Muzej Mimara / Mimara Museum Zagreb, 20-28/9/2016

Lokalne zajednice kao čuvari baštine

Local Communities as Heritage Keepers

Dani europske baštineEuropean heritage days

Izložba

Exhibition

SadržajContents

Uvod Introduction 3Tradicijsko rukotvorstvo Traditional Embroidery 7Tradicijski obrti Traditional Handicrafts 13Maritimna baština Maritime Heritage 18

Glazba Music 21

Usmena baština Oral Heritage 25

Hrana Food 26

3

Uvod

Izložba Lokalne zajednice kao čuvari baštine koja daje osvrt na različite aktivnosti vezane uz očuvanje nematerijalne kulturne baštine u različitim mjestima diljem Hrvatske ostvarena je u okviru Dana europske baštine koje pripre-ma Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. U Hrvatskoj postoji mnogo pojedinaca, udruga i zajednica koje pro-vode vrlo vrijedne projekte očuvanja svoje nematerijalne baštine od kojih su samo neki spomenuti na ovoj izlož-bi. Odabir i opis projekata autoričin je subjektivni pogled na temelju dostupnih podataka. Tekst izložbe nije toliko usmjeren na opis nematerijalnih dobara, već na opis razli-čitih načina kojima se nastoji očuvati nematerijalna bašti-na u Hrvatskoj. Ostvarenju izložbe i izradi kataloga prido-nijele su i same zajednice koje su za potrebe ove izložbe ukratko opisale svoj dosadašnji rad i aktivnosti, što je bio temelj tekstualnomu dijelu izložbe, dok je vizualni dio te-meljen na fotografijama koje su uglavnom izradili pola-znici ili organizatori projekata. Kao autorica zahvaljujem svima koji su dobrovoljno sudjelovali u izradi ovog katalo-ga i izložbe, posebno svim pojedincima, nositeljima, udru-gama građana i društvima koji marljivo rade na očuvanju nematerijalne baštine u Hrvatskoj.

Odabrani primjeri jedan su dio različitih aktivnosti koje Ministarstvo kulture podupire putem godišnjeg javnog poziva za potrebe u kulturi, u okviru kojeg od 2008. godi-ne postoji posebna mogućnost prijave za provedbu pro-grama zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara. Godišnje Ministarstvo podupire oko 70 programa usko ve-zanih uz područje nematerijalne baštine, a okvirno je do 2016. godine sufinancirano oko 300 različitih projekata, od kojih se 20-ak kontinuirano podupire svake godine jer se

Introduction

The exhibition Local communities as heritage keepers that gives an insight into various activities of safeguarding of intangible cultural heritage (ICH) in Croatia was prepared for marking the European Heritage Days that are regularly in Croatia implemented by the Ministry of Culture. In Croa-tia there are numerous individuals, associations, NGOs and communities that conduct valuable intangible heritage safe-guarding projects, of which only several are mentioned in this exhibition. The choice and description of the presented projects are the result of the author’s subjective view based on the available data. The text of the exhibition is not so fo-cused on the description of intangible elements as on pre-senting various ways in which intangible heritage in Croatia is safeguarded. The people from the local communities par-ticipated in the making of the exhibition and the catalogue who for the needs of this exhibition described in short their overall work and activities, what was the basis for the textu-al part of the exhibition, while the visual part is based on the photographs mostly made by the attendees or organizers of the projects. As the author I would like to thank everybody who voluntarily participated in the making of the exhibition and catalogue, especially to all individuals, bearers, citizens’ associations and societies who are making great effort to safeguard intangible heritage in Croatia.

The chosen examples are only a part of various activities sup-ported by the Ministry of Culture via the annual open call for the public needs in culture, within which there has been since 2008 opened up the possibility for NGOs and others to ap-ply with programmes of protection and safeguarding of in-tangible cultural elements. Annually the Ministry of Culture supports around 70 programmes directly aimed at intangible

4

redovito održavaju. Iako relativno mala, takva financijska potpora pomaže lokalnim zajednicama i nositeljima tra-dicijskih znanja započeti ili dodatno razviti različite pro-grame i projekte očuvanja, čime je obuhvaćeno izravno prenošenje, uključenje baštine u formalno (redovna nasta-va, programi učilišta) i neformalno obrazovanje (radioni-ce, tečajevi) te dokumentiranje, istraživanje i prezentacija nematerijalne baštine (izložbe, manje publikacije, stručni radovi). Osim samih nositelja i udruga građana, programe u suradnji s nositeljima osmišljavaju muzeji, učilišta, fakul-teti, instituti i druge stručne i znanstvene ustanove, čime se pridonosi povezivanju institucija i lokalne zajednice s ciljem očuvanja nematerijalne baštine.

Hrvatska je u posljednjih desetak godina, od 2005., kad je potpisala UNESCO-ovu Konvenciju za zaštitu nematerijal-ne kulturne baštine, upisala oko 150 nematerijalnih kultur-nih dobara u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te 14 dobara na UNESCO-ove svjetske popise nemate-rijalne kulturne baštine. Tako brzo upisivanje rezultat je sudjelovanja lokalnih zajednica i nositelja te stručnjaka u procesima popisivanja. Tomu je u prilog išao i pravni temelj u vidu definiranja nematerijalne baštine kao po-sebne kategorije u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara iz 1999. godine. Na početku popisivanja, od 2000-ih, stručnjaci iz različitih znanstvenih i stručnih instituci-ja te stručnjaci Ministarstva kulture najviše su pridonijeli u razvrstavanju kategorija i vrsta nematerijalnih dobara i tekstualnim opisima koji su, osim definiranja dobra, tre-bali za potrebe upisa prikazati novije stanje nematerijal-nog dobra i buduće mjere očuvanja. Iako su ga s počet-ka uglavnom inicirali stručnjaci, upisivanje nematerijalne baštine, zahvaljujući dobroj medijskoj popraćenosti, ali i odjeku upisa na UNESCO-ove popise, s vremenom je preusmjereno na angažman lokalnih zajednica i nosite-lja koji predlažu upis svojeg dobra i iskazuju spremnost na očuvanje svoje baštine. Također, u nedostatku novijih podataka i istraživanja, brojni nositelji i udruge, naročito različita društva, dopunjuju podatke o svojoj baštini te uz

heritage safeguarding, with around 300 different projects supported until 2016, out of which around 20 are being con-tinually supported because they are regularly held. Although rather small, such a financial support helps local communi-ties and bearers of traditional know-how to start with or fur-ther develop different safeguarding programmes and projects such as direct transmission, inclusion of ICH into formal (reg-ular classes, public higher school and university programmes) and informal education (workshops, courses), as well as doc-umenting, research and presentation of intangible heritage (exhibitions, smaller publications, expert work). Besides the bearers and citizens’ associations, the programmes are also, in cooperation with the bearers, organized by museums, uni-versities, schools, institutes and other expert and scientific institutions contributing thus to connecting the institutions and local communities with the aim of ICH safeguarding.

