STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONJŠČINA 2015.-2020.konjscina.hr/.../strategija_razvoja/radna_verzija_strategije_razvoja.pdf · Osim sredstava vlastitog proračuna, za sufinanciranje

1

STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE KONJŠČINA

2015.-2020.

siječanj, 2015.

Strategija razvoja Općine Konjščina

2

NARUČITELJ: Općina Konjščina

AUTOR: Centum percent d.o.o. u suradnji s predstavnicima Općine Konjščina


3

SAŽETAK

1. UVOD .............................................................................................................................................. 4

2. ANALIZA STANJA I RESURSA................................................................................................. 5

2.1 OPĆE INFORMACIJE ..................................................................................... 5

2.1.1 Zemljopisna i prirodna obilježja ..................................................................... 5

2.1.2 Povijesna obilježja ........................................................................................ 13

2.1.3 Administrativno upravljanje .......................................................................... 14

2.2 DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA ..................................................................... 21

2.3 GOSPODARSTVO .......................................................................................... 29

2.4 POLJOPRIVREDA.......................................................................................... 36

2.5 TURIZAM I UGOSTITELJSTVO ................................................................. 41

2.6 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA .......................................................... 53

2.6.1 Prometna infrastruktura ................................................................................. 53

2.6.2 Opskrba električnom energijom i javna rasvjeta ........................................... 56

2.6.3 Plinska mreža ................................................................................................ 57

2.6.4 Vodoopskrba i odvodnja ............................................................................... 58

2.6.5 Gospodarenje otpadom .................................................................................. 60

2.6.6 Informacijsko-komunikacijska infrastruktura (ICT) ..................................... 61

2.6.7 Ostala infrastruktura ...................................................................................... 62

2.7 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ............................................................ 64

2.8 ZAŠTITA OKOLIŠA I ENERGETSKA UČINKOVITOST ....................... 71

2.9 PROJEKTI SURADNJE ................................................................................. 73

3. REZULTATI PROVEDENIH ANKETA .................................................................................. 73

4. SWOT ANALIZA ........................................................................................................................ 76

5. VIZIJA I MISIJA ......................................................................................................................... 80

6. RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ...................................................................... 80

7. FINANCIJSKI PLAN .................................................................................................................. 81

8. PLAN PROVEDBE I PRAĆENJE REALIZACIJE STRATEGIJE ...................................... 84


4

1. UVOD

U izradu Strategije razvoja krenuli smo iz dva osnovna razloga: prvi, mi kao stanovnici

Općine imamo viziju željenog društvenog i gospodarskog stanja naše Općine, i drugi,

ovakav strateški dokument temelj je za prijavu planiranih projekata za sufinanciranje iz

fondova Europske unije.

Općina je ovim dokumentom pristupila dugoročnom planiranju razvoja kroz strateško

planiranje te utvrdila prioritete razvoja i smjer odluka u budućnosti.

Osim sredstava vlastitog proračuna, za sufinanciranje potrebnih projekta za razvoj Općine

izradom ovog strateškog razvojnog dokumenta za razdoblje 2015.-2020. Općini Konjščina

otvorena je prilika korištenja sredstava europskih fondova, koja stoje na raspolaganju RH od

ulaska u Europsku uniju.

Europska unija je Strategijom Europa 2020 za razdoblje od 2014.-2020. godine identificirala

jedanaest tematskih ciljeva i definirala viziju buduće europske socijalne tržišne ekonomije, a

ona počiva na tri međusobno povezana prioriteta koja se podupiru: pametan rast (poticanje

znanja, inovacija, obrazovanja i digitalnog društva), održiv rast (postizanje učinkovitije

proizvodnje u smislu iskorištavanju resursa i energetskih resursa uz istovremeno povećanje

konkurentnosti) i uključiv rast (postizanje povećanja sudjelovanja na tržištu rada stjecanjem

novih vještina te borbom protiv siromaštva).

Ciljevi utvrđeni ovim dokumentom u potpunosti su usklađeni s ciljevima razvoja Europske

unije, a ucrtavanjem jasnog smjera razvoja, otvoren nam je veliki potencijal suradnje i

zajedničkog rada na njihovu dostizanju.

Mirko Krznar, načelnik Općine Konjščina

__________________


5

2. ANALIZA STANJA I RESURSA

2.1 OPĆE INFORMACIJE

2.1.1 Zemljopisna i prirodna obilježja

Republika Hrvatska je, prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku (fra.

Nomenclature des unités territoriales statistiques), podijeljena u dvije prostorne statističke

jedinice II. razine (NUTS II regije), Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Prostorne se

jedinice na ovaj način razvrstavaju temeljem broja stanovnika, s ciljem prikupljanja, obrade,

analize i publiciranja statističkih prostornih podataka na razini Europske unije. Kao sastavni

dio Krapinsko - zagorske županije, Općina Konjščina je razvrstana u NUTS II regiju,

Kontinentalnu Hrvatsku.

Općina Konjščina prema administrativnim granicama pripada Krapinsko - zagorskoj

županiji koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru

središnje Hrvatske. Županija se pruža od vrhova Macelja i Ivančice, na sjeveru, do

Medvednice, na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna, s Republikom Slovenijom je

rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen

prostor Županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.

Sama Općina Konjščina nalazi se u središnjem dijelu Hrvatskog zagorja. Zemljopisno je

smještena s obje strane rijeke Krapine i ne pripada strogo u sklop same Ivanščice, već u

njene rubne dijelove.

Slika: Smještaj Općine Konjščina na teritoriju RH i KZŽ

Izvor: Google maps


6

Temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Općina

Konjščina je kao jedinica lokalne samouprave nastala 1993. godine.

Područje Općine Konjščina čini 16 naselja: Bočadir, Bočaki, Brlekovo, Donja Batina (dio

kbr. 217-258), Donja Konjščina, Galovec, Gornja Konjščina, Jelovec, Jertovec, Klimen,

Konjščina, Kosovečko, Krapina Selo, Pešćeno, Sušobreg i Turnišće.

Općina graniči s općinama Budinščina, Hrašćina, Marija Bistrica, Zlatar Bistrica i Gradom

Zlatarom u Krapinsko - zagorskoj županiji te Općinom Bedenica i Gradom Sveti Ivan Zelina

u Zagrebačkoj županiji.

Ukupna površina Krapinsko - zagorske županije (1.232,33 km2) čini svega 2,18% ukupne

površine Republike Hrvatske (56.594 km2), a promatrajući Općinu u kontekstu same

Županije, ona čini njenih 3,58%, odnosno, zauzima površinu od 44.17 km2.

Tablica 1: Površina i udio površine Općine u ukupnoj površini KZŽ i RH

Naziv Površina

(km2) Naziv

Udio površine Općine u ukupnoj površini (%)

RH 56.594,00 RH 0,08%

KZŽ 1.232,33 KZŽ 3,58%

KZŽ-ostale JLS 1.188,16

Konjščina 44,17

Izvor: Autor

Samo Općinsko središte nalazi se uz državnu cestu D-24, odnosno, raskrižju cestovnih

pravaca Novi Marof - Zabok sa županijskom cestom prema Sv. Ivanu Zelini te uz

željezničku prugu Zagreb - Varaždin. Na taj način Općina je cestovnim i željezničkim

prometnicama dobro povezana s ostalim jedinicama lokalne samouprave, no kvaliteta

infrastrukture nije zadovoljavajuća.

Od Zagreba je udaljena oko 60 km (ili oko 1 sat vožnje automobilom), a od sjedišta

županije, Grada Krapine, oko 40 km (ili oko 45 minuta vožnje automobilom).

- Klima, reljef i tla

Općina Konjščina pripada u regiju Središnja Hrvatska, kojom se protežu nizine i brežuljci

do tisuću metara nadmorske visine. Jedina gorja koja nadvisuju ovu nadmorsku visinu su

Žumberačko gorje, Ivančica i Medvednica.


7

Područje Općine Konjščina pretežno je ravničarsko, izuzev brežuljaka na sjevernom dijelu

koje pripada krajoliku podbrežja Ivančice (naselje Gornja Konjščina) i na južnom dijelu koji

pripada podbrežju Medvednice (naselje Jertovec i Sušobreg). Na tim područjima Općine

krajolik je zadržao prepoznatljivu vizuru zagorskog krajolika, a veći zahvati, kojima se

mijenja slika naselja i krajolika, vidljivi su u središnjem dijelu uz državnu cestu Zabok-

Budinšćina.

Fotografija: Općina Konjščina- krajolik

Izvor: službena Internet stranica Općine Konjščina (www.konjscina.hr)

U RH prevladavaju tri glavna klimatska područja: kontinentalna, planinska i primorska

klima. Općina, kao sastavni dio središnje Hrvatske, ima umjereno kontinentalnu klimu.

Karakter umjereno kontinentalne klime obilježen je raznolikošću vremenskih situacija uz

česte i intenzivne promjene vremena tijekom godine. Tako zimi prevladavaju anticiklonalni

tipovi vremena s čestom maglom ili niskim oblacima i vrlo slabim strujanjem, što

predstavlja povoljne uvjete za stvaranje inja te snijega. Proljeća su karakterizirana

ciklonalnim tipovima vremena te čestim i naglim izmjenama oborinskih razdoblja s

bezoborinskim, tiha s vjetrovitim, hladnija s toplijim. Ljeta su pak karakterizirana poljem

manjeg tlaka zraka i osvježavajućim noćnim povjetarcem niz gorske obronke (s polaskom

hladne fronte koja dovodi svjež zrak, ponekad uz pojačan vjetar, grmljavinu i pljuskove),

dok su za jesen karakteristična razdoblja mirnog anticiklonalnog vremena, s toplim i

sunčanim danima i svježim noćima s obilnom rosom i niskim prugama magle nad potocima

i rijekama, ali i kišoviti dani. U kasnoj jeseni je hladno, maglovito i tmurno.


8

Dakle, kao i ostatak Krapinsko - zagorske županije u općim mikroklimatskim uvjetima,

Općinu karakteriziraju umjereno topla ljeta te dosta kišovite i hladne zime.

U pogledu godišnje temperature zraka najveće temperature ne prelaze 30°C, a bilježe se

tijekom lipnja, srpnja i kolovoza (prosječne godišnje temperature u mjesecu srpnju kreću se

u razmaku od 18-22°C), dok su minimalne niže od 10°C i bilježe se tijekom siječnja (-

20,5°C), veljače (-22°C), ožujka (-15,5°C) i prosinca (-17,2 °C).

Padaline, česte i obilne kiše, javljaju se tijekom vegetacijskog perioda, u svibnju, lipnju i

srpnju te studenom. Najmanje padalina je u veljači i ožujku. Pojava magle zapaža se tijekom

cijele godine i to isključivo u jutarnjim i večernjim dijelovima dana, tijekom ljeta, ali i

tijekom cijelog dana u zimskom razdoblju. Najveći broj dana s maglom pojavljuje se u

mjesecu rujnu, listopadu, studenom i prosincu. Promatrajući broj dana s maglom na

godišnjoj razini, na području se bilježi ukupno 56 dana, što predstavlja 15,3% godine sa

smanjenom vidljivošću.

U Zagorju se strujanje vjetrova modificira pod utjecajem reljefa. Najučestaliji su zapadni

vjetrovi (45% tijekom godine) te istočni (29%). Svega 6% godišnjeg vremena je bez vjetra.

Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6-9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne

jeseni do početka proljeća.

Kao i na cjelokupnom području Krapinsko - zagorske županije, na području Općine su

karakteristična tla les i pseudoglej, koji pripadaju tlima s nešto manjim stupnjem plodnosti

(u usporedbi s onima na koje nailazimo u Slavonskoj regiji). Također, zastupljena su i

smeđa i močvarno-glejna tla, a veliki problem čini erozija na brežuljkastim područjima.

Za nizinsko brežuljkasti prostor karakteristično je močvarno-glejno tlo (euglej) i pseudoglej.

Oba tipa tla su najčešći tipovi tla u RH i svrstavaju se u hidromorfna tla (suficit površinske

ili podzemne vode, s nepovoljnim vodozračnim uvjetima i teškom strukturom).

Euglej je tlo koje je rasprostranjeno u dolinama rijeka, a prirodna vegetacija je izrazito

hidrofilna, prevladavaju livadsko-barske travne zajednice. Euglej je zbog svojih

karakteristika razmjerno nepovoljan za poljoprivrednu proizvodnju, ali melioracijskom

obradom može se dovesti u stanje pogodno za poljoprivredu te se smatra potencijalom za

povećanje površina pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju.


9

Pseudoglej je tip tla kod kojeg dolazi do prekomjernog vlaženja oborinskom vodom. Važan

za poljoprivrednu proizvodnju, iako ga karakteriziraju brojna ograničenja. Vezan je za

ravničarske, blago nagibljene terene do 500 m nadmorske visine. Prirodna vegetacija je

šuma hrasta i graba. U profilu tla nalazi se nepropusni sloj gline zbog kojeg za kišnog

razdoblja dolazi do pretjeranog vlaženja tla, što za posljedicu nosi nedostatak kisika u tlu. S

druge strane, za sušnog vremena često dolazi do manjka vlage u tlu (sušna faza), a čest je i

problem erozije. Svi ovi ograničavajući čimbenici mogu se smanjiti melioracijskim

aktivnostima.

Prema podacima iz Prostornog plana Općine o kategorijama zemljišta, najveće površine

zauzimaju poljoprivredne površine (63% tj. 2.795,06 ha) i šume (26% tj. 1.126,49 ha).

Ovdje je potrebno napomenuti da, prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003. godine,

ukupne poljoprivredne površine koje su u korištenju zauzimaju 830,48 ha. Iz navedenog je

evidentan potencijal za razvoj poljoprivredne proizvodnje, obzirom da 1.964,58 ha

poljoprivrednog zemljišta nije u uporabi.

Tablica: Korištenje zemljišta i površina

Kategorija zemljišta Površina

(ha) Površina

(%)

poljoprivredno zemljište 2.795,06 63,28%

šume 1.126,49 25,50%

vode 50,82 1,15%

zgrade i dvorišta 189,52 4,29%

ceste i putevi 149,09 3,38%

željeznice 27,33 0,62%

ostalo zemljište 78,67 1,78%

UKUPNO 4.416,98 100,00%

Izvor: Prostorni plan Općine Konjščina, lipanj 2014.

Prema podacima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. koje je izradilo Ministarstvo

poljoprivrede, ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2.688.687 ha (oko

48% kopnene površine), što RH smješta u skupinu izuzetno šumovitih zemalja.

Najzastupljenije su bjelogorične (80%), slijede crnogorične (13%) te mješovite šume (7%).

U vlasništvu države nalazi se 78% ukupne šumske površine, odnosno, 2.106.917 ha, dok u

privatnom, 22%, odnosno, 581.770 ha. Privatni šumski posjed ima prosječnu veličinu od

0,43 ha.


10

Kako je već ranije navedeno, na području Općine Konjščina šumske površine zauzimaju

gotovo 26% površine. No, prema podacima iz Prostornog plana Općine, uočeno je

povećanje šumskog zemljišta na račun poljoprivrednog zemljišta tj. neobrađivano

poljoprivredno zemljište postaje zapušteno i nekontrolirano se, prirodno, pošumljuje. Šume

na području Općine većinom su u privatnom vlasništvu.

- Vodotokovi i ostali prirodni resursi

Sve vode RH, površinske (rijeke, jezera, prijelazne i priobalne vode) i podzemne, dio su

crnomorskog ili jadranskog sliva. Obzirom na zemljopisni položaj, Općina pripada

crnomorskom slivu, gdje dominiraju veći vodotoci kao što su Sava, Drava i Dunav, no, i

rijeka Krapina ima veliki sliv.

Fotografija: Veći vodotoci i slivovi na području RH

Izvor: Strategija upravljanja vodama RH (Narodne novine 91/08)

Rijeka Krapina je lijeva pritoka Save i cijelim svojim tokom teče kroz Hrvatsko zagorje

(izvire na jugoistočnim padinama Ivanščice, kod mjesta Podrute, a ulijeva se u Savu kod

Zaprešića na zapadnom rubu Zagreba). Ukupno je duga oko 70 km i najvažniji je, uz Sutlu,

vodotok cjelokupne Krapinsko - zagorske županije. Također, jednim svojim dijelom prolazi

i kroz područje Općine Konjščina i to kroz južna naselja Donji Šušbreg, Jertovec, Konjščinu


11

i Bočake. Rijeka je bogata ribom (šaran, smuđ, grgeč i dr.) stoga je na njenom srednjem i

donjem toku razvijen ribolov.

Uz rijeku Krapinu područjem Općine teče i pet potoka: Batina, Selnica s kanalom (iz njega

se račvaju dva vodoka), Zemljanik, Jertovec i Sušobreg.

Također, na području se nalazi i jedno umjetno jezero, Bajer, koje je nastalo nakon

zatvaranja ugljenokopa. Bajer je bogat ribom, a s njime su povezane i aktivnosti ribolovnog

društva (Športsko ribolovnog kluba ŠTUKA KONJŠČINA). Uz područje Bajera, u svrhu

sportskog ribolova, Općina planira izgraditi i opremiti kamp (idejno rješenje za projekt je

izrađeno).

Kako je u 19. stoljeću po cijeloj Europi bilo puno rudnika, također, bilo ih je i na području

RH, najviše na području Hrvatskog zagorja i Istre. Konjščinske rudnike, sa sjedištem u

Donjoj Konjščini, činila su nalazišta, tzv. jame, u okolnim selima. Iskopavao se ugljen lignit.

Razvoj rudarstva utjecao je na razvoj naselja i izgradnju željezničke pruge. Tako se uz prugu

razvilo novo naselje Konjščina, koje je danas Općinsko središte. Kako bi se što veća

količina ugljena iskoristila što bliže rudniku, i tako smanjili troškovi prijevoza, u naselju

Jertovec je 1956. godine izgrađena termoelektrana (kao gorivo tada je koristila ugljen).

Danas je ta najstarija termoelektrana u RH jedna od sedam termoelektrana u vlasništvu

HEP-a, a stari pogon koji je radio na ugljen je zatvoren.

Tablica: Godišnja proizvodnja električne energije KTE Jertovec

Godišnja proizvodnja

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

električna energija

84 GWh 70 GWh 45 GWh 16 GWh 3,0 GWh

Izvor: Internet stranica HEP Proizvodnja d.o.o.

- Zaštićena prirodna područja

Na području Općine Konjščina, prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, nema

područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode, niti se područje Općine nalazi u

području ekološke mreže Natura 2000. Također, prema dostupnim podacima Javne ustanove

za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području KZŽ, na području Općine

nema zaštićenih prirodnih vrijednosti (parka prirode, spomenika prirode, značajnih

krajobraza i spomenika parkovne arhitekture). No, Općina Konjščina je Prostornim planom

svoje značajne prirodne vrijednosti „zaštitila“ kao kategoriju značajni krajobraz i to


12

područja uz potok Batinu i Selnicu te staništa uz bajere. Općina je navedenim postavila

mjeru zaštite te taj prostor tako nije predviđen za građenje.

Iako zakonom zaštićenih područja nema, prema dostupnim Crvenim knjigama ugroženih

vrsta, na području Općine žive, stalno ili povremeno, neke značajne ugrožene i zaštićene

vrste. U sljedećoj tablici prikazan je popis vrsta kojima je područje Općine stvarno ili

potencijalno područje rasprostranjenosti. Uz navedene vrste u tablici, na području Općine

rasprostranjen je i veći broj ugroženih vrsta riba i leptira.

Tablica: Popis vrsta stvarno ili potencijalno rasprostranjenih na području Općine Konjščina

Vrsta Naziv vrste

SISAVCI

Dugokrili pršnjak (Miniopetrus schreibersi)

Sivi dugoušan (Plecotus austriacus)

Velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii)

PTICE

Sivi sokol (Falco peregrinus)

Škanjac osaš (Pernis apivorus)

Golub dupljaš (Columba oenas)

VODOZEMCI

Gatalinka

Barska kornjača

Ribarica


Od tipova staništa, koji zahtijevaju provođenje mjera očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti

prirode i EU Direktivi o staništima, na području Općine Konjščina (prema podacima iz

Prostornog plana) prisutni su sljedeći ugroženi stanišni tipovi:

- zajednica močvarne preslice i obične šašine - razvija se na močvarnim i podvirnim

tlima u niskim depresijama terena, za koje je značajno zadržavanje voda tijekom

cijele godine;

- zajednica šumskog kravuljka i zeljastog osjaka - visoke trajnice močvarnih livada,

koja se razvija na vlažnim i poplavnim terenima uz malene vodotoke;

- mezofilne livade Srednje Europe - najkvalitetnije livade košanice, razvijene na

površinama koje su često gnojene i kose se 2-3 puta godišnje;

- mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume - u gornjoj šumskoj etaži

dominiraju hrast lužnjak ili kitnjak, dok u donjoj, obični grab.


13

2.1.2 Povijesna obilježja

Konjščina se prvi put spominje 1334. godine i to kao župa, što ne znači da na ovim

prostorima i prije nije bilo naselja. Povijesno nije utvrđeno kako je nastalo ime Konjščina,

ali postoje dva tumačenja. Iz jednog proizlazi da je Općina ime dobila po grofovima

Konjskim, a prema drugom, da je ime dobila po polju za ispašu konja, prema čemu su i

grofovi Konjski dobili prezime.

Kaštel Selnica (stariji naziv za Konjščinu) prvi se put spominje svojim „krsnim listom“, u

ispravi kojom kralj Matija Korvin 1477. godine dopušta Kristoforu i Ivanu Konjskom da

podignu utvrdu u Selnici, današnjoj Konjščini.

- Službena obilježja Općine

Službena obilježja Općine definirana su Statutom Općine Konjščina (objavljen 28.03.2013.

u Službenom glasniku Krapinsko - zagorske županije, br. 8/13) i odnose se na grb, zastavu,

pečat te obilježavanje Dana Općine.

Grb se sastoji od štita zelene boje, koja simbolizira Hrvatsko zagorje, a na kojem se nalazi

bijela/srebrna konjska glava probodena crnom strijelom u vrat. Iz rane na vratu kapa par

kapi crvene krvi. Simbol konja direktno ukazuje na ime Općine, Konjščina, ali i legendu da

je konj tijekom bitke bio ranjen te da je na taj način spasio jahača od pogibije (u borbi protiv

Turaka). Također, dvostruko je prisutna simbolika napretka, u motivu glave konja okrenute

u lijevu stranu (desna strana simbolika je mraka) i u korištenju bijele ili srebrne boje. Ujedno

konj simbolizira vlast duha nad osjetilima i znak da se kroz sadašnjost kreće prema boljem,

ne zaboravljajući veze s prošlošću (na starom se gradi novo).

