fARINA P L A Ć E N A U G O T O V O M .

HRDONR mm UREDNIŠTVO I UPRAVA: „NARODNA STRAŽA* IZLAZI SVAKE S U B O T E ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. - NE-

BILJEGOVANA SE PISMA NE PRIMAJU.

PRETPLATA .NARODNE STRAŽE" IZNOSI QO DIŠNJE Din. 60. - ZA INOZEMSTVO Din. 120.

OGLASI PO C1JENIKU.

Br. 4 5 . Š i b e n i k , 16. prosinca 1924. God . IV.

Izborni proglas Hrvatske Pućke Stranke. Hrvatski izbornici!

U šesto] godini svojega opstanka stupa Hrvatska Pučka Stranka po treći put u izbore pozivajući vas u borbu

za s l o b o d u i p o l i t i č k u r a v n o ­p r a v n o s t h r v a t s k o g n a r o d a u o v o j d r ž a v i ;

z a s l o b o d u , p o l i t i č k u r a v n o -»ravnost i s o l i d a r n o s t H r v a t a , Srba i S l o v e n a c a ;

z a s l o b o d u i po l i t i čku r a v n o ­pravnos t sv i ju z a k o n o m pr iznat ih v j e r o i s p o v i j e s t i ;

z a s l o b o d u i pr ivrednu r a v n o ­pravnos t c i j e l o g a r a d n o g a n a r o d a .

Hrvatska Pučka Stranka traži takvo uređenje države, koje će dati moguć­nost i pojedincima i svim skupinama,

da uz j e d n a k e uvje te z a v o l e ovu d r ž a v u k a o s v o j u i d a s e j e ­dnako o k o r i s t e n jome .

Radi toga traži Hrvatska Pučka tranka

a u t o n o m i s t i č k o u r e đ e n j e d r ž a v e i primjenu a u t o n o m i s t i č k o g n a č e l a u o r g a n i z o v a n j u držav l jana .

Jednostavna«većina nema prava, da rješava sva državnopravna pitanja. Kod pitanja, koja se tiču opstanka Hrvata kao Hrvata, opstanka Slove-taca kao Slovenaca i opstanka Srba

kao Srba, potrebit je narpdni s p o r a z u m ,

koji će dati državnoj cjelini, što njoj pripada, a svakoj pokrajini, što je njezino i Št6 joj ne može oduzeti ni­jedna sila.

Hrvatska Pučka Stranka smatra, da je

v i d o v d a n s k i c e n t r a l i s t i č k i u s t a v g lavni uzrok s v i h n e m i r a u d r ž a v i ,

jer je njime dano hegemonistima u ruke najjače oružje, koje oni upo­trebljavaju u tu svrhu, da Hrvate d o ­vedu u podređen položaj ne samo u politici, nego i u prosvjeti i u g o s p o ­darstvu. Radi toga se Hrvatska Pučka Stranka bori za

rev i z i ju . u s t a v a . Vlada Nikole Pašića i Svetozara

Pribićevića, s kojom su se uortačili dr Đuro Surmin i dr Mate Drinković, stavila je sebi za zadaću, da pomoću nasilja i pritiska odozgo stvori vje-lačku većinu. Ta se vlada bori pro-iv ogromne većine državljana, a p o ­gotovu protiv volje svih Hrvata. U ijoj vode odlučnu riječ ljudi, koji su Hrvatima

rušili p o k r a j i n s k e v l a d e , s t v o ­rene n a p o r o m h r v a t s k o g a n a r o d a u teškoj v i j ekovnoj borb i pro t iv tuđinske s a m o v o l j e .

Ti su ljudi uništavali i šikanirali sva hrvatska društva i sve hrvatske

Marin Bi l ić , potpredsjednik

Luka B a r i š i ć , seljak

S t j e p a n J e l a k o v i ć , seljak

ustanove, u kojima je usredotočena naša prosvjetna, gospodarska i poli­tička moć, a danas su u svojoj za­slijepljenosti došli dotle, pa službeno tvrde.

d a s e hrva t sk i đ a c i i o s t a l i Hrvat i n e smi ju v i š e ni o r g a n i z i ­rati k a o Hrvat i .

Vlada Nikole Pašića i Svetozara Pribićevića načinila je već dosada mnoga nasilja, koja su na više m j e ­sta urodila i prolijevanjem krvi. Ta vlada namjerava da pomoću podmi­ćivanja, terora i izigravanja općeg i jednakog prava glasa

u g u š i n a r o d n u težnju z a s p o ­r a z u m o m ,

n a r o d n u težnju z a p a r l a m e n ­tarn im ž i v o t o m

i j e d n a k o p r a v n u g r a đ a n s k u u t a k m i c u u p r o s v j e t n o m i p r i v r e d ­n o m ž i v o t u .

Oko te vlade kupe se oni, koji su ili zastrašeni ili su okaljali svoje ruke i svoju savjest

h e g e m o n i s t i č k i m nas i l j ima. k o r u p c i j o m , n e p r a v e d n o m a g r a r n o m refor­

m o m i p r o t u h r v a t s k o m unutra­š n j o m k o l o n i z a c i j o m ,

s t r a n č a r s k i m p r o g o n i m a č i n o v -n i š t v a ,

r u š e n j e m s u d a č k e n e z a v i s n o s t i , p o v r e d a m a k u ć n o g a p r a g a , u v o đ e n j e m š p i j u n a ž e i denun-

c i jans tva u s v a p o d r u č j a j a v n o g a ž i v o t a

i p o n i ž a v a n j e m č o v j e č j e g a d o ­s t o j a n s t v a kod p o j e d i n a c a , s t a l e ž a i n a r o d a .

Takva vlada nema prava, da traži narodno povjerenje,

jer j e njez in p r o g r a m o s n o v a n n a l a ž i ,

jer j e njez in rad niz n e p r a v d a i jer j e n j e z i u a b o r b a u p e r e n a

prot i p o j e d i n a č n o j i n a r o d n o j s l o ­bodi .

Nikakva sila ne može učiniti laž istinom. Nikakva sila ne može ne­pravdu učiniti pravdom. Nikakva sila ne može skršiti težnju većine naroda za sporazumom. Narod ne će da bude ničiji rob i ničije sredstvo za izrablji­vanje. Zato će većina državljana svi-jesno, mirno i odlučno

o d b i t i o v a j juriš h e g e m o n i s t a i t e r o r i s t a na narodnu s l o b o d u .

