Stan Gooch - Kultura neandertalaca-čuvari drevne mudrosti.pdf

8/10/2019 Stan Gooch - Kultura neandertalaca-uvari drevne mudrosti.pdf

1/230


2/230

Naslov izvornikaStan Gooch

THE DREAM CULTURE OF NEANDERTHALS

Stan Gooch

K U L T U R AN E A N D E RTA L A C A

uvari drevne mudrosti

Postoje dvije vrste, bijela i crna.

Bijela je slaba i lako propada, a crna je jaa i manje podlona propadanju.TEOFRAST


3/230

Sadraj

Zahvale 9

Uvod 11

1. Trinaest 15

2. Sedam 293. Trinaest i rogati bog 36

4. Mjeseeva rijeka 45

5. Dva jednaka 57

6. Ne tako maleni ljudi 63

7. Mudrost i vjetina 89

8. Uspravno kamenje 109

9. Sveti Gral 130

10. Zemlja ena 142

11. Umjetnici, pjesnici i sveenici 15512. Gatanje 166

13. Neandertalac danas 174

14. Krist 202

15. Nova mudrost za staru 210

Dodatak 1 - Kosturi u naem ormaru 216

Dodatak 2 - Naa nutrina i svemir 218


4/230

Uvod

Mnogi pisci, neki s dobrim, ali drugi bez ikakva razloga, govore o"drevnoj mudrosti" - o nekom bogatom znanju i velikim civilizacijamakoje su ga stekle i pohranile - koja je za nas izgubljena. Govori se dasu djelii toga znanja otkriveni diljem svijeta, to dokazuje da je potpuni skup spoznaja neko postojao.

To je svakako zanimljiva zamisao. No je li to samo nekakav poku

aj ispunjavanja elja, neki openiti bijeg odnae, ne ba uvijek privlane stvarnosti? Tako kau njezini najstroi kritiari. Ili ako nije to,to tono jest?

Nekoliko ozbiljnih i visoko kvalificiranih autora (za razliku odmnogo veeg broja dobronamjernih piskarala) pozabavili su se nasto

janjima da ponovno otkriju ili definiraju posebne aspekte te navodne

drevne mudrosti. Neki od prve vrste su Robert Graves, MargaretMurray, J. G. Frazer, Robert Temple i Geoffrey Ashe.to zapravo pokree te traitelje? - jer nemojte se zavaravati, u

njihovim nastojanjima ima mnogo vie ara i osjeaja enje od onogato bi se moglo objasniti samo intelektualnom znatieljom. Njih, kaoi itatelje koji itaju njihove knjige, vodi osjeaj potrage. to je potraga

i kamo nas vodi?Maloprije sam takoer rekao da se tim pothvatom bave ozbiljniautori, kao i oni drugi. to zapravo opravdava koritenje rijei "oz

biljni"? Ili, da drukije postavimo pitanje, to nam preostaje nakonto se uklone sve oite besmislice nerazumnih odgovora?

Mislim da nam ostaje neto doista presudno. To nije samo klju

nae stvarne prolosti, za razliku od ispraznih odgovora u povijesnimknjigama, ve i klju nae jedine nade za budunost. Moje je miljenjeda nita manje nije na kocki. Podrobno opisana potraga u ovoj knjizi

prelazi mnoge oito fiksne granice. Sigurno neemo nikome dopustiti da nam kae gdje smijemo, a gdje ne smijemo traiti. Dakle, sve

je potencijalna voda na na mlin - biologija, legende, seks, prazno

vjerje, evolucija, devijacija - kao i cjelokupna podruja religioznih,11


5/230

znanstvenih i maginih vjerovanja. Bez obzira to jo vrijedi za svako istraivanje s ciljem razumijevanja dananjice, jedno je sigurno:vrijeme prouavanja posebnih aspekata ovjekova ivota u izolaciji

je prolo. ovjek je totalitet (ija se sva svojstva neprestano nalaze ukoegzistenciji i interakciji). Nikad ga se nije smjelo prouavati kao

neto drugo.Kao to svi znaju, trenutno smo svjedoci velike obnove mistinihmisli i prakse. Jedan od mojih ciljeva je pokazati da su ta obnova, ione ranije, samo sporadini vanjski znakovi stalne, premda skrivene,tradicije. Te su obnove poput, po svemu sudei, pojedinih izoliranihvulkana koji su ipak povezani stalnim podzemnim silama.

Otkrivanje skrivenih sila i tradicija okultnog jedna je od velikih pustolovina naeg vremena. Apsolutno je sigurno da e se ortodoksnespoznaje i ortodoksna povijest morati mijenjati kako bi se tome prilagodile. U to nema nikakve sumnje.

No, treba istaknuti jo neto. Moderna znanost i konvencionalnomiljenje nisu toliko pogreni - premda su u nekim podrujima doista na posve pogrenom putu - koliko su nepotpuni. Otkrivaju samodio ljudske prie, i to samo iz jednoga kuta. No, s druge strane, dok uigru uvodimo mistinu mudrost i psihologiju, moramo veoma pazitida ne tvrdimo (a) da je mistina mudrost uvijek u pravu i nikad ukrivu, ili (b) da ne mora uzimati u obzir ortodoksno gledite. To sudvije toke u kojima grijee mnogi okultisti i alternativni istraivai.

Dakle, sasvim je dopustivo, primjerice, iznijeti pretpostavku o posjetiteljima iz svemira, a zatim govoriti o posljedicama takvih navodnih posjeta - ali ako nema niti jednog djelia stvarnog, proizvedenog materijala iz izvanzemaljskog izvora, to gledite mora ostati hipoteza, samo ideja. To nije isto kao injenica. Takoer je dopustivoiznositi pretpostavke o zemljama i civilizacijama koje su progutalivalovi, ako mislite da to trebate uiniti. Al i ipak ne moete tvrditi da

je ta ideja injenica sve dok se ne pronau stvarni ostaci te civilizacije,ako se pronau.

U meuvremenu, to je s obiljem tradicionalnih arheolokih i fosilnih otkria (i kronologijama i hipotezama koje se, sasvim razumno, na njima temelje)? Ta otkria jesu injenice. Pretenciozni, ili samozatajni, okultni teoretiar ne moe ih ignorirati. Isto tako, to je s naim

12


6/230

znanjem iz podruja konvencionalne biologije i evolucijskih mehanizama? Teorija o drevnoj civilizaciji ili drevna psihologija nekako semora uklopiti u sve to. Mora se i to takoer objasniti. Zapravo, to jeveoma koristan uvjet jer djeluje kao kontrola ili zatita od potpuneanarhije, od budalastog stava "sve prolazi". Kao to obino kaem,

gdje sve prolazi, nita ne prolazi.U svojim teorijama nastojim podjednako voditi rauna o primjerenosti i neprimjerenosti okultnih misli; a jednako tako o primjerenosti i neprimjerenosti konvencionalnog naina razmiljanja. Osobnoelim sliku koja potuje jedno i drugo, te smatram da sve drugo u sebisadri sjeme vlastite propasti.

Zato, premda su moje vlastite pretpostavke nekonvencionalne idoista revolucionarne, ipak u sutini ne pobijaju uoeni fosilni, arheoloki i povijesni zapis. Tom zapisu dodaju zaboravljene, ili namjerno

potisnute, dimenzije okultnog. Moje pretpostavke takoer uzimajuu obzir modernu biologiju i psihologiju. A zato ne? Sigurno ne moe biti loe za nas ako izvuemo korist iz svega toga.

Ono to tono nudi moja knjiga su veoma vrsti pokazatelji o skrivenoj, izgubljenoj civilizaciji. No to je vie bila civilizacija uma negograevina. Jer ti izgubljeni preci nisu gradili gradove od kamena, vegradove od snova. I tovie, njihovi siroti stanovnici, danas sputeniispod razina ivotinja, jo uvijek u ovom trenutku ive na rubovimanae civilizacije. Svim se srcem nadam da jo moemo spasiti nekeod njih.

Ako emo sada vratiti dug tim ljudima i onome to su znaili,moja knjiga takoer nudi novi evolucijski pogled - to nam je zasigurno potrebno. Nudi nam radost seksa, to je radost kreativnosti, tecijeli niz vidovitih i paranormalnih sposobnosti: cijelo novo zanemareno skladite intuitivnog uma.

Na koncu, tu je i tema 14. poglavlja. No pustit u da govori samaza sebe.

Dok se pred nama nalaze takvi vidici koji nadahnjuju, nemojmovie gubiti vrijeme, ve odmah prijeimo na pojedinosti i poetnutoku nae potrage - broj trinaest.

13


7/230

1. P O G L A V L J E

Trinaest

Reeno je da je Merlin, kad je otiao s ovog svijeta, sa sobom ponio trinaest arobnih blaga.

- VELKA LEGENDA

U vrijeme kad sam trebao poeti pisati ovu knjigu moj vlastiti stav prema broju trinaest bio je kako slijedi. Smatrao sam izrazito vanim da Mjesec, u bilo kojoj godini, ima trinaest utapa ili trinaestmlaaka. Te se dvije mogunosti redovito izmjenjuju, iz ggodinu. Osjeao sam da su drevni narodi, koji su tovali M postoji obilje pokazatelja da su to inili - moda tu injeniculi vanom samoj po sebi. Izmjena mlaaka il i utapa na kraju godineili na prijelazu iz jedne u drugu godinu (to je takoer dogaaj odvelike vanosti), nakon niza od dvanaest utapa i dvanaest mlaaka,moda im je ukazivala na neto od trajne dualnosti naeg univerzuma- na izmjenjivanje ili suprotnost, recimo, mukih i enskih ljudskom ivotu. Zapravo, takav filozofski stav vidimo pohranjen u

pomno razraenoj yin yang simbolici drevne Kine.Usput reeno, izrazitu slinosti yin yang simbola s Mjesecom, te

openitom smislu s Mjesecom koji prolazi kroz faze, ne bi szanemariti. M isl im da se u izuavanju okultnoga to dosad

M eutim, imao sam vanije razloge iz kojih sam "trinaesci" pune godine smatrao vanima. Iz knjige Textbook of Physiological

Psychology (Prirunik o fiziolokoj psihologiji) S. P. Grossmana, saznaosam da prosjeni (za razliku od individualnog) menstruacijski u ena traje dvadeset osam dana. Dakle, 28 x 13 daje 364 dana, to jegotovo jednako trajanju jedne pune godine.

Zapravo, tu situacija postaje veoma zanimljiva. to se tie brojeva,skeptik bi jednostavno mogao rei: "U redu. ene dobivaju menstru-aciju u prosjeku jednom mjeseno. U godini postoji trinaest mjeseci

15


8/230

Slika 1. Yin yang s imbol(ili Mjeseci). Dakle, zapravo kaete da je trinaest mjeseci jednakotrinaest mjeseci." Meutim, takvo se pojednostavljeno gledite lomina pogrenoj pretpostavci da postoji trinaest potpunih Mjeseca, tj.trinaest potpunih mjeseevih mijena u jednoj godini. Ne postoji.

Ima samo trinaest utapa ili trinaest mlaaka.Mjeseeve mijene - potpuni ciklus svih faza Mjeseca - traje 29 1/2dana (tonije, 29,53059 dana). Meutim, 13 x 29% daje godinu kojatraje 383 1/2 dana, to je posve beznadno.

Zapravo, primitivni Mjeseevi kalendari uope se nisu temeljilina pravim Mjeseevim mijenama. Temeljili su se na proizvoljnom

mjesecu od dvadeset osam dana, a kao to smo vidjeli, dvadeset osamdana sluajno je prosjeni menstruacijski ciklus suvremene ene.Kao to smo takoer vidjeli, 28 x 13 daje 364 dana, gotovo punu

godinu. Ali prava puna godina traje 28 x 13 plus jedan, odnosno 365dana. ini se da je to zapravo razlog iz kojeg se u najstarijim europskim bajkama, kad god ljudi kreu na neko mitsko ili pustolovno puto

vanje, kae da e se vratiti za "godinu i jedan dan". Robert Graves primjeuje da se "u najstarijim irskim i velkim mitovima neprestano koristi izraz 'godina i jedan dan'".

U meuvremenu, ve sam vidio knjige, kakva je Luna-ception Lou-ise Lacey, u kojima se tvrdi da se menstruacijski ciklusi ena, kojiesto uvelike variraju na obje strane broja dvadeset osam, mogu regu

lirati ako ena, tijekom odreenih dana u mjesecu, spava s upaljenimsvjetlom u spavaoj sobi. Neizravan zakljuak bio bi da je svjetlo uspavaoj sobi "Mjesec", te da je enska menstruacija na neki naindoslovce povezana s Mjeseevim mijenama.