Službena zastava, omjera 1:2, zelene je boje sa srebrno obrubljenim grbom Općine koji je

smješten u gornjem kutu kod koplja. Zastava može biti obrubljena trakom u zlatnoj boji.

Slika: Službeni grb i zastava Općine Konjščina

Izvor: Općina


14

Svečano obilježavanje i slavlje Dana Općine održava se svake godine na dan Župe sv.

Dominika, 8. kolovoza.

2.1.3 Administrativno upravljanje

Samoupravni djelokrug rada Općine detaljnije je, također, utvrđen Statutom Općine

Konjščina.

Općina je samostalna u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga, u skladu s

Ustavom Republike Hrvatske i zakonima. U svom samoupravnom djelokrugu obavlja

poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu

Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

o uređenje naselja i stanovanje

o prostorno i urbanističko planiranje

o komunalno gospodarstvo

o brigu o djeci

o socijalnu skrb

o primarnu zdravstvenu zaštitu

o odgoj i osnovno obrazovanje

o kulturu, tjelesnu kulturu i sport

o zaštitu potrošača

o zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša

o protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu

o promet na svom području

o ostale poslove sukladno posebnim zakonima

Statutom su definirana sljedeća tijela Općine:

o načelnik- nositelj izvršne vlasti koji se bira na mandat od četiri godine

o zamjenik načelnika

o Općinsko vijeće - predstavničko tijelo građana (broji ukupno 13 članova)


15

Na području Općine osnovani su mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave. Svako

naselje u sastavu Općine ima svoj mjesni odbor. Tako na području Općine aktivno djeluje 16

mjesnih odbora, u svrhu ostvarivanja neposrednog sudjelovanja stanovnika u odlučivanju o

lokalnim poslovima. Nadzor nad zakonitošću rada mjesnih odbora obavlja načelnik.

Administrativno sjedište Općine nalazi se u naselju Konjščina, na adresi Ivice Gluhaka 13,

(49282 Konjščina).

Fotografija: Zgrada sjedišta Općine Konjščina (na lokaciji Ivana Gluhaka 13)

Izvor: Općina, 2015. godina

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, i ostale poslove državne uprave,

Općina ima ustrojen jedan upravni odjel (Jedinstveni upravni odjel), unutar kojeg djeluje

zaseban Odsjek za računovodstvo i financije, zadužen za financijske poslove Općine.

Ukupno Jedinstveni upravni odjel broji šest zaposlenika (pročelnicu, voditelja odsjeka za

računovodstvo i financije, računovodstvenog referenta, administrativnog referenta-

zapisničara, stručnog referenta za stambeno-komunalne poslove- komunalnog redara i

upravnog referenta za društvene djelatnosti i naplatu prihoda), uz koje je šest osoba na

stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Također, u radnom odnosu nalazi

se i načelnik Općine (profesionalno obavlja funkciju) te njegov zamjenik (koji funkciju

obavlja volonterski).

Organigram: Unutarnje ustrojstvo Općine Konjščina

Izvor: Općina

Jedinstveni upravni odjel Općine Konjščina

Odsjek za računovodstvo i financije


16

Jedinstveni upravni odjel za komunikaciju sa stanovnicima i redovito obavještavanje koristi

službenu internet stranicu Općine (www.konjscina.hr), a također, sve obavijesti objavljuje i

na oglasnoj ploči u administrativnom središtu i u Službenom glasniku Krapinsko - zagorske

županije.

Dva puta godišnje Općina izdaje i općinski list Lampaš. List je, također, dostupan na

službenoj internet stranici Općine, ali se i svaki tiska u 1200 primjeraka te se u fizičkom

obliku dijeli stanovnicima.

Nekada je na području Općine djelovao i Radio Općine Konjščina. Radio je prestao s

emitiranjem prije dvadesetak godina, a obzirom na sve modernije načine komunikacije,

trenutno nema potrebe za njegovim ponovnim pokretanjem.

- Poduzeća u potpunom ili djelomičnom vlasništvu Općine

U okviru svoga samoupravnog djelokruga Općina je osigurala obavljanje poslova u području

komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti putem sljedećih poduzeća:

1. Komunalac Konjščina d.o.o. (87,88% udio vlasništva Općine)

2. Zagorski vodovod d.o.o. (3,65% udio vlasništva Općine)

3. Dječji vrtić Konjščina (100% u vlasništvu Općine)

- Upravljanje imovinom u vlasništvu Općine

Općina u svom vlasništvu ima sljedeću imovinu:

1. poslovni prostori- 543,22m2 (Galovec bb-67,56m2; Zagrebačka cesta bb-83,66m2; Gornja

Konjščina-394m2)

2. stanovi: 246,05m2 (Pionirska 4-70,69m2, Zagorska 7-58,5m2, I. Gluhaka 14-48,25m2, 14

18,56m2 i 50,05m2)

3. građevinska zemljišta na 20 lokacija: 1.121,76m2

Općinskom imovinom upravljaju načelnik i Općinsko vijeće. Imovina je dana u

zakup/najam/koncesiju te je u 2014. godini od zakupnine ostvaren prihod u iznosu od

263.867,42 kn.

- Financiranje

Sredstva za obavljanje poslova iz svog djelokruga rada Općina osigurava vlastitim

proračunom, kojeg donosi na godišnjoj razini, ali se financira i iz Državnog proračuna te

drugih izvora prihoda, u skladu sa Zakonom.


17

Iznos ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka predviđenih za 2015. je

13.786.495,00 kn. No, promatrajući četverogodišnje razdoblje, od 2014. do 2017. godine,

vidljivo je da Općina planira s godinama smanjenje proračuna, i to ukupno smanjenje za

29%, tj. za 4.383.022,00 kn. Najvećim dijelom smanjit će se prihodi od pomoći institucija i

tijela EU te proračuna, kao i prihodi od imovine. Proporcionalno će se smanjivati, većinom,

rashodi za nabavu nefinancijske imovine i rashodi financiranja.

Tablica: Proračun Općine za 2014. i 2015. godinu i projekcija do 2017. godine

Projekcija

Broj računa

Opis prihoda/rashoda 2014. god. 2015. god. 2016. god. 2017. god.

6 Prihodi 11.096.892,00 12.971.495,00 11.527.840,00 10.370.140,00

61 Prihodi od poreza 4.378.770,00 4.596.263,00 4.499.500,00 4.724.000,00

63 Pomoći 4.799.840,00 6.327.680,00 5.401.240,00 4.022.240,00

64 Prihodi od imovine 452.700,00 515.500,00 396.200,00 296.700,00

65 Prihodi od prodaje roba i usluga 1.195.000,00 1.269.600,00 1.067.400,00 1.063.600,00

66 Ostali prihodi 258.130,00 250.000,00 150.000,00 250.000,00

68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 12.452,00 12.452,00 13.500,00 13.600,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 365.000,00 365.000,00 265.000,00 367.465,00

71 Prihodi od prodaje ne proizvedene imovine 300.000,00 300.000,00 200.000,00 300.000,00

72 Prihodi od prodaje proizvedene imovine 65.000,00 65.000,00 65.000,00 67.465,00

8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 3.658.735,00 450.000,00 0,00 0,00

83 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 450.000,00 450.000,00 0,00 0,00

84 Primici od zaduživanja 3.208.735,00

Ukupno prihodi (6+7+8) 15.120.627,00 13.786.495,00 11.792.840,00 10.737.605,00

3 Rashodi poslovanja 5.677.892,00 5.957.495,00 5.409.340,00 5.757.605,00

31 Rashodi za zaposlene 1.681.598,00 1.696.751,00 1.719.021,00 1.744.037,00

32 Materijalni rashodi 2.348.665,00 2.615.015,00 2.272.190,00 2.533.339,00

34 Financijski rashodi 66.900,00 40.000,00 27.500,00 27.700,00

35 Subvencije 93.300,00 83.300,00 95.400,00 102.500,00

36 Pomoći unutar opće države 302.429,00 302.429,00 302.429,00 307.429,00

37 Naknade građanima i kućanstvima 344.500,00 344.500,00 346.800,00 349.000,00

38 Ostali rashodi 840.500,00 875.500,00 646.000,00 693.600,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 9.442.735,00 7.239.000,00 6.383.500,00 4.980.000,00

41 Rashodi za nabavu ne proizvedene imovine 400.000,00 200.000,00 200.000,00 200.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

5.472.735,00 1.939.000,00 1.383.500,00 1.280.000,00

45 Rashodi za dodatna ulaganja 3.570.000,00 5.100.000,00 4.800.000,00 3.500.000,00

Ukupno rashodi (3+4) 15.120.627,00 13.196.495,00 11.792.840,00 10.737.605,00

Izvor: Proračun Općine za 2015. godinu i projekcija do 2017. godine Općina Konjščina


18

Analizirajući Proračun donesen za 2015. godinu, ukupna slika prihodovne i rashodovne

strane proračuna, pokazuje da Općina planira ostvariti velike primitke, oko 76%, kroz

pomoć institucija i tijela EU, nacionalnog proračuna i prihode od poreza te ostatak, 24%,

kroz naplatu raznih pristojbi, doprinosa, naknada, kazni i kroz donacije. Rashodi za sam rad

i funkcioniranje Općine te podmirenje financijskih obveza, u smislu kamata na kredite, su

relativno mali i čine oko 26% ukupnih rashoda (3.379.086,00 kn). Iz dolje detaljnije opisane

analize proračuna, vidljivo je da je rashodovna strana proračuna orijentirana na razvoj i

unapređenje infrastrukture i podizanje kvalitete života stanovnika (62%) te na subvencije i

pomoći samim stanovnicima (12%).

Tablica: Analiza proračuna za 2015. godinu

Ukupni prihodi 13.786.495,00 100%

Pomoć od institucija i tijela EU 5.937.680,00 43%

Prihodi od poreza 4.596.263,00 33%

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi 1.269.600,00 9%

Ostali primici (donacije, kazne i sl.) 652.452,00 5%

Prihodi od financijske i nefinancijske imovine 515.500,00 4%

Prihodi od prodaje financijske imovine i zaduživanja 450.000,00 3%

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 365.000,00 3%

Ukupni rashodi 13.196.495,00 100%

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.239.000,00 55%

Materijalni rashodi 2.615.015,00 20%

Rashodi za zaposlene 1.696.751,00 13%

Subvencije, naknade, pomoći i ostali rashodi 1.605.729,00 12%

Financijski rashodi 40.000,00 0,3%

Izvor: Autor

Kao što je već gore u tekstu navedeno, najveći dio prihoda Općina planira ostvariti putem

primljenih pomoći od institucija i tijela EU te nacionalnog proračuna (oko 43% tj.

5.937.680,00 kn), kroz prihode od poreza i prireza na dohodak, poreza na imovinu te poreza

na robe i usluge (oko 33% tj. 4.596.263,00 kn).

Putem raznih upravnih i administrativnih pristojbi, komunalnih doprinosa i naknada Općina

planira ostvariti oko 9% ukupnih prihoda (1.269.600,00 kn), dok od ostalih prihoda, poput

donacija i kazni, planira ostvariti oko 5% ukupnih prihoda (652.452,00 kn).


19

Svega 4% sredstava (515.500,00 kn) Općina planira ostvariti kroz prihode od imovine

(financijske i nefinancijske), poput koncesija, zakupa, kamata i renti, 3% od prodaje

financijske imovine (450.000,00kn) i 3% od prodaje nefinancijske imovine (365.000,00kn).

Što se tiče rashoda Općine, najveći dio se odnosi na nabavu nefinancijske imovine. Ti

rashodi čine 55% ukupnih rashoda (7.239.000,00 kn), a odnose se najvećim dijelom na

izgradnju i proširenje javnih objekata (5.445.000,00 kn), na izgradnju i rekonstrukciju

prometnica (650.000,00 kn), uređenje groblja i mrtvačnice (470.000,00 kn), zaštitu

spomenika kulture (350.000,00kn), proširenje mreže javne rasvjete (150.000,00 kn),

otvaranje poslovne zone (100.000,00 kn), izgradnju kolektorske mreže za upravljanje

otpadnim vodama (50.000,00 kn) te nabavu opreme i informatizaciju (24.000,00 kn).

Drugi značajniji rashodi, koji čine oko 20% ukupnih rashoda, odnose se na materijalne

rashode (2.615.015,00 kn) i to najvećim dijelom za rad Jedinstvenog upravnog odjela

(650.000,00 kn), rad Općinskog vijeća, načelnika i mjesnih odbora (992.335,00 kn) te

ostatak na održavanje cesta i javnih površina (820.000,00 kn), održavanje javne rasvjete

(362.000,00 kn), održavanje i upravljanje grobljem (267.900,00 kn) i sl.

Na plaće i doprinose na plaće odnosi se 13% ukupnih rashoda (1.696.751,00 kn) i to za

načelnika te zaposlene u Jedinstvenom upravnom odjelu, dječjem vrtiću i maloj školi.

Na različite oblike subvencija, pomoći, naknada građanima i kućanstvima te ostale rashode

otpada oko 12% (1.605.729,00 kn). Najveći dio odnosi se na sufinanciranje protupožarne i

civilne zaštite (280.00,00 kn), pomoći školama i stipendije (274.000,00 kn), socijalne

pomoći kućanstvima i građanima (256.000,00 kn) te izgradnju kolektorske mreže

(240.000,00 kn). Ostatak se odnosi na donacije raznim udrugama, sufinanciranje kulturnih

djelatnosti, subvencije kamata poduzetnicima i poljoprivrednicima, tekuće izdatke za javne

objekte, izgradnju javnog vodovoda, pomoć župnoj zajednici, dječji vrtić i dr.

Na financijske rashode, poput kamata na primljene kredite i zajmove, otpada svega 0,3%

(40.000,00 kn).

- Postojeći strateški i planski dokumenti Općine

Općina je u posjedu dva značajna strateška, planska, dokumenata:

1. Prostornog plana Općine Konjščina


20

Plan je donesen na sjednici Općinskog vijeća 27. lipnja 2014. (objavljen u Službenom

glasniku KZŽ, 14/14 i ispravak 8/14), a izradio ga je Zavod za prostorno uređenje

Krapinsko - zagorske županije. Planom je definirano da se uređenje prostora na području

Općine temelji na načelima održivog razvoja, zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa,

racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja, optimalnog usklađenja interesa

različitih korisnika te u skladu s načelima urbanističke, prostornoplanske i

krajobraznoplanerske struke. U Planu su zacrtani osnovni ciljevi prostornog razvoja

Općine, a koji su ujedno i ciljevi KZŽ kao i RH, a to su zaustavljanje negativnih

demografskih kretanja, funkcionalno osposobljavanje infrastrukturnih mreža te

prilagođavanje gospodarskih djelatnosti uvjetima i osobitostima prostora. Također,

utvrđen je daljnji razvoj naselja Konjščina s ciljem postanka središta Općine, ali i središta

istočnog dijela KZŽ, dok je cilj za ostala naselja Općine, ulaganje u infrastrukturu u

svrhu osiguravanja uvjeta za kvalitetnije stanovanje i rad te bolje prometne povezanosti,

uz zaštitu vrijednih prirodnih i kulturnih resursa.

2. Plana razvojnih programa Općine Konjščina od 2015. do 2017. godine

Općinsko Vijeće je 18. prosinca 2014. godine, u skladu s donesenim proračunom za

2015. godinu i njegovom projekcijom do 2017. godine, donijelo Plan razvojnih programa

kojim je za predstojeće razdoblje utvrdilo sljedeće ciljeve i prioritete razvoja Općine:

nabava uredske opreme i računalnih programa

ulaganje u nerazvrstane ceste i nogostupe

ulaganje u javnu rasvjetu

ulaganje u javne objekte (odlagalište komunalnog otpada u Tugonici, kinodvoranu,

dječji vrtić) i prostorni plan (uređenje naselja Konjščina)

ulaganje u vodovodnu mrežu

ulaganje u kanalizaciju

ulaganje u uređenje groblja

ulaganje u uređenje poslovne zone

ulaganje u obnovu i uređenje Starog grada


21

Obzirom na potrebu kontinuiranog, ali planiranog, razvoja područja Općine, od strane

općinskih djelatnika pokrenuta je inicijativa za izradu dodatna dva strateška dokumenta koja

bi pokrivala specifična područja djelatnosti. Radi se o izradi strategije za razvoj turizma i

strategije ruralnog razvoja i poljoprivrede Općine.

RAZVOJNI PROBLEMI:

iako je Općina dobro prometno povezana, kvaliteta infrastrukture nije zadovoljavajuća

značajne površine poljoprivrednog zemljišta su neobrađene, a velik je gubitak poljoprivrednih površina i zbog nekontroliranog pošumljavanja

prirodne vrijednosti Općine su neiskorišten potencijal za turistički razvoj Općine

nedovoljni ljudski resursi u samoj Općini za kvalitetan rad na razvoju Općine, kao i na praćenju istog

RAZVOJNE POTREBE I PREPORUKE:

potrebna značajnija ulaganja u prometnu infrastrukturu (cestovnu i željezničku)

stavljanje poljoprivrednih površina u funkciju proizvodnje hrane te povezati proizvodnju s razvojem turizma na području

razvijanje svijesti o očuvanju prirodnih vrijednosti te njihovo uključivanje u turističku ponudu Općine

zapošljavanje dodatnih djelatnika u Općini

2.2 DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

Na području Općine Konjščina živi 3.790 stanovnika, prema Popisu stanovništva iz 2011.

godine. Prosječna gustoća naseljenosti je 86 stanovnika/km2.

U odnosu na ukupan broj stanovnika u RH (4.284.889), stanovnici Općine Konjščina čine

0,1%, dok u odnosu na ukupan broj stanovnika Krapinsko - zagorske županije (132.892)

čine 2,9%.

Gledajući broj stanovnika prema naseljima, naselje Konjščina broji najviše stanovnika

(1.019), a slijedi naselje Jertovec (730 stanovnika). Ostala naselja Općine broje manje od

250 stanovnika, a najmanje ih je u naselju Brlekovo (56).


22

Tablica: Kretanje broja stanovnika na području Općine Konjščina

Naselje Broj

stanovnika Konjščina 1019 Jertovec 730 Turnišće 239 Sušobreg 222 Bočaki 198 Bočadir 159 Jelovec 158 Pešćeno 150 Krapina Selo 147 Donja Konjščina 139 Klimen 139 Galovec 127 Gornja Konjščina 117 Kosovečko 101 Donja Batina 89 Brlekovo 56 UKUPNO 3790

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Promatrajući kretanje u broju stanovnika na području Općine unazad 50 godina, primjetan je

kontinuirani pad za ukupno 3.033 stanovnika. Najveći pad bilježi se u razdobljima 1961.-

1971. (956 stanovnika manje) te 1991.-2001. (966 stanovnika manje). Tijekom

sedamdesetih godina glavni razlog smanjenja broja stanovništva bila je radna emigracija

stanovništva, zbog loše gospodarske situacije u zemlji. Dok je devedesetih godina, glavni

razlog bio rat u RH.

Tablica: Kretanje broja stanovnika na području Općine Konjščina

Popis stanovništva Broj

stanovnika

Kretanje u broju

stanovnika

1961. 6823 0

1971. 5867 -956

1981. 5418 -449

1991. 5040 -378

2001. 4074 -966

2011. 3790 -284

Ukupni pad razdoblja -3033

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. i Prostorni plan Općine Konjščina

Dobna struktura stanovništva Općine Konjščina, prema Popisu stanovništva 2011. godine,

pokazuje da je više od polovice stanovnika Općine unutar dobne skupine od 20-59 godina

(56%)i da je dobna skupina preko 60 godina (23%) postala brojnija od najmlađe skupine 0-


23

19 godina (21%). Ovakvo stanje u dobnoj strukturi upućuje na veće starenje stanovništva

Općine.

Tablica: Dobna struktura stanovništva Općine Konjščina

Dobna struktura stanovništva Općine Konjščina

Dob 0-9 10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70-79 80-89 90 i više

Broj stanovnika 368 413 477 483 529 603 431 319 155 12

Udio u ukupnom broju stanovnika 10% 11% 13% 13% 14% 16% 11% 8% 4% 0,3%


Graf: Dobna struktura stanovništva Općine Konjščina


Od ukupnog broja stanovnika 52% čine žene (1.985), dok 48% čine muškarci (1.805).

Navedeno pokazuje da je omjer ženskog i muškog stanovništva gotovo podjednak, iako je ta

razlika signifikantnija u dobnim skupinama starijeg stanovništva (starijeg od 60 godina),

gdje prevladavaju žene.

Na području Općine Konjščina najbrojnije je stanovništvo hrvatske narodnosti (više od

99%), dok su ostale narodnosti prisutne u vrlo malom broju.

Tablica: Stanovništvo Općine Konjščina prema narodnosti

Narodnost Broj stanovnika Udio u ukupnom broju stanovnika

Hrvati 3757 99,1% Srbi 12 0,3% Nepoznato 4 0,1% Albanci 2 0,1% Nijemci 2 0,1% Rusi 2 0,1% Talijani 2 0,1% Ne izjašnjavaju se 2 0,1% Bugari 1 0,03% Česi 1 0,03% Mađari 1 0,03%


24

Makedonci 1 0,03% Slovenci 1 0,03% Regionalna pripadnost 1 0,03% Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti 1 0,03%

UKUPNO 3790 100,0% Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

U pogledu obrazovne strukture Općine, od ukupno 3.213 stanovnika starijeg od 15 godina,

najbrojnije je stanovništvo sa završenom srednjom školom (55,2%), a slijedi stanovništvo sa

djelomično ili potpuno završenom osnovnom školom (33,8%) te sa završenim visokim

obrazovanjem (10,5%). Promatrajući te udjele prema spolu stanovništva, većinom

prevladavaju žene, osim kod srednje škole, koju ima završeno više muškaraca. Bez završene

škole svega je 0,6% stanovnika i to su većinom žene.

Uspoređujući gore navedene podatke s podacima Popisa stanovništva iz 2001. godine,

primjetno je smanjenje udjela stanovništva bez škole i s djelomično ili potpuno završenom

osnovnom školom, dok se istovremeno, udio stanovništva sa završenom srednjom školom i

visokim obrazovanjem, povećao.

