STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE U OPTINI

JABLANICA (2003.-2008.)

Jablanica, 2003. god.

Uspostavljanje cilja je esto tee od njegovog dostizanja, a jednom zadat, cilj postaje podruje koje privlai sredstva, energiju i umijea u svoju realizaciju (Medard Gabel HO PING., Food for Everyone, p. 212)

U V O D

Strategija razvoja poljoprivrede opine Jablanica posluit e kao realna podloga u izboru ciljeva i pravaca razvoja, prvenstveno onih djelatnosti u agrarnoj privredi, koji se ne bi mogli postii bez kratkorone analize i dostignutog nivoa razvoja. Dugo je prisutno i dominantno shvatanje da je poljoprivreda i proizvodnja hrane u industrijskoj civilizaciji seoska grana privrede, pa joj se planovima razvoja kao takvoj i prilazi. Zanemarivanje injenice, da u inputima poljoprivredne proizvodnje uestvuje u stvaranju ambijenta nivo vlasti od strane opine Kantona Federacije i BiH skoro je izbrisalo interes gradskoga stanovnitva za ulaganjem u primarnu proizvodnju, ograniavajui ga samo na one djelatnosti, koje se po dosadanjim pravilima lociraju u mjesta potronje, posebno kada je u pitanju prerada i distribucija.

Ovakvu tezu su demantovali najodgovorniji dunosnici u opini Jablanica, prije svega naelnik gosp. Enes Balji i polj. ing. gosp. Demo Begovi koji svojim inicijativama zaista ele putem ovoga dokumenta definisati strateke pravce razvoja i uestvovati u njihovoj implementaciji.

Studija razvoja agrarne privrede se u izboru metoda dugoronog planiranja razvoja nije mogla posluiti matematikim modelima. Takvi modeli zahtijevali su pouzdanost ulaznih podataka i ogranien utjecaj neekonomskih faktora i teko se mogu primijeniti za dugorone strateke razvojne programe.

Izbor metoda dugoronih privrednih i tehnolokih prognoza i drugih ogranienja, u izradi strategije olakana su injenicom, da je podruje opine Jablanica izrazito deficitarno u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ako se balansira proizvodnja iz lokalnih resursa i sadanja potronja, te da su postojei prirodni resursi za proizvodnju hrane, iako ogranieni, veoma nerazvijeni. Predviena strateka opredjeljenja u razvoju primarne poljoprivredne proizvodnje, zasnovana na realnim mogunostima i profitabilnoj proizvodnji, projicirana su bez rizika da e doivjeti neuspjeh.

U izradi strategije koriteni su jednostavni pokazatelji, kao to su: profitabilnost, zaposlenost, komparativna prednost podruja itd. Da bi se izbjegle zamke u izboru metoda projekcije razvoja poljoprivrede, u koje nas stavljaju tri u ovom momentu dominantna aspekta, prije svega poljoprivredni, trgovinski i administrativni, koji se meusobno esto konfrontiraju, kombinuju i rijetko dopunjuju, u ovoj strategiji je koritena metoda transformacije naturalne i dezorjentisane poljoprivredne proizvodnje u trnu.

Pristup izradi strategije ne tei da rijei oskudicu proizvodnje hrane na opini Jablanica, bilansirajui plan proizvodnje prema godinjim potrebama, zbog ega bi esto dolazilo zbog ekonomskih poremeaja. Trgovinsko snabdjevaki pristup uglavnom je zanemaren jer planira nabavku i prodaju hrane i inputa za njenu proizvodnju po sistemu jeftino nabaviti skupo prodati uz uee cjelokupne posrednike strukture.

2. PRISTUP U IZRADI STRATEGIJE RAZVOJA POLJOPRIVREDE

Pristup u izradi strategije koncipiran je na principu opredjeljenja za generalne razvojne ciljeve, iako se moe segmentarno posmatrati u okviru razliito idejnih izvedbenih projektnih zadataka i njihovoj implementaciji.

Ova strategija nije senzacionalno planirala niti pozicionirala neke razvojne pravce u agrarnoj privredi, ali je zato realna i njenom provedbom mogu se uz predloene ambijentalne uvjete stvoriti pretpostavke da se u znaajnoj mjeri agrarna privreda revitalizira. Ovom strategijom su kvantificirani ekonomski pokazatelji u predloenim proizvodnim pravcima to predstavlja posebnu vrijednost koja e u opredjeljenjima za pojedine razvoje agrarne oblasti biti dominantan inilac.

Strategija svojim automatizmom postojanja nee rijeiti veliki dio problema u

ovoj oblasti, niti e je u bilo kom smislu transformisati. Zadatak joj je da ukae na razvojne mogunosti, da eliminie prepreke u njenoj realizaciji i maksimalno uestvuje u stvaranju povoljnoga ambijenta u njenoj implementaciji. Svaka razvojna oblast moe da poslui kao baza za izradu idejnih i razvojnih projekata koji bi morali imati direktnu podrku svih nivoa vlasti, poev od opine i tako posredno i neposredno doprinijeli njenoj provedbi. Za izradu strategije odreen je korektan rok koji je dozvoljavao primjenu svih uobiajenih metoda, posebno analiza relevantnih za programiranje proizvodnje i potronje hrane u duem vremenskom periodu 2002. 2008. godina. Metode koritene u izradi odnosile su se na analize podataka iz raspoloive dokumentacije koja nam je dana na uvid, prognoza ekonomskog, socijalnog i tehnolokog razvoja na osnovu statistikih i drugih podataka i sinteze ugraene u izboru planskih ciljeva i puteva za njihovo ostvarenje. Koriteni su i matematiki modeli koji e sigurno posluiti prvenstveno proizvoaima farmerima u analizi i opredjeljenju proizvodnje koja je definisana sa stopom ekonominosti i rentabilnosti, odnosno ukupnoj ekonominosti. Postupci u izradi studije su standardni, izuzev to su u pojedinim planskim proizvodnjama koriteni modeli sa kalkulativnim vrijednostima.

3. POSLJEDICE RATA I OBNOVA 3.1 Stradanja stanovnitva

Posljedice rata na podruju opine Jablanica doprinijele su da stanovnici ne posjeduju niti kritinu masu niti vitalnost i energiju potrebnu za obnovu i programiran ekonomski razvoj, prema tome ni za samostalnu implementaciju navedenih stratekih zadataka. U cijelosti posmatrano nisu izraeni poduzetniki poduhvati kako urbanog tako i ruralnog podruja na dugorone razvojne i programirane agrarne projekte. Stanovnitvo je optereeno zbivanjima dnevne politike pa emo za njegovu proizvodnu orijentaciju trebati ne samo podizanje nivoa znanja, ve neprestanog kontakta u svim aspektima.

Stanovnitvo opine Jablanica bez obzira na manja materijalna razaranja

doivjelo je znaajna stradanja koja su izraena i rtvama i ranjavanjima i raseljavanju ljudi u postratnom periodu. Ponuena strategija moe dati samo izvjesnu dozu garancije u razrjeavanju demografskih problema koji su od sutinskog znaaja normalnog ivota i dijela gradskog i seoskog stanovnitva. 3.2 Privredne tete i obnova

Ukupnu ratnu tetu teko je kvantificirati, ali je sigurno da e posljedice ratnih razaranja biti dugotrajne i oporavak e biti jako teak. Lociranje teta na nivou opine moe biti najadekvatnije definisano kao devastacija ukupnog prostora ukljuujui i ire okruenje. Prekinuti su sistemi plasmana poljoprivrednih osnova, sistemi nabavke inputa, a prehrambeno-preraivaki kompleks je potpuno devastiran ili je uniten. Funkcionisanje sistema u agrarnoj privredi rat je u cijelosti prekinuo.

Uz materijalne tete rat je pokidao ili unitio i organizacijski sistem

funkcionisanja poljoprivrede. Svi oblici udruivanja zemljoradnika u zadrunu organizaciju ugaeni su, a krah bankarskog sistema onemoguio je novo investiranje. Nauno-istraivaka funkcija je ugaena. Svim navedenim nedaama kojima je bila pogoena cijelokpna infrastruktura poljoprivrednog sektora mora se jo jednom dodati i njegova demografska stagnacija. Program obnove poljoprivrednoga sektora na opini Jablanica imao je vie humanitarni nego probni karakter, pa mu se moe priznati vie socijalna nego razvojna funkcija.

4. MAKROEKONOMSKE OSNOVE RAZVOJA 4.1 Istorijat poljoprivredne proizvodnje u opini Jablanica

Poljoprivreda opine Jablanica oduvijek je bila u visokoj mjeri diverzificirana od energetskog i industrijskog potencijala. Meutim, ona je ipak bila kompatibilna u irem kontekstu planske agrarne privrede koja je dominirala u tom periodu. U globalnoj projekciji agrarna privreda na nivou opine Jablanica bila je sa viim nivoom razvijenosti u odnosu na blie i ire okruenje ex-Jugoslavije.

U poreenju sa poljoprivredom Bosne i Hercegovine gdje je bilo angairano

oko 21% aktivnog stanovnitva, u opini Jablanica, prema naim procjenama bilo je angairano 8-10% stanovnitva u agrarnoj privredi, ukljuujui i aspekt malog dijela prehrambenog kompleksa. U cjelini posmatrano razvojni trendovi agrarne privrede bili su nedovoljni sa stratekim ciljevima koji su bili usmjereni prema dravnim agrarnim imanjima koji su na prostoru BiH bili svega sa 5-6% i jo manjim procentom stonog fonda. Privatna poljoprivredna imanja bila su zaobiena od znaajnijih investiranja, primjene novih tehnolokih saznanja, pa se moe konstatovati dea je agrarna privreda imala karakteristike nerazvijene, naturalne i dezorjentisane privredne grane. 4.2 Trendovi poslijeratnog razvitka

Posljedice ratnih razaranja na veem prostoru Bosne i Hercegovine u razliitoj mjeri i obimu odraavale su se na agrarnu privredu. Za razvoj agrarne privrede u kompleksu ukupnog privrednog razvoja bilo je nuno obezbijediti prije svega: povoljan kapital, konzistentnu agrarnu politiku, organizaciju rada, trite i naune institucije. Navedeni segmenti na Federalnoj i dravnoj razini naalost nisu bili ostvareni, pa se razvoj agrarne privrede i na opini Jablanica manifestovao u ovakvom ambijentu. Taj nepovoljan agrarni ambijent u znaajnoj mjeri popravljen je inicijativama na nivou lokalne samouprave opine u svim navedenim aspektima. Inicijative Evropske zajednice da sa povoljnim kapitalom osvjei agrarnu privredu putem razliitih implementiranih projekata na nivou F BiH bile su sa manj ili vie uspjeha, a na nivou opine Jablanica nije bilo pokuaja generalne revitalizacije niti znaajnijeg ino-agrarno finasijskog inputa.

4.3 Poloaj poljoprivrede u opem ekonomskom okruenju

U kompleksu privrede, agrarna privreda ima izuzetno mjesto i ulogu kao djelatnost, iz vie razloga:

- Poljoprivreda proizvodi hranu kao osnovnu, svakodnevnu potrebu ljudi za potronju u naturalnom obliku ili kao sirovine za izradu preraevina;

- Poljoprivrednom proizvodnjom bavi se veliki broj ljudi (u BiH 1991 god. 17%

stanovnitva, 2002. god. 24% stanovnitva); - U poljoprivredi se ostvaruje profit koji omoguuje egzistenciju znatnom dijelu

stanovnitva;

- Razvijena poljoprivreda moe postati stabilan faktor opine, F BiH i BiH u cjelini.

Pored navedenih injenica treba istai da je poljoprivredna proizvodnja baza za

nekoliko industrijskih grana (prehrambena, industrija koe i tekstila, duhanske, farmaceutske industrije itd.). S druge strane poljoprivreda je znaajan potroa energenata, graevinskog materijala, opreme, proizvoda mainske i hemijske industrije, kao i korisnik tehnolokih procesa i proizvoda.

U odnosu na druge privredne grane agrarna privreda je bila podcijenjena i prema

njoj se odnosilo kao prema treerazrednoj ili minimalnoj prirodnoj oblasti. U odnosu na ratni period poljoprivreda je i u opini Jablanica bez obzira to nije bilo migracija stanovnitva imala velike ljudske i materijalne dobitke koji su prouzrokovali znaajnu i duboku recesiju. 4.4 Ocjena dostignutog znanja

Osnovne karakteristike primarne poljoprivredne proizvodnje i pokuaja transfera tehnologija u ukupnom agrarnom kompleksu s osnovnim ciljem uspostavljanja robne proizvodnje i obezbjeenog trita inicijative su koje potiu samo sa nivoa opine Jablanica i zainteresiranih proizvoaa. Naalost, za ovakvu revitalizaciju agrarne poljoprivrede neophodan je ukupan agrarni ambijent na nivou Federacije i BiH u cjelini.