Hrvatska Pučka Stranka bori se već šestu godinu ne samo proti cen­tralističkim hegemonistima, koji su našli svoje najizrazitije predstavnike u Nikoli PaŠiću i Svetozaru Pribićeviću, nego i

proti S t jepanu Radiću. Optuživali smo i optužujemo Stje­

pana Radića, š t o j e s v o j o m po l i t ikom j a č a o

p o l o ž a j N iko l e P a š i ć a , S v e t o z a r a P r i b i ć e v i ć a i o s ta l ih po l i t i čara , koji s v i j e s n o ili b e s v i j e s n o v i d e u v e l i k o s r p s k o j mis l i „ jevanđel je" n a š e g d r ž a v n o g ž i v o t a .

U izborima za ustavotvornu skup­štinu dobio je Stjepan Radić četrde­set i devet mandata. Pa šta je učinio s tolikom političkom snagom? Potra-tio ju je uludo/ jer nije htio da dode u parlamenat i da se udruži s onim strankama, koje su bile protivne cen­tralizmu. Vidovdanski ustav mogao je proći sam§ tako, što su za nj gla­sovali zastrašeni muslimani. A da je Radić bio u parlamentu, muslimani bi već onda vodili onakvu politiku, kakvu su vodili kasnije. Radićevci su svojom odsutnošću iz parlamenta da­li Nikoli Pašiću i Svetozaru Pribiće-vić>. «Jobodne .ruke, da mogu po vo­lji trošiti narodni novac, da mogu vršiti pritisak na izbornike i nesmetano utvrđivati svoj položaj u vanjskoj diplomaciji, u vojsci i među činovni-štvom. Dok su pašićevci i pribićevi-ćevci dizali svoje tvrđave i stvarali na hrvatskoj zemlji svoja naselja, dotle je Stjepan Radić samo galamio, a učinio nije ništa.

Prošle godine dobio je Stjepan Radić sedamdeset mandata, pa ni njih nije upotrijebio pametno. Načinio je s Nikolom Pašićem t. zv. Markov pro­tokol, kojim je vlast u državi preda­na u ruke pašićevcima. Kad je Stj. Radić najposlije morao da napusti politiku parlamentarne apstinencije, njegovo je vladanje i dalje bilo nerazborito te je veoma mnogo pridonijelo tomu, da je srušena vlada Ljube Davidovića, a na državno su kormilo došli ponovno Nikola Pašić i Svetozar Pribićević.

Optuživali smo i optužujemo Stje­pana Radića,

š t o j e s v o j o m po l i t ikom s l a b i o i j o š uvijek s l a b i h r v a t s k o s a m o ­p o u z d a n j e i o t p o r n o s t Hrvata u borbi prot iv cen tra l i s ta .

Radi stranačkog, a ne radi naro­dnog interesa provodio je Stjepan Radić politiku apstinencije. Htio je da na taj način uništi sve hrvatske stranke, koje su bile za parlamentar­nu borbu. Da prikrije svoj nerad, uljuljavao je narod u isprazne nade, da će nama Hrvatima pomoći ovaj ili onaj tuđinac. Govorio je

o p o m o ć i VVilsona, Hardinga,

U Zagrebu, 30. studenoga 1924.

Predsjedništvo Hrvatske Pučke Stranke: Stjepan Barić, predsjednik

Juraj D u š a k , potpredsjednik

Dr Janko Šimrak, glavni tajnik Članovi predsjedništva:

Mari jan B o s a n č i ć , seljak

o. Dr P e t a r Grab ić , Mari jo Matul ić , profesor urednik »Narodne Politike*

L lovda G e o r g e a , M a k d o n a l d a i na j ­pos l i j e Čičerina.

Međutim od svih tih tuđinaca na­ma nema i ne će biti nikakve pomoći.

Hrvati će biti ono l iko jaki i k o d kuće i u i n o z e m s t v u , kol iko b u d e jak njihov utjecaj na n a š e d r ž a v n e p o s l o v e .

Hrvati se moraju pouzdati samo u svoju snagu, koja je tako velika, da nam trajno ne može nauditi nika­kav protivnik u ovoj državi.

Radićeva politika ne samo da nam ne može osigurati vanjsku pomoć, nego nam još i potkapa ugled u za­padnim evropskim državama.

Od ruskih boljševika možemo očekivati samo zlo.

R a d i ć e v pris tup u m o s k o v s k u Se l jačku Internacionalu daje PaŠi­ću i Pr ib ićev iću iz l iku, da n a s Hrvate pred z a p a d n o - e v r o p s k i m d r ž a v a m a ocrnjuju kao rušitelje e v r o p s k o g a mira.

Hrvati ne će da budu sredstvo u rukama boljševika. Nije boljševicima stalo nimalo do hrvatskoga naroda. Oni su i svoju domovinu Rusiju bacili

u vr t log g r a đ a n s k i h ra tova , p l jačke , nas i l ja i g lad i , pa bi to i s to že l je l i da uč ine i s Hrvat ima.

Glavni članak boljševičkog vje­rovanja

jes t revoluci ja , a Hrvati su protivni revoluciji, već

i zato, jer znadu, da bi nam u slu­čaju nemira raskrojili domovinu tali­janski, madžarski i njemački osvajači.

Hrvatska Pučka Stranka borit će se i dalje za to,

d a sv i Hrvati o s tanu na okupu u jednoj držav i .

Hrvatska Pučka Stranka borila se i borit će se uvijek za to,

d a Hrvati pos t ignu svoju s l o ­b o d u i ravnopravnos t u Jugoslavi j i .

Hrvatska Pučka Stranka borila se i borit će se za izvršenje cijeloga svojega programa, a naročito

z a se l jačko i radničko p r a v o , z a s l o b o d u vjero i spovi jedanja i

s l o b o d u organ izovanja crkvenih druš tava ,

z a s lobodu i ravnopravnos t Hr­vata , Srba i S l o v e n a c a

i z a pr iznanje j ednakih g r a đ a n ­skih p r a v a s v i m narodnim m a ­njinama.

Radi toga poziva Hrvatska Pučka Stranka izbornike, da 8. veljače g. 1925. glasuju

prot iv Niko le P a š i ć a k a o i prot iv St jepana R a d i ć a

i da dadnu svoje povjerenje našim kandidatima.