Tablica: Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu

Stupanj obrazovanja sv. % m % ž %

Ukupno 3.213 100,0% 1.515 1.698

Bez škole 19 0,6% 7 36,8% 12 63,2%

1 -3 razreda osnovne škole 37 1,2% 4 10,8% 33 89,2%

4 -7 razreda osnovne škole 429 13,4% 103 24,0% 326 76,0%

Osnovna škola 619 19,3% 234 37,8% 385 62,2%

Srednja škola 1.773 55,2% 1.025 57,8% 748 42,2%

Visoko obrazovanje

Stručni studij 178 5,5% 75 42,1% 103 57,9%

Sveučilišni studij 157 4,9% 67 42,7% 90 57,3%

Doktorat znanosti 1 0,0% _ 0,0% 1 100,0%

UKUPNO 336 10,5% 142 42,3% 194 57,7%


Prema podacima DZS-a, Popisu stanovništva iz 2011. godine, udio nezaposlenosti na

području Općine Konjščina bio je 5,3% (ukupno 170 nezaposlenih stanovnika), dok je na

razini RH bio 8%. Usporedbom podataka za Općinu Konjščinu i stanja na razini RH vidljivo

je da je Općina imala manju stopu tj. manji broj nezaposlenih osoba u odnosu na prosjek u

RH. Udio zaposlenog radnog stanovništva (starijeg od 15 godina) u Općini iznosio je 43%

(1381 zaposleni stanovnik), dok je na razini RH bio 41,4%.


25

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Godišnje izvješće za razdoblje

siječanj-prosinac 2014., PU Krapina), na kraju 2014. godine u RH je stopa nezaposlenosti

bila 18,6% (20,7% u 2013.), dok je u KZŽ iznosila 17,7% (20,8% u 2013.).

Prema dostupnim podacima HZZ-a za 2014. godinu, stanje na području Općine je sljedeće:

broj zaposlenih osoba iznosio je 678, a broj evidentiranih nezaposlenih je iznosio 163

(najviše osoba sa završenom trogodišnjom te četverogodišnjom srednjom školom).

Uzimajući u obzir da je prema Popisu stanovništva 2011. na području Općine 3213

stanovnika radno sposobno (starije od 15 godina), stopa nezaposlenosti se neznatno smanjila

i iznosi 5,08%, ali se značajno smanjio udio zaposlenog radnog stanovništva i iznosi 21,1%.

Iako su podaci DZS-a za 2011. godinu, a od HZZ-a i HZMO za 2014. godinu, svi upućuju

na to je na području Općine prisutan trend starenja stanovništva. Tako je 2014. godine na

području Općine evidentirano ukupno 1006 korisnika mirovine (starosne, prijevremene

starosne, invalidske i obiteljske).

Promatrajući zaposlenost i udjele prema spolu stanovništva, Općina Konjščina prati trend

prosjeka RH. Tako je na području Općine većinom zaposleno muško stanovništvo, koje i

kada se promatra nezaposlenost čini većinu. Udio žena veći je u skupini ekonomski

neaktivnog stanovništva (umirovljenici, osobe koje se bave obavezama u kućanstvu, učenici

ili studenti i ostali).

Prema podacima DZS-a, Popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine bilo je

1381 zaposlenih (778 muškaraca i 603 žena), dok je prema podacima HZZ-a broj

osiguranika mirovinskog osiguranja (zaposlenih) u 2014. godini bio 678.

Tablica: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti

Skupina Spol

RH Općina Konjščina

Broj stanovnika

% Broj

stanovnika %

zaposleni

m 811.563 778

ž 692.304 603

ukupno 1.503.867 41,4% 1.381 43,0%

nezaposleni

m 157.173 103

ž 135.109 67

ukupno 292.282 8,0% 170 5,3%

ekonomski neaktivni

m 761.664 634

ž 1.072.350 1.028


26

ukupno 1.834.014 50,5% 1.662 51,7%

nepoznato

m 1.210 _

ž 1.088 _

ukupno 2.298 0,1% _ 0,0%

UKUPNO

m 1.731.610 1.515

ž 1.900.851 1.698

ukupno 3.632.461 100,0% 3.213 100,0%


Od ukupno 1381 osobe najviše ih je zaposleno u djelatnosti prerađivačke industrije (384),

trgovini na veliko i malo (175), građevinarstvu (128) te opskrbi električnom energijom,

plinom, parom i klimatizaciji (119). Ostale djelatnosti su u manjem udjelu zastupljene, no,

ipak se među njima ističe broj zaposlenih u javnoj upravi (87), obrazovanju (98),

zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (98) te prijevozu i skladištenju (74).

Većina zaposlenih stanovnika putuje na posao izvan administrativne granice Općine i to u

ostala područja Krapinsko - zagorske županije i Grad Zagreb.

Tablica: Zaposleno stanovništvo staro 15 i više godina prema području djelatnosti

Područje djelatnosti Ukupno

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 8

B Rudarstvo i vađenje 2

C Prerađivačka industrija 384

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 119

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša 37

F Građevinarstvo 128

G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 175

H Prijevoz i skladištenje 74

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 50

J Informacije i komunikacije 28

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 20

L Poslovanje nekretninama -

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 28

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 18

O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 87

P Obrazovanje 98

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 98

R Umjetnost, zabava i rekreacija 11

S Ostale uslužne djelatnosti 16


27

T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe -

U Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela -

Nepoznato -

Ukupno 1.381


Dobna struktura nezaposlenog stanovništva na području Općine je jako loša. Najviše

nezaposlenih je u skupini mladih (20-34 godina) i u skupini ljudi srednje životne dobi (45-

54 godina). Od ukupno 170 nezaposlenih, 73 je u dobnoj skupini od 20-34 godina, a 42 u

dobnoj skupini od 45-54 godina.

Graf: Nezaposleno stanovništvo staro 15 i više godina prema dobnim skupinama


Prema podacima DZS-a, Popisu stanovništva 2011. godine, broj umirovljenika iznosio je

1031, od čega je muškaraca bilo 399, a žena 632 (kako je već i ranije u tekstu bilo navedeno,

u 2014. je prema podacima HZMO-a evidentirano ukupno 1006 korisnika mirovina, od čega

395 muškaraca i 611 žena).

Usporedbom podataka o broju kućanstava iz Popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine,

može se zaključiti da se situacija unazad desetak godina na području Općine nije značajno

promijenila. Obzirom da se ukupan broj stanovnika smanjio, sukladno tome smanjio se i

ukupan broj kućanstava (s 1369 na 1283 kućanstva), također, nije se značajno promijenio ni

prosječan broj osoba u kućanstvu (i dalje je prosječan broj članova kućanstva 3).

Prevladavaju kućanstva s jednim članom, a slijede kućanstva s dva i četiri člana.


28

Tablica: Kućanstva Općine Konjščina prema broju članova

Članovi kućanstava

Popis 2001.

Popis 2011.

UKUPNO 1369 1283

Bro

j čl

anov

a u

kuća

nst

vu

1 327 304

2 297 301

3 225 224

4 278 234

5 143 122

6 61 63

7 28 19

8 6 6

9 2 4

10 _ 3

11 i više 2 3

Prosječan broj osoba u kućanstvu

2,98 2,95

Izvor: DZS, Popis 2001. i Popis 2011.

Prema posljednjem Popisu poljoprivrede 2003. godine, na području Općine evidentirano je

ukupno 760 poljoprivrednih kućanstava. Tako u ukupnom broju kućanstava (1283)

poljoprivredna kućanstva čine 59%. No, ovaj udio potrebno je uzeti u obzir kao okviran,

obzirom da je Popis poljoprivrede rađen 2003. godine, a uspoređuje se s podacima o broju

kućanstava iz Popisa stanovništva od 2011. godine. No, već je i ranije u tekstu spomenuto da

je u razdoblju od 2001.-2011. utvrđen pad u broju stanovnika (966 manje).

RAZVOJNI PROBLEMI:

kontinuirani pad u broju stanovnika unazad 50 godina

trend starenja stanovništva

najviše nezaposlenih u dobnoj skupini mladih (20-34 godine) i ljudi srednje životne dobi (45-54 godine)

mladi nezaposleni (posebno oni sa završenom trogodišnjom i četverogodišnjom srednjom

školom)


29


revitalizacija naselja i zadržavanje stanovnika na području Općine (osiguravanjem uvjeta za ostanak, poput infrastrukture i mogućnosti zapošljavanja)

2.3 GOSPODARSTVO

Sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

prema stupnju razvijenosti (NN 158/13, 27. prosinca 2013. godine) Krapinsko - zagorska

županija je s indeksom razvijenosti od 73,24% svrstana u I. skupinu jedinica područne

(regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka

Republike Hrvatske. Istovremeno, sama Općina Konjščina je s 92,09% svrstana u III.

skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i

100% prosjeka Republike Hrvatske.

Prema raspoloživim podacima Državnog zavoda za statistiku (Priopćenje od 14. veljače

2014. - Bruto domaći proizvod za RH, NKPJS-2. Razina i županije u 2011.) bruto domaći

proizvod za Republiku Hrvatsku iznosio je 44.220 mil. €, što je po stanovniku 10.325 €, dok

je za samu Županiju iznosio 836 mil. €, odnosno po stanovniku 6.300 €.

Prema podacima FINA-e, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u 2014. godini na razini

KZŽ iznosila je 4.141 kn, što predstavlja gotovo 85% prosječne isplaćene neto plaće na

razini RH, koja je iznosila 4.878 kn. Također, ovdje je potrebno napomenuti da se podaci o

prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći dobiveni iz FINA-e i DZS na razini RH razlikuju

(DZS vodi podatak da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća 5.533 kn).

Promatrajući tržište radne snage na području Općine, HZZ je u 2014. godini na mjesečnoj

razini prosječno vodio evidenciju o 163 nezaposlene osobe (91 muškarac i 72 žene) i 678

osoba osiguranika mirovinskog osiguranja po svim osonovama (364 muškaraca i 314 žena).

Prema dobnim skupinama najviše je nezaposlenih osoba u dobi od 20-34 godina te od 50-59

godina, a promatrajući nezaposlenost u okviru stupnja obrazovanja, najviše je nezaposlenih

osoba sa završenom trogodišnjom i četverogodišnjom srednjom školom.

- Poduzetništvo

Na području Općine Konjščina, prema podacima Hrvatske gospodarske komore- Županijske

komore Krapina, ukupno djeluje 46 poduzetnika (pravnih osoba) koje ukupno zapošljavaju

343 osobe. Većina poduzeća je iz domene trgovine (11), prerađivačke industrije (10) te


30

stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (9). Najveći broj osoba zapošljava prerađivačka

djelatnost (175), stručna, znanstvena i tehnička (52) te djelatnost opskrbe vodom (46).

Gledajući navedena poduzeća prema njihovoj veličini, radi se većinom o malim

poduzetnicima, od ukupno 46 njih je 45, dok je samo jedno srednje poduzeće, ZHM Horvat

d.o.o., koje zapošljava 107 osoba (31% od ukupnog broja zaposlenih svih poduzetnika).

Tablica: Pregled poduzetnika (pravnih osoba) po NKD djelatnostima i veličini, s brojem zaposlenih

Djelatnost MALO PODUZEĆE

SREDNJE PODUZEĆE

VELIKO PODUZEĆE

UKUPNO

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1 1 0 0 0 0 1 1

B Rudarstvo i vađenje

C Prerađivačka industrija 9 68 1 107 0 0 10 175

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

2 13 0 0 0 0 2 13

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

2 46 0 0 0 0 2 46

F Građevinarstvo 4 11 0 0 0 0 4 11

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

11 19 0 0 0 0 11 19

H Prijevoz i skladištenje 2 19 0 0 0 0 2 19

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

J Informacije i komunikacije 3 4 0 0 0 0 3 4

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

L Poslovanje nekretninama

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 9 52 0 0 0 0 9 52

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

P Obrazovanje

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

R Umjetnost, zabava i rekreacija

S Ostale uslužne djelatnosti 2 3 0 0 0 0 2 3

UKUPNO 45 236 1 107 0 0 46 343

Izvor: HGK, stanje na dan 28. kolovoz 2015. godine

Prema podacima Hrvatske obrtničke komore na području Općine je na dan 31.07.2015.

godine bilo registrirano 57 aktivnih obrtnika i to najviše u području ostalih uslužnih


31

djelatnosti (15), proizvodnji (14) te ugostiteljstvu (11). Kao značajniji poduzetnici obrtnici

ističu se sljedeći:

1. P.P." PEKARA, vl. Mario Priščan

2. AUSPUH - SERVIS – PALE, vl. Darko i Željko Pale

3. Cvjećarna MIMOZA pogrebne usluge i prijevoz, vl. Dražen Čopor

4. LIMAČ trgovačka i krojačka radnja, vl. Mirjana Rundek

5. INOX-PROJEKT strojobravarija i metalna galanterija, vl. Ivan Šagud

Tablica 17: Struktura obrta prema djelatnostima na području Općine Konjščina

Djelatnost Konjščina

Proizvodno obrtništvo 14

- proizvodnja tekstila 2

- proizvodnja od drveta 0

- proizvodi od metala 6

- proizvodnja električne opreme 0

- proizvodnja od gume i plastike 1

- proizvodnja hrane i pića 4

- ostali nemetalni mineralni proizvodi 0

- ostale proizvodne djelatnosti 1

Građevinarstvo 2

Trgovina na malo 4

Ugostiteljstvo 11

Promet 7

Popravak motornih vozila 3

Popravak predmeta za osobnu upotrebu 0

Ostale uslužne djelatnosti 15

Poljoprivreda 1

UKUPNO 57

Izvor: HOK, stanje na dan 31.07.2015. godine

Prema posljednjim raspoloživim podacima FINA-e za 2014. godinu, koji obuhvaćaju pravne

i fizičke osobe obveznike poreza na dobit, na području Općine Konjščina djeluje 50

poduzetnika koji većinom spadaju u kategoriju malih poduzeća, njih 49, dok je samo 1

poduzeće srednje.


32

Ovdje je potrebno napomenuti da se podaci o broju poduzetnika dobiveni iz FINA-e (50) i

podaci od HGK (46) i HOK (57) razlikuju, obzirom da FINA vodi podatke samo o

poduzetnicima koji su bili u obvezi dostaviti financijska izvješća za predmetnu godinu.

Od ukupno 50 poduzetnika evidentiranih u FINA-i, 38 je poslovalo s dobiti, a 12 s

gubitkom. Navedeni subjekti zapošljavali su u 2014. godini 335 djelatnika, što je 26

djelatnika više u odnosu na prethodnu 2013. godinu.

Promatrajući podatke na razini županije, konjščinski poduzetnici u ukupnim prihodima KZŽ

čine 2,06% ukupnih prihoda. Ukupni prihodi navedenih poduzetnika iznosili su 204,18

milijuna kn, što je 5,4 milijuna kn više u odnosu na prethodnu 2013. godinu (povećanje za

2,64%).

Ukupno ostvarena dobit evidentiranih subjekata iznosila je 16,1 milijun kn , što je za svega

956.000,00 kn više u odnosu na prethodnu 2013. godinu (povećanje za 5,93%).

S druge strane, ukupno ostvareni gubici iznosili su 4,9 milijuna kn , odnosno 3,7 milijuna kn

više u odnosu na prethodnu 2013. godinu (povećanje za 74,82%).

Prosječna isplaćena neto plaća u navedenim subjektima iznosila je 4.210 kn , što je neznatno

povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je prosječna plaća iznosila 4.061 kn

(povećanje za 3,54%). Prema službenim podacima FINA-e prosječna isplaćena mjesečna

neto plaća po zaposlenom na razini svih poduzetnika u RH u 2014. godini iznosila je 4.878

kn. Uspoređujući prosječnu isplaćenu neto plaću na razini RH s plaćom isplaćenom od

strane konjščinskih poduzetnika, vidljivo je da su zaposleni na području Općine primili za

13,7% manje plaće nego što je prosjek na razini RH.

Tablica 18: Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Općine Konjščina za 2014. godinu

Opis Prethodna

godina Tekuća godina

Indeks

Broj poduzetnika 50

Broj dobitaša 38

Broj gubitaša 12

Broj zaposlenih 309 335 108,4

Ukupni prihodi 198.788,00 204.180,00 102,7

Ukupni rashodi 184.391,00 192.337,00 104,3

Dobit prije oporezivanja 15.631,00 16.745,00 107,1

Gubitak prije oporezivanja 1.234,00 4.901,00 397,2


33

Porez na dobit 461,00 619,00 134,1

Dobit razdoblja 15.170,00 16.126,00 106,3

Gubitak razdoblja 1.234,00 4.901,00 397,2

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) 13.936,00 11.225,00 80,5

Izvoz 20.725,00 31.760,00 153,2

Uvoz 40.281,00 40.812,00 101,3

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) -19.556,00 -9.052,00 46,3

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 4.334,00 12.542,00 289,4

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom 4.061,00 4.210,00 103,7

Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Najznačajniji poduzetnici s područja Općine, koji ostvaruju značajnije prihode, a ujedno i

zapošljavaju najveći broj zaposlenika su:

ZHM Horvat d.o.o.- prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki,

Kugotex d.o.o.- proizvodnja makarona, njoka, mlinaca i slične tjestenine,

Plin Konjščina d.o.o.- distribucija plinovitih goriva distribucijskom mrežom,

M.S. Promet d.o.o.- cestovni prijevoz robe,

Komunalac Konjščina d.o.o.- skupljanje neopasnog otpada,

Veterinarska stanica Zlatar Bistrica- veterinarske djelatnosti

MAT-PROM d.o.o.- željezna galanterija.

Od navedenih 50 poduzetnika bilježi se 6 izvoznika te 1 uvoznik (srednji).

Izvezena vrijednost roba i usluga iznosila je 31,76 milijuna kn, što je 34,74% više u odnosu

na prethodnu 2013. godinu. Većina izvoza, u iznosu 25,7 milijuna kn, ostvaruje se u

djelatnosti prerade i konzerviranja ribe, rakova i školjki, a radi se o tvrtki ZHM Horvat

d.o.o. koja se bavi proizvodnjom, preradom, skladištenjem i distribucijom smrznute hrane,

ponajviše ribe, povrća i njoka. Ostatak izvoza ostvaruje se u cestovnom prometu (5,4

milijuna kn), nespecijaliziranoj trgovini na veliko (0,49 milijuna kn), knjigoveškoj i

srodnim uslugama (0,4 milijuna kn), računalnom programiranju (0,2 milijuna kn) te

uvođenju instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju

(3.000 kn).


34

U isto vrijeme, u pogledu uvoza zabilježen je porast za 1,3%, a u 2014. godini iznosio je

40,8 milijuna kn. Cjelokupni uvoz odnosi se na djelatnost prerade i konzerviranja ribe,

rakova i školjki tj. tvrtku ZHM Horvat d.o.o.

Od evidentiranih 50 poduzetnika, njih 13 ulagalo je u dugotrajnu imovinu, u ukupnom

iznosu 12,5 milijuna kn, što je za gotovo 65,44% više u odnosu na 2013. godinu, kada su

ulaganja u materijalnu imovinu iznosila 4,3 milijuna kn. Najveći udio investicija u

dugotrajnu imovinu otpada na cestovni prijevoz (5,2 milijuna kn), preradu i konzerviranje

ribe, rakova i školjki (4,7 milijuna kn) i distribuciju plinovitih goriva distribucijskom

mrežom (1,25 milijuna kn).

Prema dostupnim službenim podacima, na području Općine Konjščina evidentirana je svega

jedna zadruga, Poljoprivredna zadruga BRAZDA, međutim, ona trenutno ne posluje.

Na prostoru Općine razvijena je jedinstvena Gospodarska zona, većim dijelom opremljena

komunalnom infrastrukturom (strujom, vodom, plinom i kanalizacijom). Zona se nalazi u

neposrednoj blizini županijske ceste i željezničkog kolodvora.

Slika: Jedinstvena Gospodarska zona Općine Konjščina

Izvor: Općine Konjščina

Jedinstvena Gospodarska zona obuhvaća četiri lokacije ukupne površine 53,3 ha:

1. Zona malog gospodarstva Konjščina 1: 5,9 ha uz Bistričku cestu u naselju

Konjščina. Prostor zone je popunjen i trenutno djeluju tri poduzetnika: Veterinarska

ambulanta Veterinarske Stanice Zlatar Bistrica d.o.o., Z.M.H. Horvat d.o.o. i Solida

nekretnine d.o.o.

2. Poduzetnička zona Mala Lasača: 16,4 ha u naselju Bočaki. Zona je predviđena za

proizvodnu, energetsku, poslovnu, uslužnu ili skladišnu namjenu i to za 13

Mala LasačaPešćeno

Konjščina

Jertovec


35

građevinskih parcela ili gospodarskih subjekata. Trenutno djeluje samo tvrtka MRS

Konjščina Plina Cro.

3. Poduzetnička zona Pešćeno: 11 ha u naselju Pešćeno. Zona je predviđena za

proizvodnu, energetsku, poslovnu, uslužnu ili skladišnu namjenu i sastoji se trenutno

od 2 velike parcele, a trenutno u zoni djeluje samo jedna tvrtka, Armko Konjščina

d.o.o.

4. Poduzetnička zona Jertovec: 20 ha (najveća zona u Općini Konjščina) koja se

prostiru duž polja na području naselja Jertovec uz županijsku cestu. Namjena zone,

uz proizvodnu, energetsku, poslovnu, uslužnu i skladišnu, je i zanatska. Prostor zone

je trenutno djelomično izgrađen, a sastoji se od 2 velike parcele. Cjelokupni prostor

zone je u vlasništvu HPB.

Od ukupne površine Gospodarske zone (53,3 ha) Općina Konjščina je vlasnik 5,12 ha tj.

10% površine, dok je ostatak od 48,18ha tj. 90%, u vlasništvu drugih privatnih osoba.

Tablica: Podaci o vlasništvu nad zemljištem na području jedinstvene Gospodarske zone Općine Konjščina

Naziv poduzetničke zone

Ukupna površina

zone

Površina u vlasništvu Općine

Konjščina

Površina zemljišta u privatnom vlasništvu

(ha) ha % ha % Zona malog gospodarstva Konjščina 1 5,9 0,92 16% 4,98 84% Poduzetnička zona Mala Lasača 16,4 3,2 20% 13,2 80% Poduzetnička zona Pešćeno 11 1 9% 10 91% Poduzetnička zona Jertovec 20 0 0% 20 100% UKUPNO 53,3 5,12 10% 48,18 90%

Izvor: Općina, 19.01.2016. god.

