OSNOVNA ŠKOLA KONJŠČINA Pristup učenicima s individualiziranim pristupom u radu

  • Upload
    happy

  • View
    99

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

OSNOVNA ŠKOLA KONJŠČINA Pristup učenicima s individualiziranim pristupom u radu. Maja Makopek- Pušec, mag. logopedije Konjščina, 3. veljače 2014. ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNOJ ŠKOLI čl.62. Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su: - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

  • OSNOVNA KOLA KONJINA

    Pristup uenicima s individualiziranim pristupom u radu

    Maja Makopek- Puec, mag. logopedije

    Konjina, 3. veljae 2014.

  • ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNOJ KOLIl.62

    Uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su:

    UENICI S TEKOAMA DAROVITI UENICI

  • UENICI S TEKOAMAUenici s tekoama u razvojuOteenje vida i sluha Poremeaji govorno-glasovne komunikacijeSpecifine tekoe u uenjuTjelesni invaliditetIntelektualno zaostajanjePoremeaji u ponaanjuAutizamTekoe u psihofizikom razvoju

    Uenici s tekoama u uenju, problemima u ponaanju I emocionalnim problemima

    Uenici s tekoama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim I kulturnim imbenicima

  • OBLICI KOLOVANJA U REDOVNOJ OSNOVNOJ KOLIIndividualizirani pristup u radu

    Prilagoeni program

    Djelomina integracija

    Posebno razredno odjeljenje

  • INDIVIDUALIZIRANI PRISTUP U RADU

    Namijenjen je uenicima s:

    Disleksijom

    Disgrafijom

    Diskalkulijom

    Hiperaktivnim sindromom

    Jezinim tekoama

    Oteenjem vida i sluha

    Tjelesno invalidnim osobama

    Djeci s kombiniranim tekoama

  • PRILAGOENI PROGRAM

    Za uenike sa smanjenim intelektualnim sposobnostima

    Iznimno za uenike s tekom pedagokom zaputenosti ili socijalno depriviranim koji nisu u stanju pratiti redovni nastavni plan i program

    Daje se samo za predmete u kojima uenik ne moe savladati minimum redovnog programa razreda koji polazi

  • SPECIFINE TEKOE U UENJU

  • DISLEKSIJATemeljne tekoe:

    Tekoe u fonolokoj obradi

    Radna memorija

    Vizualna percepcija

    Tekoe u sekvencioniranju

  • SIMPTOMATOLOGIJAZamjena vizualno slinih slova (p, b, d;m-n...)Zamjena fonetski slinih slova (t-d, g-k, s-z)Zamjene slogova (on-no, od-do)Zamjene rijei (prizemna soba- prizemna osoba, pojedini ljudi-pojedeni ljudi)Dodavanje slova i slogova (brada- barada)Ponavljanje dijelova rijei (bananana)Tekoe u praenju slogovnog ili brojanog niza (slap-salp, 12-21)Tekoe u smjeru itanjaVraanje na ve proitani redakNerazumijevanje proitanogitanje napametSporo itanje

  • Zato je pojedinim uenicima teko itati?!

  • Zato je pojedinim uenicima teko itati?!

  • Zato je pojedinim uenicima teko itati?!

    Efekt ispranosti

  • Zato je pojedinim uenicima teko itati?!

    Efekt vrtloga

  • Zato je pojedinim uenicima teko itati?!Efekt vrtloga

  • etrdeset moguih dislektiarevihvarijacija rijei CAT (maka)

  • DISGRAFIJA OPTIKA DISGRAFIJAZamjena vizualno slinih slova

    Izostavljanje pojedinih elemenata pri pisanju slova

    Zrcalno pisanje

    FONOLOKA DISGRAFIJAUzrokovana tekoama u izgovoru i nedovoljnom razvijenom slunom razlikovanju glasova

    Dijete pie onako kako govori

  • DISGRAFIJAJEZINA DISGRAFIJATee uoavaju granice meu rijeima

    Oteano povezivanje rijei u cjelinu

    Pogreke u tvorbi rijei

    Potekoe gramatikog oblikovanja rijeiMOTORIKA DISGRAFIJATekoe u automatiziranju pokreta pisanja

    Sporiji prelazak s jednog oblika na drugi

    Ubrzavanje tempa pisanja- izostavljanje i deformiranje oblika slova

  • KAKO PRISTUPITI UENICIMA S DISLEKSIJOM I DISGRAFIJOM?