Naime, prije nego sam poeo pisati ovu knjigu, bio sam impresioniran injenicom da se idovski obred i proslava zrelosti (barmicva),

16


9/230

kad idovski djeak slubeno postaje odrastao, dogaa u dobi est godina. A u tom je trenutku, naravno, on star 13x13 mjeseci - to

jest, menstrualnih mjeseci.

U POTRAZI ZA TRINAESTICAMA

Svatko tko nije obavio odgovarajue istraivanje mogao bi vjerovatida postoji obilje literature o broju trinaest.

Istina je posve drukija. Sati strpljivog istraivanja, u ortodoksnim ialternativnim knjinicama, donijet e samo nekoliko biljekirjenika i enciklopedija okultnog ak ne sadri pojam trinaest! Ako

ga ipak sadri, nai ete samo nekoliko reenica koje su vie nagaanja. Ukoliko se spominju neke vrste injenice, vjeroizvuene iz drugih prirunika, a rijei su malo izmijenjene.

pita kako je mogue da broj kakav je trinaest, koji jo uvijek snanozaokuplja matu javnosti, ima tako malo povijesti?

Meutim, svremenom i uz mnogo strpljenja ipak se poinje pojav

ljivati slika. Fascinantna je i opravdava svaki trud i napor. Tadalje proirena mojim vlastitim i nagaanjima drugih, potom posta ju vrsti oslonac u pothvatu identificiranja drevnog znanja - te konano u obnavljanju same arolije.

NESRETAN ZA NEKE?

Svi u naoj kulturi znaju da je trinaest nesretan broj. To nauimo jodok se drimo majci za skute. ini se kao da to upijamo ve s mlijekom. U naem je drutvu to vjerovanje univerzalno kao

To nije pitanje koje treba olako shvatiti. U svojem djelu Encyclope-dia of Superstitions (Enciklopedija praznovjerja), E. i M. A. Radford piu o nedavnom sluaju ene ija je kua bila ukljuena u kunih brojeva to su je obavile lokalne vlasti. Njezina je kudobiti broj trinaest. Podnijela je tubu na sudu, tvrdei da se smanjila vrijednost njezine kue. Nekoliko je agenata za trgovinu nekretninama svjedoilo, pod zakletvom, da je taj broj definitivno tetan zavrijednost imanja. Druge enciklopedije izvjeuju o slinim pravnimsluajevima u kojima je presueno u korist tuitelja.

17


10/230

Svi se komentatori slau da jo i danas velika veina stambenihzgrada i hotela izbjegava broj 13, bilo da ga posve preskau ili ga zamjenjuju brojem 12A.

Svatko bi ve mogao pomisliti da tako raireni i ustrajni odjeci unaem suvremenom drutvu moraju potjecati iz nekog, neko vanog

izvorita utjecaja.Meutim, budui da ne elim stvoriti dojam da stvaram sluaj naobinim rekla-kazala, odmah se okreemo dokazima koji su dalekovri i opipljiviji.

ROBERTGRAVES I BIJELA BOICA

Robert Graves je ugledni romanopisac i znanstvenik, a mnogi ga naj bolje poznaju kao autora djela I , Claudius (Ja, Klaudije). Na poetkusvoje knjige The White Goddess (Bijela boica) on nam kae:

Moja je teza da je jezik poetskog mita, koji je davno postojaona Mediteranu i u sjevernoj Europi, bio aroban jezik povezan

s narodnim religioznim obredima u ast Mjeseeve boice, iliMuse, od kojih neki potjeu iz starog kamenog doba ...

Potom nastavlja:

Jezik se promijenio ... kad su zavojevai ... poeli patrijarhalnima zamjenjivati matrijarhalne institucije.

Mnogi od Gravesovih pristupa poslije e nas ponovno zanimati. Ovdje emo se pozabaviti konkretnim informacijama to ih je pronaaou cilju obrane svojega gledita o neprekinutoj tradiciji magije, koja se

prua od starog kamenog doba do dananjeg vremena - te posebnonjegovim tvrdnjama koje se tiu broja trinaest.

Graves nam odmah kae da je tema kojom se bavi "antikna priakoja je ispriana u trinaest poglavlja". Ovdje doslovce misli na stvarnu pjesmu ili komplet pjesama - jednako kao i na komplet maginihrijei ili ini.

Postoje razliiti potomci prvobitnih primjera. Jedan od tih potomaka je Song of Amergin (Amerginova pjesma), to ju je navodnoizgovarao glavni bard milesijskih zavojevaa kad je 1286. pr. Kr. no-

18


11/230

gom kroio na tlo Irske. Song of Amergin poinje s trinaest tvrdnji.Drugi potomak je Beth-Luis-Nion, najstariji irski alfabet koji sadrtrinaest suglasnika. Suglasnici tog alfabeta ine temelj kalendara sezonske arolije stabla. U mnogo starijim vremenima tu su kralj Ar-thur i njegovi vitezovi, naravno, kojih takoer ima ukupno trinaest,

a Graves nam kae: "U velkim romancama neprestano se pojavljuje broj trinaest."

Graves smatra da se te trinaestice, kao i sve ostale, temelje i potjeu od lunarnog kalendara koji ima trinaest mjeseci. On kae da sesjeanje na godinu od trinaest mjeseci zapravo zadralo na britanskomselu barem do etrnaestog stoljea. Originalna Ballad of Robin Hood

and the Curtal Friar zapoinjala je:

Ali koliko mjeseci ima u godini? Ima ih trinaest, kaem; Lipanjski je mjesec najveseliji od svih,Uz bok veselom mjesecu svibnju.

Cijela druina Robina Hooda takoer broji trinaest ljudi (dvanaemukaraca i jedna ena) - ali takva emo opepoznata pitanja ostviti za poslije.

Graves nam naime kae, da su se rtveni kameni krugovi, to sih keltski druidi koristili (ali ih nisu izgradili) u prvom tisuljeu pKr., "uvijek" sastojali od dvanaest kamenova, a jo jedan, trinaestirtveni kamen nalazio se na vrhu ili u sredini.

Moda je diskutabilno je li rije "uvijek" opravdana ili nije. Gravmoda samo kae da se svaki isto rtveni krug sastojao od trinaestkamenova, to je odriva tvrdnja, premda je u najstroem smislu mda nedokaziva. Jer sigurno ima jo mnogo krugova koji se sastojeod vie, ili manje, od trinaest kamenova. Ta su razliita pitanja temakasnijeg poglavlja.

Meutim, na temelju pokazatelja sklon sam sloiti se s Gravesoda su se rtveni krugovi obino sastojali od trinaest kamenova. K

podrku tom gleditu, moemo napomenuti da se sama druidskskupina sastojala od dvanaest sveenika i voe, te ih je bilo ukupntrinaest.

19


12/230

Graves vjeruje da je Mojsije u Izlasku 24,4-6 prinosio rtve bau takvom krugu: "Tada Mojsije popie sve rijei Jahvine. A ujutrourani te podigne rtvenik na podnoju brda i dvanaest stupova ..."

MARGARET MURRAY I VJETIJI KULT

Godine 1921. Margaret Alice Murray, ugledna egiptologinja i antro- pologinja, objavila je knjigu The Witch Cult in Western Europe (Vjetiji kult u zapadnoj Europi). Kao u sluaju Gravesova djela White God-dess, knjiga je odmah izazvala gnjev u krugovima uskogrudnijih itradicionalnijih znanstvenika i akademika. Al i knjiga The Witch Cult,kao i The White Goddess, radikalno je utjecala na sva razmiljanja potim pitanjima od tada pa nadalje.

Murray je iznijela pretpostavku da vjetiji pokret u Europi nijesamo nono poskakivanje priprostih, praznovjernih seljaka, ili razbludnih aristokrata koji se dosauju, ve je rije o preivjeloj organiziranojreligioznoj praksi koja see ak iz vremena prije nego je ovjek poeouzgajati usjeve. (Dakle, mislim da su tu ve jasno vidljive openite

paralele s Gravesovim stavom.)U svojem predgovoru Murrayinoj knjizi, Sir Steven Runciman na

pisao je:

Temeljito i pomno prouavanje dokaza u izvjetajima o suenjima vjeticama u Britaniji uvjerilo je Margaret Murray, kako

pokazuje ova knjiga, da je vjetiji kult ostatak pretkranskereligije u zapadnoj Europi ... koja se moda najprije razvila uEgiptu ... Walter Scott, premda je on bio najodgovorniji za ro-mantiziranje ideje o arobnjatvu, bio je itekako svjestan injenice da su vjetice i vile, osobito u zapadnoj Europi, predstavljale

primitivne rase koje su nestale nakon dolaska kasnijih zavo

jevaa.Jednako kao u Gravesovu sluaju, u Murrayinu razmiljanju imamnogo tema za iroku raspravu; no u ovom poglavlju pozabavit emose samo brojem trinaest.

Murray u tom smislu tvrdi da je vjetija druina uvijek imalatrinaest lanova. Sastojala se od dvanaest pojedinaca i voe. Voa

20


13/230

je katkad bilo drugo ljudsko bie. Katkad je on ili ona (ili ono) bizli duh ili duh zatitnik kojeg je skupina tovala, te koji je posredovao izmeu njih i pravog vraga. ("Vrag" je samo prikladna rije zkoritenje u ovom dijelu teksta. Poslije moemo koristiti rijei "boica" ili "bog".)

Takva uvrijeena i univerzalna organizacija je, kako kae Murraystrukturalni element koji potjee izravno iz stare religije. To je jednaod dosljednosti u prakticiranju arobnjatva u veoma razliitim podrujima, to opravdava tvrdnju o drevnoj i trajnoj infrastrukturi -to jest, tvrdnju da vjetiji kult ima dugu tradiciju. Dakle, nikako nemoe biti govora samo o izoliranim ili isto lokalnim "budalat

nama".Jo jedan od tih trajnih i univerzalnih elemenata bila je injenicda niti jedna osoba od stotina osuenih vjetica i arobnjaka u Britaniji nije imala anglo-saksonsko kransko ime. Svi su imali romanskili keltska imena. Oito je da su se vjetice, kad god je to bilo potreno, odricale svojih anglo-saksonskih imena u korist drugih koja s

bila prikladnija. Usput reeno, to uzimanje drugog imena je procinicijacije tipian za sva tajanstvena drutva u svim vremenima - tkoer i u samoj ranoj kranskoj religiji.

Murray kae da se najstarije izvjee o suenju u Engleskoj, u ko jem se spominje broj trinaest, odnosi na 1567. godinu. Rije je o suenju eni po imenu Bessie Dunlop. U Francuskoj je takva standardn

vjetija druina postojala ve 1440. (u sluaju Gillesa de Raisa). Jdan od Murrayinih kritiara, Jeffrey Burton Russell, u svojem djeWitchcraft in the Middle Ages (arobnjatvo u srednjem vijeku), premda osobno odbacuje hipotezu o broju trinaest, naglaava da se na

prvom suenju radi arobnjatva u Irskoj dvjesto pedeset godina prije Bessie Dunlop (suenju Alice Kyteler) radilo o vjetijoj druini odtrinaest lanova. Russell to smatra obinom sluajnou - premda dovoljno poten da prizna kako sluaj Kvteler "veoma neobino" sdri elemente koji od petnaestog stoljea nadalje postaju uobiajen

ak i samo na temelju dokaza to ih je Murray prikupila, mislimda moramo zakljuiti da paralele izmeu Gillesa, Bessie i Alice nisnikakva sluajnost - te da je Russell, poput mnogih drugih, kriv zne ba razumne predrasude prema injenicama. U svakom sluaju,

21


14/230

na provizorni zakljuak potvruje obilje drugih dokaza koji se tivjetijih druina i arobnjatva openito kojima emo se pozabavi Neobino je da je Murray i sama esto ignorirala taj iri okvir.

Meutim, Murray je u kasnijim djelima, primjerice u The God ofthe Witches (Bog vjetica) (1931), proirila svoju teoriju o vjeticama

Time je izgubila bezrezervnu podrku ak i onih kolega koji su pr bili zduno uz nju. Sad je jedna od njezinih tvrdnji bila da su mnomonarsi i visoki dravnici umrli uslijed obrednih zahtjeva drevnokulta.