Radi poticanja poduzetništva i stimuliranja popunjavanja poduzetničkih zona Općina

poduzetnicima pruža vrlo povoljne uvjete za investiranje te pomoć pri rješavanju imovinsko

pravnih odnosa i ostale dokumentacije. Općina poduzetnicima prilikom građenja

omogućuje:

oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa prilikom izgradnje

oslobođenje plaćanja naknada za priključenje na komunalnu infrastrukturu (vodu i

kanalizaciju)

u prvim godinama poslovanja poduzetnici su oslobođeni plaćanja poreza na tvrtku i

komunalne naknade


36

izuzetno povoljne cijene zemljišta (10-70 kn/m2)

RAZVOJNI PROBLEMI:

nepopunjene poduzetničke zone

nezaposleno mlado stanovništvo (20-34 godina) sa završenom trogodišnjom i četverogodišnjom srednjom školom

nepostojanje bilo kakvog oblika organiziranosti poduzetnika


popunjavanje formiranih poduzetničkih zona

jačati sposobnosti privlačenja domaćih i inozemnih investitora, u svrhu razvoja Općine, ali i zapošljavanja stanovnika

poticati investiranje poduzetnika putem EU fondova

povezivanje poduzetnika te udruživanje

2.4 POLJOPRIVREDA

Na području Općine, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju iz prosinca 2015. godine, u Upisniku poljoprivrednika evidentirano je

ukupno 200 poljoprivrednih gospodarstava. Od ukupnog broja poljoprivrednih

gospodarstava 98% čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva (196), dok preostali dio od

2% čine obrti (2) i trgovačka društva (2). Najveći dio poljoprivrednih gospodarstava ima

sjedište u naseljima Konjščina (134) i Jertovec (16).

Tablica: Tip i broj poljoprivrednih gospodarstava po naseljima u Općini Konjščina

Naselje Broj

OPGa Broj obrta

Broj trgovačkih društava

UKUPNO

Bočadir 4 4

Bočaki 4 4

Brlekovo 1 1

Donja Batina 4 4

Donja Konjščina 1 1 2

Galovec 2 2

Gornja Konjščina 3 3

Jelovec 5 5

Jertovec 16 16

Klimen 4 4

Konjščina 131 2 1 134

Kosovečko 4 4


37

Izvor: APPRRR, stanje na dan 14.12.2015.

Prema podacima iz Prostornog plana Općine o kategorijama zemljišta, najveću površinu

Općine zauzimaju poljoprivredne površine (63% tj. 2.795,06 ha), od kojih je svega 830,48

ha u korištenju. No, prema podacima iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju, u ARKOD sustav evidentirano je ukupno 564,04 ha poljoprivrednih

površina Općine. Evidentirane površine podijeljene su u 1.932 ARKOD parcele, prosječne

veličine 0,29 ha, a svako poljoprivredno gospodarstvo u prosjeku ima 10 parcela. Temeljem

evidentiranih podataka, prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva na području

Općine je 2,83 ha.

Usporedbe radi, prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva na razini EU je 14,4 ha,

dok je na razini RH 5,6 ha (prema podacima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014-2020

izrađenog od strane Ministarstva poljoprivrede).

Iz navedenih podataka proizlazi da su poljoprivredni resursi na području Općine, u smislu

zemljišta, raspoloživi, jer je svega 20% u uporabi. Također, poljoprivredne parcele su

usitnjene, a gospodarstva mala. Dakle, upravo je poljoprivreda grana djelatnosti koja ima

veliki potencijal za razvoj te grana u koju je potrebno buduće ulaganje. Također, potrebno je

razvoj usmjeriti i u okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava.

Tablica: Vrste uporabe zemljišta u Općini Konjščina

Vrsta uporabe zemljišta Površina

(ha) Broj

parcela

Prosječna veličina parcela

Broj PG-a

oranica 368,91 1.177 0,31 241

livada 178,15 610 0,29 178

pašnjak 0,47 4 0,12 4

vinograd 6,47 76 0,09 60

voćnjak 9,36 61 0,15 47

mješoviti višegodišnji nasadi 0,29 2 0,15 2

ostale vrste korištenja 0,39 2 0,20 1

UKUPNO 564,04 1.932 0,29 _

Izvor: APPRRR, ARKOD, stanje na dan 08.09.2015.

Krapina Selo 5 5

Pešćeno 8 8

Turnišće 4 4

UKUPNO 196 2 2 200


38

Nadalje, od ukupno 564,04 ha poljoprivrednog zemljišta ucrtanog u ARKOD sustav, za

svega 387,35 ha su poljoprivredna gospodarstva putem Jedinstvenog zahtjeva za 2015.

godinu zatražila potporu. Razlog ovakve slike stanja u korištenim površinama u sustavu

državnih poticaja je, osim činjenice da se radi većinom o staračkim domaćinstvima, problem

nesređenih pravno-imovinskih odnosa tj. neriješenog vlasništva nad zemljištem.

Tablica: Vrste uporabe zemljišta u Općini Konjščina za koje je zatražena potpora

Vrsta uporabe zemljišta

Površina (ha)

Livada 126,99

Pašnjak 0,19

Oranica 248,47

Voćne vrste 5,54

Miješani trajni nasadi 0,12

Vinograd 4,68

Maslinik 1,36

UKUPNO 387,35

Izvor: APPRRR, Jedinstveni zahtjev za potporu za 2015. godinu

Promatrajući biljnu poljoprivrednu proizvodnju po zastupljenosti kultura, a prema podacima

o površinama za koje su poljoprivredna gospodarstva zatražila potporu, poljoprivredna

gospodarstva su većinom orijentirana na ratarstvo (uzgoj žitarica na oranicama i to najviše

kukuruza, ozimog ječma, trave, zobi i ozime pšenice). Također, jedan veći dio površina

(126,99 ha) su livade. Na ostalom zemljištu zastupljeno je krmno bilje (lucerna, djetelina,

stočna repa), povrće (najviše tikva uljanica, krumpir) te trajni nasadi (većinom mješoviti

voćnjaci i vinogradi).

Tablica: Vrste uporabe zemljišta po kulturama za koje je zatražena potpora u Općini Konjščina

Broj PG-a Vrsta uporabe Kultura Površina

(ha)

92 Livada livade 126,99

1 Pašnjak pašnjaci 0,19

31 Oranica ugar 12,70

124 Oranica kukuruz 144,13

63 Oranica ječam-ozimi 24,20

28 Oranica trave i travolika paša 12,68

36 Oranica zob-jara 11,58

31 Oranica pšenica-ozima 9,67


39

10 Oranica zob-ozima 2,73

4 Oranica tvrda pšenica-ozima 1,73

4 Oranica ječam-jari 1,43

4 Oranica tritikale-ozime 1,42

1 Oranica pšenica-jara 0,15

17 Oranica lucerna 3,68

11 Oranica djetelina 3,03

2 Oranica stočna repa 0,16

14 Oranica tikva uljanica 7,99

18 Oranica krumpir 1,74

5 Oranica buča 0,59

1 Oranica tikva, tikvice 0,39

3 Oranica grah 0,38

1 Oranica batat 0,15

52 Oranica kućni vrt 7,46

1 Oranica lavanda 0,48

33 Voćne vrste miješani nasad voćnih vrsta 4,83

2 Voćne vrste orah 0,30

1 Voćne vrste kruške 0,23

1 Miješani trajni nasadi miješani nasad voćnih vrsta 0,12

1 Voćne vrste malina 0,11

1 Voćne vrste lijeska 0,07

45 Vinograd plemenita vinova loza 4,68

1 Maslinik maslina 1,36

UKUPNO 387,35

Izvor: APPRRR, Jedinstveni zahtjev za potporu za 2015. godinu

Također, bitno je ovdje napomenuti da analiza podataka Agencije za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pokazuje da na području Općine trenutno nema

poljoprivrednih gospodarstava u sustavu potpora za ekološku i integriranu poljoprivredu.

U stočarskoj poljoprivrednoj proizvodnji na području Općine APPRRR u Upisniku

poljoprivrednika ima evidentirana 83 poljoprivredna gospodarstva i 211 grla stoke. Većinom

su to gospodarstva koja se bave uzgojem goveda (njih 75%, ili 62 gospodarstva, ima u

uzgoju 157 grla). Preostali dio gospodarstava u manjem udjelu bavi se uzgojem svinja (22

grla, 17 gospodarstava), pura (21 kljun, 1 gospodarstvo), ovaca (9 grla, 2 gospodarstva) i

koza (2 grla, 1 gospodarstvo).

Tablica: Brojno stanje stoke na području Općine Konjščina


40

Naselje Goveda Koze Ovce Pure Svinje Ukupno

broj grla/

kljuna

Ukupno broj PGa Broj

grla Broj PGa

Broj grla

Broj PGa

Broj grla

Broj PGa

Broj kljuna

Broj PGa

Broj grla

Broj PGa

Gornja Konjščina 1 1 1 1 2 2 Jelovec 4 2 4 2 Jertovec 5 2 5 2 Klimen 3 1 3 1 Konjščina 137 53 2 1 9 2 21 1 21 16 190 73 Kosovečko 3 2 3 2 Pešćeno 4 1 4 1 UKUPNO 157 62 2 1 9 2 21 1 22 17 211 83

Izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednika, stanje na dan 14.12.2015.

Također, na području Općine APPRRR u sustavu potpora vodi evidenciju o 19

poljoprivrednih gospodarstava koja se bavi pčelarstvom te drži ukupno 1.093 košnica. No,

prema podacima Udruge pčelara „Nektar“ (udruga koja okuplja 76 aktivnih članova s

područja općina Konjščine, Marije Bistrice, Donje Stubice, Lobora, Zlatar Bistrice,

Hraščine, Budinščine i grada Zlatara) na području Općine Konjščina je 30 pčelara koja drži

ukupno 1.323 košnice.

Tablica: Broj košnica i pčelara na području Općine Konjščina

NASELJE Broj

košnica Broj PGa

Bočaki 60 1

Donja Batina 50 1

Jelovec 20 1

Klimen 60 1

Konjščina 755 13

Krapina Selo 89 1

Pešćeno 59 1

UKUPNO 1.093 19 Izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednika, stanje na dan 14.12.2015.

Briga za zdravlje životinja na području Općine organizirana je putem Veterinarske

ambulante Konjščina.

RAZVOJNI PROBLEMI:

značajan dio poljoprivrednih površina nije u funkciji proizvodnje

veliki dio poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednih površina nije u sustavu potpora

neriješeno vlasništvo (pravno-imovinski odnosi) nad poljoprivrednim zemljištem

usitnjenost poljoprivrednih parcela (prosječne veličine 0,29 ha)

staračka domaćinstva


41


poticati rješavanje pravno-imovinskih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem

raspoloživo poljoprivredno zemljište staviti u funkciju proizvodnje (time omogućiti korištenje raspoloživih sredstava potpore, nacionalnih i EU)

razvijati i poticati poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda

poticati prelazak s konvencionalnog uzgoja u ekološki

poticati i dalje razvijati svijest o potrebi udruživanja poljoprivrednih proizvođača, radi lakšeg nastupa na tržištu

povezati poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda s razvojem turizma i turističke ponude na području Općine

2.5 TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

Prema trenutno važećem Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o

razvrstavanju naselja u turističke razrede Općina Konjščina sa svojim naseljima nije

svrstana niti u jedan turistički razred, što znači da nema veći značaj za turizam u RH.

No, s prirodnim, kulturnim i povijesnim bogatstvom koje posjeduje (a koja su i u ovom

tekstu prikazana) mogla bi formirati kvalitetnu turističku ponudu i uključiti se kao jedna od

kvalitetnih destinacija u svojoj regiji tj. Hrvatskom zagorju. Ujedno bi se na ovaj način

postigao opći rast gospodarstva Općine, a stanovnicima bi se otvorila mogućnost

zapošljavanja, ne samo u grani turizma i ugostiteljstva već i u njima povezanim

djelatnostima. Posljedično bi se zaustavio i trend pada u broju stanovnika, jer bi se stvorili

uvjeti koji bi osigurali ostanak stanovnika, a to je kvalitetan život na području Općine.

- Turistička i ugostiteljska infrastruktura (poduzetništvo)

Na području Općine nema evidentiranih smještajnih kapaciteta, poput hotela, pansiona, soba

i sl., pa samim time Turistička zajednica nema evidentiranih podataka o dolascima turista na

područje.

Ugostiteljsku ponudu područja Općine čini 14 ugostiteljskih objekata, od kojih samo jedan

nudi usluživanje hranom:

1. SALOON (piće)

2. POD VUROM (piće)

3. THE BEST LIFE - CERINSKI d.o.o. (piće)


42

4. ŠPICA (piće)

5. CAFE BAR PARK (piće)

6. KIKS (piće)

7. METROPOLITAN - S.B. INŽINJERING d.o.o. (piće)

8. CAFE BAR KOCKA (piće)

9. BISTRO T&D (piće)

10. M&M (piće)

11. Ugostiteljski obrt MARTINA (piće)

12. CITY CAFFE - FIRE TWINS d.o.o. (piće)

13. DŽOKER (piće)

14. BISTRO PIZZERIA "SAVANNA" - FIRE TWINS d.o.o. (hrana i piće)

Specifični proizvodi s područja? Suveniri? Gastronomija? Mlinci?

- Manifestacije, sajmovi

Općina je utvrdila tri manifestacije od značaja, a koje se održavaju na njenom području:

1. Sajam pri Starome gradu- manifestacija čiju je organizaciju prije devet godina

pokrenula Udruga Grofovija Konjskih. Od 2014. godine suorganizator sajma je

Općina Konjščina. Sajam se održava svake godine u prvoj polovici mjeseca svibnja

(prvi ili drugi vikend), a tematikom je posvećen sjećanju i oživljavanju

srednjevjekovne bitke koja se odigrala 4. svibnja 1545. godine, i to upravo na

području konjščinskog Starog grada. Organizacijom ovog srednjovjekovnog sajma i

prikazivanjem života i običaja stanovništva srednjeg vijeka, svi posjetitelji se imaju

prilike vratiti u prošlost i vidjeti kako se odigravala bitka, hrvatske banske vojske na

čelu s knezom Nikolom Šubićem Zrinskim i grofom Jurjem Wildensteinom protiv

Turaka pod vodstvom Ulam-paše. Cjelokupan program popraćen je prikazom starih

običaja i zanata (kovača, lončara, medara i licitara) domaćih i gostujućih udruga te

predstavljanjem viteških skupina, radionicama za djecu, izložbama sprava za

mučenje i sl. Također, osigurana je i cjelodnevna ponuda jela i pića uz laganu

glazbu.


43

2. Dan Općine Konjščina i župe sv. Dominika- obilježava se svake godine 8. kolovoza,

uz svečanu sjednicu Općinskog vijeća. Također, dan je obilježen i raznim drugim

događanjima u tu prigodu, a manifestacije se održavaju i nekoliko dana.

3. Advent u Konjščini- u predbožićno vrijeme, svake godine, Općina organizira

manifestaciju na kojoj stanovnici, ali i ostali posjetitelji, imaju priliku razgledati i

upoznati se s aktivnostima i prigodnim proizvodima općinskih udruga, obrta i tvrtki.

Također, značajnija manifestacija na kojoj Općina sudjeluje je i Prigorsko-zagorski sejem.

Sajam se održava se u organizaciji LAG-a PRIZAG (Lokalne akcijske grupe Prigorje-

Zagorje), čiji je Općina član, a održava se svake godine (od 2009. godine) u jednoj od

općina članica LAG-a, koja tada kao suorganizator određuje i vrijeme održavanja. Na njemu

se svake godine prezentiraju specifičnosti područja koje LAG pokriva (bogatstvo kulturne,

povijesne, gospodarske te posebno gastronomske ponude). Specifičnosti područja

prezentiraju udruge, zajednice, zadruge, poljoprivredna gospodarstva te mali i srednji

poduzetnici s područja LAG-a.

„Po dragom kraju“ je, također, manifestacija koja se održava na području Općine. Radi se o

šetnji kroz prirodne ljepote Općine. Šetnja kreće od Bajera (ribičke kuće), preko naselja

Jertovec, od kuda nastavlja prema prekrasnom vidikovcu na zaseok Hrci i Konjščinu.

Šumskom stazom se potom nastavlja prema naselju Sušobreg (društvenom domu), prolazeći

kroz vinograde, a cjelokupna šetnja završava u naselju Konjščina, kod Starog grada.

- Biciklističke i druge tematske staze

Na području Općine nema biciklističkih ili drugih tematskih staza, osim na području naselja

Sušobreg gdje je uređena vinska cesta.

Općina je u izradi projekta kojim bi se ta vinska cesta uključila u cjelovitu turističku ponudu

Općine tj. uključila bi se u turističku rutu, a koja bi obuhvatila:

- lokaciju Starog grada

- prostor Vinskog placa u Sušobregu

- razgledavanje panorame??

- obilazak znamenitosti područja, poput zemljanog mosta u Pešćenu i sl.


44

Realizacijom navedenog projekta iskoristio bi se potencijal Općine u razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava, posebno vinara (uključeni bi bili svi vinari i vinogradari s

područja Općine Konjščina, članovi Udruge vinara i vinogradara Trsek), te općenito

ruralnog turizma.

- Lov i ribolov

Na području Općine djeluje jedno lovačko društvo, LD „Fazan“. Društvo je to s

dugogodišnjom tradicijom (preko 60 godina), a trenutno broji oko šezdesetak članova.

Članovi s područja Općine aktivno i uspješno sudjeluju u gospodarenju Zajedničkim

lovištem br. II/126- „Konjščina“(ukupne površine 4302 ha), a organizirani su u dvije lovne

jedinice, Jertovec i Konjščina te svaka lovna jedinica ima lovački dom sa streljanama.

Vrste divljači koje prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju u lovištu su srna obična,

zec obični i fazan obični, ali i divlje svinje.

- Kulturna i povijesna baština

Kulturnu baštinu čine pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetničkog, povijesnog,

paleontološkog, arheološkog, antropološkog i znanstvenog značenja. Na području Općine

kulturnim dobrom proglašena je crkva sv. Dominika, sa župnim dvorom, i Kaštel Konjščina.

Od zaštićenih kulturnih dobara, najveće promjene dogodile su se djelomičnom sanacijom i

obnovom upravo starog grada Konjščine, Kaštela, koji je time postao centar kulturnih

događanja, ne samo Općine Konjščina već i šire u regiji.

Tablica: Popis kulturnih dobara Općine Konjščina

Oznaka dobra

Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-2840 Konjščina Crkva sv. Dominika i župni dvor Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3520 Konjščina Kaštel Konjskih Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5432 Konjščina Orgulje u crkvi sv. Dominika Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, stanje na dan 11.08.2015. godine

Župa i crkva sv. Dominika

Konjščina se kao župa spominje u popisu župa od 1334. godine, kada je bila posvećena sv.

Nikoli, dok se u sljedećem popisu iz 1501. godine spominje kao posvećena sv. Dominiku.

To je jedina župa sv. Dominika u Hrvatskoj sjeverno od Save. Župa je prvotno obuhvaćala

sela: Cirkveno Selo (Donja Konjščina), Gorenci (Gornja Konjščina), Krapina Selo, Galovec,


45

Jelovec, Bočaki, Bočadir i Kosovečko, a naknadno (1789. godine) iz zlatarske župe pripojila

su se sela: Lipovec, Turnišće, Brlekovo te iz belečke župe Klimen i Donja Batina.

Od 2006. godine crkva i župa imaju svojstvo kulturnog dobra.

Fotografija: Crkva sv. Dominika Fotografija: Stari grad - Kaštel Konjščina

Izvor: Općina, 2015. godine

Današnja župna crkva, crkva sv. Dominika, građena je od 1729.-1732. godine, a pripada

baroknom razdoblju. Graditelj crkve bio je Ivan Baisz iz Maribora. Crkva je građena kao

jednobrodna građevina s četvorinastim svetištem koje završava ravnim zidom. S vanjske

strane svetišta jedini ukrasi su dvije gotičke glave (možda ostaci starije građevine). Uz

pročelje se nalazi zvonik s baroknom kapom, a uz svetište se nalazi sakristija. Crkva je

skromna po dimenzijama i nema bočnih kašpela. U unutrašnjosti crkve nalaze se nadgrobne

ploče Otilije Horvath, iz 1851. godine, i Ivana N. Šandora Gjalskog, iz 1856. godine.

Nedaleko od crkve smještena je župna kurija, jednokratna građevina četvrtastog tlocrta s

krovom na četiri vode, sagrađena u drugoj polovici 18. st., u kojoj se čuvaju dva portreta iz

1830. godine: J. Galjufa i J. Haulika od Michaela Schlechte. Sam župni dvor je prije 7-8

godina izvana obnovljen, ali potrebno je urediti i opremiti njegovu unutrašnjost.

Najnovija istraživanja arheologa, nalazi, ukazuju da crkva možda datira i iz još ranijih

vremena. No, za potvrđivanje ovih nalaza potrebno je osigurati dodatna sredstva za

istraživanja.

Druga značajna povijesna znamenitost na području Općine je Stari grad - Kaštel

Konjščina, iz 16. stoljeća, koji je bio važan strateški objekt u nizinskom zagorskom

prostoru. Kao što je već u uvodu ovog dokumenta navedeno, jedna od verzija je da je

Općina dobila ime upravo po ovom dvorcu/utvrdi plemićke obitelji Konjski. Kaštel je

promišljeno smješten na močvarnom predjelu i na raskrižju putova te savršeno prilagođen


46

novoj navalnoj taktici i vatrenom oružju. Idealno mjesto za sukob s vojskom u pokretu, koja

se nalazi na usputnom pljačkaškom pohodu, bez zaleđa. Obzirom na smještaj, kaštel se

morao braniti na sve četiri strane i iz tog razloga građen je kao četverokut, koji na tri strane

ima polukružnu izbočinu (gdje su bile smještene streljačnice), dok su na četvrtoj ulaz i

stubišta. Utvrda je bila opasana kanalom i opkopana. Tijekom arheoloških istraživanja

pronađeni su temelji mosta i istražen je jarak koji je okruživao grad i u kojem su

ustanovljeni sačuvani ostaci drvenih stupova. Iskapanja su pokazala način na koji je objekt

podignut, kako je izgledao most koji je vodio u Kaštel te vrijeme kada je jarak zatrpavan.

Cjelokupni arheološki materijal izložen je u stalnom postavu Muzeja seljačkih buna u

Gornjoj Stubici.

Kod spomena Kaštela nužno je i spomenuti poznatu Bitku kod Kaštela Konjščina.

Obzirom da područje Hrvatskog zagorja tijekom 16. i 17. stoljeća nije bilo stalno ratno

područje uzrokovano širenjem Osmanlijskog carstva, ova je rijetka povijesna bitka detaljno i

zabilježena.

