NASILJE MEĐU UČENICIMA

DEFINICIJA NASILJA

U skladu sa prirodom vaspitno-obrazovnog-rada, nasilje se definiše kao svaki oblik jedanput učinjenog ili ponovljenog, verbalnog ili neverbalnog ponašanja, koje za posljedicu ima stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva učenika.

Bilo koji oblik fizičkog ili psihičkog učestalog nanošenja štete od strane moćnijeg i snažnijeg učenika (ili grupe učenika) prema slabijem učeniku, Farington (Sinobad, S., 2005).

VRSTE NASILJA

Vrste nasilja: Verbalno Psihološko /emotivno Neverbalno Fizičko Seksualno Elektronsko Socijalno

Način izvršenja: Direktnim ili indirektnim putem

Broj nasilnika: Pojedinačno i grupno

Mesto izvršenja: Nasilništvo u školi, na putu do škole i iz škole, tokom

šk.aktivnosti Pol: nasilje među dečacima i devojčicama, mešovito Disbalans moći:nesrazmera snaga-bespomoćnost žrtve

Znate li prepoznati zlostavljanje?

Znate li prepoznati zlostavljanje? To je nasilje!To je nasilje!

Jeste li primijetili da se neka djeca ponašaju ovako:

Nazivaju drugu djecu pogrdnim imenima

Ismijavaju ihStalno im se rugaju i

sl.

Nekog uvijek gurajuTukuPlašeLažu i govore o

nekome ružne izmišljotine

Uzimaju nekom stvari bez pitanja

Uzimaju novacUništavaju nekom

stvari, knjige ili torbu

ŠTA JE NASILJE?

KAKO PREPOZNATI DJECU KOJA TRPE NASILJE?

Ona su često:nespretnafizički slabijamirna, povučena i sramežljivaimaju loše ocjeneodlikaši susiromašna supo nečem su jednostavno drugačija djeca

ZBOG ČEGA JE ZLOSTAVLJANJE LOŠE?

Zbog stalnog zlostavljanja postajemo:usamljeninesretnipreplašeniljuti i nemoćniosjećamo krivicu za ono što nam se događamislimo da nešto s nama nije u redune želimo ići u školulošije učimomožemo se razboljeti

NASILJE NIKAD NIJE DOBRO!

Nasilje nije dobro ni za onoga koji je nasilan:

jer češće upada u nevoljedobija kaznemnogi ga se bojerijetki ga voleŠutnjom o zlostavljanju ne štitimo nikoga!

AGRESIJA U ŠKOLI

Oni đaci koji trpe agresiju ne znaju kako da se odbrane i kada zatraže pomoć često se razočaraju.

Kada pozovu u pomoć nastavnika, nasilnici se vraćaju kasnije i potraže ih van škole.

Obrate se i roditeljima, ali i tada se razočaraju – osuđuju ih svi i podsmijevaju se njihovoj nemoći, zadirkuju ih i ne daju im mira.

Društvo, roditelji, nastavno osoblje, program rada škola, uslovi egzistencije, uzajamno nepoštovanje, nepostojanje kulture dijaloga i uopće kulture komunikacije, mediji i još mnogo toga, utječu na povećani obim nasilja u društvu.

Istraživanja ukazuju i da je u svim školama koje su ispitane verbalno nasilje najčešći oblik nasilnog ponašanja.

Ovakav nalaz nije razlog da odahnemo, jer verbalno nasilje nije manje ozbiljan oblik nasilja od fizičkog nasilja. Rane koje se mogu napraviti riječima jednako su duboke kao i rane koje nastaju u tuči.

KO SU UČENICI – ZLOSTAVLJAČI?

Karakteristika tipičnog učenika - nasilnika je njegova agresivnost prema vršnjacima, ali često i prema odraslima (učitelji, nastavnici, roditelji).

Za dječake vrijedi da su fizički jači od ostalih, naročito od žrtava.

Obično su uspješni u sportu i fizičkim igrama. Žele kontrolisati i dominirati nad drugima, zabavlja ih maltretirati i povrijediti fizički slabije.

Nemaju suosjećanje prema svojim žrtvama.Traže pažnju i imaju potrebu biti poštovani, ali ne

razlikuju poštovanje od straha. Važno im je impresionirati druge

10

• Osjeća se zanemaren od strane roditelja, nastavnika/ca i vršnjaka

• Nedovoljni kontakti s vršnjacima

• Nedovoljno psihosocijalne podrške

• Samoubilačke misli ili radnje u prošlosti (amok)

• Bijes prema okruženju (često prikriven)

• Depresivne i / ili lako uvredljive crte ličnosti

• Problematičan uspijeh u školi, isprekidano školovanje, prijeteći neuspjeh

Šta je počiniocima često zajedničko?

