Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebiGodina XIII // broj 72 // Trogir, prosinac 2016.

20 / ŠKVERSKA BESIDA

PRIMOPREDAJA SONGA PRIDE

Sretan Božić i Nova 2017. godina!

ZAKLJUČEN UGOVOR ZA NOVOGRADNJU 339

SONGA FORTUNE - SIGNIFICANT SHIP OF 2015

BRODOTROGIR DOMAĆIN SIMPOZIJA SORTA 2016

SERVISIRANJE BRODOVA ZA SEZONU

USPJEŠNO ODRŽANA RADNA VJEŽBA

2 / ŠKVERSKA BESIDA 72-2016. / 3Nakladnik: Brodotrogir d.d. / Realizacija: AXIS-DESIGN d.o.o. / 12_2016

Poštovane kolegice i kolege,

dragi škverani,

za nama je još jedna godina u kojoj smo prevladali mnoge izazove,

a postignute rezultate još uvijek nismo uspjeli dovoljno približiti

postavljenim ciljevima.

Uspjeli smo popuniti proizvodne kapacitete što nam osigurava po-

slove za narednu godinu dana, a u međuvremenu smo fokusirani na

nove tržišne prilike i traženje novih poslova.

Nedavno smo isporučili drugi od dva chemical tankera za vlastitu

pomorsku kompaniju Trogir Maritime. Isto tako, u mjesec dana su

porinuta i isporučena dva broda za nautički turizam čime dajemo

doprinos stalno rastućoj industriji nautičkog turizma u Hrvatskoj.

Raduju i prestižna priznanja koja naši stručnjaci osvajaju u iznimno

jakoj i zahtjevnoj inozemnoj konkurenciji za dizajn i kvalitetu bro-

dova koje isporučujemo.

Tvrtka Viterlef Management Ltd povjerila nam je dovršetak izgra-

dnje i opremanje i svog drugog tankera od 45 000 metričkih tona

koji je netom privezan uz opremnu obalu, a karakteristika kao i No-

vogradnja 329. Opremanjem ovog broda, uz Novogradnju 329, koja

je u završnoj fazi, te jednog arktičkog tankera-ledolomca, kapaci-

teti brodogradilišta u potpunosti su popunjeni i otvaraju moguć-

nost novim zapošljavanjima kao i osiguravanje poslova drugim

hrvatskim tvrtkama koje se bave brodograđevnom djelatnošću.

U remontnoj bazi uređuju se brodovi različitih namjena i veličina.

Uz raspoložive resurse koji obuhvaćaju dva plutajuća doka, travel

liftove od 100t i 600t te brojne druge strojeve i uređaje postali smo

jedan od opremljenijih servisnih centara na Jadranu.

Osim što smo koncentrirani na traženje i realizaciju poslova, svoj

doprinos maksimalno dajemo i znanstvenoj zajednici s kojom kao

partneri, a u vidu objedinjavanja teorije i prakse brodogradnje, ra-

dimo na pronalaženju i promicanju inovacija i novih tehnoloških

postignuća. Brodotrogir je početkom listopada bio domaćin sim-

pozija SORTA 2016 gdje se prema riječima sudionika dogodila je-

dinstvena sinergija teorije i prakse iz koje je u bliskoj budućnosti

moguće očekivati poboljšanje dijelova proizvoda, a time i bolju kon-

kurentnost na brodograđevnom tržištu.

Osim zaposlenosti, potrebno je osigurati i realizaciju poslova su-

kladno ugovorenim rokovima i u skladu s ugovornim kalkulacijama.

U ovom dijelu „škare i sukno“ su uglavnom u našim rukama te je te-

meljni izazov za predstojeću 2017.g. ispunjavanje ovog uvjeta.

Iz raspoloživih poslovnih rezultata vidljivo je da nastojimo uhvatiti

korak s vremenom, ali na varljivom tržištu kojem smo izloženi, i gdje

se stalno događaju financijske i strukturne krize potrebno je biti na

oprezu i jedino što nam može donijeti uspjeh, razvoj i napredak su

marljivost, efikasnost i predani rad.

Sretni nadolazeći blagdani Vama i Vašim obiteljima!

VELIKI USPJEH TROGIRSKIH ŠKVERANARIJEČ UPRAVE

Uprava Brodotrogira d.d.

Predsjednik uprave – dr.sc. Nenad Končar, dipl. ing.

Član uprave – dr.sc. Danko Končar, dipl. ing.

Član uprave – Mateo Tramontana, dipl. ing.

U Brodotrogiru d.d. obavljena je primopredaja Novogradnje

326 (Songa Pride), koja kao i njegov „brat blizanac“ Songa For-

tune ide u petogodišnji najam norveškoj kompaniji Blystad

Group.

Uz domaćine i suradnike, svečanosti primopredaje su nazočili

i gradonačelnik grada Trogira Ante Stipčić i njegovi zamjenici

Radovan Slade Šilović i Filip Anđelić.

U svom obraćanju Mateo Tramontana, član Uprave Brodotro-

gira d.d. istaknuo je da je od strane The Royal Institution of

Naval Architects (kraljevska institucija brodograđevnih inže-

njera) iz Londona, Songa Fortune proglašen za „Significant

Ship of 2015“ u svojoj klasi (zbog svojih kvaliteta: projekta, ino-

vativnih rješenja, kvalitete izrade i njegovih maritimnih spo-

sobnosti i korisnosti).

„Nadam se da će i ovaj brod postići isti uspjeh kao i njegov brat

blizanac, Songa Fortune, koji se već više od godinu dana nalazi

u najmu“, rekao je Tramontana.

Stoga svi djelatnici trogirskog škvera imaju razloga zadovoljno

zaključiti ovu godinu koja je usprkos izazovima iznjedrila ve-

like i vrijedne projekte, svjetski priznate i potvrđene. Ponos,

postignuti poslovni uspjeh, ali i osobno zadovoljstvo motivira

ih da i dalje vrlo smjelo i hrabro pristupaju novim, nadolaze-

ćim izazovima od čije realizacije već u idućoj godini očekuju

još bolje rezultate.

Novogradnja 326 izgrađena je po novom optimiziranom projektu

već ranije globalno priznate kvalitete s brojnim međunarodnim

nagradama. Brod je projektiran za prijevoz kemijskih i naftnih

proizvoda s ciljem da ostvari maksimalnu fleksibilnost operacija

teretom u ovoj specifičnoj grani, uz optimalni odnos nosivosti

broda, zapremine teretnog prostora i brzine, što predstavlja bit

uspješnog projekta.

Oba broda su specijalizirani za prijevoz kemijskih i naftnih proiz-

voda, nosivosti 49,500 metričkih tona, duljine 184 metra i širine

32,20 metra. Pokreće ih elektronički, sporohodni motor MAN B &

W snage 8000 kW koji postiže brzinu od 14,5 čvorova. Ugradnja

ovog tipa motora u kombinaciji s posebnim dizajnom propulzije

i novim oblikom trupa broda omogućava se maksimalna ušteda

u potrošnji goriva.

Brod je projektiran kao IMO 2 brod s 18 teretnih tankova, svaki

zapremine manje od 3000 m3, plus 2 slop tanka, s 18+2 segrega-

cije i kao takav uvažava sva međunarodna pravila i konvencije o

zaštiti okoliša.

Dva tankera blizanca, SongaPride ide u petogodišnjinajam, Songa Fortune proglašen najboljim u svojoj klasi

4 / ŠKVERSKA BESIDA 72-2016. / 5

Brodotrogir je zaključio ugovor za dovršenje gradnje drugog

tankera za prijevoz IMO II kemijskih i naftnih proizvoda od

45,000 metričkih tona za tvrtku VITERLEF MANAGEMENT LTD,

Novogradnju 339.

Trup broda izgrađen je prije desetak godina u brodogradilištu

na sjeveru Ruske Federacije za norveškog naručitelja, jednog od

najvećih vlasnika kemijskih tankera na svijetu, prema projektu

naručitelja prema kome su građeni drugi brodovi u njegovoj

floti. Trup broda građen je prema svim pravilima međunarodnih

legislativnih tijela i klasifikacijskog društva koje je nadziralo

gradnju broda. Sadašnji vlasnik otkupio je od brodogradilišta

brod u postojećem stanju. Trup je djelomično opremljen, tako

da su glavni pogonski stroj i neke druge stavke opreme već ugra-

đeni u brod, dok će se brod u potpunosti opremiti i osposobiti za

plovidbu i eksploataciju u Brodotrogirovom brodogradilištu Hr-

vatska brodogradnja Trogir.