In the last ten or so years, since 2005 when Croatia signed the UNESCO’s Convention for the Safeguarding of Intan-gible Cultural Heritage, the Ministry of Culture has inscribed around 150 intangible cultural elements (goods) into the na-tional Registry of Cultural Goods of the Republic of Croatia and 14 elements into the UNESCO’s world intangible heritage lists. Such fast listing is the result of the cooperation of the lo-cal communities and bearers with the experts in the inscrip-tion processes. The inscriptions have additionally been made easier due to the legislative basis that defined intangible cul-tural heritage as a separate category in the Act on Protection and Preservation of Cultural Goods in 1999. In 2000s during the first inscriptions it was the experts from different scientific and expert institutions together with experts from the Minis-try of Culture who contributed mostly to sorting out the cat-egories and types of intangible heritage as well as to their textual descriptions that in addition to defining the element had to show the recent condition of the element and its future safeguarding measures. Although at first initiated by the ex-perts, the inscriptions of ICH, due to good media coverage but also to positive response of the public to the inscriptions into the UNESCO’s lists, have been transferred towards the active

5

prijedloge prilažu noviju foto- i audiovizualnu dokumenta-ciju. Na temelju tih materijala stručnjaci u Povjerenstvu za nematerijalnu baštinu pri Ministarstvu kulture i stručnjaci u Odjelu za etnografsku i nematerijalnu baštinu obrađuju i kategoriziraju pristigle prijedloge. U pojedinim slučaje-vima nastoji se zajedničkim dogovorom pronaći najbolji mogući način definiranja pojedinog nematerijalnog do-bra u skladu sa zahtjevima i poimanjima vlastite baštine nositelja i lokalne zajednice.

U vidu različitih projekata Hrvatska je ostvarila i vrlo kva-litetnu međunarodnu suradnju na području nematerijal-ne kulturne baštine. Osim brojnih stručnih i znanstvenih konferencija, Hrvatska je vrlo aktivna na međunarodnim UNESCO-ovim sastancima i u međuvladinim odborima i stručnim tijelima te je redovna članica UNESCO-ova Cen-tra II. kategorije za nematerijalnu kulturnu baštinu jugo-istočne Europe u Sofiji (Bugarska). Međunarodna surad-nja obuhvaća i pripremu višenacionalnih nominacija kao i provođenje projekata vezanih uz nematerijalnu baštinu koji su potpomognuti fondovima Europske unije.

Problemi očuvanja nematerijalne kulturne baštine vrlo su kompleksni, a rješavaju se ovisno o pojedinoj vrsti nema-terijalnog dobra i širem društvenom kontekstu kako lo-kalne zajednice tako i društva u cjelini. Motivacija samih nositelja, njihove inicijative i projekti putem udruga, druš-tva i drugih građanskih organizacija temelj su održivosti nematerijalne kulturne baštine. Stoga bi svako vrijedno nastojanje u pogledu očuvanja tradicije bilo dobro po-duprijeti na lokalnoj, ali i na državnoj razini te prepoznati vrijednosti koje nematerijalna baština sadrži za lokalni ra-zvoj i za međukulturno razumijevanje i suradnju.

dr. sc. Mirela Hrovatin

involvement of the local communities and bearers who send proposals for inscription of their element and who show the readiness to safeguard their heritage. Also, if new data and research are lacking, numerous bearers and associations ful-fil the necessary information about their heritage and send recent photo and audio-visual documentation. On the ba-sis of the received materials, the experts from the Committee for Intangible Heritage at the Ministry of Culture and the ex-perts from the Department for Ethnographic and Intangible Heritage categorize the proposals. In some cases a mutual agreement has to be found to define an ICH element as well as possible so that it meets the demands of the bearers and local community and their perception of their own heritage.

Croatia has, through various projects, achieved a very good international cooperation on ICH. Besides numerous expert and scientific conferences, Croatia is very active at interna-tional UNESCO’s meetings on ICH and in the work of ICH in-tergovernmental and expert bodies. Croatia is also a regular member of the UNESCO Centre Category II for ICH in SE Eu-rope in Sofia (Bulgaria). International cooperation includes also the preparation of multinational nominations of ICH elements and implementation of the safeguarding projects that are supported by EU funding grants.

The problems of ICH safeguarding are very complex, and they are dealt with depending on each type of ICH element and wider social context within the local community as well as in the society as a whole. Motivation of the bearers, their initiative and projects via associations, NGOs and other cit-izens’ organizations are the basis of viability of intangible heritage. Therefore, every valuable effort to safeguard the tradition should be supported at the local as well as the state level and the values that intangible heritage has for local de-velopment and intercultural understanding and cooperation should be recognized.

Dr. Mirela Hrovatin

6

U sklopu izložbe članice Kulturno-umjetničkog društva Lipa iz Slavetića prezentirale su izradu koladri - tradicijskog nakita od perlica s područja Jastrebarskog.

Autor fotografije: Anđelko Kaštelan, © Kulturno-umjetničko društvo Lipa, 2011.

At the exhibition the women, members of the Folklore Cultural Association Lipa from Slavetić presented the making of the traditional pearl necklace koladre from Jastrebarsko town area.

Photo by: Anđelko Kaštelan, © Cultural Folklore Association Lipa, 2011

7

Umijeća izrade čipke u Pagu ( iglom i koncem), Hvaru (iglom i nitima agave) i Lepo-

glavi (batićima i koncem) upisana su na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovje-čanstva. Izdvajamo Pag i Lepoglavu kao uspješne primjere prenošenja izrade čipke na mlađe generacije pu-tem organiziranih i licenciranih radi-onica i škola. Čipkarstvo se u svakom od centara prezentira i u okviru me-đunarodnog festivala, na izložbama, stručnim skupovima i drugim aktiv-nostima. Uz brojne povijesne pro-mjene u posljednjih stotinjak godi-na, ovi čipkarski centri uspjeli su ne samo očuvati znanje izrade čipke već su inovativnim pristupom, uključe-njem stručnjaka, aktivnim djelova-njem lokalne zajednice, udruženja građana (većinom žena) i lokalne uprave te podrškom na državnoj ra-zini uspjeli uključiti čipkarstvo u su-vremene tijekove i potrebe društva u cjelini.

The skill of lacemaking in Pag (nee-dle and thread), Hvar (needle and aloa thread) and Lepoglava (bob-

bins and thread) are inscribed in the UNESCO’s Representative List of Intan-gible Cultural Heritage of Humanity. Here are presented Pag and Lepogla-va as successful examples of transmis-sion of lacemaking onto younger gen-erations via organized and certified workshops and schools. Lacemaking is in each of the centres presented also through an international festival, ex-hibitions, expert meetings and other activities. Alongside numerous histor-ical changes in the last 100 or so years, those lacemaking centres succeeded not only in preserving the knowledge of lacemaking, but they also managed to include lacemaking into contempo-rary stream and needs of the broader society by an innovative approach, in-clusion of experts, active involvement of the local community, NGOs (mostly women) and local government as well as state support.

Tradicijsko rukotvorstvoTraditional embroidery

www.pag.hr www.festival-cipke.com.hr

www.lepoglava.hr www.lepoglavska-cipka.hr

www.cipkarski-festival.com

Lepoglava: Radionice lepoglavske čipke. ©Ekomuzej Lepoglava, 2015.

Lepoglava: Lepoglava lacemaking workshops. ©Ecomuseum Lepoglava, 2015

8

Lepoglava: Izrada lepoglavske čipke. ©Ekomuzej Lepoglava, 2015.