Trite poljoprivrednih proizvoda na opini u nekim proizvodnjama je

obezbijeeno pa su iste zahvaljujui lokalnim inicijativama lokalnih elnika i zainteresiranih proizvoaa intenzivirane. Pozitivni primjeri koji se mogu ocijeniti na veem stupnju razvoja, odnose se na povrtlarsku proizvodnju, razvoj ribarstva i nekih kategorija stoke. U organizacionom smislu stvaraju se osnovni preduvjeti da se putem zadrune organizacije (Zemljoradnika zadruga Jablanica) primarna poljoprivredna proizvodnja organizira i povee sa tritem.

5. POLITIKA PREMA POLJOPRIVREDNOM SEKTORU 5.1 Karakteristike i pravci razvoja Odreena ruralna podruja i poljoprivredno zemljite i na opini Jablanica kao i na nekim drugim podrujima BiH su naputena, stoni fond i mehanizacija redukovani sa dominantnim zaostajanjem u tehniki-tehnolokom smislu. Struna logistika u ovoj opini dominantna je samo na lokalnom nivou, a u irem smislu, odnosno sa nivoa Kantona, Federacije i BiH, nije prisutna. U svakom sluaju prisutne su inicijative za podsticaj poljoprivredne proizvodnje ija se forma mora uobliiti u zakonske okvire, pa bi znaajan dio budetskih sredstava trebao biti realizovan u stratekim poljoprivrednim granama. Ukupnu politiku prema agrarnoj privredi na opini Jablanica nuno je usmjeravati u pravcu:

- neposrednih mjera i aktivnosti u zatiti zemljita i - pripreme za transformaciju postojee naturalne poljoprivredne proizvodnje u

trnu.

Cilj ove strategije jeste da se na nivou opine Jablanica zacrtaju strateki razvojni pravci i definiu profitabilni modeli robne specijalistike i mjeovite poljoprivredne proizvodnje. U irem kontekstu opina Jablanica ima sve strateke razvojne odrednice F BiH, pa e i implementacija zacrtanih razvojnih pravaca u velikoj mjeri ovisiti od konzistentne agrarne politike.

Mogui razvojni tretman agrarne privrede moe se posmatrati kao jedinstven,

ili zaseban, pa su sve aktivnosti u tom kontekstu usmjerene u poboljanju njene produktivnosti. U ovom sluaju poljoprivreda dobija svoj autonomni identitet. Novi pristup razvoju agrarne privrede podrazumijeva jednu integralnost, gdje joj se namee jedna razvoja uloga. U ovim okolnostima agrarna privreda je vaan ekonomski socijalni humani faktor, pa je jedno obiljeje ivljenja na selu. Razvoj poljoprivrede ovisan je od vie faktora, prije svega da poljoprivredna proizvodnja ima na raspolaganju povoljna finansijska sredstva, da postoje agroekonomski uvjeti za odreenu proizvodnju, obezbijeeno trite i da je proizvodnja profitabilna. Evropskim integracijama agrarna privreda e dobiti jednu sasvim novu formu, pa e i u takvim okolnostima strateka opredjeljenja i razvojni koncept koje definie ova strategija posluiti kao proizvodna orijentacija.

5.2 Politika klima za podrku

Strategija razvoja poljoprivrede F BiH i Bosne i Hercegovine izraene od strane FAO eksperata naalost nije usvojeno u parlamentu i nije u cijelosti definisala makro i mikro strateke razvojne ciljeve. Aktuelna vlast na nivou F BiH ovu oblast je ignorirala i parcijalno je rjeavala neke trenutane poljoprivredne aktuelnosti.

Osnovni ograniavajui faktor za razvoj agrara u cjelini, prema tome i opine

Jablanica jeste nedostatak poljoprivrednog zakonodavstva koje bi bilo usaglaeno sa zakonodavstvom evropske unije. Nedostatak finansijskih sredstava promoviranih kroz podsticaje za odreene proizvode u animalnom i biljnom kompleksu znaajno su dezorjentisali poljoprivredne proizvoae. Struna logistika definirana kroz projekat savjetodavne strune slube je takoe jedan u nizu promaenih implementiranih projekata na naim prostorima.

5.3 Obnoviteljski i razvojni programi

Znaajna donatorska sredstva na nivou BiH, FBiH i pojedinih kantona inputirana su putem projekata hitne rekonstrukcije i projekata obnove i razvoja. Naalost, projekti su u velikoj mjeri bili socijelnog karaktera i predstavljaju uglavnom poniteni input. Na opini Jablanica navedeni projekti su sporadino implementirani. Navedeni projekti bili su u funkciji obnove i preivljavanja stanovinitva.

Veliki broj meunarodnih humanitarnih organizacija dao je doprinos razvoju agrara u ostvarivanju startne pozicije. 5.4 Uspostava zakonske regulative

Odnos drave (BiH i FBiH) do danas po pitanjima osnovnih zakonskih propisa u poljoprivredi nije bio adekvatan vanosti ove oblasti, a posebni pred ulazak u WTO i druge evropske integracije. Pojedinanim akcijama u rjeavanju poljoprivrednih aktivnosti stvorila se konfuzija pa su mnoge odluke i podzakonski akti bez zakonskog utemeljenja. Koritenje starih zakona oblast agrarne privrede jo dublje gura u recesiju i udaljava od navedenih integracija. Ovom prilikom istiemo osnovne zakone u agrarnoj privredi koji su morali biti doneseni po svim prioritetima :

- Zakon o poljoprivredi koji definie uvjete, prava i obaveze poljoprivrednog obavezaa

- Zakon o zatiti zemljipta - Zakon o stoarstvu - Zakon o podsticajima i zatiti domae proizvodnje - Zakon o savjetodavnim strunim slubama itd

Jedan od osnovnih razloga to je poljoprivredna proizvodnja na naim prostorima nekonkurentna jeste i neadkvatna zakonska regulativa koja nas takoe udaljava od evropskih integracija.

5.5 Uzdizanje poljoprivrede u javnim rashodima Poljoprivredna proizvodnja u FBiH nije imala adekvatnu poziciju. I dalje je dominantan neadkvatan budetski tretman u odnosu na tretman koji ova oblast zasluuje. U bliem i irem okruenju budetska sredstva podsticaja i stimulacije u poljoprivredi iznose 4-5% ukupnog budeta privrede jedne zemlje. U FBiH navedeni iznos je 0,7-0,9% na godinjem nivou. U ostvarivanju prihoda od poljoprivrednih proizvoda putem prelevmana, akciza i poreza FBiH je ostvarivala vrlo znaajan prihod (u 2001. god. 164 miliona). Osnovni postulati u novoj ivotnoj filozofiji prema agraru (agrarnoj reformi) su :

- profitabilna poljoprivredna proizvodnja - koritenje podsticaja i razvoj lokalne industrije ili proizvodnje koja je izvozno

orijentirana - transfer tehnologija koji e dati adekvatne rezultate i uvati okoli

Zadani ciljevi trebaju biti obaveza kantonalnog MPV-a prehrambenog sektora u okviru Ministarstva privrede i MPV-a, na nivou FBiH. 5.6 Kreditiranje i poljoprivredni razvoj Kreditiranje agrarne privrede u susjednim zemljama zasniva se uglavnom na vrlo povoljnoj kreditnoj politici, a provodi se putem agro-banaka. Istina je da je za uspostavu agro-banke neophodan znaajniji kapital i njegovo stavljanje pod posebni nadzor. Budua agro-banka sa svojim ispostavama na nivou kantona kreditirat e i servisirati ukupan prostor FBiH. Druga poluga za kreditiranje agrarne privrede mogla bi biti tedno-kreditna asocijacija sa ciljem prikupljanja slobodnih finansijskih sredstava poljoprivrednika i obavljanju posrednike funkcije. Osnovni principi kreditiranja agrarne privrede temelje se na :

- da kamata na godinjem nivou ne prelazi stopu od 4% - da je grece period i rok otplate povoljan u odnosu na proizvodni program - da su krediti strogo namjenski pozicionirani - da se bonitet zajmotraioca i bonitet proizvodnog programa cijeni na nivou

opine od strane strunog osoblja 5.7 Vanjsko trgovinska politika u sektoru hrane

Vanjsko trgovinski bilans F BiH je nepovoljan sa konstantom porasta iz godine u godinu. U 1996. god. on je iznosio oko 1 milijardu, 1997. god. 1,5 milijardi, 1998. god. 1,8 milijardi, 2000. god. 2 milijarde.

Razlog ovako nepovoljnog trenda jeste agrarne politika koja je zaista bila nekonzistentna. Ovom aspektu je doprinijela i znaajna potronja. U uvozu hrane samo na agroindustriju otpada 507. miliona US$ u 1998. god.

5.8 Vanjsko trgovinska i fiskalna politika

Posljedice rata na nivou BiH, a posebno F BiH i druge okolnosti prouzrokovale su mali ukupan izvoz sa krupnim posljedicama. Kada je u pitanju opina Jablanica, sa aspekta ukupnog izvoza, moe se oekivati uee u dijelu eksploatacije ljekovitog bilja, umskih plodova i gljiva. Kad je u pitanju uvoz, on je do te mjere utemeljen da je vrlo teko raunati u blioj perspektivi na radikalno smanjivanje.

Zakon o trgovini na koji je naslonjena carinska tarifa sa odreenim carinskim

stopama u ovom momentu podstie uvoz, pa ga je neophodno hitno mijenjati. Dakle, objektivno niske carinske stope uz posebne uvozne takse prevelmane, instrumenti su na kojima se temelji sadanja vanjskotrgovinska politika u proizvodnji hrane.

BiH jo nema uspostavljenu fiskalnu politiku, pa je u ovom momentu na nivou

entiteta. U F BiH fiskalna politika provodi se na nivou F BiH, Kantona i opina. U F BiH stjeu se prihodi od carina, prelevmana i akciza (u ovom momentu uoblieno u carinsku stopu) i slue za potrebe budeta. U kantonima se stjeu 60% fiskalnih prihoda, ukljuujui pauze na promet, profit i plate. Od tih prihoda oko 20% proslijeuje se opinama. Za ostvarene prihode opine pruaju najvei dio javnih usluga u oblasti kolstva, zdravstvene i socijalne zatite, stanovanja i lokalnog razvoja.

Opina Jablanica u ovom momentu vrlo uspjeno i racionalno u H-N Kantonu

koji je vrlo oskudan u izdvajanjima finansijskih sredstava pored razvojnih aktivnosti ima i volju i znanje da finansijskom potporom stvara povoljan ambijent za razvoj agrara.

Na nivou F BiH visoki rashodi neproizvodnog karaktera (odbrana, javni red,

zdravstvo i sl.) u odnosu na male raspoloive budete, nisu omoguivali bilo kakvo znaajnije izdvajanje u razvojne poljoprivredne programe.

6. INSTITUCIJE ZA PROVOENJE STRATEGIJE 6.1 Znaaj institucije u provoenju strategije Strategija razvoja poljoprivrede na svim nivoima, prema tome i na nivou opine ovisi od: povoljnog kapitala, konzistentne agrarne politike, obezbijeenog trita, organizacije rada i institucija za implementacije strategije. Po Dejtonskom sporazumu kantoni su upravne jedinice sa visokom samostalnou u kreiranju ekonomske politike. Naalost, sa nivoa H-N Kantona u koji spada opina Jablanica nisu se bar do sada prepoznale inicijative za intenziviranje agrara i njegove transformacije u trnu i robnu proizvodnju. Autori ovog dokumenta vrlo meritorno i odgovorno stoje na stanovitu da je inicijativa za revitalizaciju agrarne privrede vie uloga i volja lokalnih elnika opine, ve kantona. Poljoprivredni proizvoai u konkretnom sluaju inicijative za agro-biznisom, neophodnu potporu i sve druge probleme rjeavaju na nivou opine (naelnik struno lice na nivou opine Zemljoradnika zadruga, Veterinarska stanica itd.). 6.2 Jaanje pozicije MPV-a, Kantonalnih i opinskih slubi

Osnovna potpora za razvoj poljoprivrede na nivou opine Jablanica oekuje se od Vlade Kantona (resornog ministarstva). Meutim, budetska sredstva u nadlenom ministarstvu podmiruju samo osnovne trokove inovnika toga ministarstva pa je i opravdano pitanje svrhe, nadlenosti, uloge i opravdanosti pojedinih kantonalnih ministarstava.