Upravo zbog specifičnog položaja i same gradnje Kaštela, ban Nikola Zrinski je svibnju

1545. godine odlučio presresti turske odrede. Na svom pohodu prema Štajerskoj turska se

vojska pod vodstvom Ulama-paše utaborila nedaleko konjščinske utvrde, tj. kod ušća

Selnice u Krapinu (u blizini današnjeg Sušobrega). Turcima je nasuprot bila hrvatska

banska vojska na čelu s knezom Nikolom Šubićem Zrinskim i grofom Jurjem

Wildensteinom. Turci su 4. svibnja 1545. godine iznenada prešli jarak (vjerojatno današnju

Selnicu meljinsku-potok selnica danas?) i udarili na nespremne hrvatske čete koje su se

raspršile, pri čemu su Zrinski i Wildenstein potražili spas u konjščinskoj utvrdi. To je jedina

bitka s Turcima na otvorenom polju koja se dogodila u Zagorju.

Fotografija: Pogled na stari grad Konjščinu i prostor na kojem se odigrala bitka

Izvor: https://darkoantolkovic.wordpress.com/2015/03/27/tri-izvjesca-o-konjscinskom-satu/


47

Kada se spominje ova bitka, potrebno je, također, spomenuti legendu o zemljanom mostu.

Legenda kaže, da kada su Turci prolazili ovim područjem (vjerojatno nakon bitke, na putu

prema Križevcima), da su naišli na jarak koji sa svojim kolima i topovima nisu mogli prijeći

te da je svaki vojnik svojom kapom zagrabio zemlju i sipao u taj jarak. Obzirom da je turaka

bilo toliko puno, oni su tim činom napravili most (zemljani most) preko kojeg su tada

prevezli svoja kola i topove i prošli dalje.

Kako je nakon obnove Kaštel postao centar kulturnih događanja u Konjščini, ali i okolici,

Općina je prepoznala važnost razvoja turističke ponude i s time povezan razvoj popratne

infrastrukture. U svrhu objedinjavanja turističke ponude Općine u jednu cjelinu i

povezivanja s okolnim atraktivnim turističkim destinacijama, poput Marije Bistrice, Općina

je u tijeku izrade projekta uređenja Starog grada „Kaštela Konjski Konjščina“.

Projekt je vrijedan oko 10 milijuna €, a obzirom na tako veliku vrijednost, isti je podijeljen

za provedbu u četiri faze:

1. uređenje Kaštela i okoliša (ishođena lokacijska dozvola)

2. izgradnja i opremanje sportskih terena

3. izgradnja i opremanje smještajno turističkih terena/objekata

4. izgradnja i opremanje etno sela

Tablica: Popis kulturnih dobara Općine Konjščina

Red. br.

Kulturno dobro Status

zaštite* Prijedlog kategorije

1.0. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI POVIJESNIH NASELJA

1.2. POVIJESNO NASELJE GRADSKO SEOSKIH OBILJEŽJA

1.2.1. Konjščina PR 2/3

1.3. POVIJESNO NASELJE SEOSKIH OBILJEŽJA

1.3.1. Brlekovo PR 2

1.3.2. Sušobreg, Jantoleki ZPP 2/3

1.3.3. Sušobreg, Špoljari ZPP 3

1.3.4. Konjščina, uz župnu crkvu ZPP 2/3

1.3.5. Bočadir ZPP 3

1.3.6. Donja Batina, Cimići ZPP 3

1.3.7. Donja Batina, Ozimci ZPP 3

1.3.8. Gornja Konjščina, Buhini ZPP 3


48

1.3.9. Gornja Konjščina, Gudeki ZPP 3

1.3.10. Gornja Konjščina, Gornji Kereši ZPP 3

1.3.11. Gornja Konjščina, Kosovci ZPP 3

1.3.12. Gornja Konjščina, Saćeri ZPP 3

1.3.13. Klimen, Starinci ZPP 3

1.3.14. Klimen, Svrtani ZPP 3

1.3.15. Kosovečko, Božići ZPP 3

1.3.16. Kosovečko, Hurčaki ZPP 3

1.3.17. Krapina Selo, Mikaci ZPP 3

1.3.18. Pešćeno, Šavorići ZPP 3

1.3.19. Pešćeno, Cvetki ZPP 3

1.3.20. Pešćeno, Krebri ZPP 3

2.0. POVIJESNE GRAĐEVINE I SKLOPOVI

2.1. GRADITELJSKO- KRAJOBRAZNI SKLOP

2.1.1. Stari grad Konjščina Konjščina R 2

2.2. SAKRALNE GRAĐEVINE - CRKVE I KAPELE

2.2.1. Župna crkva Sv. Dominika Konjščina R 2

2.3. KAPELE, POKLONCI I RASPELA

2.3.1. Raspelo (naselje Bočadir) ZPP 3

2.3.2. Raspelo (naselje Brlekovo) ZPP 3

2.3.3. Raspelo (naselje Donja Batina, Ožegovići) ZPP 3

2.3.4. Kapela Presvetog Sakramenta (naselje Gornja Konjščina) ZPP 3

2.3.5. Raspelo (naselje Jelovec) ZPP 3

2.3.6. Poklonac (naselje Jertovec, Carovci) ZPP 3

2.3.7. Poklonac (naselje Jertovec, Đureki) ZPP 3

2.3.8. Raspelo (naselje Jertovec, Hadaši) ZPP 3

2.3.9. Raspelo (naselje Klimen, Svrtani) ZPP 3

2.3.10. Poklonac (naselje Krebri) ZPP 3

2.3.11. Kapela (naselje Sušobreg, Habajci) ZPP 3

2.3.12. Raspelo (naselje Turnišće) ZPP 3

2.3.13. Poklonac (naselje Turnišće) ZPP 3

2.4. STAMBENE GRAĐEVINE

2.4.1. Župni dvor (naselje Konjščina) R 2

2.4.2. Kuća Bačanek (naselje Konjščina) PR 3

2.4.3. Kurija Valoni (Jean Van Loon) (naselje Gornja Konjščina) PR 3

2.4.4. Kurija Pešćeno (naselje Pešćeno) PR 3

2.4.5. Kurija Halper (naselje Turnišće) ZPP 3


49

2.5. GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE

2.5.1. Zgrada stare škole (naselje Donja Konjščina) ZPP 3

2.5.2. Vatrogasni dom (naselje Konjščina) ZPP 3

2.5.3. Željeznička stanica (naselje Konjščina) ZPP 3

2.5.4. Društveni dom (naselje Galovec) ZPP 3

2.5.5. Uprava rudnika (naselje Gornja Konjščina) ZPP 3

2.5.6. Zgrada stare škole (naselje Gornja Konjščina) ZPP 3

2.6. INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE

2.6.1. Termoelektrana (naselje Jertovec) ZPP 3

3.0. ELEMENTI POVIJESNE OPREME PROSTORA, TEHNIČKE GRAĐEVINE I KOMUNALNE GRAĐEVINE S UREĐAJIMA

3.0.1 . Javni bunari (4) (naselje Brlekovo) ZPP 3

3.0.2 . Javni bunar (naselje Bočadir) ZPP 3

3.0.3. Javni bunar (naselje Galovec) ZPP 3

3.0.4. Javni bunar (naselje Jelovec) ZPP 3

3.0.5. Javni bunar (naselje Krapina Selo, Mikaci) ZPP 3

4.0. MEMORIJALNA PODRUČJA I OBILJEŽJA

4.0.1. Groblje (naselje Konjščina) ZPP 3

4.0.2. Spomenik nevinim žrtvama (naselje Konjščina) ZPP 3

4.0.3. Bista Zrinskog (naselje Konjščina) ZPP 3

5.0. ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA I LOKALITETI

5.0.1. Lokalitet Starog grada (naselje Konjščina) PR 2

5.0.2. Lokalitet "Gradec" (naselje Gornja Konjščina) ZPP 2/3

6.0. PREDJELI KULTURNOG KRAJOLIKA

6.0.1. Stari grad Konjščina i naselje Konjščina PR 2

6.0.2. Šire područje naselja Brlekovo PR 2

6.0.3. Južni dio naselja Jertovec, obronci Medvednice ZPP 3

7.0. POVIJESNA TOPONIMIJA

7.0.1. Konjščina

7.0.2. Gradec, Gradečki

7.0.3. Starina

*R- kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara (preventivno zaštićeno); PR- prijedlog za zaštitu; ZPP- evidentirane kulturno povijesne vrijednosti lokalnog značaja, zaštita Prostornim planom.

Izvor: Prostorni plan Općine Konjščina, lipanj 2014. i Općina

Zatečeno stanje kulturnih dobara na području Općine Konjščina pokazuje obnovu i uređenje

kulturnih dobara koja su zaštićena Zakonom, dok je kod ostalih evidentiranih kulturnih

dobara stanje i dalje nezadovoljavajuće. Posebno je nezadovoljavajuće stanje u pogledu


50

vrijednih primjera tradicijskog narodnog graditeljstva, kojem prijeti potpuno nestajanje

ukoliko se mjerama očuvanja i uspostave primjerene namjene ne zaustavi proces napuštanja

i rušenja stambenih i gospodarskih tradicijskih građevina.

Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima,

zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način uključeni u budući razvoj

Općine. To prije svega podrazumijeva:

zadržavanje povijesnih oblika komunikacija, u smislu starih cesta, pješačkih puteva i

staza (često markiranih pokloncima),

očuvanje povijesnih oblika naseljenosti, zaselaka i sela, u okviru njihovog prostornog

okruženja, povijesne matrice, parcelacije i tradicijske građevne strukture,

revitalizaciju starih zaselaka i osamljenih gospodarstava, koji su danas gotovo bez

stanovnika i prometno izolirani, a izuzetne su etnološke, arhitektonske i ambijentalne

vrijednosti,

očuvanje i obnovu tradicijske (drvene) graditeljske arhitekture, stambene i

gospodarske, te mlinova kao i svih povijesnih arhitektonskih građevina spomeničkih

svojstva, kao nositelja identiteta prostora,

očuvanje povijesne slike prostora i karakterističnih vizura,

očuvanje i njegovanje izvornih i tradicionalnih funkcija i sadržaja, poljoprivrednih

kultura i tradicionalnog načina obrade zemlje,

zadržavanje i očuvanje karakterističnih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i

potoka, od kojih neki imaju simboličko, ali i povijesno značenje (vezano uz neke

povijesne događaje),

očuvanje i obnovu svih građevina i kompleksa sa spomeničkim obilježjima,

istraživanje i prezentaciju arheoloških nalaza i lokaliteta (lokalitet Starog grada i

Gradec).

Neke od takvih stambenih, ali i građevina javne namjene, za koje bi bilo dobro planirati

projekte obnove, rekonstrukcije i opremanja te stavljanje u potpunu funkciju su:


51

Kuća Bačanek: jednokratna građevina iz prve polovice 19. st.,

u privatnom vlasništvu i povremenom korištenju. U lošem

građevinskom stanju.

Kurija Valoni: prizemna građevina s podrumom, izgrađena

po nalogu nekadašnjeg vlasnika rudnika lignita Gornja

Konjščina. Danas je u privatnom vlasništvu i povremenom

korištenju. U lošem građevinskom stanju.

Kurija Pešćeno: jednokratna građevina iz prve polovice 19.

st. Nekada je bila u vlasništvu baruna Kušlana, biskupa J.J.

Strossmayera te obitelji Unukić- Lubienski- Adrovski i obitelji

Jakopec. Danas je u vlasništvu Poštanke banke– rizični

plasmani i ne koristi se.

Kurija Halper: jednokratna građevina iz prve polovice 19.

st. okružena parkom oblikovanim u drugoj polovici 19. st. koji

se pruža prema dolini potoka Batina. Nekada je bila u

vlasništvu vlastelinstva pl. Vladimira Halpera te obitelji

Gjalski (iz kojeg je rodom bila majka književnika Ksavera Šandora Gjalskog), a

danas je kurija stambeni objekt u privatnom vlasništvu.

Zgrada stare škole u Konjščini: zgrada sagrađena 1840.

godine u kojoj je počeo razvoj školstva na području Konjščine

(1. šk. god 1841./42.). Do 1996. god. bila je u vlasništvu

Općine, no na zahtjev Župe sv. Dominika ista je vraćena

Crkvi. U tijeku je postupak stavljanja zgrade u funkciju.

Vatrogasni dom u Konjščini: prizemnica pravokutnog tlocrta smještena uz lokalnu

cestu Konjščina-Gornja Konjščina. Zgrada je izgrađena u prvoj polovici 20. st.

(građevinska dozvola iz 1933.) i otvorena 1936. godine. Dom zajedno sa župnom

crkvom i dvorom te zgradom stare škole čini povijesnu jezgru naselja Donja

Konjščina. Objekt je u dobrom stanju i redovito se održava.

Željeznički kolodvor: prizemnica građena početkom 20. st. uz koju se nalazio i stan

za zaposlenike. I danas je u funkciji željezničkog kolodvora.


52

Društveni dom u Galovcu: objekt građen sredinom 20. st., jednokatni nedovršeni (u

upotrebi samo prizemlje, kat nedovršen).

Uprava rudnika ugljena – Gornja Konjščina: prizemnica u

obliku slova U, građena početkom 20. st. Danas je objekt

napušten i van upotrebe.

Očuvanje navedenih objekata ima veliku vrijednost i predstavljaju potencijal kojim se,

također, može dopuniti turistička ponuda Općine. Tako je Općina već pokrenula inicijativu

obnove zgrade stare škole u Donjoj Konjščini koja bi bila u funkciji umjetničkog

stvaralaštva.

RAZVOJNI PROBLEMI:

Općina nema jasno osmišljenu turističku ponudu i nije prepoznata kao turistička destinacija u svojoj regiji tj. Hrvatskom zagorju

turistička infrastruktura nije razvijena (nema smještajnih kapaciteta)

propadanje građevina tradicijskog graditeljstva

neka naselja i zaseoci su gotovo bez stanovnika i prometno izolirana


osmisliti cjelovitu turističku ponudu Općine (objediniti sve mogućnosti prirodnih, kulturnih i povijesnih dobara) i povezivanjem s okolnim JLS uključiti se u cjelokupnu ponudu regije tj. Hrvatskog zagorja (npr. urediti Stari grad- Kaštel izgradnjom popratne turističke infrastrukture, osmisliti turističku ponudu vinske ceste u Sušobregu i povezati se s npr. Marijom bistricom kao važnom vjerskom turističkom destinacijom)

razviti turističku infrastrukturu (urediti smještajne kapacitete i kvalitetne ugostiteljske objekte koji bi karakterističnom gastronomskom ponudom upotpunjavali doživljaj Hrvatskog zagorja)

zaštiti tradicijsku stambenu i gospodarsku gradnju, izvorne drvene kuće te mlinove i ulagati u njihovu obnovu

razvojem ugostiteljsko-turističke ponude i infrastrukture, osigurati ostanak stanovništva

na području, a time ostvariti revitalizaciju naselja i zaseoka


53

2.6 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

2.6.1 Prometna infrastruktura

- Cestovni promet i povezanost

Obzirom na zemljopisni položaj, Općina je relativno dobro prometno povezana s okolnim

JLS, kao i ostatkom RH, jer je na svega 15 km udaljena od čvora Komin na autocesti A4

Zagreb-Goričan (poznata kao „Varaždinska cesta“). Također, blizina većih gradova,

Zagreba (60 km) i Krapine (40 km), velika je prednost Općine, posebno u pogledu blizine

tržišta, bilo prodaje, bilo nabave.

Javnu cestovnu mrežu Općine Konjščina čine jedna državna, četiri županijske i sedam

lokalnih cesta (ukupne dužine samo na području Općine 43,875 km). Za razvoj Općine

najznačajnije su dvije javne ceste:

1. državna cesta 24 (Zabok(D1)-Zlatar Bistrica-D.Konjščina-Budinščina-N. Marof-

Varaždinske Toplice-Poljanec(D2))

2. županijska cesta 2205 u pravcu Sv. Ivan Zelina (čvor Komin/A4/), koja se veže na

Žc 2221.

Ostale županijske ceste su kratke dionice, vezane uz susjedne općine, a najvažnija je

županijska cesta u pravcu do Marije Bistrice (Ž2221).

Uz javne ceste, nerazvrstanih cesta na području Općine ima gotovo 67 km. No, samo 30%

njih je asfaltirano. Najviše je nerazvrstanih cesta asfaltirano u općinskom središtu, naselju

Konjščina (80%), i svega još u tri naselja, gdje je taj udio 50% i više (Donja Batina, Bočadir

i Bočaki). Ostatak nerazvrstanih cesta je makadam. U dva naselja Općine, Brlekovo i

Krapina Selo, sve ceste su makadam, a radi se o nešto manje od 7 km ceste.

Tablica: Pregled razvrstanih javnih cesta i nerazvrstanih cesta na području Općine Konjščina

Oznaka ceste

Opis ceste

Ukupna dužina ceste (km)

Dužina na području Općine

(km)

Vrsta podloge Udio asfaltiranih

cesta na području Općine

asfalt makadam

Državne ceste (Dc) ukupno 10,214 100%

24 Zabok(D1)-Zlatar Bistrica-D.Konjščina-Budinščina-N. Marof- Varaždinske

72,4 10,214 10,214 0


54

Toplice-Poljanec(D2)

Županijske ceste (Žc) ukupno 13,480 100%

2170 G.Batina(Ž2169)-D.Batina-Konjščina(D24) 8,3 4,107 4,107 0

2204 Konjščina(D24)-Sušobreg-Poljanica Bistrička-Marija Bistrica (Ž2221)

8,1 2,841 2,841 0

2205 Konjščina(D24)-Ž2221 6,2 5,963 5,963 0

2206 Ž2205-Turkovčina 5,0 0,569 0,569 0

Lokalne ceste (Lc) ukupno 20,181 100%

22021 Završje Belečko(Ž2169)-Petruševec-Vižanovec-L22022

6,3 0,926 0,926 0

22022 Pažurovec(Ž2169)-Sv. Križ Budinščinski-Prepuštovec-Konjščina(D24)

9,5 5,965 5,965 0

22059 Klimen-Ž2170 3,013 3,013 3,013 0

22060 Ž2171-Maretić-Husinec-Pešćeno-Jertovec(Ž2205)

7,4 2,413 2,413 0

22061 Brlekovo-Turnišće(D24) 2,718 2,718 2,718 0

22062 Pešćeno(L22060)-Šavorići-Vrbovo(Ž2172) 4,8 3,658 3,658 0

22066 D.Sušobreg(Ž2204)-G.Sušobreg-Globočec(Ž2221)

3,5 1,488 1,488 0

Nerazvrstane ceste (Nc) ukupno 66,945 20,261 46,684 30%

J Jertovec (36 cesta) 18,596 18,596 5,215 13,381 28%

T Turnišće (17 cesta) 4,923 4,923 0,798 4,125 16%

Br Brlekovo (5 cesta) 2,419 2,419 0 2,419 0%

DB Donja Batina (3 cesta) 1,336 1,336 0,727 0,609 54%

Kl Klimen (8 cesta) 2,588 2,588 0,266 2,322 10%

Bo Bočadir (8 cesta) 3,034 3,034 1,811 1,223 60%

DK Donja Konjščina (4 cesta) 1,076 1,076 0,364 0,712 34%

Ko Kosovečko (5 cesta) 2,787 2,787 1,466 1,321 53%

GK Gornja Konjščina (8 cesta) 6,401 6,401 1,457 4,944 23%

Bi Bočaki (8 cesta) 3,549 3,549 1,792 1,757 50%

Jel Jelovec (5 cesta) 0,757 0,757 0,154 0,603 20%

KS Krapina Selo (14 cesta) 4,372 4,372 0 4,372 0%

G Galovec (6 cesta) 1,589 1,589 0,27 1,319 17%

P Pešćeno (6 cesta) 1,648 1,648 0,123 1,525 7%

S Sušobreg (13 cesta) 7,474 7,474 2,303 5,171 31%

K Konjščina (16 cesta) 4,396 4,396 3,515 0,881 80%


U pogledu prometnih potreba, državna cesta danas zadovoljava potrebe, dok županijske i

lokalne samo djelomično zadovoljavaju. Posebno se nameće pitanje funkcioniranja

cestovnog prometa u širem prostoru naselja Konjščine i Jertovca. Rješenje problema nalazi

se u prijedlogu da se županijska cesta 2205 prekvalificira u državnu. Na taj način izgradila

bi se brza cesta u pravcu od Zaboka do Bedekovčine (naknadno do Zlatar Bistrice, s izlazom


55

u Brezničkom Humu). Navedena cesta prolazila bi kroz Općinu (naselje Jertovec), a u

kasnijim fazama izgradnje planirao bi se izlaz u Kominu.

Stanje postojećih cesta na području Općine nije zadovoljavajuće te je potrebna njihova

rekonstrukcija. Posebno se to odnosi na lokalne ceste (u smislu rekonstrukcije nerazvrstanih

cesta) te županijsku 2205 u pravcu Sv. Ivan Zelina, koja je preuska i bez odgovarajuće javne

rasvjete.

Na području Općine postoje i kritična mjesta, klizišta, koja je potrebno sanirati. U tu svrhu

je u 2015. godini Općina dobila od Hrvatskih cesta d.o.o. sredstva za sufinanciranje

navedenih troškova (oko 380.000,00 kn). Općina planira dobivenim sredstvima sanirati

klizišta uz nerazvrstane ceste u naselju Jertovcu (Đureki).

- Željeznički i autobusni promet i povezanost

Kroz Općinu, uz naselje Konjščina, dolinom rijeke Krapine, prolazi regionalna (R 201)

željeznička pruga prvog reda (I101) Zaprešić-Zabok-Varaždin-Čakovec. U samom naselju

Konjščina smješten je i željeznički kolodvor (zaštićen PPO-om kao kulturno dobro od

lokalnog značaja).

Slika: Željeznički kolodvor Konjščina


Željeznički promet ne odgovara suvremenim potrebama, niti Općine, niti Hrvatskog zagorja

te uglavnom služi lokalnim potrebama u prijevozu putnika na kraće relacije (do Zaboka ili

Zlatar Bistrice). Pruge su male nosivosti, a cestovni prijelazi u razini. Brzine koje vlakovi

postižu su vrlo niske (max 40 km/h) te putovanje do krajnjeg odredišta uzima predugo

vrijeme.


56

Vezano uz autobusni promet, na području Općine nema kolodvora, samo stajališta.