Lepoglava: Making of Lepoglava Lace. ©Ecomuseum Lepoglava, 2015

Umijeće izrade motiva sunčane čipke upisano je u Regi-star kulturnih dobara. Iako je riječ o novijoj tradiciji, ovo umijeće lokalna zajednica prepoznaje kao svoju kulturnu vrijednost pa se trudi provoditi njezino očuvanje. Primje-rice, obiteljsko gospodarstvo Šarčević iz Sikirevaca čipku izrađuje za osobne potrebe i kao suvenire prema vlasti-tim predlošcima i idejama te je nastoji predstaviti na ra-zličitim događanjima u zemlji i inozemstvu (na izložbama, festivalima, manifestacijama) kao i objavom na društve-nim mrežama, internetu i drugim dostupnim medijima. Također zajedno s Muzejom Brodskog Posavlja sudjeluje u provođenju radionica izrade sunčane čipke i osmišlja-vanju buduće izložbe kojom bi se ovo umijeće predsta-vilo javnosti. Radionice se održavaju ponajprije za djecu, u suradnji s osnovnom školom u Sikirevcima i srednjom Tehničkom školom u Slavonskom Brodu s ciljem potica-nja kreativnosti i umjetničkog izražavanja s pomoću ovog umijeća. Za djecu se održava i poseban kviz znanja kojim se potiče učenje o čipki.

Vrlo je aktivna u očuvanju ove tradicije i Udruga Sikire-vački motivi čijom je inicijativom ovo umijeće upisano u Registar.

The skill of making Sun Lace is inscribed into the national Registry of Cultural Goods. Although it is fairly a newer tradi-tion, this skill is recognized by the local community as their cultural value and therefore they make effort to preserve it. For example, on the family farm Šarčević in Sikirevci the Sun Lace has been made for their personal needs and as souve-nirs on the basis of their own sketches and ideas. The fam-ily tries to present the lace on various events in the country and abroad (exhibitions, festivals) and on social networks, web and other available public media. They also cooperate with the Museum of Brodsko Posavlje on workshops of Sun Lace making and on planning of future exhibition through which this skill would be presented to the public. The work-shops are primarily held for children in cooperation with the primary school in Sikirevci and Technical High School in Sla-vonski Brod with the aim to encourage creativity and artistic expression by the use of this skill. A special quiz is made for children through which active learning about this tradition-al skill is ensured.

Very active in safeguarding of this tradition is also the Asso-ciation Sikirevački motivi that initiated the inscription of this skill into the national Registry.

9

Pag: Paška čipka iz samostana benediktinki. Autor fotografije: Jasmin Fazlagić, 2009.

Pag: Pag Lace from the Benedictine monastery. Photo by: Jasmin Fazlagić, 2009

Pag: Izrada paške čipke u samostanu benediktinki. Autor fotografije: Jasmin Fazlagić, 2009.

Pag: Making of Pag Lace in the Benedictine monastery. Photo by: Jasmin Fazlagić, 2009

Narodni muzej Zadar organizira ra-dionice izrade tradicijskog ukra-snog veza građa/četverokuka, umi-jeća upisanog u Registar kulturnih dobara. Polaznici su većinom žene, no ima i zainteresiranih muškaraca. Voditeljice radionice koje su vanjske suradnice Etnološkog odjela Muzeja brinu se da polaznici prije svega na-uče tradicijsko umijeće u njegovom

The National museum Zadar organiz-es workshops on making of traditional embroidery Građa/Četverokuka that is inscribed into the national Registry of Cultural Goods. Attendees are mostly women, but there come sometimes also men who are interested to learn the skill. The facilitators of the work-shop are local women with whom the Museum’s Ethnological Department

10

www.marinamotivi.blogspot.hr www.sikirevackimotivi.blogspot.hr

www.muzejbp.hr

uobičajenom obliku poštujući tradicijom utvrđene boje i ukrase. Radionica traje tri mjeseca jer je samo za svladava-nje osnova tehnike potrebno više od četiri sata, no vjež-bom se svaki od polaznika dalje usavršava. Polaznicima se po završetku radionice dodjeljuje diploma, a stečeno znanje nadalje koriste ponajprije tijekom rada u nastavi i s djecom (učiteljice, profesori likovne umjetnosti, profesori u školi dizajna) te za vlastite potrebe (ukrašavajući različite predmete poput torbica za mobitel ili naočale, privjeske, kazala za knjige i drugo).

cooperates and they take care that the attendees firstly mas-ter the skill in its usual form respecting traditional colours and decorations. One workshop usually lasts for three months be-cause it takes more than four hours to master the basics, but with practice each attendee improves the skill. The attend-ees receive a certificate after the workshop is over, and they use the gained know-how mostly for educational purposes (teachers, Art and Design professors) as well as for their own use (decorating various objects such as mobile or glasses cas-es, pendants, book markers and so on).

Sikirevci: Izrada sunčane čipke. Autorica fotografije: Marina Šarčević, 2013.

Sikirevci: Making of Sun Lace. Photo by: Marina Šarčević, 2013

Sikirevci: Detalj sunčane čipke. Autorica fotografije: Marina Šarčević, 2012.

Sikirevci: A detail of Sun Lace. Photo by: Marina Šarčević, 2012

11

www.nmz.hr

Zadar: Dodjela diploma sudionicima radionice izrade tradicijskog veza četverokuka. ©Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar, 2014.

Zadar: Attendees of Četverokuka embroidery making workshop receive certificates. ©Ethnological Department of National Museum Zadar, 2014

Članice skupine vezilja Društva izvor-nog folklora Koprivnički Ivanec pro-vode radionice izrade tradicijskog ivanečkog veza koji je lokalna za-jednica odabrala kao svoju repre-zentativnu kulturnu baštinu, zbog čega ga je Ministarstvo kulture upi-salo u Registar kulturnih dobara. Ra-dionice se održavaju tijekom cijele godine, a polaznici uče osnove teh-nike i karakteristike ovog tradicijskog veza. Cilj je prenijeti znanje vezenja na mlađe, a radovi s radionica - ve-zeni i rekonstruirani dijelovi nošnji te različiti ukrasni i uporabni predmeti

The Society of Koprivnički Ivanec Origi-nal Folklore conducts the workshops of traditional embroidery from Ivanec via its group of women embroiderers. The local community has chosen the Ivanec embroidery as their representative cul-tural heritage what was the reason why the Ministry of Culture inscribed the skill of its making into the national Regis-try of Cultural Goods. The workshops are held during the whole year and the participants learn the technique’s ba-sics and characteristics of this tradition-al embroidery. The goal is to transmit the knowledge to the younger, and the

12

www.folklor-kopivanec.com.hr

izvezeni ivanečkim vezom - predstavljaju se u sklo-pu raznih izložbi. Osim za ivanečki vez, šira zajedni-ca u Koprivničkom Ivancu brine se i o drugim aspek-tima svoje kulturne bašti-ne te na taj način čuva ra-zličita tradicijska znanja i prakse

results of the workshop – em-broidered and reconstructed parts of traditional costumes and various decorative and personal items – are repre-sented at exhibitions. Besides the embroidery, the com-munity in Koprivnički Ivanec takes care also about other aspects of their heritage and in this way keeps a variety of traditional know-how.

Koprivnički Ivanec: Izrada tradicijskog ivanečkog veza. Autorica fotografije: Renata Kotur Jakupić, ©Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec, 2015.

Koprivnički Ivanec: Making of traditional Ivanec embroidery. Photo by: Renata Kotur Jakupić, ©Folklore Society of Koprivnički Ivanec, 2015

Koprivnički Ivanec: Detalj tradicijskog ivanečkog veza. Autorica fotografije: Renata Kotur Jakupić, ©Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec, 2016.