Nasilje među djecom

Školskim zadirkivanjima i ponekad okrutnim dramamaškolskog dvorišta bavili su se uglavnom učitelji ili školski psiholozi. Mijenjanjem društvenih normi mijenjalo se i shvatanje agresivnog, nasilnog i neprihvatljivog ponašanja međ u djecom i vršnjacima (uengleskom govornom području upotrebljava se teško prevodivi izraz “bullying”). Smatra se da je to svaka namjerna, neizazvana zloupotreba moći sa svrhom nanošenja boli ili stresa drugoj osobi. Sve veća prisutnost nasilja u mnogim razvijenim industrijaliziranim društvima usmjerila je i veću pažnju na ponašanje i odnose u školi. Nasilje među djecom u školi (bullying) nastaje kada jedno dijete ili više djece namjerno verbalno, psihički, emocionalno ili fizički zlostavlja drugo dijete koje se nije u stanju braniti. Bullying može među odraslima proći neprimjećeno, ali dječiji život može učiniti mučnim i teškim.

Nasilje može biti:verbalnosocijalnopsihološkofizičko

Zlostavljanje se razlikuje od uobičajenog zadirkivanja, hrvanja, naguravanja ili školskih tuča. Ono uključuje stalno ponavljanje i nesrazmjer veličine, snage ili moći među upletenom djecom. Školski nasilnik može imati moć, ne samo zato što je snažniji ili jači nego i zbog toga što mu se pridružuju i druga djeca, često da bi tako zaštitila sebe. Školsko maltretiranje ponekad se teško uočava. Žrtve obično imaju problema u odnosima s drugom djecom ili učiteljima. Često su baš zbog toga meta školskih nasilnika. U školskom se nasilju najčešće radi o izrugivanju, provociranju, nadijevanju podrugljivih imena, širenju glasina i “tračeva”, omalovažavanju i odbacivanju iz grupe, no nerijetko se na to nadovezuje i fizičko zlostavljanje od guranja, rušenja, udaranja, prijetnji, iznuđivanja, otimanja, pa i do pravih razbojništava.

Šta se sve smatra nasiljem među djecom?

Namjerno uzrokovan fizički napad u bilo kojem obliku - udaranje, gađanje, pljuskanje, čupanje, zaključavanje, pljuvanje, napad

različitim predmetima - bez obzira je li kod napadnutog djeteta došlo do tjelesne povrede.

Psihičko i emocionalno nasilje prouzrokovano ogovaranjem, nazivanjem pogrdnim imenima,ismijavanjem, namjernim isključivanjem iizolacijom, oduzimanjem stvari i novca,ponižavanjem, kao i sva druga ponašanjakojima se drugom djetetu nanosi fizička iduševna bol i sramota.Namjerno zlostavljanje jednog djeteta od drugog djeteta ili grupe djece možeuključivati različita ponašanja:

verbalno:dobacivanje, izrugivanje,omalovažavanje, prijetnje

socijalno:izbjegavanje, ignorisanje,iskljuèivanje iz aktivnosti, ogovaranje iširenje zlobnih tračeva

psihološko:oštećivanje imovine, krađa ibacanje stvari, prijeteći pogledi, praćenje

fizičko:guranje, rušenje, udarci

14

Uzroci nasilja (1)

Porodični faktori:

• doživljeno nasilje od strane roditelja

• posmatranje nasilja među roditeljima

• nezaposlenost

• negativna emocionalna klima unutar porodice

• nepostojanje jasnih pravila / granica u odgoju

• zloupotreba alkohola i droge

• skučena stambena situacija

• preopterećenost roditelja

• porodica sa samo jednim roditeljem

15

Uzroci nasilja (2)

Lični faktori

• niska granica dopuštenog, nesputanost

• često nedovoljna govorna kompetentnost

• čest konzum horora, ratnih i porno filmova

• nasilno ponašanje i van škole

• niska socijalna kompetentnost, nizak osjećaj samovrijednosti

• frustracija iz škole / neuspjeh u školi

• osjećaj da se drugi nepravedno odnose prema osobi

• „pozitivan“ odnos prema nasilju

• nasilnici u krugu prijatelja

16

Uzroci nasilja (3)

