Socijalni Utjecaji i Procesi u Grupi

SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPIInterpersonalni i unutargrupni odnosi

Socijalni utjecajSocijalnim utjecajima nazivamo djelovanje drugih osoba na ponaanje pojedinca

Utjecaji koje emo prouiti:Minimalna socijalna interakcija:Socijalna facilitacija i inhibicija

Grupna interakcija:Konformizam, poputanje i pokoravanjeSocijalno zabuavanjeDeindividuacijaGrupno odluivanje polarizacija i zaslijepljenostUtjecaj manjine u grupiVodstvo

Pod prisustvom drugih podrazumijeva se jedna od dvije stvari:

(1) rad na zadatku sa suradnicima koji rade istu stvar (2) rad na zadatku pred publikom koja ne radi nita osim to vas promatra

Utjecaji minimalne socijalne interakcije

Poetak istraivanja

Triplett (1898) opaao bicikliste i provjeravao svoj dojam da su bri kad se meusobno utrkuju nego kad sami pokuavaju postii to bolje vrijeme


Triplett (1898)Sudionici:40 djece u dobi od 8 do 17 godina

Postupak:se sastojao u namotavanju uzice na vitlo, tj. ribiki kotur najveom brzinom vrijeme je mjereno topericom

Rezultati:sva su djeca zadatak obavila bre kad su se natjecala s drugom djecom nego kad su radili samiUtjecaji minimalne socijalne interakcije

Prisustvo drugih poboljava izvravanjejednostavnih zadataka: TranjeRjeavanje jednostavnih aritmetikih zadatakaKrianje pogreno umetnutih slovaOkulomotorna koordinacija

Utjecaji minimalne socijalne interakcijeSocijalna facilitacija

U nekim zadacima prisustvo drugih smanjuje uinak i uspjenost: Uenje besmislenih slogovaUenje labirintaRjeavanje sloenih zadataka mnoenjaPisanje i recitiranje poezije

Utjecaji minimalne socijalne interakcijeSocijalna inhibicija

Uzbuenje (aktivacija) poveava vjerojatnost reakcije koja je dominantna, pa se poboljava uradak na lakim, dobro nauenim i uvjebanim zadacima za koje je najvjerojatnija (dominantna) reakcija ispravna

Kod sloenih zadataka gdje ispravan odgovor nije lako dostupan ili dominantan, poveano uzbuenje pogoduje neispravnom reagiranju (Zajonc, 1965)Utjecaji minimalne socijalne interakcije

Eksperimentalne provjere: oko 300 istraivanja s preko 25 000 sudionika potvrdilo Zajoncove pretpostavke

Paradigma: proizveli kod sudionika dominantan odgovor i zatim pokazali da publika pojaava taj odgovor (besmislene rijei, biljar, labirint)Utjecaji minimalne socijalne interakcije

Objanjenja poveanog uzbuenja zbog prisustva drugih

Jednostavna prisutnost drugih dovoljna je da doe do porasta uzbuenja

Strepnja zbog ocjenjivanja, jer nam je vano da nas drugi cijene, prihvaaju i da ukljuuju

Sukob panje - prisustvo drugih ljudi dovodi do toga da se misli o njima, prati to ine ili se reagira na njih, to odvlai panju od zadatka kojeg izvravamo


Objanjenja poveanog uzbuenja zbog prisustva drugih

Automatsko i kontrolirano informacijsko procesiranje prisustvo drugih motivira da se posveti vie panje automatiziranom ponaanju poboljanje na rutinskim zadacimakad zadatak zahtijeva kognitivno kontrolirano procesiranje, prisustvo drugih ometa jer se panja posveena publici oduzima od zahtjevnog zadatka slabiji uinak


Zajoncovo istraivanje na oharima (1969)ohari stavljeni u cijev s jakim svjetlom na jednom kraju cijevida bi izbjegli svjetlu, ohari morali trati niz cijev u zamraenu kutiju na drugom kraju cijevi NV: Prisutnost/odsutnost drugih ohara ZV: brzina bijegaUtjecaji minimalne socijalne interakcije

Zajonc (1969): Eksperimentalni kontekst ohari u jednostavnom zadatku: krenuvi od poetne toke, gibajui se trkaom stazom doi do zamraene kutije zadatak obavljali bre kada su ih drugi ohari promatrali nego kada su bili sami Utjecaji minimalne socijalne interakcije

ohari u teem zadatku trebalo im je vie vremena da prou ovaj labirint kad su ih drugi ohari promatrali, nego kada su bili samiUtjecaji minimalne socijalne interakcijeZajonc (1969): Eksperimentalni kontekst

