SLUŽBENO GLASILO OP INE KRŠAN · OP INE KRŠAN Broj 6 - Stranica 55 _____ AKTI POGLAVARSTVA 4. Na temelju lanka 26. Zakona o vatrogastvu ("Narodne novine" br. 106/99, 117/01.) i

SLUŽBENO GLASILO

25. srpnja 2002. OP�INE KRŠAN Broj 6 - Stranica 55 ________________________________________________________________________________________________

AKTI POGLAVARSTVA 4.

Na temelju �lanka 26. Zakona o vatrogastvu ("Narodne novine" br. 106/99, 117/01.) i �lanka 40. Statuta Op�ine Kršan ("Službeno glasilo Op�ine Kršan" br. 5/01), Op�insko poglavarstvo Op�ine Kršan je na sjednici održanoj dana 10. svibnja 2002. godine donijelo

O D L U K U

o visini naknade dobrovoljnim vatrogascima kada sudjeluju u vatrogasnim intervencijama

�lanak 1.

Ovom Odlukom propisuje se visina naknade i uvjeti za dobivanje naknade za dobrovoljne vatrogasce koji sudjeluju u vatrogasnoj intervenciji na podru�ju Op�ine Kršan.

�lanak 2.

Visina naknade u smislu �l. 1. ove Odluke utvr�uje se po satu (u daljnjem tekstu: satnica), te je istovjetna neto naknadi koju po satu obavljanja poslova profesionalnog vatrogasca ostvaruje pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Labin. Zadužuje se Služba za financije Op�ine Kršan da pribavi podatak o satnici iz st.1. ovog �lanka za svaku teku�u prora�unsku godinu.

�lanak 3.

Visina naknade ispla�uje se u iznosu navedenom u �l. 2. ove Odluke dobrovoljnim vatrogascima koji nisu u radnom odnosu, a sudjeluju u vatrogasnoj intervenciji na podru�ju Op�ine Kršan.

Pravo na visinu naknade iz �l. 2. ove Odluke, dobrovoljni vatrogasci ostvaruju i onda ako bi naknada koja im pripada bila povoljnija od pla�e koju bi dobrovoljni vatrogasci ostvarili kod svog poslodavca da su u vrijeme obavljanja vatrogasne intervencije radili. Dobrovoljni vatrogasci koji su u radnom odnosu imaju pravo na naknadu pla�e za vrijeme kad sudjeluju u vatrogasnoj intervenciji, u iznosu koji je utvr�en temeljem obra�una dostavljenog od obrtnika ili pravne osobe kod koje se nalaze u radnom odnosu.

�lanak 4.

Pravo na isplatu naknade po satnici u smislu ove Odluke ima dobrovoljni vatrogasac pod uvjetom: - da mu Dobrovoljno vatrogasno društvo "Kršan" u pisanom obliku potvrdi kada je, gdje i koliko sati sudjelovao u vatrogasnoj intervenciji na podru�ju Op�ine Kršan, - da u preslici priloži iskaznicu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tj. uvjerenje iste službe ili drugi dokaz iz kojeg je vidljivo da je u vrijeme sudjelovanja u vatrogasnoj intervenciji imao status nezaposlene osobe, ili da priloži uvjerenje nadležne školske ustanove kao dokaz da se u vrijeme sudjelovanja u vatrogasnoj intervenciji nalazio na redovnom školovanju, - ako je u radnom odnosu da priloži potvrdu poslodavca o visini pla�e koju bi zaradio da je radio za vrijeme dok je sudjelovao u vatrogasnoj intervenciji na podru�ju Op�ine Kršan.

�lanak 5.

Isplata naknade u smislu ove Odluke vršit �e se iz Prora�una Op�ine Kršan, na teret sredstava predvi�enih za teku�e prijenose i potpore Dobrovoljnom vatrogasnom društvu "Kršan".

�lanak 6.

Ova Odluka stupa na snagu danom njene objave u "Službenom glasilu Op�ine Kršan". OP�INSKO POGLAVARSTVO OP�INE KRŠAN Klasa: 022-05/02-01/19 Ur. broj: 2144/04-01-02-6 Kršan, 10. svibnja 2002.

Predsjednik Op�inskog poglavarstva

Valdi Runko, ing. v.r.

---------------------------------------------------- 5.

Na temelju �lanka 40. Statuta Op�ine Kršan ("Službeno glasilo Op�ine Kršan" br. 5/2002.) i �lanka 7. Poslovnika Op�inskog poglavarstva Op�ine Kršan ("Službeno glasilo Op�ine Kršan" br. 1/2002.), a u cilju realizacije Programa razvoja malog gospodarstva 2001. – 2004. godine, kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela u svibnju 2001. godine, Op�insko poglavarstvo je na sjednici održanoj dana 17. lipnja 2002. godine donijelo

SLUŽBENO GLASILO

Stranica 56 - Broj 6 OP�INE KRŠAN 25. srpnja 2002. ________________________________________________________________________________________________

P R O G R A M poticanja razvoja malog gospodarstva

I.

Ovim se Programom utvr�uju na�in i mjerila za poticanje razvoja malog gospodarstva na podru�ju Op�ine Kršan, �ime se Op�ina Kršan uklju�uje u Program razvoja malog gospodarstva u razdoblju od 2001. do 2004. godine, kojeg je donijela Vlada Republike Hrvatske.

II.

Op�ina Kršan �e dio sredstava izdvojenih za razvoj malog gospodarstva u Prora�unu Op�ine Kršan udružiti direktno sa sredstvima poslovnih banaka, o �emu odluku donosi Op�insko poglavarstvo (u daljnjem tekstu: Poglavarstvo). Poglavarstvo donosi odluku o odabiru poslovne banke, temeljem �ega se s odabranom bankom zaklju�uje ugovor o poslovnoj suradnji.

III.

Ugovorom iz to�.II.st.2. utvr�uju se uvjeti kreditiranja (visina kredita, kamatna stopa, rok povrata kredita, razdoblje po�eka, instrumenti osiguranja povrata kredita i drugi uvjeti), te visina udruženih sredstava. Poglavarstvo može donijeti odluku o subvencioniranju dijela kamate za odobrene kredite izabranim poduzetnicima, o �emu s bankom zaklju�uje poseban ugovor.

IV.

Poglavarstvo raspisuje javni natje�aj za realizaciju Programa i prikupljanje zahtjeva za kredite po potpisivanju ugovora iz to�. II. st. 2. ovog Programa. Kriterije za kreditiranje poduzetnika, sukladno ugovoru iz to�. II. st. 2. ovog Programa utvr�uje Poglavarstvo.

V.

Obradu prikupljenih zahtjeva za kredit iz sredstava koje je Op�ina Kršan udružila direktno s izabranom poslovnom bankom obavlja Povjerenstvo za odabir poduzetni�kih projekata (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), koje se sastoji od 5 �lanova, od kojih jednog �lana imenuje poslovna banka, a ostale �lanove Poglavarstvo.

VI.

Nakon provedenog postupka obrade zahtjeva, Povjerenstvo predlaže odabir poduzetnika, te svoj prijedlog s potrebnom dokumentacijom dostavlja izabranoj poslovnoj banci, koja obavlja kona�ni odabir poduzetnika koji udovoljavaju uvjetima za odobravanje kredita, nakon �ega s njima sklapa ugovor o kreditu.

VII.

Pri sastavljanju prijedloga Povjerenstva za odabir poduzetnika u smislu to�. VI. ovog Programa, prednost �e imati kvalitetni programi temeljeni na prepoznatljivim smjernicama razvoja Op�ine Kršan, uzimaju�i u obzir prednosti lokalne sredine u cilju njihova korištenja za daljnji razvoj, i to slijede�im redoslijedom:

1. - programi zasnovani na razvoju poljoprivrede – uzgoj i proizvodnja hrane, prerada (biljna, mesna i dr.),

2. - programi vezani za razvoj agroturizma (smještaj i popratni sadržaji),

3. - programi zasnovani na ostalim vrstama proizvodnje i ostalim uslužnim djelatnostima.

VIII.

Korisnici kredita po ovom Programu mogu biti: - obrti, - mala i srednja trgova�ka društva, - zadruge, - obiteljska gospodarstva, - profitne ustanove, - ostale registrirane fizi�ke osobe. Korisnici kredita mogu biti postoje�i poduzetnici i po�etnici koji udovoljavaju kriterijima, a koji namjeravaju ulagati na podru�ju Op�ine Kršan.

IX.

Krediti se mogu koristiti za: • kupnju zemljišta, • ure�enje infrastrukture, • kupnja, izgradnja, ure�enje ili proširenje

poslovnih objekata, • nabava opreme i prijevoznih sredstava,

osim osobnih vozila za osobne potrebe, • obrtna sredstva u funkciji investicije ili za

unapre�enje poslovanja.

SLUŽBENO GLASILO


X.

Ovaj Program �e se objaviti u "Službenom glasilu Op�ine Kršan". OP�INSKO POGLAVARSTVO OP�INE KRŠAN Klasa: 022-05/02-01/22 Ur.broj: 2144/04-01-02-5 Kršan, 17. lipnja 2002.

Predsjednik Op�inskog

poglavarstva

Valdi Runko, ing. v.r. --------------------------------------------------------------

6.

Na temelju Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2002. godini («Narodne novine» br. 34/02) i Procjene ugroženosti od požara za Op�inu Kršan, Op�insko poglavarstvo Op�ine Kršan je na sjednici održanoj dana 17. srpnja 2002. godine donijelo

P L A N motrenja, �uvanja i ophodnje

I.

Ovaj se Plan motrenja, �uvanja i ophodnje

(u daljnjem tekstu: Plan) donosi u cilju sprje�avanja nastanka i širenja požara, kao i njegova otkrivanja na podru�ju Op�ine Kršan.

U Planu iz st. 1. precizirano je vrijeme, osobe, materijalna i financijska sredstva za provedbu mjera, radnji i postupaka u datim okolnostima.

Plan se sastoji od 3 cjeline: motrenje, protupožarna ophodnja i �uvanje, s time da se �uvanje ne planira, pa nije obuhva�eno niti razra�eno ovim Planom.

II.

U razdobljima pove�anih i velikih opasnosti od požara Op�ina Kršan vodi brigu motrenjem otvorenih prostora jer u zatvorenim prostorima postoji mala vjerojatnost izbijanja požara.

Motrenje se obavlja putem Motrila�ke postaje Pi�an, svakodnevno u vremenu od 11.00 do 19.00 sati na osnovnom položaju koji se nalazi na

podru�ju Op�ine Pi�an na koti + 400 kod crkvice Sv. Mihovila, s kojeg položaja se vrši motrenje obronaka U�ke, Plominske gore i cjelokupne dužine željezni�ke pruge, te se obavljaju i ostala zapažanja.

Za opremljenost motritelja potrebnim sredstvima za dojavu, za po�etak i završetak motrenja, dojave, te ostale detalje i informacije u svezi motrenja, vodi brigu Op�ina Pi�an u suradnji s profesionalnom vatrogasnom postrojbom u Labinu, stožerom CZ i Operativnim centrom.

III.

Djelatnost Motrila�ke postaje Pi�an financira se na na�in da za cjelokupnu aktivnost iste Op�ina Kršan izdvaja 1/3 sredstava iz vlastitog prora�una, dok za preostalo financiranje izdvaja sredstva Op�ina Pi�an i Op�ina Sv. Nedjelja, svaka tako�er u 1/3.

IV.

Protupožarna ophodnja u Op�ini Kršan planirana je u smislu ophodnje bez to�no navedenog vremena, s time da se ophodnja s poja�anom pažnjom obavlja na podru�ju od Šušnjevice do Brestove.

Za protupožarnu ophodnju se zadužuje Dobrovoljno vatrogasno društvo «Kršan». Ophodari u tijeku radnog vremena Op�ine sve informacije javljaju na Op�inu Kršan, a van radnog vremena direktno Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici Labin.

V.

Motrila�kim postajama pokriveno je cjelokupno podru�je Op�ine Kršan, i to:

- u Pi�nu, - u Labinu, na Fortici, - na Grpcu putem motritelja Hrvatin Vlade, - a opaža�ko - patrolnom službom

pokriveno je podru�je od Plomina, preko Vidikovca do Brestove,

pa ovim planom nije potrebno utvr�ivati dodatni broj postaja.

VI.

Zadužuje se DVD Kršan da redovito

kontaktira s Hrvatskim željeznicama u svrhu dobivanja podataka o ulasku vlaka na podru�je Op�ine Kršan, te da na potezu od željezni�ke stanice Kršan do Šušnjevice prati njegovo kretanje.

SLUŽBENO GLASILO


VII. Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja, a

objavit �e se u «Službenom glasilu Op�ine Kršan». OP�INSKO POGLAVARSTVO OP�INE KRŠAN Klasa: 022-05/02-01/25 Ur. br: 2144/04-01-02-4 Kršan, 17. srpnja 2002.

Predsjednik Op�inskog poglavarstva

Valdi Runko, ing. v.r.

-------------------------------------------------------------- AKTI VIJE�A 17.

Temeljem �lanka 23. i 24. Zakona o prostornom ure�enju ("Narodne novine" br. 30/94, 68/98, 61/00. i 32/02.), �lanka 18. Statuta Op�ine Kršan ("Službeno glasilo Op�ine Kršan" br. 5/01.) i Programa mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine Kršan ("Službeno glasilo Op�ine Kršan" br. 02/99.), Op�insko vije�e Op�ine Kršan na sjednici održanoj 28. lipnja 2002. godine donosi

O D L U K U o donošenju Prostornog plana

Op�ine Kršan

I. OP�E ODREDBE

�lanak 1.

Donosi se Prostorni plan ure�enja Op�ine Kršan (u daljnjem tekstu: Plan), uskla�en s Prostornim planom Istarske županije.

�lanak 2.

Granica obuhvata Plana je cjelokupno podru�je Op�ine Kršan, a ucrtana je u kartografskim prikazima Plana.

�lanak 3.

Plan iz �l. 1. ove Odluke sastoji se iz dvije knjige sa slijede�im tekstualnim i grafi�kim dijelovima:

KNJIGA I Tekstualni dio: I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, zna�aj i posebnosti podru�ja op�ine u odnosu na prostor i sustave Istarske županije i Države 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne zna�ajke 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ure�enja šireg podru�ja i ocjena postoje�ih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogu�nosti i ograni�enja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE�ENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog zna�aja 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. O�uvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja op�inskog zna�aja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.3. Ciljevi prostornog ure�enja naselja na podru�ju op�ine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvr�ivanje gra�evinskih podru�ja naselja u odnosu na postoje�i i planirani broj stanovnika, gusto�u stanovanja, izgra�enost, iskorištenost i gusto�u izgra�enosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 2.3.2. Unapre�enje ure�enja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG URE�ENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na podru�ju op�ine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Istarske županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgra�ene strukture van naselja: poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.4. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite prostora

SLUŽBENO GLASILO


3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podru�ja i prostorne cjeline (prirodni resurski, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.5.2. Energetski sustav 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, ure�enje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprje�avanje nepovoljna utjecaja na okoliš II. ODREDBE ZA PROVO�ENJE 1. Uvjeti za odre�ivanje namjena površina na podru�ju op�ine 2. Uvjeti za ure�enje prostora 2.1. Gra�evine od važnosti za Državu i Istarsku županiju 2.2. Gra�evinska podru�ja naselja 2.3. Izgra�ene strukture van naselja 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvr�ivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 7. Postupanje s otpadom 8. Mjere sprje�avanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe plana 9.1. Obveza izrade prostornih planova 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.3. Rekonstrukcija gra�evina �ija je namjena protivna planiranoj namjeni Grafi�ki dio: 0. Postoje�e stanje 1A. Korištenje i namjena površina Prostori / površine za razvoj i ure�enje 1B. Korištenje i namjena površina Promet 1C. Korištenje i namjena površina Pošta i telekomunikacije 2A. Infrastrukturni sustavi Energetski sustav 2B. Infrastrukturni sustavi Vodnogospodarski sustav 3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora Podru�ja posebnih uvjeta korištenja 3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora Podru�ja posebnih ograni�enja u korištenju 3C. Uvjeti korištenja i zaštite prostora Posebne mjere

KNJIGA II Grafi�ki dio: Granice gra�evinskih podru�ja na kopijama katastarskog plana

II. ODREDBE ZA PROVO�ENJE PLANA

�lanak 4.

Prostorni plan ure�enja Op�ine Kršan je dugoro�ni i koordiniraju�i planski dokument, koji utvr�uje uvjete za ure�enje podru�ja Op�ine Kršan, odre�uje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju gra�evinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, za razdoblje do 2015. godine.

�lanak 5.

Prostornim planom Op�ine Kršan utvr�uju se

dugoro�ne osnove organiziranja i ure�ivanja prostora u skladu s ciljevima i zadacima društveno - ekonomskog razvoja, a posebno: - osnovna podjela prostora po namjeni, - sustav naselja s razmještajem stanovništva i

funkcijama u tim naseljima, - prostorni raspored gospodarskih kapaciteta i

društvenih djelatnosti, - sustav infrastrukturnih koridora i gra�evina te

njihovo povezivanje sa sustavom susjednih podru�ja,

- mjere zaštite i o�uvanja prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti.

- mjere spre�avanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

�lanak 6.

Ovim Planom utvr�uje se koncepcija i

organizacija prostora na podru�ju Op�ine Kršan, smjernice i mjere za provo�enje Plana i izradu prostornih planova užeg podru�ja, te prava i obveze subjekata u planiranju na podru�ju Op�ine Kršan.

�lanak 7.

Uvjeti ure�enja i gradnje odre�eni su propisima koji su u vrijeme izrade Plana bili važe�i. U slu�aju eventualne promjene odre�enog propisa primjenjuju se odredbe promijenjenog - odgovaraju�eg propisa.

SLUŽBENO GLASILO


1. UVJETI ZA ODRE�IVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRU�JU OP�INE

�lanak 8.

Planom je obuhva�eno podru�je Op�ine Kršan u površini od oko 124km2, uz pretpostavku da �e ga do 2015. godine naseljavati oko 3700 stanovnika.