Školski faktori

• nedovoljan kvalitet nastave

• previše „prenošenja znanja“, nedovoljno varijacija u nastavi

• odbijanje od strane nastavnika

• nezainteresovanost nastavnika za učenike

• nepostojanje zajedničkih školskih ili razrednih pravila

• nedisciplina u razredima

• nasilje od strane nastavnika (glas, udarci, ocjene…)

• slabo/autoritativno upravljanje direktora škole

• uređenje mjesta za odmor

• urednost škole

• namještaj, boje itd. u školi

17

Umjesto da unapređujemo poželjno ponašanje, često se trudimo da iskorijenimo nepoželjno. Prijetnjama, psovkama, galamom, udarcima. Involvirani preuzimaju prinudno ponašanje. Na ovaj način se djeca navode sistematski na borbu i agresiju.

„… i budi uvijek dobar i uljudan i govori samo ako te neko nešto pita …“

„… i budi uvijek snažan i vrijedan i na prvom mjestu: misli samo na sebe …!“

18

Oblici nasilja

Fizičko nasilje

udarci, ucjena, posjedovanje oružja, seksualno nasilje, vandalizam

Psihičko nasilje

psovanje, socijalno ograničavanje, izrugivanje, zadirkivanje, provociranje, izazivanje, omalovažavanje

Nasilje kroz školu

samovolja, nepravedne ocjene i kažnjavanja, zloupotreba autoriteta, uvrede

Nasilje protiv škole

Ometanje nastave, prevara, krivotvorenje, bježanje s časa, nesaradnja, pasivni otpor, kršenje pravila

Žrtve nasilja u pravilu su djeca

koja su percipirana kao slabija ili na

nekinačin drugačija: fizički slabija ili

nespretnija djeca, prezaštićena i

nesigurna djeca, djeca sa posebnim potrebama, djeca

koja u nekom pogledu

predstavljaju manjinu u odnosu

na ostale!!!

Žrtve nasilništva često imaju i:

• lošije socijalne vještine (ne znaju se "zauzeti za sebe'')• manjak sigurnosti da potraže pomoć• manje podrške od strane nastavnika i drugih učenika• osjećaj krivnje, te smatraju da su sami krivi zato što im se

događa• želju da se uklope, na bilo koji način

Najčešće je žrtva:• novo dijete u razredu• nadareno dijete• mirno i ljubazno dijete• dijete koje ima dobar odnos s učiteljem• dijete nižeg socioekonomskog statusa• hendikepirano dijete/ dijete s posebnim potrebama• dijete razvedenih roditelja

Žrtve nasilničkog ponašanja• boje se ići u školu i iz škole• mijenjaju uobičajeni put do škole• mole roditelje da ih voze u školu• odbijaju ići u školu• ''bolesni'' su ujutro prije škole, imaju glavobolje ili bolove u trbuhu• pogoršava se školski uspjeh• dolaze kući s potrganom odjećom i oštećenim školskim knjigama• dolaze kući izgladnjeli (uzet im je novac)• postanu povučeni, niskog samopouzdanja• postanu anksiozni, napeti, prestanu jesti• prijete ili pokušaju samoubistvo• zaspu plačući, imaju noćne more• ostaju bez svojih stvari, često ''gube'' džeparac• sve češće pitaju za novac ili počnu krasti (da daju nasilniku)• odbijaju govoriti šta nije u redu• imaju neobjašnjive modrice, ogrebotine i posjekotine• počnu zastrašivati drugu djecu• postanu agresivni ili depresivni• počnu izbjegavati nastavu• daju nevjerovatne izgovore za gore navedena ponašanja• sami su za vrijeme odmora, a prijatelji iz razreda zbog toga nisu zabrinuti• ne biraju ih u grupnim sportovima• traže blizinu učitelja/nastavnika• nesigurni su i uznemireni ako trebaju izaći pred tablu, pred razred

Ch.

Wei

dkuh

n ©

22

Moguće funkcije agresivnosti kod djece i omladine (1)

1. Agresivnost kao borba kroz igruCilj: npr. isprobati snagu, zadovoljstvo pobjedomOpasnost: šala prerasta u zbilju

2. Agresivnost kao odbrana od prijetnje Cilj: npr. uklanjanje straha,

sprečavanje povredaOpasnost: uništenje protivnika

22

Ch.