  • Koristiti puno vizualnih podraaja

    Prilagoditi tekst- prored, upotrebljavati podebljana, a izbjegavati kosa slova (italic) i podcrtani tekst, poveati razmak

    Retke poravnavati samo na lijevoj strani

    Naglasiti ono to e se u lekciji uiti i zavriti lekciju saetim prikazom onog to se nauilo

    Prilagoavanje razumljivosti- uporaba jasnih, razumljivih i jednostavnih reenica s objanjavanjem novih rijei

    Podjela gradiva na manje cjeline

    Greke tipa disleksije ne ocjenjivati

    Izbjegavati tekstove s dugakim, vieslonim i zavisnosloenim reenicama, posebno u inverziji

    Ne ocjenjivati urednost i tonost rukopisa

  • DISKALKULIJAOsnovne pogreke (7x8=63)

    Upotreba sustavnog, ali pogrenog postupka (12x5=105)

    Nepravilan izbor operacije (2x4=6)

    Nepravilno zamjenjivanje (35-17=22)

    Pogreno koritenje pravila

    Pogreke prilikom raunanja s 0 (3x0=3)Zamjena brojeva u itanju i pisanju te na kalkulatoru

    Ponavljanje broja ili radnji vie puta tamo gdje nije prikladno

    Zrcalno okretanje znamenki

    Usporenost, ak i u osnovnom raunanju

    Pogreno prepoznavanje znakova

  • KAKO PRISTUPITI UENICIMA S DISKALKULIJOM?

  • Prilagoavanje sredstava predoavanja- slike te uvijek zapoeti od konkretnog

    Prilagoavanje teksta- vei font, razmak, jasno vidljiva slova, brojevi i znakovi, isticanje matematikih znakova i simbola

    Detaljno pojanjavanje apstraktnih pojmova, osobito matematikih

    Provjeriti je li uenik razumio i dekodirao ispravno znakove

    Detaljno i razumljivo davanje uputa za rad- upute napisati redoslijedno te ih proitati naglas

    Prilagoavanje razumljivosti- uporaba jasnih, razumljivih i jednostavnih reenica s objanjavanjem novih rijei

  • JEZINE TEKOESlabiji osjeaj za rimu i ritamSlabo razvijena fonoloka svjesnostPogreke sronosti (lijepa auto, dva make)Preuju rijei koje nemaju jasno znaenje (prijedlozi, veznici, brojevi, pomoni glagoli)Potekoe pri razumijevanju i proizvodnji sloenih reenicaIzraene su potekoe u razumijevanju matematikog jezikaPotekoe u postavljanju pitanja i odgovaranju na njihSiromaniji rjenikOteano razumijevanje vremensko-prostornih odnosaJezik shvaaju doslovno (baciti oko)Ne dre se teme razgovoraUkljuuju nevane detaljeIzraene potekoe u pisanju sastavaka koje se oituju teim jezinim oblikovanjem misli u sastavkuKasne u vjetini pripovijedanja

    JA VOLJETI II U KOLA.

  • KAKO PRISTUPITI UENICIMA S JEZINIM TEKOAMA?

  • Upotrebljavati jednostavne i jasne reenice

    U tekstu istaknuti rijei koje nemaju jasno znaenje (prijedlozi, veznici, brojevi, pomoni glagoli)

    Objasniti znaenje apstraktnih i manje poznatih pojmova

    Upute za rad jezino prilagoditi tekoi djeteta

    Savjetovati uenika i pomoi mu pri oblikovanju sastavka

    Ne zahtijevati od uenika da proizvodi i razumije sloene jezine strukture i reenice ve mu ih pojasniti na primjeren nain

  • POREMEAJ PANJE I HIPERAKTIVNOSTI

    TEMELJNI SIMPTOMI nepanja, hiperaktivnost i impulzivnost

    Dijete nije sposobno zadrati koncentraciju i panju dovoljno dugo kako bi moglo nauiti ono to je potrebnoDijete teko ui te zbog toga moe imati potekoa s akademskim uspjehom, ali i usvajanjem praktinih i motorikih vjetina (npr. vonja biciklom, plivanje)Dijete je manje osjetljivo na socijalne pohvale i kritike

  • KOMORBIDITETCohen, Tannock, 2000.prkosljivost 35 - 50%poremeaj ponaanja 25%separacioni strahovi 25%depresivnost 15%poremeaj govora 15 - 75%smetnje uenja 15 - 40%

  • KAKO PRISTUPITI UENICIMA S ADHD-om?

