujedno pronalaze rjeenja za privatne probleme te ne brojno puta posao pati zbog svega navedenog.

2.8. Model stresaNakon obraenih svih vanih definicija i podjela koji se dovode u neposrednu vezu sa stvaranjem stresnih situacija i na posljetku utjecajem istih na poslovni i privatni ivot pojedinca ali i organizacijske jedinice; biti e prikazan utjecaj stresnih situacija na simptome, prevencije i rjeenja istih. Slikom 1., biti e prikazan utjecaj stresnih situacija nazvanih stresorima, simptomi stresnih utjecaja te rjeenja nastalih stresnih situacija pojedinca kao jedinku te poslovni sustav kao cjelinu.

Slika 1. Prikaz modela utjecaja stresora na simptome, njihova prevencija i rjeenja

Izvor: Juras K., Kneevi B., Golubi R., Miloevi M., Mujstabegovi J., (2009.) Stres na radu: mjere prepoznavanja, rjeenja i prevencije, Sigurnost 51 (2) 121 126

Kao to je vidljivo i na temelju samog grafikog prikaza, sam se proces stresne situacije sastoji od nekoliko koraka. Prvi je pojava stresora koji e naknado biti obraivani. Drugi korak je pojava simptoma uzrokovanih stresnom situacijom ili stresorima. Slijedei su korak mogua rjeenja stresnih situacija, dok se pak posljednji korak odnosi na samu prevenciju stresnih situacija.

Stresori se odnose na utjecaje koji uzrokuju stresne situacije, iako je grafikim prikazom prikazan velik broj istih, u svjetskoj se literaturi spominje est glavnih skupina stresora, kategoriziranih na:

zahtjevi radnog mjesta

radna uloga i odgovornost

nedostatak kontrole koju ljudi imaju nad svojim poslom

nedostatak podrke iz okoline

loi meuljudski odnosi

promjene na poslu.

Simptomi su uzrokovani stresorima ve kategorizirani na psiholoke i fizioloke. Fizioloki simptomi uzrokovani stresom ine:

bolesti srca

bolesti probavnog sustava

bolesti tlaka

glavobolja.

Psiholoki se pak simptomi odnose na:

razdraljivost

nemogunost koncentriranja

umor

depresija

tjeskoba

nesanica.

Kod zaposlenika je veoma esta pojava depresije. Osobe koje pate od depresije, mogu se razliito ponaati na radnom mjestu. Neki od simptoma u promjeni ponaanja osobe koja je pod utjecajem depresije su:

sporije radi

radi vie pogreaka nego obino

ne moe se koncentrirati

zaboravljiv je

kasni na posao i sastanke

ne dolazi

ulazi u prepirke s kolegama

ne moe odrediti posao

vie se trudi, ili se pokuava vie truditi

Izuzev psiholoki i fiziolokih simptoma stresa, kao posljedice stresnih situacija pojavljuju se i bihevioralni simptomi. Bihevioralni se simptomi odnose na:

promjene u proizvodnosti

apsentizam i fluktuacije

promjene u prehrambenim navikama

pojaano puenje ili konzumiranje alkohola

ubrzani govor

nemirnost

poremeaje spavanja.

Kada je pak rije o bihevioralnim simptomima potrebno je spomenuti odnos izmeu stresa i performanse, to e biti prikazano i grafikim prikazom.Slika 2. Odnos izmeu stresa i performanse

Izvori: http://www.google.hr/search?q=odnos+izme%C4%91u+stresa+i+performanse, (10. prosinca 2011.)

Temeljem prikazanog (Slika 2.), vidljivo je kako se krivulja koja prikazuje odnos izmeu stresa i performanse kree u obliku obrnutog slova U. ''Logika na kojoj se temelji obrnuto slovo U je da stres na niskoj do umjerenoj razini stimulira tijelo i poveava njegovu sposobnost reagiranja. Pojedinci zatim esto obavljaju svoje zadatke bolje, ustrije i bre. Ali previe stresa pred pojedinca postavlja nedostine zahtjeve , to dovodi do nie performanse. Nakon obrade posljedica stresa u vidu razliitih problema fizikih i psihikih te brojnih promjena u ponaanju, potrebno je obraditi samu prevenciju stresa.

2.8.1. Prevencije stresa te upravljanje stresom

Nakon definiranja uzroka stresnih situacija i obrade posljedica istih, potrebno je utvrditi to je to potrebno kako bi se sam stres prevenirao naravno u mjeri u kojoj je to mogue te samo upravljanje stresom.

2.8.1.1. Prevencije stresa

Sama se prevencija odnosi na cijeli niz radnji ija je zadaa ne sprijeiti stresnu situaciju budui da je to nemogue ve umanjiti njezin utjecaj na samog zaposlenika te naposljetku na samu organizacijsku jedinicu. Tako se faze programa za prevenciju odnose na:

fazu pripreme

identificiranje problema

oblikovanje i promjenu intervencija

evakuaciju primijenjenih metoda intervencija.

Nadalje, govorei o samoj prevenciji potrebno je rei kako postoji:

primarna prevencija - gdje radnici nisu nuno izloeni opasnosti

sekundarna prevencija radnici kod kojih postoji rizik oteenja zdravlja

tercijarna prevencija radnici kod kojih je dolo do oteenja zdravlja.

Poslovni su sustavi danas, razvijeni do te mjere da obveza poslodavca nije definirana samo zakonskim normama odreene zemlje ili pak organizacije ve i samom drutvenom odgovornou odreenog poslodavca. Sukladno navedenome te zakonskim propisima, poslodavac je duan utvrditi stresne situacije ili probleme detektirane od strane samih djelatnika, ukloniti ih te provesti postupak prilagodbe posla i radnog mjesta samom zaposleniku sukladno njegovom oteenju prouzroenom odreenim stresorom.

to se pak tie drutvene odgovornosti samog poslodavca uslijed pojave stresnih situacija i njihove manifestacije na samo zdravlje zaposlenika, te zanemarivanje istih ima i te kako velik utjecaj na gospodarstvo odreene zemlje u krajnjoj mjeri.