Brodotrogir u svom brodogradilištu dovršava gradnju prvog od

dva broda iz ove serije za istog naručitelja, Novogradnju 329.

NOVI POSLOVI

Viterlef Management Ltd po drugi put Hrvatskoj brodogradnji Trogir po vjerio dovršetak izgradnje i opremanje svoga broda

Oba broda su po svojim glavnim značajkama slični Brodotrogi-

rovim kemijskim tankerima, Novograd njama 325 i 326, projekti-

ranima za prijevoz IMO II proizvoda. Vrijednost ugovora iznosi

oko USD 30 milijuna, od čega dio otpada na materijal kojeg ispo-

ručuje naručitelj. Gradnja i opremanje trajat će narednih 9,5 mje-

seci. Novogradnja 339 je stigla u brodogradilište i s vlasnikom

se obavlja inspek cijski nadzor i pripreme za početak radova.

Isporučeni brodovi prednjače zahvaljujući inovativnim projekt-

nim i izvedbenim rješenjima u usporedbi s ostalim brodovima u

toj kategoriji, tehničkim perfomansama, niskim troškovima u

eksploataciji i pouzdanošću.

BRODOTROGIROVE MEĐUNARODNE NAGRADE I PRIZNANJA

mv TROGIR GREAT SHIP of 1996 (Maritime Reporter

and Engineering News, New York)

mv AZOV SEA GREAT SHIP of 1998 (Maritime Reporter

and Engineering News, New York)

SIGNIFICANT SHIP of 1998 (The Royal

Institution of Naval Architects, London)

DISTINCTIVE SHIP of 1998 (Marine Log,

New York)

mv TARANTELA SIGNIFICANT SHIP of 2002 (The Royal

Institution of Naval Architects, London)

TOP SHIP of 2002 (The Motor Ship, London)

mv SITEAM EXPLORER SIGNIFICANT SHIP of 2007 (The Royal

Institution of Naval Architects, London)

DISTINCTIVE SHIP of 2007 (Marine Log,

New York)

A beautifully designed chemical tanker

(Ships and Shipping Melbourne,

izdanje od 9.2007)

mv SONGA FORTUNE SIGNIFICANT SHIP of 2015 (The Royal

Institution of Naval Architects, London)

Svjetska prestižna priznanjaza Brodotrogirov dizajn i inovacije

Songa Fortune SIGNIFICANT SHIP of 2015

6 / ŠKVERSKA BESIDA 72-2016. / 7

NOVI POSLOVI

Hrvatska brodogradnja Trogir, tvrtka u vlasništvu Brodotrogira sredinom studenog je u

more porinula i isporučila brod za nautički turizam, radnog naziva Novogradnja 338.

Brod dug 36,15m i širok 8,02 m izgrađen je za tvrtku SUNSET CRUISING iz Splita koja se

bavi nautičkim turizmom.

Baka Ksenija Pivčević bila je kuma broda, a njezini unuci braća Marko Lakić i Pave Lacić,

vlasnici broda, bili su vidno zadovoljni realizacijom projekta: “Zadovoljni smo realizaci-

jom projekta jer prošlo je manje od 12 mjeseci od ideje do realizacije što je neuobičajeno

kratko vrijeme za ovakav projekt. Posebno bi se zahvalili Brodotrogiru i voditelju projekta

Nikši Buličiću kao i svim njegovim inženjerima, glavnom projektantu Franji Fleschu kao

i agenciji Sail Croatia koja radi na rezervaciji naših kapaciteta, a naša Almissa već je za

iduću sezonu rezervirana 21 tjedan” – kazao nam je Marko dok njegov mlađi brat Pave

kaže da iako tradicionalno ne potječu iz pomorske familije zadovoljni su postignutim

poslovnim rezultatima čemu je doprinijela velika želja za učenjem i savladavanjem novih

vještina, a nagrada koju im je 2014. dodijelila agencija Sail Croatia za najbolji brod i naj -

bolju uslugu dala im je vjetar u leđa i širom otvorila vrata za izgradnju novog broda.

Almissa uskoro isplovljava na svoje prvo krstarenje

DVA PORINUĆA U MJESEC DANA

Treći kruzer u flotiBraća Krunoslav i Boris Jurić, vlasnici obrta More iz Baške Vode

svojoj su floti od dva mini drvena kruzera pridodali još jednog

čeličnog, Novogradnju 337, izgrađenog u Brodotrogiru.

Brod za nautički turizam je dug 30 metara i 7,5m širine.

U nazočnosti obitelji i poslovnih partnera brod je porinut u more,

nakon čega je uslijedila i njegova primopredaja.

“Ovim poslom se bavimo blizu dvadeset godina. U svojoj floti

imamo dva drvena broda kojima tijekom ljeta s našim gostima

krstarimo Jadranskom obalom. Ovo nam je prvi novi brod i nije se

bilo lako odlučiti na njegovu izgradnju, ali eto tu fazu smo već pre-

brodili, ostaje nam ga do kraja urediti i njime zaploviti već

početkom svibnja kada očekujemo prve goste.

Želimo zahvaliti svim Brodotrogirovim djelatnicima koji su bili

uključeni u ovaj posao jer osim što smo dobili vrlo kvalitetno

izrađen brod naišli smo i na jedan vrlo profesionalan i ljudski

odnos. Kada budemo gradili novi brod ponovo ćemo ga raditi u

Brodotrogiru“ – kazao nam je Kruno prije negoli je sa svojim

brodom isplovio iz trogirskog škvera.

ARKTIČKI TANKER/LEDOLOMACDokumentacija za trup se odvija prema

ugovorenim rokovima, a stigao je i dru -

gi lot limova. Trake kontinuirano stižu

ka mionskim prijevozom. Započela je i

obra da crne metalurgije.

SEKCIJE ZA 3. MAJ U radu je pet volumenskih sekcija i tri

sekcije male predmontaže za drugi kon-

tingent sekcija za 3. Majsku novogradnju

- GR. 514. U tijeku je koordiniranje ugo-

vornih strana o isporuci navedenih sek-

cija, a potpisan je ugovor i za nastavak

izrade sekcija.

NOVOGRADNJA 329 Dokumentacija za nadgrađe se privodi

kraju. Na njemu se izvodi montaža gla-

vne i pomoćne električne trase, cjevovo -

da prolaza, nosača i cjevovoda oko nad -

gra đa, opreme u kuhinji, cjevovoda to -

pla/hladna voda, nalijeva se podna ma -

sa, montira se namještaj te se postav-

ljaju PVC podovi.

U strojarnici su u tijeku radovi na glav-

nom motoru, provodi se montaža glavne

električne trase, cjevovoda ispuha, cje -

vovoda u prostoru separatora i prostoru

pomoć nih motora, spajaju se električni

uređaji i montira električna oprema kao

i elektro oprema u strojarnici.

Na glavnoj palubi se izrađuju detalji ci-

jevi velike hidraulike, montira se cjevo-

vod grijanja, tereta, pranja, zraka i du ši -

ka, požara i sl.

Provodi se antikorozivna zaštita tankova

tereta. Završavaju se cjevarski radovi na

određenim dijelovima palube te se povr-

šina priprema za bojanje.

Zanimljivo je naglasiti da su brodovi spušteni u more jednim od

Brodotrogirovih travel liftova i to onim od 600 tona nosivosti, koji

je ujedno i najveći travel lift na Jadranu. Građeni su pod nadzorom

Hrvatskog registra brodova prema pravilima i propisima za put-

ničke brodove. Gradnja ovih brodova realizirana je u okviru

Vladinog Programa obnove putničke i izletničke flote za hrvatske

privatne brodare – male poduzetnike, čiji su ciljevi razvoj malog

poduzetništva na obali i otocima, razvoj turizma kroz organizirane

jednodnevne izlete i višednevna krstarenja. Brodotrogir, odnosno

Hrvatska brodogradnja Trogir, s ova dva broda, dali su svoj dopri-

nos stalno rastućoj industriji nautičkog turizma u Hrvatskoj.

