Upload
edo-prizren
View
244
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Rad u grupi
Prednosti i nedostaci grupnog rada
PREDNOSTI
Grupa opstaje i nastavlja s izvršavanjem zadataka čak i kada neki članovi izostanu ili odu
Rezultati su kvalitetniji
Povećava se predanost ostvarenju cilja i ustrajnost u izvršenju zadatka
Dolazi do kreativnijih rješenja
Smanjuje se mogućnost pogreške zbog usporedbe različitih mišljenja
Smanjuje se izoliranje pojedinaca i zadovoljava ljudska potreba za pripadanjem
Smanjuje se odgovornost svakog pojedinačnog člana za rezultat
Povećava se mogućnost preuzimanja većeg rizika
Racionalnije i efikasnije korištenje resursa (i ljudskih i materijalnih)
Prednosti i nedostaci grupnog rada
NEDOSTACI
Nepotrebno konformiranje ili popuštanje većini
Apatija, dosada i povlačenje od aktivnog sudjelovanja u zadatku
Sukobi različitih osobnosti
Destruktivno ili takmičarsko ponašanje pojedinaca, izazivanje sukoba u grupi
Određeni pojedinac može postati žrtveno janje
Grupa može funkcionirati i na najmanjem zajedničkom nazivniku (svaki pojedinac ulaže minimum truda)
Neprikladno dominiranje pojedinih članova
Socijalni procesi koji se javljaju pri radu
u grupi
• Socijalna facilitacija: Kad prisutnost drugih na
nas djeluje poticajno
Socijalna facilitacija je sklonost ljudi da postižu
bolji uradak u jednostavnim, a lošiji u složenim
zadacima, kad su u prisustvu drugih i kada je
moguće procijeniti njihov pojedinačni uradak.
Socijalna facilitacija
Zajonc i suradnici (1969) proveli su istraživanje na
žoharima koje je pokazalo da su žohari brže rješavali
jednostavni labirint kad su u publici bili drugi žohari nego
kad su bili sami.
No, kad je labirint bio složen (kompliciran), žohari su ga
sporije rješavali u prisustvu drugih, nego kada su bili sami.
Na naš uradak u prisustvu drugih utječe to je li
zadatak jednostavan ili složen. Brojna istraživanja
pokazuju da se u prisustvu drugih jednostavni zadaci
rješavaju brže, ali složeni zadaci sporije.
Socijalna facilitacija
Zajonc pretpostavlja da prisustvo drugih
povećava fiziološku pobuđenost koja olakšava
dominantne, dobro naučene odgovore, ali
otežava uradak na težim zadacima.
Zašto prisutnost drugih izaziva pobuđenost?
• Prisustvo drugih čini nas pripravnijima, poticajno je
• Zbog prisustva drugih brinemo o tome što drugi misle o nama, brinemo kako će nas procijeniti
• Prisustvo drugih nas ometa, dekoncentrira
Socijalna facilitacija
• Pri obavljanju jednostavnog, dobro poznatog zadatka, mali stupanj zabrinutosti zbog prosuđivanja može poboljšati uradak.
• Međutim, ako je zadatak složen, nepoznat i ne osjećamo se “na svom terenu”, zabrinutost zbog prosuđivanja drugih može pogoršati uradak pojedinca (da je sam, mogao bi se
više koncentrirati i prije riješiti zadatak).
Socijalni procesi koji se javljaju pri radu
u grupi
U istraživanjima socijalne facilitacije proučavaju se
aktivnosti u kojima su ljudi okruženi drugima ali rade
individualno i njihov individualni trud lako se može
opažati.
U situacijama zajedničkog grupnog rada, dolazi do
toga da je individualni trud teže opažati i on se stapa
s ostatkom grupe.
U ovim se situacijama često javlja socijalno
zabušavanje.
Socijalni procesi koji se javljaju pri radu
u grupi
• Socijalno zabušavanje: Kad prisutnost
drugih na nas djeluje opuštajuće
Socijalno zabušavanje = sklonost da se ulaže
manje truda u obavljanje zadatka kad se radi u
grupi nego kad pojedinci rade sami
Podjela odgovornosti dovodi do opuštenosti članova
grupe i može ih navesti na “švercanje”.
Opuštenost koja se javlja slabi uradak na jednostavnim
zadacima, ali poboljšava uradak na složenima.
Socijalno zabušavanje
Latané i suradnici su pokazali da socijalno zabušavanje
nestaje ako je moguće procijeniti pojedinačni uradak
svake osobe.
Spolne i kulturalne razlike u socijalnom
zabušavanju: Tko najviše zabušava?
Karau i Williams (1993) su pokazali da su muškarci
skloniji zabušavanju od žena.
Slično tome, sklonost zabušavanju je snažnija u
zapadnjačkim nego u azijskim kulturama.