  • ee postavljanje potpitanja tijekom sata

    Prilagoavanje sredstava predoavanja- vizualno, taktilno

    Uvoenje u postupak- korak po korak

    Saimanje teksta- izdvajanjem bitnih odrednica

    Prilagoavanje razumljivosti- uporaba jasnih, razumljivih i jednostavnih reenica s objanjavanjem novih rijei

    Uestalo provjeravati razumije li uenik nastavne sadraje Pohvaljivati i poticati za uloeni trud i motivaciju, davati pozitivnu povratnu informaciju

    Jasno i razumljivo davati upute

    Govorno usmjeravanje panje

  • ASPERGEROV SINDROMTekoe u uspostavljanju interakcije s vrnjacima

    Socijalno i emocionalno neprimjereno ponaanje

    Ograniena uporaba gesti

    Nezgrapan govor tijela

    Nespretni i loe koordinirani pokreti

    Ograniena mimika

    Nisu svjesni nepisanih pravila ponaanja

    Kada im se pravila objasne, rigidno ih primjenjuju

    Doimaju se nepristojnima (a da to nisu)

  • ASPERGEROV SINDROMNe razumiju uinak svog ponaanja na druge ljude

    Intenzivna zaokupljenost odreenim temama

    Davanje nebitnih komentara

    Upadanje u rije

    Ne razumiju metafore i prenesena znaenja ili igre rijeima

    Ne razumiju pravila djejih igara

    Ne razumiju komentare i zadirkivanje

    Reenice su esto vrlo dotjerane, prepune detalja, djeluju neprirodno precizno, knjievno

  • KAKO PRISTUPITI UENICIMA S ASPERGEROVIM SINDROMOM?

  • ASPERGEROV SINDROMPoduavati ga nepismenim pravilima ponaanja

    Objasniti ale i metafore

    Poticati ga na socijalnu interakciju s drugim uenicima

    Raditi na to boljem prihvaanju u razredu

    Pri davanju pojedinih pravila jasno i razumljivo navesti mogua odstupanja od istih

    Izbjegavati neprestano upozoravanje na kontakt oima

    Provjeravati je li uenik dobro zapisao domau zadau

  • OVIM UENICIMA OBAVEZNO:Produljiti vrijeme ispitivanja (provjeravanje pravopisa- produljenje vremena i do 50 %)

    Preferirati usmeno nad pismenim ispitivanjem

    Razdijeliti gradivo na manje cjeline

  • GRANINO INTELEKTUALNO FUNKCIONIRANJEZnaajno slabiji kapacitet kratkotrajnog pamenja

    Usporeni razvoj jezika s moguim blagim artikulacijskim smetnjama

    Tekoe u nalaenju rijei, struktuiranju reenica i opisivanju apstraktnih pojmova

    Mogu itati, pisati i raunati, ali ne razumiju sloenije strukture

    Razmiljanje o konkretnim situacijama

    Nezrelije reakcije i ponaanja

  • KAKO PRISTUPITI UENICIMA S GRANINIM INTELEKTUALNIM FUNKCIONIRANJEM?

  • Smanjiti opseg kolskog gradiva

    Reducirati kljune pojmove, izbjegavati detalje

    Pripremanje saetaka pojedinog gradiva

    Predoavanje i rad s konkretima

    Vizualno predoavati kolsko gradivo

    Izraavati se jednostavnijim reenicama

    Razdijeliti reducirano kolsko gradivo na manje cjeline

    Smanjiti broj zadataka pri ispitivanju

    Produljiti vrijeme ispitivanja

    Dozvoliti koritenje brojevne crte, tablice mnoenja i dijeljenja te kalkulatora

  • Ara vaig a dir-te alguna cosa sobre la Repblica de Nauru. La Repblica de Nauru s un pas insular en l'Oce Pacfic. Tamb es coneix com l'Illa agradable. Aquest s el tercer de la superfcie i el segon pas ms petit ms poblada del mn. Desprs de la superfcie s ms petita que l'illa de Mare. s l'nic pas al mn sense capital. Noms hi ha dos hotels. Anualment s visitat dos-cents turistes. Ats que l'animal t la majoria dels insectes, les aus marines, els gats, els gossos i els porcs. Hi ha palmeres, figueres i els hibiscus.

  • Teraz vm poviem nieo o republike Nauru. Republika Nauru je ostrovn tt v Tichom ocene. To je tie znme ako Pleasant Island. Jedn sa o tretiu povrchu a druh najudnatej najmenie krajiny na svete. Po povrchu menej ako na ostrove Vir. Je to jedin krajina na svete, bez kapitlu. Existuj iba dva hotely. Rone ich navtvi dvesto turistov. Vzhadom k tomu, zviera m najviac hmyz, morsk vtky, maky, psy a opan. Je tu palmy, figovnky a ibitek.

  • Teraz vm poviem nieo o republike Nauru. (Sada u vam ispriati neto o REPUBLICI NAURU).