8 / ŠKVERSKA BESIDA 72−2016. / 9

XXII. Simpozij Teorija i praksa brodogradnje SORTA 2016 održavao

se u Hotelu Medena od 06.− 08. 2016. u organizaciji Brodotrogira i

suorganizaciji Sveučilišta u Zagrebu − Fakulteta strojarstva i bro-

dogradnje koji je prema riječima dekana Zvonimira Guzovića izu-

zetno zadovoljan što su bili suorganizatori ovakvog važnog skupa.

Eminentni brodograđevni stručnjaci i znanstvenici iz zemlje i svi-

jeta prezentirali su najnovija dostignuća u brodogradnji i brodar-

stvu, a svoj obol razvoju i promicanju struke dali su i studenti s

hrvatskih srodnih studija. Teme koje su se obrađivale odnosile su

se na projektiranje, izgradnju brodova i pomorskih objekata, utje-

caj brodogradnje na gospodarstvo i slične teme. Prilika je iskori-

štena da stručnjaci i međusobno razmijene mišljenja, znanja i

iskustva vezana za brodograđevnu struku, a sve u cilju razvijanja

novih inovativnih spoznaja čije bi konkretiziranje omogućilo stva-

ranje nove dodatne vrijednosti u brodogradnji, a time i stjecanje

nove konkurentske prednosti na ovom tržištu.

Svečano otvaranje simpozija

Simpozij je otvorio predsjednik Stalnog odbora g. Joško Parunov,

a povećem stručnom auditoriju prigodnim riječima obratili su se

i Nenad Končar − predstavnik organizatora Brodotrogira d.d., Dra-

gan Sorić − dopredsjednik Organizacijskog odbora SORTA 2016,

Zvonimir Guzović – u ime suorganizatora dekan FSB-a, akademik

Ivo Senjanović − predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjet-

nosti, Radovan Slade Šilović − dogradonačelnik grada Trogira, Si-

niša Ostojić − direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, Marin-

ko Brgić − član Uprave Uljanik grupe te Tomislav Debeljak − pred-

sjednik Uprave Brodosplita.

Govornici su isticali važnost ovog skupa koji se održava 22. put po

redu što znači da se održava preko 40 godina

Prof. dr. sc. Joško Parunov:

„U situaciji kada su se brodogradilišta privatizirala postalo je upi-

tno održavanje Sorte, a ovaj simpozij je pokazao da se može više i

bolje od očekivanog. Simpozij je besprijekorno organiziran i na

većem nivou od očekivanog iz čega proizlazi da su postavljeni novi

standardi u organizacijskom smislu simpozija. Organizacijski

odbor Brodotrogira se potrudio napraviti prepoznatljiv vizualni

identitet, više se obraćala pažnja na detalje negoli na drugim sim-

pozijima, uređenju interijera i eksterijera, kulturnom programu i

slično.“

Dr. sc. Nenad Končar:

„Želim se zahvaliti akademskoj zajednici na ovom simpoziju jer

bez njihovog znanstvenog upliva brodogradnja ne bi bila profita-

bilna grana gospodarstva. Dobar primjer za to su i naši novoiz-

građeni brodovi koji štede energiju za 25%. Siguran sam da će nas

zajednički rad i u budućnosti povezivati i brodogradnji omogućiti

svijetlu budućnost. “

Dragan Sorić, dipl. ing.

„Sada kada je organizacija simpozija iza nas, možemo biti zado-

voljni jer prema reakcijama sudionika možemo potvrditi da smo

opravdali ukazano povjerenje i da se Brodotrogir još jednom

pokazao kao dobar organizator i domaćin simpozija SORTA 2016.

Ovaj simpozij je rezultat timskog rada organizacijskog odbora i

svih onih koji su se pridružili u organizaciji simpozija i na taj način

doprinjeli da se i ovaj simpozij SORTA 2016, pamti kao i SORTA 2002.

Po nekima je ljestvica za slijedećeg organizatora simpozija visoko

podignuta. Pored dobre organizacije, ovaj simpozij će ostati za-

pamćen i po velikom broju sudionika, kvalitetnim i iznimno pos-

jećenim predavanjima. Uređenjem samog ulaza u hotel, preko

"skele" za prijavu sudionika, akreditacije i ostalih prigodnih ma-

terijala, pokušali smo ispričati našu škversku priču, koja će se vjeru-

jemo dugo prepričavati.“

Održane brojne prezentacije i stručne diskusije

Urednički odbor simpozija, na čelu s predsjednicom prof. dr. sc.

Nastiom Degiuli i Kalmanom Žihom, dopredsjednikom te člano-

vima Nenadom Fleschom, Stipanom Šodom Cotićem i Vesnom

Kokezom, imao je zadatak valorizirati i odabrati znanstvene i stru-

čne radove prema znanstvenim kriterijima te pomoći autorima iz

prakse da svoje radove pripreme u skladu s visokim standardima

koje nalaže znanstvena zajednica. U okviru Uredničkog odbora je

i odabir kompetentnih recenzenata čija je uloga provjeriti izvor-

nost, značaj i vrijednost pristiglih radova.

Brojne prezentacije klasificirane prema temama, dva dana su se

istovremeno održavale u tri hotelska salona i bile odlično posje-

ćene. Sudionici su raspravljali, tražeći dodatna objašnjenja od pre-

zentera, živo diskutirali i nadopunjavali se u mišljenjima.

Prof. dr. sc. Nastia Degiuli, predsjednica Uredničkog odbora Sorta

2016 bila je vrlo zadovoljna izlaganjima odabranih znanstvenih i

stručnih radova:

„Simpozij je organiziran na vrlo visokom nivou, kvaliteta radova

je bila iznad svih očekivanja. Sve sekcije su bile dobro i poticajno

prezentirane i na hrvatskom i na engleskom jeziku što se da za-

ključiti i iz dobro posjećenih prezentacija gdje je zainteresiranih

bilo i više od prosjeka, a nakon izlaganja vodile su se vrlo poticajne

i konstruktivne diskusije“.

Nadalje, prof. dr.sc. Nastia Degiuli osvrnula se na sudjelovanje stu-

denata na simpoziju kojima je ovo bila dobra prilika da se pred-

stave široj stručnoj publici. Naime, studenti brodogradnje su uz

pomoć svojih mentora napisali i prezentirali vlastite znanstvene

radove čime su i dodatno obogatili ovaj brodograđevni skup.

„Ministarstvo znanosti potiče sveučilišne profesore da uvode

mlade istraživače u tajne znanstvenog rada i izdavaštva iz čega

proizlazi da mladi ljudi moraju sudjelovati na međunarodnim kon-

ferencijama. Na ovom simpoziju SORTA 2016, sveukupno je 18 stu-

denata s preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studija pre -

zentiralo svoje radove, što je za 8 više negoli 2014. god. Studenti se

potiču da istražuju i pišu te svoje završne, diplomske i doktorske

radove pretaču u znanstvene radove“ − kazala nam je prof. Degiuli

i nastavila:

„Sve što sam i sama naučila o znanstvenom izdavaštvu mogu za-

hvaliti prof. Žihi s kojim sam u timu već duži niz godina. Prof. Žiha

je glavni urednik časopisa Brodogradnja − međunarodnog znan-

stvenog časopisa, a bio je i član Uredničkog odbora Sorta 2002. koji

se tada održavao u Trogiru“.

Brodotrogir domaćin XXII. Simpozija Teorija i praksa brodogradnje – SORTA 2016

SORTA 2016.

10 / ŠKVERSKA BESIDA 72−2016. / 11

Dopredsjednik Uredničkog odbora prof. dr. sc. Kalman Žiha na

temelju svog bogatog znanja i dugogodišnjeg iskustva ustvrdio je

da se na ovom simpoziju SORTA 2016 spontanim ljudskim pristu-

pom uistinu dogodio susret teorije i prakse.