VJEŽBA
Odredite koji grupni proces se može
pojaviti u sljedećim primjerima!
Vježba
Koji proces će se vjerojatnije pojaviti – socijalna
facilitacija ili socijalno zabušavanje?
a) troje studenata zajedno pišu grupni seminar
b) jedan mora izlagati referat pred publikom
c) rekreativno vježbanje (fitnes) u grupi za
vježbanje u odnosu na isto vježbanje kod
kuće sam
Grupne odluke
• Većina nas pretpostavlja da su dvije glave (ili
više njih) pametnije od jedne. Međutim,
ponekad dvije glave nisu pametnije od jedne,
ili barem ne od dvije glave koje rade
samostalno.
Gubitak u procesu je svaki aspekt grupne
interakcije koji sprečava uspješno rješavanje
problema.
Grupne odluke
• Gubitak u procesu
Gubitak u procesu može se javiti jer članovi grupe
ne uspijevaju razmijeniti specifične podatke.
Ova se vrsta gubitka u procesu može spriječiti ako
ljudi nauče tko je zadužen za koje vrste podataka.
Grupne odluke
Drugi primjer gubitka u procesu je grupna
zaslijepljenost, koja se javlja jer je grupna kohezija
važnija od realističnog razmatranja činjenica.
Grupna zaslijepljenost (groupthink) = “pad u
efikasnosti grupe, provjeri stvarnog stanja i
moralnosti prosudbe do kojeg dolazi zbog
pritisaka unutar grupe” (Janis, 1983)
Grupna zaslijepljenost dovodi do loših grupnih
odluka.
Grupne odluke
Preduvjeti grupne zaslijepljenosti:
- visoko kohezivna grupa
- grupa je izolirana od utjecaja izvana
- jaki usmjeravajući vođa
Simptomi grupne zaslijepljenosti:
- iluzija neranjivosti
- autocenzura
- iluzija jednoglasnosti
Grupne odluke
• Da ste voditelj neke radne grupe,
što biste učinili da se izbjegne
grupna zaslijepljenost?
Grupne odluke
• Izbjegavanje grupne zaslijepljenosti:
- vođa treba biti nepristran
- potrebno je tražiti vanjska mišljenja
- potrebno je podijeliti grupu na podgrupe
- potrebno je potaknuti članove da iskažu otvoreno i/ili privatno razloge svoje zabrinutosti
Grupne odluke
• Grupna polarizacija: Pomak prema
krajnostima
Grupna polarizacija = sklonost grupa prema donošenju odluka koje su ekstremnije od početnih sklonosti članova.
Grupna polarizacija dovodi do rizičnijih odluka u grupi, nego kada se odluka donosi samostalno.
Obilježja dobre grupe
• Usmjerena je kvaliteti (ništa nije tako dobro da se ne bi moglo poboljšati)
• Razumije kreativnost i inovacije
• Ima punu slobodu, samostalnost i autoritet
• Dozvoljava slobodni protok informacija
• Sinergija (međusobno nadopunjavanje članova)
• «Cilj ne opravdava sredstvo» (moralna strana, etičnost)
• Odluke donosi konsenzusom, a ne nametanjem volje većine ili nadglasavanjem
• Dijeli «dobro i zlo», «uspone i padove», «slavu i kaznu»
• Vođa se ponaša kao primjer članovima
Faze stvaranja grupe
Forming (Formiranje)
Pojedinci često imaju različite ideje o cilju. Postoji relativno malo povjerenja, obično se jako pazi na ono što se govori.
Storming (Previranje)
Mogući su konflikti oko cilja, vodstva i radnih procedura. Obično se ima osjećaj da grupa nikada neće postati pravi tim i uspjeti.
Norming (Stvaranje grupnih normi)
Razvija se zajednička vizija i postavljaju se zajednički ciljevi. Članovi grupe uče kako najbolje raditi zajedno.
Performing (Rad na zadatku)
Postoji jasna, zajednička vizija, visok stupanj povjerenja i otvorena komunikacija. Grupa je efikasna unutar postavljenih parametara.
Transforming (Transformiranje grupe u tim)
Grupa može redefinirati svoje zajedničke ciljeve i može brzo reagirati na promjenu. Vodstvo je zajedničko, povjerenje je vrlo visoko, a komunikacija potpuno otvorena.
Razvoj grupe
Sve ovo se ne događa preko noći!
Svaka grupa prolazi kroz ove razvojne faze, no grupe se razlikuju po tome koliko koja faza traje.
Da bi se razvila dobra grupa, potrebno je i vrijeme i uloženi trud članova grupe.
S razvojem grupe raste i njena učinkovitost – smanjuju se nedostaci, a povećavaju prednosti rada u grupi.
Razvoj grupe
Forming
Norming
Performing
Transforming
Storming
Vrijeme,
uloženi napor
Uspješnost
Ponašanja u grupi
Komunikacija u grupi može se promatrati s različitih aspekata, a jedan od njih je kroz ponašanja svakog od članova.