U kona�noj prostornoj distribuciji pojedinih namjena i aktivnosti, Plan je predvidio mjere kojima se razvitak u prostoru usmjerava u smislu ciljeva definiranih u fazi izrade nacrta Plana: - kvalitetnije korištenje prirodnih (posebno

obala) i stvorenih (posebno spomenici kulture), vrijednosti pojedinih prostornih cjelina,

- odre�enje veli�ine, strukture, kvalitete i kapaciteta turisti�ke ponude shodno granici dopustivosti optere�enja obale,

- racionalizacija površine gra�evinskog podru�ja,

- precizno odre�enje režima zaštite voda, šuma, ostalih osobito vrijednih dijelova prirode, poljoprivrednih tala, graditeljske baštine, te svih prirodnih i civilizacijskih vrijednosti. Pri ispunjavanju ciljeva polazi se od

opredjeljenja da se postoje�i i budu�i razvoj mora podrediti poboljšanju kvalitete života. U daljnjem gospodarskom razvoju i korištenju prostora ne smiju biti dovedeni u pitanje prirodne i druge osnove života, a niti ve� djelomi�no dostignuti standard i kvaliteta života.

Planom se odre�uje sustav središnjih naselja vezan za planirane središnje funkcije i o�ekivani razvoj stambenih i gospodarskih djelatnosti u njima.

�lanak 9.

Na podru�ju Op�ine Kršan naselje Kršan s planiranih 330 stanovnika 2015. godine, a u konurbaciji s Blaškovi�ima i �ambareli�ima s planiranih 560 stanovnika, predstavlja op�insko sjedište razine manjeg lokalnog (poticajnog razvojnog) središta, odnosno naselje II. ranga prema Prostornom planu Istarske županije.

Naselje Podpi�an s planiranih 930 stanovnika, te konurbacija Plomin, Plomin Luka, Klovar i Klavar Luka s ukupno 410 stanovnika do 2015. godine tako�er predstavljaju manja lokalna (poticajna razvojna) središta, odnosno naselja II. ranga prema Prostornom planu Istarske županije.

Prema zna�aju u sustavu središnjih naselja sva se ostala gra�evinska podru�ja svrstavaju u ostala naselja, u kojima �e se neke funkcije, kao i osnovni uslužni i opskrbni sadržaji, realizirati u skladu s postoje�im potencijalima i programima eventualnih inicijatora.

Planirani okvirni broj stanovnika 2015. godine po naseljima je sljede�i:

NASELJE OKVIRNI BROJ STANOVNIKA

Kršan 330 Blaškovi�i 90 Boljevi�i 90 �ambareli�i 140 Jesenovik 60 Kostr�ani 40 Kožljak 220 Laniš�e 80 Lazari�i 100 Letaj 60 Nova Vas 70 Plomin 160 Plomin Luka 250 Polje �epi� 200 Potpi�an 930 Purgarija �epi� 230 Step�i�i 30 Šušnjevica 80 Veljaki 110 Vozili�i 270 Zagorje 110 Zankovci 10 Zatka �epi� 40 UKUPNO 3700

�lanak 10.

Planom se odre�uje namjena površina i to: - podru�ja naselja - gra�evinska podru�ja naselja - podru�ja gospodarske namjene - gra�evinsko podru�je termoelektrane - gra�evinska podru�ja proizvodne namjene - pretežito zanatske - podru�je eksploatacijskog polja kamenoloma - gra�evinska podru�ja uzgajališta - akvakulture - gra�evinska podru�ja ugostiteljsko turisti�ke namjene - marine - gra�evinska podru�ja ugostiteljsko turisti�ke namjene - turisti�ko naselje - podru�ja sportsko-rekreacijske namjene - golf igralište (alternativa) - letjelište (alternativa) - streljana - podru�ja poljoprivrednog tla isklju�ivo osnovne namjene - osobito vrijedno obradivo tlo - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla

SLUŽBENO GLASILO


- podru�ja šuma isklju�ivo osnovne namjene - šuma gospodarske namjene - zaštitna šuma - podru�ja ostalog poljoprivredno tla, šuma i šumskog zemljišta - morske površine - lu�ki bazen Plomin (djelomi�no u Gradu Labinu) - luka Brestova - podru�ja vodnih površina - jezero Letaj - �epi�ko jezero - rijeka Boljun�ica - podzemni kanal Boljun�ice - retencija Grobnik - vodotok Posert (Raša) - podru�ja groblja

�lanak 11.

Gra�evinskim podru�jima, prema ovim odredbama, smatraju se podru�ja namijenjena intenzivnoj izgradnji, koja �ine Planom odre�ena podru�ja: - gra�evinska podru�ja naselja, - gra�evinska podru�ja gospodarske namjene, - termoelektrana, - proizvodna - pretežito zanatska, - ugostiteljsko turisti�ka, - gra�evinska podru�ja uzgajališta – akvakultura. NASELJA

�lanak 12.

Za razvoj naselja Planom su predvi�ena gra�evinska podru�ja naselja i dijelova naselja. U gra�evinskim podru�jima naselja prostor je namjenjen prvenstveno gradnji gra�evina stambene namjene, a zatim i svim drugim gra�evinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za odgovaraju�im standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i sli�nih potreba.

U gra�evinskim podru�jima naselja postoji mogu�nost gradnje i ure�enja gra�evina i ostalih zahvata zajedni�kih potreba, kao i za gradnju infrastrukturnih gra�evina i ure�aja, u skladu s ovim Planom. U ovim �e se podru�jima, uz stambene, graditi i javne, društvene, gospodarske, prometne i infrastrukturne gra�evine, uz uvjet o�uvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog podru�ja op�ine i šireg prostora. U ovim �e se zonama, tako�er, graditi poljoprivredne gra�evine, gra�evine za smještaj vozila i parkirališni prostori, groblja, te sportske i rekreacijske gra�evine.

�lanak 13.

Stambena gradnja prvenstveno �e se usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgra�ene dijelove naselja putem interpolacija, te rekonstrukcija postoje�ih gra�evina, s ciljem pove�anja gusto�e naseljenosti, te racionalnosti izgra�ene strukture i komunalne infrastrukture.

U gra�evinskim podru�jima naselja mogu se graditi i gra�evine za povremeno stanovanje i odmor (“vikendice”).

U gra�evinskim podru�jima naselja Donadi�i, Ba�i, Ivan�ini i Stipani mogu se graditi i smještajne gra�evine ili prostorije (apartmani i sl.), ukupnog kapaciteta 300 kreveta, a u gra�evinskim podru�jima naselja Jurasi (kao stambeno turisti�kog naselja), Na�inovi�i i Šimuni ukupnog kapaciteta 500 kreveta. U gra�evinskom podru�ju naselja Jurasi i Kožljak mogu se graditi i kompleksi ugostiteljske i turisti�ke namjene.

U gra�evinskom podru�ju naselja Plomin Luka mogu se graditi gra�evine i ure�ivati zemljište potrebni za funkcioniranje trajektne luke i sportske luke, te grani�nog pomorskog prijelaza. GOSPODARSKA NAMJENA

�lanak 14.

U gra�evinskom podru�ju gospodarske namjene planiranom za gradnju termoelektrane gradit �e se termoelektrana najve�eg ukupnog dozvoljenog kapaciteta 350MW sa svim potrebnim prate�im gra�evinama i prostorijama, te ure�ivati zemljište radi nesmetanog funkcioniranja termoelektrane. Ovo gra�evinsko podru�je može se povezati s lukom posebne namjene (pristanom za prekrcaj ugljena) gradnjom potrebnih infrastrukturnih gra�evina i ure�aja, koje se mogu graditi i u gra�evinskim podru�jima naselja i podru�jima ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta.

U gra�evinskom podru�ju iz stavka 1. ovog �lanka ne mogu se graditi nikakve gra�evine druge namjene osim elektrane. PROIZVODNJA (PRETEŽITO ZANATSKA)

�lanak 15.

Gradnja proizvodnih gra�evina koncentrirat �e se u gra�evinskim podru�jima gospodarske - proizvodne (pretežito zanatske) namjene Kršan i Katun.

Unutar gra�evinskog podru�ja gospodarske - proizvodne (pretežito zanatske) namjene Kršan gradit �e se gra�evine proizvodnih

SLUŽBENO GLASILO


ili zanatskih djelatnosti, kao i gra�evine trgova�ke djelatnosti (skladišta, hladnja�e, trgovina na veliko i sl.), uslužne i komunalno servisne gra�evine, te potrebna infrastrukturna mreža i prate�e infrastrukturne gra�evine.

Unutar gra�evinskog podru�ja gospodarske - proizvodne (pretežito zanatske) namjene Katun gradit �e se gra�evine namijenjene isklju�ivo djelatnosti flaširanja izvorske pitke vode (priprema i punjenje u boce), te potrebna infrastrukturna mreža i prate�e infrastrukturne gra�evine. Pored ove djelatnosti u istom gra�evinskom podru�ju ne smiju se razvijati druge djelatnosti, a niti se ova djelatnost smije supstituirati nekom drugom djelatnoš�u.

�lanak 16.

Postoje�a koncentracija gra�evina proizvodne namjene, uz mogu�nost rekonstrukcije postoje�ih i gradnje novih gra�evina, zadržat �e se u naselju Podpi�an, u okviru planiranog gra�evinskog podru�ja naselja.

Pojedina�ne gra�evine iz stavka 1. �l. 15. mo�i �e se graditi i u ostalim naseljima, u okviru planiranih gra�evinskih podru�ja naselja.

U gra�evinskim podru�jima iz stavka 1. �l. 15. ne mogu se graditi gra�evine stambene, niti javne i društvene namjene. EKSPLOATACIJSKO POLJE KAMENOLOMA

�lanak 17.

U podru�ju za iskorištavanje mineralnih sirovina - eksploatacijskom polju kamenoloma Šušnjevica omogu�ava se eksploatacija kamena. Uz samo va�enje kamena na istoj lokaciji mogu�e je razvijati prate�e djelatnosti sortiranja i obrade (rezanje u blokove, proizvodnja šljunka i pijeska).

Eksploatacija se mora dovršiti i devastirano podru�je sanirati u skladu s važe�im propisima iz oblasti rudarstva. Sanaciju provesti pošumljavanjem odgovaraju�im biljnim vrstama do 2015. godine.

U podru�ju iz stavka 1. ovog �lanka mogu�e je postavljanje privremenih prenosivih gra�evina u funkciji osnovne namjene, koje mogu biti priklju�ene na potrebnu infrastrukturu, ali ne i gradnja “�vrstih” gra�evina visokogradnje. UZGAJALIŠTE (AKVAKULTURA)

�lanak 18.

U podru�ju uzgajališta - akvakultura Plomin Luka, definiranom granicama gra�evinskog

podru�ja gospodarske namjene - uzgajališta (akvakultura), gradit �e se gra�evine i potrebna infrastruktura za uzgoj ribe, školjaka i drugih morskih organizama za prehranu.

U gra�evinskom podru�ju iz stavka 1. ovog �lanka ne mogu se graditi nikakve gra�evine druge namjene osim uzgajališta. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

�lanak 19.

Koncentracija gra�evina ugostiteljske i turisti�ke namjene naro�ito �e se razvijati u podru�jima definiranim granicama gra�evinskih podru�ja gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke, smještenim na obalnom dijelu op�ine, dok �e se pojedina�ne gra�evine ugostiteljske i turisti�ke namjene graditi i unutar gra�evinskih podru�ja naselja.

U gra�evinskom podru�ju iz stavka 1. ovog �lanka ne mogu se graditi gra�evine stambene, niti javne i društvene namjene.

�lanak 20.

Gra�evine ugostiteljske i turisti�ke namjene gradit �e se u sljede�im gra�evinskim podru�jima gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�kim: - Brestova, - Fratrija.

Planirani maksimalni smještajni kapaciteti temelje se na analizi receptivnih mogu�nosti pojedinih prostora, a na lokacijama su sljede�i:

LOKACIJA SMJEŠTAJNI KAPACITET (KREVETA)

SMJEŠTAJNI KAPACITET

(APARTMANA) 1 BRESTOVA 300 100 2 FRATRIJA 500 150 (25 - 50 VILA) 3 UKUPNO 800 250

�lanak 21.

Unutar gra�evinskih podru�ja gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke uži obalni pojas je namijenjen isklju�ivo ure�ivanju kupališta s plažnim gra�evinama, sun�ališta, pristupa u more, valobrana, lu�ica, zelenih površina, manjih sportskih igrališta, površina za vodene sportove i drugo, dok su smještajni kapaciteti odmaknuti od obale u dubinu.

U užem obalnom pojasu postoji mogu�nost gradnje i postavljanje gra�evina, ure�aja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Užim obalnim pojasom smatrat �e se

SLUŽBENO GLASILO


pojas širine koja osigurava realizaciju svih vrsta gore navedenih zahvata, ali ne manje od 50 metara od planirane obalne linije.

Unutar gra�evinskih podru�ja gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i prate�e infrastrukturne gra�evine.

�lanak 22. Podru�ja užeg obalnog pojasa iz �lanka

21. ovih odredbi prostiru se uz morsku obalu i izme�u definiranih gra�evinskih podru�ja, u dubini ne ve�oj od 100m od odre�ene linije morske obale. Unutar tih podru�ja postoji mogu�nost ure�ivanja površina u funkciji turisti�ke rekreacije, te gra�enja infrastrukturnih gra�evina.

Pod ure�ivanjem površina iz stavka 1. ovog �lanka smatra se gra�enje, ure�ivanje i postavljanje pješa�kih putova i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak, nadstrešnica, kupališta i kabina, manjih igrališta, informativnih plo�a i putokaza, te i drugih sli�nih zahvata u prostoru, kao i gra�evina, ure�aja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru.

Pod infrastrukturnim gra�evinama iz stavka 1. ovog �lanka podrazumijevaju se spremnici, pumpne stanice, trafostanice i sl.

Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati zna�ajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isklju�uje mogu�nost iskr�enja autohtonih i homogenih šumskih površina u svrhu njihove izgradnje.

�lanak 23.

U gra�evinskom podru�ju gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke na sjevernoj obali Plominskog zaljeva gradit �e se gra�evine i infrastruktura potrebna za funkcioniranje luke nauti�kog turizma - suhe marine. U ovom podru�ju mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, lukobrani, postavljati naprave i ure�aji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi sli�ni radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti s odgovaraju�im propisom o kategorizaciji luka nauti�kog turizma. SPORT I REKREACIJA

�lanak 24.

Planirana podru�ja sportsko-rekreacijske namjene ovim se Planom raš�lanjuju na: - golf igralište, - letjelište, - streljana.

U podru�ju golf igrališta i streljane mogu�i su zahvati planiranja zemljanih masa i sli�nih radova potrebnih za privo�enje namjeni.

U podru�ju letjelišta mogu�i su zahvati ure�enja travnate, drenirane poletno-sletne staze za “zmajeve” (i na motorni pogon), balone, paraglajdere i sli�ne letjelice.

�lanak 25.

U planiranim podru�jima iz �lanka 24. ure�ivat �e se zemljište uz mogu�nost gra�evnih zahvata, ali ne i izgradnje gra�evina visokogradnje. U ovim podru�jima može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i prate�e infrastrukturne gra�evine, kao i postavljati potrebne montažne prenosive gra�evine i naprave, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti smještaja. POLJOPRIVREDA

�lanak 26.

Polaze�i od �injenice da zna�ajan dio podru�ja Op�ine Kršan zauzima poljoprivredno zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje izuzetan zna�aj u gospodarskom razvitku op�ine, podru�ja koja su ovim Planom posebno namijenjena poljoprivrednim djelatnostima ne�e se smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slu�ajevima predvi�enim ovim odredbama.

Planom je izvršena podjela poljoprivrednih podru�ja, koja treba u potpunosti zaštititi od nepoljodjelske namjene i neracionalnog iskorištavanja, na: - osobito vrijedna obradiva tla, - vrijedna obradiva tla, - ostala obradiva tla.

�lanak 27.

Podru�ja osobito vrijednih obradivih tala, vrijednih obradivih tala, te ostalih obradivih tala namijenjena su obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, s mogu�noš�u izgradnje na njima staja, sjenika, spremišta i sli�nih gra�evina, te postavljanja staklenika i plastenika, kao i prate�ih ure�aja, naprava i sli�no, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Na ovim podru�jima mogu se graditi i sve potrebne prometne gra�evine i gra�evine infrastrukture. ŠUME

�lanak 28.

Podru�ja koja su ovim Planom predvi�ena kao šume mogu se koristiti isklju�ivo na na�in odre�en važe�im Zakonom o šumama.

SLUŽBENO GLASILO


U planiranom šumskom podru�ju ne mogu se graditi gra�evine, osim onih koje su dozvoljene važe�im Zakonom o šumama.

�lanak 29.

Na podru�ju Op�ine Kršan šumska podru�ja Planom se dijele na: - šume gospodarske namjene, - zaštitne šume.

Podru�ja šuma gospodarske namjene namijenjena su proizvodnji drva i drugih šumskih proizvoda, u kojima se mogu graditi gra�evine potrebne za gospodarenje šumom, te sve potrebne prometne gra�evine (pješa�ke staze, interventni putovi, ži�are i sl.) i gra�evine infrastrukture, u skladu s uvjetima iz ovog Plana.

Podru�ja zaštitnih šuma �ija je funkcija zaštita zemljišta, voda, erozionih zona, naselja i sli�no, namijenjena su uzgoju šuma. U njima nije mogu�a nikakva gradnja osim gra�evina infrastrukture, u skladu s uvjetima iz ovog Plana.

�lanak 30.

Planom su predvi�ena podru�ja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta.

Podru�ja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta namijenjena su obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, odnosno uzgoju šume i proizvodnji drva i drugih šumskih proizvoda, u skladu s katastarskom kulturom na pojedinoj katastarskoj �estici.

Namjena katastarskih �estica �ije katastarske kulture odgovaraju poljoprivrednom zemljištu istovjetna je namjeni planiranih podru�ja osobito vrijednih obradivih tala, obradivih tala i ostalih obradivih tala.

Namjena katastarskih �estica sa šumom kao katastarskom kulturom istovjetna je namjeni planiranih podru�ja šuma gospodarske namjene.

U podru�jima ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i prate�e infrastrukturne gra�evine.