„Ovo je Sorta sa srcem. Ova Sorta je puno učinila za približavanje

brodograđevne zajednice i svojim spontanim ljudskim pristupom

je povezala brodograditelje iz svih hrvatskih brodogradilišta i fa-

kulteta. Više je na ovoj Sorti učinjeno za jedinstvo i povezivanje

brodogradnje nego u mnogim drugim prilikama. Svi učesnici ovim

su objedinjavanjem iskazali veliku želju da očuvaju brodogradnju

i daju svoj obol daljnjem razvoju.“ − kazao nam je dopredsjednik

Uredničkog odbora, prof. emeritus Kalman Žiha.

Na kraju simpozija Urednički odbor je imao zadatak izvijestiti

Stalni odbor i sve sudionike o strukturi prezentiranih radova po

pitanju područja istraživanja. Napravljena statistička podloga bit

će platforma za daljnji rad i aktivnosti te smjernica istraživačima

kamo da usmjere svoje interese istraživanja za slijedeći simpozij.

Akademski kipar Vilim Halbarth prenio duh škvera u Medenu

Vrlo zapažen, a za mnoge i pomalo intrigantan industrijski dizajn

simpozija osmislio je trogirski akademski kipar Vilim Halbarth koji

je uz svesrdnu pomoć nekolicine škverskih radnika hotelski ekste-

rijer i interijer ambijentalno pretvorio u brodograđevnu radnu

zonu. Naime, vizualni izgled hotelskog ulaza isprepleten brojnim

ventilacijskim cijevima podsjećao je na brodsku utrobu, a veliki

info pult postavljen u centralnom dijelu hola predstavljao je skelu

koja vodi na još nedovršeni brod. „Uređenje interijera i eksterije -

ra u Hotelu Medena za potrebe simpozija Sorta 2016 za mene je

bio izazov, a kako se u postojeću arhitekturu uklopila instalacija

i ostali postav skulptura, uključujući i prijemni pult kazali su or-

ga nizatori i posjetitelji svojim pozitivnim kritikama“, rekao je

Halbarth.

Uživanje u klapskom pjevanju i istraživanju špilje Vranjače

Osim stručno-edukacijskih, sudionici su imali priliku uživati i u kul-

turnim i turističkim događanjima. U trogirskoj muzejskoj galeriji

Cate Dujšin Ribar sudionicima je u organizaciji grada Trogira prire-

đen kulturni program kojeg je obilježila projekcija dokumentarnog

filma Klapa o' moga Trogira u režiji Ivane Orešić i Tona Košćine u

kojem vjerno prikazuju dio trogirske kulturne baštine koja se od-

nosi na nastanak, razvoj i opstanak trogirske klapske pjesme, a koju

je sudionicima tom prilikom uživo demonstrirala klapa Čiovo. U

ime grada Trogira goste je prigodnim riječima pozdravio dogrado-

načelnik grada Trogira g. Radovan Slade-Šilović koji je prisutnima

ukazao na povezanost trogirske kulturne baštine i Brodotrogira.

„Trogirska povijest je toliko slojevita, snažna i pouzdana, ispreple-

tena ljudima i događajima i istu je teško predočiti u kratko vrijeme.

Ona je kao labirint. Klapa o moga Trogira, film je koji prikazuje tra-

diciju i baštinu, povezanost klape i Brodotrogira u što se mogu uvje-

riti i svi oni koji pogledaju ovaj film“ − kazao je Slade-Šilović.

Što Brodotrogir znači za grad Trogir posebno je istaknuo u svom go-

voru na otvaranju Simpozija: „Brodotrogir je zadnje, ali i snažno upo-

rište i branik da mi u Trogiru ne upadnemo u takozvanu opasnu

turističku monokulturu i da ga doživljavamo kao onaj zaglavni

kamen u nezamjenjivom prostoru gospodarstva i strategije našeg

grada, i na tome smo izuzetno zahvalni odgovornima u škveru. „

Zadnjeg dana simpozija sudionici su posjetili špilju Vranjaču koja

se nalazi kod sela Kotlenice u blizini Dugopolja kao i obližnje eko

gospodarstvo Dodoja.

Završna skupština simpozija SORTA 2016Nakon 57 iznijetih prezentacija i konstruktivnih rasprava 200-ak su-

dionika sumirali su se dojmovi i donijeli određeni zaključci koje su

iznijeli članovi radnog predsjedništva Organizacijskog odbora Sorta

2016, Joško Parunov − predsjednik Stalnog odbora SORTA, Nenad

Končar − predsjednik Uprave Brodotrogira i predsjednik Organiza-

cijskog odbora SORTA 2016, Dragan Sorić − dopredsjednik OO SORTA

2016, Anamarija Škovrlj − tajnica, Nastia Degiuli − predsjednica

Uredničkog odbora SORTA 2016.

Na završnoj skupštini, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodo-

gradnje iz Splita, proglašen je domaćinom XXIII. simpozija Sorta

2018, a izv. prof. dr.sc. Boris Ljubenkov jedan od članova Organiza-

cijskog odbora SORTA 2018 kazao je:

„Kvaliteta rasprava na ovom simpoziju bila je od velike profesiona-

lne i stručne vrijednosti kao i cjelokupna organizacija ovog simpo-

zija. Organizacijski odbor simpozija SORTA 2016 u Brodotrogiru

postavio je visoke kriterije za buduće organizatore“.

I nakon Sorte, SortaNakon ispruženih ruku i toplih pozdravnih riječi sudionici su se

nakon trodnevnog druženja zaputili svojim kućama što ne znači da

je to uistinu i bio kraj ovog simpozija, da, ona fizička nit se preki-

nula, ali dobre vibracije i osvrti i dalje su nastavili tražiti svoj put.

Najiscrpniji osvrt na ovogodišnju SORTU napisao je akademik Ivo

Senjanović u kojem se osvrnuo na važnost održavanja simpozija,

na utemeljitelja Leopolda Sortu na čiji spomen se i održava, smjeni

generacija te poticajnoj i ugodnoj atmosferi koja je vladala na ovom

simpoziju. Napisane retke objavljujemo u cijelosti.

SORTA 2016.

12 / ŠKVERSKA BESIDA 72−2016. / 13

SORTA 2016.

Akademik Ivo Senjanović

Osvrt na 22. Simpozij Teorija i praksa brodogradnje in memoriamprof. Leopold Sorta

Simpozij Teorija i praksa brodogradnje in memoriam prof. Leopold

Sorta prerastao je u tradicionalno okupljanje brodograđevnih

znanstvenika i stručnjaka u svrhu izmjene iskustava i primjene re-

zultata znanstveno-istraživačkog rada u osnivanju i gradnji bro-

dova, doprinoseći na taj način opstojnosti i razvoju hrvatske

brodogradnje na zahtjevnom svjetskom tržištu.

Simpozij se održava u spomen na prof. Leopolda Sortu, prvog pro-

fesora brodogradnje na Sveučilištu u Zagrebu , zaslužnog za odgoj

velikog broja brodograđevnih inženjera, koji su razvili hrvatsku

brodogradnju u sam svjetski vrh. Prvi Simpozij održan je 1974. go-

dine u Zagrebu na prijedlog Inicijalnog odbora u vrijeme obilježa-

vanja 15. obljetnice smrti prof. Leopolda Sorte i postavljanja

njegovog poprsja u predvorju zgrade FSB-a u Zagrebu 1971. go-

dine. Tom prigodom Inicijalni odbor izdao je proglas za osnivanje

simpozija, koji je naišao na veliki odziv među bivšim studentima

prof. Sorte. U tom proglasu naročito je dojmljiv sljedeći pasus:

''Dragi kolega, svaka generacija ima svoje učitelje, svoje heroje i

svoje idole. Ti ljudi, kojih postojanje ostaje zabilježeno u razmje-

rima čitave nacije, zadužuju tu generaciju i generacije koje dolaze,

zadužuju ih svojom ulogom, svojim primjerom i svojom žrtvom. I

kada nestane one zemaljske manifestacije tih ljudi, a u nama i

dalje ostane živjeti njihov trajan trag, tada se prirodno javlja želja,

čak i više, javlja se potreba, da ta svoja osjećanja, to svoje pošto-

vanje i svoj dug prema tim ljudima oblikujemo u jednu trajnu

uspomenu, da bismo u nju uložili našu savjest, našu zahvalnost i

naše male taštine''.

