If you can't read please download the document
Upload
happy
View
99
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
OSNOVNA ŠKOLA KONJŠČINA Pristup učenicima s individualiziranim pristupom u radu. Maja Makopek- Pušec, mag. logopedije Konjščina, 3. veljače 2014. ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNOJ ŠKOLI čl.62. Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su: - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
OSNOVNA KOLA KONJINA
Pristup uenicima s individualiziranim pristupom u radu
Maja Makopek- Puec, mag. logopedije
Konjina, 3. veljae 2014.
ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNOJ KOLIl.62
Uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su:
UENICI S TEKOAMA DAROVITI UENICI
UENICI S TEKOAMAUenici s tekoama u razvojuOteenje vida i sluha Poremeaji govorno-glasovne komunikacijeSpecifine tekoe u uenjuTjelesni invaliditetIntelektualno zaostajanjePoremeaji u ponaanjuAutizamTekoe u psihofizikom razvoju
Uenici s tekoama u uenju, problemima u ponaanju I emocionalnim problemima
Uenici s tekoama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim I kulturnim imbenicima
OBLICI KOLOVANJA U REDOVNOJ OSNOVNOJ KOLIIndividualizirani pristup u radu
Prilagoeni program
Djelomina integracija
Posebno razredno odjeljenje
INDIVIDUALIZIRANI PRISTUP U RADU
Namijenjen je uenicima s:
Disleksijom
Disgrafijom
Diskalkulijom
Hiperaktivnim sindromom
Jezinim tekoama
Oteenjem vida i sluha
Tjelesno invalidnim osobama
Djeci s kombiniranim tekoama
PRILAGOENI PROGRAM
Za uenike sa smanjenim intelektualnim sposobnostima
Iznimno za uenike s tekom pedagokom zaputenosti ili socijalno depriviranim koji nisu u stanju pratiti redovni nastavni plan i program
Daje se samo za predmete u kojima uenik ne moe savladati minimum redovnog programa razreda koji polazi
SPECIFINE TEKOE U UENJU
DISLEKSIJATemeljne tekoe:
Tekoe u fonolokoj obradi
Radna memorija
Vizualna percepcija
Tekoe u sekvencioniranju
SIMPTOMATOLOGIJAZamjena vizualno slinih slova (p, b, d;m-n...)Zamjena fonetski slinih slova (t-d, g-k, s-z)Zamjene slogova (on-no, od-do)Zamjene rijei (prizemna soba- prizemna osoba, pojedini ljudi-pojedeni ljudi)Dodavanje slova i slogova (brada- barada)Ponavljanje dijelova rijei (bananana)Tekoe u praenju slogovnog ili brojanog niza (slap-salp, 12-21)Tekoe u smjeru itanjaVraanje na ve proitani redakNerazumijevanje proitanogitanje napametSporo itanje
Zato je pojedinim uenicima teko itati?!
Zato je pojedinim uenicima teko itati?!
Zato je pojedinim uenicima teko itati?!
Efekt ispranosti
Zato je pojedinim uenicima teko itati?!
Efekt vrtloga
Zato je pojedinim uenicima teko itati?!Efekt vrtloga
etrdeset moguih dislektiarevihvarijacija rijei CAT (maka)
DISGRAFIJA OPTIKA DISGRAFIJAZamjena vizualno slinih slova
Izostavljanje pojedinih elemenata pri pisanju slova
Zrcalno pisanje
FONOLOKA DISGRAFIJAUzrokovana tekoama u izgovoru i nedovoljnom razvijenom slunom razlikovanju glasova
Dijete pie onako kako govori
DISGRAFIJAJEZINA DISGRAFIJATee uoavaju granice meu rijeima
Oteano povezivanje rijei u cjelinu
Pogreke u tvorbi rijei
Potekoe gramatikog oblikovanja rijeiMOTORIKA DISGRAFIJATekoe u automatiziranju pokreta pisanja
Sporiji prelazak s jednog oblika na drugi
Ubrzavanje tempa pisanja- izostavljanje i deformiranje oblika slova
KAKO PRISTUPITI UENICIMA S DISLEKSIJOM I DISGRAFIJOM?