Nakon svega navedenog, postavlja se pitanje kako prepoznati probleme kod zaposlenika odreenog poduzea te na posljetku kako prevenirati iste. Kako bi poslodavci redovito imali uvid u samo postojanje stresnih situacija potrebno je:

redovito praenje zadovoljstva radnika i njihovo zdravlje

osiguranja dostupnosti informacija o mjestu ili osobi gdje je pomo dostupna

po potrebi zaposliti strune osobe

psihologe rada

klinike psihologe

doktore medicine rada

strunjake za zatitu na radu.

2.8.1.2. Upravljanje stresom

Postavlja se pitanje moe li se stresom uope upravljati budui da se stres javlja pod utjecajem razliitih initelja koji su u seminarskom radu ve bili obraeni. Prethodnom obradom vanih pojmova potrebnih za stjecanje uvida o ulozi stresa u poslovnom sustavu, utvreno je kako na pojavu stresa kod samih zaposlenika utjeu slijedei faktori:

okolinski imbenici

organizacijski te

osobni imbenici.

U okviru navedenih, javljaju se i odreene pod vrste na koje nije mogue utjecati a iste se odnose na:

terorizam kao uzronik stresa kod zaposlenika

ekonomske neizvjesnosti te financijske i gospodarske krize

tehnoloke promjene.

Postavlja se pitanje kako uope upravljati stresom kada se sam stres nalazi pod utjecajem brojnih razliitih imbenika koji uope nisu pod nadlenou organizacije ili pak samog pojedinca. ''Sa stajalita pojedinca, ak i niske razine stresa vjerojatno e biti percipirane kao nepoeljne. Zato je vrlo vjerojatno da e zaposlenici i rukovodstvo imati razliito shvaanje o tome to predstavlja prihvatljivu razinu stresa na radnom mjestu. To to je za rukovodstvo moda pozitivan poticaj koji odrava adrenalin, zaposleniku e vjerojatno biti pretjeran pritisak.''

Potrebno je rei kako se stresom moe upravljati, no stresom treba znati upravljati. Stoga, upravljati se stresom moe putem dva pristupa:

individualni pristup upravljanja stresom

organizacijski pristup upravljanja stresom.

2.6.1.2.1. Individualni pristup upravljanja stresom

esto se puta moe uti kako stariji ljudi znaju rei: Ne moe ti pomoi niti jedan lijenik koliko si ti sam moe pomoi. Navedenu je konstataciju mogue primijeniti i u okviru potreba seminarskog rada to znai da u odreenoj mjeri sam zaposlenik odreenog poduzea moe pridonijeti smanjivanju razine stresa. Kao mjere koje pomau individualnom pristupu upravljanja stresom pojavljuju se:

uvoenje tehnika upravljanja vremenom

vie tjelovjebe

vjebe oputanja

proirenje mree drutvene podrke.

Kada je pak rije o tehnikama upravljanja vremenom, njih nije mogue nauiti u koli ili na fakultetu. Iste je mogue svakodnevno ugraivati u ponaanje, svakodnevni ivot pojedinca. Uvaavajui kako je za ostvarivanje optimalnih uvjeta poslovanja potrebno i pravilno upravljanje vremenom, vidljivo je zato je isto izuzetno vano.

Kod definiranja tehnika uspjenog upravljanja vremenom potrebno je upotrijebiti menaderske vjetine koje ukljuuju:

jasno definiranje ciljeva

sposobnost potpune koncentracije

obavljanje aktivnosti u pravo vrijeme

pravljenje rasporeda i koritenje planera.Stresne se situacije u velikoj veini sluajeva pojavljuju uslijed neadekvatno organiziranog radnog vremena odreenog pojedinca bilo od strane njega samog ili pak od strane njegovih poslodavaca.

Upravljanje se vremenom odnosi na:

raspodjelu vremena

bolju pripremu sastanaka

spreavanje beskorisnosti u radu

pravilno nadgledanje projekataIzuzev obrade upravljanje vremenom, potrebno je utvrditi tehnike upravljanja vremenom koje pridonose smanjivanju stresnih razina kod zaposlenika odreenog poduzea. Tehnike upravljanja vremenom obuhvaaju:

Paretovo pravilo 80/20 rije je o talijanskom ekonomistu koji je konstatirao kako 80% svjetskog gospodarstva dri 20% ljudi

Metodologija podjele vremena (ABC) Pravilo A vrlo vani zadaci

Pravilo B vaniji zadaci

Pravilo C manje vani zadaci.

Spretniji pak pojedinci mogu nauiti umanjiti razinu stresnih situacija koritenjem alternativnih tehnika oputanja. Alternativne se tehnike oputanja odnose na:

meditacije

hipnoze

metode povratnih biolokih informacija. Sve navedeno u slubi je smanjivanja razine stresa koji nastaje u poslovnim sustavima. No, potrebno je napomenuti kako je sve navedeno mogue primijeniti i na privatni ivot te smanjiti utjecaj razine stresnih situacija i na tom podruju. Nadalje kao tehnike smanjivanja razine stresa primjenjuju se i brojne fizike aktivnosti poput:

vonje biciklom

jogginga

plivanja

etnje

2.8.1.2.2. Organizacijski pristup upravljanja stresom

Nakon utvrenih tehnika kojima pojedinci na svojoj razini mogu pridonijeti ostvarivanju smanjenja razine stresa, potrebno je vidjeti kako to same organizacije mogu pridonijeti smanjenju istog. Kod organizacijskog pristupa nekoliko je faktora koji uzrokuju stres kako kod zaposlenika tako i kod menadera:

zahtjevi posla

uloge te

organizacijska struktura.