Ova misao vodilja održala je naše brodograditelje na okupu svih

proteklih godina. Simpozij Teorija i praksa brodogradnje održava

se od 1974. godine svake parne godine u nekom od brodograđevnih

centara Hrvatske (s iznimkom 6. Simpozija, Beograd 1984. godine s

naglaskom na riječnu brodogradnju). Simpozij se razvijao u skladu

s razvojem hrvatske brodogradnje, a kulminirao je 7. okupljanjem

u Puli 1986. godine s 500 sudionika i izlaganjem 120 radova.

Ni ratne godine nisu značajnije omele gradnju brodova u hrvat-

skim brodogradilištima kao ni okupljanje brodograditelja. Nakon

Domovinskog rata i ustroja samostalne države s prelaskom na tr-

žišno gospodarstvo trebalo je restrukturirati i privatizirati hrvat-

ska brodogradilišta u cilju racionalizacije njihovog poslovanja.

Simpozij SORTA je u tome odigrao određenu ulogu upućivanjem

javnih izjava Vladi Republike Hrvatske i resornim ministarstvima

s prijedlozima za usmjeravanje navedenih procesa (Opatija 2006.,

Pula 2008., Lumbarda (Korčula) 2010.).

Na 22. Simpoziju SORTA, održanom u Trogiru u organizaciji Brodo-

trogira i FSB−a, Zagreb, okupilo se oko 200 sudionika i podnijeto je

57 referata, kao odraz reducirane brodograđevne djelatnosti u RH.

Dr. Nenad Končar, predsjednik Uprave Brodotrogira, u svom poz-

dravnom govoru zahvalio se u ime domaćina znanstvenoj zajed-

nici na organizaciji ovog skupa, ističući da je za budućnost i

profitabilnost hrvatske brodogradnje neophodna suradnja real-

nog sektora sa znanstvenim institucijama.

Počasni uzvanici u svojoj pozdravnoj riječi redom su isticali važ-

nost Simpozija, koji održavajući se već preko 40. godina, iskazuje

snagu, sposobnost, žilavost i efikasnost u borbi na tržištu naše

brodogradnje, te kontinuitet u razvoju znanja i usvajanju novih

tehnologija i proizvoda, ulazaka u nove niše i nove izazove svjet-

skog tržišta, da bi se na njemu svakodnevno dokazivali, održavali

i izborili za budućnost.

Glavni teret ovog Simpozija podnijeli su Joško Parunov, predsjed-

nik Stalnog odbora, Dragan Sorić, dopredsjednik Organizacijskog

odbora, Nastia Degiuli, predsjednica Uredničkog odbora, Anama-

rija Škovrlj, tajnica Organizacijskog odbora te Ivana Mitar i Anita

Palada iz Brodotrogirovog Ureda za odnose s javnošću. Svima

njima, kao i ostalim članovima spomenutih tijela, treba čestitati

na uspješno organiziranom Simpoziju i njegovom bez prijekornom

odvijanju. Svečana večera u hotelu Medena uz plesnu muziku i

klapske pjesme sastava „Trogirski kanti“, kao i zanimljiv izlet u špilju Vra-

njača, pridonijeli su vrlo ugodnoj atmosferi. Tu svakako treba spome-

nuti i trogirskog akademskog kipara Vilima Halbartha, koji se pobrinuo

da svojom instalacijom u hotelu Medena prenese duh škvera među uče-

snike Simpozija.

Na Simpoziju je bila vidljiva smjena generacija. Od nekadašnjih stude-

nata prof. Sorte bio je prisutan jedino doajen dr. Igor Belamarić, koji je

prisustvovao gotovo svim prethodnim skupovima, i o tome redovno iz-

vještavao u časopisu „Brodogradnja“ sa svojim istančanim osjećajem za

odabir pravih riječi. Povijest Simpozija SORTA opisana je u knjizi Igora

Belamarića (najboljeg pisca među brodograditeljima): Teorija i praksa

brodogradnje, Knjižara MORPURGO, Split 2009.

Simpozij SORTA, uz časopis „Brodogradnja“, predstavlja svjedočanstvo o

kontinuiranom razvoju brodograđevne struke i znanosti Republici Hr-

vatskoj u proteklih 50 godina. Svjesna njegove važnosti, Hrvatska aka-

demija znanosti i umjetnosti, odnosno njen Razred za tehničke znanosti,

već se četvrti put prihvatila pokroviteljstva nad ovim skupom.

I na kraju poruka novoj generaciji brodograditelja. Brodogradnja je „pje-

sma“ prema ostalim tehničkim strukama s obzirom na široki spektar

znanstvenih i stručnih izazova, i umjetničko oblikovanje proizvoda.

Stoga nije čudno da je klapsko pjevanje u Trogiru poteklo upravo iz Bro-

dotrogira, kao što je prikazano u dokumentarnom filmu „Klapa o’ moga

Trogira“ u Muzeju grada Trogira za učesnike Simpozija uz pjesmu klape

„Čiovo“. Imajući to na umu i za brodogradnju se može primijeniti refren

iz jedne od pjesama Tomislava Bralića i klape Intrade:

„Ne damo te pismo naša, još nas ima, još smo tu!“

ZahvalaI na kraju svega, u ime organizatora želimo još jednom iskazati neiz-

mjernu zahvalnost svima onima koji su na bilo koji način pripomogli da

se ovaj simpozij održi. Hvala Upravi Brodotrogira, suorganizatoru Sim-

pozija Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Stalnom OO

SORTA, HAZU – pod čijim se visokim pokroviteljstvom simpozij održao,

hvala g. Radovanu Sladi Šiloviću, dogradonačelniku grada Trogira koji je

za ovu priliku sudionicima otvorio škrinjicu s trogirskim kulturnim bla-

gom, još jednom se zahvaljujemo velikom umjetniku i čovjeku Vilimu

Halbarthu, gđi Danki Radić, ravnateljici Hrvatskog pomorskog muzeja u

Splitu, gđi Fani Celio Cega, ravnateljici Muzeja grada Trogira na posudbi

muzejskih eksponata te djelatnicama Muzeja grada Trogira, gđi Ale-

ksandri Bilić Petričević i gđi Nedi Đogić koje su pomorskim postavom

oplemenile hotelski prostor, mladim muzičarima Luki i Donatu, Seget-

skim mažoretkinjama na prekrasno izvedenim mažoret plesovima, Tro-

girskim kantima koji su svojim nastupom uveličali svečanu večeru, svim

djelatnicima Brodotrogira koji su na bilo koji način podržali ovaj skup, a

posebno Juri, Damiru i Teu koji su svojim vrijednim rukama i radom po-

mogli da simpozij SORTA 2016 dobije svoj originalni vizualni identitet,

našim informatičarima kao i našim kolegama koji su predano radili za

pultom i domaćinski dočekivali sudionike simpozija, svim spon zo ri ma

koji su financijski potpomogli organizaciju simpozija, osoblju hotela Me-

dena na nesebičnom angažmanu kao i svim moderatorima i predava-

čima koji su omogućili stručnu razmjenu mišljenja i ideja. Hvala i svim

ostalim vrijednim sudionicima koji su na bilo koji način sudjelovali u or-

ganizaciji i realizaciji ovog projekta.

Redoviti godišnji remont

Na redovitom godišnjem servisu nalaze se mini kruzeri

President i Prestige, katamarani Vida i Krilo Jet te mo-

torna jahta Sea Ark. Kako bi svojim gostima omogućili

sigurnu i ugodnu plovidbu tijekom ljeta, potrebno ih je

tijekom zimskih mjeseci pregledati, urediti i zaštititi te

servisirati raspoložive strojeve i uređaje jer radi se

uglavnom o brodovima koji tijekom ljetnih mjeseci

plove komercijalnim rutama po Jadranskoj obali.

President i Prestige su mini kruzeri koji ljeti sa svojim

gostima obilaze Jadransku obalu i otoke. Na njima će

se obaviti podvodno pranje i bojanje trupa te će se izmi-

jeniti cink protektori, a na Presidentu će se dodatno

obaviti demontaža i ponovna montaža propelernih

oso vina i propela.