Strategija razvoja agrara u ovom momentu provodi se na vie nivoa:

- na nivou BiH (zatita domae proizvodnje putem Ministarstva vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa), - na nivou entiteta (F BiH MPV-a), - na nivou Ministarstva industrije (primarni poljoprivredni proizvodi)

Poljoprivredne strune slube na svim nivoima suoene su sa ovakvom

razvodnjenom funkcionalnom formom ukupnog sistema, a posebno sa nekonzistentnom agrarnom politikom na nivou F BiH i kantona. U navedenom ambijentu zemljoradnik je oslonjen na intervenciju opinske slube. Na svu sreu na podruju opine Jablanica funkcionira struna logistika, na nivou opine, iako bi je znaajno trebalo pojaati na nivou ZZ Jablanica.

6.3 Sluba za zemljite i vodu

Sluba za administriranje zemljitem funkcionie na nivou opine (katastor i zemljine knjige). Katastar sadri geodetske i pravne informacije za sve zemljine jedinke (lokacija, povrina, prava koritenja itd.)

Na nivou F BiH u Zavodu za agropedologiju uspostavlja se jedinstveni zemljini informacijski sistem. U ovom momentu je zapravo dvojno administratiranje vezano za ovaj resurs. U kontekstu mjera koje je neophodno hitno poduzeti prioriteti su:

- praenje i sankcioniranje nedosljednih promjena namjene poljoprivrednog zemljita,

- efikasne mjere za kupo-prodaju i zakup poljoprivrednog zemljita, - slubi za promet transakcija zemljita.

Sve ove i druge neophodne mjere u postupcima sa osnovnim resursom-

zemljitem nuno je prevesti na nivou kantona i jedinica na nivou opina.

Vodni reim je zapravo najvee bogatstvo opine Jablanica (samo je Jablaniko jezero sa 270 mil.m3 vode). Zato je neophodno uspostaviti centraliziran sistem upravljanja vodom na nivou BiH, entiteta, kantona i opina. 6.4 Poljoprivredne strune slube

Uspostavljanje sistema poljoprivrednih strunih slubi je projekat koji je naalost doivio neuspjeh. Zapravo na nivou kantona instalirani su i pozicionirani kadrovi (po tri strunjaka u kantonu) koji su izolirani u svom djelovanju i nisu u ulozi savjetodavaca. Ovom modelu nedostajala je vertikalna veza koja e objedinjavati kantonalne slube na nivou FBiH, a posebno vertikalna veza sa opinama koje bi bile fokus strune logistike farmerima.

Sistem strune savjetodavne slube na nivou H-N kantona prezentiran je ematski.

6.5. Uzgojno-selekcijska sluba i zdravstvena zatita ivotinja Sluba za uzgojno-selekcijski rad treba imati karakter javne institucije.

Vertikalna povezanost na nivou F BiH kantona sa opinama je zapravo jedini mogui model za funkcioniranje ove slube. U trenutnim okolnostima cijenimo da je Veterinarska stanica Jablanica spremna kadrovski uz tehniko poboljanje (oprema, vozila itd.) obavljati navedene poslove u sistemu kantonalnih zahtjeva.

Zdravstvena zatita ivotinja na nivou BiH je u ingerenciji Dravne uprave za veterinarstvo. Njena uloga je u obavljanju makro-funkcija. Ova oblast odvija se kroz veterinarske stanice koje e kroz svoje redefinirane nadlenosti iz sadanjeg javnog statusa teiti da preraste u odrivu zdravstvenu slubu privatnog tipa.

Veterinarskoj stanici na opini je neophodno i nuno dati podrku u cilju osposobljavanja za djelatnost koju obavlja (finansijsku, kadrovsku, tehniku itd.)

STRUKTURA SAVJETODAVNE STRUNE SLUBE HNK

Federacija BiH

Poljoprivredni institut Makroprojekti strategija Poljoprivredni faultet

VIZIJA ZA 2007. GODINU

Hercegovako Neretvanski kanton

KANTONALNA SAVJETODAVNA SLUBA 4. izvrioca

Konjic Opinska

suba 3 izvrioca

itluk Opinska

suba 2 izvrioca

Jablanica Opinska

suba 2 izvrioca

u ZZ

apljina Opinska

suba 3 izvrioca

Mostar Opinska

suba 4 izvrioca

Neum Opinska

suba 1 izvrioca

Prozor Opinska

suba 3 izvrioca

Ravno Opinska

suba 1 izvrioca

Stolac Opinska

suba 3 izvrioca

6.6. Zdravstvena zatita bilja i ekoloka proizvodnja Zdravstvena zatita bilja je oblast koja se mora, kao i zatita ivotinja

zakonom regulisati na nivou BiH (zakon je u pripremi za usvajanje). Sluba zatite bilja e vertikalno biti povezana preko entiteta, kantona i opina i djelovat e kao javna sluba (po sistemu kao ured za veterinarstvo, savjetodavna struna sluba, uzgojno-selekcijski rad itd.)

Ekoloka proizvodnja je prema naim strunim analizama oblast gdje e

opina Jablanica iskoristiti svoje komparativne prednosti podruja koje je potpuno nezagaeno.

Uspostavljena sluba za certificiranje na nivou BiH od strane KRAV

organizacije i suradnje sa Poljoprivrednim institutom omoguuju sistem certifikacije. U ukupnom agrarnom kompleksu (biljna i animalna proizvodnja) opina

Jablanica moe konkurisati sa podrujem ekoloki prihvatljivim za certificiranje proizvoda.

6.7. Istraivanje i obrazovanje U sistemu istraivanja neophodno je formirati istraivaku strukturu na nivou

FBiH koja e biti povezana sa kantonalnim strunim slubama i suradnicima na nivou opina. Cijenimo da je u ovim momentima aplikativno-razvojno-primjensko istraivanje dominantno, a da e egzaktna istraivanja zaista morati saekati uvjete za njihovo obavljanje.

U obrazovnom sistemu (odjeljenja poljoprivrednog smjera) prosvjetno-

pedagoke planove aktualizirati u veem angamanu praktine nastave. 6.8. Udruenje poljoprivrednika

Organiziranje zemljoradnika u udruenje je neminovno. To nikako nee

naruiti nezamjenjivu funkciju ZZ Jablanica, a posebnu funkciju u organizovanju, strunoj logistici, nabavci repromaterijala, te kao neminovnom tritu za proizvode zemljoradnika.

Na nivou FBiH formirano je udruenje zemljoradnika. Zapravo to udruenje je

asocijacija udruenja na nivou Kantona i opina. Udruenja farmera imaju cilj za jedinstvenim partnerstvom sa dravom u cilju

zatite svoga proizvoda, te zatiti drugih svojih interesa.

7. VIZIJA, CILJEVI I PROVOENJE STRATEGIJE U kontekstu sainjenih prijedloga strategije razvoja poljoprivrede na nivou

FBiH odreeni su globalni ciljevi i pravci razvoja za budui srednjoroni period. Izraena je strategija razvoja H-N kantona. Autori ove opinske strategije

sagledali su ponuene dokumente u makro (globalnom) pravcu, te na osnovu takvih postavki, a posebno konkretnog sagledavanja, definisali strateka opredjeljenja.

U ponuenoj strategiji posebno smo obradili modele proizvodnje sa svim

ekonomskim analizama i parametrima. Dakle, pojedini eksperti su konkretizirali pojedine oblasti. Ovakav konkretan pristup zaista moe svakoga proizvoaa orjentisati u buduoj proizvodnjin i dati mu osnovne ekonomske pokazatelje vezane za pitanja mogunosti proizvodnje i uzgoja i profitabilnosti.

U strategiji je potovan princip da se maksimalno angauje prirodni resurs

opine, preferirajui proizvodnju o tim resursima. Nekonvencijalnu proizvodnju nismo detaljno analizirali, s obzirom da je to biznis u kojem moe svaki graanin profesionalno ili u dodatnoj djelatnosti uestvovati.

Naalost, neki nai ciljevi ovisni su i od viih nivoa vlasti ( Kanton, FBiH,

BiH) prije svega u zakonskoj regulativi, mjerama koje predpostavljaju aktivnosti na viim nivoima itd.

7.1. Osnovni cilj strategije je: -transformisati postojeeg naturalnog i dezorijentiranog poljoprivrednog proizvoaa u robnog. -orjentisati poljoprivrednog proizvoaa na specijalistiki i mjeoviti model proizvodnje za poznato trite. U kontekstu ovih ciljeva ponueni su modeli, koji osiguravaju profitabilnu

proizvodnji i pozicioniraju trite. Navedeni ciljevi su vrlo teki ali i obavezujui ukoliko se ovaj dokument

oficijelno usvoji. U tom kontekstu strategija podrazumijeva osnovne zadatke: 1.Strategiju prihvatiti kao generalnu obavezu u implementaciji; 2.Favorizirati proizvodnu orijentaciju koja se oslanja na prirodni resurs (zbog stabilnog radnog mjesta u ruralnim dijelovima opine) i iskazuje znaajniji profit ili je proizvodnja izvozno orijentisana. 3. Potovati generalna opredjeljenja strategije na nivou FBiH i H-N kantona. Stvoriti ambijent i predpostavke pozicioniranim nosiocima aktivnosti u implementaciji strategije (ZZ Jablanica, Veterinarska stanica Jablanica) za tehniko tehnoloke i druge aktivnosti.

7.2. Pratei zadaci

Da bi se realizirali zacrtani strateki ciljevi, neophodno je: 1.Zatititi poljoprivredno zemljite od njegovog trajnog pretvaranja u nepoljopivredno te zatiti ga od devastacije. 2.Usmjeravanje lokalnog razvoj i infrastrukture prema ruralnom podruju opine. 3.Jednostavno rijeavanje svih administrativnih predpostavki 8u zakonskim okvirima) za implementaciju strategije. 4.Predviene stimulativne finansijke potpore na nivou opine usmjeravati po prioritetu i stratekim opredjeljenjima. 5.Lokalno trite, (ugostiteljske objekte, trnice i druge potroae) usmjeriti na lokalnu proizvodnju (stimulativnim mjerama, kodeksom patriotskih osjeanja itd.) Dakle, ovi ciljevi su vieslojan sklad postavljenih zadataka u koji se trebaju

ukljuiti i druge, ne samo srodne oblasti, ve i neprivredne djelatnosti, da u svojim mogunostima razvoj poljoprivrede na opini osjete kao osnovni privredni regenerator.

7.3. Stvaranje ambijenta za provedbu strategije

Osnovni ambijent za provedbu ove strategije su: zemljite, voda, klima i ljudi.

Opina Jablanica raspolae sa sigurno izraenim komparativnim prednostima za razvoj odreenih stratekih poljoprivrednih grana. injenica je da je u nekim proizvodnjama zemljite ograniavajui faktor. Meutim, izvjesne povrine zemljita i na opini Jablanici nisu u funkciji, pa ova teza o zemljitu, kao ograniavajuem faktoru ne stoji. Uzmemo li u razmatranje druge prednost opine (mogunost i mediteranskih i kontinentalnih usjeva, mogunost navodnjavanja u nekim predjelima opine, indeks svijetlosti itd.) sigurno je da opina ima izraenu ansu za razvoj odreenih poljoprivrednih proizvodnji.

Da bi se iskoristile ove prirodne pretpostavke neophodno je: 1.Stimulativnim mjerama od strane FBiH, H-N- kantona i opine uestvovati u

poduhvatima zacrtanih aktivnosti. 2.Razraditi sistem kreditiranja i stimulacije i za one agro-biznise koji ne

aktiviraju prirodne resurse (proizvodnja gljiva, lumbri humusa itd.) 3.Uspostaviti ambijent u ZZ Jablanica da budui proizvoa (robni ili

naturalni) zadrugu osjea kao svoju maticu (sve povoljnosti usmjeravati putem zadruge).

4.Favorizirati stimulaciju proizvodnje koja je radno intenzivna, profitabilna, eventuelno izvozno orijentirana i koja apsorbuje vei broj zaposlenih izvrilaca.

7.4.Dinamika i kontrola provedbe Za svoju provedbu strategija podrazumijeva estogodinji period 2002-2008

god. bilo bi neophodno formirati opinsko koordinacijsko tijelo za praenje i realizaciju strategije.

Jedan od osnovnih zadataka ovoga tijela bilo bi praenje proizvodnih i

finansijskih tokova. Izvjetaj po ovim zadacima utvrdit e skuptinski organi.

7.5.Finansijska potpora Implementacija strategije pretpostavlja znaajne finansijske zadatke, prije

svega za uspostavu koordinacionog odbora i u razvojnoj potpori. Finansijsku potporu za provedbu navedenih zadataka neophodno je

obezbijediti na nivou opine, kantona i FBiH. Na nivou FBiH neophodno je programskim ciljevima (konkretnim

programima) uestvovati i konkurisati na potsticajna sredstva za -transfer tehnologija -potsticaja svih vrsta i nivoa (za umatiene krave i ovce, za sjemensku proizvodnju, za priplodni pomladak itd.)