Dr Kami lo F ir inger , potpredsjednik

Ilija P e t r i č e v i ć , seljak

Dr Josip Andrić , i redn ik „Seljačkih Novina*

„HA R O I ) . N _ £ S T R A Ž A"

Bjesomučni teror PP vlade. Događaji zadnjih dana donijeli su

i opet potvrdu davno izrečenu: da je režim Pašić-Pribićevića najveća ne-r sreća ove države. Protuzakonito umi­rovljenje hrvatskih sveučilišnih pro te- ' fcsora, raspuštanje općinskili uprava, stotine ukaza, kojima se tjeraju iz službe mladi ljudi, stručnjaci-činovnici, samo zato, što su Hrvati i što ne pusu u rog Pribićevićeve maf.'je, dali su nam i opet jasan dokaz, da je Pašić Pribićevićeva vlada jedna for­malna diktatura te da je u ovoj dr­žavi proveden udar. Činjenica, da ta vlada nije vlada većine; .da je> ta vlada bez oslona u narodu i da je došla jednim neustavnim, protuparla-mentarnim načinom,' to potvrđuje. I tako će se danas uz boljševički ko-misarski režim moći kao potpuno jednaki, a u biti i još gori, spominjati i režim Pašić-Pribićevića. Oba bez moralne i pravne podloge. I jedan i drugi protunarodni i reakcionarni.

Međutim svi oni đo'gađaji, koji su zadnjih dana uzbunili i srpsku i hr­vatsku i slovenačku poštenu javnost, nijesu nego samo početak. 1 to još najavljuju u svojim novinskim razgo­vorima i sami aktivni ministri. Pri­premaju se raspusti proturežimskih. stranaka, a poznati Lukinić sprema sa svojim slugama zatvor narodnim za­stupnicima svih opozicionih stranaka. Raspuštanju stranaka uslijedit će i poništavanje njihovih lista te se i na taj način hoće da uguši slobodni izraz narodne volje. A Pribićevićeva satrapija našla je i zato pomag?.č^, koji će sa Šurminom i Drinkovićem na čelu znati da prate pljeskom ili mučkim odobravanjem teror demona Jugoslavije, za koji su već pripravne neke poznate bande.

Dokle će to dovesti ? Takva su pitanja bila postavljena prigodom

zadnje krize i na najvećim mjestima. Zar ima ljudi, koji mogu misliti, da se da slomiti pravedan otpor danas ne više triju petina čitave države, nego devet desetina čitavoga naroda ?

ati L b l o v e n vim zakoniti čvrsto na tome, da svim zakonitim

silama obore komisare Paš ić-Pr ib iće-vićeve vlade. No pitamo m i : Što će biti, ako se samo bude i dalje na­stavilo sa bezakonj ima? Misle li odgovorni i neodgovorni fakturi, tla će biti moguće trpjeti i puštati u miru jednu kliku,, da nesmetano ruši mir, red, poredak i opstanak, države ? Mi­sle li oni, koji još podržavajtr Pašfc-Pribićevićevu vladu, da će Srbi, Hr­vati i Slovenci trpjeti, da se^ tubože u ime srpstva ili monarhije ruši ova d ržava?

Događaji zadnjih dana su odlučno postavili sve poštene Srbe, Hrvate i Slovence nasuprot P P diktature. Pr i -bićević nastoji, da se održi svim ras ­položivim sredstvima. Međutim mu tlo izmiče: potpirivanje mržnje i zme­đu Hrvata i Srba više ne uspijeva. Pribićević se sada laća drugog s red­stva. On hoće da skrene dosadanji boj drugim p ravcem: on i njegov eksponent Žerjav izjavljuju, da se iz­borna borba vodi pod geil ima Za kralja i Proti kralju, On hoće da se time ulaska monarhiji. Mi ne vjeru­jemo, da će se kruna dati izrabiti. Monarhija ne smije da se pušta iden­tificirati sa P P režimom, jer bi inače svršetak izborne borbe bio otvoreno skretanje k republici . Stoga je m o ­narhija dužna da se odlučno odupre P P režimu, jer to u današnjim časo­vima traži narod, koji čeka. A narod nikad dugo ne čeka i b r z o , postaje zlovoljan. Njegovu se zlovoijh * fi e s m i j e , izrabljivati!

krati su dobili doduše trideset m a n ­data više, ali su brojem mandata na­rasli i nacionalisti. Stoga se ne može unaprijed reći, da li će izbori izvesti većih promjena u političkom životu Njemačke. Položaj je uglavnom isti kao i pred izbore. Jedini veći uspjeh republikanskih stranaka, koji su na vladi, jest, što su jako poražene ek­stremističke stranke, osobi to Luđen-dorffova frakcija.

Međutim se već nagađaju kombi­nacije za vladin blok. Kako je p o ­znato, na vladi su centrum, njemačka pučka stranka i demokratska stranka. Vladu podupi re socijaldemokratska stranka. Međutim je njemačka pučka

Neodlučni izbori u Njemačkoj. Ova godina će bez sumnje biti

čvrsto ub'ilježena u političku istoriju evropskih država. Unutrašnje njihove prilike a onda i razvoj svjetske pol i­tike zahtijevale su odluke naroda. I narod je odluč ivao: U Engleskoj čak dva puta, a sada eto po drugi put i u Njemačkoj. Njemačka, koja je od vveimarskog ustava i' propasti car­stva živjela u neprestanim peripetija­ma, dala je u nedjelju 7. o. mj. svo­ju riječ — do novih izbora. Ipak su ti izbori danas , kad se raspravljaju važna pitanja na konferencama od Londona preko Ženeva p a do Rima, vrlo važni. Oni nijesu donijeli uspjeha monarhističkim reakcionarnim stran­kama, a ujedno su dobro porazili

krajne ljevičarske elemente — ko-uniste.

Rezultati su izbora slijedeći: Soci­jaldemokrati 131 [prije 100J mandata ; centrum 69 [prije 65]; demokra tska stranka 32 [prije 2 8 ] ; njemačka pučka

stranka 51 (44); bavarska pučka stranka 19 (16); bavarski seljački sa­vez 17 (10); njemački nacionaliste 111 (96); komuniste 46 (62); Ludendorf-fovi ultranacionaliste 14 (32); hano-veranci 4 (5). Na neke manje stranke otpada manji broj mandata. Prijašnji je parlamenat imao 472 zastupnika, dok će novi imati oko 500: u Nje­mačkoj se naime broj zastupnika odlučuje prema broju glasača.