Koristiti puno vizualnih podraaja
Prilagoditi tekst- prored, upotrebljavati podebljana, a izbjegavati kosa slova (italic) i podcrtani tekst, poveati razmak
Retke poravnavati samo na lijevoj strani
Naglasiti ono to e se u lekciji uiti i zavriti lekciju saetim prikazom onog to se nauilo
Prilagoavanje razumljivosti- uporaba jasnih, razumljivih i jednostavnih reenica s objanjavanjem novih rijei
Podjela gradiva na manje cjeline
Greke tipa disleksije ne ocjenjivati
Izbjegavati tekstove s dugakim, vieslonim i zavisnosloenim reenicama, posebno u inverziji
Ne ocjenjivati urednost i tonost rukopisa
DISKALKULIJAOsnovne pogreke (7x8=63)
Upotreba sustavnog, ali pogrenog postupka (12x5=105)
Nepravilan izbor operacije (2x4=6)
Nepravilno zamjenjivanje (35-17=22)
Pogreno koritenje pravila
Pogreke prilikom raunanja s 0 (3x0=3)Zamjena brojeva u itanju i pisanju te na kalkulatoru
Ponavljanje broja ili radnji vie puta tamo gdje nije prikladno
Zrcalno okretanje znamenki
Usporenost, ak i u osnovnom raunanju
Pogreno prepoznavanje znakova
KAKO PRISTUPITI UENICIMA S DISKALKULIJOM?
Prilagoavanje sredstava predoavanja- slike te uvijek zapoeti od konkretnog
Prilagoavanje teksta- vei font, razmak, jasno vidljiva slova, brojevi i znakovi, isticanje matematikih znakova i simbola
Detaljno pojanjavanje apstraktnih pojmova, osobito matematikih
Provjeriti je li uenik razumio i dekodirao ispravno znakove
Detaljno i razumljivo davanje uputa za rad- upute napisati redoslijedno te ih proitati naglas
Prilagoavanje razumljivosti- uporaba jasnih, razumljivih i jednostavnih reenica s objanjavanjem novih rijei
JEZINE TEKOESlabiji osjeaj za rimu i ritamSlabo razvijena fonoloka svjesnostPogreke sronosti (lijepa auto, dva make)Preuju rijei koje nemaju jasno znaenje (prijedlozi, veznici, brojevi, pomoni glagoli)Potekoe pri razumijevanju i proizvodnji sloenih reenicaIzraene su potekoe u razumijevanju matematikog jezikaPotekoe u postavljanju pitanja i odgovaranju na njihSiromaniji rjenikOteano razumijevanje vremensko-prostornih odnosaJezik shvaaju doslovno (baciti oko)Ne dre se teme razgovoraUkljuuju nevane detaljeIzraene potekoe u pisanju sastavaka koje se oituju teim jezinim oblikovanjem misli u sastavkuKasne u vjetini pripovijedanja
JA VOLJETI II U KOLA.
KAKO PRISTUPITI UENICIMA S JEZINIM TEKOAMA?
Upotrebljavati jednostavne i jasne reenice
U tekstu istaknuti rijei koje nemaju jasno znaenje (prijedlozi, veznici, brojevi, pomoni glagoli)
Objasniti znaenje apstraktnih i manje poznatih pojmova
Upute za rad jezino prilagoditi tekoi djeteta
Savjetovati uenika i pomoi mu pri oblikovanju sastavka
Ne zahtijevati od uenika da proizvodi i razumije sloene jezine strukture i reenice ve mu ih pojasniti na primjeren nain
POREMEAJ PANJE I HIPERAKTIVNOSTI
TEMELJNI SIMPTOMI nepanja, hiperaktivnost i impulzivnost
Dijete nije sposobno zadrati koncentraciju i panju dovoljno dugo kako bi moglo nauiti ono to je potrebnoDijete teko ui te zbog toga moe imati potekoa s akademskim uspjehom, ali i usvajanjem praktinih i motorikih vjetina (npr. vonja biciklom, plivanje)Dijete je manje osjetljivo na socijalne pohvale i kritike
KOMORBIDITETCohen, Tannock, 2000.prkosljivost 35 - 50%poremeaj ponaanja 25%separacioni strahovi 25%depresivnost 15%poremeaj govora 15 - 75%smetnje uenja 15 - 40%
KAKO PRISTUPITI UENICIMA S ADHD-om?