Za investiciona ulaganja neophodno je maksimalno koristiti:

-Sredstva zavoda za zapoljavanje -Sredstva banke pod uvjetom da su subvencionisana kamatom od strane MPV-a FBiH. Na nivou H-N Kantona u ovom momentu naalost, nema mogunosti za

koritenje znaajnijih sredstava. Neophodno je insistirati na strunoj logistici u rjeavanju administrativnih pretpostavki za ostvarivanje navedenih premija i izradi projekata na nivou F BiH.

Iz praktinih iskustava cijenimo da je racionalnije na nivou opine zaduiti

lice koje e obavljati navedene aktivnosti. Na nivou opine stimulativne mjere podesiti u pravcu navedenih prioriteta,

prije svega prioriteta u stvaranju ambijenta (ZZ Jablanica, Veterinarska stanica Jablanica, koordinaciono tijelo na nivou opine za praenje i provedbu Strategije, te za kreditiranje i stimulaciju agrarne privrede (prioriteti finansiranja dati u prilogu).

8. PRIRODNE I ZEMLJINE OSNOVE POLJOPRIVREDE U OPINI 8.1 Prirodne osnove Podruje Jablanice nije jednolino, homogeno poljoprivredno podruje. Naprotiv, veoma je heterogeno i to su razliitosti u klimi sa svim svojim oblicima, nadmorskoj visini, reljefu terena, sastavu tla i upotrebnoj vrijednosti zemljita i tipovima prisutnih poljoprivrednih zemljita, te se moe kazati da se poljoprivreda razvija na podruju opine u apsolutnoj heterogenosti. Opina Jablanica ima svoje specifinosti u pogledu prirodnih bogatstava prije svega tla koje direktno utie na vegetaciju. Svaka njegova promjena mijenja vegetaciju, a ova mikroklimu, pa su tako sinhronizirane i uvjetovane jedna drugoj. Reljef podrazumijeva nadmorsku visinu, ekspoziciju, inklinaciju, ispupenja, udubljenja itd. Sve ove osobine kao i matini supstrati na opini su jako razliiti (dominantno je prisustvo eruptivnih i sedimentnih stijena). Vegetaciju moemo klasificirati na umsku i ravniarsku sa razliitim zahtjevima na tlo, klimu, vodu i hraniva. U cjelini posmatrano na opini je prisutna velika arolikost u pogledu prirodne osnove. 8.2 Klima Djelovanje klimatskih elemenata na podruju opine Jablanice izraeno je na dva naina:

- Planinski region koji obuhvata gotovo cijelo podruje opine, pod uticajem je kontinentalnog tipa klime. Nadmorske visine ovih planina imaju dominantan uticaj te je prosjeno mjesena temperatura nia, nego to bi se to moglo oekivati s obzirom na geografsku irinu na kojoj se nalai ovo podruje.

- U donjem toku rijeke Neretve, odnosno prisustvo kotline i prelazak u kanjon u srednjem dijelu toka karakteristie klimu sa toplim vazdunim masama koja struji sa juga dopire do Jablanice i time znatno doprinosi izmjeni stanja klimatske situacije u odnosu na susjedna podruja koja su znatno visoija. Dakle, prisutan je jedan uski klin vazdunih struja koji dopire do Jablanice i u tom prostoru se osjea uticaj mediteranskog tipa klime.

U planinskom dijelu ovoga podruja gdje su prisutne i krake depresije, uvale i polja (Risovac) este su temperaturne inverzije. Veliki broj klimatskih parametara vidi se iz slijedee tabele OPIS GODINE GODINJE Srednje temperature zraka (C) 1998 - 2002 15,1 15,3 (max VII/VIII) Maksimalne temperature (C) 1998 - 2002 38,1 39,6 (max VII/VIII) Minimalne temperature (C) 1998 - 2002 -4,0 - -5,5 (min I) Sume padavina ( l ) 1998 - 2002 1467 1776 max IX- min II

8.3 Reljef i hidrografija Reljef opine Jablanica moe se podijeliti u dvije zone. Prvi i dominantni, odnosno najvei dio ovoga podruja obuhvata planinski dio. Drugi dio podruja je onaj koji obuhvata doline vodotoka i kanjon rijeka Neretve. Jedini izuzetak predstavlja iri lokalitet Gabra koji se protee od brane Jablanike akumulacije na listu Ustirama, na istok, obuhvata Runo brdo i prelazi na list Jablanica i obuhvata zapadni dio ovoga lista od Neretve do Kadinog brda i protee se Kosom prema Milaevcu i ehavskom vrhu i ponovo se sputa prema brani. Najvisoija kota se nalazi se na visini 2074 n/m na zapadnoj granici opine, na Velikom vranu. Centralni dio ovog podruja zastupljen je Krakim poljem. Idui prema istoku reljevske forme se znatno mijenjaju, a karakteristine su i u junim dijelovima Krivelja, Lomivrata, Klapavice, Velikog sljemena, Kika i Dreanka. Listovi Jablanica i Prenj zapad zastupljeni su obroncima Prenja. na listu Jablanica, od Jablanikog jezera i Ostroca preko Prisjeke, trbine do Zvrkove zastupljene su blae reljevske forme. to se tie zastupljenosti drugoga tipa reljevske forme, odnosno dolina manjih vodotoka i kanjona rijeke neretva, povrinski ne zauzimaju vee prostore. Ovdje se moe istai jedino hidroakumulacija Jablanikog jezera i hidroakumulacija Jablanica. Iz reljefskog aspekta vrijedna panje je jedino dolina rijeke Dljanke i to njen gornji i srednji dio toka. ovdje su prisutne nie doline aluvijalnog tipa sa raznovrsnim aluvijalom. 8.4 Klasifikacija zemljita Zemljite opine Jablanica moemo podijeliti u dvije osnovne skupine:

- zemljita prikladna za kultiviranje; - zemljita neprikladna za kultiviranje.

U prvu skupinu spadaju zemljita do etvrte kategorije, a u drugu skupinu zemljita od pete do osme kategorije. Kategorija I su tla koja su prikladna za kultivaciju svih usjeva, a erozija je vrlo mala ili je uope nema. Ova tla su duboka, openito dobro drenirana i lako se obrauju. Ova tla su predviena za intenzivni uzgoj ratarskih, voarskih, povrtnih kultura, ljekovitog i aromatinog bilja. Dakle, tla u ovoj kategoriji u buduoj projekciji proizvodnje trebaju biti podoranini kulturama. Kategorija II su tla sa malim reducirajuim brojem usjeva i zahtijevaju izvjesne mjere za njihovu zatitu. Ova tla mogu biti u blagom nagibu, maloj podlonosti eroziji vjetra ili vode, manje su dublja od zemljita iz kategorije I, mogu biti nepovoljnije strukture. Ova zemljita mogu takoe posluiti za planiranu projekciju i intenzivnu proizvodnju ratarskih i voarskih kultura. Kategorija III su zemljita sa znaajnijim nedostacima koji ograniavaju ili zahtijevaju specijalne mjere zatite. Ovim zemljitima je neophodno poboljati fiziko hemijska svojstva putem obogaivanja organskim materijama kako bi ista bila pogodna za biljnu proizvodnju.

Kategorija IV imaju izraene nedostatke koji ograniavaju izbor kultura. Ova zemljita najvie pogoduju uzgoju ljekovitog i aromatinog bilja i usjevima nekih krmnih kultura. Zahtijevaju specijalan tretman i obradu za ouvanje od isuivanja. neki usjevi moraju biti posijani i vanredno obraeni da bi se sauvala vlaga u vremenu sa niskim oborinama. Ova su zemljita prisutna u dolinama vodotoka, gdje su uglavnom potrebne hidromelioracije. Kategorija V VIII Ovo su uglavnom zemljita neprikladna za obradu i uglavnom ih nije mogue koristiti kao oranina tla, preteno se koriste za livade, panjake i ume. mogu biti ravna i stjenovita. Uglavnom su veeg nagiba sa vrlo kratkom vegetacijom, esto stjenovita. Neka od zemljita iz ovih kategorija imaju takve reljefne oblike gdje se ne mogu oekivati njihove promjene u pravcu kultiviranja, i ne mogu se koristiti ni za usjeve drvenastih kultura, ali se zato mogu koristiti za izgradnju graevinskih objekata, infrastrukture itd. 8.5 Zemljite i njegovo osposobljavanje za proizvodnju - Naini koritenja Prema utvrenoj kategorizaciji opina Jablanica ima neznatne povrine I i II kategorije poljoprivrednih zemljita. Dakle, na podruju opine se nalaze III i IV kategorija koja dolazi u obzir za intenzivno kultivisanje, odnosno za oranine kulture. Kategorija zemljita V, VI i VII ne bi trebale biti uvrtene u ovaj vid obrade. To su kategorije koje bi trebali da su rezervisane za viegodinje kulture (livade i panjake). Zemljita koja su uslovljena faktorima za povoljnu obradu su u III kategoriji lokaliteta (Baina, Jelaii i Lug). Zapravo to su delovijalna zemljita koja su jako povoljna za uzgoj povrtnih i voarskih kultura. Loija zemljita izdvojena su na obodima Vran planine, lokalitet Resinovaa, odnosno kod vodotoka Bran. 8.6 Pravci konsolidacije zemljita Podruje opine Jablanica po geomorfolokom oblikovanju, razvijenosti reljefa i konfiguraciji terena, prosjenim nadmorskim visinama i klimatskim uvjetima spada u brdsko-planinsko podruje, iji pojedini dijelovi imaju ak jako naglaen planinski karakter. To ne znai da podruje Jablanice nije poljoprivrednog karaktera bez obzira to zemljine povrine u procentu od 61,2% otpadaju na ume, a kada se izuzmu neplodne povrine 32,6% otpada na poljoprivredne povrine. Pod konsolidacijom zemljita prije svega podrazumijevamo njegovu apsolutnu zatitu i degradaciju, ne samo agrotehnikim mjerama u uzgoju pojedinih kultura, ve njegovoj brizi i uvanju trajnoga unitenja. Opina ne moe dozvoliti sebi luksuz u bilo kakvoj pogreci u ovom smislu pa se konsolidacija zemljita prije svega od erozije ili bilo kakve druge devastacije mora provoditi kroz agrotehnike mjere u intenzivnoj proizvodnji navedenih stratekih pravaca proizvodnje.

9. PROIZVODNA OGRANIENJA 9.1 Kvalitet i nagib zemljita Ukupne zemljine povrine opine Jablanica iznose 30.082 ha, od ovih povrina na pojedine kulture otpada na njive 103 ha, na vonjake 66 ha, na vinograde 3 ha, na livade 1.395 ha, na panjake 7.229 ha, na ume 18.450 ha. Ostatak od 1.866 ha otpada na neplodno tlo. Iz navedenih podataka moemo zakljuiti da je sa aspekta povrina ovo poljoprivredno ekstenzivna opina. S obzirom da je zastupljenost poljoprivrednih kultura najvea u vegetaciji livada i panjaka mogu je intenzivniji razvoj stoarske proizvodnje. Ograniavajui faktori u biljnoj proizvodnji su upravo nedostatak veih povrina zemljita kategorije I i II. Dijelovi zemljinih zona u ravnijim predjelima opine moraju se imperativno tititi od otuenja i drugih namjena mimo poljoprivredne proizvodnje. Bilo bi vrlo racionalno zemljite bolje iskoritavati uz manje vodotoke kao na primjer uz Doljanku, Dobrinju, Vrankovinu, Belipotok i dr. Na ovim povrinama mogla bi se znatno intenzivirati proizvodnja u implementaciji izbora onih stratekih proizvodnji koje su pozicionirane ovom strategijom. Nagib zemljita na veim proizvodnim povrinama je jako izraen i predstavlja ograniavajui faktor za intenzivno ratarenje. Modeli proizvodnje u stoarstvu, prije svega u ovarskoj proizvodnji nisu ogranieni ovakvim nagibima. Uz naprijed obrazloeno, postoji jo irok spektar ograniavajuih inilaca koje e trebati otklanjati na putu rasta proizvodnje i dizanja profitabilnosti poljoprivrednih gazdinstava. Meu njima veu panju pobuuju slijedei :

- teiti to veoj proizvodnji za sopstvene potrebe u deficitu hrane opine, a

posebno teiti profitabilnoj biljnoj proivodnji; - dosljedno i struno koristiti mineralna gnojiva i sredtsva za zatitu bilja; - transfer tehnologija provoditi u biljnoj proizvodnji pod strunim nadzorom popravljati proizvodne mogunosti prirodnih livada i panjaka; - uspostaviti infrastrukturu za uzgoj stoke; - znanja u reprodukciji;

- koritenje VO ili plemenite pasmine stoke Neprovoenje navedenih mjera predstavlja izvjesne ograniavajue faktore u biljnoj i animalnoj proizvodnji.