Katamaran Vida na servisu će se zadržati oko mjesec

dana. Za vrijeme dokovanja na njemu će se zaštititi

podvodni dio trupa tj. obavit će se pranje istog, bojanje

te izmjena cink protektora. Osim toga pregledat će se

sigurnosna oprema, obaviti bravarski radovi po palubi

i salonu broda, elektro radovi, klimatizacijski radovi,

čišćenje tankova te servis glavnih i pomoćnih mo tora.

Katamaran Vida u vlasništvu je nacionalne pomorske

kompanije Jadrolinija iz Rijeke koja je brod kupila od

norveškog brodara Fjord1 AS. Brod je izgrađen po vi-

sokim standardima i najnovijim tehnologijama, 2011.

godine u norveškom brodogradilištu Brødrene. Kata-

maran je dug 38.5m i širok 10.20m i odjednom može pre-

vesti 304 putnika, a za razliku od dosadašnjih kata-

marana ovaj je prostorno i sadržajno prilagođeniji in-

validnim osobama, djeci i biciklistima.

U mali DOK 4 smješten je katamaran Krilo Jet na kojem

se obavlja podvodno bojanje i izmjena cink protektora.

Krilo Jet dug je 42m i širok 8m i predstavlja jedan od

katamarana u floti tvrtke Kapetan Luka koji tijekom

ljetnih mjeseci održava redovne linije s dalmatinskim

otocima.

Na dvadeset i osam metara dugoj jahti Sea Ark obavit

će se antikorozivna zaštita podvodnog dijela trupa i

servisirati podvodni ventili.

72-2016. / 1514 / ŠKVERSKA BESIDA

SERVISNI CENTAR TROGIR / REMONT

Uz mnoštvo raznolikih brodova koji su se do sada servisirali u dva raspoloživa doka snage dizanja 8,500 t i 800t remontnu ponudu su upotpunila i dva travel lifta kapaciteta nosivosti 100 i 600t. Naime, sve je veći broj bro-dova za gospodarsku namjenu koje travel liftovi izvlače iz mora i smještaju ih na servisni plato gdje im se ure-đuje podvodni i nadvodni dio trupa kao i ostali dijelovi broda koji iziskuju mehaničke, strojarske , hidrauličkeili elektro radove, a povezani su uz pravilan rad i funkcioniranje broda te sigurnost plovidbe na moru.

Servisirane jahte Sea Tramp i RoMaPočetkom rujna u našu remontnu bazu boravile su dvije luk -

suzne jahte Sea Tramp i RoMa. Sea Tramp smjestila se u Dok 4

gdje joj se servisirao lijevi propeler i lijevo kormilo, a radi si-

gurnosti se pregledala i lijeva propelerska osovina. Šezdeset i

dva metarska jahta RoMa tijekom provođenja kompliciranog

zahvata uređenja krmene platforme stajala je privezana uz

opremnu obalu.

Elegantna motorna jahta Sea Tramp plovi pod slovenskom za-

stavom. Duga je 26.5 m, široka 6.50 m i gaza 1.84 m. Pokreću je

dva MTU Diesel motora 1550 HP koji postižu maksimalnu

brzinu do 27 čvorova, a tijekom krstarenja do 18 čvorova. Na

brodu se u tri kabine može smjestiti šest putnika, a o njihovoj

udobnosti tijekom putovanja brinu se kapetan, kuhar i doma-

ćica broda.

Jahta RoMa izgrađena je u talijanskom Viareggio-u 2010., duga

je 62 m, široka 11m, gaza 3m, a njezin dizajn osmislio je vrsni

norveški dizajner Espen Oeino. U šest luksuznih kabina može

se smjestiti 12 putnika o kojima brine 17 članova posade. Nje-

zina impresivna unutrašnjost zadovoljava goste i s najvećim

očekivanjima. Kino, na čijim zidovima svjetlucaju optičke

zvjezdice, otvoreni bazen, sunčališta, veliki tobogan i razno-

razni drugi sportski sadržaji omogućavaju putnicima dobru

zabavu tijekom cijelog boravka na moru.

Kruzer Monet se priprema za sezonuMotorni brod Monet u vlasništvu Brodosplita na remontu je

bio tijekom ljeta gdje su mu se sanirala oštećenja po oplati

broda, obavilo cjelokupno čišćenje i bojanje trupa te izmije-

nili cink protektori. Uredili su se i tankovi balasta i goriva, za-

mijenili su se ležajevi u statvenoj cijevi, a uredile su se i dvije

propelerne osovine kao i oba propelera te list kormila zajedno

sa osovinom kormila.

Monet je izgrađen 1970. godine u bugarskoj Varni u brodogra-

dilištu Georgi Dimitrov pod imenom Yushar i od tada pa sve

do 1997. g. plovi Sjevernim morem u svojstvu putničko teret-

nog broda kada se u vranjičkom brodoremontu preuređuje u

brod za kružna putovanja. Prije dvije godine kupuje ga Brodo-

split koji je započeo s njegovom obnovom i pripremama za na-

stavak kružnih putovanja.

Sea Tramp

RoMa

Monet

Vida

Krilo Jet

Prestige

President

Brodovi u remontu

16 / ŠKVERSKA BESIDA 72-2016. / 17

REMONT

Osim turističkih brodova i jahti koje svoje privremeno utočište na-

laze na servisnom platou Marine Trogir sve je veći i broj plovila go-

spodarske namjene. Naime, prednosti ovakvog načina održavanja

brodova kojeg prati dobra servisna opremljenost i ekipiranost struč-

nih kadrova uočili su i vlasnici ribarskih brodova.

Dragislav Kustura, vlasnik Ušate, dvadeset i šest metara duge pliva-

rice zadovoljan je organizacijom poslovanja i brzinom obavljenih ra-

dova koji su u njegovom slučaju uključivali antikorozivnu zaštitu

podvodnog dijela trupa tj. njegovo čišćenje, bojanje i izmjenu cink

protektora.

„Svi dogovoreni radovi antikorozivne zaštite odradili su se kvalite-

tno i u dogovorenom roku. Blizina, pristup i jednostavnost premje-

štanja broda na suho umanjili su mi do sada uobičajene servisne

troškove dizanja i spuštanja te uređenja broda. Poučen pozitivnim

iskustvom većini mojih kolega već sam preporučio servisne usluge

Marine Trogir – kazao je Kustura“.

U isto vrijeme na platou su se uređivale i dvije kočarice, dvadeset-

šest metarski ribarski brod Lokarda i petnaest metarski brod Sv. Osib.

Lokarda

89-TG

Ušata

TRAJEKTIRed Star 1 u Dok-u 15

Stometarski brod Red Star, namijenjen za prijevoz putnika i automobila nakratko

je napustio svoju redovnu pomorsku liniju kojom tijekom godine povezuje obale

Italije i Albanije i u rujnu se smjestio u Dok 15 radi obavljanja redovnog godišnjeg

remonta.

Za vrijeme remonta obavio se pregled kormila i propelerne osovine, s obje strane

broda su se uklonili bokoštitnici, zamijenili sidreni lanci i obavili radovi u čeliku

na predjelu lančanika. Uz navedene radove obavila se cjelokupna zaštita trupa

odnosno njegovo čišćenje i bojanje kao i zamjena cink protektora.

Trajekt Mljet nakratko napustio svoju rutu Na trajektu Mljet koji je u Doku 15 boravio dvadesetak dana obavljen je opsežniji

servisni zahvat. Kako se radi o redovitom godišnjem remontu pregledali su se i

servisirali strojevi i uređaji, propulzijski sustav, a u strojarnici se obavio servis na

glavnim i pomoćnim motorima. Uredio se klimatizacijski sustav i oprema broda,

a poduzeli su se i svi potrebni elektro, bravarski i stolarski radovi. Na podvodi dio

trupa, vanjskoj oplati, rampi i garaži obavila se antikorozivna zaštita tj. čišćenje,

bojanje i postavljanje cink protektora.

Trajekt Mljet u vlasništvu je Jadrolinije, hrvatske nacionalne kompanije koja svoje

brodove redovito servisira u našoj remontnoj bazi. Mljet je dug 99.80m preko

svega, širok 17.50 m i gaza 2.40 m. Pokreću ga 4 motora svaki od 442 kW koji po-

stižu brzinu od 12.5 čvorova. U punom kapacitetu istovremeno može prevesti 616

putnika i 145 osobnih automobila.