Kod ovoga je segmenta potrebno naglasiti kako se sve nalazi pod nadlenou samog rukovodstva odreenog poduzea. Takoer, postoje odreene strategije koje bi bilo potrebno poduzeti kako bi se smanjila razina stresa u odreenoj organizacijsko jedinici. Te se strategije odnose na:

poboljanja selekcija osoblja

primjerenije rasporeivanje ljudi na radna mjesta

obuka

realistino postavljanje ciljeva

redizajn poslova

vea ukljuenost zaposlenika

bolja organizacijska komunikacija

plaeno odsustvo za zaposlenike

uspostavljanje korporacijskih wellnes programa.Selekcija i rasporeivanje zaposlenika na radnim mjestima, takoer pridonosi razini stresa u odreenom poslovnom sustavu. Tako ukoliko ista nije pravodobno i adekvatno provedena moe dovesti do visoke razine stresa u samom poduzeu. Ovdje je potrebno uzeti u obzir kako osobe s malo ili pak ni malo iskustva predstavljaju visokorizinu skupinu posebno sklonu stresnim utjecajima. To znai da bi na odreenim radnim mjestima trebale raditi osobe sa sposobnou prilagodbe visoko stresnim situacijama.

Osobe s malo iskustva su preoptereene svojim poslovnim zadacima te ih je potrebno obuiti kako bi se poveala njihova samoefikasnost te poboljali rezultati njihove individualne performanse a na posljetku i zajednikih performansi samog poduzea.

Nadalje, kao jedna od strategija koja pridonosi ostvarivanju organizacijskih ciljeva te smanjivanju razine samog stresa su adekvatno postavljeni ciljevi. ''Postavljanje ciljeva moe smanjiti stres, ali i motivirati zaposlenike. Konkretni ciljevi koji se percipiraju kao ostvarivi jasno razjanjavaju oekivanja o performansi. Osim toga, povratne informacije o ciljevima smanjuju neizvjesnost oko stvarne radne performanse. Rezultat toga je manje frustracija zaposlenika, jasnije uloge i manje stresa.''

Slijedei faktor koji pridonosi poveanju razine stresa kod zaposlenika odreenog poduzea, stres je zbog uloge. Ovdje se radi o stresu koji nastaje kao posljedica neadekvatnog rasporeenih uloga i zadataka izvriteljima dunosti. Zaposlenici nisu sigurni u svoje:

ciljeve

oekivanja

naine na koje e biti procijenjeni.Sve to pridonosi poveanju razine stresa kod samih zaposlenika odreenog poduzea, a kako bi se ta razina umanjila potrebno je i zaposlenike odreenog poduzea (odnosno osobe koje se navedeno izravno dotie) ukljuiti u sam proces donoenja odluka to e pridonijeti boljoj integraciji u sam poslovni sustav a ujedno e smanjiti razinu stresa kod zaposlenika.

Slijedei segment, na kojemu je posebno potrebno raditi, segment je organizacijske kulture. Taj segment smanjivanja razine stresa u odreenom poduzeu pridonosi smanjenju dvoznanosti uloga i konflikte uloga. ''S obzirom na vanost koju percepciju imaju u moderiranju odnosa izmeu stresa i reakcije, rukovodstvo moe koristiti uinkovitu komunikaciju i kao sredstvo oblikovanja percepcija zaposlenika.''

2.8.1.2.3. Korporacijski wellness centri

Posljednje to je navedeno kao jedno od strategija za poticanje smanjivanja razina stresa, uspostavljanje je korporacijskih wellness centara. Korporacijski su wellness centri usmjereni na ukupno fiziko i duevno stanje zaposlenika, a sadre radionice koje pomau ljudima da:

prestanu puiti

kontroliraju konzumiranje alkohola

smrave

hrane zdravije

razrade programe redovite tjelovjebe.

Obzirom da je posljednja navedena strategija, korporacijski wellnes centri novi trend u poslovnim sustavima, njihova primjena nije rairena u tako velikoj mjeri. elni ljudi brojnih poduzea jo uvijek nisu prepoznali vanost duevnog i fizikog zdravlja zaposlenika u ostvarivanju ukupne performanse samog poduzea.

U Republici Hrvatskoj djeluje nekoliko wellnes centara u kojima se provodi rejuvenacijski program namijenjen poboljanju kvalitete ivota i rada samih zaposlenika. Jedino poduzee na podruju Republike Hrvatske u kojemu je u okviru poslovnog sustava osnovan korporacijski wellnes centar u kojemu se provodi rejuvenacijski program, poduzee je ito d.o.o. Osijek. Sam je menadment poduzea prepoznao vanost zadovoljnih zaposlenika.

Sam je korporacijski centar otvoren u okviru poslovne zgrade koja se nalazi u samom sreditu grada. Za potrebe ovog projekta zaposleno je petnaestero educiranih fizioterapeuta i masera. Radi se o franizi svjetskog programa oslobaanja od stresa, a rejuvenacijski program jo se provodi u ER centrima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Krapini i oni su otvorenog tipa za korporativne ili individualne korisnike.

U poduzeu ito d.o.o. provedeno je ispitivanje korisnika wellnes centra. Samo je ispitivanje provedeno anketiranjem ispitanika i to na uzorku od 50 osoba:

18 mukaraca 32 eneu dobi od 21 do 64 godine.

Promatrano je bilo stanje ispitanika prije koritenja tretmana E Rejuvenation te stanju ispitanika nakon koritenja tretmana nakon tri mjeseca.