Michaels et al. (1982)Potajno procjenjivao igrae biljara i utvrdio koji su iznadprosjeni ili ispodprosjeni po sposobnosti igranjazatim je grupa suradnika eksperimentatora dola do stola i stajala kraj igraa dok su igrali preciznost udarca se kod iznadprosjenih igraa poveala, dok je kod ispodprosjenih palaUtjecaji minimalne socijalne interakcije

SamiUz promatrae% pogodaka71803625Michaels et al. (1982)

Utjecaji grupne interakcije

Socijalna meuzavisnost: lanovi grupe oslanjanju se jedni na druge radi osjeaja povezanosti i pozitivnog socijalnog i emocionalnog potkrepljenja, te pozitivnog socijalnog identiteta

Radna meuzavisnost: lanovi grupe se meusobno oslanjanju kako bi ostvarili cilj grupe

Ovisno o ciljevima, grupe trebaju razliitu koliinu socijalne ili radne meuzavisnostiUtjecaji grupne interakcije

Faze razvoja grupe

Male grupe prolaze kroz faze nastanka, sukoba lanova, ostvarenja ciljeva i raspada

U tom procesu grupe stvaraju svoj identitet i nastoje postii ciljeve, pri emu i sam protok vremena djeluje na grupne procese i uinak

Obino nalazimo 5 faza razvoja grupe, premda neke grupe mogu neke faze preskoiti ili se vratiti ranijim fazama ili se raspasti prije nego postignu ciljeve

Utjecaji grupne interakcije

Formiranje (forming):

lanovi se nastoje upoznati i procijeniti hoe li se uklopiti

budui da se meusobno ne poznaju, velika je usmjerenost na voditelja grupe

u idealnim sluajevima ovo razdoblje orijentacije omoguuje svakom lanu upoznavanje ciljeva grupe i statusne odnose

Utjecaji grupne interakcijeFaze razvoja grupe

Sukobljavanje (storming):

nastupa kad se lanovi ve poznaju, ali trae naine razrjeenja svojih neslaganja o ostvarivanju zadatka i socijalne meuzavisnosti

odluivanje o zajednikim ciljevima i nainima njihova ostvarenja je izvor sukoba jer se lanovi suprotstavljenih pogleda bore za pozicije

stvaraju se podgrupe i koalicije

sukobi se mogu odnositi i na interpersonalne odnose


Normiranje (norming):

ako grupa preivi burno razdoblje sukoba, obino nastaje harmonija i jedinstvo kako se razvijaju kohezija, konsenzus i pozitivni grupni identitet

smanjivanjem sukoba javlja se osjeaj sigurnosti i povjerenja

lanovi internaliziraju grupne norme

u ovoj je fazi veina lanova zadovoljna grupom, slau se sa svrhom grupe, moi i odgovornostima pojedinih lanova


Uinak (performing):

kad su norme uspostavljene, grupa poveava uinkovitost

u grupama u kojima su sukobi dali kvalitetne ideje, a normiranje standard visoke uinkovitosti, faza uinka je karakterizirana glatkim upravljanjem i visokom efikasnou

lanovi surauju u rjeavanju problema, donoenju odluka i tako poveavaju uradak

slobodno razmjenjuju informacije, konstruktivno rjeavaju nesuglasice i koriste socijalni utjecaj kako bi postigli grupne ciljeve


Zavretak grupe (adjourning):

kad se ispune ciljevi postojanja grupe ili istekne planirano vrijeme njena trajanja

neke grupe zavravaju jer lanovi izgube zanimanje ili otiu zbog nesuglasica ili osobnih problema

ocjena postignua, povratne informacije, priprema zavretka grupe


Konformizam, poputanje, pokoravanjeUtjecaji grupne interakcije

Konformizam poputanje stvarnom ili zamiljenom pritisku grupe

Poputanje javno ponaanje u skladu s direktnim zahtjevom, neovisno o tome slae li se osoba privatno s tim zahtjevom ili ne Pokoravanje autoritetu odreeno ponaanje kao odgovor na zapovijedUtjecaji grupne interakcije