DIZALICA I GRTALICAUredila se škverska dizalica Fumija i Pomgradova Grtalica 22U sklopu redovitog godišnjeg remonta na škverskoj dizalici Fumija nosivosti 70 t,

visinskog dohvata 55 m obavila se antikorozivna zaštita na podvodnom dijelu

trupa s izmjenom cink protektora, na tri pozicije se na palubi izmijenio čelik, oba-

vio se servis jednog priteznog vitla dok se na dva vitla izmijenila kočiona feroda,

a obavili su se i potrebni bravarski radovi na kućici dizaličara.

Radi se o jednoj od većih dizalica na ovom području koja na visinama do 35 m ima

nosivost do 70 t, a pri maksimalnoj visini od 55 m ima nosivost do 30 tona.

U velik Dok 15 smjestila se i Pomgradova Grtalica 22 (26x10m) na kojoj su se par-

cijalno izmijenili limovi te se zaštili podvodni i nadvodni dijelovi oplate.

TANKERITanker Sepen na redovitom remontu Na redoviti godišnji remont, u veliki Dok 15, smješten je i tanker Sepen u vlasni-

štvu brodarske kompanije Dinamarin iz Rijeke. Na njemu se obavio servis glavnog

motora i brodske dizalice, dizalice manifolda i tankovi tereta kao i radovi u čeliku

na palubi broda i drugi mjestimični radovi u limu koji su se detektirali nakon

ultrazvučnog mjerenja. Obavilo se čišćenje i bojanje trupa i zamijenili cink pro-

tektori.

Tanker Sepen ima bruto tonažu od 2701 tona i specijaliziran je za prijevoz ulja i ke-

mikalija. Pokreće ga motor marke MAN B&W 6L od 2040 Kw koji postiže brzinu od

12 čvorova.

Grtalica 22

Sepen

Fumija

Mljet

Red Star 1

Brodovi se pripremaju za sezonu, a za sigurnu i ugodnu plovidbu treba ih valjano urediti i servisirati, a za to su se na vrijeme pobrinuli njihovi vlasnici, posada i djelatnici Marine Trogir.

RIBARSKI BRODOVIRibarski brodovi na servisnom platou Marine Trogir

Politika energetske učinkovitostiUspostavom sustava upravljanja energijom prema zahtjevima

norme ISO50001, Uprava Brodotrogir d.d. uspostavlja jedinstvenu

politiku za sva ovisna društva u vlasništvu.

Kao veliki potrošač energije za svoj proizvodni program, Brodotro-

gir već duže vrijeme kontinuirano nadzire potrošnju energenata.

Svi poslovni pokazatelji su nadograđeni sa podacima o potrošnji i

podacima o našoj proizvodnji energenata.

Uprave su uvijek osiguravale kompetentno osoblje i druge resurse

da se energijom upravlja na racionalan i učinkovit način. Uprava

će i dalje osiguravati sve potrebne resurse, a prije svega ljudske, za

kompetentan rad Tima za energetsku učinkovitost.

Uprava Brodotrogir d.d. Odlukom o uvođenju sustava za energet-

sku učinkovitost, prema zahtjevima norme ISO50001, nastavlja kon-

tinuitet u politici prema učinkovitom gospodarenju energijom.

Uprava Brodotrogira d.d. promiče učinkovito korištenje energije u

projektiranju i gradnji brodova a u skladu sa najnovijim zahtjevima

klasifikacijkih društava vezano za zaštitu okoliša i učinkovito

korištenje energije.

Politiku energetske učinkovitosti provoditi i podržavati poštivajući

sljedeća pravila:

• Naglasiti energetsku učinkovitost kao značajan faktor u odluči-

vanju kod projektiranja i izgradnje brodova i drugih plovnih obje-

kata te aktivnostima nabave za ove potrebe.

• Osigurati odgovarajuću i pouzdanu opskrbu energijom sa najpo-

voljnijim cijenama i provoditi planove intervencija za zaštitu

proizvodnog procesa bez prekida u opskrbi energijom.

• Poticati zaposlenike u njihovom radu prema kontinuiranoj ener -

getskoj učinkovitosti.

• Poticati daljnji razvoj unutarnje energetske učinkovitosti u nabavci

i korištenju procesne opreme a isto tako i na projektiranim i izvede-

nim plovnim objektima kao i primjenu inovativnih tehnologija.

• Podržavati vladine agencije, komunalna poduzeća i druge orga-

nizacije sa energetskim programima, i biti u skladu sa svim pravnim

i regulatornim zahtjevima koji se odnose na korištenje energije,

potrošnju i energetsku učinkovitost.

• Upravi Brodotrogir d.d. prijavljivati napredak u općim i posebnim

energetskim ciljevima na tromjesečnoj osnovi korištenjem do-

stupnih mjerenja i podataka skladišta u potrošnji energije, što će

biti osnova za preispitivanje energetske politike.

Ova politika je distribuirana na sve razine rukovođenja i bit će pre -

ispitivana u skladu sa odlukama Uprave i dostupna u najnovijoj ver-

ziji na mrežnim stranicama Brodotrogira.

Predsjednik uprave, dr. sc. Nenad Končar dipl. ing.

Trogir, 10. 6. 2016.

18 / ŠKVERSKA BESIDA 72-2016. / 19

DOGAĐANJA POSJETE

Početkom studenog, preko 60 studenata sa splitskog FESB-a po-

sjetilo je Novogradnju 326. Studenti su došli s ciljem da na brodu

izgrađenom u našem škveru vide ugrađeni sporohodni dvotaktni

brodski diesel motor proizveden u Tvornici diesel motora u Splitu,

pomoćne diesel motore proizvedene u karlovačkom Adriadieselu

kao i ostalu ugrađenu opremu potrebnu za potpuno i sigurno

funkcioniranje broda. Posjeta studenata organizirana je u sklopu

nastavnog kolegija Toplinski strojevi nositelja prof. Gojmira Ra-

dice i asistenta Željka Penge koji su ovu posjetu u suradnji s do-

maćinima i realizirali. Prvi dan obilazak broda je ostvaren s

re dovnim studentima V. semestra Preddiplomskog studija Stro-

jarstva, a drugi dan sa studentima III. semestra Diplomskog stu-

dija Industrijskog inženjerstva.

Prema riječima prof. Radice brodogradilište je najbolje mjesto

gdje studenti ovih inženjerskih usmjerenja svoje teorijsko usvo-

jeno znanje mogu nadopuniti i onim praktičnim, a znanja iskusnih

inženjera direktno transferirati na budući kadar:

„Od velike nam je pomoći što imamo mogućnost obavljati stručne

posjete ovdje u Brodotrogiru gdje studentima možemo pokazati

najkompleksniji strojarski objekt-brod s ugrađenim najnovijim

tehnologijama. Suradnja FESB-a i Brodotrogira ne sastoji se samo

od posjeta već se realizira i kroz istraživanja koja provodimo u

sklopu tekućih projekata gdje današnji studenti svoju struku

„bruse“ s već afirmiranim kolegama iz prakse“.

Profesor Radica je sa studentima boravio na Novogradnji 326 i

tijekom probne vožnje, a u sklopu praktičnog projekta Ekspertni

sustavi za nadzor i upravljanje brodskih energetskih sustava. Bu-

dući inženjeri su na dieselskom motoru najnovije generacije s

elektronskim upravljanjem tj. glavnom porivnom stroju tipa

6S50ME- MAN obavili mjerenja u raznim režimima rada motora s ci-

ljem da se prikupe podaci za analizu radnih parametara, a sve u

svrhu razvoja dijagnostike i optimiranja rada motora.

Već jedanaestu godinu zaredom, u Brodotrogiru d.d. se održala

radna vježba pod nazivom „Ne ponovilo nam se". Povod same in-

tervencije bio je simulirani požar u strojarnici Novogradnje 329 s

koje je u rekordnom roku evakuirano 116 radnika. Tom prilikom su

testirane zone djelovanja, opasnosti te sigurnosti uz istodobnu

koordinaciju svih vrsta zapovijedanja, kanala komunikacija i

službi te kretanje vozila i interventne snage.