Koprivnički Ivanec: A detail of traditional Ivanec embroidery. Photo by: Renata Kotur Jakupić, ©Folklore Society of Koprivnički Ivanec, 2016

13

Tradicijski obrtiTraditional handicrafts

Organiziranjem godišnjeg državnog natjecanja u izradi tradicijskih frizura od 2000. godine Kulturni centar Ga-talinka pridonosi očuvanju ovog umi-jeća koje je na temelju dobre doku-mentacije prikupljene u sklopu rada Centra upisano u Registar kulturnih dobara. Osim u izradi tradicijskih fri-zura, frizeri se u okviru manifestacije Etnofrizura Hrvatske natječu i u izra-di onih suvremenih, nadahnutih ta-kođer tradicijskima. Frizure ocjenjuju dva do tri frizera, vizažist te etnolog ili folklorist, prve su tri nagrade novča-ne, a sve se frizure na kraju predstav-ljaju na Etnoreviji. Uz popularizaciju tradicijskih frizura, aktivnosti Centra obuhvaćaju rekonstrukcije njihovih zaboravljenih i nekorištenih varijanta, kao i dokumentiranje različitih tradi-cijskih frizura većih geografskih po-dručja te njihovih inačica u pojedi-nom mjestu.

By organizing the annual state compe-tition in making of traditional hairstyles since 2000 the Cultural Centre Gatalin-ka has contributed to safeguarding of this skill that was inscribed in the na-tional Registry on the basis of docu-mentation gathered in the Centre. At the competition The Ethno Hairstyle of Croatia hairdressers compete in the making of both traditional as well as contemporary haircuts inspired by tra-dition. The haircuts are evaluated by two to three hairdressers, a make-up artist and an ethnologist or folklorist, the first three prizes are given in money and all the haircuts are presented at the Ethno Fashion Show. Besides the pop-ularization of the traditional hairstyles, the Centre’s activities are aimed at re-constructing the forgotten and unused types of hairstyles, as well as at docu-menting different traditional hairstyles in larger geographical areas and their variants in smaller places.

www.gatalinka.hr

Vinkovci: Izrada tradicijske frizure; frizuru izradila Kata Šarčević. Autorica fotografije: Rahela Pavušin, ©Kulturni centar Gatalinka, 2008.

Vinkovci: Making of a traditional haircut; the haircut was made by Ms. Kata Šarčević. ©Cultural Centre Gatalinka, Photo by: Rahela Pavušin, 2008

Vinkovci: Suvremena frizura nadahnuta tradicijskim frizurama; frizuru izradila Josipa Džaja. Autorica fotografije: Rahela Pavušin, ©Kulturni centar Gatalinka, 2012.

Vinkovci: A contemporary haircut inspired by traditional hairstyles; the haircut was made by Ms. Josipa Džaja. Photo by: Rahela Pavušin, ©Cultural Centre Gatalinka, 2012

14

U različitim krajevima u Hrvatskoj uskršnja jaja ukrašavaju se različitim tradicijskim tehnikama: bojenjem različitim biljkama, korištenjem voska pri bojenju ili iscrtavanju mo-tiva, struganjem boje različitim predmetima itd. Jedan od tradicijskih načina ukrašavanja uskršnjih jaja podrazumije-va i korištenje konca ili vune kojima se oko jajeta obliku-ju motivi u nekoliko boja. Umijeće ukrašavanja uskršnjih jaja vezom na području istočne Hrvatske upisano je ini-cijativom udruge Družina u Registar kulturnih dobara, a radionicama za mlade nastoji se potaknuti njegovo oču-vanje i prenošenje. Nakon kraćeg istraživanja prethodnih godina pripremljen je i Vodič sa skicama izrade uskršnjih jaja po fazama te kratkim biografijama nositelja ovog umi-jeća iz nekoliko mjesta, najviše s prostora Đakovštine. Ve-zene se pisanice danas, osim kao kršćanski simbol Uskrsa, koriste i kao poklon, što svjedoči o prilagodbi potrebama novog vremena.

In different places in Croatia Easter eggs are decorated by var-ious traditional techniques: colouring with plants, using wax while colouring or drawing motives, scraping colour off by various objects etc. One traditional technique uses cotton or wool threads by which motives are shaped around the egg. This skill is inscribed into the national Registry at the initia-tive of the citizens’ association Družina. Through the work-shops for the young the Association tries to foster the safe-guarding and transmission of the skill. After a short research during the last couple of years the Guide has been prepared with sketches of the phases of decorating Easter eggs and with short biographies of the bearers of this skill from several places, mostly from Đakovo surroundings. The embroidered eggs today are not only a Christian symbol of Easter but they are also used as gifts what testifies about the adjustment of the tradition to new social needs.

Đakovo: Uskršnje pisanice vezene tradicijskom tehnikom. Autorica fotografije: dr. sc. Manda Svirac, ©Udruga Družina, 2013.

Đakovo: Eastern eggs embroidered by traditional technique. Uskrsne pisanice vezene tradicijskom tehnikom. Photo by: Dr. Manda Svirac, ©Družina Association, 2013

www.druzina.hr

15

Potravlje: Izrada lončarskog proizvoda tradicijskom tehnikom na ručnom kolu. Autor fotografije: Nikola

Belančić, ©Turistička zajednica Grada Sinja, 2013.

Potravlje: Making of pottery by traditional hand-wheel technique. Photo by: Nikola Belančić, ©Sinj

Tourist Board, 2013

Nositelji umijeća izrade tradicijskih lončarskih proizvoda s pomoću ručnog kola koje je vjerojatno pretpovijesnog kontinuiteta vrlo su rijetki u Europi. U Hrvatskoj su prisutni nositelji lončarstva otoka Iža kraj Zadra koji su dislocirani i žive u Zagrebu, a u okolici Sinja do danas još je nekoliko nositelja u Potravlju i to samo u obitelji Knezović. Potrav-ski lončari – bakrari – svoje proizvode prodaju na sajmo-vima, a uz tradicijske oblike danas izrađuju i proizvode po narudžbi kupca (npr. amfore i razne umanjene oblike tradicijskog posuđa kao turistički suvenir, lonce za cvijeće itd.). Od upisa u Registar kulturnih dobara i pokušaj upisa na UNESCO-ov Popis nematerijalne baštine kojoj je po-trebna hitna zaštita, Turistička zajednica grada Sinja u su-radnji s nositeljima iz Potravlja organiziranjem radionica nastoji osigurati prenošenje ovog lončarskog umijeća, a izložbama i promidžbenim materijalima provodi primje-reno predstavljanje ove baštine u turizmu.

In Europe there is only a small number of the bearers of the traditional hand-wheel pottery making, a skill dating back to Prehistory and with probable continuity until today. In Cro-atia there are several bearers from the island of Iž near Za-dar who live now in Zagreb and in the vicinity of Sinj there are still several bearers in the village of Potravlje in the fami-ly of Knezović. The potters from Potravlje - bakrars - sell their products at fairs, and make traditional products as well as items ordered by the customers (e.g. amphorae and various small-sized traditional homeware as tourist souvenirs, pot-tery for plants and flowers, etc.). Since the inscription in the national Registry and the attempt to inscribe it into the UN-ESCO’s ICH Urgent List, the Sinj Tourist Board has organized the workshops in cooperation with the bearers trying to en-sure the transmission of this know-how, and via exhibitions and promotional materials it presents adequately this heri-tage in tourism.

www.visitsinj.com/hr/Etno

16

Osijek: Detalj licitarskog srca napravljenog tradicijskom tehnikom. Autor fotografije: Josip Ranogajec, ©Blažeković medičar i voskar, 2015.