Wei

dkuh

n ©

23

3. Agresivnost kao reakcija na frustraciju Cilj: npr. postizanje sklada nakon poraza, poniženjaOpasnost: puko nadomještanje zadovoljstva

4. Agresivnost kao izvidnicaCilj: npr. istražiti slobodan prostor i graniceOpasnost: egoistična težnja za moći

5. Agresivnost kao izobličena potreba za ljubaviCilj: npr. pridobijanje pažnje, brige, ljubaviOpasnost: zadovoljstvo negativnom pažnjom

Moguće funkcije agresivnost kod djece i omladine (2)

23

Odjeljenska zakletvaNastavni proces1. Poštovat ću Školska pravila.2. Lijepo ću se ponašati u učionici i zamoliti prijatelje da čine isto.3. Lijepo ću se ponašati u školskom dvorištu.4. Bit ću pažljiv na času.5. Aktivno ću učestvovati na časovima.6. Pokušat ću učenjem i ponašanjem opravdati povjerenje svojih roditelja.7. Poštovat ću nastavnike.8. Bit ću iskren prema roditeljima, drugovima iz razreda i nastavnicima.9. Savjetovati prijatelje.10.Čuvati tajnu Odjeljenske zakletve

Nastavni proces1. Poštovat ću Školska pravila.2. Lijepo ću se ponašati u učionici i zamoliti prijatelje da čine isto.3. Lijepo ću se ponašati u školskom dvorištu.4. Bit ću pažljiv na času.5. Aktivno ću učestvovati na časovima.6. Pokušat ću učenjem i ponašanjem opravdati povjerenje svojih roditelja.7. Poštovat ću nastavnike.8. Bit ću iskren prema roditeljima, drugovima iz razreda i nastavnicima.9. Savjetovati prijatelje.10.Čuvati tajnu Odjeljenske zakletve

Odjeljenska zakletva Drugarstvo1. Neću tolerisati meðusobno zlostavljanje.2. Neću biti pasivni posmatrač tuđe patnje.3. Poštovat æ u tuđe vlasništvo i neću uzimati i uništavati tuđe stvari.4. Neću izrugivati tuđe mišljenje i postupke, biti bahat i neprijateljski raspoložen.5. Neću vrijeđati i davati ružne nadimke.6. Nikoga neću izolirati niti ignorisati.7. Odgovoran sam za svoje postupke.8. Poštovat ću svoje prijatelje.9. Pomagat ću svoje prijatelje.

Odjeljenska zakletva Drugarstvo1. Neću tolerisati meðusobno zlostavljanje.2. Neću biti pasivni posmatrač tuđe patnje.3. Poštovat æ u tuđe vlasništvo i neću uzimati i uništavati tuđe stvari.4. Neću izrugivati tuđe mišljenje i postupke, biti bahat i neprijateljski raspoložen.5. Neću vrijeđati i davati ružne nadimke.6. Nikoga neću izolirati niti ignorisati.7. Odgovoran sam za svoje postupke.8. Poštovat ću svoje prijatelje.9. Pomagat ću svoje prijatelje.

REZULTATI ANKETE OD V – VIII RAZREDA

V RAZREDI

VI RAZREDI

VII RAZREDI

VIII RAZREDI

Razred Broj učenikaBroj odgovora

I II III

V 106 29 168 779

Ukupno 976

VI 147 85 407 904

Ukupno 1396

VII -1,2,3,4 112 53 267 761

Ukupno 1081

VIII 127 70 390 706

Ukupno 1166

TOTAL 519 237 1232 3150

4619

V VI VII VIII UkupnoPitanja S R N S R N S R N S R N S R N

Neko te vrijeđa na ružan način

730

63

12

66

63 627

43

13

61

35

38154

204

Neko ti govori ružne stvari

528

53

17

73

49 732

40

979

30

38212

172

Neko ti prijeti 2 790

637

102

314

60

316

82

14 74 334

Neko te udario ili gurnuo

338

58

15

71

54 328

46

13

63

43

34200

201

Neko te jako istukao

1 197

/ 6134

1 373

2 398

4 13 402

V VI VII VIII Ukupno

Pitanja S R N S R N S R N S R N S R N

Neko je namjerno uništio tvoje stvari

111

85

120

119

2 869

328

79

7 68 382

Neko je tražio novac od tebe

211

86

528

105

223

52

735

85

16 97 328

Neko je tražio

mobitel od tebe

1 396

314

122

814

64

011

89

12 42 371

Neko te ozlijedio

110

87

229

107

910

66

318

84

15 67 344

Neko je govorio drugima ružno o

tebi

629

64

24

68

49 442

31

13

76

31

47215

175

1. Neko te vrijeđa na ružan način?

2. Neko ti govori ružne stvari ?

3. Neko ti prijeti ?

4. Neko te udario ili gurnuo?

5. Neko te jako istukao ?

6. Neko je namjerno uništio tvoje stvari ?

7. Neko je tražio novac od tebe?

8. Neko je tražio mobitel od tebe?

9. Neko te je ozlijedio ?

10. Neko je govorio drugima ružno o tebi?

STRATEGIJE INTERVENCIJE!