Cilj vježbe bio je osigurati djelotvornu primjenu odredbi Plana

sigurnosne zaštite luke, provjeriti sustav rukovođenja u kriznim

situacijama te se upoznati s opasnostima koje mogu nastupiti pri-

likom izbijanja panike među radnicima.

Vježbom je koordinirao Operativni stožer na čelu s kap. Mladenom

Bolančom – rukovoditeljem Luke i transporta i Ivicom Pitešom –

rukovoditeljem Službe zaštite na radu koji su se kao i svi drugi su-

dionici složili da je vježba bila uspješna, bez ozlijeđenih i bez ma-

terijalne štete. Koordinacija i komunikacija sa svim sudionicima

vježbe bila je u redu.

Hvala svim sudionicima vježbe: djelatnicima Brodotrogira d.d., Dr-

žavnoj upravi za zaštitu i spašavanje – Županijskom centru 112

Split, MRCC Rijeka, Lučkoj kapetaniji Split, Lučkoj ispostavi Trogir,

DVD-u Trogir, pripadnicima Policijske postaje Trogir kao i svim dru-

gim sudionicima zaduženima za provođenje sigurnosnih mjera.

Uspješno provedenaradna vježba

Studenti sa splitskog FESB-au obilasku Novogradnje 326

Brodotrogir d.d. i Adriadieselna brodograđevnom sajmu uHamburgu

SAJMOVI

Svake godine početkom rujna u Hamburgu (Njemačka) se održava

međunarodni sajam brodogradnje i brodske opreme – SMM, na

kojem su se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore pred-

stavili Brodotrogir d.d. i Adriadiesel d.d. iz Karlovca, a uz njih i još

dva hrvatska brodogradilišta, Brodosplit d.d. i Uljanik, te sedam

proizvođača brodske opreme, Končar generatori i motori, Indi

metal, Data Link, Elka, Adriawinch, MPD Tvornica pumpi i tvrtka

ACM-JEK.

Naši izlagači su na sajmu predstavili najmodernije inovativne

proizvode i tehnološka rješenja vezana za ovu branšu, a zabilje-

žen je i povećani interes stranih partnera za suradnju s hrvatskim

brodogradilištima. Okosnica cjelokupnog ovogodišnjeg sajma ba-

zira se na digitalnoj ekonomiji i zelenim inovativnim rješenjima.

SMM Hamburg najveći je europski sajam brodogradnje i pomor-

stva, a slovi i za najvažniji sajam takvog tipa u svijetu. Na njemu

je i ove godine izlagalo više od 2100 izlagača iz 67 zemalja svijeta,

a posjetilo ga je više od 50000 posjetitelja što potvrđuje da se radi

o velikom i važnom međunarodnom brodograđevnom susretu.

20 / ŠKVERSKA BESIDA

očetkom četvrtog desetljeća našeg stoljeća, svjetskim će morima i oceanima zaplovit prvi brodovi bez ljudske posade. Je,

dobro ste čuli, brodovi će postat toliko sofisticirani i automa-tizirani da će moć sami plovit od luke do luke, bez njanci jednogčovika na brodu. Ne brinite, nisam ovi podatak isisa iz prsta dok sam tribija šipke,već je ovako hrabru pretpostavku iznija šjor Guilermo, ne znatega vi, u svakom slučaju ugledni stručnjak svjetskoga glasa i to nebilo di, već na međunarodnom znanstvenom skupu posvećenomrazvoju brodogradnje. U svome se predavanju ugledni stručnjak, rečeni šjor Guilermodotaka najnovijih trendova u svjetskom pomorstvu koji će obi-lježit i usmjerit razvoj u narednom razdoblju, a samim tim, prednas brodograditelje postavit nove zadatke i probleme koje više nesmimo nazivat problemima nego − izazovima. Dakle, brodovima će se u bliskoj budućnosti upravljat daljinski. Tome odma podsjetilo na one autiće šta ih kupujemo muškićima zarođendan. Božemoj, ko je vidija da se dite od tri godine triba sagi-njat, puzat na kolinima i gurat autić. Ovako mu tutneš daljinski u

ruke, napuniš baterije i pustiš neka vozi leva-leva. Onda ti autići letaju po tinelu kužini i hodniku, a osim šta zuje kamošjuni prid kišu, ukućani se na njih spotiču, padaju i beštimaju. Šjor Guilermo, ka da je pročita moje misli pa nastavija − nemojtemislit da će to bit jednostavna stvar, morat ćemo koristittehnologiju kakvu danas primjenjujemo u svemirskim letovima.Lipo bome, eto smo se učas približili svemirskim visinama. Okej,to mi zvuči logično, ako možemo poslat svemirski brod ne samoda sleti na Misec već i dalje, na Mars, Jupiter i ako baš oćete − naSaturnov prsten, da tamo izvuče klišta, okine par bovana i sve tovrati na Zemlju, onda nema prepreke da naš brod za rasuti teretpošaljemo u štajaznan − Yokohamu. Samo, pred nas se postavlja puno teži zadatak. Kako? Ma kakokako? Zašto se svemir zove SVEMIR. Logično − zato šta je tamo svemirno, nema vitrova, nema valova, nema marete, nema kurenta, ai mogućnost da ti iz suprotnoga smjera naleti drugi svemirski brodi zvizne te u provu otprilike je jednaka onoj da u Trogiru usrid zimenaletiš na otvorenu butigu bilo čega. Ipak, pametni ljudi će i za to nać načina. Ako čovika neće bit nabrodu, bit će ga na drugome mistu − opet se moram vratit na našesvemirce − ka šta oni imaju Hjuston, onu veliku dvoranu s pustimmonitorima, tako će i naši pomorski kapitani imat posebne cen-tre iz kojih će moć kontrolirat i upravljat s našim brodovima. Jedna od najvažnijih stvari na našim otocima je nećete virovat −

šentada. I to ne bilo koja šentada već ona na koju mista zauzmustručnjaci nad stručnjacima koji se svaki dan nacrtaju u portu ot-prilike dvadesetak minuti prije nego šta ima doć vapor. Dolazakbroda je daleko najvažniji događaj dana na otoku. Uglavnom, za-datak mudraca sa šentade je da pomnjivo prate kako brod akoš-taje. Akoštavanje je jedan izuzetno složen manevar u kojem sekapitan mora znalački približit mulu, dok posada za to vrimespušta pajete, baca cime i pribacije puntiželu na rivu da se putnicimogu iskrcat. I sve je dobro dok je dobro ali ako se tu i tamo do-godi da vapor striša ili bombiza u korniž, ajme ti je. Odma će gatrust mozgova napast, izvriđat, izasovat, ti će kapitan bit za vikevikove prikrižen ka teški neznalica koji ne zaslužuje držat timun uruke. Neka vozi za drugi škoj a ne na naš!I sad se mislim − koga će ekipa sa šentade napadat kad brodovibudu akoštavali automatski? Pretpostavljam da će sve navedeno značajno prominit i samu bitpomoračkoga posla. Možemo zaboravit vrimena kad su maritimiišli na vijađe po šest, osam pa i više miseci. Eto, već sutra ćeprekaljeni morski vukovi odit na posal od sedam do tri, u četiri seuredno vratit doma, uzet Slobodnu u ruke, dignit noge na stolić utinelu i zavikat − ženo, šta ima za obid? A ona će njemu brižno −mužu moj, imamo polpete s pirejon.Nego reci mi kako ti je danas bilo na poslu − približi mu se mazno. Kapitan će na to važno − u osan i po sam bija u Singapuru, bacijasidro jer su nam rekli da moramo čekat na iskrcaj, i da ne bi gubijavrime, uvatija san nikoga trampera i odveja ga u Mombasu, poslimarende sam preuzeja kontejneraša s Velikih jezera da bi na krajudana mora provuć jedan kruzer Panamskim kanalom. Jesi li mi čakod kupija, koju lipu veštu ili parfem? Ma di ću ti kupit, obaša san po svita, a nisan se maka s mista!Moga si priko ineterneta, samo da si tija − namusi se ona. A kapitan se digne iz fotelje, sidne za stol, probode pirunom onupolpetu za koju ni sam ne zna je li stvarna ili virtualna pa sebi ubrk procidi − enti napredak i ko ga je izmislija!

P