Unato tome, neki dijelovi Murrayina materijala iziskuju nau pzornost - njezin prikaz, primjerice, vanosti plemenitog Reda podvzice. Prema povijesnim knjigama, pria kae da je lijepoj djevi iz Keta ili grofici od Salisburyja ispala podvezica dok je plesala s EdwardoIII, da se ena posve smutila, te da je kralj podigao podvezicu i

privrstio je na svoju nogu, rekavi: "honi soit qui mal y pense" (sram bilo onoga koji runo misli o ovom incidentu). Kralj je takoer smsta utemeljio Red podvezice.

Usput moramo spomenuti da se na nekim piljskim slikama viuzica ili podvezica to je am'ahi ili vraevi nose iznad koljena, te

je u Francuskoj voa vjetije druine nosio ili nosila podvezicu kobiljeje svojeg poloaja. ini se da je obino iskljuivo ukrasna povezica to je danas nose striptizete, te po tradiciji bacaju u publiku,takoer ostatak starog narodnog obiaja u kojem su se svi nastojalidoepati mladenkinih podvezica na vjenanju - jer stara predaja ka

e da podvezica, osobito ako ju je nosila ena, ima arobna svojstvRed to ga je utemeljio Edward III sastojao se od dvanaest vitezova

za kralja (12 + 1 = 13) i dvanaest vitezova za princa od Walesa (12 + 1= 13). Drugim rijeima, osnovao je dvije druine. Jo je jedna veomneobina injenica da je kraljev plat, kao voe Reda, bio posut 168 podvezica, a to je, zajedno s podvezicom to ju je nosio na nozi,

inilo 169, ili 13 x 13.

DALJNJA RAZMATRANJASad moemo dodati mnogo drugog materijala, uglavnom bez komentara, budui da prethodna dva odjeljka pruaju openitu pozadinuz koju daljnji materijal odmah poinje imati smisla.

22


15/230

Nije potrebno mnogo mate da bi se zakljuilo kako su se Graveso-vi keltski ili pred-keltski krugovi od dvanaest kamenova, uz trinaestikoji je sluio kao rtveni oltar, do srednjeg vijeka pretvorili u

pojedinaca, a vodio ih je trinaesti koji je posjedovao posebne moi. Nemoramo ak ni koristiti svoju matu - budui da Richard Ca

odluno tvrdi da u najranijoj druidskoj tradiciji pronalazimone od trinaest pojedinaca iji je voa visoki sveenik ili sve Neupueni esto kau da je broj trinaest doao na zao glas na te

melju posljednje veere naega Gospodina, nakon koje je Juda izdaoKrista. ak i da doista odatle potjee vjerovanje o broju trinaest, ipak

bi nam ostala "sluajnost" da Krist zajedno sa svojih dvanaest uenika

ini druinu od trinaest lanova.U norvekoj ili skandinavskoj mitologiji postoji pria o baValhali. Na banket je pozvano dvanaest bogova, ukljuujui Balderakoji je miljenik svih bogova. Meutim, ljubomorni Loki, dura i nepodoptina, koji nije bio pozvan, ipak dolazi tako datrinaest. On ubija Baldera.

Tako su oite paralele izmeu te prie i one o posljednjo- obje ukljuuju obrok, obje govore o ukupno trinaest uzvanika, meu kojima se nalazi izdajnik, i u objema na kraju umire onaj koji jenajomiljeniji - da ovjek odmah poeli traiti objanjenja. Kapologet vjerojatno e zakljuiti da je verzija prie o posljednri na neki nain veoma rano stigla do Skandinavije (premda je Skandinavija ostala vrsto izvan kranskog okrilja sve do desetog s

No zapravo, ini se da stvar stoji sasvim drukije - odnosno, da su obje prie potvrda neeg mnogo starijeg, koje see mnogo dalje u prolostod jednog i drugog. Jer u narodnim predajama ima mnogih drugihodjeka te prie. U bajci Trnoruica, naprimjer, dvanaest mudrih enaili vila pozvano je na princezin roendan ili krtenje, te joj svsvoj blagoslov. No trinaesta, koja nije bila pozvana, baca na nju prokletstvo i odreuje joj smrt nakon uboda.

Graves, Murray i mnogi drugi komentatori ustrajavaju na tvrdnjida vanost broja trinaest potjee iz vremena prije kranstva. Ve smovidjeli neke dokaze, a vidjet emo ih jo mnogo vie.

Ako pogledamo Stari zavjet, ini se da je u poetku postojalo (kako nam takoer kau Graves i ostali) trinaest izraelskih plemena, a

23


16/230

ne dvanaest kako je danas sluaj. Pleme koje "nedostaje" ili je "cenzurirano" je pleme Gad. Usput reeno, ta ideja o cenzuri izrazito jevana. Zapravo se ini kao da je Stari zavjet (kao i drugi pretkranskizapisi) oien od broja trinaest. To pitanje zasluuje posebnu pozornost. No najprije emo navesti dobro poznate trinaestice od kojih

veina, premda ne sve, pripadaju naim vremenima, od roenja K r ista nadalje.Dakle, od dobro poznatih druina imamo Jakova i njegovih dvana

est sinova; Rolanda i dvanaest francuskih velmoa; Odiseja i njegovihdvanaest pratitelja; Hrolfa i njegovih dvanaest Berserka (divljaka); teRomula i njegovih dvanaest pastira. Tom popisu takoer pripadaju

kralj Arthur i njegovih dvanaest vitezova; Robin Hood i njegova druina; i, naravno, Krist i njegovi uenici.Osim tih odreenih primjera, ratrkanih i oito znaajnih, broj

trinaest se spominje u narodnim predajama mnogih naroda i rasa. Ugermanskoj mitologiji pojavljuje se trinaest Valkira; i Asgard, sjedite

bogova, katkad je podijeljeno na dvanaest a katkad na trinaest kru

gova. Gulfaginning takoer govori o zlatnom dobu kad je postojalodvanaest mjesta za bogove i jedno za svemogueg oca. U slavenskoj l iteraturi pronalazimo priu o Ivanu koji je uz pomo dvanaest kovaasvladao zmaja; a ruski narodni junak Fjodor Tugarin bdije nad dvanaest kobila koje pripadaju jednoj starici. Sasvim daleko, u indijskom

panteonu postoji trinaest Buda, a mistinih diskova koji prekrivaju

indijske i kineske pagode takoer ima trinaest.Spominjanje Kine ve nas podsjea da postoje drugi svjetovi, daljeod Europe i Bliskog istoka - njima emo se pozabaviti u 3. poglavlju.

BIBLIJA I CENZURIRANA TRINAESTICA

Spomenuto je da su Stari zavjet i idovska povijest moda oieniod broja trinaest. "Izbaeno" trinaesto pleme Izraela ve je spomenuto, kao i injenica da se u Izlasku 24,4-6 ini da Mojsije rtvuje u"druidskom" krugu od 12 + 1 kamen.

Naravno, zasigurno znamo da je prvobitni idovski kalendar biolunarni, te da su sveti dani tada, i danas, odreivani prema kretanjimaMjeseca, a ne prema solarnoj godini. To je takoer razlog iz kojeg

24


17/230

neke od naih kranskih svetkovina iz godine u godinu padaju narazliite datume. Vjerojatno je da su svi lunarni kalendari u poetkusadravali trinaest mjeseci. (Meutim, idovi su u povijesnim vremenima ve koristili kalendar s dvanaest mjeseci, premda su, poputmnogih drugih naroda, povremeno ubacivali trinaesti mjesec kako

bi nadoknadili akumulirane dane.) Sluajno ili ne, proslava i obredzrelosti za idovske djeake, kako je ve reeno, zbiva se kad navretrinaest godina.

Graves citira odjeljak iz Josipa Flavija (Starine svezak 5,5) za kojise ini da govori o ranijoj tajnoj idovskoj tradiciji, prije slubenogZakona ili Tore. Tu je trinaest razliitih vrsta mirodija na oltaru opi

sano kao jedno od tri uda svetita. Graves takoer navodi uputedane u knjizi Brojeva 29,13, o rtvovanju trinaest junaca prvoga danasvetkovine Sukotha (Blagdan sjenica). Potom nastavlja: "Josip sugerira da se broj trinaest odnosi na Rahab, proroansku boicu mora,uvaricu eola ('dijelovi svijeta nepodobni za ivot') gdje Bog danastakoer ima vrhovnu vlast."

Mene su osobno zaintrigirali sljedei odjeljci, koje Graves ne spominje. Govore o raspodjeli zemlje to ju je Mojsije dodijelio pobjednikim idovima. Biljeei taj dogaaj, Joua i Ljetopisi daju beskonane popise "gradova" dodijeljenih raznim "plemenima". Na tim se

popisima rije "grad" zacijelo odnosi na selo, a rije "pleme" vjerojatno je najbolje protumaiti kao obitelj. U svakom sluaju, sljedeeetiri biljeke govore o raspodjeli "trinaest gradova": Joua 19,6 i Joua21,4, 19, 33.

... I Bet-Lebaot i aruhen: trinaest gradova i njihova sela.

... pripade trinaest gradova od plemena Benjaminova.Tako su sveenici, sinovi Aronovi, dobili svega trinaest gradova

s njihovim panjacima.Svega Geronovih gradova po porodicama njihovim bijae tri-

naest gradova s panjacima.

Sigurno se moe tvrditi da se na popisu na kojem se pojavljuju i drugi brojevi, povremeno i sluajno moe pojaviti i broj trinaest. Meu-

25


18/230

tim, takoer ne smijemo zaboraviti da se prvobitna makrostrukturasamog Izraela sastojala od trinaest plemena. Meni se takoer ini dase na popisu broj trinaest pojavljuje gotovo hipnotiki i obredno.tovie, od svih brojeva koji se ponavljaju, taj se ponavlja uz iznimku broja etiri. I konano, u slinom opisu tih do

Ljetopisima, dvije su trinaestice neobino izbaene. One koje su preostale nalaze se u Ljetopisima 4, 60, 62.U meuvremenu, biljeke u Postanku 16 i 17 Imaelu ("i dvanaest

prineva on e zaeti") ukazuju Gravesu na "religioznu konfederacijutrinaest plemena iz june pustinje koji su tovali boicu, pod vodstvom plemena posveenog Setu."

Ako se sve to gleda zajedno, meni se ini da postoje opravdanitemelji za pretpostavku da se prvobitna struktura idova (ili njihovih predaka - pa moda i svih plemena koja su tovala Mjesec) sastojalaod hijerarhije trinaestica - drugim rijeima, od druina.

Sad smo iscrpili sva spominjanja broja trinaest u Starom zavjetu.Meutim, ni sluajno nismo iscrpili sve dokaze o opem zata

DRUGE PRETKRANSKE TRINAESTICE

Kulturalna ili obredna uporaba broja trinaest potjee iz vremena prije razvoja kranstva i dogaaja poznatog kao posljednja veera.The Encyclopedia of Folklore, Myths and Legends of Great Britain (Enciklopedija narodnih obiaja, mitova i legendi Velike Britanije) jasnokae: "praznovjerje broja trinaest starije je od kranstva." Dakle, trinaest osoba nazonih na posljednjoj veeri nije bio poetak bilo kakve tradicije, ve korak natrag u smjeru neeg daleko starijeg, mranijeg, a ipak snanijeg (jer bi se inae moglo ignorirati).

Sama Song of Amergin, sa svojih trinaest tvrdnji, je tisuu dvjestogodina starija od kranstva. Prie o Jakovu, Odiseju i Romulu potjeu iz razdoblja prije kranstva. tovie, jedan grko-rimski tekst iz

pretkranskog vremena savjetuje nam da bismo, elimo li osvojitineku enu, trebali uzeti votanu lutku te osobe i probosti je sa trinaestigala kroz mozak, oi (x 2), ui (x 2), usta, ake (x 2), stopala (x 2),trbuh, anus i genitalije. Kako snano to podsjea na okultne postupkeu srednjovjekovnoj Engleskoj i drugdje! J. Hastings nas dalje uvjerava,

26


19/230

ako smo sluajno sumnjali, da u grkoj literaturi i mitologiji doista postoje tragovi drevnog tovanja broja trinaest. "Platon (Phaedrus247 A) sugerira da ima trinaest grkih bogova, a Filostrat odlunotvrdi da su Atenjani imali trinaest bogova'."

Pretkranskog podrijetla su takoer i karte mistinog pila Taro-

ta, od kojih potjeu nae moderne igrae karte. Veina autoritetasmatra da su te karte potekle iz drevnog Egipta (premda nekolicinasmatra da su stigle iz drevne Kine), te su zasigurno iz razdoblja prijekranstva. ini se da su ih u srednjem vijeku u Europu donijeli Cigani, koji su stigli iz Indije preko Egipta. Svrha karata je gatanje i proricanje sudbine. Srednjovjekovni se pil sastojao od dvadeset dvije

glavne arkane (ili aduta) i pedeset est manje vanih arkana, a ove posljednje bile su podijeljene u etiri boje od po etrnaest karata. Neobino je, ali te etiri boje od po etrnaest karata u naem suvremenom pilu postale su etiri boje od po trinaest karata, ali razlog tomenije jasan. S pravom bismo mogli oekivati da e se broj trinaest izbjegavati.