Osijek: A detail of a gingerbread heart made by traditional technique. Photo by: Josip Ranogajec, ©Blažeković Gingerbread and Candle Maker, 2015

Umijeće izrade medičarskih pro-izvoda u Hrvatskoj, upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čo-vječanstva, broji više nositelja koji na različite načine nastoje očuva-ti svoje znanje. Iako su usko vezani uz crkvene blagdane (proštenja, ki-rvaje), medičari danas prezentiraju i prodaju svoje proizvode i na svje-tovnim sajmovima i izložbama te u posebnim prigodama kao poklone. Nositelji obrta Tomica Marica iz Za-greba potporom Ministarstva kulture intenzivirali su rad s djecom u vrtići-ma i školama kako bi potaknuli inte-res za ovu tradiciju. U Osijeku djeluje obrtnička radionica Blažeković koja

The gingerbread craft in Croatia in-scribed in the UNESCO’s Representa-tive List of ICH counts more bearers who have been striving to preserve their know-how. Although connect-ed to Christian holidays (local parish feasts), gingerbread crafstmen today present and sell their products at vari-ous fairs and exhibitions as well as on special occassions as gifts. By the sup-port from the Ministry of Culture, the bearers of the Tomica Marica ginger-bread craft from Zagreb have intensi-fied their work with children in kinder-gardens and schools to motivate them to become interested about this tradi-tion. In Osijek there is the Blažeković workshop that stands out because of

17

Zagreb: Licitarska srca. ©Obrt Tomica Marica, 2016.

Zagreb: Gingerbread hearts. ©Tomica Marica Handicraft, 2016

se ističe razvijenom estetikom izra-de licitara i svijeća. Nositeljica ovog umijeća Antonija Ranogajec u svaki predmet tijekom izrade unosi vlastiti izričaj čime unaprjeđuje naslijeđeno znanje, a proizvodi i obrt prezentiraju se na različitim važnim događanjima u zemlji i svijetu.

the aesthetics of making gingerbread cakes and candles. The carrier of this skill is Antonija Ranogajec who incor-porates her own artistic expression into each object she makes by her hands what contributes to enhancement of the inherited knowledge. The arte-facts and craft is presented at various important events at home and abroad.

Osijek: Radionica ukrašavanja licitarskih srca tradicijskom tehnikom. Autor fotografije: Josip Ranogajec, ©Blažeković medičar i voskar, 2015.

Osijek: A workshop of decorating gingerbread hearts by traditional technique. Photo by: Josip Ranogajec, ©Blažeković Gingerbread and Candle Maker, 2015

Zagreb: Radionica ukrašavanja licitarskih srca tradicijskom tehnikom. Autorica fotografije: Štefica Sruk, ©Obrt Tomica Marica, 2016.

Zagreb: A workshop of decorating gingerbread hearts by traditional technique. Photo by: Štefica Sruk, ©Tomica Marica Handicraft, 2016

www.com.hok.hr/web/marica-tomica www.blazekovic.blogspot.hr

18

Maritimna baštinaMaritime heritage

Rovinj: Izrada drvenog plovila batana. Autorica fotografije: Kosjenka Brajdić Petek. ©Ekomuzej Batana, 2015.

Rovinj: Making of a batana wooden boat. Photo by: Kosjenka Brajdić Petek. ©Ecomusem Batana, 2015

Kako je Rovinj grad uz more koji je tijekom povijesti ve-zan uz maritimnu baštinu, tako su i batanu, malo drveno plovilo, lokalni stanovnici izabrali kao svoj simbol kojim se predstavljaju drugima. Očuvanje umijeća izgradnje bata-ne, kao i pjesama bitinada, lokalne tradicijske prehrane, lokalnog govora starosjedilačkog talijanskog stanovništva (danas pripadnika talijanske manjine u Hrvatskoj) i dru-gih rovinjskih posebnosti, dogodilo se krajem 20. stoljeća, kada je utjecaj novog načina života počeo potiskivati tradi-ciju. Osnivanjem Ekomuzeja batana uz pomoć stručnjaka, naročito Dragane Lucije Ratković, omogućeno je očuvanje ovih tradicija prilagodbom potrebama novog vremena:

Given that Rovinj is as a city by the sea historically tied to mar-itime heritage, the local inhabitants have chosen the little wooden sea vehicle batana as their symbol that represents them to the others. The safeguarding of the batana boat building skill, traditional songs of bitinade, traditional local diet, local speech of the ancient Italian population of Rovinj (today a part of the Italian Minority in Croatia) and other her-itage of Rovinj, started at the end of the 20th century when the influence of a new way of living began to suppress the tradition. The founding of the Batana Ecomuseum with the help of the experts, especially Ms. Dragana Lucija Ratković, made the preservation of those traditions possible adjusting

19

www.batana.org

Rovinj: Radionica izrade drvenog plovila batana uz korištenje multimedije. Autorica fotografije: Kosjenka Brajdić Petek, © Ekomuzej Batana, 2015.

Rovinj: A workshop of making the wooden boat batana including the use of multimedia. Photo by: Kosjenka Brajdić Petek, © Ecomusem Batana, 2015

prezentacijom pojedinih aspeka-ta tradicije javnosti, kontroliranim uključenjem u turističku ponudu, organiziranjem regata, formalnom i neformalnom edukacijom, multime-dijalnim sadržajima, muzejskim pro-gramima i dr. Međunarodna suradnja dodatno zaokružuje čitav projekt koji stanovnici ponajprije provode radi svojih potreba, što omogućuje nje-govu održivost i kontinuitet.

them to the needs of the new era: pub-lic presentation of some aspects of tra-dition, controlled inclusion into tour-ism, organizing regattas, formal and informal education, multimedia, mu-seum programmes and so on. Interna-tional cooperation additionally rounds the whole project which is implement-ed by the inhabitants primarily for their own needs, what enables the project’s sustainability and continuity.

20

Umijeće zidanja kamenom u suho upisano je u Registar kulturnih dobara, a u pripremi je i višenacionalna nomi-nacija u suradnji s nekoliko zemalja u kojoj aktivno sudje-luju članovi Udruge 4 grada – Dragodid kao i nositelji ove baštine. Glavni je cilj Udruge osvješćivanje javnosti o vri-jednosti suhozidne gradnje i mogućnostima njezine pri-mjene za suvremene potrebe (uređenje javnih površina, zaštita kulturnih krajobraza, sanacija terena na poljopri-vrednim površinama itd.). U okviru radionica koje organi-zira Udruga uče se tehnike gradnje u suho, a dodatno se usavršavaju i nositelji u pojedinim mjestima koji kasnije mogu samostalno organizirati slične aktivnosti. Interdis-ciplinarno istraživanje i dokumentiranje ovog tradicijskog umijeća dio je aktivnosti Udruge, a rezultati se objavljuju u različitim publikacijama i na javnim predavanjima. Je-dan je od vidova bilježenja i popularizacije ove tradicijske baštine GIS inventarizacija suhozidne gradnje putem in-ternetskog portala. Udruga je dobila nekoliko domaćih i međunarodnih priznanja za svoj rad, a osim potpore lokal-nih vlasti, Ministarstva kulture i drugih institucija, uključuje se u projekte koji se financiraju sredstvima iz EU fondova.