Ovog je puta g lasovao velik broj izbornika. Učešće u izborima je bilo po selima 80 % , a u gradovima je bilo čak 90 Vo- U bolnici Wirchow je bilo posebno biralište, na koje su kolicima vučeni bolesni izbornici. Dolazili su glasovati i slijepci vođeni od bolničarka, a onda starci i nemo-ćnici raznih zakloništa. Izbori, koji su se provodili pod geslom Za republi­ku! ili Za monarhiju! doveli su na biralište velike mase naroda. A ipak su rezultati neodlučni. Socijaldemo-

stranka, koju podupire tvrda orga zacija njemačke velike industrije, \ sumnjiv saveznik. Njezin vođa i nistar vanjskih poslova dr Stresemd se trudi, da ugura u vladu nj< nacionaliste. T o m u se žilave katolički centrum i ostale stranke te je vlada sa Stresemannom n održiva. Stoga je vrlo vjerojatna j Ijevičarska vlada, u koju bi stu socijaldemokrati, centrum i demokrt a bila bi podupirana od bavarske pučke stranke i bavarskog seljačkog saveza. Ta bi kombinacija imala se 268 zastupnika t. j . apsolutnu v ćinu.

Izbori i Dalmaci ja. Do dva mjeseca će dalmatinski

Hrvati dati svoje glasove. Nesumnjivo je, da će kao i zadnjeg puta Radićeva stranka dobiti većinu hrvatskih gla­sova, i ako ne će u Dalmaciji debi t i više od deset mandata. Izborna borba se vodi pod tako blještavim geslima, da hrvatski birači u Dalmaciji od zanosa plaču. A ipak nema veće s i ­rotinje od dalmat inskog težaka. Šest godina je, što banovinski težak bira Radićevu stranku, a dvije, što ga bira dalmatinski. A ako malo pozornije gledate, ali ne samo u Narodnu Skup­štinu, nego i u seljačke domove , u naš gospodarsk i , prosvjetni i socijalni život, nema veće nevolje i veće s i ro­tinje nego što je tu nalazite. Mi da­nas s lobodno pitamo osam dalmatin­skih hrvatskih zastupnika, što su ura­dili za ovu našu zemlju. Dalmatinski težak ima danas pravo, da pita svoje zastupnike, što su uradili, da se nje­gov težak položaj poboljša. Dalma­tinski radnik, koji mora da ide od štiajka do štrajka, pita, što su radili Bačinići, Bući, a da o onim sitim banovinskim gazdama ne govor imo, za njegove obitelji. Sva dalmat inska pr ivreda i trgovina pitaju, gdje su dvije godine ona osmorica, što kao apostoli od milja rasp lakaše našu zemlju, ali je ostaviše, da s t rada. A ipak! Što vrijedi zanosno pjevanje republikanskih i čovječanskih i hrvat­skih himna, kad srčika naroda našega s t r ada? Zar nije poruga za našu p o ­krajinu, da se sa najvećim zanosom i rječitošću uzdiže Hrvatstvo, a tamo Hrvati - ljudi. njegove apsolu tne

komponente, nemaju što jesti. Činit će se ova naša izvadanja smije: nekim ljudima, koji imaju vrlo, malo čovječjeg osjećanja. No dr! nužnim, da ih istaknemo, jer bi više vrijeme, da laži prestanu. Ne se znade, da osmorica ljudi prs tom makli za dalmatinske nevo koje se vuku već dugo vremena, ako su imali i te kako zgode i gode, da to učine. Narodni zastup nici imaju veliku dužnost. Narod ih bira za svoje odvjetnike. Radićevi zastupnici su istina odvjetnici, ali vrlo loši, a njinove parnice su užas.

T e činjenice stavljamo pred hrvatskim izbornicima u Dalmaciji Zagreba dolazi „befel", kojim se opet postavljaju hrvatskom težaki Dalmacije za zastupnike ljudi, nemaju osjećaja za naše nevolje, su i opet oni ljudi, koji su dvije j dine razasipali njegovu snagu. To oni ljudi, koji su Hrvatskoj Puč Stranci predbacivali izdajništvo, jer se borila sa devet zastupnika pred dvije godine za hrvatski narod. A ti isti ljudi, u broju od sedamdeset izvršili su najgori zločin na svom i rodu, kad su pustili, da mu drt otimlju ne ime, jer Hrvatu nitko gov ponos oteti ne će. ali zato nje i muku njegovu. Hrvatska PučI Stranka je tvrdo stala na braniku hrvatskog naroda i prije, a i danas. Stoga ona i nastupa na ovim izbori­ma. Teške prilike, u koje je Dalma­ciju uvalila Pribićević Pašićeva vlada, a onda i Radićeva stranka, ne smiju da potraju.

Nijemci i vjera u Boga. ) Na nedavno održanoj godišnjoj

skupštini Društva za socijalnu politiku u Stuttgartu rekao je njemački učenjak Werner Sombart, da Nijemce još sa­mo jedno može da izvede iz kaotične sadašnjosti, a to je — vjera u Boga.

Tko p o m n o motri razvoj društva u Njemačkoj, mora doći do uvjerenja, da je Sombar t tom svojom izjavom

*) Jedan n a š s u g r a đ a n i n / koji je «dulje v remena pu tovao po Njemačkoj , i ako nije naš politički pr is taša , zamol io nas je za uvrštenje o v o t svog članka.

Svihnkastu i bujnu kosu MMnmiMlittiamiiimiflmmi

postizavate

samo redovitim pranjem glave sa

Elida" Shampoon

izrekao jednu doista veliku isti koja potpuno odgovara raspoložei svih Nijemaca uopće . Ja sam ba dobio utisak, da se vjersko uvjerei u Njemačkoj osobito u krugovir inteligencije, poslije rata napadne vidno produbi lo . Nedjeljom i blagđ nirna crkve su dupkom pune Službe Božje se sa strane općinstva strogo obdržavaju. Na Misu nitko ne zakaš-njuje niti .izlazi prije svršetka, niti ponavljam, nitko ne uskraćuje m stinju (limozinu).

Vjerski je osjećaj kod kato porastao, a s njim i samosvij« solidarnost. Uzrok je tome tbme, što se pod carstvom s

"stvima ureda radi protežirao protestantizam, dok se na državnog upliva katolike u pravcu zapostavljalo. Pod re] je u vjerskom pravcu z; boda i ravnopravnost.

pobija unitarizam, koji je saveznim državama njemačke republike bio od veće česti oktroiran.

