Datum: 29.4.2013. Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec

REFERAT IZ BIOLOGIJE:

MOŽDANI UDAR

Mentor: Izradila:

Nevenka Sinković,prof. Sindy Vuković , 3.d

SADRŽAJ:

UVOD:

O građi mozga i njegovim funkcijama.......................................................................................3

Što je moždani udar?.................................................................................................................4

RAZRADA:

Kako nastaje moždani udar i vrste moždanih udara.................................................................4

Simptomi i upozoravajući znakovi prije moždanog udara.........................................................6

Liječenje moždanog udara i popratnih bolesti..........................................................................6

ZAKLJUČAK:

Čimbenici rizika za nastajanje moždanog udara i kako ga spriječiti...........................................7

SAŽETAK..................................................................................................................................7

LITERATURA...........................................................................................................................8

2

Uvod:

O građi mozga i njegovoj funkciji

Središnji živčani sustav čine mozak i kralježnična moždina. Mozak je središnji dio tog sustava i odgovoran je za sve voljne i nevoljne aktivnosti. Naša subjektivna iskustva se uglavnom odvijaju u mozgu. Tu su pohranjena naša sjećanja i odvijaju se naša mišljenja, ideje i strahovi. Mozak teži oko 1,3 kilograma,smješten je u lubanji i obavijen je moždanim ovojnicama koje oko njega zadržavaju tanki sloj moždane tekućine ili likvora. U središnjem dijelu mozga nalaze se šupljine – moždane komore koje su također ispunjene likvorom. Osim mehaničke zaštite,likvor oko mozga održava stalne uvjete tlaka,temperature,prehrane,osmotskog tlaka i koncentracije iona. Anatomski se mozak može podijeliti na veliki mozak (cerebrum),mali mozak (cerebelum) ,moždano deblo ili međumozak i produženu moždinu (medulla oblongata). Veliki mozak se sastoji od lijeve i desne polovice i na njegovoj izbrazdanoj površini nalaze se tijela živčanih stanica koja čine sivu tvar,a unutar velikog mozga su nastavci neurona koji čine bijelu tvar. Kora velikog mozga je podjeljena na režnjeve od kojih svaki ima svoju funkciju. Tako razlikujemo čeoni režanj (središte osobnost i planiranja budućnosti),tjemeni režanj (središte za osjet dodira),slijepoočni režanj (središte za zvuk i koordinaciju zvuka sa slikom), zatiljni režanj (područje za vid i pohranu vidnog pamćenja). Veliki mozak preko receptora u tijelu i skupine osjetila u glavi prima informacije,međusobno ih koordinira i sređuje,po potrebi na njih reagira voljnom reakcijom ili ih pohranjuje (pamti),uči (analizira i sređuje informacije),misli (realno i apstraktno),određuje pozornost,budnost,odgovoran je za spavanje i snove,ponašanje,temperament,osobnost.Mali mozak je važan za funkcioniranje skeletnih mišića i održavanje mišićnog tonusa,te ima glavnu ulogu u vremenskom slijedu,odgovoran je za ravnotežu i kontrolira niz refleksnih radnji. Moždano deblo obuhvaća talamus i hipotalamus,koji ostvaruje vezu između živčanog i endokrinog sustava te usklađuje njihovo djelovanje. Produžena moždina čini prijelaz prema kralježničnoj moždini i kod nje je bijela tvar izvana. Tu su smještena vitalna središta koja održavaju važne funkcije (disanje,rad srca,regulacija arterijskog tlaka,itd.)

Slika 1 – građa ljudskog mozga

3

Što je moždani udar?

Moždani udar ( cerebrovaskularni inzulit,apopleksija mozga) je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Temu moždanog udara za referat odabrala sam zato što imam člana obitelji koji je pretrpio lakši moždani udar i zato što je to  prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj,treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe,prvi uzrok invaliditeta u svijetu i u Hrvatskoj, te vodeći uzrok demencije.

Razrada:

Kako nastaje moždani udar i vrste moždanih udara

Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom ili trombom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 85% moždanih udara su ishemijski. Oni mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju). Oko 15% moždanih udara su hemoragijski. Arterijska krv izlazi iz prsnute krvne žile pod pritiskom i razara moždano tkivo stvarajući intracerebralni hematom. Krv se izlije u okolno tkivo mozga ili u likvorske prostore oko mozga. Ovisno o veličini i mjestu nastanka hematoma,javlja se povraćanje,oduzetost dijelova tijela (hemiplegija) i najčešće koma.Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza.Kod ateroskleroze dolazi do smanjenja promjera (lumena) krvnih žila zbog stvaranja naslaga na njihovoj unutarnjoj stjenci. Naslage ili ateromi nastaju zbog taloženja kolesterola,a osim toga dolazi i do kalcifikacije krvnih žila. Zbog toga one postaju tvrde i neelastične,sklone pucanju,a njihove sužene i hrapave stijenke pogoduju stvaranju ugrušaka. Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, u dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći.

Slika 2 – presjek mozga pacijenta s moždanim udarom uzrokovanim začepljenjem desne srednje moždane arterije

4

Slika 3 – krvarenje u mozgu (bijela zona) s pratećim edemom (tamna zona koja okružuje krvarenje)

Slika 4 – CT snimka ishemijskog moždanog udara (zatamnjena površina lijevo)

Slika 5 – ishemijski i hemoralgijski moždani udar

5

Simptomi i upozoravajući znakovi prije moždanog udara

Određenom broju moždanih udara prethode prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (nikad ne traju duže od 24 h), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale tranzitornu ishemijsku ataku moraju kod liječnika obaviti detaljan neurološki pregled da bi se ustanovio njen uzrok i smanjio rizik od nastanka moždanog udara.