Tablica 1. Koritenje tretmana na poetku te nakon tri mjeseca

Koliko ste esto odluili koristiti E rejuvenation tretman? Na poetku koritenja tretmana:

broj (%) Tri mjeseca nakon koritenja tretmana

Broj (%)

N= 50 N= 50

Jedan put u dva tjedna 4 (8) 2 (4)

Jedan puta tjedno 13 (26) 7 (14)

Dva puta tjedno 12 (24) 10 (20)

Tri puta tjedno 8 (16) 12 (24)

Svaki dan 13 (26) 19 (38)

Izvor: http://www.zito.hr/hr/grupa.html, (16. prosinac 2011.)Sukladno prikazanom (Tablica 1.) vidljiva je tendencija koritenja tretmana E Rejuvenation na poetku koritenja tretmana (od samog trenutka uvoenja) te koritenje tretmana nakon tri mjeseca. Prema prikazanim podacima, vidljivo je kretanje izraeno u postotku, raeno na bazi pedeset ispitanika.

Usporedbe radi, na samom poetku primjene novog trenda u brzi o zaposlenicima, vidljivo je kako zaposlenici u promatranom razdoblju biljee tendenciju rasta koritenja tretmana svakodnevno, gdje je zabiljeen porast od 12%. Takoer, uoena je i tendencija porasta koritenja tretmana tri puta tjedno, i to za 8%, dok koritenje tretmana jedan puta tjedno, dva puta tjedno i tri puta tjedno biljei pada.

Tablicom 2., prikazana su oekivanja na poetku koritenja tretmana i dobiveni rezultati nakon tromjesene primjene istog. Ispitivanje je takoer raeno na uzorku od 50 ispitanika, mukog i enskog spola

Tablica 2. Oekivanja i rezultati E Rejuvenation tretmana

Koje ste rezultate oekivali od E rejuvenation tretmana? Na poetku koritenja tretmana: broj (%) 3 mjeseca nakon koritenja tretmana: broj (%) p

N= 50 N= 50

Imati vie energije tijekom dana 18 (36) 16 (32) *0.920

Ope poboljanje zdravlja 9 (18) 7 (14) *0.845

Emocionalna uravnoteenost/ smirenost 8 (16) 7 (14) *0.974

Bolja koncentracija i vea uinkovitost 8 (16) 6 (12) *0.830

Poveanje otpornosti na stres i laki rad pod pritiskom 7 (14) 5 (10) *0.809

Izostanak oekivanih rezultata 9 (18)

Izvor: http://www.zito.hr/hr/grupa.html, (16. prosinac 2011.)Temeljem prikazanog vidljivo je kako se oekivanja zaposlenih i ostvareni rezultati neznatno razlikuju, to pokazuje kako je tretman ostvario oekivanja u potpunosti. Kod 18% ispitanika izostali su oekivani rezultati.

Tablicom 3., biti e prikazani naini oputanja ispitanika od stresa na poetku koritenja tretmana i nakon tromjesenog koritenja istog. Sami su ispitanici imali tri ponuene kategorije naina oputanja prilikom koritenja tretmana:

Tjelovjeba

Sluanje glazbe i itanje knjiga

Nemaju vremena za oputanje.Sukladno dobivenim rezultatima (Tablica 3.), mogue je uoiti kako je nakon tromjesenog koritenja tretmana zabiljeen porast od 12% koritenja tjelovjebe kao naina oputanja. Nadalje, zabiljeen je i porast od 12 % oputanja itanjem knjiga i sluanjem glazbe.

Tablica 3. Naini oputanja ispitanika

Kako se oputate od stresa? Na poetku koritenja tretmana: broj (%) 3 mjeseca nakon koritenja tretmana: broj (%) p

N= 50 N= 50

Tjelovjebom 9 (18) 15 (30) *0.382

Sluanjem glazbe i itanjem knjige 15 (30) 21 (42) *0.506

Nemate vremena za oputanje 26 (52) 14 (28) *0.155

Izvor: http://www.zito.hr/hr/grupa.html, (16. prosinac 2011.)I na posljetku, sukladno tablino prikazanim podacima, vidljivo je kako je na temelju ispitanog uzorka zabiljeen pad ispitanika i to za 24% osoba koje nemaju vremena za oputanje.

Slijedeom tablicom, biti e prikazano stanje ispitanika prije primjene tretmana i nakon tromjesene primjene tretmana.

Tablica 4. Stanje ispitanika prije primjene tretmana i nakon primjene

Ope stanje tijekom dana: Na poetku koritenja tretmana: broj (%) 3 mjeseca nakon koritenja tretmana: broj (%) p

N= 50 N=50

Smirenost 8 (16) 20 (40) *0.072

Visok duh (energija, elan..) 6 (12) 16 (32) *0.089

Napetost 18 (34) 6 (12) *0.047

Umor 9 (18) 5 (10) *0.473

Iscrpljenost 9 (18) 3 (6) *0.182

Izvor: http://www.zito.hr/hr/grupa.html, (16. prosinac 2011.)Temeljem prikazanog, vidljivo je kako je nakon tromjesene primjene zabiljeeno:

poveanje smirenosti od strane 40% ispitanika poveanje energije, duha kod 32% ispitanika smanjenje napetosti kod 12% u odnosu na poetnih 34% smanjenje umora kod 10 ispitanika smanjenje iscrpljenosti kod 6% ispitanika.Slijedeom tablicom, Tablicom broj 5., prikazano je kretanje prisutnosti stresa kod ispitanika prije primjene tretmana i nakon razdoblja od tri mjeseca koritenja.

Tablica 5. Kretanje prisutnosti stresa kod ispitanika prije i nakon primjene tretmana

Koliko ste pod stresom tijekom dana ( 1 najmanja razina stresa, 5 najvea razina stresa): Na poetku koritenja tretmana: broj (%) 3 mjeseca nakon koritenja tretmana: broj (%) p

N= 50 N=50

1 0 0

2 4 (8) 14 (28) *0.054

3 9 (18) 27 (54) *0.016

4 27 (54) 7 (14) *0.005

5 10 (20) 2 (4) *0.059

Izvor: http://www.zito.hr/hr/grupa.html, (16. prosinac 2011.)Sukladno prikazanom, vidljivo je kako prije koritenja sredstava razina stresa kod zaposlenika bila velika, odnosno 74% ispitanika smatralo je da se nalazi u izrazito stresnim situacijama. Nakon primjene tretmana, vidljivo je kako 18% ispitanika smatra da se nalazi u izrazito stresnim situacijama. Potrebno je naglasiti kako se najvei broj ispitanika, nakon primjene tretmana nalazi u ''normalno'' stresnim situacijama.