Kakvu strahovitu krizu na svim odručjima javnog i privatnog gospo-arstva proživljuje Njemačka, si

može predstaviti s amo onaj, koji dulje iremena ondje živi. No Nijemci sve strpljivo podnašaju ispunjeni vjerom i Boga i u svoj Uskrs.

Hrvatski narod ima razloga, da o om znamenitom pojavu puno razr nišlja, jer će i on pojačanom vjerom i Boga i vjeru svojih otaca skoro očekati i svoj politički Uskrs.

aši dopisi. Skradin, početkom prosinca.

D i v l j e m e t o d e n a r e d n i k a R a d i n a .

Mi ovdje imamo za narednika indarmerije nekoga Rad mu.. *On je, ;o nijeste znali, iz Dugopolja. T o ono glasovito mjesto, koje je, kada bivši car Franjo Josip putovao

.almacijom, potvrdilo istoga za sVo-kralja nasred državne ceste. Bilo to ovako. Dugopoljci bili onda

,tolomašf" ili „Bajamuntovci". Baja-lontu bilo do toga, da prikaže ce-

i koje naše selo talijanskim, »ade on za to naučiti glavaru Dugo-»lja pozdrav u talijanskom jeziku,

'ukao glavar formulu dva mjeseca, »a ostalo napokon nešto pogrješemh iječi u glavi, kao : „Maješta, tuta la išo" itd. Kad bilo, da cesar dolazi, ;leda glavar kočijaša Bajamuntova u

ilinderu sa ,„srebrnim" galunima i mcama i držeći ga za cesara, ispu-:ara on pred njim ono deset riječi

,1a šašo" . Al' sad eto pravoga ;sara! Zabunjen glavar zaboravio

već ispuškaranu formulu, pa kud će, već svomu materinskom hrvatskom jeziku! 1 on u njemu izbaci vedro i svijesno: „Svitla Kruno, i mi te po ­tvrđujemo za našega kralja. Živio!"

dar radikala paškom narodu jest taj, da će novog upravitelja trebati pla­ćati, dok je dosad upravitelj Palčić iz rodoljublja služio badava. Zato je narod odlučio, da će i ovaj put osta­ti vjeran svojoj Hrvatskoj Pučkoj Stranci i z*a nju glasovati, jer jedina ona nesebično zaštićuje i radi za potlačeni mali narodi i jer je jedino na temelju njezina programa moguć bratski sporazum.

f F r a n e P a l č i ć . Otac našega župskog upravitelja

don Jure i brat načelnika umro je 5. XII. Bio je među prvim borcima pravaštva u Pagu, a kasnije među najodličnijim i najvjernijim pris tašama HPS. Počivao u miru! Ucviljenim obiteljima naše saučešće!

Stražar s Jadrana.

Kažu, da se Bajamonti od bijesa odmah povratio u Split, a imao je pratiti cesara do Sinja!

Danas su, hvala Bogu, Dugopoljci svi svijesni Hrvati, ali u gdjekomu bit će možda ' još koja kaplja stare tolomaške hrvatožđerske krvi. Tako zar i u našemu naredniku Radini! Jer samo ona nesređena krv može

jega navoditi, da pleska i batina i ži naše općinare Hrvate. No on bi lorao znati, da se on neovlašteno i iroti izričitim naredbama vlasti služi im divljim i turskim metodama, pa

da sva«a batina ima dva kraja. U toj zloj krvi on i vidi, što nitko drugi ne vidi. Tako je tužio i mladića Boru Mudražiju, da bi bio u jednoj povorci demonstrirao. A imademo najbolje

j građane, pa iste demonstrante za svje­doke, da on nije bio u demonstraciji .

Odsad ćemo malo bolje pripaziti [ na toga čovjeka, komu s lakoće

[lave nos po zvijezdama piše.

7 - prosinca. R a s p u s t o p ć i n e .

Pod upravom HPS i upravitelja g. Ive Palčića općina bila je već da­la novi impuls našem gradiću. Osno­vala se. gradska glazba, popravile su se ceste, poboljšala rasvjeta, mislilo se sada početi i s radnjama za ka­nalizaciju i t. d. No izrodi Paga, ra-dikali, tražili općinu za sebe i dobiiš je. Prvi kprak novog upravitelja jest, da traži', da se odmah isplati aprovizacija, što je vlada bila pok lo ­nila prigodom oslobođenja, i ako je« narod bez novaci , i ako je zastupnik Banić bio dobio obećanje,' da narod tu hranu ne će nikad plahti. Drur i

Okružno Pučko Vijeće HPS. P o z i v l j e m o s v e p o u z d a n i k e Hrvat ske P u č k e Stranke š i b e n s k o g

i z b o r n o g o k r u g a , da dođu na s a s t a n a k Okružnog P u č k o g Vi jeća H P S , koje ć e s e držat i u Š iben iku u sr i jedu 17. d e c e m b r a o . g. u 9 l > sa t i u pros tor i jama Hrvat ske Či taon ice , a p o u z d a n i k e Spl i t sko-d u b r o v a č k o g i z b o r n o g o k r u g a na Vijeće , koje ć e s e držat i u Spl i tu u če tvrtak 18. d e c e m b r a o . g . u sa t i ujutro. — Prostor i je u Spl i tu ć e s e n a k n a d n o jav i t i .

S T J E P A N B A R 1 Ć D r J A N K O Š I M R A K preds jedn k g lavn i tajnik

Gradske vijesti. MINISTRI U ŠIBENIKU.

Ovih dana imali smo ujedamput u svojoj sredini ništa manje nego tri ministra: gg. dra Drinkovića, Marka Trifkovića i d r a ; Gr isbgono. Šibenik ne pamti, da su ga i k a d . posjetila i s todobno tri ministra. Š to li se sve na svijetu ne dočeka!

Posjet ministara u masi obično znači osobitu pažnju i interesovanje vladajućih faktora za jedan grad, pre-, djel ili pokrajinu. Zato pobuđuje u pučanstvu ugodno raspoloženje i nade, da će se napokon nešto ipak uraditi... I pučanstvo u takvim slučajevima ne. škrtari sa iskazima simpatija i veselja. No ovoga puta nije bilo tako. Gg. ministri dođoše k nama, jer su izbori na vratima. Izbori šu velika tajna moć, koja ministrima otkriva sve po ­trebe, sve nevolje naroda i kod njih stvara o d l u č n u volju, da udovolje svim tim potrebama i uklone sve uzroke nezadovoljstva.