The dry-stone building skill is inscribed in the national Registry and the multinational nomination is being prepared with sev-eral countries in which the members of the Association 4 grada - Dragodid and the bearers of this tradition have been active. The main goal of the Association is to raise public awareness about the value of dry-stone building and possibilites of its use for current needs (decorating public areas, protection of cultur-al landscapes, prevention of land sliding on agricultural fields, etc.). Through the workshops the techniques of building with stone without using mortar are taught and the bearers are ad-ditionally trained in their places where they can afterwards or-ganize and continue similar activites. Interdisciplinary research and documenting of this traditional know-how is also a part of the Association’s activities, and the results have been published in print and via public lectures. One of the ways of recording and popularization of this heritage is GIS inventarization of dry-stone structures on their website. The Association has re-ceived national and international awards for their work, and besides being supported by the local authorities, the Ministry of Culture and other institutions, they have been included into the projects financed by the EU funding grants.

www.dragodid.org

Kornati: Izgradnja i popravak suhozida. Autorica fotografije: Vilma Stopfer, ©Udruga 4 grada Dragodid, 2015.

Kornati: Building and renewal of dry-stone walls. Photo by: Vilma Stopfer, ©Association 4 grada Dragodid, 2015

Dubrovnik: Izgradnja i popravak suhozida. Autorica fotografije: Vilma Stopfer, ©Udruga 4 grada Dragodid, 2016.

Dubrovnik: Building and renewal of dry-stone walls. Photo by: Vilma Stopfer, ©Association 4 grada Dragodid, 2016

21

GlazbaMusic

Hrvatska kulturna udruga Pjevana baština provodi različite aktivnosti vezane uz očuvanje glagoljaškog (pučkog crkvenog) pjevanja koje je upisano u Registar kulturnih doba-ra. U suradnji s nositeljima ovog pje-vanja proveli su sustavna istraživanja zajedno s (etno)muzikolozima iz ra-zličitih znanstvenih institucija (HAZU, Institut za etnologiju i folkloristiku) te različitim stručnjacima s područ-ja multimedije (HRT). Osim audiovi-zualnog bilježenja u mjestima gdje pjevanje još postoji, ovim se aktivno-stima Udruge podiže svijest o vrijed-nosti baštine i potrebi njezina dalj-njeg očuvanja. Prikupljeno je mnogo podataka s područja Šibensko-knin-ske i Zadarske županije koji su obra-đeni i objavljeni u publikacijama i na multimediji dostupnima javnosti na mrežnoj stranici Udruge.

The Croatian Cultural Association Pje-vana baština implements various safe-guarding activities of Glagolitic singing (folk Old Church chants), the ICH ele-ment inscribed into the national Reg-istry. In cooperation with the bearers of this singing they have been conduct-ing systematic research together with (ethno)musicologists from several sci-entific institutions (the Croatian Acad-emy of Sciences and Arts, the Institute of Ethnology and Folklore Research) as well as with several multimedia experts (the Croatian Radiotelevision). At the same time as the audiovisual recording is done in the places where the sing-ing still exists, the awareness about the value of this heritage and the need for its preservation is being raised. A lot of data about the singing has been gathered from Šibenik-Knin and Za-dar County that have been analysed and published in publications and on multimedia available to public also on the Association’s website.

www.pjevanabastina.hr

Bagalovići: Pučki crkveni pivači (glagoljaško pjevanje). Autor fotografije: Dragan Nimac,

©Hrvatska kulturna udruga Pjevana baština, 2015.

Bagalovići: Folk singers of Old Church (Glagolitic) chants. Photo by: Dragan Nimac, ©Croatian

Cultural Association Pjevana baština, 2015

Bagalovići: Pučki crkveni pivač i istraživač Dragan Nimac. Autor fotografije: Dragan Nimac, ©Hrvatska kulturna udruga Pjevana baština, 2015.

Bagalovići: A folk singer of Old Church (Glagolitic) chants and the researcher Dragan Nimac. Photo by: Dragan Nimac, ©Croatian Cultural Association Pjevana baština, 2015

22

Islam Grčki: Polaznici radionice ojkanja vježbaju u maloj avliji s istraživačem/predavačem dr. sc. Joškom Ćaletom s Instituta za etnologiju i folkloristiku. ©Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića, 2015.

Islam Grčki: Attendees of the workshop of ojkanje singing practicing on the little street with the researcher/lecturer Dr. Joško Ćaleta from the Institute of Ethnology and Folklore Research. ©Society for Rebuilding and Revitalization of the Stojan Janković Castle - Bridges, 2015

Islam Grčki: Polaznici radionice ojkanja s lokalnim demonstratorima. ©Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića, 2015.

Islam Grčki: Attendees of the workshop of ojkanje singing with the local demonstrators. ©Society for Rebuilding and Revitalization of the Stojan Janković Castle - Bridges, 2015

Upisom ojkanja na UNESCO-ov Popis nematerijalne ba-štine kojoj je potrebna hitna zaštita intenzivirali su se pro-jekti očuvanja ovog glazbenog izričaja. Različite aktivnosti vezane uz ojkanje provodi u Hrvatskoj više društava, od kojih izdvajamo Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi, koje organizira radionice oj-kanja u okviru većeg projekta Duga iznad Kule. Radioni-ca se održava tijekom ljeta u suradnji s istaknutim etno-muzikolozima iz Hrvatske i susjednih zemalja. Osim što se odvija na lokalitetima gdje je pjevanje zabilježeno, u radionicu se uključuju i rijetki nositelji ojkanja od kojih polaznici uče izravno pjevati. Među polaznicima bilo je i turista iz različitih zemalja svijeta što pridonosi jačanju međukulturnog dijaloga. Audiovizualnim bilježenjem ra-dionica stvara se arhiva materijala koja se može višestruko koristiti u budućim projektima vezanima uz ojkanje. Sve te aktivnosti potiču mlađe stanovništvo na revitalizaciju i očuvanje ove tradicije u ruralnim područjima s visokom stopom depopulacije.

www.kulajankovica.hr

After the inscription of ojkanje singing into the UNESCO's List of ICH in Need of Urgent Safeguarding, the safeguarding projects have been intensified. Various activities that include ojkanje singing are organized by several NGOs, out of which here are presented the workshops of the Society for Rebuild-ing and Revitalization of the Stojan Janković Castle - Bridges. The workshops are part of the larger project Rainbow Over the Castle and are held during summer in cooperation with the eminent ethnomusicologists from Croatia and neigh-bouring countries. They are held at the places where the sing-ing has been recorded and they include the rare bearers from whom the attendees directly learn how to sing. Among the attendees there have been also tourists from different world countries which contributes to intercultural dialogue. By au-diovisual recording the archive has been made that could be used for multiple purposes in the future projects on ojkanje safeguarding. All these activities motivate younger inhabi-tants to revitalize and keep the tradition in these rural areas with high depopulation rate.