Ispitivanje je takoer provedeno na uzorku od pedeset ispitanika mukog i enskog spola. Tablicom broj 6., utvreni su izvori stresnih situacija za same zaposlenike. Odnosno, ovom se tablicom najbolje prikazuje teoretski obraen dio.

Tablica 6. Izvori stresnih situacija zaposlenika poduzea

to vam uzrokuje stres? Broj (%)

N=50

Meuljudski odnosi na poslu 24 (48)

Preoptereenost poslom 16 (32)

Odnosi unutar obitelji 5 (10)

Zdravstveno stanje 5 (10)

Izvor: http://www.zito.hr/hr/grupa.html, (16. prosinac 2011.)Sukladno prikazanom, (Tablica 6.), vidljivo je kako najznaajniju kategoriju stresnih situacija za same zaposlenike ine meuljudski odnosi na poslu prema miljenju 48% ispitanika. Nadalje, slijedi preoptereenost poslom prema miljenju 32% ispitanika, a potom odnosi unutar obitelji te zdravstveno stanje.

Tablica 7. Emocionalno stanje ispitanika na radnom mjestu

Kako se osjeate na radnom mjestu ? Na poetku koritenja tretmana: broj (%) 3 mjeseca nakon koritenja tretmana: broj (%) p

N= 50 N=50

Dobro raspoloeno 9 (18) 16 (32) *0.302

Oputeno 6 (12) 19 (38) *0.034

Nervozno 13 (26) 6 (12) *0.220

Pod pritiskom 22 (44) 9 (18) *0.065

Izvor: http://www.zito.hr/hr/grupa.html, (16. prosinac 2011.)Tablicom 7., prikazuje se emocionalno stanje ispitanika na radnom mjestu prije primjene tretmana te nakon primjene istog. Sukladno prikazanom, nakon primjene tretmana:

32% ispitanika osjea se dobro raspoloeno

38% ispitanika osjea se oputeno

12% ispitanika osjea se nervozno (biljei se pad)

18% ispitanika osjea se pod pritiskom (biljei se pad)

Tablicom 8., biti e prikazano emocionalno stanje ispitanika nakon radnog vremena prije koritenja tretmana te nakon njegovog koritenja.

Tablica 8. Emocionalno stanje ispitanika nakon radnog vremena

Kako se osjeate nakon radnog vremena? Na poetku koritenja tretmana: broj (%) 3 mjeseca nakon koritenja tretmana: broj (%) p

N= 50 N=50

Uznemireno, napeto 14 (24) 3 (6) *0.026

Pospano 14 (24) 6 (12) *0.164

Loe raspoloeno 10 (20) 3 (6) *0.124

Dobro raspoloeno 8 (16) 20 (40) *0.072

Imate elju da daljnjim aktivnostima 4 (8) 18 (36) *0.013

Izvor: http://www.zito.hr/hr/grupa.html, (16. prosinac 2011.)Koritenjem tretmana, uoeno je kako je zabiljeen pad broja ispitanika koji se nakon radnog vremena osjeaju napeto i uznemireno. Nadalje zabiljeen je pad broja ispitanika koji se osjeaju pospano i loe raspoloeno. Potrebno je naglasiti kako je zabiljeen porast broja ispitanika koji se osjeaju dobro raspoloeno i broj onih ispitanika koji imaju elju za daljnjima aktivnostima.

2.9. Istraivanje stresnih situacija u kompaniji Ericsson Nikola Tesla

Prije same provedbe istraivanja stresnih situacija u odreenom poduzeu potrebno je izraditi analizu radnog mjesta. Sama analiza radnog mjesta osigurava informacije o samom radnom mjestu a koje se odnose na:

zadae,

vjetine,

sposobnosti potrebne za rad na odreenom radnom mjestu.

Kako bi se provela odreena analiza radnog mjesta potrebno je metode za analizu radnih mjesta te postupke koji se koriste prilikom definiranja radnih mjesta. Metode za analizu radnih mjesta obuhvaaju:

promatranje

individualne razgovore

grupne razgovore

upitnike

dnevnike

kritine incidente

snimanje radnih aktivnosti

zapisi.Jedna od navedenih metoda koritena je i pri provedbi istraivanja stresnih situacija u kompaniji Ericsson Nikola Tesla. No o tome e biti vie rijei nakon to se definiraju postupci koji se koriste prilikom definiranja radnih mjesta.

Postupci koji se koriste prilikom definiranja radnih mjesta ine:

osobe posebno kvalificirane za analizu radnih mjesta

supervizori

kamere

fizioloki senzori

digitalni alati za snimanje fizikih aktivnosti.Sama je kompanija uoila vanost zdravih i zadovoljnih zaposlenika kako za njih same tako i za cjelokupno poduzee te je u skladu s navedenim, ista u suradnji s kompanijskim sindikatom te Odjelom za zatitu rada i sigurnosti na radu, donio odluku o istraivanju prisutnosti stresa na radnom mjestu.

Ciljevi istraivanja bili su:

konstruiranje upitnika za mjerenje radnih stresora u uvjetima rada kompanije, zatim utvrditi vrstu i intenzitet stresora na razini kompanije i na razini pojedinih organizacijskih jedinica te savjetovati mogue preventivne i kurativne mjere.

Samo je istraivanje provedeno na temelju anketnih upitnika, no sam poetak provedbe analize istraivanja bilo je intervjuiranje odreenog broja ljudi na vodeim pozicijama. Uloga je ove prve faze bila upoznati struno osoblje sa stresorima u samoj organizacijskoj jedinici kako bi se stekao dojam o teini situacije.