Narod danas dobro razumije, što znače posjeti ministara pred same izbore. Dobro znade, kad izbori p r o ­đu, da će ostati sve na s tarome. Odatle ona ravnodušnost , na koju su naišli gg. ministri, koji su inače tiho došli i još tiše pošli .

Q. ministar Drinković razvio je kroz tri dana osobitu djelatnost. P o ­zvao je k sebi istaknutije političke ljude i s njima konferirao sondirajući izborni teren i raspoloženje pojedina­ca. Koji je utisak ponio sobom od svih tih razgovora i konsultiranja, mi dakako ne možemo znati. No nagađa se, da nije otišao vele zadovoljan. Druga gg. ministri Trifković i Grisogono ogra­ničili su se, da vode razgovore sa svojim pristašama te su uvečer održali i mali sastanak. Oni su se ovdje za­držali jedan dan.

Kao u drugim krajevima Dalmaci ­je, tako i ovdje svi ovi izborni p o ­sjeti ostavljaju narod indiferentan.

„Đački Dan". Šibensko katoličko đaštvo i ove je godine na dan Bez-grješne osobi to svečano i zanosno proslavilo svoj „Đački Dan". Impo­zantna je bila ujutro zajednička sv. pričest u Stolnoj Bazilici sv. Jakova. Uvečer je na svečanu akademiju, koja

je u svakom pogledu potpuno z a d o ­voljila, pohitjelo toliko prijatelja ka­toličkog đaštva, da se akademija morala ponoviti u nedjelju. 0 ovoj đačkoj proslavi izvijestit ćemo opšir­nije u dojdućem broju.

•[•Kata u d . Ostoj ić . Poslije duge i teške bolesti, podnesene kršćanskom strpljivosti, u 5 1 . godini života ispu- , stila je svoju dobru i plemenitu dušu u četvrtak 11. t. mj. ostavivši iza sebe četvero maloljetne siročadi. Bila je uzor-ženom, uzor-majkom i uzor-kršćankom. Dobro i brižno je uzga­jala svoju djecu. I sada, kad ih je dobro uputila te se nadala, da će do koje godine s njima uživati i opoči -nuti, Bogu se svidjelo, da je pozove k sebi, da tamo primi nagradu za svoja dobra djela. U petak joj je pri­ređen lijep sprovod, komu su uz druge znance, V prijatelje sudjelovali čla­novi i članice mjesnih kat. udruženja u velikom broju. Dok ucviljenoj djeci, osobito kćeri Antici, našoj namješte­nici i višegodišnjoj predsjednici udru­ženja kat. učenica, izrazujemo svoje najveće saučešće, dobroj i nezabo­ravnoj pokojnici želimo vječni pokoj i

S v e č a n o s t sv . . N i k o l e . Na vanre-dno svečan način proslavljen je ove godine blagdan sv. Nikole. Crkvica sv. Nikole, obnovljena i izvana i unu­tra baš lijepo uređena zaslugom upravitelja Msgra Karadjole, sadašnjih crkovinara i okolnog građanstva, tom prigodom bila je krasno urešena i električno rasvijetljena. Uoči blagdana palili su se umjetni vatrometi, a „Ši­benska Glazba" najprije |je obišla gradom, a zatim odsvirala nekoliko komada kod crkve. Na sam blagdan crkva je vrvjela pobožnim svijetom, a mise su se redale od ranog jutra do podne . Poslije podne je bio svečani blagoslov. Sva okolica okitila je svoje kuće i dućane nar. sagovima i zastavama.

f Juraj Grimani . 5. t. mj. umro je od naprasne smrti knjižar i papir-ničar g. Juraj Grimani u dobi od r30 godina. Priređen mu je lijep spovod, na kome se najbolje vidjelo, koliko je bio štovan. Vječni mu pokoj! Ucvi­ljenoj obiteji naše saučešće!

Promjene u š i b e n s k o j i z a d a r ­skoj biskupij i . Vlč. don Ante Madi -razza premješten je iz Primoštena u Rasline; Berač don Mate iz Zatona kod Šibenika za žup. upravitelja u Primošten; Vlahov don Šime iz Ra-slina za žup. upravitelja u Zaton. Vlč. Basioli don Hugo, župnik u Salima, imenovan je žup. upraviteljem u P a -koštanima; Strgačić don Ante premje­šten je iz Luke (Dugi otok) za žup. upravitelja u Sale; Milanja don Ivan iz Solina u Luku.

f D u m a ud. Guberina. Ova d o ­bra starica pokrijepljena svetotajstvi-ma umirućih umrla je u subotu u dobi od 72 godine. Dok pokojnici žeiimo vječni pokoj, ožalošćenoj rodbini, o s o ­bito sinu dru fra Augustinu, našem prijatelju, izrazujemo svoje žalovanje!

Iz Uredniš tva . Radi tehničkih za­preka nijesmo mogli izaći u subotu . Ni dva dojduća broja ne će izaći u subotu, nego u utorak u povećanom opsegu. Naše cijenjene pretplatnike i čitaoce molimo, da to uvaže.

A d v e n t s k e propov i jed i . Već je treća nedjelja, da prof. 0 . T o m a T o -mašić propovijeda u Stolnoj Bazilici sv. Jakova svake nedjelje u 5 sati o vrlo aktuelnim temama, a na zanintiv i učen način, tako da su ove p r o p o ­vijedi vrlo dobro posjećivane.

Koncerat Pr imož ića . Poznati operni pjevač, bariton zagrebačke opere, g. Robert Primožić priredio je u srijedu u Gradskom Kazalištu vrlo uspjeli umjetnički koncerat.

Ispiti o sposob l j en ja . Učiteljski ispiti osposobljenja za osnovne i gra­đanske škole, koji su prošlog mjeseca bili odgođeni, započeli su jučer.

Darovi Okružju H K N S a v e z a za „Katol ički Dom". Da počasti uspomenu Dragice Žepina: Grgo Ra­dić din. 10. Da počaste uspomenu

Jurja Grimanf. Grgo Radić i don Ni­ko Rodin po din. 10. — Uprava har­no zahvaljuje.

B o r a v a k amer ičk ih torpi l jera. Prošlih dana bila su stigla i zausta­vila se u našoj Uici tri američka tor-pedo-razarača 280, 290 i 293. Obavljen je izmjenično službeni posjet između Komande naše ratne, mornarice u Man-dalini i komandanta američkog to rpe -do-razarača 290.