Međutim, redovitih linija u smjeru okolnih većih gradova, Zagreba i Krapine, nema. Iako

jedan značajniji dio stanovnika Općine svakoga dana putuje u Zagreb, autoprijevoznici nisu

pronašli ekonomsku isplativost u uvođenje redovitih linija. Za smjer prema Krapini, postoje

linije, no, preko Zaboka s presjedanjem.

Zbog navedenog stanja i situacije u željezničkom i autobusnom prijevozu, iz potrebe, na

području Općine razvila se djelatnost kombi taxi prijevoza. Organizirana je redovita linija tri

puta dnevno (u jutro, popodne i navečer), prvenstveno zbog đaka, ali se prijevoz ne

sufinancira. Navedenim organiziranim linijama mogu se koristiti i ostali stanovnici Općine.

Zbog ekonomske isplativosti, za organizaciju javnog prijevoza na području Općine potrebno

je promišljati u smjeru njenog povezivanja s okolnim JLS.

Za rješavanje navedenih problema Općina je, u skladu s planom Hrvatskih željeznica,

predvidjela obnovu željezničke pruge, a dugoročnim planiranjem (u PPO i PP KZŽ),

predvidjela je i mogućnost izgradnje nove trase od naselja Konjščina, kroz naselje Pešćeno,

do postojeće koprivničke pruge u Vrbovcu ili Dugom Selu. Na taj način bi se Općina

Konjščina povezala s Gradom Zagrebom. Također, Općina već sada promišlja o mogućnosti

izgradnje autobusnog kolodvora u nekom budućem razdoblju na odgovarajućoj lokaciji.

2.6.2 Opskrba električnom energijom i javna rasvjeta

Potrebe za električnom energijom Općina podmiruje iz distributivne transformatorske

stanice 35/10kV, TS Konjščina, snage 2x8 MVA. Stanica je locirana uz prometnicu prema

industrijskoj zoni Općine, a priključena je dalekovodom (35kV) na transformatorsku stanicu

110/35kV (TS Jertovec) koja se nalazi u sklopu termoelektrane Jertovec (KTE Jertovec).

Upravo ta KTE je značajna za KZŽ, jer proizvodi za oko 25% potreba cjelokupne Županije,

a instalirani kapaciteti transformacije zadovoljavaju dugoročne potrebe.

Radi se o kombiniranoj (plinsko-parnoj) termoelektrani za proizvodnju električne energije,

ukupne snage 88MW. Elektrana je interventna elektrana, što znači da radi u slučaju nekog

poremećaja na tržištu (kada je potrebna brza opskrba energijom, jer njen nedostatak

ugrožava stabilnost cjelokupnog energetskog sustava). Također, Prostornim planom

zaštićena je kao kulturno dobro industrijskog graditeljstva. Početkom 2015. godine HEP

Proizvodnja d.o.o. je za nju ishodila i okolišnu dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i prirode


57

(Rješenje o objedinjenim uvjetima okoliša), što je preduvjet za nastavak rada, ali i jedan od

preduvjeta za ishođenje uporabne dozvole za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih

termoenergetskih postrojenja nazivne toplinske snage veće od 50 MW, obzirom da se do 01.

siječnja 2018. njihov rad mora uskladiti s graničnim vrijednostima prema Direktivi

2010/75/EU o industrijskim emisijama.

Zbog postojanja termoelektrane, na području Općine nalaze se brojni visokonaponski

dalekovodi (110 kV i 35 kV) sa svojim zaštitnim koridorima.

Na području Općine izgrađena je nadzemna mreža 10(20)kV na drvenim stupovima

vodičima (Al/Fe 3x25 mm2; 3x35 mm2; 3x50 mm2), dok je unutar naselja Konjščina i

Pešćeno realizirana i podzemna (kabelska) mreža 10(20)kV.

Unutar granice Općine Konjščina trenutno je u pogonu 41 distributivna transformatorska

stanica (TS 10(20)/0,4kV), za potrebe gospodarstva (6 kom) te za potrebe široke potrošnje,

malo poduzetništvo, razne ustanove i poslovne sadržaje (35 kom). Iz navedenih

transformatorskih stanica formirana je niskonaponska mreža, koja je većim dijelom

nezadovoljavajućeg presjeka i tehničkog stanja, a djelomično je obnovljena. Trasa postojeće

niskonaponske mreže izvedena je uz postojeće prometnice.

Distributer električne energije za područje Općine je Elektra Zabok, osim za naselje Jertovec

koje pripada distributivnom području Zagreb gdje je distributer Elektra Zagreb- pogon Sv.

Ivan Zelina. Prema dostavljenim podacima o stanju na kraju 2015. godine, na području

Općine je evidentirano ukupno 2.134 obračunskih mjernih mjesta (1.951 u kategoriji

kućanstva i 183 u kategoriji poduzetništvo).

Javna rasvjeta je u središnjem naselju Općine, Konjščini, izvedena na željeznim rasvjetnim

stupovima na kojima se nalaze moderne rasvjetne svjetiljke. No, u Općini kao cjelini, javnu

rasvjetu potrebno je proširiti i postojeću infrastrukturu zamijeniti modernijom,

ekonomičnijom. U ostalim naseljima javna rasvjeta izvedena je uz glavne ulice, stupnim

svjetiljkama na razmak 60-90m.

2.6.3 Plinska mreža

Prostorom Općine Konjščina prolazi magistralni plinovod Zabok-Ludbreg (DN 500/50 bara,

pravcem Bočaki- Konjščina- Donja Konjščina- Jelovec- Galovec- Krapina Selo te dalje

dolinom uz obalu rijeke Krapine prema Budinščini). Na tom plinovodu uz glavnu cestu


58

Konjščina-Zlatar Bistrica, a prije naselja Gornji Bočaki, smještena je mjerna redukcijska

stanica (MRS “Konjščina”, u vlasništvu tvrtke Plinacro d.o.o.) iz koje se srednjetlačnim

plinovodom od 3 bara distribuira plin po naseljima Općine Konjščina, ali i jednim vodom

opskrbljuju općine Budinščina i Hrašćina.

Ujedno se iz glavne MRS odvaja magistralni plinovod Konjščina-Sv. Ivan Zelina (DN

200/50 bara), na koji je priključena termoelektrana Jertovec, u sklopu koje se nalazi i

redukcijska stanica za naselje Konjščina.

Distributer prirodnog plina na području Općine Konjščina je tvrtka Plin Konjščina d.o.o., a

mrežom su pokrivena sva naselja Općine. Ukupno je na području Općine izgrađeno 51,7 km

plinovoda (dok je samih plinskih priključaka 17,5 km). Prema dostupnim podacima od

distributera na području Općine od ukupno 1283 kućanstava, obuhvaćeno je 1100 njih (jer je

kod dijela kućanstava zabilježen prelazak na kruta goriva). Prosječna godišnja potrošnja

plina za kategoriju potrošača kućanstva je 679 m3, dok je za poduzetništvo 5480 m3.

Pokrivenost distribucijom plina na području Općine je na oko 80%, ali trenutno nema

potrebe za značajnijim širenjem mreže (osim u dijelu naselja Gornje Konjščine). Mreža

plinskih vodova kapacitetom odgovara zahtjevima distribucije. Mreža je nova i izvedena od

kvalitetnog polietilena visoke gustoće, osim naselja Konjščina (najstarije distributivno

područje) i manjeg dijela naselja Jertovec i Pešćeno, gdje je plinovod izveden od bešavnih

čeličnih cijevi.

2.6.4 Vodoopskrba i odvodnja

Opskrba vodom na području Općine Konjščina temelji se na distribuciji vode iz sustava

tvrtke Zagorski vodovod d.o.o. iz Zaboka. Od pet izvorišta kojim tvrtka raspolaže, Općina

Konjščina se opskrbljuje vodom iz izvorišta Belečka Selnica, koje je u eksploataciji od

2003. godine. Vodoopskrbnim sustavom obuhvaćena su sva naselja Općine, osim zaseoka

Šavorići.

Dužina vodoopskrbne mreže na području Općine, tj. dužina glavnog magistralnog voda,

iznosi 22,037 km, dok je dužina mjesne vodovodne mreže 96,608 km.

Temeljni objekti vodoopskrbe na području Općine su magistralni cjevovodi:

- vodospremnik „Kaštel“-vodospremnik „Konjščina“

- dionica Lipovec-vodospremnik „Konjščina“


59

- vodospremnik “Konjščina”, povezan magistralnim cjevovodom s vodospremnikom

„Gradečaki“

Opskrba vodom naselja Klimen riješena je putem hidroforske stanice „Klimen“, dok je veći

dio naselja Jertovec riješen putem vodospreme i hidroforske stanice „Crnekovići“ i

vodospreme „Đureki“.

Tablica: Broj i udio priključenih stanovnika na vodovodnu mrežu, po naseljima

Naselje Broj

stanovnika (Popis 2011.)

Broj priključenih stanovnika

Broj stanovnika s mogućnosti priključenja

Udio priključenih stanovnika

Udio stanovnika s mogućnosti priključenja

Bočadir 159 153 159 96% 100% Bočaki 198 153 178 77% 90% Brlekovo 56 50 56 89% 100% Donja Batina 89 89 89 100% 100% Donja Konjščina 139 130 139 94% 100% Galovec 127 124 127 98% 100% Gornja Konjščina 117 35 117 30% 100% Jelovec 158 142 158 90% 100% Jertovec 730 298 300 41% 41% Klimen 139 139 139 100% 100% Konjščina 1019 1022 1019 100% 100% Kosovečko 101 91 101 90% 100% Krapina Selo 147 145 147 99% 100% Pešćeno 150 71 100 47% 67% Sušobreg 222 198 222 89% 100% Turnišće 239 239 239 100% 100% UKUPNO 3790 3079 3290 81% 87%

Izvor: 19.01.2016. Zagorski vodovod d.o.o.

Iz gornje tablice vidljivo je da je većini stanovnika dostupno priključenje na vodovodnu

mrežu, dok je samo u 3 naselja ona djelomično dostupna (Bočaki, Jertovec i Pešćeno).

Poboljšanje vodoopskrbne mreže planira se proširenjem magistralnih cjevovoda u dijelu

naselja Bočaki-Donji Sušobreg i naselja Galovec-Kosovečko te proširenjem postojeće

vodoopskrbne mreže u pojedinim dijelovima naselja te većim dijelom u jugoistočnom i

jugozapadnom dijelu naselja Jertovec.

Na području Općine, kao ni na razini KZŽ, odvodnja otpadnih voda iz naselja i

gospodarskih zona nije riješena na zadovoljavajući način. Trenutno na području cijele

Općine mješovita odvodnja postoji samo u naseljima Konjščina i Donja Konjščina. Kako se

ovom problemu do sada nije pridavao veliki značaj, sustavi odvodnje građeni su parcijalno i

neorganizirano. Iz tog razloga neka naselja imaju samo djelomično izvedenu kanalizaciju,

obično uži centri naselja, na način da je nepročišćena otpadna voda nekontrolirano ispuštana


60

u otvorene jarke ili vodotoke u neposrednoj blizini naselja. Otpadne vode iz ostalih naselja

uglavnom se sakupljaju u neprikladne septičke jame.

Odvodnja središnjeg i južnog područja Općine obuhvaćena je projektom sustava javne

odvodnje (Sustav: Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor; za istočni dio

županije). Za projekt je ishođena lokacijska dozvola te je u tijeku izrada glavnog projekta.

Nositelj projekta je Zagorski vodovod d.o.o., a u planu je realizacija do 2018. godine.

Odvodnja sjevernog područja Općine obuhvaćena je Idejnim rješenjem odvodnje za pet

jedinica lokalne samouprave (KZŽ: Konjščina-dio, Hrašćina, Budinščina i Zlatar-dio; VŽŽ:

Breznički Hum). Rješenjem su predviđena tri manja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

dva na području Općine Konjščina i jedan na području Općine Hrašćina. Međutim,

realizacija ovog projekta je obustavljena, obzirom da je vezana uz izgradnju Aglomeraciju

Zlatar, ali je u planu izgradnja mini pročistača u naselju Klimen.

Za pročišćavanje otpadnih voda, temeljem izrađene Studije izvodljivosti, u planu je građenje

zajedničkog uređaja na području Općine Zlatar Bistrice. Planiranim sustavom bit će

obuhvaćena sljedeća naselja: Turnišće, Bočaki, Konjščina, Dornja Konjščina, Jelovec,

Jertovec, Pešćeno i Donji Sušobreg.

Odvodnja i pročišćavanje je svakako prioritetno područje ulaganja na području Općine.

2.6.5 Gospodarenje otpadom

Kako na području cjelokupne KZŽ, tako i na području Općine, jedan od značajnijih

problema, uz neprimjeren sustav odvodnje, je i sustav gospodarenja otpadom. Trenutno se

na području Općine provodi organizirano prikupljanje i odvoz komunalnog i glomaznog

otpada. Odvozi ga Komunalac Konjščina d.o.o., na lokaciju u vlasništvu Općine Konjščina,

ali na području susjedne Općine Marije Bistrice, u naselju Tugonica.

No, u slučaju potrebe kao rezervne lokacije (temeljem Studije izbora lokacija odlagališta

otpada na području KZŽ, iz 1994. godine, i Prostornog plana KZŽ), na području Općine

Konjščina predviđene su dodatne dvije potencijalne lokacije odlagališta otpada, jedna na

području naselja Kosovečko i druga na području naselja Pešćeno.

Planom gospodarenja otpadom KZŽ na području Općine Konjščina predviđa se i uspostava

osam zelenih otoka, jednog mini reciklažnog dvorišta, jednog rashladnog kontejnera, jednog


61

objekta za kompostiranje, jednog objekta za obradu građevinskog otpada i jedne pretovarne

stanice.

Obzirom da je prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom obveza svake JLS da

izgradi reciklažno dvorište Općina Konjščina je krenula u postupak ishođenja lokacijske

dozvole, a samu realizaciju projekta njegove izgradnje prenest će na Komunalno poduzeće

Konjščina.

2.6.6 Informacijsko-komunikacijska infrastruktura (ICT)

- Poštanski promet, telekomunikacije i internet

Poštanski promet na području Općine osiguran je putem poštanskog ureda Hrvatske pošte u

naselju Konjščina.

Na području Općine postoji osnovna telekomunikacijska infrastruktura, a sastoji se od

centrale, prijenosnog puta (telekomunikacijske mreže) i krajnjih korisnika (priključaka).

Trenutno je mreža izvedena zračno, no, u planu je rekonstrukcija postojeće zračne mreže u

podzemnu, s istovremenim povećanjem kapaciteta kabela i polaganjem rezervnih cijevi uz

trasu podzemnih kabela, kao preduvjet za buduće proširenje kapaciteta mreže.

Vezano uz mobilnu telefoniju, na području Općine postavljena su dva odašiljača signala, no,

zbog konfiguracije terena, a i pokrivenosti većim dijelom šumom, prijem signala na

cjelokupnom području nije jednako kvalitetan.

Također, dostupan je širokopojasni internet (tzv. širokopojasni pristup). Prema podacima

Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) na kraju drugog tromjesečja

2015. godine na području Općine Konjščina tek 36,94% kućanstava (od ukupno 1283

kućanstva) ima ugovoren pristup internetu.

Tablica: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa (udio kućanstava s ugovorenim pristupom internetu

prema brzini)


62

Udio kućanstava s ugovorenom brzinom pristupa internetu (Mbit/s)

(%) Broj kućanstava

Broj stanovnika

2-4 4-10 10-20 20-30 30-50 50-100 100+ Ukupno

28,53 8,03 0,39 0,00 0,00 0,00 0,00 36,94 1283 3782

Izvor: HAKOM, stanje na kraju drugog tromjesječja 2015. godine

2.6.7 Ostala infrastruktura

Na području Općine Konjščina bankovne usluge su stanovnicima dostupne. Na području se

nalazi jedna poslovnica poslovne banke (ZABA) te dva bankomata (PBZ i ZABA).

- Stanogradnja

Na području Općine, za kolektivno stanovanje, nalazi se 25 stambenih zgrada u naselju

Konjščina te 4 u naselju Jertovec.

Prema Popisu stanovnika 2011. godine ukupno ima 1.929 stanova. Nešto više od 64% su

nastanjeni stanovi za stalno stanovanje, 7% su privremeno nastanjeni stanovi, a 8% je

napušteno. Stanovi koji se povremeno koriste čine 17% od ukupnih stanova na području, a

koriste se za odmor i rekreaciju, dok u preostalom dijelu (0,4%) se obavlja neka

gospodarska aktivnost (osim iznajmljivanja u turističke svrhe).

Tablica: Stanovi prema načinu korištenja

Namjena Broj stanova

Ukupni broj stanova prema

namjeni

Ukupno

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Stanovi za stalno stanovanje

nastanjeni 1.320 1.241

1.635 1.585

1.836 1.929

privremeno nenastanjeni 241 126

napušteni 74 218

Stanovi koji se koriste povremeno

za odmor i rekreaciju 200 336

200 336 u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi 0 0

Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost

iznajmljivanje turistima 0 0 1 8

ostale djelatnosti 1 8

Izvor: DZS, Popis 2001. i Popis 2011.

Kao što je prikazano gore u tablici, ukupan broj stanova se u razdoblju od 2001.-2011.

povećao. No, detaljnijom analizom vidljivo je da se broj nastanjenih stanova za stalno

stanovanje smanjio (79 manje), kao i broj stanova koji su privremeno nastanjeni (115


63

manje). Istovremeno, broj napuštenih stanova se povećao (za 144), kao i broj stanova koji se

povremeno koriste za odmor (za 136) te za obavljanje neke gospodarske djelatnosti, osim

iznajmljivanja turistima (za 7).

Razlog ovakve slike nalazi se u činjenici da je jedan dio stanovnika odselio s područja

Općine, ali postojeće stanove povremeno ipak koristi kao stanove za odmor, dok je drugi dio

stanovnika, koji i dalje živi na području Općine, preselio u kuće i stanove koristi.

Potreba za građenjem nove stambene zgrade postoji, ali samo na području naselja

Konjščina.

- Tržnice

U naselju Konjščina nalazi se prostor javne tržnice, ali ta postojeća nije adekvatno

opremljena i uređena. Iz tog razloga je tijekom travnja 2015. godine Općina krenula u izradu

projektne dokumentacije za uređenje tržnice i trga (na postojećoj lokaciji). Uređenjem

tržnice Općina želi potaknuti razvoj poljoprivrednih gospodarstava i osigurati jedinstveno

mjesto za plasman njihovih proizvoda i usluga. Uz samu tržnicu predviđeno je i uređenje

trga, kako bi tržnica i trg tvorili cjelinu i tvorili budući centar Općine Konjščina.

- Groblja

Na području Općine nalazi se jedno groblje, mjesno groblje Konjščina, s uređenom

mrtvačnicom i pristupnim stazama te parkiralištem. Također, postavljena je osnovana

infrastruktura, vodovod, rasvjeta, razglas i video nadzor. Ono površinom zadovoljava

potrebe, no, potencijalno bi bilo potrebno proširenje prateće pomoćne infrastrukture, u

smislu parkirališta.

RAZVOJNI PROBLEMI:

postojeća cestovna infrastruktura u lošem stanju (prije svega se to odnosi na ŽC2205, koja je preuska i bez odgovarajuće rasvjete, i nerazvrstane ceste, od kojih je svega 30% asfaltirano)

željeznička infrastruktura (pruga) u jako lošem stanju i ne zadovoljava suvremene potrebe stanovništva

nedostatak redovitih autobusnih linija prema većim gradovima (Krapini i Zagrebu)

van centralnog naselja, Konjščine, nedostatna javna rasvjeta

niskonaponska mreža nezadovoljavajućeg presjeka i tehničkog stanja

nerazvijen adekvatan sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

nedostatak prostora za zbrinjavanje otpada, reciklažnog dvorišta


64

neadekvatan prostor tržnice

nedostatni kapacitet dječjeg vrtića


nužna je rekonstrukcija županijskih (posebno ŽC 2205) i nerazvrstanih cesta po naseljima

obnova željeznice

uspostavu i organizaciju javnog autobusnog prijevoza na području Općine promišljati u smjeru povezivanja s okolnim JLS-ovima

proširenje i modernizacija sustava javne rasvjete

rekonstrukcija postojeće niskonaponske mreže

izgraditi adekvatni sustav odvodnje i pročišćavanja

izgradnja reciklažnog dvorišta

uređenje i modernizacija tržnice i trga u naselju Konjščini, kao glavnog centra dnevnih zbivanja u Općini

2.7 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

- Kulturni centri (dom kulture, društveni dom, knjižnice)

Na području Općine postoji jedan Dom kulture, u naselju Konjščina. Prostor doma se ustupa

na korištenje za sve kulturne i edukativne svrhe, kao i za održavanje javnih tribina i sl., uz

najavu i dogovor s Općinom. Obzirom da kapacitetom dvorana doma ne zadovoljava

potrebe, Općina je tijekom travnja 2015. godine krenula u izradu projektne dokumentacije

za njegovu rekonstrukciju, u smislu nadogradnje jednog kata i proširenja, kojom bi se

osposobila jedna multifunkcionalna dvorana te prostori za korištenje i rad zainteresiranih

stanovnika, udruga, poduzetnika i sl.

Također, na području Općine nalazi se pet društvenih domova (u naseljima Turnišće,

Klimen, Sušobreg, Kosovečko i Pešćeno) te četiri vatrogasna doma (u naseljima Donja i

Gornja Konjščina, Jertovec, i Galovec- Krapina selo). Domovi se koriste u razne društvene

svrhe, od rada udruga do održavanja svadbenih svečanosti i vatrogasnih zabava. Za sve

navedene domove postoji potreba za uređenjem te Općina planira projekte njihove

rekonstrukcije i opremanja. Vatrogasni dom u naselju Galovec- Krapina selo planiran je i za


65

djelomičnu prenamjenu, tj. rekonstrukcijom objekta kat doma uredio bi se u svrhu staračkog

doma, dok bi u prizemlju i dalje bio prostor vatrogasnog doma i trgovine.

Fotografija: Društveni i vatrogasni domovi na području Općine Konjščina


Također, u sklopu osnovne i srednje škole, Općina raspolaže s dvije knjižnice. Obje imaju

bogati fond knjiga.

Knjižnica u sklopu osnovne škole službeno je utemeljena 25. travnja 1948. godine i od tada

se razvija kao knjižnično informacijski centar škole s multimedijskim sadržajem. Knjižnica

je opremljena računalnom opremom te ima pristup internetu. Također, knjižnica je mjesto na

kojem se provode i slobodne aktivnosti učenika te osim što je izvor znanja ujedno je i

organizator mnogih programa. Rad u knjižnici obavljaju učitelji hrvatskog jezika, kao

dopunu svog radnog vremena. Knjižnica raspolaže s fondom od 8.064 svezaka i 2.288

naslova.