�lanak 31.

Na podru�ju šuma gospodarske namjene ili na podru�ju ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskih zemljišta, može se na cijelom podru�ju Op�ine Kršan izgraditi sveukupno 1 planinarska ku�a ili sli�na gra�evina namijenjena rekreaciji gra�ana.

Gra�evina iz stavka 1. ovog �lanka mora biti izgra�ena na nadmorskoj visini iznad 500m, mora imati vlastiti tretman pro�iš�avanja otpadnih

voda do važe�im propisima utvr�enih prihvatljivih vrijednosti s ispustom izvan I, II. i III. zone vodozaštitnog podru�ja, a može imati vlastitu vodoopskrbu i izvor energije.

�lanak 32.

Na cjelokupnom podru�ju Op�ine Kršan

mogu se poduzimati mjere smanjivanja štetnog djelovanja vode i vjetra (erozije) gradnjom gra�evina i realizacijom drugih potrebnih zahvata. Pri tome �e se uvažavati odgovaraju�i standardi i propisi, kao i pravila tehni�ke struke. MORE

�lanak 33.

Planom je odre�ena namjena morskog akvatorija. More se prema namjeni razgrani�ava na zone pomorskog prometa s plovnim putovima, te zone sportsko rekreacijske namjene. POMORSKI PROMET

�lanak 34.

Morske zone pomorskog prometa su: - lu�ki bazen Plomin u Plominskom zaljevu

(djelomi�no u Gradu Labinu), - luka Brestova u uvali Brestova, - preostala površina morskog akvatorija udaljena

od morske obale 300m i više. Morski putovi su me�unarodni i unutarnji, a

definirani su koridorima u skladu s važe�im propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putovi su u grafi�kom dijelu Plana prikazani shematski.

�lanak 35.

U morskom akvatoriju mogu�a je gradnja i postavljanje gra�evina, ure�aja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe.

�lanak 36.

U skladu s važe�im propisima o morskim lukama u morskoj zoni lu�kog bazena Plomin akvatorij se može namijeniti: - morskoj luci za javni promet osobitog

me�unarodnog gospodarskog zna�aja, - morskoj luci za javni promet županijskog

zna�aja,

SLUŽBENO GLASILO


- morskoj luci posebne namjene državnog zna�aja, u kojoj �e se obavljati industrijske djelatnosti - industrijska luka (u Gradu Labinu),

- morskoj luci posebne namjene županijskog zna�aja, u kojoj �e se obavljati djelatnosti nauti�kog turizma - suha marina,

- morskoj luci posebne namjene županijskog zna�aja, za privez sportskih i rekreativnih plovila gra�ana - sportska luka,

�lanak 37.

U lu�kom bazenu Plomin mogu se graditi potrebne gra�evine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i sli�ni gra�evni elementi), postavljati naprave i ure�aji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi sli�ni radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu gra�evina.

U njemu se može organizirati pomorski grani�ni prijelaz sa svim potrebnim gra�evinama i opremom, u skladu s posebnim propisima koji reguliraju tu problematiku.

Ova morska zona namijenjena je i prometu plovila prema posebnim važe�im propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.

U akvatoriju lu�kog bazena Plomin mora se omogu�iti promet trajekata, a na pripadaju�em kopnenom dijelu osigurati zemljište za izgradnju trajektnog privezišta za prihvat trajekata koji povezuju otok Cres ili Lošinj s istarskim kopnom.

�lanak 38.

U skladu s važe�im propisima o morskim lukama posebne namjene u morskoj zoni luke Brestova akvatorij se može namijeniti: - morskoj luci posebne namjene županijskog zna�aja, u kojoj �e se obavljati djelatnosti nauti�kog turizma – marina ili privezište, - morskoj luci posebne namjene županijskog zna�aja, za privez sportskih i rekreativnih plovila gra�ana – sportska luka.

�lanak 39.

U akvatoriju luke Brestova, koji zauzima

�itavu uvalu Brestova (njenu sjevernu i južnu obalu), mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, molovi i lukobrani, postavljati naprave i ure�aji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi sli�ni radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti s odgovaraju�im propisom o kategorizaciji luka nauti�kog turizma.

Ova morska zona namijenjena je i prometu plovila prema posebnim važe�im propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.

�lanak 40.

Planom se propisuju najve�i dozvoljeni kapaciteti morskih luka posebne namjene - luka nauti�kog turizma na podru�ju Op�ine Kršan: Broj vezova

u moru Broj vezova na kopnu

Suha marina Plomin 100 600 Marina Brestova 200 100 Ukupno 300 700 SPORT I REKREACIJA

�lanak 41.

Morske zone sporta i rekreacije protežu se u pojasu od 300m uz preostalu morsku obalu.

Širina morskog pojasa maritimne rekreacije odre�uje se temeljem posebnog odgovaraju�eg propisa i postupka. Shodno tome u ovom pojasu isklju�uje se mogu�nost prometa odre�enih kategorija plovila.

Morske zone sporta i rekreacije dodatno se mogu razgrani�avati na zone maritimne rekreacije i zone sporta.

�lanak 42.

Morske zone maritimne rekreacije namijenjene su ure�enju plaža, prema važe�im propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. U morskim zonama maritimne rekreacije uz gra�evinska podru�ja turizma Brestova i Fratrija i stanovanja Jurasi, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sun�ališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi sli�ni radovi.

�lanak 43.

U morskim zonama sporta, koje se mogu osnivati isklju�ivo uz gra�evinska podru�ja turizma Brestova i Fratrija i stanovanja Jurasi, za potrebe sportskih luka za privez manjih rekreacijskih plovila u moru se mogu graditi potporni zidovi, obale i obalni zidovi, postavljati naprave i ure�aji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi sli�ni radovi.

SLUŽBENO GLASILO


Ove morske zone namijenjene su i prometu plovila, prema posebnim važe�im propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa. VODNE POVRŠINE

�lanak 44.

Podru�ja koja su u grafi�kom dijelu Plana ozna�ena kao vodne površine, ali i drugi potoci, bujice, kanali i ostale stvarne vodne površine kojima u grafi�kom dijelu Plana nije posebno odre�ena namjena, prvenstveno su namijenjene odvodnji oborinskih voda s podru�ja Op�ine Kršan, kao dio sustava odvodnje šireg podru�ja.

�lanak 45.

Vodna površina akumulacijskog jezera Letaj, zajedno sa svim potrebnim gra�evinama i ure�ajima, namijenjena je reguliranju koli�ine oborinskih voda koje dotje�u u �epi�ko polje rijekom Boljun�icom. Pored ove namjene na jezeru Letaj mogu se razvijati i druge namjene, u skladu s odgovaraju�im važe�im propisima, pod uvjetom da ne ugrožavaju osnovnu namjenu.

Površina retencije vodotoka Posert (Raša) kod Grobnika (Op�ina Pi�an), zajedno sa svim potrebnim gra�evinama i ure�ajima, namijenjena je reguliranju koli�ina oborinskih voda koje protje�u u rijeku Rašu.

Vodna površina �epi�kog jezera namijenjena je obavljanju sportskih i rekreacijskih aktivnosti, ali (kao dio sustava) i spre�avanju zamuljivanja Plominskog zaljeva, te navodnjavanju �epi�kog polja i golf igrališta. Gradnja �epi�kog jezera iziskivat �e temeljitu rekonstrukciju odvodnje vanjskih i unutarnjih voda �epi�kog jezera.

Podzemni kanal Boljun�ice namijenjen je odvodnji oborinskih voda sa �epi�kog polja, kao dio sustava odvodnje šireg podru�ja. Sjeverno okno podzemnog kanala može se rekonstruirati radi realizacije vodne površine �epi�kog jezera, a u smislu kontrole protoke iz jezera u podzemni kanal.

�lanak 46.

Podru�ja koja su u grafi�kom dijelu Plana ozna�ena kao vodne površine, ali i ostale stvarne vodne površine i bujice koje u grafi�kom dijelu Plana nisu ozna�ene, mogu se ure�ivati izgradnjom obalnog zida ili nasipa, te postavljanjem ure�aja i naprava za regulaciju protoka, uz uvažavanje zaštitnog pojasa širine najmanje 5m od vrha obalnog nasipa ili zida, koji �e služiti za nesmetan prolaz, održavanje i intervencije u vodnoj površini.

�lanak 47.

Donji tok rijeke Boljun�ice (nizvodno od podzemnog kanala) može se koristiti za privez plovila domicilnog stanovništva, kapaciteta koji �e se definirati prostornim planom užeg podru�ja, ali ne�e premašivati 200 vezova. Stoga se obale u tom dijelu vodotoka mogu opremati sredstvima i ozna�avati oznakama potrebnim za sigurno odvijanje plovidbe.

�lanak 48.

Svi vodotoci se mogu premoš�ivati prometnicama i infrastrukturom. Sve takve aktivnosti obavljati uz suradnju s Hrvatskim vodama. Svi zahvati u vodnim površinama moraju se obavljati na na�in da se ne smanjuje proto�nost vodotoka. GROBLJA

�lanak 49.

Podru�ja groblja, u grafi�kom dijelu Plana ozna�ena simbolom, namijenjena su ukopu umrlih osoba, uz provo�enje postupka odre�enih važe�im propisima i obi�ajima.

Sva Planom odre�ena groblja definirana su ve� postoje�im grobljima, koja se prema potrebi mogu proširivati na susjedno zemljište.

Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi gra�evine visokogradnje, u skladu s obavezama iz važe�eg Zakona o grobljima, kao i posebnog odgovaraju�eg propisa Op�ine Kršan. OSTALO

�lanak 50.

Dijelovi luka koji se, prema ovim odredbama, smatraju gra�evinama infrastrukture (lukobrani, molovi, pristaništa i sli�no), a koji se grade unutar pomorskog dobra, mogu se graditi i u prostoru postoje�eg akvatorija. Naprijed navedeno može se izvoditi nasipavanjem ili optimalnom kombinacijom nasipavanja i dubljenja dna.

Lokacijska dozvola za zahvate u prostoru kojima se mijenja obalna crta može se izdati tek po izra�enom elaboratu kojim �e se, primjenom geoloških, maritimnih i drugih potrebnih ispitivanja, potvrditi racionalnost izgradnje, ukoliko važe�im propisima nije druga�ije odre�eno.

SLUŽBENO GLASILO


�lanak 51.

Sve javne prometne površine u nadležnosti Op�ine Kršan, kao i ostale, mogu se koristiti za postavljanje montažno-demontažnih prenosivih gra�evina i naprava, u skladu s posebnim odgovaraju�im propisom Op�ine Kršan. 2. UVJETI ZA URE�ENJE PROSTORA

�lanak 52.

Ure�ivanje prostora, bilo izgradnjom gra�evina ili ure�enjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati u skladu s postavkama koje proizlaze iz ovog Plana.

�lanak 53.

Ukoliko drugim propisima nije propisano druga�ije osnovni elementi uvjeta gradnje su: - oblik i veli�ina gra�evne �estice, odnosno

obuhvat zahvata u prostoru, - namjena gra�evine, - gradivi dio gra�evne �estice (veli�ina i

površina gra�evine), - oblikovanje gra�evine, - ure�enje gra�evne �estice, - na�in i uvjeti priklju�enja gra�evne �estice,

odnosno gra�evine na javnu prometnu površinu i infrastrukturu,

- na�in spre�avanja nepovoljnog utjecaja na okoliš,

- drugi elementi važni za zahvat u prostoru. 2.1. GRA�EVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ISTARSKU ŽUPANIJU

�lanak 54.

Temeljem važe�e Uredbe o odre�ivanju gra�evina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00) na podru�ju Op�ine Kršan mogu se identificirati postoje�i i budu�i zahvati u prostoru od važnosti za Državu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo prostornog ure�enja, graditeljstva i stanovanja, odnosno zahvati u prostoru za koje je u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno pribaviti suglasnost istog ministarstva.

Plan omogu�ava realizaciju prometnih, energetskih, vodnih i vodoopskrbnih gra�evina, kao i sportskih, ugostiteljskih i turisti�kih, te eventualnih gra�evina na zašti�enom podru�ju. U

nastavku su dati kriteriji za zahvate od zna�aja za Državu, s konkretnim zahvatima omogu�enim ovim Planom: PROMETNE GRA�EVINE a) Cestovne gra�evine s pripadaju�im objektima i

ure�ajima - državne ceste b) Željezni�ke gra�evine s pripadaju�im

gra�evinama, postrojenjima i ure�ajima - željezni�ka pruga II reda (Lupoglav - Štalije) c) Pomorske gra�evine - morska luka osobitog (me�unarodnog)

gospodarskog interesa (luka Plomin) - morska luka županijskog zna�aja (luka

Plomin) - luke nauti�kog turizma (suha marina Plomin) - sportske luke ENERGETSKE GRA�EVINE d) Elektroenergetske gra�evine - termoelektrana Plomin s ukupnim najve�im

dozvoljenim kapacitetom 350MW - dalekovodi, transformatorska i rasklopna

postrojenja napona 400kV, 220kV i 110kV e) Gra�evine za transport plina s pripadaju�im

objektima, odnosno ure�ajima i postrojenjima - me�unarodni plinovod (sjeverni Jadran - Pula -

Labin - Kršan - Viškovo) - magistralni plinovod (Umag - Kršan) f) Zahvati eksploatacije mineralnih sirovina - eksploatacijsko polje kamenoloma Šušnjevica VODNE GRA�EVINE g) Zaštitne i regulacijske gra�evine - retencija i akumulacija za obranu od poplava i

višenamjenska akumulacija s prostorom za prihva�anje poplavnog vala zapremine 1x106m3 i više (akumulacija Letaj, retencija Grobnik)

h) Gra�evine za korištenje voda - sustav za zahvat i dovod vode za

navodnjavanje površine 500ha i više (�epi�ko polje)

- ribnjak površine 5ha do 500ha (�epi�ko jezero)

i) SPORTSKE GRA�EVINE - igralište za golf s prate�im sadržajima, ali bez

gra�evina visokogradnje (Kožljak)

SLUŽBENO GLASILO


- sportski i rekreacijski centar površine 5ha i više (letjelište Kostr�ani)

j) UGOSTITELJSKE I TURISTI�KE

GRA�EVINE - ugostiteljsko-turisti�ke cjeline površine 5ha i

više (Brestova, Fratrija) k) GRA�EVINE NA ZAŠTI�ENOM PODRU�JU - gra�evina u parku prirode za koju se izdaje

gra�evna dozvola prema posebnom zakonu (eventualno planinarska ku�a) Osim Uredbom iz stavka 1. ovog �lanka, ovim

se Planom ne planiraju drugi zahvati u prostoru koji bi bili državnog zna�aja.

Republika Hrvatska može posebnim propisom odrediti druge za nju važne gra�evine.

�lanak 55.

Temeljem Prostornog plana Istarske županije na podru�ju Op�ine Kršan mogu se identificirati postoje�i i budu�i zahvati u prostoru od važnosti za Istarsku županiju. U nastavku su dati kriteriji za zahvate od zna�aja za Istarsku županiju, s konkretnim zahvatima omogu�enim ovim Planom: PROMETNE GRA�EVINE a) Cestovne gra�evine s pripadaju�im objektima i

ure�ajima - županijske ceste ENERGETSKE GRA�EVINE b) Elektroenergetske gra�evine - transformacijske stanice napona 110/20kV

(Plomin) - distribucijski dalekovod 2x110kV (TE Plomin

- Šijana) - distribucijski dalekovod 2x110kV (TE Plomin

- Pazin) - distribucijski dalekovod (TE Plomin - Buzet) c) Gra�evine plinoopskrbe s pripadaju�im

objektima, ure�ajima i instalacijama - magistralni plinovod (Umag - Kršan) d) GRA�EVINE ZA VODOOPSKRBU - podsustav Vodovoda Labin e) SPORTSKE GRA�EVINE - sportski i rekreacijski centar površine 2ha i

više (sportsko letjelište Kostr�ani, golf igralište Kožljak)

Osim Planom iz stavka 1. ovog �lanka, ovim se Planom ne planiraju drugi zahvati u prostoru koji bi bili od zna�aja za Istarsku županiju.

Istarska županija može Prostornim planom Istarske županije ili posebnim propisom ili odlukom odrediti druge za nju važne gra�evine.

�lanak 56.

Uvjeti gradnje za gra�evine iz �lanka 54. i 55. ovih odredbi odre�uju se lokacijskom dozvolom na temelju odredbi ovog Plana odnosno prostornog plana užeg podru�ja, uvažavaju�i tehni�ko tehnološke zahtjeve te posebne standarde i propise odgovaraju�e za pojedini zahvat u prostoru, a mogu biti i druga�iji od onih odre�enih ovim odredbama za istovjetne gra�evine koje nisu od važnosti za državu. 2.2. GRA�EVINSKA PODRU�JA NASELJA OP�E ODREDBE

�lanak 57.

Naselja se na podru�ju Op�ine Kršan, u skladu s postavkama ovog Plana i potrebama njihovog razvoja, mogu izgra�ivati samo u gra�evinskom podru�ju naselja koje je ovim Planom prikazano dvojako - kao neizgra�eni i izgra�eni dio. Istovjetni na�in ure�ivanja prostora primjenjivat �e se kako za neizgra�eni dio gra�evinskog podru�ja, tako i za izgra�eni dio.

Veli�ina gra�evinskog podru�ja za naselje ili dijelove naselja odre�uje se ovisno o planiranom broju stanovnika, planiranim centralnim funkcijama u naselju i drugim namjenama prostora.

Ovim Planom odre�ena su gra�evinska podru�ja naselja i dijelova naselja, �ije su detaljne granice utvr�ene na kopiji katastarskog plana.

�lanak 58.

Pod gradivim dijelom gra�evne �estice, prema ovim odredbama, smatra se dio gra�evne �estice u kojega se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na gra�evnoj �estici i to osnovne gra�evine i pomo�nih gra�evina.

U gradivi dio gra�evne �estice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja ure�enje oku�nice (gra�evne �estice), kao što su nenatkrivene terase, igrališta, bazeni, cisterne i septi�ke jame, svi najviše 1m iznad kona�no zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz gra�evinu, dijelovi gra�evine kao što su vijenci, oluci, erte i sli�ni elementi, te i drugi zahvati omogu�eni ovim odredbama.