Ono to je od velike vanosti je injenica da trinaesta karta, jednaod glavnih arkana, prikazuje lik smrti, kostur koji anje svojom kosom. U travi oko lika lee odsjeene glave kralja i jedne ene, kao i

brojne ake i stopala. No kad paljivije pogledamo, vidimo da ake istopala zapravo niu iz tla. Ponovno rastu.

Trinaesta Tarot karta doista prenosi ideju o smrti - ali samo usmislu regeneracije. U modernom zapadnom svijetu postali smofilozofski opinjeni jednim elementom u jednakosti - smru - te jestoga trinaest nesretan broj. Drevni su narodi bolje znali cijeniti injenicu da se jedino nakon smrti staroga moe pojaviti novo. Takonove biljke rastu u raspadajuim ostacima starih (i zapravo, slijedomtoga, rastu bre i uspjenije), a novi listovi pojavljuju se u proljeezahvaljujui djelovanju uvelog lia koje je otpalo prethodne jeseni.Samo Sunce umire svake godine, a zatim se ponovno raa. Do te znaajne smrti i ponovnog roenja dolazi tijekom "trinaestog Mjeseca".(Poslije u knjizi pokazat emo da su tovatelji Mjeseca vjerovali da jeMjesec izravno zasluan za obnovu Sunca.) Ciklus smrti i ponovnogroenja imao je golem formativni utjecaj na sva drevna razmiljanja,a dva su se elementa u toj jednakosti smatrala nerazdvojnima, je-

27


20/230

dnostavno kao dva lica jednog procesa. (Ovdje takoer imamomnoge poveznice s pitanjima kao to su Mjeseeve mijene, openitadualnost i bog Janus s dva lica.) Pozitivan stav prema trinaestom adutu zasigurno je originalan i ispravan - tako da je broj trinaest zapravo

bio sretan ili svet. U daljnjem tekstu bit e jo dokaza o tome. No

zasad emo prekinuti nae prouavanje broja trinaest kako bismo se pozabavili jo jednim vanim mistinim brojem, brojem sedam.

28


21/230

2 . P O G L A V L J E

Sedam

Ja sam jelen: sa sedam rogovaJa sam poplava: preko ravniceJa sam vjetar: na dubokoj vodiJa sam suza: koju Sunce putaJa sam jastreb: iznad klisure

Ja sam trn: ispod noktaJa sam udo: izmeu cvjetova. R O BER T G R A V E S

U svojoj knjizi The Ancient Wisdom (Drevna mudrost), Geoffrey Ashe

primijenio je jednostavan postupak - gotovo briljantno jednostavan:odluio je slijediti broj sedam do njegova izvora.Za razliku od mojeg vlastitog iskustva s brojem trinaest, Ashe je

zasigurno imao stol zatrpan biljekama o broju sedam. Utjecaj togmistinog broja iri se kroza sve aspekte naih zapadnjakih ivota,u religioznim i svjetovnim stvarima. Ve moemo opravdano nagaati iz kojih su razloga tako razliite sudbine zadesile ta dva broja.

Vjerojatno nitko, ak i kad bi mogao previdjeti utjecaj broja trinaest, ne moe zanemariti vanost koju broj sedam ima u naem nainurazmiljanja i institucijama. Na tjedan ima sedam dana (to je krajnje neprikladan nain podjele godine), navodno u ast injenice da

je Bog stvorio svijet za sedam dana. Veina nas svjesna je da bi sedamtrebao biti "sretan" broj, a gotovo jednako mnogo ljudi zna da sedmisin sedmoga sina navodno ima mistine moi. Biblija i kranskareligija jednostavno su preplavljeni sedmicama: Joua sedam putaobilazi grad Jerihon dok sedam sveenika svira trube; Krist sedam

puta govori s Kria; faraon sanja o sedam krava i sedam klasova penice, to prorie sedam godina obilja i sedam godina gladi; vjerujemo da ima sedam smrtnih grijeha i sedam stupova mudrosti; sveti

29


22/230

idovski svijenjak ima sedam krakova; postoji sedam arhanelasedam nebesa. Popis je gotovo beskonaan.

Kao to je ve reeno, sedmica podjednako vlada naim svjetovnim ivotima - a tu doista bez ikakvog loginog opravdanja. Objetivno se kae da postoji sedam svjetskih uda (no njihov je izbor v

ili manje preputen vama). Isto tako, kae se da ima sedam svjetskihmora (netoan podatak do kojeg se dolo posvemanjim izbacivanjSredozemnog mora, te podjelom Atlantskog i Tihog oceana na dvadijela!). Kae se da se na ljudskom tijelu nalazi sedam otvora - uoi, nos, usta, pupak, mokrana cijev i anus - ali postoje dva uha, dvaoka i dvije nosnice. Tonsku ljestvicu dijelimo na sedam tonova (ali

Kinezi je dijele na pet). Mi kaemo da duga sadri sedam boja (Kinezi, iz vlastitih kulturnih razloga, opet kau samo pet). Tvrdimda postoji "sedam doba ovjeka" i naglaavamo da se ljudsko tije

posve obnavlja svakih sedam godina (no medicinska znanost to ne potvruje). Tvrdi se da je, slijedom "kozmikog bila", svaki sedmi koji se razbija na obali vei od prethodnih est. (Nije.)

Tu se pojavljuju neki problemi. Sigurno ve moemo stvoriti prvilo zasnovano na iskustvu i rei, da kad god se sedam pojavljuje kdio religioznog obreda ili dogme, moe postojati - samo kao to. Nokada se broj sedam pojavljuje izvan religioznog konteksta kao objanjenje nekog stvarnog dogaaja, svi su izgledi da je "objanjenjnetono. U tom sluaju, kako objanjavamo navodnih sedam chakra(ili vitalnih sredita) ljudskog tijela to ih opisuje joga? Jesu li religiono stvarni, ali objektivno lani?

To neprestano guranje, ne samo religioznih dogaanja u sedmice- to se, u odreenom smislu, moe opravdati ako je sedam jedno naela vae vjere - ve i loginih, objektivnih dogaanja u isti okvdoista je intrigantno. to na svijetu, ili na nebesima, moe navesti tako velike dijelove ovjeanstva da potuju ta pravila? Ashe je odlunai odgovor na to pitanje.

U svojem opsenom istraivanju, Ashe ravnomjerno prodire untrag kroz povijest, te konano stie i do pretpovijesti. Dok tako napreduje, takoer pomno pazi na geografske granice utjecaja broja sedam.

Ne zanima ga samo doba u kojem je sedam zapoeo svoju vladavinu,ve i mjesto. Naravno, u ovom skuenom prostoru ne mogu iznij

30


23/230

sve uspjehe Asheova pothvata. Zato u sada preskoiti vei dio njegovog fascinantnog teksta i prijei na zakljuke do kojih je doao - kouz jednu vanu iznimku, smatram izrazito uspjenima.

Ashe je zakljuio da se utjecaj maginog broja sedam geografskine protee mnogo dalje od Indije - gdje je veoma snaan. No u budi

zmu Tibeta i srednje Azije takoer se vidi odreeni utjecaj, primjerce u podupiranju ideje da ljudsko tijelo ima sedam vitalnih sredita(akre). Nekoliko usputnih spominjanja drugih sedmica takoer s

javlja u openitoj mitologiji tih regija. U tom se smislu sedam razlik je od trinaest, jer utjecaj broja trinaest nema takvih ogranienja.

Bliski istok je u jednom povijesnom razdoblju oito bio pra

rasadnik broja sedam - budui da je imao snaan utjecaj u idovskoji islamskoj vjeri. Prilino snaan utjecaj vidljiv je u Sumeru, me preteama egipatske civilizacije. Ipak, "veoma je neobino to ga skonema u religiji i mitologiji drevnog Egipta".

Dok putuje natrag kroz vrijeme, Ashea put postupno vodi ne naIstok (kako bi se moda moglo oekivati), nego na Sjever. Tragovi toih slijedi sami su po sebi fascinantni. Naprimjer, otkrio je da narije "Arktik" potjee od grke rijei za "sjever" - a doslovce zna"medvjedovo mjesto". A latinska rije za sjever, septentriones, sadri

broj sedam, te doslovce znai "sedam volova". Na kraju putovanja (otprilike neto prije 6000. g. pr. Kr.) Ashe

naao na sjeveru Rusije. Dotad je ve prikupio obilje dokaza koji pkazuju da je izvorite mistinog broja sedam zapravo sedam zvijezdakoje ine zvijee to ga popularno nazivamo Velika Kola. ini se dnema nikakve sumnje da je idovski svijenjak sa sedam krakovastilizirana verzija zvijea (vidi slike 2a i 2b), tumaenje to gapodupru izrazi "sedam Bojih oiju koje vide cijeli svijet", "sedam zvijezda"sedam nebeskih svjetala", i tako dalje.

To je zvijee takoer opepoznato kao Veliki Medvjed, a na naim modernom zvjezdanim kartama to je zapravo i slubeni, latinskinaziv, Ursa Major. Ashe je otkrio da je taj naziv takoer najstariji, akoliko mi znamo, i originalni naziv to su ga davni ljudi nadjenuzvijeu.

Zato bi tono to zvijee bilo vano za davne ljude? Prvo, zasiguno je najlake prepoznatljivo na nebu. Meu Ugima u Melanezij

31


24/230

Slika 2 (a) Zvijee Velika kola, takoer poznata kao Veliki Medvjed,(Ursa Major), (b) Sveti idovski svijenjak sa sedam krakova (Menora):

sti lizirani prikaz Veliko g M ed vjed a.

na primjer, to je jedina skupina zvijezda koja je uoena i imenovanDrugo, vidljiva je iz svih dijelova sjeverne Zemljine polutke. U ve podruja, ukljuujui Europu, i za razliku od veine zvijea, nikse ne sputa ispod obzora. Umjesto toga, tijekom noi kree se n

bom u krugovima, kruei oko nepominog sredita nebesa", to danas oznaava Zvijezda Sjevernjaa (premda prije dvije tisue gdina nije bilo tako). Takva openita situacija ponovno se vidi u opi"sedam Bojih oiju koje vide cijeli svijet".

Drevni ovjek, u potrazi za stabilnim referentnim tokama objanjenjima u zbunjujuem kozmosu u kojem se naao, nesigurn

je pogledao prema zvijezdama i ugledao zvijee Ursa Major.Samo emo na trenutak rekapitulirati zato u to moemo biti pril

no sigurni. Ursa Major je jasno vidljivo zvijee koje lebdi neovisnoo drugim zvijezdama, u vlastitom prostoru. Vidi se tijekom cijele ni dok se dostojanstveno kree du obzora. Budui da se to zvijectemoe lako prepoznati i slijediti, ovjek shvaa da se sve zvijezde z

pravo kreu ili vrte oko sredinje toke - premda neke povremenonestaju ispod obzora, a u nekim se dijelovima godine uope ne pojavljuju. Kad se jednom stekne stabilna referentna toka, moe se poedobivati smisao u inae zbunjujuim zvijezdama. Arhimed je u druijem kontekstu primijetio: "Dajte mi uporite poluge na kojem mo

poivati i pokrenut u svijet." U paraleli s time, moglo bi se rei, dajtemi fiksnu referencu i napravit u kartu zvijezda.

32


25/230

Zato je davni ovjek to zvijee nazvao Velik Medvjed (a drug blizu nje Mali Medvjed)? Ashe kae da je razlog bio taj to su ti narodi tovali medvjeda na Zemlji. Budui da je medvjed bio svemoana Zemlji, slijedi da mora biti svemoan i na nebu. ("Kako je goretako je i dolje", poznato je vjerovanje koje se moe nai u svim prim

tivnim maginim (hermetikim) objanjenjima svemira.) Na temelju ega moemo pretpostaviti da je davni ovjek n

sjeveru doista tovao medvjeda? ini se da su Asheove tvrdnje u tomsmislu posve adekvatne - i, u svakom sluaju, mnogi drugi strunjaslau se u tome da su u pradavnim vremenima postojali medvjeikultovi. Veoma vana poanta za moje kasnije teorije je ta, da je ve

prije sto tisua godina neandertalac izraivao oltare od medvjeilubanja i slagao medvjee kosti u obrednim obrascima.Povrh toga, Ashe napominje da su "Ursine" (to jest, medvjei)

kultovi "postojali diljem goleme regije koja se pruala od Skandinavije preko sjeverne Azije i daleko u Ameriku". ak su i Ainu iz Japanimali komplicirane medvjee obrede. Danas jo uvijek mnoga sjever-

noamerika indijanska i eskimska plemena medvjeda smatraju svetim. U nekim je plemenima bilo zabranjeno ubijati ili ak dodirnutimedvjede. U drugima, trebalo je odobrovoljiti boga svaki put kad semedvjeda ubilo za hranu. Nije potrebno vie nita rei u obranu Aheovih tvrdnji; ali kako bi se naglasila njihova ispravnost, poznato jeda su davni Hindusi daleko na jugu to zvijee zvali "sedam medvjeda".

iroki raspon tovanja medvjeda - daleko opseniji od mistino broja sedam - veoma je vaan.