ee postavljanje potpitanja tijekom sata
Prilagoavanje sredstava predoavanja- vizualno, taktilno
Uvoenje u postupak- korak po korak
Saimanje teksta- izdvajanjem bitnih odrednica
Prilagoavanje razumljivosti- uporaba jasnih, razumljivih i jednostavnih reenica s objanjavanjem novih rijei
Uestalo provjeravati razumije li uenik nastavne sadraje Pohvaljivati i poticati za uloeni trud i motivaciju, davati pozitivnu povratnu informaciju
Jasno i razumljivo davati upute
Govorno usmjeravanje panje
ASPERGEROV SINDROMTekoe u uspostavljanju interakcije s vrnjacima
Socijalno i emocionalno neprimjereno ponaanje
Ograniena uporaba gesti
Nezgrapan govor tijela
Nespretni i loe koordinirani pokreti
Ograniena mimika
Nisu svjesni nepisanih pravila ponaanja
Kada im se pravila objasne, rigidno ih primjenjuju
Doimaju se nepristojnima (a da to nisu)
ASPERGEROV SINDROMNe razumiju uinak svog ponaanja na druge ljude
Intenzivna zaokupljenost odreenim temama
Davanje nebitnih komentara
Upadanje u rije
Ne razumiju metafore i prenesena znaenja ili igre rijeima
Ne razumiju pravila djejih igara
Ne razumiju komentare i zadirkivanje
Reenice su esto vrlo dotjerane, prepune detalja, djeluju neprirodno precizno, knjievno
KAKO PRISTUPITI UENICIMA S ASPERGEROVIM SINDROMOM?
ASPERGEROV SINDROMPoduavati ga nepismenim pravilima ponaanja
Objasniti ale i metafore
Poticati ga na socijalnu interakciju s drugim uenicima
Raditi na to boljem prihvaanju u razredu
Pri davanju pojedinih pravila jasno i razumljivo navesti mogua odstupanja od istih
Izbjegavati neprestano upozoravanje na kontakt oima
Provjeravati je li uenik dobro zapisao domau zadau
OVIM UENICIMA OBAVEZNO:Produljiti vrijeme ispitivanja (provjeravanje pravopisa- produljenje vremena i do 50 %)
Preferirati usmeno nad pismenim ispitivanjem
Razdijeliti gradivo na manje cjeline
GRANINO INTELEKTUALNO FUNKCIONIRANJEZnaajno slabiji kapacitet kratkotrajnog pamenja
Usporeni razvoj jezika s moguim blagim artikulacijskim smetnjama
Tekoe u nalaenju rijei, struktuiranju reenica i opisivanju apstraktnih pojmova
Mogu itati, pisati i raunati, ali ne razumiju sloenije strukture
Razmiljanje o konkretnim situacijama
Nezrelije reakcije i ponaanja
KAKO PRISTUPITI UENICIMA S GRANINIM INTELEKTUALNIM FUNKCIONIRANJEM?
Smanjiti opseg kolskog gradiva
Reducirati kljune pojmove, izbjegavati detalje
Pripremanje saetaka pojedinog gradiva
Predoavanje i rad s konkretima
Vizualno predoavati kolsko gradivo
Izraavati se jednostavnijim reenicama
Razdijeliti reducirano kolsko gradivo na manje cjeline
Smanjiti broj zadataka pri ispitivanju
Produljiti vrijeme ispitivanja
Dozvoliti koritenje brojevne crte, tablice mnoenja i dijeljenja te kalkulatora
Ara vaig a dir-te alguna cosa sobre la Repblica de Nauru. La Repblica de Nauru s un pas insular en l'Oce Pacfic. Tamb es coneix com l'Illa agradable. Aquest s el tercer de la superfcie i el segon pas ms petit ms poblada del mn. Desprs de la superfcie s ms petita que l'illa de Mare. s l'nic pas al mn sense capital. Noms hi ha dos hotels. Anualment s visitat dos-cents turistes. Ats que l'animal t la majoria dels insectes, les aus marines, els gats, els gossos i els porcs. Hi ha palmeres, figueres i els hibiscus.
Teraz vm poviem nieo o republike Nauru. Republika Nauru je ostrovn tt v Tichom ocene. To je tie znme ako Pleasant Island. Jedn sa o tretiu povrchu a druh najudnatej najmenie krajiny na svete. Po povrchu menej ako na ostrove Vir. Je to jedin krajina na svete, bez kapitlu. Existuj iba dva hotely. Rone ich navtvi dvesto turistov. Vzhadom k tomu, zviera m najviac hmyz, morsk vtky, maky, psy a opan. Je tu palmy, figovnky a ibitek.
Teraz vm poviem nieo o republike Nauru. (Sada u vam ispriati neto o REPUBLICI NAURU).
Republika Nauru je ostrovn tt v Tichom ocene. (Republika Nauru je otona drava u Tihom oceanu ).