SLUŽBENO GLASILO


�lanak 59.

Pod izgra�enoš�u gra�evne �estice podrazumijeva se ortogonalna projekcija svih izgradnji na gra�evnoj �estici i to osnovne gra�evine, garaže i drugih pomo�nih gra�evina vidljivih na zemljištu, koji ne predstavljaju ure�enje okoliša (cisterna, septi�ka jama iznad nivoa kona�no zaravnatog terena, bazeni i drugo).

Terase na nivou terena koje su u konstruktivnom smislu sastavni dio gra�evine, koje podrazumijevaju izgradnju podzida, smatraju se dijelom gra�evine, te moraju biti u cijelosti smještene unutar gradivog dijela gra�evne �estice i ura�unavaju se u izgra�enost gra�evne �estice.

�lanak 60.

Gra�evinom se, prema ovim odredbama, smatra i više gra�evina na istoj gra�evnoj �estici, ukoliko važe�im propisima nije druga�ije odre�eno.

Stambenom gra�evinom, prema ovim odredbama, smatra se gra�evina koja je u cjelini ili ve�im dijelom namijenjena stanovanju.

Gra�evinom gospodarske namjene, prema ovim odredbama, smatra se gra�evina koja je u cjelini ili ve�im dijelom namijenjena obavljanju djelatnosti gospodarske namjene. Pomo�nom gra�evinom, prema ovim odredbama, smatra se gra�evina za smještaj vozila - garaža, spremište, drvarnica i sli�na gra�evina koja ne predstavlja ure�enje oku�nice, a koja se, kao samostalna, gradi na gra�evnoj �estici namijenjenoj gradnji osnovne gra�evine neke druge namjene. Pomo�nom gra�evinom smatra se i cisterna, spremnik, septi�ka jama i sli�na gra�evina, ukoliko njena visina na najnižoj to�ki kona�no zaravnatog terena uz gra�evinu premašuje 1m. Pomo�nom gra�evinom smatra se i poljoprivredna gra�evina iz stavka 5. ovog �lanka kada se gradi na gra�evnoj �estici namijenjenoj gradnji stambene osnovne gra�evine.

Poljoprivrednom gra�evinom, prema ovim odredbama, smatra se gra�evina za sto�arsku, peradarsku i sli�nu proizvodnju, skladište repromaterijala i proizvoda, spremište za poljoprivredne strojeve i alat, p�elinjaci, staklenici, plastenici i sli�no, kada se gradi na vlastitoj gra�evnoj �estici.

�lanak 61.

Regulacijskim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra granica gra�evne �estice prema dodirnoj prometnoj površini. Gra�evna �estica može imati 1 ili više regulacijskih pravaca.

Gra�evnim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra zamišljeni pravac kojim se

odre�uje položaj gra�evine na gra�evnoj �estici na na�in da se na njega naslanjaju najmanje 2 najistaknutije to�ke pro�elja.

�lanak 62.

Postoje�om gra�evinom, prema ovim odredbama, smatra se gra�evina koja postoji u prostoru u cjelini ili djelomi�no, izgra�ena na temelju i u skladu s gra�evnom dozvolom, ili je legalizirana po osnovi drugih zakonskih propisa.

�lanak 63.

Gradnjom se, prema ovim odredbama a u smislu omogu�avanja zahvata, smatra održavanje, rekonstrukcija, gradnja i uklanjanje gra�evine, definirani odredbama Zakona o gradnji (NN 52/99 i 75/99).

�lanak 64.

Interpolacijom se, prema ovim odredbama, smatra gradnja: a) gra�evine visokogradnje koja je dvjema ili trima stranama vezana uz susjedne postoje�e i planirane gra�evine visokogradnje - ugra�ena gra�evina, b) gra�evine visokogradnje koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postoje�e i planirane gra�evine visokogradnje - poluugra�ena gra�evina.

�lanak 65.

Rekonstrukcijom postoje�ih gra�evina, prema ovim odredbama, smatra se sanacija, adaptacija, izmjena tehnološkog procesa i opreme, promjena namjene, nadogradnja i dogradnja. Rekonstrukcijom se smatra: - dogradnja i nadogradnja stambenog prostora na

postoje�im gra�evinama stambene namjene, - dogradnja i nadogradnja prostora gospodarske

namjene na postoje�im gra�evinama i sklopovima gospodarske namjene u gra�evinskim podru�jima naselja,

- dogradnja i nadogradnja manjih postoje�ih pomo�nih gra�evina (staja, spremište, sanitarije, garaža, drvarnica, kotlovnica, septi�ka jama, cisterna i sklonište),

- dogradnja i nadogradnja postoje�ih gra�evina izgra�enih izvan granica gra�evinskih podru�ja,

- adaptacija postoje�eg stambenog, podrumskog ili tavanskog prostora u okviru postoje�ih gabarita,

- promjena namjene postoje�eg gospodarskog, stambenog i pomo�nog prostora ili gra�evine (ili dijela gra�evine) u gospodarski, stambeni i pomo�ni prostor ili gra�evinu (ili dio

SLUŽBENO GLASILO


gra�evine), u okviru postoje�ih gabarita i u gra�evinskim podru�jima naselja,

- modernizacija i proširenje mreže postoje�ih gra�evina, ure�aja i vodova infrastrukture.

�lanak 66.

Gra�evine koje se grade kao dvojne ili u

nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati �itavo krovište.

�lanak 67.

Odredbe �lanka 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65. i 66. primjenjuju se i kod izrade odnosno provo�enja drugih prostornih planova i odluka, ukoliko je u istima odre�ena druga�ija primjena, a ukoliko zakonom ili drugim propisima nije odre�eno druga�ije. OBLIK I VELI�INA GRA�EVNE �ESTICE

�lanak 68.

Oblik i veli�ina gra�evne �estice odre�uju se imaju�i u vidu namjenu i vrstu gra�evina �ija se gradnja na toj �estici planira, javnu prometnu površinu s koje se osigurava pristup na gra�evnu �esticu, susjedne gra�evne �estice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete gra�enja i druge elemente od zna�aja za odre�ivanje oblika gra�evne �estice. Oblik i veli�ina gra�evne �estice odre�uju se sukladno svim odgovaraju�im važe�im propisima.

�lanak 69.

Veli�ina gra�evne �estice, odre�ena u skladu s �lankom 68. ovih odredbi, mora zadovoljavati sljede�e uvjete:

- kod gra�evina stambene namjene -

jednoobiteljskih gra�evina, obiteljskih ku�a i višeobiteljskih gra�evina:

- slobodnostoje�e gra�evine - najmanje 300m2

- najviše 3000m2 - poluugra�ene gra�evine - najmanje 200m2

- najviše 2000m2 - ugra�ene gra�evine - najmanje 120m2

- najviše 1000m2 - kod gra�evina stambene namjene -

višestambenih gra�evina:

- slobodnostoje�e gra�evine - najmanje 900m2

- najviše 10000m2 - poluugra�ene gra�evine - najmanje 600m2

- najviše 6000m2 - ugra�ene gra�evine - najmanje 300m2

- najviše 3000m2 - kod gra�evina javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, visokoškolske, kulturne, vjerske i sli�ne gra�evine):

- slobodnostoje�e i poluugra�ene gra�evine

- najmanje 900m2 - najviše 30000m2

- ugra�ene gra�evine - najmanje 600m2 - najviše 3000m2

- kod gra�evina gospodarske namjene - poslovne (uslužne, trgova�ke, komunalno-servisne, te zanatske i sli�ne gra�evine, osim hotela, motela i sli�nih gra�evina):




- kod gra�evina gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke (hoteli, moteli i sli�ne gra�evine):




- kod gra�evina poljoprivredne namjene (poljoprivrednih kompleksa):


- kod pojedina�nih garaža na zasebnim gra�evnim �esticama, za smještaj najviše 2 osobna vozila koje se grade na zasebnim gra�evnim �esticama:


NAMJENA GRA�EVINE

�lanak 70.

U gra�evinskim podru�jima naselja mogu se graditi gra�evine stambene namjene, te graditi i gra�evine javne i društvene, odnosno gospodarske namjene na vlastitoj gra�evnoj �estici.

U gra�evinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije gospodarske namjene, u manjem dijelu ukupne površine gra�evine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i

SLUŽBENO GLASILO


poslovnih) jedinica. Ove prostorije ne mogu se graditi u jednoobiteljskim gra�evinama i obiteljskim ku�ama.

U gra�evinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske i kulturne), pod uvjetima iz �lanka 71. ovih odredbi.

U gra�evinama javne i društvene, odnosno gospodarske namjene mogu se graditi i prostorije stambene namjene u manjem dijelu ukupne površine gra�evine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica.

�lanak 71.

U okviru gospodarske namjene obavljat �e se

uslužne, trgova�ke, ugostiteljsko turisti�ke i sli�ne djelatnosti koje svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja u okoliš za stambene zone, sukladno važe�im propisima (zrak, buka, otpad, otpadne vode), te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj gra�evnoj �estici ostvaruju mogu�nost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata.

U naseljima za koje nije donesen prostorni plan užeg podru�ja, što zna�i da u njima nije izvršena podjela prostora po pojedinim namjenama, gospodarske djelatnosti koje se u tim naseljima ne smiju obavljati su sljede�e: - industrijske i obrtni�ke - proizvodnja ili

pakiranje kemijskih sredstava za posebnu ili op�u uporabu, kemijska obrada metala ili nemetala, proizvodnja gra�evinskih materijala ili ugradbenih elemenata, proizvodnja mesa i suhomesnatih proizvoda, proizvodnja i prerada sirove kože, gume, plasti�nih masa, tekstila, prediva, papira, stakla, proizvodnja ili pakiranje energenata ili sredstava za održavanje strojeva i vozila, te proizvodnja, skladištenje ili pakiranje toksi�nih materijala,

- ugostiteljske i turisti�ke - turisti�ka naselja, kampovi, diskoteke i zabavni parkovi, Uvjetno, temeljem izvršene procjene utjecaja

na okoliš skra�enog obima, u izdvojenim ili rubnim dijelovima naselja mogu se obavljati slijede�e obrtni�ke i uslužne djelatnosti: automehani�arske, autolimarske, stolarske i bravarske, vinarsko-podrumarske, proizvodnje ulja, proizvodnje mlijeka i mlje�nih proizvoda te obrade i konfekcioniranja poljoprivrednih proizvoda.

�lanak 72.

Pod gra�evinama i prostorijama stambene namjene, prema ovim odredbama, smatraju se stambene gra�evine i prostorije koje su namijenjene stalnom ili povremenom stanovanju, te sadrže

prostorne elemente stana definirane posebnim propisima.

Gra�evine stambene namjene ve�im su dijelom svoje površine i ve�im dijelom funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica namijenjene stanovanju.

�lanak 73.

Prema na�inu gradnje gra�evine stambene namjene, za koje �e se lokacijske dozvole izdavati neposredno temeljem ovog Plana, mogu biti obiteljske ku�e, višeobiteljske, te višestambene.

Pod OBITELJSKOM KU�OM, prema ovim odredbama i posebnom propisu, smatra se gra�evina s 2 stambene jedinice.

Pod VIŠEOBITELJSKOM GRA�EVINOM, prema ovim odredbama, smatra se gra�evina s najmanje 3, a najviše 4 funkcionalne (stambene ili poslovne) jedinice.

Pod VIŠESTAMBENOM GRA�EVINOM, prema ovim odredbama, smatra se gra�evina s najmanje 4, a najviše 16 funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica. Višestambenom gra�evinom smatra se gra�evina koja ima zajedni�ko stepenište za pristup funkcionalnim (stambenim ili poslovnim) jedinicama, te najmanje 2 funkcionalne jedinice po etaži.

Iznimno od st. 1. ovog �lanka, u prostornim planovima užih podru�ja mogu se odrediti zone u kojima �e se graditi i jednoobiteljske gra�evine.

Pod JEDNOOBITELJSKOM GRA�EVINOM, prema ovim odredbama, smatra se gra�evina s 1 stambenom jedinicom. GRADIVI DIO GRA�EVNE �ESTICE

�lanak 74.

Gradivi dio gra�evne �estice odre�uje se sljede�im elementima: - gradivi dio gra�evne �estice - gra�evni pravac - izgra�enost gra�evne �estice Gradivi dio gra�evne �estice

�lanak 75. Gradivi dio gra�evne �estice odre�uje se

ovisno o obliku i veli�ini gra�evne �estice, namjeni gra�evine, visini i tipu izgradnje, izgra�enosti susjednih �estica, te gra�evnom pravcu i prirodnim uvjetima.

SLUŽBENO GLASILO


�lanak 76. Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju

slobodnostoje�e gra�evine visokogradnje odre�uje se tako da je gra�evina visokogradnje od granice susjedne gra�evne �estice udaljena najmanje 4m.

Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju slobodnostoje�e gra�evine visokogradnje odre�uje se i na manjoj udaljenosti od granica gra�evne �estice, ukoliko je susjedna gra�evna �estica prema kojoj se udaljenost mjeri javna, parkovna (zazelenjena), odnosno prometna površina. Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju slobodnostoje�e gra�evine može se odrediti tako da je udaljenost od granica gra�evne �estice manja od vrijednosti iz prethodnog stavka, pod uvjetom da se prema toj susjednoj gra�evnoj �estici ne izvode otvori.

Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju interpolirane gra�evine visokogradnje može se odrediti do granica gra�evne �estice ukoliko je ta susjedna gra�evna �estica javna, parkovna (zazelenjena), odnosno prometna površina.

Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju interpolirane gra�evine visokogradnje može se odrediti do granica gra�evne �estice ukoliko se prema toj susjednoj gra�evnoj �estici, namijenjenoj gradnji gra�evine visokogradnje, ne izvode otvori.

�lanak 77.

Izvan gradivog dijela gra�evne �estice mogu se izvoditi gra�evni elementi na višim etažama kao što su vijenci, oluci, strehe krovova i sl., sve u okviru gra�evne �estice.

Iznimno, kod gradnje na regulacijskom pravcu prema javnoj prometnoj površini, izvan gradivog dijela gra�evne �estice mogu se, pored prethodnog, izvoditi i balkoni, loggie i sl. elementi, ali na visini ve�oj od 4,5m od najviše nivelete dijela prometnice uz gra�evnu �esticu.

Pored navedenog, izvan regulacijskog pravca mogu se postavljati naprave za isticanje reklama, tvrtki, elementi zaštite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i sli�ni elementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opreme svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost svih vidova prometa niti ometati prolaz pješaka.

Uz pješa�ke prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do granice kojom se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, odnosno ne ugrožava sigurnost prometa. Gra�evni pravac

�lanak 78.

Gra�evni pravac može se odrediti imaju�i u vidu namjenu i vrstu gra�evina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s javne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te naro�ito gra�evne pravce susjednih postoje�ih ili planiranih gra�evina visokogradnje, nastoje�i pri tome pratiti slijed okolne izgradnje.

Najmanja udaljenost gra�evnog pravca od regulacijskog pravca je 5m, osim kada kod rekonstrukcija i interpolacija gra�evina postoje uvjeti da se, uvažavaju�i gra�evni pravac susjednih postoje�ih gra�evina, odredi manja udaljenost, pa i na samom regulacijskom pravcu. Manja udaljenost gra�evnog pravca od regulacijskog pravca od 5m može se odrediti i detaljnim planovima ure�enja u podru�jima njihovog obuhvata.

�lanak 79.

Uvjetima gradnje može se odrediti jedan ili više gra�evnih pravaca. Više gra�evnih pravaca mogu�e je odrediti za jednu gra�evinu naro�ito: - ukoliko to zahtjeva poseban položaj gra�evine

u odnosu na okolni prostor poput kutne dispozicije gra�evine u uli�nom redu, blokovske izgradnje, interpolacije i sli�no,

- za pojedine dijelove gra�evine s razli�itim visinama izgradnje,

- u slu�aju kada je gra�evina sastavljena od više dijelova i sl. Kod gra�evina niskogradnje gra�evni se pravac

ne treba odrediti. Izgra�enost gra�evne �estice

�lanak 80.

Najmanja izgra�enost gra�evne �estice ovim se odredbama ne propisuje.

�lanak 81.

Najve�a dozvoljena izgra�enost gra�evne �estice utvr�uje se kako slijedi:

- kod gra�evina stambene namjene -

jednoobiteljskih gra�evina: - slobodnostoje�e gra�evine - za gra�evne �estice površine od 300-400m2

- 25% površine gra�evne �estice

- za gra�evne �estice površine od 400-800m2

- zbir 100m2 i 15% površine gra�evne �estice iznad 400m2

SLUŽBENO GLASILO





- 200m2

- poluugra�ene gra�evine - za gra�evne �estice površine od 200-300m2





- 180m2

- ugra�ene gra�evine - za gra�evne �estice površine od 120-200m2





- 180m2

- kod gra�evina stambene namjene - obiteljskih ku�a: - slobodnostoje�e gra�evine - za gra�evne �estice površine od 300-400m2








- za gra�. �estice površ. od 2000-3000m2

- 400m2

















- kod gra�evina stambene namjene - višeobiteljskih gra�evina: - slobodnostoje�e gra�evine - za gra�evne �estice površine od 300-400m2
























SLUŽBENO GLASILO




- kod gra�evina stambene namjene - višestambenih gra�evina: - slobodnostoje�e gra�evine - za gra�evne �estice površine od 900-1200m2






















- kod gra�evina javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, visokoškolske, kulturne, vjerske i sli�ne gra�evine): - slobodnostoje�e i poluugra�ene gra�evine - za gra�evne �estice površine od 900-2000m2












- kod gra�evina gospodarske namjene - poslovne (uslužne, trgova�ke, komunalno-servisne, te zanatske i sli�ne gra�evine i garažne ku�e, osim hotela, motela i sli�nih gra�evina): - slobodnostoje�e i poluugra�ene gra�evine - za gra�evne �estice površine od 600-1200m2
















- kod gra�evina gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke (hoteli, moteli i sli�ne gra�evine): - slobodnostoje�e i poluugra�ene gra�evine - za gra�evne �estice površine od 900-2000m2




SLUŽBENO GLASILO










- kod gra�evina poljoprivredne namjene (poljoprivrednih kompleksa): - za gra�evne �estice površine od 900-2000m2






- kod pojedina�nih garaža na zasebnim gra�evnim �esticama, za smještaj najviše 2 osobnih vozila, koje se grade na zasebnim gra�evnim �esticama: - za gra�evne �estice površine od 20-50m2


Iznimno, kod interpolacija ugra�enih

gra�evina na gra�evnim �esticama površine do 120m2 najve�a izgra�enost može iznositi 100% površine gra�evne �estice, ukoliko takva izgra�enost bitno ne pogoršava uvjete življenja i stanovanja u postoje�im susjednim gra�evinama.