Na temelju provedenog intervjuiranja te uz saznanja koja su o tom segmentu istraivanja ve postojala, oblikovan je upitnik za mjerenje stresora u radnoj okolini. Za utvrivanje mjerenja radnih stresora bilo je definirano ''ukupno 78 tvrdnji koje je trebalo procijeniti s obzirom na to koliko se odnose na specifinu situaciju na poslu, odnosno u ivotu, a potom i koliko je to, to je u tvrdnji navedeno, zaposleniku vano. U konanu verziju upitnika dodano je i 10 tvrdnji koje su vezane uz privatni ivot zaposlenika: krizne ivotne situacije koje mogu utjecati na procjenu prisutnosti organizacijskih stresora i vanosti koja im se pripisuje.''

Provedba je samog procesa istraivanja stresnih situacija u kompaniji Ericsson Nikola Tesla provedena na slijedei nain. U svaku je poslovnu jedinicu poduzea dostavljen odreen broj upitnika. Ispunjavanje od strane samih zaposlenika bilo je anonimno, a ispunjeni upitnici su bili odlagani u posebno predviene kutije. Ovakvoj vrsti istraivanja, pristupilo je oko 52% zaposlenika same kompanije. Nakon provedenog anketiranja samih zaposlenika slijedila je analiza dobivenih rezultata.

Tako je faktorskom analizom utvreno sedam faktora:

preoptereenost poslom

loe rukovoenje

problemi u obavljanju posla

loi uvjeti rada

strah i nesigurnost

problemi s kolegama

loe stanje u restoranu.Na temelju utvrenih faktora i njihove klasifikacije izraen je grafiki prikaza koji prikazuje prisutnost i vanost pojedinih skupina stresora to e biti i prikazano.

Slika 2. Prisutnost i vanost pojedinih skupina stresora

Izvor: Lipnjak G., (2011.), Istraivanje uzroka stresa zaposlenih, Sigurnost 53 (3), 219 - 226Sukladno prikazanom mogue je izvui odreene zakljuke. Sukladno klasificiranim faktorima, utvreno je kako su temeljna pitanja upitnika bila dobro postavljena. Nadalje, sukladno prikazanom grafikonu vidljivo je kako prisutnost loih uvjeta rada, preoptereenosti samih zaposlenika te loih uvjeta u restoranima izrazito prisutna u samoj kompaniji Ericsson Nikola Tesla. ''Sve prosjene procjene su ispod 3,00 to ukazuje da na razini kompanije nijedna skupina stresora nije izraena u iznadprosjenoj mjeri.''

Od prikazanih stresora u kompaniji Ericsson Nikola Tesla, najznaajnija je prisutnost:

loih uvjeta rada ( 2,95)

loih uvjeta u restoranima (2,89)

preoptereenost (2,87).

Izuzev navedenih prisutnosti najznaajnijih stresora, prema prisutnosti istih slijede i slijedei stresori:

problemi u obavljanju posla (2,57)

loe rukovoenje (2,46)

strah i nesigurnost (2,08)

problemi s kolegama (2,03).

Nakon, svega obraenog, potrebno je navesti suvremena naela oblikovanja radnog mjesta. Suvremena su naela oblikovanja radnog mjesta u funkciji ostvarivanja organizacijskih ciljeva ali i smanjivanja razine stresa za pojedinca odreenog poslovnog sustava.

Suvremena se naela oblikovanja radnog mjesta odnose na:

uskladiti ovjeka i posao -> oblikovanjem radnih mjesta jasno definirati odgovornosti (paljivo razraditi opis poslova)

uspostaviti standarde performansi

osigurati komunikaciju/ participaciju

osigurati obuavanje

sigurati nadzor

razviti sustav nagraivanja p/performanse

8.poticajna okolina fleksibilnost zaposlenih

fleksibilne vjetine

obuavanje za uoavanje moguih unapreenja

stabilnost zaposlenja

klima otvorenosti/participaciji

odgovornost za stalno unapreivanje kvalitete

3. ZLOSTAVLJANJE NA POSLUGovorei o stresu i zlostavljanju na poslu, isti su u neposrednoj vezi. Pod utjecajem razliitih stresora esto puta dolazi i do pojave zlostavljanja na radnom mjestu to pridonosi razvoju psiholokih i fiziolokih problema kod samih zaposlenika. Zlostavljanje se na poslu u brojnim poduzeima dogaa svakodnevno te je kao takvo u izravnoj vezi sa pojmom stresa.

3.9. Vrste zlostavljanja na radnom mjestu

Govorei o vrstama zlostavljanja na radnom mjestu, potrebno je spomenuti horizontalno i vertikalno zlostavljanje ovisno o odnosu zlostavljaa i rtve. Tako se kod vertikalnog zlostavljanja kao zlostavlja javlja nadreeni, a kao rtva podreeni zaposlenik. O vertikalnom se zlostavljanju radi u 75 % sluajeva zlostavljanja na radnom mjestu.

to se pak tie horizontalnog zlostavljanja, ovaj se pojam odnosi na zlostavljanje na horizontalnoj razini odnosno oblik zlostavljanja kada kolega zlostavlja kolegu na radnom mjestu. O horizontalnom se zlostavljanju radi u 25% sluajeva zlostavljanja na radnom mjestu.