O t v o r para le lke . Na veliko za­dovoljstvo interesiranih ovih dana uslijedit će otvor paralelnog razreda pripravnog tečaja na Učiteljskoj školi.

Š k r l e t . Prošlih dana pojavio se još jedan novi slučaj škrleta.

Š e g r t s k a š k o l a . Buduć se prija­vilo za šegrtsku školu preko 90 đaka, đaci su podijeljeni u dva odjela. Prvi razred pohađa 30 đaka. S 1. t. raj. škola je započela svojim redovitim djelovanjem.

D a r o v i „ Đ a č k o m b isk . s j e m e ­n i š t u " . Da počaste uspomenu pk. Adele Delfin: Mons. Nikola Tabulov-Truta i Mons. Ivan Bjažić po din. 100 te prof. don Rudolf Pian din. 20. Da počasti uspomenu pok. Boza pl. Felicinovič: Don Hinko Brnetić dimi 30. Da počasti uspomenu pk. don Nike Milica: Don Frane Antur.ović din. 30. — Uprava najljepše zahva­ljuje.

Sirana 4. „ N A R O D N A S T R A Ž A " Broj. 45,

Kontumac p a s a po Sreskom Po­glavarstvu produžen je do konca ve­ljače 1925, pak je prema tome strogo zabranjeno, da se psi vode i puštaju u javne lokale.

Darov i „Uboškom Domu". Da počasfe uspomenu Frane Jadronja: Ante Klarić pk. Vice, dr Frano Du-libić, Marko Jakovljević, Ive Jadronja i don Krsto Stošić po din. 2 0 ; Bum-ber Ante učitelj, Obitelj Škarpa, Vla­dimir Kulič, Joso Tambača, Benka ud. Grimani, Srećko Bogić, Juraj Grimani, Josip Trlaja, Frane Karadjole, Luka Šarić, Justo Dellagiovanna, don Niko Plančić, Vinko Šupuk, Ivan Svirčić i Ettore Zorzenoni po din. 10; Ivan Vučić pk. Andr. i Ante Tikulin sla­stičar po din. 5. Da počasti uspome­nu Antice Kovačevii pk. Mate: Oskar Ivon-Bilić din. 10. Da počasti uspo­menu Ante Junakovića: Jakov Škarica pk. Petra din. 20. Da počasti uspo­menu Julija Svobode: Dr Vjekoslav Rismondo din. 30. Da počaste uspo­menu Vice Maričić: Mihovil Maričić din. 30, Frane Mikulandra reč. Špa-rada din. 15 i Braća Grubišić din. 10. — Svima darovateljima Uprava naj-harnije zahvaljuje.

T i n t e „Jadranske Straže". Kako je ranije javljeno, jadranska je Straža utanačila sa domaćom tvornicom tinte „Tornamid" iz Ljubljane izdavanje tinta »Jadranske Straže*, od čijeg utrška ide izvjestan postotak u fond Jadranske Straže. Ovih su dana stigle tinte Papirnici Petrošić u Splitu, ko­ja će imati glavnu prodaju za Dalma­ciju. Tinte su odlične kvalitete, a ima ih u svim bojama. Pored svega cije­na im je jednaka kao i drugima. Cen­trala jadranske Straže obratila se svim školama i uredima u pokrajini, da se služe isključivo ovom tintom, dok je nedavno ministarstvo vojno i morna­rice preporučilo svim svojim područ­nim kancelarijama uporabu ovih tinta, Preporuča se poglavicama škola i ureda, da se odazovu ovoj preporuci, a također i pojedincima, da kupuju samo tintu »Jadranske Straže". Pored toga, što dobivaju artikal prvoklasne vrste, podupiru jednu nacionalnu ak­ciju. Flaše se raspoznaju po etiketi, na kojoj je trobojna zastava sa zna­kom Jadranske Straže, oznakom tinte »Jadranske Straže" i geslom »Čuvaj­mo naše more".

U Australiju polazi 21. 1. 1925 parobrod društva „Messagieries Maritima". Vozna cijena iz Gru-ža do australskih luka Lira šterlinga 28.—

Sve upute daje Angencija Josip Jadronja—Šibenik.

Iz katoličkog svijeta-Vjeronauk u Amer ic i . Po ame­

ričkom ustavu je pouka u vjeri „slobo­dna". Unatoč tome je država Georgija uvela u svoje škole vjeronauk. Taj primjer slijedilo je i okružje mjesta Charleston u južnoj Karolini. U ras­pravi o tom zakonu rekao je među ostalim poslanik Wimberley ovo: „U Americi je danas 25 milijuna djece, koja živu bez vjerske pouke, a 4 milijuna od njih su pravi pogani. Ako bude tako i dal]e išlo, zavladat će u Americi doskora društvena, poli­tička i gospodarska anarhija. Zato treba vjeri opet dati njezino mjesto."

Mol i tva s a potpunim o p r o s t o m n a č a s u smrt i . Papa Pio X. oboga­tio je jednu kratku molitvu sa potpu­nim oprostom, koji dobivaš na času smrti, ako si je izmolio uz obične uvjete. Ovih dana dozvolom crkvene

vlasti otiskana je ta dosada nažalost slabo poznata molitva na ukusnom letku, ukrašenom lijepom slikom sv. Josipa, a veličine običnog molitvenika. Cijena je: 1 komad din. 0.25, 19 kom. din. 2.50, 50 kom. din. 10.— 100 kom. din. 18.— Poštarina se ne plaća, jer je ista uračunata u nazna­čenoj cijeni. Najpraktičnije je naručiti zatvorenim pismom priloživši iznos, makar u poštar, maikama. Narudžbe prima don Grgo Bučić, svećenik, Split. Šalje se samo uz unaprijed p o ­slani novac.

Orlovski vijesnik. Okružja. „Tomislavovo orlovsko okružje

u Splitu" održalo je svoju glavnu skupStinti u Splitu 2. studenoga. Konstatiran je lijep porast orlovskog pokreta u cijelom kraju i izrađen nacrt rada. U novi odbor izabrani su naši najbolji radnici. — Konstituiralo se orlovsko okružje zagrebačko i započelo s radom. Predsjednikom izabran je brat A. Šponar.