KATEGORIJE (mogue) UPOTREBE ZEMLJITA Kategorija Travnjaci Travnjaci Mogua mainska obrada IVIII neplodna ikare i

vrlo slabi panjaci

osrednji Vrlo dobri

Njive, vonjaci

Srednje oranice

Dobre oranice

V. dobre i odline oranice

I Najbolja tla, drenirana, sa nagibom do 20 dobrih hem.-fizikih svojstava opskrbljena hranivima

II

Duboka i srednje duboka tla, sa malim ogranienjima nagib do 50

III Srednje duboka i duboka tla blago nagnuti do 8% povremeno plavljeni ravni tereni ograni. vea u vodno-zranim reimu, klimi, nadmorskoj visini

IV

Ravni tereni kojima su potrebne hidromelioracije (IVa); tereni sa nagibom do 120 . Ograniena upotreba veih maina (IVb).

V Tla sa nagibom do 200 ili plitka, ravna tla povrinski stjenovita do 50% sa krakim fenomenima vrtaa. Ograniena upotreba maina preteno mogua upotreba runih kosilica

VI

Plitka tla, izraenog nagiba (do 30%), povrinski stjenovita (do 60%) Upotreba runih strojeva ograniena

VII

Jako stjenovita i kamenita povrina(70%) velikog nagiba (30%)

VIII

Kamenjari i urbane povrine

Opina Jablanica

10. RAZVITAK POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 10.1 Bilans proizvodnih povrina

Vee povrine zemljita opine Jablanica koriste se na nepotpun i ekstenzivan nain. Uz sadanji trend stagniranja, odnosno opadanja sjetvenih povrina, a i zbog ogranienja zemljinih povrina I i II kategorije nuno je iznalaziti takve agrotehnike mjere i tehnologije koje e poveati prinos po jedinici povrine. Promjene koje predviamo odnose se u sjetvenoj strukturi i rejonizaciji odreenih zemljinih povrina. Pretpostavljamo da se do perioda 2008. godine nee deavati neke znaajnije promjene (gubici) u ukupnom obimu poljoprivrednih povrina, ali se isto tako i ne pretpostavlja njihovo znaajnije proizvodno angaovanje u odnosu na sadanje koritenje. 10.2 Bilans koritenja energije

Pored sunevog toplotnog zraenja, koje utjee na floru i duinu vegetacije podruja, u energetski bilans ulaze svi izvori energije koji se mogu koristiti u kontinuiranoj proizvodnji hrane, kao to su elektrina energija, tena i vrsta goriva i drugi izvori toplotne energije. Energetski bilansi kao kriteriji kojima se ocjenjuje nivo rasta i razvoja znaajno se primjenjuju u vodoprivredi.

Podaci o temperaturi zraka na opini Jablanica razliiti su u pojedinim podrujima i ovise o

nadmorskoj visini ija je razlika jako izraena. Na podruju opine Jablanica izgraena su postrojenja za proizvodnju elektrine energije. Lokalni resursi, koji se koriste za proizvodnju toplotne energije su biomasa uma (ogrebno drvo). 10.3 Agrozoniranje proizvodnje

Zona sitnih poljoprivrednih gazdinstava (preteno mjeovita) ograniena su na uzak izbor konkurentskih poljoprivrednih proizvoda (na povoljnim poloajima od 500-6000 m.n.v.). To su ravna, blago nagnuta i nagnuta poljoprivredna i strma zemljita koja naginju obalama Jablanikog jezera. Ova zona izuzetno je povoljna za uzgoj kontinentalnog voa, a na pristojnim terenima uz Jablaniko jezero i mediteranskim vrstama ova zona se moe podijeliti na tri podzone.

1. Pristojne strane Jablanikog jezera; 2. Podruje doline rijeke Neretve;

3. Podruje nadmorskih visina 400-600 m.

U takvom podruju programira se proizvodnja kontinentalnog voa, povrtnih kultura, proizvodnje mesa i mlijeka itd.

Brdovito i planinsko podruje izmeu 500-600 m. nadmorske visine sa manjim dijelom prirodnih livada i veim kamenitim proizvodnim prostorima i obraslim ikarama jeste zona koja je znaajno izloena eroziji. U ovoj zoni preporuujemo proizvodnju ovaca i koza.

Visoko podruje opine Jablanica od 750-1000 m. nadmorske visine namijenjeno je iskljuivo

za ovarsku proizvodnju i predstavlja ekstenzivnu proizvodnju. Podruje Baanskog polja moemo pozicionirati kao zonu navodnjavanja koja je podesna za

uzgoj voarskih, povrtnih kultura i ljekovitog bilja.

Opina Jablanica

10. 4 Voarska proizvodnja U pred ratnom periodu na irem prostoru opine Jablanica voarska proizvodnja imala je svoje mjesto meu ostalim proizvodnjama iz agrarnog komplexa. Prostor opine se moe podijeliti u tri zone: rijene doline od 200-700 m gdje je gro voarske proizvodnje, planinske zaravni od 700-1.200 m i visoke planine od 1.200-2.070 m. Ozbiljnija proizvodnja se odvija u niim dijelovima gdje je mogue primijeniti mehanizaciju u cilju sprovoenja savremene agrotehnike i zatite zasada od bolesti i tetoina. Naselje Lug, Doja Jablanica, Glogonica, priobalni dio do Dragan sela, te podruje Zlete i Doljana interesantni su za voarsku proizvodnju. Bogatstvo prirodnim vodotocima itavom kraju daje znaaj, jer e se moi u dogledno vrijeme vie ulagati u sisteme za navodnjavanje, a time i na porast intenzivnosti proizvodnje. U periodu do rata proizvodnja je bila uglavnom ekstenzivnosti proizvodnje.

U perodu rata proizvodnja je bila uglavnom ekstenzivnog karaktera sa niskim stepenom primjene mehanizacije, niskim ulaganjima u agrotehniku i zatitu od bolesti. Jedan dio proizvedenih koliina voa plasiran je na trite Jablanice, Mostara, Konjica, Sarajeva i drugih mjesta u svjeem stanju uglavnom prodajom u individualnoj reiji i putem pijaca. Vei dio sirovine ljive, jabuke, kruke, dunje, vinje i oraha koristio se za preradu u alkohol, pekmez, bestilj, dem, slatko, sok i sire i kao takav realizovan, dok se manji dio zadravao za vlastite potrebe porodice.

Od vonih vrsta, ljiva je zauzimala najvee povrine i imala najveu proizvodnju. Sorta

Poegaa je bila najrairenija oko 90 %, ali u posljednje vrijeme stabla sve vie obolijevaju od virusa arke koji prijeti da ju potisne sa ovih prostora. Znaajno mjesto iza ljive ima trenja koja je vrlo rairena i raa redovno na prostoru opine Jablanica.

Pored ovih vrsta, u ukupnoj voarskoj proizvodnji velik broj stabala otpada na jabuku i kruku gdje se na terenu, pored kulturnih (modernih) sorti, moe nai obilje dobrog autohtonog sortimenta koji u eri ekoloke proizvodnje bez ili sa smanjenom upotrebom hemije ima budunost i trite, kako na domaem tako i na stranom tritu. Ostale vone vrste, kao to su kajisija, vinja, dunja, orah i kesten imaju znaaj, ali im je rasprostranjenost manja, a time i skromnije uee u proizvodnji.

Opina Jablanica Pregled proizvodnje voa u opini Jablanica u periodu 1998-2001.godine

1998.godina r.b. Vona vrsta Ukupan

prinos u t Prosjena cijena za

1 t u KM

Koriteno za Ukupna vrijednost u KM

ishranu preradu za ishranu za preradu 1 2 3 4 5 6 7 8

1. Jabuka 25 1.000 25 -- 25.000 --2. Kruka 10,5 1.000 10,5 -- 10.500 --3. Dunja 2 2.000 2 -- 4.000 --4. ljiva 440 500 -- 440 -- 220.0005. Kajsija 6 1.000 6 -- 6.000 --6. Trenja 56 1.000 56 -- 56.000 --7. Vinja 7,5 500 7,5 -- 3.750 --8. Orah -- -- -- -- -- -- Napomena: ljiva se uglavnom u 1998.godini koristila za rakiju, suenje i proizvodnju domaeg

pekmeza.

1999.godina r.b. Vona vrsta Ukupan

prinos u t Prosjena cijena za

1 t u KM

Koriteno za Ukupna vrijednost u KM

ishranu preradu za ishranu za preradu 1 2 3 4 5 6 7 8

1. Jabuka -- -- -- -- -- --2. Kruka -- -- -- -- -- --3. Dunja 2,5 1.500 2,5 -- 3.750 --4. ljiva -- -- -- -- -- --5. Kajsija 4,5 600 4,5 -- 2.700 --6. Trenja 56 520 56 -- 29.100 --7. Vinja 5 830 5 -- 4.150 --8. Orah 17 1.390 17 -- 23.630 -- Napomena:Zbog uticaja mraza i ostalih klimatskih nepogoda ljiva, jabuka i kruka dale su slab ili simbolian rod u 1999.godini koji statistiki nije ni biljeen.

2000.godina r.b. Vona vrsta Ukupan

prinos u t Prosjena cijena za

1 t u KM

Koriteno za Ukupna vrijednost u KM

ishranu preradu za ishranu za preradu 1 2 3 4 5 6 7 8

1. Jabuka 60 1.000 30 30 30.000 30.0002. Kruka 42 2.000 42 -- 82.000 --3. Dunja 7,5 1.000 7,5 -- 7.500 --4. ljiva -- -- -- -- -- --5. Kajsija 9 1.500 9 -- 13.500 --6. Trenja 52 1.000 52 -- 52.000 --7. Vinja 15 500 15 -- 57.500 --8. Orah 25,5 2.000 25,5 -- 51.000 --

Opina Jablanica

2001.godina r.b. Vona vrsta Ukupan

prinos u t Prosjena cijena za

1 t u KM

Koriteno za Ukupna vrijednost u KM

ishranu preradu za ishranu za preradu 1 2 3 4 5 6 7 8

1. Jabuka -- -- -- -- -- --2. Kruka -- -- -- -- -- --3. Dunja -- -- -- -- -- --4. ljiva 200 440 -- 200 -- 88.0005. Kajsija 6 1.000 6 -- 6.000 --6. Trenja 78 880 78 -- 68.640 --7. Vinja 10 660 10 -- 28.350 --8. Orah -- -- -- -- -- -- Razvojne mogunosti

Na prostoru opine Jablanica u poslije ratnom periodu prisutne su tendencije obnove voarske

proizvodnje, ali je ona nedovoljna i spora, jer stanovnitvo vie ulae u obnovu stanbenog fonda i prostora za stoku. Prostore u dolinama rijenih tokova kao i one u niim dijelovima opine treba razvijati u smislu srednje intenzivnih vonih vrsta (jagoda, malina, jabuka, kruka, trenja, vinja) gdje e biti primjena visoke tehnologije sa primjenom plastenika i sistema za navodnjavanje.

Tamo gdje je ljiva imala dominantnu ulogu kako po broju stabala tako i po proizvodnji potrebno je uraditi detaljno snimanje zasada, prije svega u smislu zaraenosti na arku. Ako analiza pokae da je zaraenost ispod 30% onda se protiv arke treba boriti uklanjanjem zaraenih stabala i kontrolom unoenja sadnog materijala kako bi se proces irenja usporio. Tamo gdje je zaraza arkom vea od 30 % treba kriti kompletne zasade i saditi druge sorte: aanska rodna, aanska najbolja, aanska ljepotica, Bilska rana i Stenley.

Kod drugih vonih vrsta jabuke, kruke, trenje i ljive (mlai zasadi) treba pribjei

sprovoenju mjera sanacije to ukljuuje sistem primjene dugoronih mjera: rezidbe, obrade, ubrenja i zatite od bolesti i tetoina.

Na manjim povrinama gdje je kvalitet zemljita visok, gdje postoji mogunost obrade i

navodnjavanja treba ii na podizanje savremenih gustih zasada jabuke i kruke. Kod trenje koja je na prostoru opine Jablanica po broju stabala i proizvodnji znaajne kulture treba ii na laganu izmjenu sortimenta i poeti saditi sorte: Stela, Sju, Van, Bing, Burlati i druge kako bi se utjecalo kvalitetniju ponudu na tritu.