Strategije koje se koriste moraju biti praktične; važno je koliko su efikasne, a ne koliko su lahke ili brze. Ako ne smanjuju neprijateljsko ili agresivno ponašanje, ne koristiti ih!

Određene vrste suprotstavljanja bi trebalo ohrabrivati, umjesto kažnjavati. Djeca mogu naučiti da je u redu ako su ljuta, ali i da postoje neagresivni načini kako s ljutnjom izaći na kraj

Ključne strategije i intervencije zasnivaju se na vrijednostima, a ne na nagradama i kaznama: učenici se moraju naučiti birati nenasilno ponašanje i u odsutnosti autoriteta

Dugoročne promjene se temelje na poučavanju vrijednosti kao što su sigurnost, altruizam, poštovanje i sl.

PREVENCIJA NASILNIČKOG PONAŠANJA I ZASTRAŠIVANJA U ŠKOLI

Šta je najvažnije? Ostvariti dobru komunikaciju učitelja, nastavnika, stručnih

suradnika, roditelja i učenika Izbjegavati stereotipe vezane uz spolove – poput ''Dječaci

trebaju biti snažni i čvrsti'‘ Izbjegavati poticanje takmičarskog ponašanja među djecom. Organizovati radionice socijalnih vještina, kvalitetne

komunikacije, rješavanja konflikta i problema Osmisliti razredna pravila i kodekse (npr. Ne želimo da nas

se gura i udara! Ne želimo da nas se zove pogrdnim imenima i da nas se zadirkuje!)

Pohvaliti pozitivno, suosjećajno, prijateljsko ponašanje i davanje podrške među učenicima

Svakodnevno učiti djecu neagresivnom ponašanju te promovisati vrijednosti spolne, vjerske i nacionalne tolerancije

Pokazivati vlastitim primjerom poštovanje i pružanje podrške među zaposlenicima škole i učenicima.

45

Šta treba učiniti?

• Odabrati višedimenzionalni pristup

• Manje roditeljskog nasilja = manje omladinskog nasilja

• Škola:

Bolja klima u školi, razredu, učenju

Angažman nastavnika u radu s učenicima

Ophođenje učenika međusobno

Postavljanje zajedničkih pravila i kontrola

Smanjiti broj učenika koji bježe s časa i imaju loš uspjeh

Rana intervencija = težiti ka kooperacijama

Upražnjavati ciljani socijalni odgoj

Razvijati civilnu odvažnost

46

Upute za prosvjetne radnike i rukovodstvo škola (primjeri)

• Sklopiti prijateljstva između starijih i mlađih učenika, stariji se brinu o mlađima i pomažu im u rješavanju poteškoća .

• “Glupe krave" i slične “životinje" ne postoje u školi. Odreći se psovki i uvreda.

• Organizovati školske proslave, pokrenuti školske novine, redovno držati čas za “pritužbe”, zajedno izraditi prijedloge za održavanje nastave.

• Što ljepše urediti učionicu. Donijeti biljke, objesiti slike i plakate, ukloniti škrabotine sa stolova, stolica i zidova.

• Lijepo urediti školsko dvorište, posaditi cvijeće i žbunje, postaviti zid za grafiti- umjetnike, ukloniti smeće sa škoskog zemljišta.

• Održavati sastanak sa predsjednicima razreda na kojem će se sa direktorom redovno

razgovarati o postojećim problemima.

• Zajedno sa učenicima, nastavnicima i direktorom postaviti pravila kako treba reagovati u slučaju nasilja u školi.

• Biti uzor u ponašanju, nastupu i izražavanju!

47

Mnogi obrazovni pedagozi imaju jedan skoro nepobitan stav:Umjesto u rješenje, zaljubljeni su u problem.

Početnička greška u ronjenju

Ponašanje koje ignorišeš je ponašanje koje dozvoljavaš.