Standardi Za Specijalne Knjižnice

1

Standardi za specijalne knjižnice

Radna grupa za izradu Standarda za specijalne knjižnice

24. 04. 2008.10. dani specijalnih i

visokoškolskih knjižnica 2

Radna grupa� Osnovani na SO HKD-a 16. 11. 2007.� Članovi:

� Alisa Martek, Sekcija za specijalne i visokoškolske knjižnice, voditeljica RG

� Blaženka Peradenić-Kotur, Komisija za državne informacije i službene publikacije

� Željka Radovinović, Komisija za glazbene knjižnice i zbirke � Gordana Ramljak, Komisija za medicinske knjižnice � Tanja Sušec, Radna grupa za bolničke knjižnice � Marina Vinaj, Komisija za muzejsko-galerijske knjižnice � Tinka Katić, knjižničarski savjetnik za baštinske knjižnice� Kristina Vajdička Veselinović, INA d.d. INDOK – za knjižnice

gospodarskih subjekata

� U 2008. od siječnja do travnja održali smo 6 sastanaka

2



Korištena literatura� Zakon o knjižnicama, NN 105/95 i 05/98� Hrvatski standardi za specijalne knjižnice, 1992.

� Prijedlog Standarda za specijalne knjižnice, 1996. � Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, 29.6.2007.

� Merila in standardi za organizacijo in delovanje specialnih knjižnic. Ljubljana; 2000.

� Standards for special libraries in New Zealand. Wellington, New Zealand: New Zealand Library Association, 1982.

� ISO Standardi� ISO 2789 Information and documentation – International library statistics� ISO 11620 Information and documentation – Library performance indicators



Točke za raspravu� Podloga Hrvatski standardi za specijalne knjižnice iz 1992. i

prijedlog Standarda za specijalne knjižnice iz 1996.� Mnogo promjena u knjižničarstvu u 16/12 godina

1. Definicija specijalne knjižnice i svrha standarda2. Knjižničar u specijalnoj knjižnici (kvalifikacije – obavezni i

mogući zadaci).3. Uloga i mjesto specijalnog knjižničara (posebno voditelja)

unutar njegove radne organizacije. 4. Organizacija specijalne knjižnice (broj ljudi, radno vrijeme,

organizacija rada s korisnicima, prostor, tehnološka oprema).5. Organizacija rada na regionalnoj, nacionalnoj i stručnoj osnovi.6. Objašnjenja.7. Dodaci.

3



Definicija specijalne knjižnice� Postoje brojne različite definicije specijalne knjižnice.� Lakše je definirati što specijalna knjižnica nije. � Različitost definicija proizlazi iz od 3 osnovna principa

prema kojima se sastavlja definicija: fond, korisnici i osnivač.

� Osnivač je najvažnija razlikovna komponenta u usporebi s ostalim vrstama knjižnica prema novom prijednogu ZoK-a iz srpnja 2007. (nacionalna, narodna, školska, visokoškolska i specijalna), a potom slijede korisnici i onda fond.



Definicija (1)� Specijalna knjižnica je stručna organizacijska jedinica u sastavu

javnih ustanova ili instituta, tijela državne vlasti i uprave, javnih, mješovitih i privatnih poduzeća, nevladinih udruga, crkvenih institucija kao i drugih pravnih i fizičkih osoba, koja obavlja knjižničnu, dokumentacijsku i informacijsku djelatnost.

� Specijalna knjižnica podupire stručni i istraživački rad neposrednih korisnika –članova osnivača, ali i pruža usluge korisnicima izvan osnivača.

� Djelatnost specijalne knjižnice obuhvaća izgradnju i organizaciju specijaliziranih fondova u fizičkom i informacijskom smislu, njihovo korištenje, čuvanje i zaštitu, kao i pružanje brzih i pouzdanih informacija.

4



Definicija (2)� Specijalna knjižnica osigurava i vrednuje najnovije

informacije i znanje iz tiskanih i elektroničkih izvora za svoje korisnike. Djelatnost specijalnih knjižnica jest stvaranje posebnog knjižničnog fonda i zbirki tiskanog i elektroničkog znanja o odreñenom području.

� Specijalne knjižnice mogu biti samostalne ili knjižnice u sastavu a ovisno o svom osnivaču dijele se na: tehničke, industrijske, medicinske, muzejske, muzičke, umjetničke, znanstvene, arhivske, knjižnice u državnim tijelima i sudovima, vjerskim zajednicama i raznim stručnim i znanstvenim društvima.



Definicija (3)� Specijalna knjižnica je stručna ustrojbena

jedinica koja organizira i pruža informacijske usluge i službe zasnovane na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti, davanju na korištenje knjižnične grañe i omogućavanju pristupa drugim izvorima informacija.

� Specijalna knjižnica nalazi se u sastavu kulturnih, obrazovnih, istraživačkih, gospodarskih, vjesrkih i drugih organizacija ili pravnih osoba, kao i tijela javne vlasti.