Posebnu panju treba posvetiti uzgoju jagodastog voa, jer je ovo u ostalim dijelovima BiH u

stalnoj ekspanziji. Svjetsko trite pokazuje interes naroito za zamrznuto voe i preraevine. Velika nezaposlenost uzrokovana prestankom rada industrijskih i drugih kapaciteta kao i ratnim dejstvima natjerala je velik dio stanovnitva da svoju egzistenciju trai u poljoprivrednoj proizvodnji i ako se time prije nisu bavili.

Opina Jablanica

Proizvodnjom jagodastog voa na vlastitom imanju mogue je zaposliti cijelu porodicu i stvoriti solidan materijalni efekat. Uslovi za masovnu proizvodnju maline, jagode i kupine su: postojanje dobrog zemljita, radne snage, organizovanog otkupa, strune slube, blizine preradnog kapaciteta i siguran plasman na domae i zapadno evropsko trite. Firma Klas iz Sarajeva pogodan je partner za ove poslove, jer samo siguran otkup, kreditiranje proizvodnje i struna pomo mogu i na ovim prostorima pokrenuti ovu profitabilnu proizvodnju. Proizvoai po liniji proizvodnje moraju stvoriti nove zadruge kako bi se uspjeno ukljuili u trinu utakmicu koja sa nizom domaih i stranih firmi nije nimalo laka u dananje vrijeme.

Iako su zemljini kapaciteti za ozbiljniju voarsku proizvodnju u opini Jablanica skromni ipak se sa primjenom nekoliko vanih mjera moe dosta postii i u grani poljoprivredne proizvodnje u narednom periodu.

Model proizvodnje jagodastog voa na povrini od 0,3 ha za etverolanu porodicu

1. Koji su uesnici u procesu proizvodnje i koje su im obaveze:

a) Organizator proizvodnje-hladnjaa ili zadruga nudi repromaterijal na kreditnoj osnovi

sa obavezom vraanja duga u 4 godine u plodovima maline; b) Proizvoa uestvuje u procesu sa: zemljitem, radnom snagom, stajnjakom,

stubovima i dijelom transporta do sabirnog mjesta;

c) Preraivai, organizator proizvodnje sklapa ugovor sa proizvoaem u kome su regulisana prava i obaveze izmeu uesnika u proizvodnji;

d) Zadruge su organizovane na liniji udruivanja proizvoaa jagodastog voa i okupljaju

ljude sa ueg podruja.

2. Investiciona ulaganja u podizanju zasada maline 0,2 ha; jagode 0,5 ha i kupine na 0,05 ha ili 0,3 ha za jednu etverolanu porodicu:

a) Repromaterijal (sadnice, ica, zatitna sredstva, lena prskalica) ......... 1.980 KM b) Procijenjeno uee proizvoaa (zemljite, radna snaga, stajnjak)...... 2.600 KM c) Kamata na repromaterijal 8 % ................................................................ 158 KM d) Strune usluge za rad na terenu ............................................................. 150 KM e) Godinja rata za kredit predajom plodova poev od I godine roda ..... 534 KM Cijena uslovnog radnog mjesta: ....................................................... 5.422 KM

Opina Jablanica 10.5 Ljekovito i aromatsko bilje

Raznovrsnost i bogatstvo ljekovitih biljnih vrsta na podruju opine Jablanica, tradicija u eksploataciji, mogunost plantairanja i dorade do poluproizvoda (destilata ili extrakata) nameu potrebu za definiranjem osnovnih stratekih ciljeva u oblasti: eksploatacije, plantairanja i dorade ljekovitih biljnih vrsta.

Naalost, moemo konstatovati da je na prostoru BiH, prema tome i opine Jablanica iskoritenje aromatinog i ljekovitog bilja, umskih plodova i gljiva neorganizovano i strateki nedefinirano.

Na temelju sagledavanja potencijalnih mogunosti, ukupne rasprostranjenosti i bogatstva

pojedinih biljnih vrsta sainjena je fitofarmakognozijska karta, kao i karta racionalnih i objektivnih mogunosti za eksploataciju, plantairanje i doradu. Strateki pravci u ovoj oblasti temelje se na injenicama: Da je prostor opine Jablanica po raznovrsnosti i kvalitetu bogat aromatskim i ljekovitim biljem; Prostor za eksploataciju i plantairanje ljekovitog bilja ekoloki je prihvatljiv i predstavlja

komparativnu prednost u odnosu na druga podruja blieg i ireg okruenja; Kvalitet ljekovitih biljnih vrsta i aromatinog bilja je iznad prosjenih vrijednosti u odnosu na

evropsko okruenje; Eksploatacija, proizvodnja i dorada ljekovitog bilja je radno intenzivna, visoko akumulativna,

profitabilna i izvozno orjentirana djelatnost; Na prostoru H-N Kantona (lokalitet Dubrava) uspostavlja se fabrika za suenje i preradu

ljekovitog i aromatinog bilja, to predstavlja budue trite otkupljenih i plantairanih koliina ljekovitog i aromatinog bilja.

Danas, kada je postignut veoma visok stepen razvoja i primjene tehnologije u proizvodnji i

doradi ljekovitog bilja u Evropi i ire, potrebe za uspostavom stratekih temeljnih ciljeva na opini Jablanica su neminovne.

Dosljednom primjenom mjera, projekcijom predloenih u ovoj strategiji, u eksploataciji, plantairanju i doradi ljekovitog bilja, obezbjeuje se finansijski efekti koji mnogostruko premauju finansijske efekte veine drugih povrtnih ili voarsko vinogradarskih kultura. Vei dio ljekovitog i aromatinog bilja, te umskih plodova i gljiva nalazi plasman na inozemnom tritu, pa je potpuno jasno da je strateka odrednica da se ovoj oblasti u narednom periodu planira posvetiti vea panja, apsolutno je opravdana. Temeljni strateki ciljevi

Inventarizacijom rasprostranjenosti i koliina pojedinih ljekovitih i aromatskih biljnih vrsta omoguuje nam da se temeljno opredijelimo za takve strateke pozicije koje su sa strunom i tehnolokom hronologijom fazno vezane. Trenutni kratkoroni i dugoroni ciljevi orijentirani su na krajnje ekonomske parametre, prije svega na ekonominost, rentabilnost i sigurnost investicionih ulaganja. Analize zemljita na opini Jablanica pokazuju da su fiziko-hemijske osobine istoga vrlo pogodne za plantairanje pojedinih ljekovitih biljaka (koje e biti i predloene u stratekim opredjeljenjima).

Opina Jablanica Fazni slijed stratekih ciljeva je: Organizirati racionalnu eksploataciju ljekovitog bilja, putem uspostavljene Zadrune

organizacije. Pisanim materijalima, brourama i praktinim savjetima podignuti razinu znanja u poznavanju osnovnih principa eksploatacije (poznavanje ljekovitih i aromatinih vrsta, vrijeme berbe, naini berbe, vrijeme suenja, pakovanje, certificiranje itd.);

Plantairati pojedine ljekovite vrste sa temeljnim ciljem da se nadomijesti nedostatak sirovine

potrebne za doradu usmjerenu prema tritu (KLAS Sarajevo, BOLETUS Sarajevo, destilerija Stolac, destilerija Vogoa, a posebno prema fabrici za suenje i doradu ljekovitog bilja na platou Dubrave), kao i plasman na ino trite;

Strateki se opredijeliti za doradu ljekovitih vrsta do polu proizvoda (destilata i ekstrakata),

odnosno supstanci koje je mogue dobiti iz postojee prirodne populacije i plantanog uzgoja:

a) alkaloida (Colhicum, Veratrum, Datura) b) glikozida (Viola, Verbaseum, Equisetum, Primula) c) mirisnih materija (Thymus, Valeriana) d) eterinih ulja (Hypericum, Mentha, Melissa)

Navedene ljekovite vrste u cjelosti odgovaraju agroekolokim i zemljinim uvjetima opine Jablanica, a posebno iz razloga to ne zahtijevaju angaman velikih zemljinih povrina (optimalna povrina je 0,2 0,3 h). Projekcija mogunosti plantanog uzgoja ljekovitog bilja do 2008. god. grupa proizvod povrina

ha proizvodnja

tona obrt euro

A

PLANTANA PROIZVODNJA - ljekovito bilje - zainsko (aromatino) bilje

12 1

26 1,5

24.000,004.200,00

U K U P N O 13 27,5 28.200,00

Plantano gajenje ljekovitog i zainskog bilja racionalno je planirati na podruju naselja Lug, Donje Jablanice i dijela Dragan Sela.

Sirovinska osnova u plantanom gajenju su kulture: kopar, komora, celer, origano, perun,

bosiljak, melisa, neven, nana, kantarion.

Opina Jablanica Postupkom suenja tretirale bi se ljekovite biljne vrste:

a) lisna masa (nana, kantarion, kopriva, kunica, majina duica, glog, divizma itd.); b) plodovi (jagoda, kupina, malina i ipurak);

c) korijen ovisno o potrebama trita. Destilaciju ljekovitog bilja usmjeriti prema navedenim ljekovitim vrstama.

Rashladnu komoru i druge kapacitete koristiti u okviru ZZ Jablanica.

Laboratorijske analize povjeriti Poljoprivrednom institutu u Sarajevu.

Uspostaviti vlastiti matini zasad (matinjaka, nana, kantariona, miladuh) na prostoru opine

kao reprocentar za H-N Kanton. Investiciona ulaganja i prihod plantairanja 0,2 ha kantarion (Hypericum p.) a) repromaterijal (sjeme, zatitna sredstva itd.) 840,00 KMb) zemljite, obrada, radna snaga itd. 920,00 KMc) kamate na kreditna sredstva 85,00 KMd) etva, sakupljanje, suenje, skladitenje, transport, ambalaa itd. 640,00 KMUKUPNI TROKOVI

2.505,00 KM

PRIHOD 0,2 ha

6.450,00 KM

PROFIT

3.945,00 KM

Aspekti uposlenosti

U kontekstu navedenih stratekih pravaca, mogunosti za uposlenost svih kategorija stanovnitva je izuzetno velika. Za organiziranu eksploataciju u redovnoj i dodatnoj angairanosti mogue je na ukupno 15 t prosjene sirovine uposliti 1 izvrioca, te angairati 3-4 beraa u dodatnom vidu upoljavanja. Eksploatacija umskih plodova i gljiva takoe je vrlo profitabilna, radno intenzivna i izvozno orjentisana djelatnost.

U uspostavi matinog zasada, te predvienom plantanom uzgoju ljekovitog i aromatskog bilja,

potrebno je zasnivati strateko preusmjeravanje u ovaj vid proizvodnje.

Opina Jablanica

Uvjeti za provedbu predloenih mjera

Da bi se realizirali ciljevi navedeni samo u projekciji, neophodno je naglasiti da se pojedini strateki pravci mogu rjeavati fazno, odnosno jedni drugima nisu uvjetovani. Otkup ljekovitih biljnih vrsta uz dobru organizaciju i uspostavu poslovnih veza sa KLAS Sarajevo, BOLETUS Sarajevo, destilerija Stolac, fabrika ljekovitog i aromatinog bilja Dubrave mogue je realizirati. Uspostavu matinog zasada za proizvodnju elitnog sjemena i sadnog materijala ljekovitog bilja racionalno je i opravdano realizirati. Prijedloge za provedbu stratekih pravaca u navedenoj oblasti mogli bi temeljiti na slijedeim mjerama:

1. Nosilac ovih stratekih pravaca i aktivnosti bio bi menadment ZZ Jablanica. Posebnu ulogu u

revitalizaciji navedene oblasti povjeriti ZZ Jablanica koja svoju poslovnu strategiju usmjerava na organizaciju robnih poljoprivrednih proizvoaa u svim oblastima i transformaciju sadanje naturalne i dezorjentisane poljoprivredne proizvodnje u trinu.

2. Na nivou opine Jablanica predloiti podsticajne mjere u exploataciji, uspostavi matinjaka i

proizvodnji (plantairanju) ljekovitog bilja. 3. Na nivou H-N Kantona i opine interno se opredijeliti za:

Finansiranje programa ureenja zemljita (od sredstava sakupljenih pretvaranjem

poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe) za matini zasad i ureenje zemljita za plantairanje na opini Jablanica.

Iz sredstava za posebne namjene stimulirati proizvodnju matinog zasada i

plantairanje, a u sezoni otkupa ljekovitih biljnih vrsta, uz povoljne uslove kreditirati nosioce otkupa (ZZ Jablanica).

Djelimino stimulirati, odnosno pravna i fizika lica osloboditi svih obaveza pri uvozu

suara ili drugih strojeva za suenje i doradu ljekovitog bilja i umskih plodova.

Dati prednost i potporu projektima koji tretiraju ovu oblast, te teiti povezivanju sa udruenjima pelara zbog kompatibilnosti djelatnosti. Vei broj ljekovitih vrsta su dobra pelinja paa, a proizvodi pela, prije svega med i propolis, odlian su temelj da se opina Jablanica strateki opredijeli za intenzivnu proizvodnju ne samo ljekovitog i aromatinog bilja ve i pelarstva.