Izuzev horizontalnog i vertikalnog zlostavljanja na radnom mjestu, mogue je govoriti i o stratekom i emotivnom zlostavljanju na radnom mjestu. '' Strateki predstavlja dogovor upravljakog vrha o tome koji su radnici nepoeljni prije poetka provoenja organiziranog zlostavljanja, tako da radnici sami daju otkaz ne traei otpremninu, dokup staa za mirovinu ili neto slino. Vano je pritom toliko unititi rtvu da postane neinteresantna konkurenciji. Uzroke emotivnog zlostavljanja moemo traiti u razliitim aspektima linosti zlostavljaa, ali i rtve zlostavljanja.Zlostavljai su esto osobe s ozbiljnim poremeajima linosti psihopati koji maltretiraju rtvu zbog osjeaja antipatije, ljubomore, zavisti, straha ili elje za vlau (kratomanska paranoja). I u rtvi zlostavljanja moemo nai neke karakteristike linosti, ali one ne daju zlostavljau pravo da maltretira rtvu, ve nam slue da shvatimo zato je upravo taj radnik, a ne neki drugi, izabran. Da bi realizirao svoj plan eliminacije rtve, zlostavlja mora i druge uvjeriti kako je izabrana rtva tetna za ustanovu, jer je primjerice previe rigidna u potivanju zakona i pravila, ili zbog istupanja u javnosti.''

Kao jedan od oblika zlostavljanja na radnom mjestu, koji se sve ee spominje u psihologiji radnog mjesta pojam je mobbinga. Uz pojam mobbinga, sve se ee spominje i pojam bossinga. Navedeni e pojmovi biti predmet prouavanja u daljnjoj razradi seminarskog rada. Izuzev pojmova mobbinga i bossinga koji su u direktnoj vezi sa zlostavljanjem na poslu, sve se ee spominje i sindrom sagorijevanja na poslu.

S razvojem poslovnih sustava, sve se vie razvija i sama psihologija radnog mjesta. Radi uoavanja uzroka pojava stresnih situacija i zlostavljanja na radnom mjestu sve se ee provode istraivanja koja za cilj imaju uoavanje zakonitosti pojava. Tako je, sukladno navedenom prvo veliko istraivanje zlostavljanja na radnom mjestu provedeno 2000. godine, na temelju podataka iz zemalja lanica Europske unije.

3.9.1. Istraivanje zlostavljanja na radnom mjestuKao to je navedeno, zlostavljanje je na radnom mjestu fenomen koji sve vie dobiva na znaenju i koji sve vie postaje predmet prouavanja brojnih strana kako strane medicinske znanosti tako od strane samih poslovnih sustava. Prvo takvo istraivanje provedeno je 2000., godine u zemljama Europske unije.

Provedbom istraivanja zlostavljanja na radnom mjestu u zemljama Europske unije, dolo se do slijedeih rezultata:

2% (3 milijuna) radnika bilo je izloeno fizikom nasilju od osoba na radnom mjestu

4% (6 milijuna) radnika bilo je izloeno fizikom nasilju od ljudi izvan radnog mjesta

2% (3 milijuna) radnika bilo je izloeno seksualnom nasilju

9% (13 milijuna) radnika bilo je izloeno mobbingu Posebno je potrebno naglasiti kako je provedeno istraivanje bilo 2000. godine, dok se danas, jedanaest godina kasnije brojke zlostavljanih radnika kreu u veim stopama.

''Ovo istraivanje pokazuje i velike razlike izmeu drava lanica u postotku radnika izvrgnutih mobbingu, tako da je postotak radnika koji je izloen moralnom maltretiranju sljedei:''

15% u Finskoj 14% u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj 12% u vedskoj 11% u Belgiji 10% u Francuskoj i Irskoj 8% u Danskoj 7% u Njemakoj i Luksemburgu 6% u Austriji 5% u panjolskoj i Grkoj, a svega 4% u Italiji i Portugalu.Izuzev navedenih dobivenih podataka, provedeno je istraivanje prikazalo i djelatnosti u kojima je zlostavljanje na radnom mjestu iznimno esto. Tako je sukladno navedenom mogue govoriti o slijedeim djelatnostima:

dravna uprava i obrana 14%

kolstvo i zdravstvo, hotelijerstvo i restorani te transport i komunikacija 12%

trgovina 9%

rudarstvo i preraivaka industrija 6%

financijsko posredovanje i graevinarstvo 5%

elektrina energija i vodoopskrba, poljoprivreda i ribarstvo 3%.

Izuzev ovog istraivanja provedeno je i istraivanja zaposlenika u kompaniji Ericsson Nikola Tesla.

4. ZAKLJUAK

Globalni je utjecaj na poslovanje samog poduzea izuzetno znaajan i jak. Informacije koje kolaju poslovnim svijetom, njihova koliina, sadraj i vanost utjeu na poslovne odluke poduzea. Nadalje, tehnoloka rjeenja koja se mogue je rei gotovo svakodnevno pronalaze:

unapreuju poslovanje,

olakavaju proizvodnju,

sniavaju trokove

usavravaju proizvode i usluge.

Suvremeni uvjeti poslovanja zahtijevaju odlunu i fleksibilnu menadersku strukturu koja e se znati prilagoditi promjenama ali isto tako znati prilagoditi promjene sebi. Uloga karaktera, samopouzdanja i odlunosti u suvremenim je uvjetima poslovanja kljuna. Uporniji, odluniji, snaniji uspijevaju u poslovnom svijetu dananjice, a oni ''mekuci'' ne ostvaruju zapaenije rezultate jer se ne znaju izboriti za sebe, svoja prava i obveze.

Predmet prouavanja seminarskog rada razina je stresa na poslu. Na temelju prikupljene literature, proirena su i nadopunjena postojea saznanja o pojmu stresa, poglavito o pojmu stresa na poslu, te njegovom percipiranju u poslovnoj praksi poduzea.

Uvjeti su poslovanja takvi da su pred same djelatnike u velikom broju sluajeva postavljeni zahtjevi koji oni sukladno svojim kompetencijama, sposobnostima te dobi nisu u mogunosti zadovoljiti. Prouavajui dostupnu literaturu te strune asopise i promiljajui o stresu na radnom mjestu, nemogue je govoriti o stresu samo kod odreenih profesija. Danas je stres prisutan u svim profesijama i kod svih dobnih struktura bilo da je rije o uenicima, studentima te na posljetku samim djelatnicima u poslovnim sustavima.