Oito je da su amani i vraevi personificirali ili utjelovljivalmedvjeda tijekom svetih obreda, vjerojatno nosei medvjeu kou glavu. Nema sumnje da su vjerovali (ili su vjerovali njihovi sljed

benici) da su se u tim trenucima doista pretvarali u medvjeda. Sve sute znaajke dobro poznate u kultovima tovanja ivotinja u novijimvremenima. Usput reeno, voe vjetijih druina u srednjovjekovnBritaniji i Europi takoer su se preruavali u ivotinje.

Zahvalni smo Asheu iz nekoliko razloga. Jedan je uvjerljiva demonstracija da utjecaj nekog broja moe preivjeti mnogo tisua godina,ak i ako nema nikakvog znanja o pisanju.

33


26/230

Meutim, osobno bih doveo u pitanje Asheovu logiku kada iznosi pretpostavku da je arolija broja sedam i tovanje medvjeda zapoelou Rusiji negdje izmeu 6000 i 8000 godina pr. Kr. (Tradicija nije mogla biti neprekidno starija u tom dijelu svijeta, jer je do 8000. g. pr. Kr.- ili deset tisua godina prije sadanjosti - taj dio svijeta bio usred

ledenog doba, ispod gleera debelih kilometar i pol ili vie.) Ashe isam spominje, kao to je ve reeno, da je neandertalac izraivaooltare od medvjeih lubanja prije devedeset tisua godina.

to se dogaa u ledenom dobu? U relativno kratkom razdoblju odsamo nekoliko stotina godina (dakle, ne ba preko noi), gleeri sesputaju sa Sjevernog pola, tjerajui pred sobom ljude i druga stvorenja, bez obzira htjeli to oni ili ne. Ali kamo su trebali poi izgnaniljudi? June zemlje nisu bile nenastanjene. Natiskivanje velikog brojaljudi u sve manjem prostoru moralo je imati nekakve posljedice. S

jedne strane, vjerojatno je dolazilo do estokih borbi za teritorij. Ili jemogue da su se narodi mijeali vie il i manje miroljubivo, uz nekakav danak to su ga pridolice morale dati. Bez obzira kako se situacijarazvijala, sigurno je da su dobivena dva rezultata. Prvo, kulture kojesu moda bile stare tisuama godina prisiljene su na preseljenje. Ilisu se raspale tijekom bijega prema jugu ili su, budui da su bili snanii brojni, preplavili druge kulture na drugim mjestima. Ali , drugo, doslovce nikad taj proces nije mogao proi bez neke dvostrane razmjene izmeu kultura o kojima se radilo.

Na koncu nam ostaje, kulturoloki, neto poput zbrkane mjeavinerazliitih stijena i slojeva tla, kakve se mogu vidjeti u veini dijelovasvijeta, a i same su posljedica kretanja gleera i drugih slinih prirodnih promjena.

Vratimo se Asheu i sjevernoj Rusiji od prije deset tisua godina -Europa je tada doista doivjela neku vrstu novog "poetka". Jer ledeni se pokriva povukao i ovjek je ponovno mogao krenuti premasjeveru. Neka sjevernjaka rasa, i li skupina rasa, lako je mogla zauzeti istaknuti poloaj u tom iznenadnom trenutku obilja i prostora nasve strane. "Kulturna eksplozija" lako je mogla biti rezultat toga - onakoje smo i mi sami, u odreenom smislu, takoer dio.

Al i rei da je sve poelo u tome trenutku - ne, to je drugo pitanje.Ja sam osobno jo uvijek zaokupljen neandertalcima iz razdoblja de-

34


27/230

vedeset tisua godina ranije; a takoer i kromanjoncima, koji su segotovo niotkuda pojavili u Europi pedeset pet tisua godina poslije,a prije samo trideset pet tisua godina ponovno su se pojavili nakonzavretka jo jednog ledenog doba.

Ovdje elim rei da ono u emu se nikako ne slaem s Asheom

(kao ni s jo sjajnijim argumentima Roberta Templea - vidi dodatak2) je kad on (i Temple) sugeriraju da su posjetitelji iz svemira donijeli znanje koje se razvilo u pretpovijesti. Izgledi da je jedna skupinatakvih posjetitelja (kako kae Ashe) sasvim sluajno stigla iz najistaknutijeg i najtrajnijeg zvijea sjeverne hemisfere, Velikog Medvjeda, umjesto s jedne od milijardi vidljivih i nevidljivih zvijezda nanaem nebu, doista su veoma slabi. No kada Temple iznosi pretpostavku da je druga skupina posjetitelja stigla sa Sirijusa, to je sluajnonajsjajnija i najpouzdanija zvijezda, ponovno sjeverne hemisfere, ona,uz pomo koje su Egipani proraunali datume poplavljivanja Nila,mislim da je to doista pretjerano. Ne, ta su zvijea i zvijezde vaneiz veoma stvarnih i praktinih razloga, ali ne zato to odande potjeeizvanzemaljska inteligencija.

Premda Ashe ne govori u prilog te veze, mislim da je sedam takoer u poetku pripadao staroj religiji i tovanju Mjeseca. Ipak je 4 x 7= 28, a etiri tjedna otprilike odgovaraju etirima Mjeseevim fazama (mla, polumjesec, tri etvrtine, utap).

No ini se da je broj sedam poteen izgona i osude kojima jetrinaest oito bio podvrgnut, a mislim da za to ima nekoliko razloga.Jedan je taj da novije religije nastoje zadrati to vie znaajki starijihreligija, to su ih nadomjestile, kako bi sljedbenici starih religija lake

prihvatili nove. (Kranstvo je to uvelike primjenjivalo, kako emo poslije vidjeti.) Sedam nije bio tako oito povezan sa tovanjem Mjeseca, a osobito s menstruacijskim mjesecom, kao trinaest, pa se mogao zadrati. Ima veza, kao to sam maloprije rekao, ali nisu takooite. Te se korijene moe prerezati bez veih potekoa. Jo jedanrazlog za zadravanje broja sedam bila je jasna vidljivost i korist odsedam zvijezda u zvijeu Velikog Medvjeda za orijentaciju, ili za

praenje kako vrijeme nou prolazi. Te izrazito praktine primjeneVelikog Medvjeda mogle su biti, i zapravo su bile izdvojene iz opegkonteksta tovanja Mjeseca.

35


28/230


Trinaest i rogati bog

U Francuskoj je sve donedavno slubeno imenovani pojedinac, poznat kao "quattorzieme", bio na raspolaganju kaoetrnaesti gost na svakom skupu koji je sluajno imao trinaest nazonih.

Snano praznovjerje koje je u ljudskom umu povezano s brojem naest nije objanjeno u povijesnim knjigama, kao ni u literaturi ookultnome. Ipak, povremena spominjanja omoguuju nam da vimo kako je taj utjecaj trajao tijekom mnogih tisua godina i zapravo

jo uvijek postoji, ne samo u novijoj povijesti, ve u naem dannjem religioznom i javnom ivotu.

Utemeljitelj kranstva pripadao je druini od trinaest osoba. Unaim sudnicama, tijelo koje donosi pravorijek u najteim sluajevitakoer se sastoji od trinaest osoba - sudac i dvanaest porotnika.

Francuski obiaj spomenut na poetku ovog poglavlja zasigur

potjee iz srednjovjekovnih vremena i doba stravinih suenja i sljivanja vjetica. Kako bi se izbjegla opasnost bilo kakve sumnjeokultna ili devijantna ponaanja, javna je osoba pozivana na sveaveere ili druge skupove gdje je bilo trinaest gostiju. Meutim, vjeti-je druine srednjovjekovne Europe nisu bile nikakav poetak. Nstavljale su (u nekom smislu rijei nastavljati") druidske i keltske

obiaje koji su postojali mnogo prije roenja Krista. Ali ni keltobiaji nisu bili poetak.Moramo jo poneto rei o kulturnom podrijetlu broja trinae

Potom moemo prijei na neka posve originalna razmiljanja u sljeem poglavlju. S time moemo poeti shvaati ono to je inae potpno zbunjujue - te odluno i konano izii iz podruja rekla-kaz

pokazatelja, obinih miljenja i protu-miljenja.36


29/230

KULTURNO PODRIJETLORobert Graves, ja osobno i drugi smatramo da sve trinaestice u osnovi i konano proizlaze iz trinaest mjeseci Mjeseevog kalendara. Doslovce svi strunjaci (a ja nisam naiao ni na jednu iznimku) takose slau da su Mjeseevi kalendari u svim dijelovima svijeta stariji Sunevih kalendara. Margaret Murray naglaava da datumi dvaglavnih vjetijih svetkovina (svibanjske i one u studenom) ukazujuna injenicu da su nastale prije razvoja poljoprivrede i prije spoznajevanosti solsticija, a u tome se veina strunjaka slae s njom. Samta injenica vjetijem kalendaru daje starost veu od pet tisua godna, a moda i od deset tisua godina. U svakom sluaju, nije naroiteko pronai openite veze izmeu vjetica i Mjeseca; ali "prije sosticija" tonije znai "prije Sunevog kalendara".

Graves kae da je legenda drevnih Egipana o Izidi, Ozirisu i Seu poetku bila pria o godini koja je trajala trinaest mjeseci. U legedi, Set ubija svojega brata Ozirisa, sijee njegovo tijelo na etrnaedijelova i razbacuje ih na sve strane. Izida, Ozirisova sestra i ena,

pronalazi trinaest dijelova, te ih spaja i oivljava svojega mua. Al i nemoe pronai etrnaesti dio, penis. Graves iznosi pretpostavku da trinaest dijelova trinaest mjeseci u godini, a maleni etrnaesti dio jeonaj "jedan dan" iz "godine i jedan dan" (28 x 13 + 1). Zapravo, Ozirisa se, izmeu ostaloga, smatralo bogom cijele godine.

Penis moe biti "malen" - ali, naravno, to je vitalno vaan i magidio. Mukarac bez penisa je impotentan - znai, Oziris je bio kastran. Set je u to vrijeme bio bog Sunca. Dakle, moe li se to protumati kao da je Sunce (solarni kalendar?) kastriralo maginu Mjeseegodinu?

Drevni mitovi i legende Egipta, Grke i Europe su prava movadetaljizirane zbrke i kontradikcija. Postojee se legende uvijek iznova

primjenjuju na nove osobe, imena se razmjenjuju, a novi kultovi i pod-kultovi pojavljuju se naoko iz niega. Vlada takva zbrka da se gotosvako tumaenje ili "objanjenje" moe primijeniti na gotovo sva

priu ili dogaaj. Takva situacija stvara velike probleme ozbiljnoznanstveniku. Ali jo gore, doputa neodgovornim autorima da se

prepuste nagaanjima.

37


30/230

Dakle, svakako bismo eljeli dati neto bolje od jo jedne obiinterpretacije.

ZATO MJESEEVI KALENDARI?

Zapravo nema nikakve sumnje da je prvobitni, pretpovijesni Mjeseev kalendar sluio u iskljuivo religiozne svrhe. ak i u povijesnvremenima, idovske i islamske religiozne svetkovine usklaivale se prema Mjesecu - dok su se Sunevi kalendari primjenjivali samoza isto svjetovne dogaaje. Nema nikakvog praktinog smisla u postojanju dva kalendara. Ne, rije je o tome da je drevni, tradicionalnikalendar (koji je sluio u neke nepraktine svrhe), djelomice zaminjen kalendarom koji je bio korisniji za svakodnevne situacije.