�lanak 82.

Utvr�ena najve�a dozvoljena izgra�enost gra�evne �estice ne može biti ve�a od utvr�enog gradivog dijela gra�evne �estice. Ukoliko je utvr�ena najve�a dozvoljena izgra�enost gra�evne �estice ve�a od utvr�enog gradivog dijela gra�evne �estice, tada je mjerodavan utvr�eni gradivi dio gra�evne �estice. OBLIKOVANJE GRA�EVINE

�lanak 83.

Oblikovanje gra�evine odre�uje se sljede�im elementima:

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje. - visina i broj etaža, - vrsta krova, nagib i vrsta pokrova, Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje

�lanak 84.

Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postoje�e strukture u arhitektonskom i urbanisti�kom smislu, odnosno mora biti uskla�ena s tom strukturom.

�lanak 85.

Kod oblikovanja gra�evina moraju se uvažavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na lokalnom podru�ju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristi�ni za klimu i tradiciju lokalnih naselja.

Gabariti novih gra�evina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadaju�oj gra�evnoj �estici, te prema susjednim postoje�im gra�evinama i prevladavaju�om kvalitetnom organizacijom vanjskih površina.

Fasadni otvori u pravilu su zašti�eni od sunca škurama ili griljama.

�lanak 86.

Kod izgradnje i rekonstrukcije izvan jezgara naselja moraju se uvažavati sljede�i oblikovni elementi, karakteristi�ni za lokalno podru�je: - karakteristi�an izgled naselja u širem prostoru,

karakteristi�ni vanjski gabariti naselja i strukturiranje njegovog ruba, te panoramski izgled naselja koji je plod povijesnog razvitka i mora se uvažavati kako po obliku tako i po boji i teksturi. Intervencije u urbanisti�ku strukturu moraju se prilago�avati i op�em izgledu krovova, ne smiju se mijenjati prevladavaju�i smjerovi sljemena karakteristi�ni za pojedine ulice ili dijelove naselja. Potrebno je uvažavati karakteristi�nu komunikacijsku strukturu i uli�nu razgranatost naselja,

- podru�ja karakteristi�nih veduta na naselje, odnosno pojedine lokacije, ne smiju se izgraditi. Izgradnjom i rekonstrukcijom gra�evina ne smije se istupati iz karakteristi�ne silhuete naselja. Izgradnjom i rekonstrukcijom gra�evina ne smije se smanjiti vedutna ispostavljenost sakralnih i ostalih zna�ajnih gra�evina,

- mora se uvažavati raš�lanjenost naselja na karakteristi�ne morfološke cjeline ili morfološki homogena podru�ja s uspostavljenim morfološkim identitetom i karakteristi�nom urbanisti�kom strukturom.

SLUŽBENO GLASILO


�lanak 87.

U homogenim morfološkim cjelinama potrebno je uvažavati: - karakteristike parcelacije gra�evinskog

zemljišta, - tip i položaj gra�evina na pojedinoj gra�evnoj

�estici, - raspored gra�evina i njihovi me�usobni odnosi, - orijentaciju gra�evina, udaljenost od susjednih

gra�evina, gra�evne pravce, - arhitektonske elemente i kompozicijske

principe oblikovanja pro�elja i raspored vrata i prozora,

- gra�evne materijale i boje arhitektonskih elemenata,

- ure�enje okoliša gra�evina i javnih površina, - lokalne klimatske uvjete, a posebno smjer i

ja�inu dominantnih vjetrova.

�lanak 88. Nove intervencije u jezgrama naselja moraju

biti uskla�ene s urbanisti�kim, povijesnim i oblikovnim karakteristikama naselja. Potrebno je sa�uvati karakteristike �esticacije jezgre naselja koja uvjetuje morfološku strukturu pojedinih homogenih podru�ja i koja je prepoznatljiva kroz strukturiranje gra�evina, uli�nih pro�elja, ogra�ivanje vrtnih �estica i oblikovanje vanjskog ruba podru�ja. Tako�er: - uvažavati karakteristi�nu tipologiju,

orijentaciju i položaj gra�evina na gra�evinskim �esticama, te na taj na�in sa�uvati karakteristi�an uli�ni izgled, kao i rub naselja, odnosno rub pojedine morfološke cjeline,

- izgradnju novih gra�evina logi�no uklju�ivati u postoje�e cjeline. Sa�uvati karakteristike fasadnog ritma i tradicionalno raš�lanjivanje �estica,

- postoje�e pomo�ne gra�evine ukloniti, ukoliko se to temelji na promjeni urbanisti�kog standarda naselja,

- oblik, boju i veli�inu krovova, kao i orijentaciju sljemena, prilagoditi op�em izgledu naselja ili njegovog pojedinog dijela. Krovovi koji oblikuju karakteristi�an rub naselja ne smiju se mijenjati u oblikovnom smislu. U naselju se moraju sa�uvati prvobitne širine ulica, a obrada prometnica mora biti prilago�ena mogu�nostima lokalnih gra�evnih materijala. Lokalni gra�evni materijali i tradicionalne tehnologije uvjetuju izbor oblikovanja ograda, potpornih i ogradnih zidova, te otvorenih površina,

- oblik, detalji i boje pro�elja moraju se prilagoditi karakteristikama tipa gra�evina u pojedinoj morfološkoj cjelini,

- dozvoljene su dogradnje i nadogradnje, kao i izgradnja novih gra�evina, ukoliko se time ne�e narušiti postoje�i karakter i kvaliteta naselja, odnosno ukoliko �e se time poboljšati ili sanirati neodgovaraju�e oblikovanje dijela naselja,

- vanjska stepeništa, strehe i vjetrobrani smiju se graditi samo izuzetno, uz upotrebu prirodnih materijala, te uz primjenu kompozicijskih i oblikovnih principa koji su zastupljeni u pojedinoj morfološkoj cjelini, odnosno kod pojedinog tipa gra�evine.

�lanak 89.

U podru�jima nehomogene izgradnje gradi se pod sljede�im uvjetima: - izgradnjom i rekonstrukcijom gra�evina težiti

ve�oj homogenosti podru�ja, zbog �ega se novi zahvati moraju prilago�avati okolnom kvalitetnom ure�enju i gra�evinama, odnosno povezivati s ve� izgra�enim skupinama gra�evina u morfološki prepoznatljive zaokružene cjeline,

- kada je postoje�a izgradnja nekvalitetna tada novi zahvati moraju težiti uspostavi novog prostornog reda s ve�om iskorištenoš�u zemljišta, boljom prometnom povezanoš�u, kvalitetnijom urbanisti�kom koncepcijom i oblikovanjem gra�evina, tako da se oblikuje nova prepoznatljiva morfološka cjelina s prepoznatljivim identitetom.

Visina i broj etaža

�lanak 90.

Visina gra�evine i broj nadzemnih etaža odre�uju se u odnosu na namjenu i druge specifi�nosti gra�evine, imaju�i u vidu prirodne uvjete i postoje�u i planiranu okolnu izgradnju.

Najviša dozvoljena visina gra�evine, prema ovim odredbama, mjeri se od visinske kote kona�no zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz gra�evinu do kote poda najvišeg tavana. Kod gra�evina koje imaju najvišu etažu s kosim pogledima, maksimalna visina se mjeri od kona�no zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz gra�evinu do kote vrha najvišeg vijenca ili vanjskog presjecišta vertikalne ravnine zida pro�elja i krovne plohe koja pada u smjeru tog zida ukoliko se vijenac ne izvodi.

Ograni�enja iz st. 1. i 2. ovog �lanka ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske

SLUŽBENO GLASILO


instalacije (rashladne tornjeve za ubacivanje i izbacivanje svježeg zraka), te sli�ne gra�evne elemente.

Sve gra�evine visokogradnje mogu imati 1 ili više podzemnih etaža.

�lanak 91.

Najmanji visina i broj etaža gra�evine ovim se odredbama ne propisuju.

�lanak 92.

Podzemnom etažom gra�evine na ravnom terenu, u smislu ovih odredbi, smatra se etaža kojoj je visinska razlika izme�u stropa i najniže to�ke kona�no zaravnatog terena neposredno uz gra�evinu jednaka ili manja od 1,0m.

Podzemnom etažom gra�evine na kosom terenu, u smislu ovih odredbi smatra se etaža kojoj je visinska razlika izme�u stropa i najniže to�ke kona�no zaravnatog terena neposredno uz gra�evinu jednaka ili manja od 2,0m.

Pod kosim terenom u smislu ovih odredbi podrazumijeva se nagib gra�evne �estice od 20% i više.

�lanak 93. Nadzemnom etažom gra�evine na ravnom

terenu, u smislu ovih odredbi, smatra se etaža kojoj je visinska razlika izme�u stropa i najniže to�ke kona�no zaravnatog terena neposredno uz gra�evinu ve�a od 1,0m, a na kosom terenu etaža kojoj je visinska razlika izme�u stropa i najniže to�ke kona�no zaravnatog terena neposredno uz gra�evinu ve�a od 2,0m.

Potkrovnom etažom gra�evine, u smislu ovih odredbi, smatra se etaža koja po svojim tehni�kim karakteristikama može služiti za stalni boravak ljudi. Potkrovna etaža konstruktivno završava kosim krovom (na nadozide se nadovezuje krovna konstrukcija) i koja ima jednu ili više prostorija, pri �emu visina na spoju krovne ravnine i nadozida ne smije biti manja od 1,5m.

Tavanom gra�evine se, u smislu ovih odredbi, smatra potkrovni prostor izme�u najviše me�ukatne konstrukcije i krovnih ravnina, koji svojim gabaritima ne može služiti boravku i radu ljudi u smislu stavka 2. ovog �lanka. Tavan se ne smatra etažom.

Ograni�enja iz st. 2. i 3. ovog �lanka ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladne elemente za ubacivanje i izbacivanje zraka), te sli�ne gra�evne elemente.

�lanak 94.

Najviša dozvoljena visina te najve�i broj nadzemnih etaža gra�evina stambene namjene iznose:

- za jednoobiteljsku gra�evinu - za obiteljsku ku�u - za višeobiteljsku gra�evinu - za višestambenu gra�evinu

7m, 7m, 10m, 13m,

uz najviše 2 nadzemne etaže uz najviše 2 nadzemne etaže uz najviše 3 nadzemne etaže uz najviše 4 nadzemne etaže

Najviša dozvoljena visina te najve�i broj

nadzemnih etaža gra�evina ostalih namjena iznose: - za gra�evine javne i društvene namjene, gospodarske-poslovne namjene, te gospodarske-ugostiteljsko turisti�ke namjene (osim marina) - najviša dozvoljena visina je 12m, uz najviše 3 nadzemne etaže - za gra�evine gospodarske-proizvodne namjene i poljoprivredne namjene (u gra�evinskim podru�jima) - najviša dozvoljena visina je 9m, uz najviše 2 nadzemne etaže - za gra�evine gospodarske namjene-termoelektranu i gospodarske-ugostiteljsko turisti�ke namjene (marina), zatim kod gra�evina i kompleksa golf igrališta, letjelišta, lu�kog bazena Plomin, te luke Brestova - najviša dozvoljena visina odre�uje se prema tehnološkim zahtjevima putem donošenja prostornog plana užeg podru�ja ili izdavanja lokacijske dozvole - za pojedina�ne garaže na zasebnim gra�evnim �esticama, za smještaj najviše 2 osobna vozila - najviša dozvoljena visina je 3m, uz najviše 1 nadzemnu etažu, osim kod denivelacija izme�u prilaznih kolnih prometnica, kada je mogu�a gradnja visine 5m, uz najviše 2 nadzemne etaže i smještaj najviše 4 osobna vozila

Kod navedenih gra�evina iznad

maksimalne dozvoljene visine odre�ene na na�in iz �l. 90. ovih odredbi može se izgraditi krovna konstrukcija visoka najviše 3,2m do najvišeg unutrašnjeg presjecišta krovnih ploha, odnosno krovnih ploha i ravnine zida.

SLUŽBENO GLASILO


�lanak 95.

Pomo�ne gra�evine za smještaj najviše 2 osobnih vozila - garaže, kao i druge pomo�ne gra�evine, koje se grade na gra�evnoj �estici za gradnju neke druge osnovne gra�evine, ali izvan gradivog dijela odre�enog za gradnju te gra�evine, ne mogu imati visinu višu od 3m uz najviše 1 nadzemnu etažu, osim kod denivelacija izme�u prilazne kolne prometnice i kona�no ure�ene gra�evne �estice, kada je mogu�a gradnja visine do 5m uz ukupno 2 etaže.

�lanak 96.

Kod gradnje u uvjetima zaštite kulturnih dobara (u povijesnim jezgrama ili uz pojedina�ne gra�evine), visina i broj etaža gra�evine odre�uju se prostornim planom užeg podru�ja, odnosno lokacijskom dozvolom, te mogu biti i druga�iji od onih odre�enih ovim odredbama. Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova

�lanak 97.

Stambena gra�evina može imati kose krovne plohe s pokrovom kanalicama ili sli�nim materijalom, uz nagib krovnih ploha 18-22° (33-40%), odnosno krovovi mogu biti ravni ili kombinirani - kosi i ravni.

Gra�evina za smještaj najviše 2 osobnih vozila - garaža, koja se gradi na gra�evnoj �estici za gradnju neke druge gra�evine, ali izvan gradivog dijela odre�enog za gradnju te gra�evine, kao i garaže koje se grade na vlastitim gra�evnim �esticama, mogu imati kose krovne plohe, uz nagib krovnih ploha 18-22° (33-40%), odnosno krovovi mogu biti ravni ili kombinirani - kosi i ravni.

Krovovi gra�evina iz st. 1. i 2. ovog �lanka, ukoliko se izvode kao kosi, u pravilu moraju imati pokrov kanalicama ili sli�nim materijalom, uz nagib krovnih ploha 18-22° (33-40%).

Ograni�enja iz st. 1. i 2. ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladne tornjeve za ubacivanje i izbacivanje svježeg zraka), te sli�ne gra�evne elemente.

�lanak 98.

Kod ostalih gra�evina vrsta krova odre�uje se uz uvažavanje specifi�nosti gra�evine i postoje�e okolne izgradnje, pri �emu �e se primjenjivati važe�i propisi za nagibe krovnih ploha ovisno o vrsti pokrova.

�lanak 99.

Osvjetljavanje potkrovnih prostorija mogu�e je ugradnjom krovnih ili mansardnih prozora u krovnoj ili zidnoj ravnini. Sljemena mansardnih prozora u zidnoj ravnini ne smiju biti viša od sljemena krova na kojemu se prozori nalaze.

Na krovu je mogu�a izvedba konstruktivnih zahvata za iskorištavanje vjetra, sunca i sli�nih alternativnih izvora energije, sve u okviru gradivog dijela gra�evne �estice, bez obzira na njihov nagib. URE�ENJE GRA�EVNE �ESTICE

�lanak 100.

Ure�enje gra�evne �estice odre�uje se elementima: - gradnja pomo�nih gra�evina, - gradnja ograda. Gradnja pomo�nih gra�evina

�lanak 101.

Smještaj vozila kod gra�evnih �estica namijenjenih gradnji stambenih gra�evina koje imaju neposredni kolni prilaz s javne prometne površine odre�uje se unutar gra�evne �estice u pomo�nim gra�evinama za smještaj vozila - garažama ili na otvorenom parkiralištu.

�lanak 102.

Pomo�ne gra�evine za smještaj vozila - garaže ili nadstrešnice unutar gra�evne �estice namijenjene izgradnji stambenih gra�evina (jednoobiteljskih gra�evina, obiteljskih ku�a i višeobiteljskih gra�evina) mogu se graditi: - unutar gradivog dijela gra�evne �estice

odre�enog za gradnju osnovne gra�evine, kao sastavni dio osnovne gra�evine ili kao zasebna gra�evina,

- unutar pojasa širine najviše 7m uz granicu gra�evne �estice, ali ne bliže od 5m od regulacijskog pravca i pod uvjetom da se u tom slu�aju uvjetuje gradnja isklju�ivo dvojne garaže, zajedno s garažom na susjednoj gra�evnoj �estici. Na gra�evnoj �estici namijenjenoj gradnji

stambenih gra�evina iz stavka 1. ovog �lanka mogu se graditi najviše 2 garaže, odnosno nadstrešnice, pri �emu njihova zbirna ukupna brutto razvijena površina ne smije premašiti 60m2.

SLUŽBENO GLASILO


Smještaj vozila kod gra�evnih �estica namijenjenih izgradnji višestambenih gra�evina može se odrediti u okviru gra�evne �estice u skupnim garažama koje mogu biti višeetažne ili na parkirališnim prostorima, u skladu s posebnim propisom Op�ine Kršan o prometu u mirovanju, kao i uobi�ajenim pravilima struke. Broj parkirališnih mjesta kod ovih gra�evina odre�uje se na isti na�in.

Kod ostalih gra�evina na�in smještaja vozila odre�uje uz uvažavanje specifi�nosti gra�evine i primjenu posebnog propisa Op�ine Kršan o prometu u mirovanju, kao i uobi�ajenih pravila struke.

Garaže se mogu graditi samo u okviru najve�e dozvoljene izgra�enosti gra�evne �estice.

�lanak 103.

Na gra�evnim �esticama namijenjenim gradnji stambenih gra�evina pomo�ne gra�evine, osim garaža, mogu se graditi unutar gradivog dijela gra�evne �estice za osnovnu gra�evinu, te unutar pojasa uz granicu gra�evne �estice suprotnu regulacijskom pravcu u širini najviše 7m, ali pod uvjetom da se u tom slu�aju uvjetuje gradnja isklju�ivo dvojne pomo�ne gra�evine, zajedno s pomo�nom gra�evinom na susjednoj gra�evnoj �estici.