Knjižnica u sklopu srednje škole, osim što pomaže učenicima i nastavnicima u izboru

literature za potrebe nastave, ujedno je i mjesto gdje knjižničar provodi i kulturnu djelatnost

škole te obavlja stručne knjižničarske poslove. Kao i osnovnoškolska, i ova je knjižnica

opremljena računalnom opremom i ima pristup internetu. Fond knjižnice je bogat i

raznovrstan, a obuhvaća oko 5 700 inventarnih jedinica.

Potrebe i projekti?!

- Udruge i ustanove


66

Na području Općine djeluju organizacije civilnog društva među kojima su najzastupljenije

udruge, njih 24. Općina pomaže i promiče kulturno i umjetničko stvaranje akcijama i

manifestacijama u kulturi, jer one doprinose razvoju i promociji kulturnog života na

području Općine.

Proračunom, Općina svake godine rezervira određena sredstva za sufinanciranje kulturnih

djelatnosti, za donacije raznim udrugama (za socijalnu skrb, sportskim i sl.), ali i za potrebe

protupožarne i civilne zaštite.

Tablica: Popis organizacija civilnog društva koje djeluju na području Općine, prema području djelovanja

Redni broj

Naziv Područje djelovanja/

djelatnost

1 Dobrovoljno vatrogasno društvo KONJŠČINA vatrogasna djelatnost

2 Dobrovoljno vatrogasno društvo GORNJA KONJŠČINA vatrogasna djelatnost

3 Dobrovoljno vatrogasno društvo GALOVEC-KRAPINA SELO

vatrogasna djelatnost

4 Dobrovoljno vatrogasno društvo JERTOVEC vatrogasna djelatnost

5 Karate klub KONJŠČINA sportska djelatnost- karate

6 Hrvatsko planinarsko društvo GRADINA sportska djelatnost -planinarstvo

7 Športsko ribolovni klub ŠTUKA KONJŠČINA sportska djelatnost - ribolov

8 Lovačko društvo FAZAN KONJŠČINA gospodarska djelatnost- lov

9 Nogometni klub SLOGA KONJŠČINA sportska djelatnost - nogomet

10 Vokalna skupina ARETE kulturna djelatnost- glazba

11 Udruga pčelara NEKTAR KONJŠČINA gospodarska djelatnost- poljoprivreda

12 Odred izviđača IVANČICA KONJŠČINA Djelatnost okupljanja i zaštite djece, mladeži i obitelji

13 Udruga umirovljenika KONJŠČINA socijalna djelatnost- okupljanje umirovljenika

14 Udruga vinogradara TRSEK gospodarska djelatnost- poljoprivreda

15 Udruga žena KONJŠČINA djelatnost okupljanja i zaštite žena

16 Udruga poljoprivrednika Općine Konjščina GRUDA gospodarska djelatnost- poljoprivreda

17 Crkveni zbor SV. DOMINIK kulturna djelatnost- glazba

18 Udruga GROFOVIJE KONJSKI KONJŠČINA

Kulturna djelatnost- promicanje, razvitak i unapređenje kulturne, arheološke i povijesne baštine


67

oko Starog grada- Kaštela Konjščina

19 Hrvatsko likovno društvo STARI GRAD KONJŠČINA likovna djelatnost

20 Streličarski klub GROFOVI KONJSKI sportska djelatnost- streličarstvo

21 Udruga moto klub WHITE HORSES sportska djelatnost- motociklizam

22 Kulturno umjetničko društvo OPĆINE KONJŠČINA kulturna djelatnost- kulturno-umjetničko društvo

23 Hrvatska stranka umirovljenika KONJŠČINA politička stranka

24 Udruga veterana domovinskog rata okupljanje veterana domovinskog rata (hrvatski branitelji)

Izvor: Općina Konjščina, rujan 2015. godine

- Vatrogastvo

Sukladno Zakonu o vatrogastvu, za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara i

eksplozija, gašenje požara, spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom,

pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te drugim poslovima, za

područje Općine Konjščina zadužena su četiri dobrovoljna vatrogasna društva (Konjščina,

Gornja Konjščina, Jertovec i Galovec-Krapina Selo). Navedena društva članovi su Hrvatske

vatrogasne zajednice, krovne vatrogasne organizacije RH koja objedinjava sve vatrogasne

organizacije i postrojbe, ali i vatrogasna društva te dobrovoljna vatrogasna društva.

Svake godine Općina Konjščina svojim Proračunom planira sredstva za sufinanciranje

protupožarne i civilne zaštite na području, pa je tako u 2015. godini u Proračunu 280.500,00

kn upravo za tu svrhu.

Kao što je već ranije u tekstu bilo navedeno, na području Općine nalazi se četiri vatrogasna

doma (u naseljima Donja i Gornja Konjščina, Jertovec, i Galovec- Krapina selo) i za sve

navedene domove postoji potreba za uređenjem te Općina planira projekte njihove

rekonstrukcije i opremanja.

- Dječja igrališta

Na području Općine nalaze se dva dječja igrališta, jedno u sklopu dječjeg vrtića i jedno

nasuprot njega. Obzirom da su ista građena i uređena prije 30-tak godina te da je oprema

korištenjem dotrajala, potrebno ih je oba urediti i opremiti modernijom opremom za igru.

Uređenje dječjeg igrališta u sklopu vrtića već je obuhvaćeno projektom dogradnje,


68

nadogradnje i opremanja samog vrtića. Također, Općina za sljedeće razdoblje ima u planu

građenje još jednog dodatnog igrališta na području naselja Jertovec.

- Zelene površine i parkovi

U samom naselju Konjščina javne parkovne površine zauzimaju preko 50.000 m2 i u

pogledu opreme, u parkovima su postavljene klupe. Pored navedenih uređenih javnih

površina u naselju Konjščina, također, i u svim drugim naseljima postoje manje uređene

javne površine, npr. u Sušobregu kod kapelice, Vinski plac; u Jelovcu gmanje i izgrađena

nadstrešnica, u Kosovečkom uz društveni dom, itd. No, za sve javne površine potrebno je

raditi na projektnoj dokumentaciji za daljnje uređenje.

- Rekreacija i sport

U sklopu Osnovne škole Konjščina, na općinskom zemljištu, uređena su dva igrališta, jedno

nogometno (uz dodatno pomoćno?) i jedno koje se koristi za odbojku i košarku. Treba li

investicija u dodatno uređenje/opremu postojećih igrališta?

Spomenuti gradnju novih sportskih terena u sklopu projekta Kaštela!

Objekti osnovne i srednje škole međusobno su povezani sportskom dvoranom, ali postoji

potreba za njenom rekonstrukcijom, u smislu dogradnje tribina.

- Zdravstvo - primarna zdravstvena zaštita te socijalna skrb

Primarna zdravstvena zaštita na području Općine osigurana je putem Ambulante primarne

zdravstvene zaštite, uz koju na području Općine radi i jedna privatna ambulanta te

stomatološka ordinacija.

Na području Općine stanovnicima je dostupna jedna ljekarna, „Ljekarna Konjščina“.

Za pomoć pojedincima ili obiteljima stanovnici se mogu javiti u Centar za socijalnu skrb

Zlatar Bistrica, koji pokriva i područje Općine Konjščina. Centar kontinuirano radi na

podizanju kvalitete života u društvu, promicanju vrijednosti i podizanju socijalne

osviještenosti društva.

Također, i sama Općina Proračunom svake godine planira određena financijska sredstva kao

pomoć ugroženim kućanstvima i građanima, kao i za pomoć udrugama koje djeluju u

području socijalne skrbi.


69

- Odgojno - obrazovna infrastruktura

U užem krugu, u središtu naselja Konjščina, smještene su tri odgojno-obrazovne ustanove:

dječji vrtić, osnovna i srednja škola.

Dječji vrtić Konjščina djeluje od 1962. godine, a osnivač i vlasnik je Općina Konjščina. U

sklopu vrtića provode se sljedeći programi:

- Redoviti program rada za tri mješovite odgojno-obrazovne skupine: jaslička, mlađa

mješovita i starija mješovita (u pedagošku godinu 2015./2016. upisano 38 djece)

U sklopu redovnog programa potiče se zadovoljavanje osnovnih tjelesnih i

zdravstvenih potreba djece, razvijanje psihosocijalnih vještina, usvajanje kulturno-

higijenskih navika te provedba istraživačko-spoznajne aktivnosti prema

psihofizičkim karakteristikama pojedinog djeteta uz maksimalan individualizirani

pristup. Redoviti program se odvija pet dana u tjednu (od ponedjeljka do petka) u tri

odgojno-obrazovne skupine (mješovita jaslička skupina 1-3 god., mlađa mješovita

vrtićka skupina 3-5 god. i starija mješovita vrtićka skupina 5-7 god.). Troškove

programa Općina sufinancira u iznosu od 55% ukupnih troškova.

- Program predškole za dvije skupine (u pedagošku godinu 2015./2016. upisano 30

djece)

Program predškole odvija se četiri dana u tjednu (od ponedjeljka do četvrtka) za

dvije odgojno-obrazovne skupine. Program je besplatan.

- Program ranog učenja engleskog jezika (engleska radionica) za jednu skupinu djece,

a koji se odvija dva puta tjedno.

Obzirom na povećani broj djece, Općina je krenula u izradu projektne dokumentacije za

rekonstrukciju (dogradnju i opremanje) objekta. Projekt je planiran za realizaciju u 2016.

godini, a vrijedan je oko 5 milijuna kn .

Osnovna škola Konjščina, koja datira još iz 1841./42. godine (kada je radila kao tro razredna

u naselju Crkveno pod nazivom „Narodna učiona Konjščinska“), od 1961./62. godine

djeluje u novoj zgradi u naselju Konjščina, u neposrednoj blizini željezničke postaje i to

danas kao osmogodišnja, a uz nju djeluje i jedna područna škola u Jertovcu. Danas, u

školsku godinu 2015./2016., Osnovna škola Konjščina ima ukupno upisanih 347 učenika (18

razrednih odjeljenja). Škola je vrlo dobro opremljena suvremenim nastavnim pomagalima,


70

okolinu škole krasi lijep park i arboretum te zeleni sportski teren. Uz školu je 1980. godine

sagrađena sportska dvorana, koju zajednički koriste osnovna i srednja škola. Škola je

uključena u GLOBE program, a također, dobila je i naziv EKO škole.

Srednja škola Konjščina izgrađena je 1975./76. godine, a locirana je uz Osnovnu školu (u

blizini željezničke postaje, jer se pretpostavljalo da će velik broj učenika u školu dolaziti

vlakom). Radi se o strukovnoj školi u kojoj danas učenici mogu birati između

četverogodišnjeg (za zanimanja komercijalist i tehničar za električne strojeve s

primijenjenim računalstvom) i trogodišnjeg programa (za zanimanja autoelektričar,

elektromehaničar, vodoinstalater, automehaničar, strojobravar, prodavač i druga slična

zanimanja). Danas, u školsku godinu 2015./2016., Srednja škola Konjščina ima ukupno

upisanih 367 učenika (17 razrednih odjeljenja). Nastava je organizirana samo u jutarnjoj

smjeni. Škola je opremljena najsuvremenijim nastavnim sredstvima i pomagalima za

izvođenje nastave, a osim odgojno-obrazovnog rada u školi se provode i mnogobrojne

izvannastavne aktivnosti (mjesto kulturnog, umjetničkog i sportskog djelovanja).

Slika: Osnovna škola Konjščina Slika: Srednja škola Konjščina

Izvor: http://os-konjscina.skole.hr/ Izvor: http://ss-konjscina.skole.hr/

Na području Općine Konjščina nema zasebne ustanove za cjeloživotno obrazovanje ili za

obrazovanje odraslih. No, odobrenje za izvođenje programa obrazovanja odraslih ima

Srednja škola Konjščina, koja u suradnji s pučkim otvorenim učilištem, privatnim

obrazovnim institucijama ili konzultantskim tvrtkama prema potrebi u svojim prostorima

provodi određene programe osposobljavanja i to uglavnom za stjecanje znanja stranih jezika

i informatičkih vještina. Trenutno nema aktualnih programa za obrazovanje odraslih, no,

ukoliko će biti interesa isti će se ponovno pokrenuti, jer postoje svi prostorni, kadrovski i

drugi uvjeti.


71

RAZVOJNI PROBLEMI:

građevine društvene namjene neadekvatne ili u lošem stanju (npr. dvorana Doma kulture je premalog kapaciteta za održavanje većih kulturnih, edukativnih i sl. zbivanja, prostori društvenih i vatrogasnih domova u lošem stanju)

zastarjela oprema na dječjim igralištima

nedostatak moderno uređenih i opremljenih sportskih terena i objekata

prostor dječjeg vrtića nedostatnog kapaciteta


rekonstruirati i urediti građevina društvene namjene da budu prikladne potrebama stanovnika za održavanje raznih kulturnih, edukativnih i sl. zbivanja

modernizirati opremu na dječjim igralištima

izgraditi i urediti dodatne sportske terene i objekte (već predviđeno projektom uređenja Starog grada- Kaštela)

proširiti i urediti prostor dječjeg vrtića, zbog povećane potrebe upisa djece

ponovno pokrenuti, prema potrebama i interesu stanovnika, održavanje programa cjeloživotnog obrazovanja i programa za obrazovanje odraslih, u suradnji s odgovarajućim obrazovnim institucijama

2.8 ZAŠTITA OKOLIŠA I ENERGETSKA UČINKOVITOST

Prostornim planom Općina je utvrdila mjere za zaštitu krajobraznih i prirodnih vrijednosti te

šuma, voda, tla i zraka.

Cijelo područje Općine Konjščina karakterizira specifičan i dobro očuvan prirodni i

kultivirani krajolik te je potrebno daljnje očuvanje postojećeg stanja s ciljem unapređenja

onih segmenata koji nepovoljno i negativno djeluju na prostor.

Kao što je utvrđeno i Strategijom prostornog uređenja RH, Općina, također, izdvaja sljedeće

strateške ciljeve u zaštiti prirodnih izvora/prostora:

zaštita od zagađenja rezervi pitke vode,

održavanje, pravilno gospodarenje prirodnim šumama (pošumljavanje),

osnovne kategorije korištenja prostora ne smiju se širiti na štetu prirodnih resursa,

štititi poljoprivredno zemljište i razvijati ekološku poljoprivredu,


72

očuvati i zaštititi vrijedne krajobraze (s ciljem sprječavanja neprikladne gradnje,

neprikladne poljoprivredne obrade, sprječavanja geometrijske regulacije vodotoka i

sl.),

eksploataciju mineralnih sirovina provoditi po načelu održivog razvoja te provoditi

sanaciju napuštenih lokacija.

Dijelovi okoliša na području Općine koji su potencijalno ugroženi djelovanjem čimbenika

izgradnje, prometa, proizvodnje, eksploatacije i sl. su vodotokovi, područja uz gospodarske

zone, poljoprivredno tlo i šume, kulturna dobra te prirodni i kulturni krajobrazi.

U pogledu zaštite voda mjere koje se planiraju provoditi odnose se na sanaciju divljih

deponija otpada, izgradnju novih i sanaciju postojećih kanalizacijskih sustava, izgradnju

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te kontrolu gradnje i korištenja septičkih jama.

U smislu zaštite tla, prije svega se ona odnosi na zaštitu poljoprivrednih površina, obzirom

da Općina želi poljoprivrednu proizvodnju preusmjeriti u ekološku proizvodnju. Mjere koje

se planiraju provoditi su prije svega primjereno korištenje tla, racionalna i kontrolirana

upotreba kemijskih sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva te sanacija divljih

odlagališta otpada.

Na području Općine Konjščina jedini veći subjekt, značajniji, i potencijalni onečišćivač

zraka je KTE Jertovec. U smislu mjera za zaštitu zraka, mjera koja se provodi, i koja će se i

dalje provoditi, je povremeno mjerenje (najmanje jednom godišnje) emisije štetnih tvari u

zraku (NOx i CO). U pogledu buke, također, KTE Jertovec je značajniji izvor, no, njena

razina ne prelazi dopuštene vrijednosti (osim u samom krugu gdje ona utječe na same

zaposlenike).

U raspolaganju prirodnim i kulturnim dobrima te krajobrazom Općina će provoditi mjere

zaštite okoliša na način da će:

poticati očuvanje staništa i biološku raznolikost,

čuvati i obnavljati kulturna dobra, kroz pravilnu valorizaciju i određivanje budućih

namjena,

infrastrukturne koridore smještati u zajedničke koridore i voditi računa o njihovu

uklapanju u krajolik,


73

novu gradnju izvoditi na nepopunjenom planiranom građevinskom području, a tek će

potom određivati nova građevinska područja, vodeći pritom računa o očuvanju

tradicijske slike naselja,

odrediti uvjete za gradnju, uvažavajući tradicijske oblike i materijale kako se ne bi

narušila vrijednost krajolika.

U pogledu energetske učinkovitosti, Općina nema planiranih sredstava za sufinanciranje

takve vrste projekata stanovnika ili poduzetnika na svom području, no, sukladno

nacionalnom zakonodavstvu, sudjeluje u provedbi programa, javnih poziva i sl. u

nadležnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

RAZVOJNI PROBLEMI:

neizgrađenost sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

nedostatak reciklažnog dvorišta


očuvanje prirodnog krajolika Općine

razvoj ekološke poljoprivrede

zaštita prirodnih resursa, tla i vode, građenjem sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te reciklažnog dvorišta

redovna kontrola onečišćenja značajnijeg potencijalnog zagađivača, KTE Jertovec

razvijanje svijesti stanovnika o očuvanju okoliša i tradicijske kulturne baštine

2.9 PROJEKTI SURADNJE

završeni projekti i projekti u planu (međunarodna i domaća suradnja)… Tablica!

3. REZULTATI PROVEDENIH ANKETA

U svrhu dobivanja što boljeg uvida u postojeće stanje na području Općine provedena je

anketa među zainteresiranim stanovnicima, putem za to posebno pripremljenih obrazaca


74

anketnih upitnika. Anketni upitnici pripremljeni su na način da pokrivaju specifična

područja, pa je tako pripremljen jedan opći upitnik koji pokriva pitanja iz kojeg je moguće

izvući mišljenje stanovnika o općem stanju na području Općine, jedan koji pokriva područje

poljoprivrede, jedan koji pokriva gospodarsku situaciju, jedan za stanje ugostiteljsko-

turističke djelatnosti te jedan za djelovanje javnog i civilnog sektora. Svi zainteresirani

stanovnici mogli su, također, putem anketnih upitnika predložiti viziju i misiju te razvojne

potrebe i probleme Općine te dati svoj osobni komentar, primjedbu, prijedlog ili izraziti

mišljenje.

….

U postupku prikupljanja podataka za analizu stanja i resursa stanovnici su sudjelovali i na

održanim radionicama, gdje su javnom raspravom i međusobnom razmjenom mišljenja dali

značajan doprinos. Cilj ovog pristupa povezan je s potrebom zajedničkog planiranja i

postizanja konsenzusa svih relevantnih dionika s područja Općine oko ključnih razvojnih

usmjerenja.

Na prvoj radionici, koja je bila informativnog karaktera, raspravljalo se o važnosti izrade

same Strategije, kako bi se ciljevi razvoja na području Općine uskladili s ciljevima RH i EU

za buduće sedmogodišnje razdoblje. Također, sudionici radionice (njih 35, uz predstavnike

Općine) su ukratko bili informirani o svim mogućnostima koje pružaju EU fondovi te im je

bila predstavljena opća analiza stanja Općine, kao i sam Obrazac za prikupljanje projektnih

prijedloga za unos u bazu projekata. Baza projekata postala je sastavni dio ovog dokumenta,

a u njoj su navedeni svi projekti koji imaju cilj doprinijeti postizanju zadanih razvojnih

ciljeva.

Druga radionica održana je posebno za stanovnike predstavnike poljoprivrednog,

gospodarskog te javnog i civilnog sektora. Na radionici je sudionicima bila ukratko

predstavljena analiza postojećeg stanja pojedinog sektora i detaljnije su bili predstavljeni

oni EU fondovi i mjere putem kojih će se direktno neki zadani sektorski ciljevi moći postići.

Posljednja održana, treća, radionica odnosila se na predstavljanje nacrta Strategije razvoja.

Svima zainteresiranim stanovnicima ukratko je predstavljena analiza stanja, rezultati

provedene ankete, SWOT analiza te ciljevi i mjere kojima će se zadani ciljevi postići.

Također, na radionici je stanovnicima bio predstavljen Obrazac za prikupljanje sugestija i


75

primjedbi na nacrt Strategije, kako bi se svim zainteresiranim stanovnicima pružila prilika

da upute dodatne komentare i prijedloge na izrađeni nacrt teksta Strategije.