Najčešći simptomi moždanog udara su: • utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela• poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe• naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja• naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka• gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima• omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima

Liječenje moždanog udara i popratnih bolesti

Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Ishemijski moždani udar se liječi pomoću trombolize (lijekovima za razbijanje/otapanje ugruška). Na taj način omogućuje se ponovna uspostava krvotoka i sprječava se odumiranje živčanih stanica. Ova terapija može se primijeniti samo unutar prva tri sata od nastanka ishemijskog moždanog udara. Hemoralgijski moždani udar se rješava neurokiruškim postupcima. Svi bolesnici s moždanim udarom trebaju se liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara, tzv. jedinicama za moždani udar. Nakon završenog akutnog liječenja moždanog udara, bolesnici s preboljenim moždanim udarom trebaju započeti program rehabilitacije, idealno u jedinicama za moždani udar.Ona uključuje različite medicinske profesije kao što su terapija govora i jezika, fizikalna terapija i radna terapija. Kako bi se spriječio ponovni nastanak moždanog udara,potrebno je promjeniti životne navike,odnosno ukloniti čimbenike za nastajanje moždanog udara. U cilju smanjivanja učestalosti moždanog udara svakako treba liječiti prateće bolesti: povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija. Preventivno liječenje uključuje propisivanje antitrombocitnih lijekova kao što su aspirin i dipiridamol,kontrolu i smanjenje povećanog arterijskog krvnog tlaka,uporaba statina (lijekova koji smanjuju razinu kolesterola u krvi),itd. Nakon moždanog udara (prestanka dotoka krvi u moždano tkivo) trećina se oboljelih oporavi do potpune

6

samostalnosti s lakšim posljedicama, kod trećine je posljedica trajna invalidnost i ovisnost o drugima, a trećina bolesnika odmah umire. Svaki je moždani udar zaseban, ovisi o mnogo toga, počevši od toga koja je strana mozga pogođena, koliko su jaka oštećenja, ali i o općem stanju bolesnika.

Zaključak:

Čimbenici rizika za nastajanje moždanog udara i kako ga spriječiti

Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja čimbenici su rizika za nastajanje moždanog udara. Na neke od njih je moguće utjecati ali na neke,kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije. Dob je najznačajniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati. Sa starenjem raste učestalost obolijevanja od moždanog udara. Međutim, u zadnje vrijeme snižava se dob bolesnika koji zadobiju moždani udar, čak 46% moždanih udara nastaje u dobi između 45. i 59. godine života. Najpoznatiji čimbenici rizika na koje se može utjecati jer su povezani s načinom života su: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i pretilost. Neke bolesti kao što su povišen krvni tlak,poremećaji srčanog ritma,povišene masnoće u krvi,šećerna bolest,suženje karotidnih arterija,čimbenici su rizika na koje također možemo utjecati liječenjem i time smanjiti rizik od nastajanja moždanog udara.

Na temelju naučenog zaključujem da mogu utjecati na svoje životne navike i smanjiti rizik od nastajanja moždanog udara ponajprije pravilnom prehranom (potrebno je izbjegavati hranu koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima,jako slanu hranu,hranu bogatu kolestorom,a konzumirati hranu bogatu neprobavljivim vlaknima,nezasićene masnoće,mnogo plave ribe,voća i povrća),izbjegavanjem konzumacije alkohola i cigareta,povećanom tjelesnom aktivnošću. Također sam naučila simptome tranzitornih ishemijskih napada i simptome moždanog udara,pa mogu pravovremeno reagirati ukoliko se ikada nađem u takvoj situacji i pomoći nekome.

Sažetak:

Moždani udar ( cerebrovaskularni inzulit,apopleksija mozga) je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom ili trombom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Određenom broju moždanih udara prethode prolazni

7

simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara – tranzitorne ishemijske atake, ali su znatno kraćeg trajanja. Najčešći simptomi moždanog udara su oduzetost lica, ruke ili noge, poremećaji govora, potpuna nemogućnost ili otežano izgovaranje riječi, potpuno nerazumijevanje govora, nagli gubitak vida osobito na jednom oku, nagla i jaka glavobolja praćena povraćanjem, gubitak ravnoteže, vrtoglavice i iznenadni padovi. Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Ishemijski moždani udar se liječi pomoću trombolize (lijekovima za razbijanje/otapanje ugruška,a hemoralgijski moždani udar rješava se neurokiruškim postupcima. Nakon moždanog udara (prestanka dotoka krvi u moždano tkivo) trećina se oboljelih oporavi do potpune samostalnosti s lakšim posljedicama, kod trećine je posljedica trajna invalidnost i ovisnost o drugima, a trećina bolesnika odmah umire. Poslije akutnog liječenja,pacijentima je potrebna rehabilitacija i promjena životnih navika,tj. uklanjanje čimbenika rizika za nastajanje moždanog udara. Na neke čimbenike rizika kao što su spol,dob i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati,ali na druge kao što su pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i pretilost je moguće utjecati. Neke bolesti kao što su povišen krvni tlak,poremećaji srčanog ritma,povišene masnoće u krvi,šećerna bolest,suženje karotidnih arterija,čimbenici su rizika na koje također možemo utjecati liječenjem i time smanjiti rizik od nastajanja moždanog udara.

Literatura:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mo%C5%BEdani_udar#Prevencija

http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/125/mozdani-udar.html

http://www.stetoskop.info/Intracerebralno-krvarenje-1252-c29-sickness.htm

http://www.24sata.hr/zdravlje/dan-borbe-protiv-mozdanog-udara-prepoznajte-na-vrijeme-287391

mr.sc. Žaklin Lukša,Sanja Mikulić,prof.,2009.,“Život 3“,Školska knjiga,d.d.,Zagreb,str. (42. i 126.-127.)

8