Priručnik o r l o v s k e o r g a n i z a c i j e . Već dugo vremena osjećaju naSa Orlovska i Omladinska društva i svi radnici na polju naše omladinske organizacije potrebu jednog priručnika. Orlovska organizacija po svojoj naravi traži točnost i red. Ovoj potrebi udo­voljio je Hrvatski Orlovski Savez i izdao je ovih dana dobar Priručnik, koji svestrano prikazuje cijelo ustrojstvo i rad orlovske organizazije. U njemu će društveni vođe i odbornici, a i svaki član, naći rješenje za sva pitanja, koja im dođu u životu organi­zacije. Knjiga stoji samo 15 Din., s poštari­nom 2 Din. više, a naručuje se kod Hrvat­skog Orlovskog Saveza, Zagreb, Kaptol 27.

Cjenik g l a z b a l a za orlovske fanfare m o ­že se dobiti kod Hrvatskog Ori, Saveza. — Zagreb, Kaptol 27.

Književnost i umjetnost. M o n i z a m od sveuč. prof. dr Josipa

Marica. Kao 5. knjiga I. niza „Popu-Iarno-nauČne knjižnice" Narodnog 4

Saveza u Zagrebu (Kaptol 27) izašla je ova kratka i pregledna studija, koja raščinja t. zv. prirodoznanstveni svje­tovni nazor i pitanje znanosti i vjere.

— Cij. D. 5. Novi Kalendar Srca I s u s o v a z a

1925. je izišao. Str. 160. Naslovna je sli­ka Srca Isusova u 7 boja i lijepa je za zidni ukras. Sadržaj je biran. Ima više pjesama. Iz pouke napominjemo članke dra Markuiina (Srce Is., u te se uzdam), urednika (250 g. objave Srca Is. te Lurd u Hrvatskoj), Zeca (Moderni sveci), Aljinovića (Rane sv. Franje), Markovića (Sveci u prirodi), Bocka (Jubilejska godina), Pavelića (M. Marulić), Strohala (o glagolici), Klapuha (Konac svijeta). Lijepe su i zanimive pripovijesti. Uopće je sve privlačivo. Preporučamo svim kućama ovo milo štivo, osobito ove godine. Nabavlja se kod Uprave Glasnika Srca I., Zagreb 1/147. Unaprijed se šalje za kalendar i poštu 13. din.

Ž i v e s l ike iz djet injstva I s u s o ­v a . Uputa, kako se priređuju žive slike, Kbje su u Zagrebu pod vodstvom gđe J. Brunšmid imale toliki uspjeh. Uz uputu su crtnje, a dodano je i deset vrlo lijepih slika, po kojima se slažu žive slike. Tekst, koji se govori kao tumač k svakoj slici, složen je prema govoru v. g. Šimečkoga. — Cij. D. 18. — H. K. N. Savez - Zagreb, Kaptol 27.

A. AIliger: U p a n d ž a m a s o t o n e . Slika iz seoskog života u tri čina. (Pozornica ostaje ista. 7 lica, sve uloge za muške). Za autora je napisala wHrv. Prosvjeta* : . . . Imajući za sobom isku­stvo pozornice, a u sebi spobnosti glumca . . . piše dobrom pozorišnom tehnikom i njegova je drama bez sumnje dobro pozorište." Stvar će dobro doći našim diletant, društvima, za koje je i napisana. Cij. D. 15. — H. K. N. Savez

- Zagreb, Kaptol 27.

Otprema putnika iz domaće luke SpLIT

„cosuLiGH unn-

„ S O F I A

Javlja ovim svim putnicima, koji su spremni za putovanje u JUŽNU AMERIKU

(Rio de Janeiro, Santos, Buenos-Aires). da je polazak njihova velikog prekookean-skog parobroda

H n a 18. d e c e m b r a o. g . iz SPLIT­SKE LUKE (Dalmacija.)

Parobrod je moderno uređen imade dva vijka i vozi na naftu. Putnici su smje-šteni u poboljšanom trećem razredu, u trećem razredu k a b i n a i u podpalublju. Svaki razred posjeduje moderno uređeni j e d a ć i s a l o n , s a l o n za g o s p o đ e , kao i pušaći s a l o n . Putnicima stoji na raspolaganje cijeli parobrod, jer ne vozi putnika 1.11|, rarr,

Od kolike je važnosti za naše putnike, što se mogu ukrcati u domaćoj luci, nije potrebno navađati - dosta je, što ne trpe velikih neugodnosti ni napora putujući po nekoliko dana preko stranih država, dok ne stignu u luku ukrcanja, a osim toga mo­gu se na parobrodu služiti svojim materinskim jezikom. Glede osiguranja mjesta te ostalih uputa treba s e obratiti na „ ^ O S U L I C H UNIJU,".

Glavno zas tupstvo za Kraljevinu Srba, hrvata i Slovenaca

TilBfoH Z4-98. J . G . Drašković - Zagreb Cesta ,B'br. 3. iti na filijale u: B e o g r a d u , Balkanska ul. 25. Ljubljani , Kolodvorska ul. 30. Velikom B e č k e r e k u , Kralja Petra trg 4 ili Agenciji u:

SibeniKu, Josip Jadronja, obala S u š a k u , Karolinška cesta 161 J. 0 1 . I v o i e v l ć , Sp l i tu FRANJO KUKUL1Ć, Gružu

IVO LOVRIČEVIC, Metkov iću N1KICA CAREVIĆ.

R0LL0A u svakoj vrsti i t o ;

čeličnih „E s I i n g o v i h" od d r v e t a ž a l u z i j e i o d p l a t n a ba l je , s v a k e vrst i r o b e z a umjetne bravare

i t e r e t n i h l i f t o v a

Silvester Bernold, Novi Sad. Tele f . 234, p r e k o p u t a Gasfabrike . Osn. 1885.

Filijala: B e o g r a d , D o s i t i j e v a ul. 51.

^sosooifiaoaoaitaii

Vlas t i ta z g r a d a Glavna u l i ca 108.

U

Centrala Ljubljana. Podružnice:

Celje, Đakovo, Maribor, Novi Sad,

Sarajevo, Sombor , Spl it

Ispostava: B led.

Dionička glavnica i pričuva

preko Din. 15.000.000. Ulošci nad Din. 150.000.000.

Ovlašteni prodavaoo srećaka državne

lutrije.

•J § i Prima uloške na knjižice, te

najpovoljnije. i n K

ih ukamaćuje §

Oprema sve bankovne i burzovne poslove povoljno, točno i brzo.

I

Izdavatelj i odgovorni urednik: Ante Erga. Uieđuje R i d a k c l o n l e d b . r . Tisak H r v a t s k e Zadrulne T l f k « « -