Mjeseev je kalendar doslovce beskoristan (to jest, izrazito ga jeteko upotrebljavati) ako pokuavate odrediti ekvinocije, ili nastojodrediti najbolji trenutak za sijanje itarica, ili elite otkriti kada

poeti kie, ili pokuavate odrediti bilo koji datum. Razlog tomeinjenica da Mjesec ima varijabilan odnos prema onome to danaszovemo solarnom godinom. Zato su religiozni blagdani (kao to jeUskrs) esto varijabilni, te iz godine u godinu padaju na drugi datumfiksnog kalendara.

Mjeseeva varijabilnost nije nikakav problem, naravno, ako je va jedini cilj tovanje. inite ono to je potrebno za treeg punog Mjseca, il i za estog mlaa, i li to god, te uope nije vano je li ta no (dan) isti datum kao i prole godine, ni je li u skladu s godinjim polajem Sunca iznad obzora. Meutim, ako vas pone zanimati koje jenajbolje vrijeme za sijanje sjemena, ili predvianje zavretka susezone, ili migracija divljai, ili bilo koje od redovnih ciklinih zbivnja u godini, onda morate poeti promatrati Sunce. Ta su zbivanjaizravno odreena poloajem Sunca u odnosu na Zemlju. Za razliod Mjeseca, Sunce se, u odnosu na Zemlju, svake godine isto kree,iz godine u godinu. Istodobno je predvidljivo i pouzdano.

Na prvi je pogled mogue tvrditi da je drevno tovanje Mjesecalunarni kalendar) postupno zamijenilo tovanje Sunca (i solarni kalendar), na potpuno svjestan nain, kako je ovjek postajao civiliziraniji i praktiniji. Meutim, takvo objanjenje ne moe izdrati tem

38


31/230


32/230

etrnaestom stoljeu naao fratre samostana Frithelstock kako u umi tuju kip Dijane. tovie, brojne stare crkve takoer sadre neobine rezbarije poznate pod nazivom Sheila-na-gigs. Prikazuju enukoja ui, rairenih bedara tako da se vidi njezino spolovilo. To je,naravno, majka boica. Tom bih popisu ja dodao znakove labirinta

umetnute, bez vidljiva razloga, u sredinu poda nekoliko srednjovjekovnih katedrala u Francuskoj. Originalni labirinti, izgraeni ispodzemlje, imali su sredinju ulogu u obredima ekstremno drevnih tajanstvenih religija, a vodile su ih sveenice, te su se jo uvijek potajnoizvodili u klasinim grkim vremenima. I konano, u osamnaestomstoljeu, pronaen je keltski oltar, upotpunjen imenima i portretima

keltskih bogova, ugraen u kor crkve Notre Dame u Parizu.Ti nam podaci (osim svega drugoga o emu je bilo rijei) daju

konkretan odgovor na pitanje: je li drevna religija Mjeseca/plodnosti propala sama od sebe ili je svjesno potisnuta? Oito je da nije propalasama od sebe. Drevna se religija bavi svojim aktivnostima u samomsrcu nove!

Nije rije samo o tome da smjerni vjernici (dovodei u opasnostvlastite ivote) obavljaju zabranjene obrede - premda ima i toga. Ne

sumnjivo je rije o tome da su visoki dunosnici nove religije potajnotakoer bili pripadnici stare. Moda ak i najvii dunosnici. Inaesame katedrale i crkve ne bi mogle biti obiljeene - i, nema sumnje,odista posveene - za nastavak prakticiranja stare religije. Naravno,

u retrospektivi, sve to Murrayin prikaz utemeljenja Reda podveziceini daleko uvjerljivijim.

Prije nego poemo dalje, jo jednom elim naglasiti trajnost i univerzalnost aspekata drevnog tovanja Mjeseca u naem svakodnevnom ivotu, te podjednako u ortodoksnoj religiji i praznovjerju.

Poetak vanog muslimanskog blagdana Ramazana najavljuje po java mladog Mjeseca - to uope ne udi, jer je religiozni kalendarislama, jednako kao i judaizma, lunarni. Meutim, veoma suve tone rijei uputa vjerniku. Kau da morate "golim okom" vidjetimladi Mjesec prije nego zaponete svetkovati. Dakle, to ne znai daga morate ba vi vidjeti, jer ako vam tri druge osobe kau da su gavidjele, ipak smijete svetkovati.

40


33/230

U Britaniji postoji praznovjerje koje kae da vidjeti mladi Mjeseckroz staklo donosi nesreu. To je praznovjerje povezano s islamskimuputama, to u pokazati. No mislim da ne moramo zakljuiti da jeislamski utjecaj stigao tako daleko! Vjerujem da britansko praznovjer

je moemo prihvatiti kao neovisni preivjeli ostatak - ega? Starog

vjerovanja koje vie ne razumijemo.Druga razmatranja najprije poveavaju ovu zagonetku, ali zatimdaju rjeenje. Na primjer, stakleni prozori nisu postojali sve do kasnihrimskih vremena (to jest, dosta dugo nakon roenja Krista), a i tadasu se tek veoma rijetko koristili. Islamske su upute daleko starije odtoga. Dakle, pod kojim okolnostima, osim kroz prozor (ili naoale), je

u drevnim vremenima itko mogao vidjeti Mjesec na neki drugi nain,a ne golim okom? Pa tako da vidi njegov odraz, naravno: bilo na povrini vode ili na nekoj drugoj glatkoj povrini.

Ipak, to bi moglo biti loe u tome da se mladi Mjesec vidi kaoodraz? Odgovor lei u injenici da ga u odrazu vidite obrnuto. Okrenut je naopako. Ta se pojava nikako ne moe zanemariti. Jer mladi

Mjesec nije okrugao, naravno, nego je "rogati Mjesec". (Usput reeno, taj opis esto koriste pjesnici, a kako nam kae Graves, poetska jetradicija takoer potomak drevne magine tradicije.)

Pitanje obrnutosti doista je veoma bitno, te ga moramo pomnorazmotriti. Niti smijemo zanemariti veoma mnogo drugih implikacija "rogatog Mjeseca". Zasad emo razmotriti samo dvije stvari.

Kad mi sami pogledamo u povrinu vode ili zrcalo, na je lik obrnut; naa desna ruka postaje lijeva, a lijeva postaje desna. Kako bisteto provjerili, stanite tik ispred prijatelja, te oboje ispruite ruke jedno

prema drugome. Vaa e lijeva ruka dotaknuti njegovu ili njezinudesnu ruku, a vaa desna njegovu ili njezinu lijevu ruku. Sad stanite

pred zrcalo i uinite isto. Vaa desna ruka dotie lijevu ruku vaeg

odraza u zrcalu.U vezi s tim, dalje napominjemo da je raireno drevno vjerovanje

bilo da povrine koje zrcale prikazuju ovjekovu duu, te da mogu"uhvatiti duu", osobito u prijelaznim trenucima kao to su smrt ilisklapanje braka. Iz tog razloga ortodoksni idovi jo uvijek pokrivajuzrcala u kui kad netko umre.

41


34/230

Dakle, na lik u zrcalu je ljevoruk. Sama lijeva ruka smatra se veoma nesretnom i neistom, te su u drevnim vremenima postojalimnogi tabui protiv nje i protiv ljevorukih osoba. U svim jezicimaEurope i Bliskog istoka rije za ljevoruke je krajnje pogrdna. (U anglo-saksonskom lyft znai "slab, bezvrijedan i enskast".) Ovdje treba

rei jo neto: ako se denjaku stavi povez na oi i kae mu se nekahoda ravno preko ravnice, postupno e skretati u desno. Ako isti zadatak dobije ljevoruka osoba, postupno e skretati u lijevo. Znai da

je desni kruni pokret, ili u smjeru kazaljke na satu, prirodan za de-njake; ali prirodan pokret za ljevake je suprotan od smjera kazaljkena satu, ili suprotan vidljivom kretanju Sunca.

Vjetice i druge mistine skupine (kao to su dervii) plesali su usmjeru suprotnom od kazaljke na satu. U Crnoj misi svi su obreditakoer obrnuti - svijee su crne, molitve se izgovaraju unatrag, kri

je okrenut naglavce, vjernici su leima okrenuti oltaru. Meutim,Margaret Murray iznosi pretpostavku da nije rije o tome da su pogani naopako okrenuli obrede kranske crkve, ve da je Crkva naopa

ko okrenula obrede vjetica! Svim se srcem slaem s njom. Obrnutoili "ljevoruko" obavljanje obreda zapravo je daleko starije.

Pitanja to smo ih razmatrali su jedna vrsta dokaza. No ve smo poeli doticati druge dokaze to ih je stvorila unutranja dinamika- ono to bismo mogli nazvati politikom preuzimanja.

U povijesti imamo mnogo primjera da jedna religija silom istisku

je drugu. To se veoma esto dogaa kad je neka zemlja poraena uratu i vlast preuzimaju osvajai. Osobito u primitivnim drutvima,gdje su "crkva" i "drava" mnogo vie jedno nego u modernom svijetu, mora se slomiti religija zajedno s vladom poraenog naroda. Ako bi se dopustilo da stara religija nastavi postojati, poraenom bi naroduostao fokus i svrha okupljanja. U svakom sluaju, njihova je religija

bogohulna. Vaa je prava religija.(Hipotetski) prirunik za te prilike ukazuje na dvije strategije:

1. "Koliko god je to mogue, prihvatite trenutne religiozne obiajekao vlastite, osobito ako su osjeaji snani. Ako je neki datum vaan,stavite jedan od vlastitih religioznih blagdana na taj dan."

42


35/230

Tu su strategiju prihvatili oni koji su bili zadueni za obraan poganske Europe na kranstvo. Najpopularnija svetkovina u poganskom kalendaru bile su Saturnalije, a slavile su se od 17. do 24. prosinca. To je blagdan zimskog solsticija, a najkrai dan u godini zapvo je 21. prosinca. U skladu s time, blagdan roenja Krista smjet

je na 25. prosinca - ne treba ni rei da to nije dan Kristova roenBoino drvce i imela takoer potjeu iz poganskih vremena.2. "Ondje gdje je nemogue zadrati neku vanu znaajku svrgn

te religije, a to se posebno odnosi na glavnoga boga, taj obiaj ili boanstvo mora se stigmatizirati kao zlo, pakleno ili nemoralno."

Takva je bila sudbina "rogatog boga" u rukama kranstva. (Rog

ti bog je kompleksan, sloen lik, to ga na jednoj strani predstavljajupiljski crtei stvarnih jelena i bikova, kao i amana koji nose rogova na drugoj likovi kao to je moni Oziris. Pan je jo jedno roga

boanstvo - usput reeno, Izida takoer ima rogove poput njezi brata Ozirisa.) Taj bivi bog tako je postao vrag - a kao takvoga ga,naravno, kranstvo nemilosrdno progoni ve dvije tisue godina

Prisilno prekrivanje poganskih vjerovanja i obiaja kranstvom, uvlike objanjava "tajnu" prirodu drevne religije tijekom posljednja dtisuljea.

Ali ni u kojem sluaju nismo razotkrili sve misterije. Na kraju kr jeva, rogati bog je izrazito muki lik. Ne moemo ga tek tako izjenaiti s majkom boicom, ako je to uope mogue. Tonije reenOziris nije Mjesec. A Dijana, ena, je boica lova - to je veoma uno, jer bez obzira to su sve ene radile u pretpovijesti, nisu se bavilelovom. Dijana (premda ovdje zapravo, u najmanju ruku, govorimo osloenom liku Dijana-Artemida-Luna-Hekata); je takoer Mjesec; ipak,nou se ne lovi. Dakle, ak i na prvi pogled uvelike se ini da ovdjimamo vie od jednog kompaktnog sloja.

Pozabavili smo se kranstvom koje je prekrilo pogansku religij Meutim, jo nam preostaje da se pozabavimo tovanjem Sunca koje je potisnulo tovanje Mjeseca.

Svi autori smjetaju podrijetlo "drevne religije" u kameno doba,to u najmanju ruku mora znaiti prije 6000. g. pr. Kr. Murrayina

pronicava pretpostavka da vjetije svetkovine potjeu iz vremena

43


36/230

prije razvoja poljoprivrede mogla bi nas odvesti natrag do otprilikedeset tisua godina pr. Kr. Meutim, na tome se stalo. Kao u sluajumnogih akademika, ini se da nikome od spomenutih autora nije

palo na pamet potraiti pomo u drugim, posve razliitim disciplinama - biologiji, fiziologiji, ili ak anatomiji. Ipak, u vjerovanju da su

vjetice i sljedbenici drevne religije u biti "maleni ljudi", vile i vilenjaci iz narodnih predaja i legendi, mislim da je Murray bila na pravomtragu. Doista govori o "minijaturnoj" rasi neolitskih naroda (vjero

jatno misli na Pikte, ili ak Kelte), koji su mogli biti izvorite legendio vilama. No dogaaji to ih ona ima na umu pripadaju u posljednjihnekoliko tisua godina, ili tako neto. Stoga mi se ini da nisu osobito korisni.