Uvjeti gradnje pomo�nih gra�evina iz stavka 1. ovog �lanka odre�uju se na na�in odre�en za garaže, pri �emu njihova zbirna ukupna brutto razvijena površina ne može premašiti 60m2.

Pomo�ne gra�evine iz stavka 1. ovog �lanka mogu se graditi samo u okviru najve�e dozvoljene izgra�enosti gra�evne �estice.

�lanak 104.

Cisterne i spremnici za vodu mogu se graditi na gra�evnoj �estici uz uvjet da njihova udaljenost od granica gra�evne �estice ne bude manja od 2m, osim kod rekonstrukcija i interpolacija u povijesnim jezgrama gdje se njihova gradnja može vršiti svuda u okviru gra�evne �estice.

Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za pi�e, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehni�kim i higijenskim uvjetima.

Septi�ke jame mogu se graditi na gra�evnoj �estici uz uvjet da njihova udaljenost od granica gra�evne �estice ne bude manja od 2m, osim kod rekonstrukcija i interpolacija u povijesnim jezgrama gdje se njihova gradnja može vršiti svuda u okviru gra�evne �estice. Septi�ke jame mogu se

graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati bez teško�a.

Septi�ke jame moraju biti vodonepropusne, zatvorene i odgovaraju�eg kapaciteta, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehni�kim i higijenskim uvjetima.

�lanak 105.

Odredbe koje se odnose na gradnju drugih pomo�nih gra�evina na odgovaraju�i se na�in primjenjuju i za gradnju poljoprivrednih gra�evina, osim brutto razvijene površine koja se ograni�ava odnosom brutto razvijenih površina gra�evine osnovne namjene i ostalih zahvata na istoj gra�evnoj �estici.

Udaljenost pomo�nih poljoprivrednih gra�evina s izvorima zaga�enja od susjednih stambenih i poslovnih gra�evina ne može biti manja od 12 metara.

Udaljenost gnojišta i gnojišnih ili septi�kih jama od gra�evina za opskrbu vodom (cisterne, bunari i sli�no) ne smije biti manja od 15 metara. Položaj gnojišta ili septi�kih jama mora biti nizvodno od gra�evina za opskrbu vodom.

Iznimno od odredbi st. 1. i 2. ovog �lanka, u uvjetima interpolacije ili rekonstrukcije, na gra�evnim �esticama gdje zbog oblika ili veli�ine �estice nije mogu�e izgradnju prilagoditi potrebnim uvjetima, udaljenosti mogu biti manje od propisanih, ali ne manje od 1/2 propisane udaljenosti.

�lanak 106. Udaljenost p�elinjaka od me�e susjedne �estice ne smije biti manja od 5m, a udaljenost od stambenih gra�evina ne smije biti manja od 10m. Gradnja ograda

�lanak 107.

Gra�evna �estica može biti ogra�ena, osim ako se, zbog specifi�nosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg podru�ja ne odredi druga�ije.

�lanak 108.

Oko gra�evne �estice, namijenjene izgradnji stambenih gra�evina, osim višestambenih, ograde se mogu graditi kao kamene, betonske, žbukane, zelene živice ili uz kombinaciju niskog

SLUŽBENO GLASILO


punog zida i zelene živice odnosno transparentne metalne ograde.

Visina ogradnog zida može iznositi maksimalno 1,5m. Kod gra�evnih �estica s razlikom u visini terena preko 0,5m ograda može na pojedinim dijelovima terena biti i viša od 1,5m, ali ne smije ni na kojem dijelu terena premašiti visinu od 2,0m. U smislu ovih odredbi, visina nužnog potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida.

Kod interpolacija u povijesnim jezgrama ili uz pojedina�na kulturna dobra lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg podru�ja može se odrediti to�na visina, kao i vrsta i oblik ograde.

Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa.

�lanak 109.

Kod ostalih gra�evina ograde se odre�uju uz uvažavanje specifi�nosti gra�evine i okolne izgradnje, kao i uobi�ajenih pravila struke.

�lanak 110.

Dio gra�evne �estice koji je organiziran kao dvorište na kojem slobodno borave doma�e životinje mora se ograditi ogradom koja onemogu�ava izlaz stoke i peradi. NA�IN I UVJETI PRIKLJU�ENJA GRA�EVNE �ESTICE, ODNOSNO GRA�EVINE NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU I INFRASTRUKTURU

�lanak 111.

Mjesto i na�in priklju�ivanja gra�evine na prometnu i komunalnu infrastrukturu odredit �e nadležno trgova�ko društvo sukladno posebnom propisu o komunalnom opremanju Op�ine Kršan, uz primjenu odgovaraju�ih tehni�kih propisa, kao i uobi�ajenih pravila graditeljske struke, u postupku izrade prostornog plana užeg podru�ja odnosno izdavanja lokacijske dozvole. Mjesto i na�in priklju�ivanja gra�evine na mrežu javnih prometnica

�lanak 112.

Kolni prilaz gra�evnoj �estici, namijenjenoj gradnji gra�evine, mogu� je s bilo kojeg mjesta prilazne prometne površine uz koju se nalazi.

Kolni prilaz gra�evnoj �estici mora biti prostorno potpuno definiran, sukladno posebnom propisu o komunalnom opremanju Op�ine Kršan: - elementima postoje�e izgra�ene prilazne

prometne površine, - lokacijskom dozvolom za prilaznu prometnu

površinu, ili - prostornim planom užeg podru�ja.

Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važe�im propisima.

�lanak 113.

Kolni prilaz 1 gra�evnoj �estici, namijenjenoj gradnji gra�evine, s mreže javnih prometnica može se osigurati i pješa�kim prolazom odnosno stepeništem kao javnom prometnom površinom, minimalne širine slobodnog profila 1,2m i visine 3m, ako se radi o gradnji interpolirane gra�evine, ili ako se radi o rekonstrukciji postoje�ih gra�evina.

�lanak 114.

Kolni prilaz do 6 gra�evnim �esticama, namijenjenim gradnji gra�evina, s mreže javnih prometnica mora se osigurati prilaznom prometnom površinom - javnom prometnicom minimalne širine prometnog profila 5,5m s okretištem na kraju, ako udaljenost najudaljenije gra�evne �estice od javne prometnice na koju se spaja prilazna prometna površina, mjereno po prilaznoj prometnoj površini, nije ve�a od 100m.

Uzdužni nagib prilazne prometne površine ne smije biti ve�i od 10%.

Visina slobodnog profila prilazne prometne površine ne smije biti manja od 4,5m.

Ako je prilazna prometna površina u krivini, potrebno je pove�ati širinu prometnog i slobodnog profila, u skladu s propisima.

�lanak 115.

Kolni prilaz s mreže javnih prometnica do 6 gra�evnim �esticama, namijenjenim gradnji gra�evina, koje se nalaze na udaljenosti preko 100m od javne prometnice na koju se spaja prilazna prometna površina, mjereno po prilaznoj prometnoj površini, kao i svim ostalim gra�evnim �esticama u gra�evinskim podru�jima, ne može biti užeg slobodnog profila prometnice koja sadrži najmanje 2 minimalne prometne trake i 2 minimalna nogostupa uz prometne trake. Iznimno, širina postoje�ih javnih prometnih površina - prometnica može biti i manja, ako se radi o postoje�im javnim prometnim površinama koje nije mogu�e proširivati. Najmanja širina nogostupa je 1,25m.

SLUŽBENO GLASILO


Visina slobodnog profila prilazne

prometne površine ne može biti manja od 4,5m. Ako je prilazna prometna površina u

krivini, potrebno je pove�ati širinu prometnog i slobodnog profila, u skladu s propisima.

�lanak 116.

U slu�aju kada su izme�u gra�evne �estice i javne prometne površine ure�ene odnosno planirane druge javne površine (zeleni pojas, odvodni jarak i sl.) kolni prilaz gra�evnoj �estici s javne prometnice omogu�ava se preko tih javnih površina.

�lanak 117.

Kod gra�evnih �estica koje se nalaze uz postoje�e ili planirane javne prometnice višeg reda odre�ene posebnim propisom Op�ine Kršan koje prolaze kroz gra�evinska podru�ja naselja, a ne pripadaju sustavu javnih cesta, kolni prilaz gra�evnoj �estici s mreže javnih prometnica nije omogu�en neposredno s tih prometnica višeg reda.

Kod gra�evnih �estica koje se nalaze uz postoje�e ili planirane javne prometnice nižeg reda u kategoriji sabirnih prometnica odre�ene posebnim propisom Op�ine Kršan, prostornim planom užeg podru�ja ili lokacijskom dozvolom za prometnicu, kolni prilaz gra�evnoj �estici s mreže javnih prometnica nije omogu�en neposredno s tih prometnica nižeg reda.

�lanak 118.

U gra�evinskom podru�ju naselja, gdje je postoje�i kolni prilaz gra�evnoj �estici s mreže javnih prometnica ranije odre�en neposredno s prometnice višeg reda iz �l. 117. ovih odredbi, ako se interpolira gra�evna �estica odnosno rekonstruira postoje�a gra�evina u ve� izgra�enom podru�ju, prilikom izrade prostornog plana užeg podru�ja odnosno izdavanja lokacijske dozvole za tu interpoliranu gra�evnu �esticu odnosno rekonstrukciju postoje�e gra�evine odredit �e se kolni prilaz s drugih prometnica, ako postoje�e prostorne mogu�nosti i funkcije postoje�e gra�evine to omogu�avaju.

Ako, pak, ne postoje prostorne mogu�nosti ili funkcije postoje�e gra�evine to ne omogu�avaju, kolni prilaz gra�evnoj �estici odredit �e se neposredno s prometnice višeg reda, ali pod uvjetom da vozilo nesmetano i bez zaustavljanja pri�e gra�evnoj �estici. Pri tome zaustavna površina uz gra�evnu �esticu ne smije biti kra�a od 6m. Zaustavna površina mora biti i duža ako se u gra�evini ili na gra�evnoj �estici odvija

gospodarska ili neka druga djelatnost zbog koje gra�evnoj �estici prilaze teretna vozila i druga vozila ve�ih gabarita.

Iznimno, zaustavna površina iz stavka 2. ovog �lanka to�ke može biti i manje dužine, ali isklju�ivo ako ne postoje prostorne mogu�nosti, odnosno ako je postoje�a gra�evina na gra�evnoj �estici tako locirana da se ne može ostvariti potrebna dužina.

�lanak 119.

Kolni prilaz gra�evnim �esticama, namijenjenim gradnji gra�evina, s ostalih javnih prometnica nižeg reda mogu� je neposredno s prometnice, osim na samom križanju.

Kolni prilaz gra�evnim �esticama, namijenjenim gradnji gra�evina, na križanju javnih prometnica, mora biti udaljen od po�etka križanja tih prometnica najmanje 5m.

Kolni prilaz gra�evnim �esticama, namijenjenim gradnji gra�evina, na križanju javnih prometnica nižeg reda, dozvoljava se uz granicu gra�evne �estice što dalje od križanja. Iznimno, kolni prilaz može biti i bliže križanju, ako se radi o postoje�em kolnom prilazu ve� izgra�ene gra�evine koji se ne može premjestiti.

�lanak 120.

Kod interpolacije gra�evne �estice u izgra�enom gra�evinskom podru�ju ili kada su oblik i veli�ina gra�evne �estice takvi da se ne može osigurati smještaj vozila u okviru gra�evne �estice ili se radi o gra�evnoj �estici bez neposrednog kolnog pristupa, smještaj vozila može se odrediti na posebnim gra�evnim �esticama namijenjenim izgradnji skupnih garaža ili parkirališnih prostora, u skladu s posebnim propisom Op�ine Kršan o prometu u mirovanju, kao i uobi�ajenim pravilima struke. Broj parkirališnih mjesta u skupnim garažama i na parkirališnim prostorima, kao i uvjeti gradnje za te zahvate, odre�uju se na isti na�in. NA�IN SPRE�AVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

�lanak 121.

Na�in spre�avanja nepovoljnog utjecaja na okoliš odre�en je posebnim poglavljem ovih odredbi: “8. Mjere sprje�avanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.

SLUŽBENO GLASILO


2.3. IZGRA�ENE STRUKTURE VAN NASELJA

�lanak 122.

Na podru�ju Op�ine Kršan izvan naselja mogu se graditi gra�evine i poduzimati drugi zahvati u definiranim gra�evinskim podru�jima: - gospodarska namjena - termoelektrana, - proizvodna, pretežito zanatska, - ugostiteljsko turisti�ka namjena - marina, - ugostiteljsko turisti�ka namjena - turisti�ko naselje,

- uzgajalište (akvakultura)

�lanak 123.

Na podru�ju Op�ine Kršan izvan naselja mogu se graditi odre�ene gra�evine i poduzimati drugi zahvati i izvan gra�evinskih podru�ja definiranih ovim Planom.

Izvan gra�evinskih podru�ja, prema ovim odredbama, mogu se graditi sljede�e gra�evine i poduzimati drugi zahvati: - poljoprivredne gra�evine (tovilišta, farme,

staje, sjenici, spremišta, plastenici, staklenici i sli�ne gra�evine, kao i sli�ni poljoprivredni kompleksi) u podru�jima planiranog vrijednog i ostalih obradivih tala, te na katastarskim �esticama �ija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u podru�jima planiranog ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta,

- gra�evine potrebne za gospodarenje šumom u planiranim podru�jima šuma gospodarske namjene,

- gra�evine i zahvati potrebni za zaštitu tla od erozije na cjelokupnom podru�ju Op�ine Kršan

- 1 planinarska ku�a ili sli�na gra�evina namijenjena rekreaciji gra�ana na podru�ju šuma gospodarske namjene ili ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta,

- prometne i infrastrukturne gra�evine na cjelokupnom podru�ju Op�ine Kršan,

- gra�evine obrane Republike Hrvatske, - groblja.

Izvan gra�evinskih podru�ja, prema ovim odredbama, mogu se ure�ivati sljede�a podru�ja, uz primjenu gra�evnih zahvata, ali ne i izgradnje gra�evina visokogradnje: - eksploatacijsko polje kamenoloma, - golf igralište, - sportsko letjelište, - sportska streljana, - zahvati u užem obalnom pojasu, - zahvati u vodnim površinama,

- zahvati u morskim površinama, - zahvati u morskim zonama sporta, - zahvati u morskim zonama maritimne

rekreacije.

Izvan gra�evinskih podru�ja, prema ovim odredbama, mogu se postavljati manji prenosivi kiosci i sli�ne naprave.

Izvan gra�evinskih podru�ja naselja, prema ovim odredbama, ne postoji mogu�nost gradnje novih stambenih gra�evina ili prostorija stambene namjene u okviru gra�evine neke druge osnovne namjene.

Izvan gra�evinskih podru�ja, prema ovim odredbama, mogu se rekonstruirati postoje�e gra�evine.

�lanak 124.

Uvjeti gradnje za gra�evine i druge zahvate iz �l. 122. ovih odredbi odre�eni su poglavljem 3. “Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti” ovih odredbi.

Uvjeti gradnje za gra�evine i druge zahvate iz �l. 123. stavka 2. alineje 5. ovih odredbi odre�eni su poglavljem 5. “Uvjeti utvr�ivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava” ovih odredbi.

Uvjeti gradnje za gra�evine i druge zahvate iz �l. 123. st. 2. alineja 2., 3., 4., 6. i 7. ovih odredbi, te stavka 3. odredit �e se donošenjem prostornog plana užeg podru�ja odnosno lokacijskom dozvolom. Uvjeti gradnje sportskog letjelišta odredit �e se uvažavanjem odredbi važe�eg Zakona o zra�nom prometu. POLJOPRIVREDNE GRA�EVINE

�lanak 125.

Ovim poglavljem odre�uju se neki elementi uvjeta gradnje za gra�evine i druge zahvate iz �l. 123. stavka 2. alineje 1. ovih odredbi.

U cilju omogu�avanja kvalitetnije obrade zemljišta i proizvodnje poljoprivrednih i sto�arskih proizvoda, a uz istovremenu zaštitu poljoprivrednog zemljišta i stanovništva u naseljima, odre�uju se oblici, veli�ine i karakter poljoprivrednih gra�evina koje se mogu graditi na podru�jima poljoprivredne namjene, kao i neki elementi uvjeta njihove gradnje.

�lanak 126.

Poljoprivrednim gra�evinama, prema ovim

odredbama, smatraju se:

SLUŽBENO GLASILO


- tovilišta (farme) stoke, peradi, divlja�i i drugih životinja,

- p�elinjaci, - plastenici i staklenici, - druge sli�ne gra�evine.

Gra�evine iz stavka 1. ovog �lanka mogu se graditi u Planom predvi�enim podru�jima vrijednog obradivog tla i ostalih obradivih tala, te ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta.

�lanak 127.

Tovilišta (farme) i sli�ne gra�evine, kao i sli�ni poljoprivredni kompleksi, mogu se graditi uz uvjete gradnje kako slijedi:

Tovilište goveda i sli�nih životinja

Tovili-šte, svinja i sl.živo-tinja

Tovili-šte, peradi i sl.živo-tinja

Najmanja udalje-nost od jav.razvr.ceste

Najma-nja veli�i-na �estice

Najve�a dozvolje-na.izgra-�enost �estice

Najmanja udalje-nost od gra�ev. podru�ja

kom kom kom m m2 % m do 350 do 750 do

15000 35 3000 30 35

350-1000 750-2000

preko 15000

100 6000 40 100

preko 1000

preko 2000

200 10000 50 200

Gra�evine iz stavka 1. ovog �lanka mogu

biti najve�e dozvoljene visine 6m, uz najviše 2 nadzemne etaže.

Tovilište (farma) i sli�na gra�evina može se graditi pod uvjetom da poljoprivredni proizvo�a� obra�uje više od 4ha zemljišta u jednoj prostorno-gospodarskoj cjelini.

�lanak 128.

P�elinjacima, prema ovim odredbama, smatraju se gra�evine trajnog karaktera u kojima se nalaze košnice, najve�e dozvoljene tlocrtne površine 15m2 i najviše dozvoljene visine 2,2m, uz najviše 1 nadzemnu etažu.