Nezavisnost i antikonformizamNezavisnost = ponaanje neovisno o grupnim normama

Antikonformizam = suprotstavljanje normama

KonformizamUtjecaji grupne interakcije

Sherifovo istraivanje konformizma - autokinetiki efekt (1937)Kad su sudionici meusobno raspravljali o svojim procjenama pomaka svjetla, procjene su konvergirale prema zajednikom standardu ili normi Iako podaci pokazuju da je utjecaj drugih prisutan, sudionici poriu da je na njih djelovala prisutnost drugihKonformizam

Jacobs i Campbell (1961) prijenos pogrenih uvjerenjaSuoeni s nesigurnou, gledamo druge (posebno one koji djeluju sigurno u sebe)Jednom uspostavljene grupne norme pojedinac potuje i kad je samINFORMACIJSKI SOCIJALNI UTJECAJ

Utjecaj drugih ljudi koji dovodi do konformiranja zato to druge vidimo kao izvor informacija za usmjeravanje svog ponaanjaKonformizamSherifovo istraivanje konformizma - autokinetiki efekt (1937)

grupnoKonformizamSherifovo istraivanje konformizma - autokinetiki efekt (1937)

Kritika: Sudionici nisu imali objektivne podatke o kretanju izvora svjetla, niti povratne informacije o tonosti svojih procjena, pa su koristili odgovore druge dvojice sudionika kao relevantne informacijeKonformizamSherifovo istraivanje konformizma - autokinetiki efekt (1937)

Program istraivanja Asch je zapoeo jer je vjerovao da postoje granice do kojih e se ljudi konformiratiEksperiment iz podruja percepcije: eksperimentator svakome pokazuje dvije karte, jednu s jednom linijom, a drugu s tri linije oznaene s brojevima 1, 2 i 3Zadatak: procijeniti i izrei koja od tri linije za usporedbu na drugoj karti je po duljini najblia standardnoj liniji na prvoj karti KonformizamAschovo istraivanje konformizma duljina linija (1955)

http://www.betterdaystv.net/play.php?vid=19441

http://www.youtube.com/watch?v=iRh5qy09nNw

Rezultati

dolo je do iznenaujueg stupnja konformizma: 76% sudionika se konformiralo na barem jednom zadatku U prosjeku, ljudi su se konformirali otprilike na treini od dvanaest zadataka kada su samostalno procjenjivali, tono odgovorili u vie nego 98% sluajevaNORMATIVNI SOCIJALNI UTECAJ

Utjecaj drugih ljudi koji nas vodi konformiranju kako bi nas drugi prihvatili i kako bismo im se svidjeliKonformizamAschovo istraivanje konformizma duljina linija (1955)

Zato se ljudi konformiraju?

Konformizam je rezultat prihvaanja injenica i znanja o situaciji koje drugi posjeduju (Deutsch i Gerard, 1955)Konformizam proizlazi iz elje pojedinca da ispuni oekivanja drugih kako bi ga oni prihvatili (Deutsch i Gerard, 1955)

Konformizam

Informacijski socijalni utjecaj se javlja kad pojedinac promatra druge ljude ili grupu kako bi dobio tonu informaciju

Druge vidimo kao izvor informacija za usmjeravanje svog ponaanja

Vjerujemo da je njihovo tumaenje nejasne situacije tonije nego nae i da e nam pomoi u izboru odgovarajueg ponaanja

Informacijski socijalni utjecajZato se ljudi konformiraju?

Bitno obiljeje informacijskog socijalnog utjecaja je da moe dovesti do privatnog prihvaanja

Podlijeemo mu kad je situacija nejasna, krizna ili su drugi ljudi strunjaci

Informacijski socijalni utjecajZato se ljudi konformiraju?

Normativni socijalni utjecaj se javlja kad se pojedinac konformira kako bi dobio nagradu ili izbjegao kaznu od strane druge grupe ili pojedinca

moe se javiti jer ne elimo riskirati drutveno neodobravanje, ak i od potpunih stranaca koje nikada neemo ponovo vidjeti

Zato se ljudi konformiraju?Normativni socijalni utjecaj

Rezultira javnim, ali ne nuno i privatnim prihvaanjem vjerovanja i ponaanja grupe

Latane (1981): Teorija socijalnog utjecaja (vanost i blizina grupe, te broj ljudi)

Normativni socijalni utjecajZato se ljudi konformiraju?