Da se Murray barem u svojim razmiljanjima vratila nekoliko desetaka tisua godina unatrag.

Pokuajmo se mi cijelim pitanjem pozabaviti iz drugoga kuta.

44


37/230


Mjeseeva rijeka

Magina veza Mjeseca s menstruacijom je snana i rairena. Zlokobna Mjeseeva rosa to su je koristile vjetice iz Tesa-lije bila je krv prve djevojine menstruacije, uzete tijekom

pomrine Mjeseca. ROBERT G R A V ES

Ovo poglavlje poinje otkriem za koje se nadam da e zapanjznanstvenu zajednicu jednako kao to je zapanjilo mene. To je "moje"otkrie jedino u smislu da sam povezao podatke koji su se ve nalali svima pred oima u udbenicima biologije, te u ijem su prikuplj

nju sudjelovali mnogi pojedinani znanstvenici. Zapravo, uinsam manje od toga. ak nisam ni povezao podatke. Jednostavnosam iz toga izvukao zakljuak koji je posve oit, ali ima zapanjujuimplikacije na sadanje ortodoksne stavove o evoluciji ovjeka.

Zakljuak glasi da su ovjekoliki majmuni - u koje se i mi ubrajmo - evoluirali kao skupina jer su njihove enke odbacile normalestrus ciklus ("tjeranje") svojstven sisavcima, te umjesto njega razvilemenstruacijski ciklus kojim izravno upravlja i regulira ga kretanMjeseca.

Nakon to sam iznio zakljuke, pozabavit u se dokazima. No pvrh toga, sad je u odreenom smislu uspostavljen obrazac za ostatakove knjige. Vie se ni u jednom trenutku neemo nalaziti daleko o

pitanja seksa. Seks je samo srce i sredite stare Mjeseeve religije.Kao to Peter Redgrove mirno i otvoreno kae: sva magija je seksualna magija.

U 1. smo poglavlju vidjeli da suvremene ene u prosjeku dobivamenstruaciju svakih dvadeset osam dana, ili trinaest puta godinje;te da su drevni narodi, usprkos injenici da puni ciklus Mjeseca traje

45


38/230

dvadeset devet i pol dana, temeljili svoj lunarni kalendar na trinaestmjeseci od dvadeset osam dana.

Upravo je taj navjetaj o vanosti menstruacije koji me odveo na pravi put, premda iz pogrenog razloga, kako emo vidjeti. U potraziza pokazateljima, poeo sam prouavati informacije o menstruaciji u

primata, to jest, u majmuna i ovjekolikih majmuna.Biolozi dijele majmune u dvije velike skupine: majmuni Novogsvijeta i majmuni Starog svijeta. Majmuni Novog svijeta su oni kojiive u Junoj i Sjevernoj Americi. Svi su ostali, od Kine do Britanije,majmuni Staroga svijeta. Jasne razlike izmeu te dvije veoma velikeskupine pokazuju da su veoma dugo bili razdvojeni, geografski i genet

ski. Jedna od kljunih razlika izmeu njih je ta da majmuni Starogsvijeta imaju menstruaciju, a oni iz Novoga svijeta je nemaju. Ili da budemo posve precizni, majmuni Novoga svijeta imaju menstruacijusamo na mikroskopskoj razini, bez ikakvih vidljivih vanjskih znakova; ali majmuni Staroga svijeta imaju obilnu i vidljivu menstruaciju.

ovjekolikih majmuna, naih najbliih srodnika, nema nigdje u

Novom svijetu, ve ive samo u Starom svijetu. ovjekoliki majmuni, jednako kao i majmuni Staroga svijeta, imaju obilne i vidljive menstruacije.

okovi poinju kad se potrudimo usporediti menstruacijske obrasce majmuna Staroga svijeta i ovjekolikog majmuna Staroga svi

jeta., svi ovjekoliki majmuni imaju menstruaciju koja se priblino podudara s punim ciklusom Mjeseca, a kod drugih majmuna ne postojiapsolutno nikakva veza s Mjeseevim mijenama. Tablice 1 i 2 dramatino ilustriraju tu pojavu.

Implikacije tih tablica, kao to sam rekao, nevjerojatne su i veomadalekosene. ini se nepobitnim da je jedna od glavnih znaajki koja

SAIMIRI KAPUCIN URLIKAVAC

Trajanje u danima 10 18 23

46

TABLICA 1. PROSJENO TRAJANJE MENSTRUACIJSKOG CIKLUNEKIH TIPINIH MAJMUNA STAROGA SVIJETA (Na temelju podknjige Comparative Reproduction of Non-Human Primates E. S. E. Hafez)


39/230

TABLICA 2 PROSJENO TRAJANJEMENSTRUACIJSKOG CIKLUSA U OVJEKOLIKIH MAJMU

(Na temelju podataka iz knjige The Apes Vernona Reynoldsa)

IMPANZAGORILAORANGUTANGIBONOVJEK

Trajanje u danima 36,5 30,5 30,5 30 28

je dovela, prije oko trideset milijuna godina, do zasebne evolucije o-vjekolikih majmuna od zajednikog pretka ovjekolikih i dru

muna, upravo razvoj fizioloke reakcije na Mjeseeve mijene.ok za antropologe je injenica da je impanza najudaljenija odMjeseevih mijena, i najmanje bliska ovjeku. No mene osobno oduevljava ta okolnost.

U jednoj svojoj ranijoj knjizi, The Neanderthal Question (Pitanjeneandertalca), ustvrdio sam kako se ini, iz velikog broja psiholokihi fiziolokih stavova, da je moderni ovjek blii gibonu i orangutanunego impanzi i gorili. Meutim, ortodoksna teorija trenutno svrstavaimpanze i gorile meu najblie srodnike svih vrsta ljudi. Meu argmentima to sam ih naveo kao podrku svojem gleditu su povezivanjeu parove (to jest, sklonost uzimanju jednog seksualnog partnera zacijeli ivot), navika branjenja odreenog teritorija, injenica jest damladi gibona u pubertetu odlaze iz doma i osnivaju vlastiti, savitljivakraljenica gibona, njihova gibljivost, te uspravan hod na dvije noge.Tom ionako poduljem popisu sad se mora dodati menstruacijski ciklus. Gibon je (s trideset dana) od svih ovjekolikih majmuna zapravo najblii pravom trajanju lunarnog ciklusa (29,53 dana).

Unato tome, jasno je da je u svim sluajevima dolo do odreenog udaljavanja od tonog lunarnog ciklusa. Uskoro emo spomenuti jedan imbenik koji lako moe potajice djelovati na to pitanje. Noza sluaj da jo uvijek ima onih koji smatraju da je aproksimativno

podudaranje izmeu menstruacijskog ciklusa i lunarnog ciklusa kodovjekolikih majmuna "samo koincidencija", dopustite da naglasimda je prosjeno trajanje normalne trudnoe u ena 9 x 29,53 dana, stonou gotovo u minutu.

47


40/230

No jo vanije, vratimo se ponovno na rad Louise Lacey i ostal(vidi str. 16) koji pokazuje da se menstruacijski ciklus ene moe rgulirati ako se tijekom odreenih noi u mjesecu spava s upaljenisvjetlom. Kad se kae "regulirati", to izmeu ostaloga znai da je cklus sada veoma blizu razdoblju od dvadeset devet i pol dana. Dakle,

trenutno prihvaena procjena o ciklusu koji u ena traje dvadeset osamdana nije tona - ili u najmanju ruku, ukazuje na iskrivljeni cikluVie o tome poslije.

ini se sigurnim da svjetlo u spavaoj sobi djeluje poput MjesecAko je tako, usput reeno, to znai da ta pojava mora potjecati iz evolucijskog razdoblja u kojem ljudski preci nisu spavali ak ni u piljam

nego na otvorenom, u klimi gdje je vedro nebo postavljalo vrsta pravila.okovi za ortodoksiju jo nisu gotovi. Prvo, mnogi biolozi govo

o tome da menstruacija ovjekolikih majmuna ima neke veze s lunar-nim ciklusima - a upravo je gibon istaknut kao glavni kandidat zademonstriranje toga. No jo je vanija pretpostavka da upravo mladi

Mjesec pokree ciklus.Prisjetimo se da je mla "rogati Mjesec". Takoer je ve reeno d

blagdan Ramazan zapoinje mladim Mjesecom. A l i ima toga jo. A. Ronan (Britannica) kae da je idovski kalendar zasigurno bio odreen na temelju promatranja polumjeseca, ali takoer naglaava rije za "Mjesec" na hebrejskom, chodesh, doslovce znai "novi polumjesec"! Moemo li u ovom trenutku i dalje sumnjati u vezu izmeutovanja Mjeseca i menstruacije?

Vano je pitanje zato je menstruacijski ciklus u ovjekolikih mamuna i ljudi donekle skrenuo od lunarnog ciklusa?

Rije je o tome da su se mnogi, premda ne svi, podaci o menstru-aciji u ovjekolikih majmuna prikupili promatranjem ivotinja u zrobljenitvu. Dobro je poznato da zarobljenitvo i / i l i pripitomljavanjeesto ima znaajan uinak na fizioloke reakcije ivotinja. Suvreme

je ovjek i sam "pripitomljen" i "u zarobljenitvu" u tom smislu -esto uvelike neredovite menstruacije modernih civiliziranih ezasigurno su jedna posljedica toga. (To se moe ispraviti povratkomu prirodne uvjete Mjeseeve stimulacije.) Dakle, to se tie ovjekokih majmuna, potrebno je opseno istraivanje tih stvorenja u divlj

48


41/230

kako bi se potvrdilo podatke prikazane u tablici 2. Mogue je da su"prirodni" ovjekoliki majmuni, kao i "prirodne" ene, zapuvijek pod snanim utjecajem Mjeseca.

Je li to zapravo razlog iz kojeg su vjetice plesale na mjeseini - jednako kao Vilinska kraljica i njezini vilinski ljudi?

DRUGI IMBENICI

enke velike veine sisavaca doputaju parenje jedino kad se tjeraju,ili kako se strunije kae, kad nastupa estrus. Tijekom estrusa, ili tjeranja, enka izluuje ivo jaje ili jaja. Dakle, ako u tom trenutku doe

do snoaja, najvjerojatnije e doi do trudnoe. N eki sisavci, kao to je visoka divlja i l i ovce, tjeraju se snom godinje, a i tada samo kroz nekoliko tjedana. Slijedom toga,svake godine jednom imaju mlade, obino u proljee. Meutim, nekise sisavci, kao to su mievi i takori, razmnoavaju tijekom dine.

Veina primata (ovjekoliki i drugi majmuni) sposobna je dobitimlade tijekom cijele godine, a u kompatibilnim uvjetima (u tropskimkrajevima, naprimjer) to e i initi. ak i u tim sluajevima,najee dobivaju mlade u odreenim sezonama; ondje gdje su uvjeti nepovoljni, ivotinje se obino kote samo u tim razdobljima.

No ak i u sisavaca koji se mogu kotiti tijekom cijele godine, uvjet je i dalje da se enka tjera, inae nee i ne moe doi do snoako se enka ne tjera, nee dopustiti snoaj; a bez znakova kestrus, mujak nee biti motiviran i nita nee pokuavati.

enke majmuna tjeraju se mnogo puta godinje, u ciklinim vremenskim razmacima, tijekom cijele godine. No ti ciklusi u majmunanemaju nikakve veze s djelovanjem Mjeseca.

A l i kod enki ovjekolikih majmuna dogodilo se neto ntno. Seksualni ciklus sad je povezan s Mjesecom i odreuje ga njegovo djelovanje. Stoga se enka tjera jednom tijekom svakog lunarnogmjeseca. Mladi Mjesec pokree ciklus, pa svake druge kalendarskegodine ima ovulaciju dvanaest, odnosno trinaest puta.

Zasad je sve u redu, u smislu da se sve dosad reeno o ovjekolikimmajmunima u osnovi moe primijeniti i na ene ljudske vrste. No

49


42/230

ljudska bia dalje piu novi scenarij, povrh osnovnog scenarija ovjekolikih majmuna.