Opina Jablanica

10.6 Pelarstvo

Opina Jablanica sa izvanrednim prirodnim uslovima, povoljnom klimom, bogatstvom

medonosnog potencijala prua izvanredne uslove da se u narednom periodu organizira profitabilna proizvodnja meda i ostalih pelinjih prozvoda i ukljui vei broj nezaposlenih u ovu proizvodnju.

Treba istai da se pelarstvom veoma uspjeno mogu baviti i invalidna lica. Ukljuivanje ratnih

vojnih invalida u pelarsku proizvodnju zahtijeva odgovarajuu strunu obuku za savremeno pelarenje, obzirom da je dobra obuenost osnovni preduslov za proizvodnju od 40-60 kg meda po jednom pelinjem drutvu.

Znaajne povrine livada i panjaka obrasli umskim rastinjem, obilje vonih vrsta, ljekovitih

trava predstavlja kvalitetan resurs medonosnog bilja koji omoguava znatno vei broj proizvodnih konica u odnosu na postojee stanje od svega 888 drutava.

Dugogodinjim praenjem na podruju opine Jablanica u jednom desetogodinjem

vremenskom periodu u prosjeku je: - 1 do 3 bespane godine, - 2 do 3 godine sa natprosjenim prinosom,

- 3 do 4 godine sa prosjenim prinosom.

Proizvodni modeli Proizvodni modeli su koncipirani na bazi izuzetno povoljni agroekolokih uslova cjelokupnog podruja opine Jablanica koje ima sve preduslove za proizvodnju ekoloki istog meda i interesa proizvoaa koji bi se opredijelili za bavljenje pelarstvom kao osnovnom djelatnou i proizvoai sa kombinovanom proizvodnjom pelarstvo-ljekovito bilje, voe i povre.

Opina Jablanica

I Model Osnovna djelatnost pelarstvo 100 proizvodnih konica

I godina Investiciona ulaganja Iznos u KM Proizvodnja-prihodi Iznos u KM

1.Konice 10.000 1.med (3.000 kg+8 KM/kg) 24.0002. Rojevi 8.000 2. rojevi (20+ 80) 16.0003.Satne osnove 6.000 4. Reetke 1.000 5. ica za okvirove 300 6. Pogae za prihranu 800 7. Ambalaa i nalijepnice 2.400 8. Lijekovi 500 9. Ostali trokovi 500 Ukupno 29.500 Ukupno 25.600

II godina Investiciona ulaganja Iznos u KM Proizvodnja-prihodi Iznos u KM

1.Konice za proirenje 20 kom. 2.000

1.Med 30 kg/konici 3.600 kg x 8 KM 28.800

2.Satne osnove 1.200 2. Rojevi 20 kom 1.6003. Reetke 200 3. Vosak 1 kg/konici 1.2004. ica za okvirove 60 5. Ambalaa i nalijepnice 2.400 6. Lijekovi 600 7. Transport-nove destinacije 2.000 Ukupno 9.420 Ukupno 31.600

II godinu: trokovi: 9.420 I+II godina: trokovi: 38.920

prihodi: 31.600 prihodi: 57.200

dobit: 22.180 dobit: 18.280

Iz ponuenih proizvodnih modela vidljivo je da je pelarstvo visoko profitabilna proizvodnja, pogotovo ako je orijentacija na ekoloki certificiran proizvod. Uslov je permanentna edukacija proizvoaa i odgovarajua kreditna sredstva sa grejs periodom od 12 mjeseci i kamatnom stopom od 2%. Slini finansijski efekti mogu se oekivati i kod modela sa 120 (stotinudvadeset) konica u kombinaciji sa proizvodnjom ljekovitog bilja, voa i povra uz uslov primjene savremenih tehnologija.

Opina Jablanica II Model - 50 proizvodnih konica I godina

Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM 1. Konica 5.000 med 1.500 kg/kom. 12.0002. Rojevi 4.000 rojevi-10 drutava 8003. Satne osnove 3.000 4. Reetke 1.500 5. Pogae za prihranu 400 6. ice za okvire 150 7. Ambalaa i naljepnice 1.200 8. Lijekovi 250 9. Ostali trokovi 250 UKUPNO: 14.750 12.800 II godina

Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM 1. Konica za proirenje 1.000 med 1.800 kg 14.4002. Satne osnove 600 rojevi- 10 drutava 8003. Reetke 100 vosak- 60 kg 6004. ice za okvire 30 5. Ambalaa i naljepnice 1.200 6. Lijekovi 300 7. Transport-nove destinacije 1.000 UKUPNO: 4.720 15.800 II godina: trokovi: 4.720 KM I+II godina: trokovi: 19.470 KM prihod: 15.800 KM prihod: 28.600 KM dobit: 11.080 KM dobit: 9.130 KM

Opina Jablanica III Model 20 proizvodnih konica I godina

Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM 1. Konica 2.000 med 600 kg 4.8002. Rojevi 1.600 rojevi- 5 drutava 4003. Satne osnove 1.200 4. Reetke 200 5. ice za okvir 60 6. Pogae 160 7. Ambalaa i nalj. 480 8. Lijekovi 100 9. Ostali trokovi 100 Ukupno: 5.740 5.200 II godina

Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM 1. Konica za proirenje 5 kom. 500 med 750 kg 6.0002. Satne osnove 300 rojevi- 5 drutava 4003. Reetke 50 4. ice za okvire 30 5. Pogae 40 6. Ambalaa i nalj. 600 7. Lijekovi 125 8. Transport 500 Ukupno: 2.485 6.400 II godina: trokovi: 2.485 KM I + II godina: trokovi: 8.225 KM prihod: 6.400 KM prihod: 11.600 KM dobit: 2.015 KM dobit: 3.375 KM

Opina Jablanica

Tabela- Mogua projekcija pelarstva na podruju opine Jablanica

Broj pelara sa brojem konica

Godina

2002 2003 2004 2005 2006 2007 20-30 23 30 40 40 40 40 30-50 6 10 20 30 40 50 50-70 1 5 10 20 30 40 70-100 1 5 10 20 30 40 < 100 -- 2 5 10 20 30 ukupno pelara 31 52 85 120 160 200

Tabela- Prinos meda i vrijednost proizvodnje

godina broj konica prinos meda u kg vrijednost proizvodnje u KM kg/KM KM

2002 888 26.640 7 186.480 2003 2.100 84.000 7 588.000 2004 3.600 144.000 7 1.008.000 2005 5.900 236.000 7 1.652.000 2006 8.700 348.000 7 2.436.000 2007 11.800 472.000 7 3.304.000

Imajui u vidu, da podruje obiluje raznovrsnim medonosnim biljem prinosi na osnovu kojih je vrena procjena su oekivani, jer je u modelu proizvodnje ukalkulisan transport konica na druge destinacije, blieg i ireg okruenja u sluaju nepovoljne pae na pojedinim podrujima.

Iz prethodnih tabelarnih podataka vidimo da su mogunosti u oblasti pelarstva znaajne i da daju interesantnu mogunost profitabilnog zapoljavanja, bilo da je orjentacija samo pelarska proizvodnja ili u kombinaciji sa drugim vrstama profitabilne poljoprivredne proizvodnje.

Opina Jablanica 10. 7 Vodne sredine i razvoj akvakulture

Bogatstvo visokokvalitetnim rijenim i jezerskim vodama, autohtonim vrstama salmonida i ciprinida, te duga tradicija proizvodnje ribe i vitalnost postojeih uspostavljenih ribogojilita su dobar preduslov za mnogo organizovaniju i kvalitetniju proizvodnju ribljeg mesa. Veina velikih ribogojilita na prostorima BiH je punosistemna to znai da ima vlastita mrjestilita za umjetni mrijest, inkubiranje i valjanje liinki, sistem bazena za uzgoj mlai i bazena za tov konzumne ribe. Veina uspostavljenih ribnjaka ima dovoljne i optimalne koliine kvalitetne vode sa preko 50 izmjena u 24 sata, ali, usljed loe organizacije, stare tehnologije i neselektivnog matinog materijala raspoloivi prirodni resursi nisu iskoriteni ni sa 30%. Na opini je mogue prema svim relevantnim pokazateljima mnogo ire i obimnije proizvoditi: ikru za domae potrebe i eksport, mla kalifornijske pastrmke, potone pastrmke i potone zlatovice za proizvodnju konzumne ribe i poribljavanje otvorenih voda, mla mekousne pastrmke, glavatice i mladice, kako bi se ove riblje vrste sauvale od potpunog istrebljenja. Proizvodnja konzumne ribe ima dugogodinu tradiciju koja zauzima znaajno mjesto, kao slatkovodna punosistemska proizvodnja. Ekspanzija ribarstva u predratnom periodu se odvijala u vie elementa:

- proizvodnja zdrave mlai za podruje Hercegovine, locirana u Blagaju; - proizvodnja usmjerena u kaveznom sistemu; - intenzitet udruenja Sportskih ribara, te izrada strunih ribarskih osnova na bazi poribljavanja

Jablanikog jezera. Za efikasno i sigurno funkcionisanje ribogojilita na podruju opine Jabalnica neophodno je poveati proizvodnju riblje mlai sa trenutnih 5.500.000 na 13.500.000 komada za ukupan prostor HN Kantona, to je realno oekivati. Poveanje proizvodnje uzrokovano je i porastom potranje za ribljim mesom i preraevinama od ribe, zbog pojave ozbiljnih oboljenja goveda, ovaca i svinja, uslijed ega se riblje meso pokazalo zdravstveno najsigurnijim za konzumiranje. Zahvaljujui brojnosti i bogatstvu vodenih resursa, te hidroakumulacije sa kvalitetnom vodom na opini Jablanica, prema svim svjetskim relevantnim pokazateljima, opina ima sve uslove da postane znaajan proizvoa ribljeg mesa. Posebna povoljnost jesu povoljni uslovi za razvoj slatkovodnog ribarstva, posebno proizvodnja salmonidnih ribljih vrsta pastrmke, jezerske zlatovice (i drugih salmonida), te uzgoj arana kao najkomercijalnije vrste. U betonskim bazenima Jablanice, te u kavezima instaliranim na vodenim akumulacijama e u perspektivi biti mogue proizvesti oko 800 tona ribe, to bi pored znaajnih ekonomskih efekata poboljalo i strukturu konzumirane hrane bosansko-hercegovakog stanovnitva. U navedenom desetljeu prosjena godinja potronja ribe u BiH mogla bi porasti na oko 5 kg/stanovniku, to bi omoguilo plasman oko 20.000 tona ribljeg mesa na domaem tritu. Prognoze FAO ukazuju da e 2010. godine na svjetskom tritu potronja ribe biti vea od ponude za 10 40 miliona tona. U susjednoj opini Mostar, ribogojilite Blagaj je kompletnu godinju proizvodnju ribe uspjelo plasirati i prodati na tritu BiH, Srbije, Kosova i Makedonije.