Kategorizacija samog sebe spontano doivljavamo sebe kao lana neke grupe

Konformizam se javlja jer nam omoguuje odravanje pojma o sebi kroz identifikaciju s grupom, tj. kroz ponaanje koje je konzistentno s normama grupe s kojom se identificiramoKonformizamZato se ljudi konformiraju?

Pokazao kako grupa reagira na pojedinca koji zanemaruje normativni utjecaj grupe

Grupa studenata trebala raspravljati o sluaju delinkventa Johnny Roccoa Veina zauzela umjereno stajalite o sluaju (Rocco treba dobiti pravni omjer ljubavi i discipline)

Schachter u grupu ukljuio suradnika koji je imao uputu da se ne slae s preporukama grupe (dosljedno tvrdio da Rocco treba dobiti najstrou kaznu)KonformizamSchachterova Johnny Rocco studija (1951)

U poetku grupa usmjerava puno panje i komunikacije prema devijantu

Kad postane jasno da se devijant nee prikloniti miljenju veine, naglo opada komunikacija prema njemu i nastoji ga se na razne naine iskljuiti iz grupeKonformizamSchachterova Johnny Rocco studija (1951)

persuazivna komunikacija je oblik normativnog utjecaja

socijalno odbacivanje krajnji i najsnaniji oblik normativnog utjecaja

svakodnevni primjeri normativnog utjecajaKonformizamSchachterova Johnny Rocco studija (1951)

Faktori koji utjeu na konformizamSituacijski (najvaniji)

veliina grupegrupna kohezija i relevantnost temesocijalna podrka statusjavno i/ili prethodno izraavanjeKonformizam

Faktori koji utjeu na konformizamOsobni (povezani s vrijednostima i pojmom o sebi)

svijest o sebi (privatna i javna)samopotovanjesamoprezentacijapotreba za autonomijomelja za osobnom kontrolom (t. psih. reaktivnosti)spol

Kulturalni: individualistika/kolektivistika kulturaKonformizam

konformizam je najvii kad se 3-5 lanova slae, a efekt se ne poveava preko 5 lanova

Veliina grupeSituacijski faktori koji dovode do konformiranja

kad grupa nije jednoglasna, konformizam drastino opada

Socijalna podrka/jedinstvenostSituacijski faktori koji dovode do konformiranja

kohezivne grupe izazivaju vie konformizma nego nekohezivne kad je tema jako relevantna za grupu, socijalni pritisak grupe na devijante je vei nego kad se radi o nerelevantnoj temi

Grupna kohezija i relevantnost temeSituacijski faktori koji dovode do konformiranja

Svijest o sebi - privatna svijest o sebi smanjuje, a javna svijest o sebi poveava konformizam

Samopotovanje

Samoprezentacija - kad je osoba sama s drugom osobom koja nastoji utjecati na prvu, a smatra da e konformizam biti shvaen kao izraz inteligencije ili otvorenosti za nove idejeOsobni faktori koji dovode do konformiranja

Potreba za autonomijom - elja da se zadri vlastita jedinstvenost ili individualnost, pa se ljudi ne konformiraju kako bi se osjeali drugaijima od drugih

Potreba za osobnom kontrolom - ako ljudi osjeaju da im je ograniena sloboda ponaanja, odupiru se konformiranju kako bi poveali osjeaj kontrole nad situacijomOsobni faktori koji dovode do konformiranja

Pripadnici kolektivistikih kultura skloniji su konformirati se vlastitoj grupi nego oni iz individualistikih,ali su istovremeno manje podloni socijalnom utjecaju od strane vanjskih grupaKulturalni faktori koji dovode do konformiranja

PoputanjeUtjecaji grupne interakcije

Dobro raspoloenje, posebno ako je zahtjev po svojoj prirodi prosocijalan Norma reciprociteta vraanje usluge ili dobrog djela

Davanje razloga (gotovo) neovisno o tome kakav jePoputanjeFaktori koji potiu poputanje

Noga u vratima poinje se malim zahtjevom kojeg slijedi vei, manje poeljan (tee prihvatljiv) zahtjev Vrata u lice poinje se velikim zahtjevom kojeg e osoba gotovo sigurno odbiti, slijedi manji (lake prihvatljiv) zahtjev PoputanjeStrategije postizanja poputanja

To nije sve - postavi se veliki zahtjev i odmah zatim ponudi popust ili bonus koji e zahtjev uiniti prihvatljivijim