    Republika Nauru je ostrovn tt v Tichom ocene. (Republika Nauru je otona drava u Tihom oceanu ).

    To je tie znme ako Pleasant Island. (Poznata je i pod nazivom Ugodni Otok).

    Jedn sa o tretiu povrchu a druh najudnatej najmenie krajiny na svete. (To je 3. povrinom te 2. po broju stanovnika NAJMANJA zemlja na svijetu).

    Po povrchu menej ako na ostrove Vir.(Po povrini je manja od otoka Vira).

  • Je to jedin krajina na svete, bez kapitlu.(Jedina je zemlja svijeta BEZ GLAVNOG GRADA).

    Existuj iba dva hotely. (Ima samo 2 hotela).

    Rone ich navtvi dvesto turistov. (Godinje ju posjeuje 200 turista).

    Vzhadom k tomu, zviera m najviac hmyz, morsk vtky, maky, psy a opan. (Od ivotinja ima najvie KUKACA, MORSKIH

    PTICA, MAAKA, PASA

    I SVINJA ).

    Je tu palmy, figovnky a ibitek.(Tamo rastu PALME , smokve i hibiskusi ).

  • Ara vaig a dir-te alguna cosa sobre la Repblica de Nauru. (Sada u vam ispriati neto o REPUBLICI NAURU.)

    La Repblica de Nauru s un pas insular en l'Oce Pacfic. (Republika Nauru smjetena je u TIHOM OCEANU ). . Aquest s el tercer de la superfcie i el segon pas ms petit mspoblada del mn.(To je 3. povrinom te 2. po broju stanovnika NAJMANJA ZEMLJA na svijetu.)

    Je to jedin krajina na svete, bez kapitlu.(Jedina je zemlja svijeta BEZ GLAVNOG GRADA). Ats que l'animal t la majoria dels insectes, les aus marines, els gats, els gossos i els porcs.(Od ivotinja ima najvie KUKACA , PASA i MAAKA ).

    Hi ha palmeres, figueres i els hibiscus.(Tamo rastu PALME ).

  • INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO- OBRAZOVNI PROGRAM

    IME I PREZIME UENIKA:

    RAZRED:

    KOLSKA GODINA: 2013./2014.

    NASTAVNI PREDMET:

    IME I PREZIME UITELJA:

  • PREPORUKE ZA RAD:maksimalno koristiti metodu demonstracije, crtanja i praktinog rada, usmjeravanjem na ono to je bitno u pojedinoj fazi obradeza samostalne pismene radove dati kompozicijske smjernice, podsjetiti na pravopisna pravila i izbjegavanje najeih pogreakane ocjenjivati urednost i tonost rukopisaprovjeravati je li je uenik dobro shvatio upute za rad, dodatno ih pojanjavati i pojednostavljivatipohvaljivati i poticati za uloeni trud i motivaciju, davati pozitivnu povratnu informacijupostavljati male ciljeve - korak po korak te izbjegavati velike tekstualne cjeline (tekst podijeliti u krae odlomke)upotrebljavati podebljana (bold) ili istaknuta (highlighted) slova, izbjegavati kosa slova (italic) i podcrtani tekstpoveati razmak izmeu slova i redaka i odvajati redove dvostrukim razmakomretke poravnavati na lijevoj strani, izbjegavati obostrano poravnanje izbjegavati podcrtavanje naslova ili nizova rijei, to moe uzrokovati vizualno spajanje rijeirazdijelili tekst u manje cjeline i organizirati ga u natuknicama ili pomou numerikoga nabrajanja u odvojenim redcima, a ne u kontinuiranom nizuizbjegavati tekstove s dugakim, vieslonim i zavisnosloenim reenicama, posebno u inverziji (skratiti, razlomiti i semantiki pojednostaviti reenice)dati prednost eim usmenim oblicima u pouavanju i provjeravanju znanjau udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna - reenica, pravilo, primjer, slika, postupakpojasniti pjesnike slike i figure u tekstovima teke za razumijevanjepoveati font slova kod tekstova za itanje s razumijevanjem i ispitnih materijalane tjerati uenika da glasno ita pred svima u razredu, ako to sam ne eliprilagoditi koliinu i sloenost sadraja i t a l a k i m sposobnostima djeteta

  • IZVJEE O OSTVARENIM REZULTATIMA NA KRAJU KOLSKE GODINE:_________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Potpis uitelja:__________________________________________

    U Konjini, ____ lipnja, 2014.

  • I ZA KRAJ

    Ako ovjeku da ribu, nahranit e ga za jedan dan. Ako ga naui uloviti ribu, nahranit e ga za cijeli ivot.

    (Kineska poslovica)

  • HVALA VAM NA PANJI!