23

Udruženje sopaca otoka Krka broj-nim aktivnostima promiče i čuva dvoglasje tijesnih intervala koje je upisano na UNESCO-ov Reprezen-tativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U suradnji s fol-klornim društvima Udruženje u svo-je projekte tijekom godine uključuje djecu i mlade koji uz pomoć starijih znalaca uče izvoditi dvoglasje tijesnih intervala na sopelama – tradicijskom glazbalu. Organiziranjem Susreta so-paca otoka Krka još od 1988. godi-ne potiče se mlade da teže k vrsno-ći izvedbe i pokažu je na natjecanju. Udruženje se bavi proučavanjem i dokumentiranjem ove baštine te je pripremljeno više publikacija, primje-rice melografije s više od 1800 strani-ca notnih zapisa, početnice kao pri-ručnik za učenje tradicijske glazbe i drugo.

The Association of the Island of Krk Sopele Players with its numerous ac-tivities promotes and keeps the two-part singing and playing inscribed into the UNESCO’s Representative List. In cooperation with folklore societies the Association has been including into its projects children and young people who learn to play two-part playing in non-tempered tone relations on sopele - the traditional musical instrument. By organizing the Meeting of the Island of Krk Sopele Players since 1988 they have been motivating young people to aim for perfection in their perfor-mance and show the achieved at the competition. The Association research-es and documents this heritage and it prepared several publications, such as melographs with more than 1800 pag-es of music notation, the music primer as a guide for traditional music learn-ing and other.

www.udruzenje-sopaca-otoka-krka.blogspot.hr

Krk: Mentinjada - uvodna svirka sopila braće Kosić. Autor fotografije: Zoran Uzelac Uzo, ©Udruga sopaca otoka Krka, 2016.

Krk: Mentinjada – the introductory playing of the sopile traditional instrument by the Kosić brothers. Photo by: Zoran Uzelac Uzo, ©Association of sopile players of the island of Krk, 2016

Krk: Godišnje natjecanje mladih sopaca. Autor fotografije: Zoran Uzelac Uzo, ©Udruga sopaca otoka Krka, 2016.

Krk: The annual competition for young sopile players. Photo by: Zoran Uzelac Uzo, ©Association of sopile players of the island of Krk, 2016

24

Otočac: Radionica sviranja tamburice dangubice. Autorica fotografije: Nada Avsec, ©Gacko pučko otvoreno učilište, 2015.

Otočac: A workshop of playing the tamburica dangubica musical instrument. Photo by: Nada Avsec, ©Gacka Public Open University, 2015

Otočac: Radionica sviranja tamburice dangubice. Autorica fotografije: Nada Avsec, ©Gacko pučko otvoreno učilište, 2015.

Otočac: Workshop of playing the tamburica dangubica musical instrument. Photo by: Nada Avsec, ©Gacka Public Open University, 2015

Aktivnosti promidžbe i prenošenja umijeća sviranja i izrade tamburice samice ili dangubice na mlađe gene-racije potaknule su se upisom ovog nematerijalnog dobra u Registar kul-turnih dobara. Tako je Gacko pučko otvoreno učilište Otočac od 2014. godine počelo redovito provoditi radionice sviranja ovog tradicijskog žičanog glazbala ličkog kraja. Odaziv polaznika na radionice, prilagođene razini njihova znanja, uistinu je velik. Štoviše, iskazali su potrebu za održa-vanjem daljnjih radionica kako bi što bolje svladali to umijeće. U mjestima poput Otočca koja su izložena pro-cesima depopulacije, a posljedično i smanjivanju kulturnih aktivnosti, ini-cijative poput ovih radionica bitno pridonose očuvanju kulturne bašti-ne lokalne zajednice i jačanju vlasti-tog identiteta na temelju povijesnih vrijednosti.

The activities of promotion and trans-mission of the playing and making of the musical instrument samica or dan-gubica onto younger generations have been initiated after the inscription of this intangible heritage element into the national Registry. Since 2014 the Gacka Public Open University Otočac has started to regularly conduct the workshops during which playing of this traditional instrument is learned. The in-terest for the workshops that are adjust-ed to the attendees’ levels of knowledge is significant. Moreover, attendees have expressed the need for the workshops to be further held so that they could mas-ter the playing as well as they can. In the places such as Otočac affected by depopulation that is causing decline in cultural activities, the initiatives such as these workshops quite contribute to safeguarding of local heritage and strenghtening the inhabitants’ identity based on historical values.

www.gpou-otocac.hr

25

Usmena baštinaOral heritageUpisom brojnih lokalnih govora u Re-gistar kulturnih dobara potaknuti su različiti projekti njihovog očuvanja u Hrvatskoj. Katedra čakavskog sabora Grobnišćine provodi projekt Darova-ni i organizira Grobničku jesen, čime se potiče izražavanje na grobničkoj čakavštini koja je upisana u Registar kulturnih dobara. U natječaju Katedre za najbolje učeničke literarne rado-ve vezane uz lokalni govor sudjeluju učenici više od deset osnovnih škola Primorsko-goranske županije, a tije-kom jeseni u tim se školama održava nastava usmjerena na grobničku ča-kavštinu, ali i druge tradicijske vrijed-nosti tog područja. Jedinstveno istra-živanje u kojem su uz znanstvenike Instituta za hrvatski jezik i jezikos-lovlje sudjelovali i lokalni stanovnici provela je u Šenkovcu Udruga Ivana Perkovca, a rezultat je objava prvog cjelovitog rječnika zaštićenog govora u Hrvatskoj. Uz uključenje u nastavni program, Udruga prezentira lokalni govor na izložbama i dramskim pred-stavama te provodi i druge aktivnosti koje se odnose na očuvanje govora poput audiovizualnog bilježenja.

The inscription of numerous local speeches (dialects) into the national Registry initiated different safeguard-ing projects that include oral heritage in Croatia. The Cathedra of the Chaka-vian Assembly of Grobnišćina organizes the project Darovani and the event Au-tumn in Grobnik encouraging the use of oral expressions in Grobnik Chakavian dialect inscribed in the national Regis-try. More than 10 primary schools in Pri-morje-Gorski Kotar County participate in the competition run by the Cathedra for the best student literary works on lo-cal speech, and during autums the ed-ucation in classes is based on Grobnik Chakavian dialect and on other tradi-tional values of the area. In Šenkovec near Zagreb the unique research was conducted by the Association of Ivan Perkovec in which participated both the scientists from the Institute of Croatian Language and Linguistics and the local inhabitants, resulting in the first com-plete dictionary of a local speech pub-lished in Croatia. Besides inclusion of the protected speech in the educational pro-gramme, the Association presents the speech via exhibitions and amateur the-atre shows to the public and implements other safeguarding activities such as au-diovisual documenting of the speech.

www.grobnik-katedra.hr www.os-iperkovca-senkovec.skole.hr www.brdovec.hr/udruge

Grobnik: Završnica godišnjeg projekta očuvanja grobničke

čakavštine – Darovani. ©Katedra čakavskog sabora Grobnišćine, 2015.

Grobnik: The closure of the annual project of the Grobnik Chakavian Dialect safeguarding – Darovani.

©Cathedra of the Chakavian Assembly of Grobnišćina, 2015

Zagreb: Nastup dramske grupe iz Šenkovca na kajkavskoj ikavici u Hrvatskom školskom muzeju. Autorica fotografije: Jasna Horvat, ©Udruga Ivana Perkovca, 2008.