Niska lopta - pristajanje na zahtjev se postie tako da se podcijeni stvarna teina ili cijena zahtjevaPoputanjeStrategije postizanja poputanja

PokoravanjeUtjecaji grupne interakcije

PokoravanjeMilgramovo istraivanje pokoravanja (1965)

http://www.youtube.com/watch?v=QhTo3QmB_Yw&feature=PlayList&p=17F520EB92B72B01&playnext=1&playnext_from=PL&index=221:14

pokazalo da je pokoravanje destruktivnim naredbama vie pravilo nego iznimka

65% sudionika slijedilo uputu eksperimentatora tijekom cijelog eksperimenta, iako su mislili da nanose tetu partneru i usprkos znaajnoj emocionalnoj nelagodi koju su sami osjeali PokoravanjeMilgramovo istraivanje pokoravanja (1965)

slini nalazi dobiveni u razliitim zemljama, u razliitim okruenjima i s razliitim sudionicima

situacija, a ne neka aberantna osobina sudionika je direktni uzrok tih rezultata PokoravanjeMilgramovo istraivanje pokoravanja (1965)

Socijalno zabuavanjeUtjecaji grupne interakcije

Socijalno zabuavanje je pojava da pojedinci rade slabije kad su dio grupe nego kad su sami (Latane i sur, 1979)

U temelju socijalnog zabuavanja su kognitivni procesi ljudi vjeruju da drugi u grupi ne rade tako marljivo kao to bi mogli, te stoga ne ele raditi vie nego je njihov pravedni udio

sami rade manje kako bi osigurali pravednost situacije

Socijalno zabuavanje

U kojim grupnim situacijama vi zabuavate?

Individualni doprinos se smanjuje s poveanjem grupe u svim eksperimentima Zadatak povlaenja ueta

Jedinice povlaenja u zadatku:1 osoba - 100 2 osobe - 1863 osobe - 2558 osoba - 392Socijalno zabuavanjeRingelmanov eksperiment (1880)

Sudionici u grupama po 6 ljudi

sudionici imali povez na oima i slualice na uima

uli pljeskanje ili vikanje na slualice

NV: mislili da buku proizvode sami ili s 5 drugih ljudi

Rezultati: 1/3 manje buke kad su mislili da zajedno s drugima proizvode bukuSocijalno zabuavanjeLatane, Williams i Harkins (1979)

Zato se javlja socijalno zabuavanje?Difuzija odgovornosti - u grupi osjeamo da moemo podijeliti odgovornost i to dovodi do smanjenja truda

Efekt besplatne vonje (free-riding) - ako mislimo da na doprinos nije neophodanjo uvijek moemo imati koristi od grupe a dati malo zauzvrat (malo ulaganje, veliki dobitak)Socijalno zabuavanje

Zato se javlja socijalno zabuavanje?Efekt naivca (sucker): Spremni smo obaviti svoj dio posla, ali ne vie od toga jer nismo mi naivni(osobito ako drugi koriste free-riding)Budui da svi izvlae korist iz lanstva u grupi, ne elimo biti glupi i raditi vie od drugih (bez priznanja) i zato dajemo minimumSocijalno zabuavanje

Karau i Williams (1993): meta-analiza preko 150 istraivanja socijalnog zabuavanja

sklonost zabuavanju izraenija kod mukaraca

izraenija u zapadnjakim nego u azijskim kulturama Socijalno zabuavanjeSpolne i kulturalne razlike

vano je ne preuveliavati ovakve spolne i kulturalne razlike puno su vaniji faktori:

je li mogue procijeniti pojedinani doprinos je li zadatak jednostavan ili sloen Socijalno zabuavanjeSpolne i kulturalne razlike

kad se zadatak izvrava u maloj grupi kad je zadatak izazovan i privlaan

kad su lanovi jako ukljueni

kad lanovi vide da je njihov doprinos neophodan

kad se nagrauje

Socijalno zabuavanjeSocijalno zabuavanje se smanjuje:

kad se nastoji postii neki vaan standard

kod meugrupnog natjecanja

kad su lanovi grupe prijatelji a ne stranci

kad je kohezija velika

Socijalno zabuavanjeSocijalno zabuavanje se smanjuje:

nasuprot

*Unanimous - jednoglasna*

Documents

Socijalni Utjecaji i Procesi u Grupi