Ponašanja članova grupe mogu se podijeliti u 3 kategorije:
1. Usmjerena na zadatak grupe
2. Usmjerena na povezivanje članova i održavanje grupe
3. Usmjerena na sebe
Ponašanja usmjerena na
zadatak
= ona koja pomažu da se grupa usredotoči na
ostvarivanje svojih ciljeva
• neki članovi grupe tipično pokazuju pojedino od
ovih ponašanja
• efikasni članovi grupe pokazuju mnoga od ovih
ponašanja, što grupu čini produktivnijom
Ponašanja usmjerena na
povezivanje članova
= ona koja pomažu održavanju dobrih
interpersonalnih odnosa među članovima i
potiču grupnu koheziju
• kako bi grupa bila efikasna, a članovi zadovoljni
i produktivni, treba njegovati i odnose među
njima
• ako se ne vodi briga o ovome, članovi grupe
postaju nezadovoljni, često dolazi do sukoba i
prijeti opasnost od raspada grupe
Ponašanja usmjerena na sebe
Ponašanja usmjerena na zadatak i ponašanja
usmjerena na odnose među članovima su
konstruktivni oblici ponašanja u grupi koji
pomažu da grupa bude uspješnija.
Ponašanja usmjerena na sebe su destruktivna za
grupu.
• smanjuju produktivnost grupe i zadovoljstvo
članova, zato što im je svrha zadovoljenje
individualnih potreba, a ne potreba grupe
VJEŽBA
Razvrstajte sljedeća ponašanja u
prethodno navedene vrste ponašanja
u grupi!
Ponašanja u grupi
Izbjegavanje rada
Davanje smjernica
Poticanje na rad
Poticanje članova grupe na sudjelovanje
Poticanje komunikacije među članovima
Blokiranje rada
Promatranje grupnih procesa
Traženje informacija i mišljenja od drugih
Održavanje sklada
Traženje pažnje
Smanjivanje napetosti
Davanje informacija i izražavanje
svojeg mišljenja
Dominantno ponašanje
Davanje podrške i hvaljenje
Sažimanje grupne diskusije
Provjera razumijevanja
Agresivno ponašanje
Kako se treba ponašati u grupi?
Drugi pristup komunikaciji u grupi je kroz
preporuke kako efikasno sudjelovati u
grupnoj komunikaciji.
Ove preporuke su razrada i primjena načela
uspješne interpersonalne komunikacije u
grupnoj situaciji.
Kako se treba ponašati u grupi?
Budite usmjereni na dobrobit grupe!
• upotrijebite svoje talente, znanja i način
gledanja na stvari kako bi grupa došla do boljih
rješenja nego bilo koji član pojedinačno
• to ne znači da članovi grupe trebaju zanemariti
svoju individualnost i osobne vrijednosti ili
uvjerenja
• preporuča se upravo upotreba svih specifičnosti
članova u korist grupe
Kako se treba ponašati u grupi?
Sukobe usmjerite na problem, a ne osobu!
• kada se s nečim ne slažete, budite jasni u tome
da se ne slažete s prijedlogom ili idejom, a ne s
osobom koja ih iznosi
• također, kad se netko ne slaže s nečim što ste
vi rekli, nemojte to shvatiti kao napad na sebe
• shvatite to kao priliku da se problem razmotri i
sa drugog stajališta
Kako se treba ponašati u grupi?
Budite kritički, ali otvoreni!
• najuspješnija i najkreativnija rješenja proizlaze iz kombinacije različitih ideja, stoga budite fleksibilni u grupnoj situaciji
• uključite se u grupnu diskusiju s informacijama i idejama, a ne s već unaprijed čvrsto formuliranim rješenjima
• ponudite prijedloge za rješenja, ne inzistirajte na njima
• budite spremni promijeniti svoj prijedlog pod utjecajem rasprave u grupi
Kako se treba ponašati u grupi?
Osigurajte razumijevanje!
• budite sigurni da su drugi dobro razumjeli vaše
ideje (ako imate nešto za reći, recite to jasno i
pitajte jeste li to jasno objasnili)
• provjerite jeste li i vi druge dobro razumjeli,
naročito prije nego što im se namjeravate
suprotstaviti
• prije nego iskažete svoje neslaganje,
parafrazirajte što je druga osoba rekla, kako
biste joj omogućili da vas ispravi
Kako se treba ponašati u grupi?
Čuvajte se grupne zaslijepljenosti!
• pretjerano inzistiranje na slaganju među
članovima može dovesti do izbjegavanja
realistične i logičke analize problema ili
alternativnih rješenja
Kako se treba ponašati u grupi?
Najvažnije riječi u grupnom radu:
«MOŽDA JA IPAK NISAM U PRAVU.»