- Anketni upitnik- OPĆI

…

- Anketni upitnik- GOSPODARSKI SEKTOR

…

- Anketni upitnik- TURIZAM

…

- Anketni upitnik- POLJOPRIVREDNI SEKTOR

…

- Anketni upitnik- JAVNI I CIVILNI SEKTOR

…


76

4. SWOT ANALIZA

OPĆE STANJE RESURSA

SNAGE SLABOSTI

- povoljan prometni položaj, dobra prometna povezanost

- očuvan okoliš i krajolik (prepoznatljiv zagorski krajolik)

- prirodne vrijednosti zaštićene PPO-om kao značajni krajobrazi (područja uz potoke Batina i Selnica te područje bajera)

- vode (potoci i bajer) bogate ribom

- blizina najpoznatijeg i najposjećenijeg svetišta u RH, Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke

- nezadovoljavajuća kvaliteta cestovne infrastrukture

- velike površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta te nekontrolirano pošumljavanje

- neiskorišteni prirodni potencijali u turističke svrhe

- nedovoljni ljudski resursi u samoj Općini za kvalitetan rad na razvoju Općine, kao i na praćenju istog

- kontinuirani pad u broju stanovnika unazad 50 godina i prisutan trend starenja stanovništva

- najviše nezaposlenih u dobnoj skupini mladih (20-34 godine) i ljudi srednje životne dobi (45-54 godine)

PRILIKE PRIJETNJE

- razvoj svijesti o očuvanju prirodnih vrijednosti i njihovo uključivanje u turističku ponudu Općine

- potencijal za razvoj poljoprivredne proizvodnje, s naglaskom na ekološku

- potencijal za razvoj ruralnog turizma te aktivnosti poput sportskog ribolova

- povezivanje poljoprivredne proizvodnje s razvojem turizma na području

- dostupnost EU fondova za sufinanciranje razvojnih projekata (poput infrastrukture)

- jačanje administrativnih kapaciteta Općine (novo zapošljavanje) za rad na razvoju Općine (pripremi projekata) i praćenju razvoja

- daljnje nekontrolirano pošumljavanje poljoprivrednih površina

- daljnji pad u broju stanovnika i starenje stanovništva

- odlazak mladog stanovništva s područja Općine

- nedovoljni ljudski resursi u samoj Općini za kvalitetan rad na pripremi i praćenju projekata


77

GOSPODARSTVO I TURIZAM

SNAGE SLABOSTI


- blizina većih gradova (tržište)

- brojni mikro i mali poduzetnici (46 pravnih osoba i 57 obrtnika)

- razvijena gospodarska zona, potpuno opremljena komunalnom infrastrukturom

- bogata kulturna baština

- Stari grad- Kaštel značajan dio turističke ponude Općine, ali i šire okolice

- postojeća cestovna infrastruktura u lošem stanju

- neka naselja i zaseoci su gotovo bez stanovnika i prometno su izolirana

- gospodarska zona nije popunjena

- mlado stanovništvo nezaposleno

- ne postoje udruženja poduzetnika

- nepostojanje jasno osmišljene turističke ponude Općine (Općine nije prepoznata kao jedna od turističkih destinacija Hrvatskog zagorja)

- prirodna i kulturna bogatstva nisu iskorištena kao atraktivna turistička ponuda

- brojne građevine tradicijskog graditeljstva propadaju

- nerazvijena turistička infrastruktura (nema smještajnih kapaciteta za turiste, ne postoje biciklističke i druge tematske staze i ceste i sl.)

PRILIKE PRIJETNJE

- poticati poduzetnike na korištenje EU fondova za potrebna ulaganja u proizvodnju, podizanje konkurentnosti, edukaciju i sl.,

- koristiti EU fondove za investiranje u izgradnju i obnovu osnovne infrastrukture (npr. cestovne) od strane Općine

- privući investitore (domaće i strane) i popuniti poduzetničke zone (u svrhu razvoja Općine i zapošljavanja stanovnika- revitalizacija slabo naseljenih zaseoka i naselja)

- udruživanje poduzetnika

- očuvanje i obnova (uređenje) kulturnih dobara i njihovo uključivanje u turističku ponudu Općine (uređenje Starog grada- Kaštela)

- očuvanje i poticanje obnove građevina tradicijske arhitekture (narodnog graditeljstva- izvornih drvenih kuća i

- odlazak mladih s područja Općine

- ponovni ulazak u recesiju

- pad kupovne moći i pad potrošnje

- nesklonost poduzimanju poslovnih rizika

- slaba konkurentnost na tržištu zbog neudruživanja

- nedovoljna informiranost o dostupnosti EU fondova za sufinanciranje investicija


78

mlinova)

- osmisliti cjelovitu turističku ponudu Općine i povezati je s turističkim atrakcijama okolnih JLS (poput Marije Bistrice i Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke) te se uključiti u zajedničku ponudu Hrvatskog zagorja

- povezivanje poljoprivrednih proizvođača s poduzetnicima u ugostiteljsko-turističkom sektoru (osmisliti karakterističnu zagorsku gastronomsku ponudu)

POLJOPRIVREDA

SNAGE SLABOSTI


- blizina većih gradova (tržište)

- bogati prirodni resursi

- značajne raspoložive poljoprivredne površine (poljoprivredno zemljište zauzima 63% površine Općine)

- postojeća cestovna infrastruktura u lošem stanju

- značajan dio poljoprivrednih površina nije u funkciji proizvodnje (oko 80%)

- nesređeni pravno-imovinski odnosi u pogledu vlasništva poljoprivrednog zemljišta

- mali broj PG-ova u sustavu potpore

- staračka domaćinstva

- usitnjenost poljoprivrednih parcela

- nedostatak vlastitih sredstava za financiranje investicija

PRILIKE PRIJETNJE

- poticati sređivanje pravno-imovinskih odnosa u pogledu vlasništva poljoprivrednog zemljišta

- razvoj poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda

- potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede

- povezivanje i udruživanje malih PG-ova, radi lakšeg pristupa tržištu

- korištenje EU fondova za daljnje investiranje, podizanje konkurentnosti, edukacije i sl.

- povezivanje poljoprivredne proizvodnje (i prerade) s razvojem turizma na području Općine


- pad kupovne moći i pad potrošnje

- ponovni ulazak u recesiju

- nesklonost poduzimanju poslovnih rizika

- slaba konkurentnost na tržištu zbog neudruživanja



79

KOMUNALNA I DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

SNAGE SLABOSTI

- razvijena mreža distribucije plina i vode

- izgrađena osnovna telekomunikacijska infrastruktura

- bogata društvena infrastruktura (domovi)

- brojne organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja

- iskustvo općinskih djelatnika u pripremi projekata

- postojeća lokalna cestovna infrastruktura u lošem stanju (npr. oko 70% nerazvrstanih cesta nije asfaltirano)

- županijska cesta u pravcu Sv. Ivan Zelina (2205) ne odgovara suvremenim potrebama (preuska i bez odgovarajuće rasvjete)

- željeznička pruga u lošem stanju

- nedostatak redovnih direktnih autobusnih linija prema većim gradovima u okolici (Zagrebu i Krapini)

- niskonaponska mreža većim dijelom nezadovoljavajućeg tehničkog stanja

- nepostojanje adekvatnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

- nepostojanje prostora za odlaganje otpada

- zbog konfiguracije terena, i pokrivenosti većeg dijela šumom, prijem signala s postojeća dva odašiljača nije kvalitetan na cjelokupnom području Općine

- neadekvatno uređen prostor tržnice

- premali kapacitet dvorane u sklopu Doma kulture za održavanje svih većih kulturnih, edukativnih i sl. zbivanja

- neuređeni društveni i vatrogasni domovi

- nedostatak uređenih sportskih terena

- neadekvatno uređena i opremljena sportska dvorana

- nedostatni kapacitet dječjeg vrtića

- nedovoljan angažman oko zaštite i održavanja kulturno-povijesnih građevina

- nedostatak sredstava Općine za ulaganja u infrastrukturu

PRILIKE PRIJETNJE

- korištenje raspoloživih EU sredstava za ulaganja u komunalnu i društvenu infrastrukturu

- stečeno iskustvo općinskih djelatnika


- zbog neadekvatne infrastrukture (odvodnje i pročišćavanja) moguća zagađenja okoliša, prirodnih resursa


80

usmjeriti u razvoj i praćenje novih projekta

- za organizaciju javnog autobusnog prijevoza povezati se s okolnim JLS-ovima

- propadanje građevina društvene namjene zbog neodržavanja


- nedovoljni ljudski resursi u samoj Općini za kvalitetan rad na razvoju Općine, kao i na praćenju istog

5. VIZIJA

Definiranjem vizije željelo se utvrditi kakvu se Općinu, ili stanje na području Općine,

očekuje/želi na kraju ovog programskog razdoblja, 2020. godine. Kao što je i sama KZŽ (u

Strategiji ruralnog razvoja 2011.-2013.) definirala viziju ruralnog razvoja županije:

„Županija s karakterom, poželjna destinacija za život, rad i odmor“, tako su i sami

stanovnici Općine vrlo slično definirali viziju svoje Općine, a prikupljeni su sljedeći

prijedlozi:

…

Temeljem prijedloga iz anketnih upitnika i rezultata rasprava s održanih radionica, djelatnici

tvrtke Centum percent d.o.o. su u suradnji s predstavnicima Općine formulirali viziju i

razvoja Općine:

VIZIJA:

6. RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Temeljem analize anketnih upitnika, tj. dobivenih rezultata ankete, izrađene analize stanja,

SWOT analize i utvrđene vizije, za rješavanje utvrđenih problema i razvoj područja Općine

utvrđeni su sljedeći razvojni ciljevi:

1. Podrška poduzetnicima u gospodarstvu

2. Poboljšanje kvalitete života, uz zaštitu okoliša i održivo upravljanje resursima

3. Socijalna uključenost i potpora zapošljavanju

Razvojni ciljevi definirani su na način da su jasni, realni i mjerljivi.


81

Kao što je Prostornim planom Općine utvrđeno, razvojni ciljevi su:

1. Razviti poljoprivredne djelatnosti uz očuvanje vrijednih poljoprivrednih površina

2. Razviti poduzetništvo razvojem gospodarskih zona

3. Održavati postojeće i planirati nove prometne koridore

4. Razviti i unaprijediti infrastukturne sustave

…

Izvješće o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš-sažetak?

7. FINANCIJSKI OKVIR

Osiguravanje financijskih sredstava, kao i praćenje njihova iskorištenja, jedan je od važnijih

aspekata provedbe Strategije. Osim definiranih razvojnih ciljeva i prioriteta, za svaku mjeru

tj. provedbu ove Strategije predviđeni su sljedeći mogući izvori financiranja:

1. Strukturni i investicijski fondovi EU

2. Državni proračun

3. Županijski proračun

4. Proračun Općine

Najznačajniji izvor financiranja projekata bit će strukturni i investicijski fondovi EU, dok će

se iz ostalih financirati oni projekti za koje neće postojati mogućnost sufinanciranja u okviru

EU fondova.

U ovom dijelu dokumenta nalazi se okvirni prikaz potrebnih sredstava za realizaciju

Strategije (temeljem projekata iz Baze u prilogu), razrađen po prioritetima i izvorima

financiranja.


82

Tablica: Financijski okvir provedbe Strategije

PRIORITET

Indikativan iznos potrebnih sredstava za realizaciju projekata (kn) prema izvoru financiranja

UKUPNO EU fondovi

Državni proračun

Županijski proračun

Općinski proračun

UKUPNO Izradio: Autor

Kao prvi korak u realizaciji Strategije i za dostizanje zadanih ciljeva napravljen je akcijski

plan provedbe projekata za prve tri godine razdoblja za koje je Strategija donesena (2015.-

2017.). Navedeni plan direktna je veza s planiranjem općinskog proračuna te je usklađen s

već donesenim Planom razvojnih programa Općine Konjščina od 2015. do 2017. godine

(Općinsko vijeće donijelo 18. prosinca 2014.).


83

Tablica: Akcijski plan za prve tri godine

PRIORITET OPIS ULAGANJA 2015. 2016. 2017. UKUPNO

Ulaganja u svrhu obavljanja poslova iz djelokruga Općine

Nabava uredske opreme i računalnih programa

24.000,00 28.000,00 30.000,00 82.000,00

Ulaganja u prostorno plansku dokumentaciju Općine

Izrada urbanističkog projekta uređenja naselja Konjščina

50.000,00 200.000,00 50.000,00 300.000,00

Ulaganja u infrastrukturu za razvoj gospodarstva

Ulaganje u kupnju zemljišta i izradu projektne dokumentacije za otvorenje poslovne zone

100.000,00 200.000,00 200.000,00 500.000,00

Ulaganja u turističku infrastrukturu

Kupnja zemljišta, izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova na obnovi i uređenju Starog grada-Kaštela

350.000,00 3.500.000,00 2.200.000,00 6.050.000,00

Ulaganja u komunalnu infrastrukturu

Izgradnja nogostupa uz ŽC 2205 150.000,00 130.500,00 200.000,00 480.500,00

Izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova na asfaltiranju nerazvrstanih cesta

500.000,00 600.000,00 600.000,00 1.700.000,00

Izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji i rekonstrukciji mreže javne rasvjete

150.000,00 150.000,00 100.000,00 400.000,00

Izvođenje radova na izgradnji vodovodne mreže

80.000,00 50.000,00 50.000,00 180.000,00

Izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji kanalizacije i odvodnje

290.000,00 75.000,00 100.000,00 465.000,00

Sanacija odlagališta komunalnog otpada u Tugonici

30.000,00 40.000,00 50.000,00 120.000,00

Izrada projektne dokumentacije uređenja tržnice

275.000,00 0,00 0,00 275.000,00

Ulaganje u kupnju zemljišta i radove na uređenju groblja

470.000,00 0,00 0,00 470.000,00

Ulaganja u društvenu infrastrukturu

Izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova na rekonstrukciji kinodvorane

120.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 3.120.000,00

Izvođenje radova na rekonstrukciji dječjeg vrtića

5.000.000,00 0,00 0,00 5.000.000,00

UKUPNO 7.589.000,00 6.473.500,00 5.080.000,00 19.142.500,00

Izvor: Plan razvojnih programa Općine Konjščina od 2015. do 2017. godine

Izvore financiranja i sredstva potrebna za realizaciju planiranih projekata Akcijskim planom

u prve tri godine provedbe Strategije Općina planira osigurati kako je prikazano niže u

tablici. Također, važno je za napomenuti da tijekom praćenja provedbe Strategije i dosizanja

njome zadanih razvojnih ciljeva, Akcijski plan se također prema potrebi treba prilagođavati.


84

Tablica: Izvori financiranja za provedbu Strategije tj. njenog Akcijskog plana za prve tri

godine

IZVOR FINANCIRANJA

2015. 2016. 2017. UKUPNO

EU fondovi 4.700.000,00 4.350.000,00 3.450.000,00 12.500.000,00

Državni proračun 1.005.000,00 780.000,00 300.000,00 2.085.000,00

Županijski proračun 50.000,00 100.000,00 100.000,00 250.000,00

Općinski proračun 1.834.000,00 1.243.500,00 1.230.000,00 4.307.500,00

UKUPNO 7.589.000,00 6.473.500,00 5.080.000,00 19.142.500,00

Izvor: Plan razvojnih programa Općine Konjščina od 2015. do 2017. godine

8. PLAN PROVEDBE I PRAĆENJE REALIZACIJE STRATEGIJE

Ovaj strateški dokument usklađen je sa Strategijom 2020 te je i usmjeren prema njenim

zadanim ciljevima (zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i učinkovito

korištenje energije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i socijalna uključenost) tj. usmjeren

je na ostvarivanje rezultata pametnog, održivog i uključivog rasta.

U planu provedbe Strategije naglasak je dan na dostizanje maksimalnog učinka financiranja

projekata iz strukturnih i investicijskih EU fondova, a naglasak u procesu izrade Strategije

stavljen je prije svega na partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora te na suradnju svih

sudionika tj. stanovnika. Stoga se posebno vodilo računa o prijedlozima i mišljenju lokalnog

stanovništva i predstavnika svih sektora prikupljenih putem direktnih razgovora i javnih

rasprava na radionicama. Ovakvim pristupom stvorilo se partnerstvo stanovnika koje će

pridonijeti zajednički utvrđenim ciljevima, prioritetima i mjerama i koje će osigurati

kvalitetnu provedbu Strategije.

Strategija razvoja Općine Konjščina usvojena je od strane Općinskog Vijeća. No, usvajanje

konačnog teksta Strategije ne znači i kraj procesa, slijedi praćenje zacrtanih ciljeva. Kako je

Strategija „živi dokument“, nakon njezina usvajanja potrebno je kontinuirano pratiti

provođenje mjera i povremeno održavati konzultacije sa svim relevantnim subjektima te

utvrditi koliko se promijenilo stanje u okruženju, postoje li novi izazovi, ostvaruju li se

uspješno ciljevi, ili je potrebno mijenjati određene mjere i prioritete. U skladu sa

zaključcima o aktualnom stanju, Strategiju je potrebno izmijeniti i/ili dopuniti.


85

Za praćenje provedbe Strategije razvoja zadužena je Općina i to da koordinira, prikuplja,

obrađuje, analizira i pohranjuje informacije, podatke i pokazatelje. Ukoliko su sve potrebne

aktivnosti provedene, nužno je utvrditi da li su, i koliko, mjere pridonijele zacrtanim

ciljevima. Realizacija ciljeva ocijenit će se kroz usporedbu očekivanih i ostvarenih rezultata.

Također, da bi se došlo do informacije o učinkovitosti Strategije, potrebno je tijekom

trajanja razdoblja Strategije anketirati stanovnike o njihovoj percepciji učinkovitosti,

obzirom da su stanovnici Općine i krajnji korisnici većine mjera.

Također, svi zainteresirani stanovnici tj. subjekti s područja Općine bili su do finalizacije

ovog dokumenta u mogućnosti prijaviti svoje prijedloge projekata, a koje u ovom razdoblju

planiraju realizirati. Prikupljeni prijedlozi projekata postali su sastavni dio ove Strategije i

uvršteni su u Bazu projekata (Prilog 1). Analizom razvojnih mjera prikupljena su xx

razvojna projekta, ukupne vrijednosti xx kn.

Bazu projekata potrebno je, također, redovito pratiti i u njoj navedene informacije zanavljati,

a posebno se to odnosi na informacije o fazi spremnosti projekta te eventualnoj izmjeni

procijenjene indikativne vrijednosti projekta. Kontinuiranom evaluacijom projekata,

također, utvrđivat će se i potreba o izmjeni i nadopuni prioriteta i mjera. Projektne

prijedloge koji će pristizati nakon usvajanja ovog dokumenta Općina će uvoditi u Bazu, i

sukladno prioritetima, donosit će odluke o izmjeni i/ili dopuni Baze tj. Strategije.

Nadalje, potrebno je provesti ex-post (naknadno) vrednovanje Strategije u prvoj polovici

2020. godine, što će omogućiti da se rezultati vrednovanja uzmu u obzir pri izradi sljedeće

Strategije, za razdoblje 2021. – 2028.

86

PRILOZI

PRILOG 1: Baza projekata

Red. br.

Naziv i opis projekta

Procijenjena indikativna vrijednost

projekta (kn)

Faza spremnosti projekta

Planirani period provedbe

(neposredna realizacija, srednjeročno razdoblje, dugoročno razdoblje)

Izvor financiranja

Predviđeni nositelj projekta

1. Rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) i opremanje dječjeg vrtića- uz uređenje okoliša i dječjeg igrališta

8.000.000,00 6.130.941,88 500.000,00

1.500.000,00 ???

Ishođena građevinska dozvola (01.12.2014.). Troškovnici

2015.-2016. EPFRR

Općina Konjščina

2. Izgradnja tržnice i Trga Konjščina 3.000.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00

Izrada Glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole u tijeku.

2017. EPFRR Komunalac Konjščina doo

3. Rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) i opremanje Doma kulture KIC

3.500.000,00 Izrada Glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole u tijeku.

2016. EPFRR Općina Konjščina

4.

Projekt uređenja STAROG GRADA „Kaštel Konjski Konjščina“. Faze projekta:

1. Uređenje Kaštela i okoliša 2. Izgradnja i opremanje sportskih

terena 3. Izgradnja i opremanje smještajno

turističkih terena/objekata 4. Izgradnja i opremanje etno selo

75.000.000,00

Ishođena lokacijska dozvola za cjelokupni projekt ili 1. fazu? Izrada Glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole za 1. fazu u tijeku.

2016.- 2018. EFRR

Općina Konjščina

5. Rekonstrukcija i opremanje Galerije KONJŠČINA

1.500.000,00 Izrada Glavnog projekta u tijeku.

2016.

EPFRR Ministarstvo

kulture Ministarstvo

turizma

Općina Konjščina i/ili privatni poduzetnik

6. Rekonstrukcija i opremanje objekta vatrogasnog doma Galovec - Krapina Selo (s uređenjem staračkog doma)

3.000.000,00 ? 2017.-? EPFRR Privatni

investitor


7. Rekonstrukcija i opremanje vatrogasnih domova u naseljima Konjščina, Gornja Konjščina i Jertovec

1.000.000,00 ? 2019.-2020. EPFRR Privatni

investitor



87

8. Rekonstrukcija i opremanje društvenih domova u naseljima Bočadir, Turnišće, Klimen, Kosovečko, Sušobreg i Pešćeno

? ? ? EPFRR Privatni

investitor


9.

Rekonstrukcija i opremanje nerazvrstane ceste:

1. Ulice u Konjščini, nastavak Ivice Gluhaka-Matije Gupca- povezivanje s dječjim vrtićem

2. Vočarske ulice

1.000.000,00

1. Ishođena građevinska dozvola i proveden postupak javne nabave. 2. Izrada projektne dokumentacije u tijeku.

2016.- ?

EPFRR, EFRR,

Ministarstvo koje?, KZŽ

?

10. Rekonstrukcija i opremanje ostalih nerazvrstanih cesta na području Općine

6.000.000,00 Izrada projektne dokumentacije u tijeku.

? EPFRR, ? ?

11. Rekonstrukcija javne rasvjete uz državnu, županijske i lokalne ceste Općine

1.500.000,00 Ukupno za sve

ceste ili samo dio za lokalne ceste

Općine?

Izrada Master plana za državne i županijske ceste u izradi. Izrada projektne dokumentacije za lokalne ceste u tijeku.

? FZOiEU

KZŽ, Općina konjščina

12. Izgradnja i opremanje kamp naselja sa sportskim ribolovom na lokaciji Bajeri Konjščnina

4.000.000,00 Izrađeno idejno rješenje. Riješeni pravno-imovinski odnosi.

? EPFRR ?

13.

Povezivanje povijesno-kulturnih i sportskih destinacija Općine u jedinstvenu turističku ponudu Stari grad sa svim predviđenim sadržajima, Bajeri, zemljeni most – sa Svetištem Majke Božje Bistričke…

Šta točno bi bila investicija- izgradnja staze? Izrada turističke mape područja ili raznih promotivnih materijala i sl.?

500.000,00

? ? ? ?

14. Izgradnja i opremanje toplane-energane u Poduzetničkoj zoni Jertovec

koliko od ukupno 260.000.000,00?

? ? ? ?

15. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta u Poduzetničkoj zoni?


? ? ? ?


88

16. Izgradnja i opremanje pogona za preradu voća i/ili povrća u Poduzetničkoj zoni ?


? ? ? ?

17. Izgradnja i opremanje sportske dvorane

3.000.000,00 Riješeni pravno-imovinski odnosi. Projekt u fazi ideje.

? EPFRR, EFRR

Općina Konjščina, Osnovna škola,

Srednja škola, KZŽ

18.

Izrada strateških dokumenata (poput Strategije turizma, Strategije ruralnog razvoja/poljoprivrede, PPO, detaljnog urbanističkog i dr. planova

700.000.00

? ? ? ?

89

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONJŠČINA 2015.-2020.konjscina.hr/.../strategija_razvoja/radna_verzija_strategije_razvoja.pdf · Osim sredstava vlastitog proračuna, za sufinanciranje