Prvo, jo nekoliko pojedinosti. Premda enka ovjekolikog majmuna prolazi kroz stalni godinji seksualni ciklus, do snoaja dola

jedino u danima samog estrusa (kad je enka najplodnija). Kod im

panze, estrus traje maksimalno deset dana u mjesecu. (Kad je enkatrudna ili kada doji bebu, uope ne dolazi do estrusa, a takva situaci ja moe potrajati ak pet godina.) kod gorila, orangutana i drugih,razdoblje estrusa je jo krae - te traje samo tri ili etiri dana.

to je sa samim snoajem? Pa, kod impanza mujak ostaje na eki samo deset do petnaest sekunda! Tijekom tog "na brzaka", mujak

moe nonalantno vakati bananu; u meuvremenu, enka ne doiljava ba nikakav orgazam; isto tako, nema nikakve predigre niti ieganakon samog ina. Kod gorila i orangutana snoaj traje neto due, akatkad se opaaju i osnove predigre. S druge strane, te dvije vrste ovjekolikih majmuna vode ljubav mnogo rjee od impanzi.

S obzirom na injenicu da je kod impanza sami snoaj tako povr

an in, iznenaujue je da se priroda toliko trudi da kod te ivotinnajavi razdoblje estrusa. U to vrijeme spolni organi enke postanumonstruozno oteeni i jarko ruiasti. Jasno ih se moe vidjeti s udaljenosti od stotina metara. Isto se zbiva i kod pavijana. Al i kod gorila iorangutana nema takvih oteklina. Ipak, premda nemamo preciznih

podataka po tim pitanjima, nema sumnje da enka u estrusu izluujeseksualno privlaan miris (i stvara povienu tjelesnu temperaturu natemelju ega je i nastao izraz "uspaljena"); takoer e, naravno, u tovrijeme aktivno traiti pozornost mujaka s ciljem obavljanja snoaja.

Sve je to veoma daleko od ljudskog bia opsjednutog seksom. Sekskod ovjekolikih majmuna je tako usputan i rijedak, da je to tek manjevano "sredstvo povezivanja" - to bi znailo aktivnost, ili zadovoljstvo, ili pojava zbog koje ivotinje (u naelu, mujak i enka) ostajuzajedno. No kod ljudskih bia seks je postao razlog povezivanja parexcellence.

Zanimljivo je da postoji drugi ovjekoliki majmun koji je na mnogenaine, slian nama, a to je gibon. Giboni, poput nas, vode ljubavtijekom cijelog mjeseca i cijele godine. Mujak ima snoaj sa enkomne samo u vrijeme estrusa, ve i tijekom menstruacije pa i trudnoe!

50


43/230

Isto tako, mujak i enka gibona ostaju zajedno cijelog ivota; ivzajedno na jednom malenom podruju i imaju potomke tako da sudoista obitelj. Vjerojatno je seksualna veza, kao kod nas, glavni kohezivni imbenik u odnosu odraslih gibona - ali nemamo precizniinformacija o toj pojavi.

No sada, to je s nama? I koje su tone pojedinosti i interesne sfere ove knjige?Ranije sam spomenuo da je kod ena ciklus estrusa postao men-

struacijski ciklus. Zapravo, tonije je rei da je menstruacijski ciklu prekrio i pojaao ciklus estrus. (Estrus je vrijeme kad se stvara plodno jaje; menstruacija je vrijeme kad se neiskoriteno i neplodno jaje

unitava.)Moderna ena ima menstruacijski ciklus u ovom smislu - naju padljivije promjene u njezinu emocionalnom ponaanju primjeuse u vrijeme menstruacije. Ona ima estrus ciklus u smislu da do spolnih odnosa jo uvijek najee dolazi otprilike u vrijeme oko estrusa;meutim, takoer postoji sekundarni vrhunac spolnih odnosa neposredno prije menstruacije, to gotovo odgovara razdoblju estrusa.(Ovi podaci o seksualnom ivotu ena su, usput reeno, prikupljena dva velika uzorka bijelih i afro-amerikih ena.)

Koje su promjene u emocionalnom ponaanju ena za vrijemmenstruacije? Dobro je poznato da tipino dolazi do naglaeno povane razdraljivosti, osjeaja napetosti, otvorene agresivnosti (premamuu, djeci i drutvu openito; vidi 9. poglavlje) i depresije (to dvodi do poveanja samoubojstava ena u tom razdoblju). Ima i poztivnih aspekata u vrijeme menstruacije, a o tome e takoer biti rijeu 9. poglavlju.

Jaanje agresivnosti prema mujacima i potomstvu tijekom menstruacije opaeno je i kod drugih primata, ukljuujui pavijane i im

panze. Ta nam injenica pokazuje da menstruacijsko ponaanje ennije iskljuivo drutveno pitanje, ve je posljedica hormonalnih prmjena unutar tijela. (Usput reeno, doslovce sva emocionalna ponaanja temelje se na hormonima.) Meutim, takoer je primijeenoda kod pavijana poveani drutveni stres dovodi, primjerice, do produljenja trajanja menstruacije. Dakle, drutveni imbenici takoimaju vanu ulogu.

51


44/230

Mukarci s neodobravanjem gledaju na "loe" ponaanjevrijeme menstruacije. "Dobra supruga" privremeno nestaje. Zamjenjuje ju rospija i zla vjetica, ije je agresivno ponaanje odjednomvie "muko". Istodobno su njezine spolne udnje neuobiajeno visoke.Al i to nije spolno uzbuena, podatna i popustljiva enka razdoblja

estrus. Rije je o zahtjevnoj eni koja kanjava i kastrira, te seksualno postaje mukarac. (Tu je takoer i pitanje pojaanih sposobnosti eneda sanja i postaje vidovita u tom razdoblju, to je jo jedna tema zakasniju raspravu.)

No, sve u svemu, lako moemo razumjeti zato Penelope Shuttle iPeter Redgrove tvrde da su spaljivanja vjetica u srednjem vijeku i

prije bila "menstruacijska umorstva". Takvi su progoni kanjavanjeonih aspekata u ena koji su najvidljiviji tijekom menstruacije.Ako se vratimo na pozitivnije aspekte seksualnog ivota ene, je

dna od veoma velikih promjena po kojoj se ene razlikuju osrodnika meu primatima (osim gibona? - nije nam poznat odgovorna to pitanje) je enski orgazam.

Kako bi seks postao primarno sredstvo povezivanja u ljudskomdrutvu, bilo je potrebno (a) da mukarci postignu neto bolje od zadovoljavanja za petnaest sekundi i (b), to je jo vanije, da ene i samedou do zadovoljavajueg orgazma. To je nagrada, poticaj ili plaato ju je priroda dala enama - izvrstan pradavni primjer uspjenihmeuljudskih odnosa. ena je otad nadalje imala vlastiti neovisniinteres za promoviranje spolnih odnosa, posve razliit od instinktivne elje za dobivanjem potomstva.

HOMOSEKSUALNOST, LEZBIJSTVOI DVOSPOLNOST (ANDROGINIJA)

Jo jedna vana znaajka ljudskog seksualnog ivota takoer zadireu posve novo podruje. Rije je o pojavama homoseksualnosti, lez-

bijstva, dvospolnosti, biseksualnosti i aseksualnosti.Ovo posljednje su aspekti ljudskog seksualnog ivota koji uope

nisu primijeeni meu ivotinjama u divljini. Meutim, ono primijeeno, u uzgoju stoke i u eksperimentalnim laboratorijima - ata je pojava veoma zanimljiva - su oblici homoseksualnosti kad su

52


45/230

ivotinje drastino prenatrpane, odnosno, kada ih ima previe na odreenom prostoru. Ovdje je vana rije "drastino". Osobno mislimda je mogue da dio naih vlastitih homoseksualnih ponaanja potjee iz tog izvora (kako je Jung suho primijetio, priroda ima mnogonaina za rjeavanje problema vika populacije), ali ne vjerujem da

je to dostatno objanjenje za sve aspekte homoseksualnosti.U prirodi ne postoji vidljiv nain na koji se homoseksualnost mo

e reproducirati. Takvo stanje dovodi iskljuivo do nedostatka potomaka. Samo po sebi dovodi do istrebljenja populacije u kojoj se pojavljuje, jednostavno prema definiciji. Ali taj uvjet ne vrijedi za ljudsku populaciju.

Moje miljenje kao psihologa je, prvo, da homoseksualnost, lez- bijstvo i dvospolnost u veini sluajeva nisu bolesna ili patoloka stanja. Smatram ih savreno "normalnima". Katkad je rije o tome daneka ranija trauma pretvara nekoga tko bi bio heteroseksualan, uosobu koja e cijelog ivota biti u vezi s osobom istoga spola. Nomislim da je to rijetka pojava.

Donekle tipian primjer prirodnog homoseksualca, ili "pedera", jeDon Smith. U svojoj brouri Why Are There Gays At All? (Zato uope postoje homoseksualci?) pie kako slijedi:

Moje je ime Don Smith. To je moje pravo ime, a ne pseudonim.Imam etrdeset jednu godinu. Svjestan sam svoje homoseksual

nosti otprilike od dobi od deset godina. Poput veine nas, nekosam vrijeme to pokuavao ignorirati, nadajui se da e nestati. Svremenom sam se ak oenio i dobio dva sina, sada tinejdera. Nisam osjeao i jo uvijek ne osjeam nikakvu gorinu spramsvojega braka, ali doao je trenutak kad sam shvatio da je vrijeme za prekid. Premda to nije u izravnoj vezi, moja odluka o okonanju braka sazrela je uskoro nakon to se promijenio zakon ohomoseksualcima.

to je s brojem homoseksualaca u sveopoj populaciji? Don Smith,crpei iz dva Kenseyjeva poznata istraivanja o seksualnom ponaanju, predlae statistiku koja slijedi. Naravno, to je vjerojatno preniska procjena. Mnogi od njih, poput Smitha, koji mogu u dovoljnoj

53


46/230

mjeri kontrolirati svoje porive, skrivaju se i skrivali su se pod krinkomnormalnosti. Promjena zakona nekima je omoguila da se razotkriju.Al i drutveni ig sramote jo uvijek se stavlja na pojavu homoseksualnosti, te nepoznati postotak jo uvijek izbjegava izlaenje u javnost.Slijede Smithove i Kinseyjeve procjene:

Prema Kinseyjevim tvrdnjama, blizu dvadeset posto populaci je je tijekom cijelog ivota, ili u nekim razdobljima svoje zreledobi, iskljuivo ili prvenstveno homoseksualno. Drugih sedamnaest posto e tijekom cijeloga ivota povremeno ostvarivatihomoseksualne kontakte, ili barem u nekim razdobljima svojih

ivota. Daljnjih trinaest posto priznaje da ima homoseksualne porive, ali se zapravo nisu uputali u takve veze. To ini otprilike pedeset posto.

Kako homoseksualnost odrava kontinuitet bioloki? Jedan modamanje vaan faktor ve je spomenut, prenatrpanost koja je dio civilizi

ranog ivota. Snanija mogunost, ona koje smo postali vie svjesninakon objavljivanja knjige The Selfish Gene (Sebini gen) RichardaDawkinsa, je ta da postoje ponaanja genetski povezana s homoseksu-alnou, koja su korisna za opstanak heteroseksualnih srodnika homoseksualaca, koji takoer nose neke od njegovih ili njezinih gena. Karakteristike kao to su njenost i pronicavost lako mogu biti primjeri

takvih ponaanja (a nema nikakve sumnje da su homoseksualci iznad prosjeka u inteligenciji, kreativnosti i razumijevanju). Jo je jednainjenica da mnogi homoseksualci, premda uglavnom skloni vlastitom a ne suprotnom spolu, ipak katkad imaju heteroseksualne veze,

pa ak sklapaju brakove i dobivaju djecu.Zapravo, bolji izraz za mnoge homoseksualce i lezbijke je rije

dvospolnost - osoba koja do odreene mjere preuzima aspekte drutvenih i biolokih uloga, te koja, zapravo, do odreene mjere istodobno posjeduje oba seksualna obiljeja.

Ne bih elio stvoriti dojam da neoprezno klizim preko neega to je zapravo veoma kompleksna situacija. Postoje mnoge razliite vrstehomoseksualnosti i dvospolnosti. Takoer postoje ponaanja i nai-

54


47/230

ni ivota koji su aseksualni, ali izvana nalikuju homoseksualnosti, akatkad ak stvaraju i slian nain ivota.

Kao profesionalni psiholog i neovisni predava, posjetio sam ustanove u kojima se nalaze zatvoreni redovi opatica i sveenika. aksam boravio u ovom drugom. Ti su se redovi, naravno, u potpunosti

odrekli seksa kao aspekta njihovih ivota - ili barem tako

Documents

Stan Gooch - Kultura neandertalaca-čuvari drevne mudrosti.pdf