Moždani udar

Naglo nastali neurološki poremećaj koji nastaje

kao posljedica poremećaja cirkulacije SŽS

Moždani udar

U većini razvijenih zemalja 3. uzrok

smrti, kao i u nas

vodeći uzrok invaliditeta

1/3 – smrtni ishod

1/3 – teža invalidnost

1/3 - zadovoljavajući oporavak

U Hrvatskoj svake godine od

cerbrovaskularnih bolesti premine oko

8500 stanovnika

Moždani udar

Hemoragijski

15%

puknuće krvne žile

Aneurizme

Ishemijski

85%

začepljenje arterija

u glavi ili vratu

1. arterioskleroza

2. tromboza

3. embolija

“Tihi infarkt”

Simptomi nisu očiti

Veća učestalost s dobi, u žena češće

Hipertenzija povećava vjerojatnost

Male, lakunarne lezije smještene subkortikalno (multipla oštećenja)

Moguća odstupanja na testovima (usporena brzina procesiranja, novo učenje)

Simptomi moždanog udara

Hemoragijski

Ishemijski

Simptomi moždanog udara

utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge

jedne strane

poremećaji govora: otežano i nerazumljivo

izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost

izgovaranja i/ili otežano nerazumijevanje govora

naglo zamagljenje ili gubitak vida na jednom oku ili

u polovini vidnog polja

jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog

uzroka

gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s

drugim simptomima

omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost u hodu

Prevencija

Čimbenici na koje ne možemo djelovati

Dob

Spol

Obiteljsko nasljeđe

Ranije preboljeni udar

Rasa

Čimbenici na koje možemo djelovati

Arterijska hipertenzija

Diabetes ateroskleroza, povećava kolesterol

Pušenje

Tjelesna težina

Tjelesna neaktivnost

Povišen kolesterol ateroskleroza

Alkohol u većoj mjeri poremećaj metabolizma, zadebljanje žila

Opojna sredstva porast krvnog tlaka

Oralni kontraceptivi

Stres

Srčane aritmije

Liječenje akutno nastalog

moždanog udara

Najključnije je vrijeme!

Zaustavljanje kaskade ishemičnih

događaja

Jedinica za moždani udar - Stroke

units

Neuropsihološke posljedice

Individualne razlike u anatomskoj

organizaciji

Opseg, mjesto i težina (veličina)

Dužina trajanja cerebrovaskularne

bolesti prije CVI

Druge bolesti (srčane, dijabetes,

krvne žile, hipertenzija)

Dob, spol

Prvi ili ponavljani udar

Posljedice se razlikuju od osobe do osobe

Akutno stanje: nema vremena za

funkcionalnu kompenzaciju

Diashiza

Prednja komunikacijska arterija

Opskrbljuje velik dio medijalne površine obje

hemisfere uključujući

Frontalni i parijetalni režanj, corpus callosum,

cingularna i dodatna motorička područja korteksa

Često mjesto aneurizmi

Potpuni infarkt – hemiplegija, osjeti;

LH – afazije, apraksije

DH – jednostrano zanemarivanje

Konfabulacije, smanjena inhibicija

teška anterogradna i retrogradna amnezija

oštećenja izvršnih funkcija, smanjena svjesnost

Središnja cerebralna arterija

Opskrbljuje frontalne, temporalne i parijetalne režnjeve, bazalne ganglije

Motorički i senzorički homunculus

Motorički poremećaji (paraliza, pareza)

Taktilni senzorički poremećaji

Vidne smetnje kontralateralnog vidnog polja

LH - udar središnje cerebralne

arterije

Afazija

Apraksija ekstremiteta i oralna a.

Smetnje verbalnog učenja

Depresivne promjene raspoloženja

češće nakon ljevostranog udara

DH moždani udar središnje

cerebralne arterije

Vidno-prostorna oštećenja

Jednostrano zanemarivanje

Oštećenja neverbalnog učenja

Oštećena svjesnost deficita

Oštećenje pragmatičkog aspekta govora,

prozodije (intonacija, naglasak)

Smetnje pažnje

Stražnja cerebralna arterija

Rijetka

Opskrbljuje okcipitalne – vidni deficiti

i temporalne režnjeve – oštećenje

pamćenja

Oštećenja talamusa – teška

kognitivna i druga oštećenja

Faze u rehabilitaciji

Rana

Stabilizacija vitalnih

funkcija

Rehabilitacija nakon

fizičkog oporavka i

postizanje djelomične

neovisnosti

Praćenje:

Ambulantno

Patronaža,

pokretni timovi

U zajednici

JIL

Odjel neurologije

Trebaš znati koje

smetnje očekivati!

Rehabilitacija

Polivalentna

Stručno dobro organizirana

Ekonomičan proces

Složenost funkcija mozga

Što ranija, ciljana, visoko-

diferentna dijagnostička obrada

Najbolji rezultat

Ne samo rano početi već

Precizno postavljanje programa

rehabilitacije na temelju precizne

funkcionalne dijagnostike

Obitelj

Depresija!

Moguće posljedice blagih kognitivnih smetnji

Prikrivanje zbog srama

Blage kognitivne

smetnje

Okolina poremećaj teško

zapaža

Nepromijenjeni zahtjevi

Preopterećenost

Tjelesne tegobe Psihičke smetnje

+

Faze psihičkog suočavanja nakon moždanog udara (Michael, 2003)

1. Prva poboljšanja bude nadu Vjerovanje da će svi simptomi nestati

2. Nestrpljivost, depresija i obrana Različite reakcije

3. Završavanje liječenja: stvarnosti

pogledati u oči

4. Povratak u “stari” život?

Psihičke posljedice i problemna područja

Strah od novog moždanog udara

Tip A ponašanja

Osjećaj krivnje

Prema djeci, partneru

Pripisivanje krivnje

Osjećaj srama zbog invalidnosti

Smanjeno samopoštovanje

Gubitak profesionalne djelatnosti

Promijenjena podjela uloga u

obitelji

Osamljenost

Seksualnost

Psihičke posljedice i problemna područja

Kvaliteta života nakon MU

Ljudi se razlikuju po tome koliko iste

objektivne teškoće djeluju na

njihovu kvalitetu života

Povezanost kvalitete života i smanjenja učinkovitosti nakon MU

Značenje smanjene

sposobnosti za

pojedinca

određuje Veličinu smanjenja

kvalitete života