To je tie znme ako Pleasant Island. (Poznata je i pod nazivom Ugodni Otok).
Jedn sa o tretiu povrchu a druh najudnatej najmenie krajiny na svete. (To je 3. povrinom te 2. po broju stanovnika NAJMANJA zemlja na svijetu).
Po povrchu menej ako na ostrove Vir.(Po povrini je manja od otoka Vira).
Je to jedin krajina na svete, bez kapitlu.(Jedina je zemlja svijeta BEZ GLAVNOG GRADA).
Existuj iba dva hotely. (Ima samo 2 hotela).
Rone ich navtvi dvesto turistov. (Godinje ju posjeuje 200 turista).
Vzhadom k tomu, zviera m najviac hmyz, morsk vtky, maky, psy a opan. (Od ivotinja ima najvie KUKACA, MORSKIH
PTICA, MAAKA, PASA
I SVINJA ).
Je tu palmy, figovnky a ibitek.(Tamo rastu PALME , smokve i hibiskusi ).
Ara vaig a dir-te alguna cosa sobre la Repblica de Nauru. (Sada u vam ispriati neto o REPUBLICI NAURU.)
La Repblica de Nauru s un pas insular en l'Oce Pacfic. (Republika Nauru smjetena je u TIHOM OCEANU ). . Aquest s el tercer de la superfcie i el segon pas ms petit mspoblada del mn.(To je 3. povrinom te 2. po broju stanovnika NAJMANJA ZEMLJA na svijetu.)
Je to jedin krajina na svete, bez kapitlu.(Jedina je zemlja svijeta BEZ GLAVNOG GRADA). Ats que l'animal t la majoria dels insectes, les aus marines, els gats, els gossos i els porcs.(Od ivotinja ima najvie KUKACA , PASA i MAAKA ).
Hi ha palmeres, figueres i els hibiscus.(Tamo rastu PALME ).
INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO- OBRAZOVNI PROGRAM
IME I PREZIME UENIKA:
RAZRED:
KOLSKA GODINA: 2013./2014.
NASTAVNI PREDMET:
IME I PREZIME UITELJA:
PREPORUKE ZA RAD:maksimalno koristiti metodu demonstracije, crtanja i praktinog rada, usmjeravanjem na ono to je bitno u pojedinoj fazi obradeza samostalne pismene radove dati kompozicijske smjernice, podsjetiti na pravopisna pravila i izbjegavanje najeih pogreakane ocjenjivati urednost i tonost rukopisaprovjeravati je li je uenik dobro shvatio upute za rad, dodatno ih pojanjavati i pojednostavljivatipohvaljivati i poticati za uloeni trud i motivaciju, davati pozitivnu povratnu informacijupostavljati male ciljeve - korak po korak te izbjegavati velike tekstualne cjeline (tekst podijeliti u krae odlomke)upotrebljavati podebljana (bold) ili istaknuta (highlighted) slova, izbjegavati kosa slova (italic) i podcrtani tekstpoveati razmak izmeu slova i redaka i odvajati redove dvostrukim razmakomretke poravnavati na lijevoj strani, izbjegavati obostrano poravnanje izbjegavati podcrtavanje naslova ili nizova rijei, to moe uzrokovati vizualno spajanje rijeirazdijelili tekst u manje cjeline i organizirati ga u natuknicama ili pomou numerikoga nabrajanja u odvojenim redcima, a ne u kontinuiranom nizuizbjegavati tekstove s dugakim, vieslonim i zavisnosloenim reenicama, posebno u inverziji (skratiti, razlomiti i semantiki pojednostaviti reenice)dati prednost eim usmenim oblicima u pouavanju i provjeravanju znanjau udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna - reenica, pravilo, primjer, slika, postupakpojasniti pjesnike slike i figure u tekstovima teke za razumijevanjepoveati font slova kod tekstova za itanje s razumijevanjem i ispitnih materijalane tjerati uenika da glasno ita pred svima u razredu, ako to sam ne eliprilagoditi koliinu i sloenost sadraja i t a l a k i m sposobnostima djeteta
IZVJEE O OSTVARENIM REZULTATIMA NA KRAJU KOLSKE GODINE:_________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Potpis uitelja:__________________________________________
U Konjini, ____ lipnja, 2014.
I ZA KRAJ
Ako ovjeku da ribu, nahranit e ga za jedan dan. Ako ga naui uloviti ribu, nahranit e ga za cijeli ivot.
(Kineska poslovica)
HVALA VAM NA PANJI!