Zagreb: Performance of an amateur theatre group from Šenkovec on the Kaikavian Ikavica Dialect in the Croatian School Museum. Photo by: Jasna Horvat, ©Ivan Perkovec Association, 2008

Zagreb: Istraživanje germanizama u kajkavskoj ikavici na Filozofskom fakultetu - kazivačica Štefica Hanzir iz Šenkovca i istraživačica dr. sc. Ivana Kurtović Budja s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Autorica fotografije: Jasna Horvat, ©Udruga Ivana Perkovca, 2014.

Zagreb: The research of words of Germanic origin in the Kaikavian Ikavica Dialect at the Faculty of Humanities and Social Sciences – the interviewee Ms. Štefica Hanzir from Šenkovec and researcher Dr. Ivana Kurtović Budja from the Institute of Croatian Language and Linguistics. Photo by: Jasna Horvat, ©Ivan Perkovec Association, 2014

26

HranaFood

Upisivanjem načina pripreme tradi-cijske hrane u Registar pojačane su aktivnosti na očuvanju tradicijskih recepata i plasmana tradicijskih jela na tržište. U pojedinim slučajevima upravo je upis u Registar bio prvi korak u dobivanju oznake zemljopi-snog podrijetla određenog jela (so-parnik, kulen) koju daje Ministarstvo poljoprivrede. Rudarska greblica ta-kođer je u postupku traženja ozna-ke, a od upisa u Registar, putem re-dovite potpore Ministarstva kulture i lokalnih vlasti i zajednice, uz pose-ban trud KUD-a Oštrc, intenzivirane su aktivnosti na njezinom očuvanju: dokumentiranje, prezentacija izra-de, radionice izrade, natjecanje u pripremi greblice i drugo. Od razli-čitih aktivnosti najpoznatiji su Dani rudarske greblice, koji se održavaju još od 1985. godine prvog vikenda u srpnju, u Rudama kraj Samobora, na kojima se prezentiranjem greblice i popratnim kulturno-umjetničkim programom kontinuirano podiže svi-jest o vrijednosti tradicijske baštine ovog kraja.

After the incription of traditional food preparation into the national Registry the activities on the preservation of tra-ditional recipes and placement of tradi-tional meals on the market have been intensified. In some cases the inscription into the Registry was exactly the first step towards getting the geographical indication mark granted by the Ministry of Agriculture for a type of food (such as Soparnik, Kulen). A meal Greblica from Rude is also in the process of getting the mark, and since the inscription into the Registry and the regular support from the Ministry of Culture and local govern-ment and community, with exceptional effort of the Cultural Association Oštrc, the activities on its safeguarding have been enhanced: documenting, presen-tation of its making, competitions in the preparation of the meal and other. Among different events, the most fa-mous is the Days of Greblica from Rude that has been annually held since 1985 on the first weekend in July in Rude near Samobor, during which the awareness about the value of traditional heritage of this area has continually been raised by presenting greblica and other local intangible cultural elements.

Samobor: Radionica izrade tradicijskog jela greblica. Autorica fotografije: Jelena Nikl, ©Kulturno-umjetničko društvo Oštrc, 2015.

Samobor: A workshop of the traditional meal greblica making. Photo by: Jelena Nikl, ©Cultural Folklore Association Oštrc, 2015

Zagreb: Konferencija za novinare na tržnici Dolac o tradicijskom jelu greblici s članovima i predsjednikom Kulturno-umjetničkog društva Oštrc. Autorica fotografije: Jelena Nikl, ©Kulturno-umjetničko društvo Oštrc, 2016.

Zagreb: The press conference at the largest Zagreb market Dolac about traditional meal greblica with the members and president of the Cultural Association Oštrc. Photo by: Jelena Nikl, ©Cultural Folklore Association Oštrc, 2015

www.ostrc.hr/rudarska_greblica

27

Etnografski muzeji u Hrvatskoj različitim vidovima surad-nje s lokalnom zajednicom i nositeljima pridonose oču-vanju nematerijalne baštine i podizanju svijesti o važnosti tradicije. Uz brojne druge aktivnosti, izdvajamo manifesta-ciju Pazi što jedeš, koju organizira Etnografski muzej Istre u suradnji s različitim stručnim institucijama i udrugama građana u Istri i šire. Na manifestaciji se prezentiraju na-mirnice iz domaćeg, ekološkog uzgoja i tradicijska hrana iz cijele Hrvatske, s mogućnošću sudjelovanja posjetitelja na radionicama pripreme hrane. Stručno-znanstvena pre-davanja u okviru manifestacije pridonose raspravi o novim kretanjima u poljoprivredi, kulturi, zakonodavstvu te mno-gim drugim aspektima koji se dotiču tradicijske prehra-ne. Tim se aktivnostima pridonosi očuvanju tradicije koja je prepoznata upisom višenacionalne nominacije Medi-teranske prehrane na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine, u čemu je sudjelovala i Hrvatska.

Ethnographic museums in Croatia contribute largely to the safeguarding of intangible heritage through their coopera-tion with the ICH bearers. Among numerous other activities, here we highlight the festival Watch out What You Eat that has been organized by the Ethnographic museum of Istria with other institutions and citizen associations in Istria and broader. Various ecologically grown products at home and traditional food from all over Croatia are presented during the festival, with the possibility of participation in food prepa-ration workshops. Expert-scientific lectures held during the festival add to discussion about new trends in agriculture, culture, legislature and other aspects that touch upon tra-ditional diet. Those activities contribute to safeguarding of tradition that has been recognized by the inscription of mul-tinational nomination Mediterannean Diet onto UNESCO’s Representative List of ICH which includes also Croatia as a participant country.

Pula: Sajam tradicijskih jela i ekološki uzgojenih domaćih proizvoda. Autor fotografije: Andreas Kancelar, ©Etnografski muzej Istre/Museo Etnografico dell’Istria, 2014.

Pula: The annual fair of traditional meals and ecologically grown home products. Photo by: Andreas Kancelar, ©Ethnographic Museum of Istria/Museo Etnografico dell’Istria, 2014

Pula: Radionica za djecu - priprema tradicijskih jela s glavnim kuharom Davidom Skokom. Autor fotografije: Andreas Kancelar, ©Etnografski muzej Istre/Museo Etnografico dell’Istria, 2014.

Pula: A workshop for children - making of traditional meals with the chef David Skoko. Photo by: Andreas Kancelar, ©Ethnographic Museum of Istria/Museo Etnografico dell’Istria, 2014

www.pazistojedes.com

IMPRESSUMIzdavač/Publisher: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske /Ministry of Culture of the Republic of Croatia

Za izdavača/For the Publisher: dr. sc. Zlatko Hasanbegović

Autorica/Author: dr. sc. Mirela Hrovatin

Glavni urednik/Editor-in-Chief: Davor Trupković

Koordinacija/Coordination: mr. sc. Anuška Deranja Crnokić

Lektura/Language Editing: Ana Vraneša

Prijevod na engleski/English Translation: Mirela Hrovatin

Grafičko oblikovanje/Graphic Design: Ivo Mađor, Kofein d.o.o., Zagreb

Oblikovanje izložbenih panoa/Exhibit Panels Design: Grafički studio 5do12, Zagreb

Tisak/Printed by: Printera grupa d.o.o.

Naklada/Printing run: 500

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem: 000941930

A CIP catalogue record available at the National and University Library in Zagreb No.: 000941930

ISBN 978-953-312-037-9

Copyright: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2016 Ministry of Culture of the Republic of Croatia, Zagreb, 2016