Poslovni su uvjeti dananjice nametnuli potpune nove trendove koji pred same zaposlenike stavljaju odreene izazove koji nadilaze njihove kompetencije ali i sposobnosti. U takovim uvjetima sve se ee spominje pojam stres na poslu. Svakodnevno napredovanje kako u poslovnom tako i u tehnolokom smislu neminovno djeluje na samo zdravlje zaposlenika a oituje se u pojavi stanja koje se u suvremenoj literaturi oznaava kao stresno stanje.

Brojni su uzroci stresnih situacija, no najvaniji su klasificirani na:

okoline imbenike

organizacijske imbenike te na osobni imbenici.

Svaki od navedenih imbenika, dalje se grana, a svaki od njih zajedno s drugim utjecajima pridonosi stvaranju stresnih situacija za samog zaposlenika odreenog poduzea. Neki su od poslodavaca prepoznali ulogu smanjivanja razine stresnih situacija te pronalaze nove naine kako opustiti zaposlenike na radnim mjestima. Novi je trend uvoenje korporacijskih wellness centara. Jedan od njih nalazi se u sklopu poslovanja Grupe ito d.o.o., a prouavanje koritenja tretmana od strane ispitanika obraeno je kroz seminarski rad. LITERATURA

Knjige: Pfeifer S., ;''Menadment'', Ekonomski fakultet, Osijek, 2006. Robbins S., Judge T., (2009.) Organizacijsko ponaanje, 12. Izdanje, Mate d.o.o. ZagrebStruni radovi: ukanovi Lj., (2009.), Stres i zlostavljanje na radu u hrvatskoj legislativi, Sigurnost 51 (2), 113 - 119 juras K., Kneevi B., Golubi R., Miloevi M., Mujstabegovi J., (2009.) Stres na radu: mjere prepoznavanja, rjeenja i prevencije, Sigurnost 51 (2) 121 126 Lipnjak G., (2011.), Istraivanje uzroka stresa zaposlenih, Sigurnost 53 (3), 219 226 Zbrayrad T., (2009.) Stres i profesionalni zamor kod odabranih struktura radnika, Informatologia 3, 186 191Internet

http://www.mobbing.hr/mobbing.html, (12. prosinca 2011.)

http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/depresija.html, (13. Prosinca 2011.)

http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18439/Stres-na-poslu.html, (15. prosinca 2011.)

http://www.link-elearning.com/linkdl/elearning/jedinica.php?IDJedinice=2788, (15. prosinca 2011.)

http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/analiza.html, (15. Prosinca 2011.)

http://oliver.efri.hr/~pom/predavanja/studij.pdf, (15. prosinca 2011.)

http://www.jutarnji.hr/s-traktora-ravno-u-salon-za-opustanje/916039/, 15, prosinca 2011.) http://www.zito.hr/hr/grupa.html, (16. prosinac 2011.) Robbins S., Judge T., (2009.) Organizacijsko ponaanje, 12. Izdanje, Mate d.o.o. Zagreb, str. 665.

ukanovi Lj., , (2009.), Stres i zlostavljanje na radu u hrvatskoj legislativi, Sigurnost 51 (2), 113 - 119

ukanovi Lj., , (2009.), Stres i zlostavljanje na radu u hrvatskoj legislativi, Sigurnost 51 (2), 113 - 119

ukanovi Lj., (2009.), Stres i zlostavljanje na radu u hrvatskoj legislativi, Sigurnost 51 (2), 113 - 119

Lipnjak G., (2011.), Istraivanje uzroka stresa zaposlenih, Sigurnost 53 (3), 219 - 226



Robbins S., Judge T., (2009.) Organizacijsko ponaanje, 12. Izdanje, Mate d.o.o. Zagreb, str. 666.

Zbrayrad T., (2009.) Stres i profesionalni zamor kod odabranih struktura radnika, Informatologia 3, 186 - 191

HYPERLINK "http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18439/Stres-na-poslu.html"http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18439/Stres-na-poslu.html, (15. prosinca 2011.)

Juras K., Kneevi B., Golubi R., Miloevi M., Mujstabegovi J., (2009.) Stres na radu: mjere prepoznavanja, rjeenja i prevencije, Sigurnost 51 (2) 121 - 126




Pfeifer S., ;''Menadment'', Ekonomski fakultet, Osijek, 2006. str. 20.




HYPERLINK "http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&ie=UTF-8&q=makrookolina+poduze%C4%87a"http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&ie=UTF-8&q=makrookolina+poduze%C4%87a, (od 10 . prosinca 2011.)










Juras K., Kneevi B., Golubi R., Miloevi M., Mujstabegovi J., (2009.) Stres na radu: mjere prepoznavanja, rjeenja i prevencije, Sigurnost 51 (2) 121 126

HYPERLINK "http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/depresija.html"http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/depresija.html, (13. Prosinca 2011.)









HYPERLINK "http://www.link-elearning.com/linkdl/elearning/jedinica.php?IDJedinice=2788"http://www.link-elearning.com/linkdl/elearning/jedinica.php?IDJedinice=2788, (15. prosinca 2011.)








HYPERLINK "http://www.jutarnji.hr/s-traktora-ravno-u-salon-za-opustanje/916039/"http://www.jutarnji.hr/s-traktora-ravno-u-salon-za-opustanje/916039/, 15, prosinca 2011.)

HYPERLINK "http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/analiza.html"http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/analiza.html, 15. Prosinca 2011.

HYPERLINK "http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/analiza.html"http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/analiza.html, 15. Prosinca 2011.





HYPERLINK "http://oliver.efri.hr/~pom/predavanja/studij.pdf"http://oliver.efri.hr/~pom/predavanja/studij.pdf, (15. prosinca 2011.)

HYPERLINK "http://www.mobbing.hr/mobbing.html"http://www.mobbing.hr/mobbing.html, (12. prosinca 2011.)




32

Documents

Stres Na Poslu