P�elinjaci se ne smiju graditi na �esticama manjim od 120m2, te na udaljenosti manjoj od 5m od granice �estice, odnosno 100m od lokalne ceste, 200m od županijske ceste i 300m od državne ceste.

�lanak 129.

Staklenicima i plastenicima, prema ovim odredbama, smatraju se gra�evine lagane montažno-demontažne konstrukcije, obložene staklenim ili plasti�nim stijenama ili sli�nim materijalom, maksimalne visine 4m, neograni�ene površine, koje mogu biti priklju�ene na

elektroenergetsku i vodovodnu mrežu, kao i ostale infrastrukturne medije.

Za ove gra�evine nije potrebno formirati gra�evnu parcelu.

�lanak 130.

Na ostale elemente uvjeta gradnje poljoprivrednih gra�evina odgovaraju�e se primjenjuju odredbe iz poglavlja 2.2. “Gra�evinska podru�ja naselja” ovih odredbi.

�lanak 131.

Uvjeti postavljanja manjih montažnih prenosivih kioska i sli�nih gra�evina utvr�uju se na temelju posebnog propisa Op�ine Kršan o postavljanju privremenih gra�evina u prostoru. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

�lanak 132.

Na podru�ju Op�ine Kršan gradnja gra�evina odre�enih gospodarskih djelatnosti Planom je omogu�ena u gra�evinskim podru�jima naselja. Uvjeti gradnje gra�evina gospodarskih djelatnosti u gra�evinskim podru�jima naselja odre�eni su poglavljem 2.2. “Gra�evinska podru�ja naselja” ovih odredbi.

�lanak 133.

Na podru�ju Op�ine Kršan koncentracija gospodarskih djelatnosti planira se u podru�jima gospodarske namjene koja su Planom definirana kao gra�evinska podru�ja.

Odredbe o uvjetima smještaja gospodarskih djelatnosti iz ovog poglavlja odnose se na gradnju gra�evina gospodarske namjene koje �e se graditi u: - gra�evinskim podru�jima gospodarske namjene - gra�evinskom podru�ju termoelektrane na lokaciji Plomin Luka, - gra�evinskom podru�ju proizvodne namjene - pretežito zanatske na lokaciji Kršan i Katun, - gra�evinskom podru�ju ugostiteljsko turisti�ke namjene - marine na lokaciji Plomin Luka (suha marina) i Brestova (marina), - gra�evinskom podru�ju ugostiteljsko turisti�ke namjene - turisti�ko naselje na lokaciji Brestova i Fratrija. - gra�evinskom podru�ju uzgajališta - akvakulture na lokaciji Plomin Luka - morskim površinama - lu�kom bazenu Plomin, - luci Brestova.

SLUŽBENO GLASILO


OBLIK I VELI�INA GRA�EVNE �ESTICE, ODNOSNO OBUHVAT ZAHVATA U PROSTORU

�lanak 134.

Oblik i veli�ina gra�evne �estice odre�uju se imaju�i u vidu namjenu i vrstu gra�evina �ija se gradnja na toj �estici planira, javnu prometnu površinu s koje se osigurava pristup na gra�evnu �esticu, susjedne gra�evne �estice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete gra�enja i druge elemente od zna�aja za odre�ivanje oblika gra�evne �estice. Oblik i veli�ina gra�evne �estice odre�uju se sukladno svim odgovaraju�im važe�im propisima.

�lanak 135.

Veli�ina gra�evne �estice, odre�ene u skladu sa �l. 134. ovih odredbi, mora zadovoljavati sljede�e uvjete: - kod gra�evina gospodarske namjene - proizvodne (industrijske, zanatske, skladišne i sli�ne gra�evine):




- kod gra�evina gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke (hoteli, moteli i sli�ne gra�evine):




- kod gra�evina gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke (turisti�ka naselja i sli�ne gra�evine):


- kod gra�evina gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke (turisti�ko naselje Fratrija):


- kod gra�evina gospodarske namjene - termoelektrana, kao i kod gra�evina gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke (marine), zatim kod lu�kog bazena Plomin, te luke Brestova:

- veli�ina gra�evne �estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru, odre�uje se prema

tehnološkim zahtjevima putem prostornog plana užeg podru�ja ili lokacijske dozvole NAMJENA GRA�EVINE

�lanak 136.

U podru�jima gospodarske namjene gradit �e se gra�evine �ija se namjena odre�uje sukladno namjeni podru�ja u kojem se nalaze.

U gra�evinskim podru�jima gospodarske namjene - termoelektrana, proizvodna i ugostiteljsko turisti�ka, gra�evinskim podru�jima uzgajališta (akvakultura), te morskim površinama (lu�ki bazen Plomin i luka Brestova) gra�evine mogu biti namijenjene samo obavljanju gospodarskih djelatnosti planiranih za te zone, te za djelatnosti koje su u funkciji te zone.

U morskim površinama (lu�ki bazen Plomin i luka Brestova) ne mogu se graditi gra�evine osim prometnih gra�evina obalne infrastrukture, te i ostalih infrastrukturnih zahvata. GRADIVI DIO GRA�EVNE �ESTICE (VELI�INA I POVRŠINA GRA�EVINE)

�lanak 137.

Gradivi dio gra�evne �estice odre�uje se sljede�im elementima: - gradivi dio gra�evne �estice, - gra�evni pravac, - izgra�enost gra�evne �estice.

Gradivi dio gra�evne �estice i gra�evni pravac odre�uju se sukladno odredbama iz odgovaraju�eg dijela poglavlja 2.2. “Gra�evinska podru�ja naselja” ovih odredbi. Izgra�enost gra�evne �estice

�lanak 138.

Najmanja izgra�enost gra�evne �estice ovim se odredbama ne propisuje.

�lanak 139.

Najve�a dozvoljena izgra�enost gra�evne �estice utvr�uje se kako slijedi: - kod gra�evina gospodarske namjene - proizvodne (industrijske, zanatske, skladišne i sli�ne gra�evine):

SLUŽBENO GLASILO









- ugra�ene gra�evine







- kod gra�evina gospodarske namjene -

ugostiteljsko turisti�ke (hoteli, moteli i sli�ne gra�evine):








- ugra�ene gra�evine








ugostiteljsko turisti�ke (turisti�ka naselja i sli�ne gra�evine):








ugostiteljsko turisti�ke (turisti�ko naselje Fratrija):



- za gra�evne �estice površine preko 6000m2


- kod gra�evina gospodarske namjene - termoelektrana, kao i kod gra�evina gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke (marine), zatim kod lu�kog bazena Plomin, te luke Brestova: - najve�a izgra�enost gra�evne �estice odre�uje se prema tehnološkim zahtjevima putem prostornog plana užeg podru�ja ili lokacijske dozvole

�lanak 140.

Na ostale elemente uvjeta gradnje gra�evina gospodarske namjene odgovaraju�e se primjenjuju odredbe iz poglavlja 2.2. “Gra�evinska podru�ja naselja” ovih odredbi.

Ostali elementi uvjeta gradnje gra�evina gospodarske namjene - termoelektrana, kao i gra�evina gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke (marine), zatim lu�kog bazena Plomin te luke Brestova, odre�uju se u skladu s tehnološkim i drugim zahtjevima, putem prostornog plana užeg podru�ja ili lokacijske dozvole. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

�lanak 141.

Na podru�ju Op�ine Kršan ne planiraju se posebna podru�ja za razvoj društvenih djelatnosti i gradnju gra�evina javne i društvene namjene.

Sve gra�evine javne i društvene namjene mogu se graditi isklju�ivo unutar gra�evinskih podru�ja naselja. Stoga su i uvjeti smještaja društvenih djelatnosti i gradnje gra�evina javne i društvene namjene dati u poglavlju 2.2. “Gra�evinska podru�ja naselja” ovih odredbi.

SLUŽBENO GLASILO


5. UVJETI UTVR�IVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

�lanak 142.

Ovim Planom utvr�ene su trase, koridori i gra�evine prometnih, telekomunikacijskih, vodnogospodarskih i energetskih sustava.

Gradnja infrastrukturnih sustava utvr�enih ovim Planom provodit �e se temeljem ovih odredbi i odredbi prostornih planova užih podru�ja, u skladu s razvojnim planovima Op�ine Kršan i nadležnih trgova�kih društava. Pri tome treba uvažavati važe�e propise o zaštitnim koridorima ve� izgra�ene infrastrukturne mreže u kojima su planirana namjena i korištenje uvjetovani tim propisima. Isto tako su uvjetovani planirana namjena i korištenje u koridorima budu�ih trasa infrastrukturne mreže, što predstavlja rezervaciju prostora za budu�u infrastrukturnu mrežu.

�lanak 143.

Mjesto i na�in opremanja zemljišta cestovnom infrastrukturnom mrežom prikazani su odgovaraju�im grafi�kim prikazom grafi�kog dijela Plana koji utvr�uje uvjete gradnje javnih prometnih površina, a opisani su i u odgovaraju�em poglavlju tekstualnog dijela koji obra�uje problematiku prometa.

Prikaz javnih prometnih površina u grafi�kom dijelu Plana temelji se na odredbama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartograskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) i smatra se shematskim prikazom. Kona�no rješenje pojedine prometnice definirat �e se donošenjem prostornog plana užeg podru�ja odnosno lokacijskom dozvolom.

�lanak 144.

Mjesto i na�in opremanja zemljišta telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom prikazani su odgovaraju�im grafi�kim prikazima grafi�kog dijela Plana koji utvr�uju uvjete gradnje infrastrukturne mreže, a opisani su i u odgovaraju�im poglavljima tekstualnog dijela.

Elementi infrastrukturne mreže utvr�eni Planom smatraju se okvirnim, dok �e se njihova mikrolokacija odrediti donošenjem prostornog plana užeg podru�ja odnosno lokacijskom dozvolom.

�lanak 145.

Planirana rješenja prometnica i

infrastrukture zadovoljit �e budu�e potrebe obuhva�enog podru�ja na razini današnjeg standarda. Rješenja temeljem kojih �e se izdavati lokacijske dozvole iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaže potreba zbog tehni�kog ili tehnološkog napretka, odnosno budu�ih novih saznanja, odnosno ukoliko to predstavlja privremeno racionalnije rješenje, ili se radi o dodatnom raspletu mreže razine koju ovaj Plan ne obra�uje, pri �emu je potrebno uvažavati usvojene propise i standarde, te pravila tehni�ke prakse.

�lanak 146.

U planiranim infrastrukturnim koridorima rezervacije prostora za planirane neizgra�ene mreže ne postoji mogu�nost nikakvih gra�evnih zahvata do izgradnje odnosne mreže, osim eventualne druge infrastrukture (instalacije) ili prometnice, odnosno osim rekonstrukcija, uklanjanja i radova na održavanju postoje�ih gra�evina.

Nakon izgradnje infrastrukturne mreže planirane ovim Planom, pri korištenju se primjenjuju zaštitni koridori za postoje�e mreže, ukoliko važe�im propisima nije odre�eno druk�ije. PROMETNI SUSTAVI

�lanak 147.

Svi vidovi prometa, njihova me�uzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na podru�ju op�ine kao i širem prostoru, odvijat �e se i uskla�ivati prema prometnim pravcima i koridorima rezervacije prostora planiranim ovim Planom.

Ovim Planom definiran je prometni sustav koji se sastoji od: - cestovnog, - željezni�kog, - pomorskog, - telekomunikacijskog. Cestovni promet

�lanak 148.

Cestovni promet odvijat �e se sukladno važe�em Zakonu o cestama na temelju Planom utvr�enom rješenju cestovne mreže. Plan sadrži

SLUŽBENO GLASILO


mrežu državnih, županijskih i lokalnih javnih cesta, kao i ostalih cesta koje nisu javne.

Ovim se Planom, izvan izgra�enih dijelova gra�evinskih podru�ja, odre�uju koridori rezervacije prostora državnih, županijskih i lokalnih cesta, te i ostalih nerazvrstanih cesta. Unutar tako utvr�enih koridora rezervacije prostora za gradnju cesta ili dijelova cesta ne postoji mogu�nost gradnje niti rekonstrukcije gra�evina visokogradnje, niti gra�evina infrastrukture osim infrastrukturne podzemne mreže.

�lanak 149.

Širine koridora zaštite prostora javnih cesta Planom se utvr�uju prema tablici:

Predsjednik Op�inskog Poglavarstva

u naselju

van naselja

1. Brze, državne ceste

a) s 2 trake

50m 100m

b) s 4 trake

75m 120m

2. Županijske ceste

s 2 trake 20m

40m

3. Lokalne ceste i ostale ceste

s 2 trake 15m

20m

U izgra�enim dijelovima gra�evinskih

podru�ja koridor rezervacije prostora odre�uje se lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg podru�ja te može biti i manji od navedenih vrijednosti u to�. 3. st. 1. ovog �lanka.

Održavanje postoje�ih cesta provodit �e se temeljem posebnih propisa o cestama.

�lanak 150.

Širina zaštitnog pojasa javnih cesta i režim njihovog ure�ivanja odre�eni su Zakonom o javnim cestama i ostalim odgovaraju�im propisima.

Na�in i uvjeti ure�ivanja ostalih cesta odre�uje se temeljem posebnog op�inskog propisa o cestama koje su u nadležnosti Op�ine Kršan.

�lanak 151.

Ako se na postoje�im prometnicama, prilikom njihove rekonstrukcije u izgra�enim gra�evinskim podru�jima, ne mogu ostvariti slobodni profili zbog postoje�e izgradnje, ve� položene mreže infrastrukture ili sl., profil prometnice može biti i uži od profila odre�enog ovim Planom odnosno posebnim op�inskim propisom o prometnicama na podru�ju Op�ine Kršan.

�lanak 152.

Na postoje�im prometnicama u ve� izgra�enoj strukturi naselja mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu.

Najmanja širina nogostupa, kada je obostrano uz prometnicu, je 1,25m, a za jednostrani nogostup 1,5m.

Uz prometnice mogu se graditi biciklisti�ke staze prema lokalnim prilikama i potrebama.

�lanak 153.

Prostornim planom užeg podru�ja, odnosno lokacijskom dozvolom, prometnica mora biti prostorno definirana najmanje elementima osovine i križanja, popre�nim profilima i okvirnom niveletom.

�lanak 154.

Gra�evna �estica javnih cesta van gra�evinskog podru�ja definira se lokacijskom dozvolom u skladu sa Zakonom o prostornom uredjenju i Zakonom o cestama.

Gra�evna �estica javnih cesta i ostalih prometnica u gra�evinskom podru�ju, te ostalih prometnica van gra�evinskog podru�ja definira se prostornim planom užeg podru�ja odnosno lokacijskom dozvolom, u skladu sa Zakonom o prostornom ure�enju i posebnim propisom o prometnicama Op�ine Kršan.

Gra�evnu �esticu navedenih prometnica �ine i prate�e gra�evine vezane za javne ceste (benzinske crpke s prate�im servisom i druge gra�evine vezane za pružanje usluga putnicima i vozilima).

�lanak 155.

Gra�evnu �esticu prometne površine �ine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi, obložni zidovi, rigoli, bankine, pješa�ke površine i kolnik, kao i eventualne biciklisti�ke staze.

Nivelete prometnica postaviti tako da se zadovolje tehni�ko estetski uvjeti, uskladiti ih s budu�im gra�evinama u visinskom smislu, kao i gra�evinama koje postoje u podru�ju obuhvata Plana. Minimalni popre�ni nagibi prometnica moraju biti 2,5% u pravcu do najviše 5,0% u krivini.

�lanak 156.

Broj parkirališnih mjesta po odre�enim djelatnostima Planom se utvr�uju prema tablici:

SLUŽBENO GLASILO


DJELATNOST / SADRŽAJ 1 PARKING MJESTO

slobodnostoje�e stambene gra�evine (jednoobiteljske i višeobiteljske, te obiteljske ku�e)

75 - 100m2 brutto površine gra�evine

višestambene gra�evine 1 stan

uredi, zdravstvo, trgovina i sl.

30m2 brutto površine gra�evine

veletrgovina, proizvodnja, zanatstvo i sl.

100 - 120m2 brutto površine gra�evine

ugostiteljsko turisti�ke smještajne gra�evine, osim motela

3 kreveta

restoran, zdravljak, slasti�arnica i sl.

4 sjede�ih mjesta

ugostiteljstvo, osim restorana, zdravljaka, slasti�arnice i sl.

10m2 brutto površine gra�evine

moteli 1 soba

sportske dvorane, stadioni, sportski tereni i sl.

8 - 12 gledalaca

škole 1 u�ionica

Željezni�ki promet

�lanak 157.

U skladu s Planom predvi�enom kategorizacijom postoje�e željezni�ke pruge (željezni�ka pruga Lupoglav - Štalije II reda), kao i u skladu s važe�im propisima iz oblasti željezni�kog prometa, provodit �e se održavanje i rekonstrukcija, korištenje i ure�ivanje postoje�e željezni�ke pruge, te ure�ivanje podru�ja u zaštitnom pojasu željezni�ke pruge. Pomorski promet

�lanak 158.

Pomorski promet usmjeravat �e se na lu�ki bazen Plomin i luku Brestova.

U skladu s važe�im propisima na priobalnom podru�ju Op�ine Kršan Planom je izvršena klasifikacija luka: - lu�ki bazen Plomin u sklopu kojega se planira:

• morska luka za javni promet osobitog me�unarodnog gospodarskog zna�aja,

• morska luka za javni promet županijskog zna�aja,

• morska luka posebne namjene državnog zna�aja, u kojoj �e se obavljati industrijske djelatnosti (Grad Labin),

• morska luka posebne namjene županijskog zna�aja, u kojoj �e se obavljati djelatnosti nauti�kog turizma,

• morska luka posebne namjene županijskog zna�aja, za privez sportskih i rekreativnih plovila gra�ana - sportska luka,

- luka Brestova u sklopu koje se planira:

• morska luka posebne namjene županijskog zna�aja, u kojoj �e se obavljati djelatnosti nauti�kog turizma,

• morska luka posebne namjene županijskog zna�aja, za privez sportskih i rekreativnih plovila gra�ana - sportska luka,

U akvatoriju lu�kog bazena Plomin mora

se omogu�iti promet trajekata, a na pripadaju�em kopnenom dijelu osigurati zemljište za izgradnju trajektnog privezišta za prihvat trajekata koji povezuju otok Cres ili Lošinj s kopnom.