5



Ciljevi i zadaci specijalne knjižnice� Knjižnična djelatnost u specijalnim knjižnicama

namjenjena je neposrednim korisnicima –djelatnicima organizacije – osnivača, ali i svim drugim korisnicima koji istražuju pojedino područje.

� Knjižnica, osim što daje na uvid raznovrsnu grañu, mora biti stvarna podrška vlastitoj organizaciji u njenom cjelokupnom radu.

� Specijalna knjižnica je izvor informacija za sve istraživačke i razvojne programe kako bi ostvarila i svoj doprinos i pružila podršku svojim neposrednim kornisnicima, u njihovom strategijskom, upravljačkom i stručnom odlučivanju.



Organizacija specijalne knjižnice� O osnivanju specijalne knjižnice odlučuje osnivač na

temelju svog statuta i Zakona o knjižnicama i ostalih podzakonskih akata iz knjižničarstva.

� Osnivač svojim aktom odreñuje organizacijski položaj i ciljeve specijalne knjižnice.

� Novoosnovana specijalna knjižnica mora većinu normi usvojiti u prve tri godine djelovanja.

� O osnivanju i zatvaranju specijalne knjižnice osnivačizvješćuje Ministarstvo kulture u skladu sa Zakonom o knjižnicama

6



Financiranje

� Smatramo da je vrlo bitno da knjižnice imaju svoj budžet koji je planiran u godišnjem financijskom planu ustanove



Organizacija rada na regionalnoj, nacionalnoj i stručnoj osnovi

� Udruživanje specijalnih knjižnica:� Prema potrebama korisnika� Po znanstvenim ili stručnim područjima� Ostvaruje se uz korištenje modernih tehnologija

� Izrada skupnog kataloga� Koordinacija nabave� Meñuknjižnična suradnja� Obrazovanje osoblja i korisnika

� U dogovoru s matičnom službom� Sustav prve i druge razine

� Sustav knjižnica ostvaruje se povezivanjem specijalnih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica

7



Stručno osoblje u specijalnim knjižnicama� Osoblje specijalne knjižnice – poslove u knjižnicama

obavljaju pomoćni knjižničari, knjižničari, diplomirani knjižničari, viši knjižničari i knjižničarski savjetnici. Druge poslove u knjižnicama mogu obavljati i stručnjaci drugih struka, kao i volonteri.

� Voditelj specijalne knjižnice – dipl. knjižničar i radno iskustvo. Preporuča se više zvanje u struci i znanstveni stupanj.

� Obrazovanje stručnog osoblja specijalne knjižnice� permanentna izobrazba sukladno načelima struke i matične

ustanove� aktivno članstvo u stručnim udrugama

� sudjelovanje na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. ☺



PROSTOR I OPREMA SPECIJALNIH KNJIŽNICA1. Prostor i osnovna oprema� Specijalna knjižnica ima odgovarajući prostor koji omogućava optimalno

korištenje, pohranu i zaštitu knjižnične grañe, komunikacijske i ostale opreme, te osigurava uvjete za optimalan rad odgovarajućeg broja knjižničnih djelatnika.

� Osnovne karakteristike prostora: funkcionalnost, prilagodljivost, dostupnost tj. pristupačnost, raznolikost, interaktivnost, poticajnost, sigurnost, učinkovitost, informacijsko-tehnološka prikladnost

� Spec.knjižnica treba imati prostor za: knjiž.osoblje, korisnike, za knjižničnu grañu, za grupni rad/učionicu, spremišni/pomoćni prostor, za knjižnično-informac.djelatnost

� Veličinu prostora za pojedine funkc.cjeline odreñuje: vrsta i veličina fonda, broj korisnika, broj i vrsta knjižnično-informaciiskih usluga, broj knjiž.osoblja i oprema

� Formule za izračun veličine prostora i opreme� Osnovna knjiž.oprema: radni stolovi i stolci za knji.djelatnike i korisnike,

police/ormari za knjižnu/neknjižnu grañu, stolovi/police/ormari i drugi namještaj za informacijsku, komunikacijsku i ostalu tehničku opremu

8



PROSTOR I OPREMA SPECIJALNIH KNJIŽNICA3. Komunikacijska, informacijska i tehnička oprema

Od tehničke opreme knjižnica treba imati:� telefone� telefaks� aparat za fotokopiranje� računala (PC) s priključcima za lokalnu i javnu mrežu� kompjutorske programe (software) za obradu knjižnične grañe� komunikacijsku opremu koja omogućuje mrežni pristup� mikročitače (ako knjižnica posjeduje mikrofilmiranu grañu)� skener (ureñaji za digitalizaciju grañe)� i drugu potrebnu opremu (npr. u glazbenoj knjižnici– oprema za AV

reprodukciju)

Sve knjižnice, kao važna informacijska središta i okosnice informacijskog društva, moraju biti spojene na Internet stalnom izravnom vezom.

Hvala na pozornosti ☺

Slijedi rasprava

Documents

Standardi Za Specijalne Knjižnice