Opina Jablanica Velike anse u razvoju ribarstva vide se u izvozu, ali postojei zakonski propisi dozvoljavaju izvoz samo na prostore bive Jugoslavije. a) Preraivaki kapaciteti

Kompanija Norfish Blagaj je 2001. godine na prostoru Salakovca izgradila fabriku za proizvodnju oiene ribe pastrmke, crvenog mesa koja se u kaetama sa ledom od 10 20 kg isporuuje tritu. Kapacitet fabrike je 20 tona dnevne prerade, pri emu je sirovina iz vlastitih i ribnjaka kooperanata. Oslanjajui se na navedeno potencijalno trite, ribarstvo opine Jablanica predstavlja jednu od stratekih grana proizvodnje. U narednom periodu planira se izgradnja druge fabrike za preradu ribe u dimljenu pastrmku i riblje filete kao glavne proizvode, te nusprodukt riblje ulje koje bi bilo koriteno u farmaceutskoj industriji. Kako bi fabrike mogle rentabilno da posluju, pored vlastitih sirovina potrebno je podizanje novih privatnih ribnjaka sa proizvodnjom od 300 tona ribe u jednom turnusu po jednom ribnjaku. Razvoj ribarstva postavlja i pitanje fabrike stone hrane, obzirom da se kompletna riblja hrana uvozi. b) Proizvodna orijentacija Sagledavanjem vodnoga potencijala (rijeke i jezera) buduu proizvodnju ribe nuno je opredijeliti u ekstenzivni, poluintenzivni i intenzivni metoda. Ekstenzivni nain uzgoja nuno je nastaviti i orjentisati na klasian izlov ribe iz velikih vodenih povrina koje su prethodno bile zasijane sa mlai. Trokovi proizvodnje su ovdje veoma mali, ali je zato i prinos vrlo skroman. Poluintenzivan nain preporuuje se u primjeni proizvodnje na lokalitetu Jablanikog jezera sa preporukama za manje korekcije. Prinosi u ovom nainu uzgoja su znatno vei od prethodnog, a i mogunosti intervencije su vee. Intenzivan uzgoj se primjenjuje kod cijenjenih vrsta ribe, pa je i kontrola nad ovom proizvodnjom kompletna. proizvodnja se obavlja u betonskim bazenima poznate zapremine, zasijavanjem sa odgovarajuom mlai, sa unaprijed proraunatom gustinom. Hranjenje je iz automatskih hranilica, a zdravstvena kontrola redovna. Izuzetno perspektivan, strateki opravdan model proizvodnje ribe jesu seoske riblje farme minimalnog kapaciteta 25 tona godinje na prikladnim mjestima neposredno uz vodotoke. Kavezni uzgoj proizvodnje ribe u dogledno vrijeme e biti najekonominiji zbog niskih ulaganja u opremu i kratkog roka instaliranja. Ovaj se metoda primjenjuje, kakao za salmonidne, tako i za toplovodne vrste riba. Na podruju opine Jabllanica instalirat e se svi pomenuti naini uzgoja ribe. Predlagai navedenog koncepta nemaju nikakve dvojbe u polaznoj procjeni da se, uz relativno male investicije (institucionalnog ili privatnog) kapitala, proizvodnja ciprinida i salmonida moe u najmanju ruku utrostruiti. Logistika potpora racionalno je i dalje da bude reprocentar u Blagaju za planirane manje i vee ribnjake sa kojim bi bili uvezani u jedinstven razvojni sistem zasnovan na najpozitivnijim iskustvima savremene nauke i prakse. U cilju dobivanja detaljnih informacija vlasnici postojeih privatnih ribnjaka nisu bili spremni na saradnju u smislu davanja podataka o veliini ribnjaka i godinjoj proizvodnji ribe, mislei da e te podatke koristiti dravne institucije u smislu regulisanja poreza i drugih dadbina.

Opina Jablanica

10. 8 Povre

I Znaaj povra

Povrtlarstvo omoguuje intenzivno koritenje zemljita i sistema za navodnjavanje putem smjenjivanja dvije do tri vrste u toku godine, na istoj povrini ili zatvorenom prostoru. Specifinosti velikog broja povra omoguuje i proizvodnju hrane u klimatskim i edafski nepovoljnim uslovima, koristei razliite naine i sisteme proizvodnje, kao to su zatieni prostori i sl. Njivska proizvodnja povra u odnosu na proizvodnju penice moe da ima vei dohodak za 7-10 puta. Jedan dunum intenzivne njivske proizvodnje povra moe da odgovara povrini od 30-10 dunuma pod penicom, a 1 dunum staklenike proizvodnje 600-900 dunuma pod penicom. Ostaci povra predstavljaju jeftinu i kvalitetnu stonu hranu visoke energetske i ukupne bioloke vrijednosti. Od velike vanosti je povezanost povrtne i stoarske proizvodnje.

Intenzivno povrtlarstvo vezano je za koritenje stajnjaka kao organskog ubriva i kao bioenergetskog materijala za zagrijavanje zatienog prostora, a biljni ostaci povra znaajni su za ubrenje i kao izvor mineralnih materija.

Bogatstvo hranjivih i zatitnih materija ini povre znaajnim u ishrani ljudi, a to je dokazano i u ovom ratu u, posebno u uslovima blokade grada Sarajeva. Povre u ishrani osigurava oko 12 % energetske vrijednosti ovjekovog dnevnog obroka. Nia energetska vrijednost uvjetovana je manjim sadrajem suhe tvari materije ( 3,5-30 %), odnosno manjim sadrajem masti, bjelanevina i ugljenih hidrata u odnosu na hranu ivotinjskog porijekla ili zrnastih kultura. U ovom se ratu dokazalo da se uz povre i skromnu humanitarnu pomo moe preivjeti.

II - Nain proizvodnje povra

Razvoj povra na opini Jablanica uvjetovan je biolokim karakteristikama vrste, agroekolokim i ekonomskim iniocima. Biloke osobine omoguuju gajenje pojedinih vrsta i uz agroekoloke uslove odreuju nain proizvodnje. Ekonomski inioci uvjetuju nivo ulaganja i odreuju intenzitet proizvodnje.

Proizvodnja povra na opini Jablanica ima sve karakteristike proizvodnje u svijetu, a to po zastupljenosti proizvodnje na otvorenom prostoru, u bati i njivi, i u zatienom prostoru.

A. Rana proljetna proizvodnja povra na opini se zasniva u martu (salata, luk, pinat, mrkva, perin, graak) direktnom sjetvom u bati i na njivi, a toploljubljive kulture gaje se iz rasada. Povre iz rane proizvodnje namijejeno je za svjeu potronju.

B. Srednje rana, odnosno srednje kasna (ljetna) proizvodnja povra je najrasprostranjenija na opini. Povre je najee namijenjeno u potronji u svjeem stanju. Osnovu, posebno u ovom klimatskim uvjetima, ini i proizvodnja rasada u lejama ili tunelima i sadnja na otvorenom polju.

Opina Jablanica

C. Kasna (jesenja) proizvodnja povra malo je zastupljena na opini. Namijenjena je za domainstvo, a dijelom i trne kapacitete. Povre se najee proizvodi direktno iz sjemena ili iz kasnog rasada, i to u uvjetima navodjavanja, bez ili sa primjenom mehanizacije. To povre je esto druga kultura (kupus, krastavac, grah mahunar), to omoguuje intenzivno korienje zemljita i rentabilniju proizvodnju.

Batenska proizvodnja povra na opini je uglavnom zastupljena na malim povrinama, na rubnim mjesnim zajednicama, a gaje se vrste povra namijenjene za potronju u vlastitom domainstvu ili za lokalno trite. Batenska proizvodnja je znaajna radi zahtijeva za poveanjem broja radne snage (grah mahunar, graak, krastavac i sl.). Ovo je intenzivni nain proizvodnje povra sa smjenom 2-3 vrste u toku godine, uz uzgoj sorti prikladnih za runo branje. Dobrom organizacijom ono postaje i znaajna robna proizvodnja.

Proizvodnja u zatienom prostoru je najintenzivniji oblik proizvodnje povra. Uzgoj u kontrolisanim uvjetima odvija se u vrijeme kada klima ne omoguuje uzgoj povra na otvorenom polju. Kod nas je to proizvodnja u toku ranog proljea u toku jeseni i zime. Proizvodnju u zatienom prostoru karakterizira vea investiciona ulaganja u objekte, opremu i vei broj kvalificirane radne snage (0,6-1,0 radnika po dunumu). Pri ekonominom izboru kulture za zagrijavanje, vremenski dobro planirani proizvodnji i uz dobru organizaciju, proizvodnja je rentabilna. Znaaj proizvodnje u zatienom prostoru je u kontinuitetu snadbjevanja trita svjeim povrem u toku godine, to doprinosi pravilnoj ishrani stanovnitva.

Proizvodnju u zatienom prostoru nuno je usmjeriti u tri strateka pravca:

1. Niskim zatienim prostorom: lejama, niskim tunelima koji u osnovi slue za proizvodnju rasada, ali se mogu uspjeno koristiti i za proizvodnju povra i u periodu proljea i jeseni.

2. Visoko zatienom prostoru: u staklenicima i visokim tunelima, u plastenicima, gdje se povre najee proizvodi i u cjelovitom ciklusu od sjetve, odnosno sadnje do berbe. U kontrolisanim uvjetima uzgoja u zatienom prostoru ostvaruju se visoki prinosi kvalitetnog povra.

Proizvodnja povra u zatienom prostoru na podruju opine Jablanica je do unazad par godina bila nepoznanica, tek prole godine izgraeni su prvi plastenici na ovom podruju u saradnji sa IRC/om. Pomenuti plastenici su izgraeni na tri razliita lokaliteta, kako bi ukazali stanovnitvu ovog podruja na neiskoritene mogunosti u ovoj proizvodnji. Opina Jablanica raspolae veoma kvalitetnim lokalitetima za proizvodnju u plastenicima to se prvenstveno odnosi na podruja sela Lug, Donja Jablanica, priobalni dio sela Glogonica te podruje Zlata i Doljana. Sva ova podruja karakterie usitnjen posjed od 2oo do looo m obradive povrine po parceli. Ovako male povrine su nepovoljne za proizvodnju na otvorenom polju, ali su veoma pogodne za podizanje plastenika u kojima bi se proizvodilo povre, cvijee ili jagode. Proizvodnja u plastenicima na podruju Jablanice bi se bitno razlikovala od veine drugih plastenika na podruju june Hercegovine, zbog neto hladnije klime na ovom podruju proizvodnja bi se zasnivala na crnoj foliji u plasteniku. Pokrivanje zemlje crnom folijom osigurava zemljitu pogodniji toplinski i vodni reim, zadrava bolju strukturu i plodnost tla, te utie na mikrobioloke procese u tlu.

Opina Jablanica Zbog toga se pospjeuje cvijetanje i dozrijevanje plodova. Gnojivo se u pokrivenom dijelu bolje

iskoritava, smanjuje se ispiranje hranjiva, naroito azota, a topljivost fosfornih i kalijevih ubriva je bolja. Pored navedenh prednosti vano je znati da je proizvodnja na ovaj nain znatno jednostavnija i jeftinija nema upanja korova, plodovi su isti, bolje dozrijevaju. Za proizvodnju na foliji veoma su pogodne slijedee kulture ( paradaiz, paprika, krastavac, salata, jagoda kao i vie vrsta cvijea.)

Proizvodnju u zastienim prostorima karakteriu slijedei parametri:

- mogunost proizvodnje tokom cijele godine, - vansezonsko prispjee proizvoda, - znatno laki plasman proizvoda, - 2-3 puta vei prinos po jedinici povrine, - visoka cijena proizvoda, - bolja iskoritenost radne snage tokom godine, -smanjen uticaj spoljnih faktora, -znatno bolji kvalitet plodova.

Dodatni razlozi koji opravdavaju organizovanje proizvodnje u zatienom prostoru na podruju opine Jablanica jesu neposredna blizina trista, dosta veliki broj ugostiteljskih objekata koji su dosta veliki potroai ovih proizvoda tokom cijele godine. Proizvodnja u plastenicima zahtjeva dosta visok nivo znanja iz ove oblasti, te je neophodno paralelno sa izgradnjom plastenika vriti edukaciju novih proizvoaa kako bi to bre i kvalitetnije ovladali ovom problematikom. U narednoj 2oo3. godini na podruju Jablanice trebalo bi se podii pet plastenika povrine po 2oo-5oo m (1,5 ha). Do 2oo7. godine ova proizvodnja bi trebala da se proiri na 7,0 ha to bi bila znaajna proizvodnja za ovo podruje. Predraun investicionih ulaganja za plastenik od 500 m2

- graevinski materijal sa ugradnjom 14,4 KM/m2 = .................................................. 7.200 KM

- sjeme, gnojivo i materijali = .................................................. 645 KM

Ukupno: ................................................... 7.845 KM

Godinji prihodi u proizvodnji povra

- paprika 4.500 kg x 1 KM/kg .................................................. 4.500 KM

- salata 1.250 kg x 1 KM/kg .................................................. 1.250 KM

Ukupno: .................................................. 5.750 KM

Opina Jablanica

PREDRAUN TROKOVA PROIZVODNJE ZA PLASTENIK POVRINE 500 m2

Iznos u KM - sjeme paprike 50 gr. 70,00 - treset 160,00 - saksije fi 8 cm , 1.500 kom. 150,00 - stajnjak, 5.000 kg 100,00 - zatitna sredstva 75,00 -mineralno ubrivo 50,00 -sjetva salate 40,00 Ukupno: 645,00 Vidljivo je da proizvodnja u prvoj godini vraa oko 70% ukupno uloenih sredstava u objekat. Ravnomjernim rasporedom investicionih trokova na dui vremenski period ostvaruje se interesantan profit tokom cjelokupnog perioda proizvodnje.

Specifikacija potrebnog materijala za plastenik 500 m2

Materijal Jedinica mjere Ukupna koliina Cijena KM Ukupno Cijevi: fi 1,2 x 2 mm fi 3/4" x 3 mm fi 1x 3 mm fi 5/4 x 3 mm fi 2 x 3 mm bez.eljezo 12

kom. kom. kom. kom. kom. m

90 105 51 21 18 300

5,50 8,00

18,60 18,00 20,00 0,70

495,00840,00850,00376,00360,00210,00

Vijana roba: vij