�lanak 159.

Na lokaciji Kostr�ani, uz državnu cestu D500 (dionica Kloštar - Šušnjevica), Planom se osigurao prostor za ure�enje sportskog letjelišta kao zahvata sportskog a ne prometnog karaktera. Prilikom projektiranja i izgradnje ovog letjelišta prometna komponenta uvjeta gradnje mora se utvrditi temeljem važe�eg Zakona o zra�nom prometu, te i ostalih odgovaraju�ih propisa. Telekomunikacijski promet

�lanak 160.

Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže dati su u odgovaraju�em poglavlju tekstualnog dijela Plana, kao i u grafi�kom dijelu Plana.

�lanak 161.

Ovim se Planom odre�uju sljede�i infrastrukturni koridori telekomunikacijske mreže: Planirana (neizgra�ena) mreža - koridori rezervacije prostora - magistralni vodovi - ukupno 60m, - korisni�ki i spojni vodovi - ukupno 40m. Planirana (izgra�ena) mreža - zaštitni koridori - magistralni vodovi - ukupno 20m, - korisni�ki i spojni vodovi - ukupno 10m. DRUGI INFRASTRUKTURNI SUSTAVI ENERGETSKI SUSTAVI

SLUŽBENO GLASILO


Elektroenergetika

�lanak 162.

Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih gra�evina kao i planiranja ostalih zahvata u prostoru predvi�enih ovim Planom potrebno je pridržavati se slijede�eg: - sva planirana srednjenaponska mreža treba biti

predvi�ena za 20kV napon - sve planirane transformatorske stanice do

uvo�enja 20kV napona trebaju biti tipa 10(20)/0,4kV, a nakon uvo�enja 20kV napona trebaju biti tipa 20/0,4kV

- ovim su Planom lokacije novih transformatorskih stanica kao i trase planiranih mreža odre�ene približno. Kod izrade prostornih planova užeg podru�ja, odnosno kod izdavanja lokacijskih dozvola, mogu�a su manja odstupanja u pogledu odre�ivanja konkretne trase mreže, te lokacije pojedine TS 10(20)/0,4kV, pri �emu se mora uvažavati osnovna koncepcija elektroenergetske opskrbe

- prilikom planiranja odre�enih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mreže a naro�ito nadzemnih mreža svih naponskih nivoa (400kV, 220kV, 110kV, 35kV i 10(20)kV) obavezno je pridržavati se važe�e zakonske regulative (zaštitni koridori i sl.).

�lanak 163.

Ovim se Planom odre�uju slijede�i

infrastrukturni koridori dalekovoda: Planirana (neizgra�ena) mreža - koridori rezervacije prostora - državni dalekovod 400 (380)kV - ukupno

200m (60m projektirani), - državni dalekovod 220kV - ukupno 100m

(50m projektirani), - županijski dalekovod 110kV - ukupno 70m

(25m projektirani). Planirana (izgra�ena) mreža - zaštitni koridori - državni dalekovod 400 (380)kV - ukupno 38m, - državni dalekovod 220kV - ukupno 23m, - županijski dalekovod 110kV - ukupno 19m. Plinoopskrba

�lanak 164.

Ovim se Planom odre�uju sljede�i infrastrukturni koridori plinovoda: Planirana (neizgra�ena) mreža - koridori rezervacije prostora

- državni/me�unarodni magistralni vodovi -

ukupno 100m, - županijski magistralni vodovi - ukupno 60m. Planirana (izgra�ena) mreža - zaštitni koridori - državni/me�unarodni magistralni vodovi -

ukupno 40m, - županijski magistralni vodovi - ukupno 20m.

�lanak 165.

Unutar koridora ne postoje uvjeti gradnje zgrada namijenjenih stanovanju ili boravku ljudi.

Iznimno je mogu�a gradnja, ako je bila predvi�ena prostornim planom prije projektiranja plinovoda i to za promjer plinovoda do 125mm - u koridoru 10m sa svake strane ucrtane trase, a za promjer plinovoda od 125 do 300mm - u koridoru 15m sa svake strane.

Kada trase plinovoda prate prometnice, minimalne udaljenosti su: - za državne ceste - 15m od ruba cestovnog

pojasa, - za županijske i lokalne ceste - 5m od vanjskog

ruba cestovnog pojasa, Kod izgradnje MRS kapaciteta do 30000m3/h

minimalne udaljenosti su: - za državne ceste - 20m, - za županijske i lokalne ceste - 10m, - za ostale ceste - 6m, - za šetališta i parkirališta - 10m.

�lanak 166.

Pri izgradnji plinovoda, ovisno o uvjetima eksploatacije koriste se cijevi od �elika, polietilena (PE HD) i bakra. Do propisivanja doma�ih normi pri gradnji magistralnih (visokotla�nih) plinovoda se koriste ameri�ke norme API i ANSI. Pri gradnji lokalnih i distributivnih plinovoda koriste se DIN i ISO norme, za zaštitu �eli�nih cjevovoda DIN i DVGW, a za ku�ne instalacije DIN.

�lanak 167.

Pri gradnji plinovoda (magistralnih i lokalnih), plinovodnih mreža i ku�nih instalacija, kao i prilikom odre�ivanja trasa plinovoda i lokacija MRS s propisanim koridorima, primjenjuju se odgovaraju�i propisi o tehni�kim uvjetima i normativima za siguran transport teku�ih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za me�unarodni transport, te važe�i tehni�ki i sigurnosni propisi.

SLUŽBENO GLASILO


VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Vodoopskrba

�lanak 168.

Ovim se Planom odre�uju sljede�i infrastrukturni koridori vodovoda: Planirana (neizgra�ena) mreža - koridori rezervacije prostora - magistralni vodovi - ukupno 100m, - ostali vodovi - ukupno 60m. Planirana (izgra�ena) mreža - zaštitni koridori - magistralni vodovi - ukupno 12m, - ostali vodovi - ne utvr�uje se koridor.

�lanak 169.

Za potrebe navodnjavanja planiranog golf igrališta, predvi�a se korištenje vode iz samog jezera. Ukoliko se golf igralište realizira prije potapanja polja i formiranja jezera, planira se crpljenje vode iz potopljenog rudnika u Podpi�nu, te tla�enje potrebne koli�ine vode zasebnim cjevovodom do planirane lokacije golf terena.

�lanak 170.

Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za pi�e, kao i režimi korištenja zemljišta u njima, odre�uju se temeljem važe�e Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za pi�e na podru�ju Op�ine Labin.

Prilikom uklju�ivanja u sustav vodoopskrbe potencijalnih izvora Rupa i Beka, kao i drugih, danas neistraženih izvora, a na temelju važe�e odluke iz stavka 1. ovog �lanka, te u skladu s uvjetima Hrvatskih voda i nadležnih tijela, odredit �e se zone vodozaštite za te izvore.

U I. fazi izvori se moraju ograditi radi sigurnosti i smanjenja mogu�nosti eventualnog zaga�enja. Odvodnja otpadnih voda

�lanak 171.

Ovim se Planom odre�uju sljede�i infrastrukturni koridori kanalizacije: Planirana (neizgra�ena) mreža - koridori rezervacije prostora - svi planirani vodovi - ukupno 100m, Planirana (izgra�ena) mreža - zaštitni koridori - svi vodovi - ne utvr�uje se koridor.

�lanak 172.

U Op�ini Kršan gradit �e se razdjelni

kanalizacijski sustav, tj. zaseban sustav kanalizacije sanitarno-potrošnih voda (fekalna kanalizacija) i zaseban sustav oborinske kanalizacije. Fekalna kanalizacija

�lanak 173.

Fekalne otpadne vode tretirat �e se na ure�aju za pro�iš�avanje koji �e se sastojati od potrebnog stupnja pro�iš�avanja (obavezno biološki, a po potrebi i tercijarni stupanj). Nakon tretmana na ure�aju, pro�iš�ena voda ispustit �e se u teren preko upojnog bunara ili u prirodni vodotok, ili u priobalno more podmorskim cjevovodom. Oborinska kanalizacija

�lanak 174.

One�iš�ene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih površina prije ispusta u kolektore treba pro�istiti na separatorima ulja. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

�lanak 175.

Cjelokupno podru�je Op�ine Kršan predstavlja izuzetnu, u zna�ajnoj mjeri o�uvanu ambijentalnu vrijednost koja se �uva i štiti sveukupnim planskim rješenjem, razgrani�enjem podru�ja na sljede�i na�in: - Planom su odre�ena podru�ja kulturnih dobara upisanih u registar kulturnih dobara i evidentiranih ovim Planom: - arheološka baština, - povijesne graditeljske cjeline, - povijesni sklopovi i gra�evine, - etnološka baština. - Planom su odre�ena podru�ja zašti�enih dijelova prirode državnog i lokalnog zna�aja - Planom su odre�ena podru�ja: - osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz, - podru�je poja�ane erozije, - vodotok I i II kategorije, - more II razreda kvalitete - obalno podru�je mora i voda.

SLUŽBENO GLASILO


�lanak 176.

Planom se diferenciraju dvije osnovne kategorije krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i drugih vrijednosti: - zaštita utvr�ena na temelju zakona i drugih

propisa - zaštita zasnovana na temelju važe�ih odluka, te

odredbi važe�ih prostornih planova i ovog Plana

KULTURNA DOBRA

�lanak 177.

Planom su obuhva�ena nepokretna kulturna dobra registrirana u smislu važe�ih propisa i to:

- Urbanisti�ka cjelina (gradsko naselje) Plomin

(zidine; crkva sv. Juraj Stari; crkva sv. Juraj; arheološki lokalitet) - broj upisa u registar kulturnih dobara 39,

- Urbanisti�ka cjelina (gradsko seosko naselje) i kaštel u Kršanu (zidine; kaštel; gradska vrata; loža;)- broj upisa u registar kulturnih dobara 85 i dopunsko rješenje kaštela 353,

- Ruralna cjelina (seosko naselje) Katun - broj upisa u registar kulturnih dobara 245,

- Ruralna cjelina (seosko naselje) Nova Vas - broj upisa u registar kulturnih dobara 291,

- Ruralna cjelina (seosko naselje) Šušnjevica - broj upisa u registar kulturnih dobara 292,

- Ruralna cjelina (seosko naselje) Trdoslavi�i - broj upisa u registar kulturnih dobara 293,

- Etno zona Zagorje - broj upisa u registar kulturnih dobara 385,

- Etno zona Donadi�i - Paroni�i - broj upisa u registar kulturnih dobara 223,

- Gospodarski kompleks obitelji Depangher u Ba�ima - broj upisa u registar kulturnih dobara 261,

- Arheološka zona Plomin Luka (prapovijesna liburnska gradina; centar autohtonih Flanata koji postoji i u rimsko doba; prapovijesna nekropola u blizini je današnjeg groblja; Villa Basadona; Villa Depangher) - broj upisa u registar kulturnih dobara 435,

- Akvatorij Plominskog zaljeva - broj upisa u registar kulturnih dobara 112,

- Crkva sv. Jurja starog u Plominu - broj upisa u registar kulturnih dobara 10,

- Crkva BDM u �epi�u - broj upisa u registar kulturnih dobara 235,

- Kapela sv. Kvirina u Šušnjevici - Jesenovik (Latkovi�) - broj upisa u registar kulturnih dobara 79,

- Kapela sv. Duha u Novoj Vasi - broj upisa u registar kulturnih dobara 313,

- Stambena ku�a vlasnika F. Jurmana u Novoj Vasi - broj upisa u registar kulturnih dobara 191,

- Zgrada kazališne družine Otokar Keršovani u Kožljaku - Katun - broj upisa u registar kulturnih dobara 264.

�lanak 178.

Planom su, na osnovi prikupljenih podataka,

dodatno evidentirana sljede�a nepokretna kulturna dobra (cjeline i gra�evine), i to: - Ruralna cjelina (seosko naselje) Brankovi�i

(netaknuta cjelina ruralne arhitekture; 5 stambenih ku�a s karakteristi�nim elementima - volte, baladuri, nadsvo�eni prolazi, monumentalni dimnjaci),

- Ruralna cjelina (seosko naselje) Jesenovik (Lovreti, Paroni, Pici�i, Salamuni),

- Ruralna cjelina (seosko naselje) Kožljak (Gradina, Žuknica, Ravnica, Gorinci, Faldi�i),

- Ruralna cjelina (seosko naselje) Plomin (Ivani�i, Kaštavci, Malin, Krževani�i, Korneri),

- Ruralna cjelina (seosko naselje) Step�i�i, - Ruralna cjelina (seosko naselje) Polje, - Ruralna cjelina (seosko naselje) Honovi�i, - Ruralna cjelina (seosko naselje) Stabljevac, - Arheološki lokalitet i kaštel u Kožljaku

(Zagrad), - Ostaci pavlinskog samostana u Kloštru

(prijedlog za registraciju), - Crkva sv. Juraj u Brdu, - Crkva sv. Jelene u Brdu, - Kapela na groblju u Kršanu s glagolji�nim

grafitima.

�lanak 179.

Prema eventualnom ostalom kulturnom dobru, koje ovim Planom nije posebno specificirano, ima se odnositi u skladu sa zakonom i drugim propisima.

�lanak 180.

Za sva obuhva�ena kulturna dobra iz �l. 177. i 178. Planom se utvr�uje sustav zaštite. Planom se diferenciraju 2 osnovna na�ela zaštite kulturnih dobara: - zaštita temeljem odredbi prostornog plana užeg

podru�ja, - zaštita temeljem lokacijske (gra�evne) dozvole

izdate neposredno temeljem odredbi ovog Plana.

SLUŽBENO GLASILO


�lanak 181.

U postupku izrade prostornih planova užeg podru�ja nadležno tijelo državne uprave utvrdit �e konzervatorsku podlogu sa sustavom mjera zaštite obuhva�enih nepokretnih kulturnih dobara ili utvrditi sustav mjera zaštite tih kulturnih dobara. U prostorne planove užeg podru�ja obavezno se ugra�uju utvr�ene mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara.

�lanak 182.

U postupku izdavanja lokacijske (gra�evne) dozvole tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite kulturnih dobara utvrdit �e uvjete zaštite kulturnog dobra.

Za sva registrirana kulturna dobra iz �l. 177. ovih odredbi, te za sve sakralne i ostale pojedina�ne gra�evine iz �l. 178. ovih odredbi utvrdit �e se: - op�i uvjeti zaštite, - posebni uvjeti zaštite i prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru.

Za naselja i cjeline iz �l. 178. ovih odredbi, kao i za eventualna ostala kulturna dobra, koja ovim Planom nisu posebno specificirana, odredit �e se : - op�i uvjeti zaštite.

Ne može se izdati gra�evna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru, za kulturna dobra iz �l. 177, 178. i 179. ovih odredbi.

�lanak 183.

U cilju o�uvanja arhitektonskog jedinstva, prostornim planovima užeg podru�ja odnosno lokacijskom (gra�evnom) dozvolom, odredit �e se elementi rekonstrukcije postoje�ih kulturnih dobara. Pri tome �e se uvažavati kreativna rješenja svrhovite zaštite i o�uvanja putem kojih se gra�evini kvalitetno odre�uju potrebni životni, odnosno radni uvjeti.

�lanak 184.

Mjere o�uvanja i zaštite urbanisti�kih cjelina,

ruralnih cjelina i etno zona na�elno se utvr�uju na sljede�i na�in: - U podru�jima urbanisti�kih cjelina (gradska i

gradsko seoska naselja) iz �l. 185. ovih odredbi uvjetuje se potpuna zaštita i o�uvanje urbane strukture i arhitekture. U tom prostoru nije mogu�e uvo�enje nikakvih promjena u planu i oblikovanju arhitekture. Svi zahvati trebaju

težiti rekonstrukciji povijesnih oblika. Gra�evne aktivnosti u smislu interpolacija, prigradnji, nadogradnji, adaptacija i sli�no u prostoru i na gra�evinama odre�uju se uz suglasnost nadležnog tijela državne uprave. Za ova podru�ja ovim se Planom utvr�uje obaveza izrade prostornog plana užeg podru�ja u obuhvatu šire zone zaštite kulturnog dobra.

- U podru�jima ruralnih cjelina (seoska naselja) i etno zona (etnološko podru�je) iz �l. 177, 178. i 179. ovih odredbi uvjetuje se potpuna zaštita i o�uvanje urbane, odnosno ruralne strukture i arhitekture. U tom prostoru obavezna je zaštita i o�uvanje temeljne graditeljske osnove i gabarita izgradnje, što dopušta mogu�nost interpolacija, ali prilago�enih ambijentu. Gra�evne aktivnosti u smislu interpolacija, prigradnji, nadogradnji, adaptacija i sli�no, u prostoru i na gra�evinama odre�uju se uz suglasnost nadležnog tijela državne uprave.

Intervencije u podru�jima iz �l. 184. moraju

biti uskla�ene s urbanisti�kim, povijesnim i oblikovnim karakteristikama cjeline. Potrebno je sa�uvati karakteristike parcelacije koja uvjetuje morfološku strukturu podru�ja i koja je prepoznatljiva kroz strukturiranje gra�evina, uli�nih pro�elja, ogra�ivanje vrtnih parcela i oblikovanje vanjskog ruba podru�ja. Tako�er: - uvažavati karakteristi�nu tipologiju,

orijentaciju i položaj gra�evina na gra�evnim �esticama, te na taj na�in sa�uvati karakteristi�an uli�ni izgled, odnosno izgled cjeline,

- gradnju interpoliranih gra�evina logi�no uklju�ivati u postoje�u cjelinu. Sa�uvati karakteristike fasadnog ritma i tradicionalno raš�lanjivanje parcela,

- postoje�e pomo�ne gra�evine ukloniti, ukoliko se to temelji na promjeni urbanisti�kog standarda cjeline,

- oblik, detalji i boje pro�elja moraju se prilagoditi karakteristikama tipa gra�evina u okviru cjeline.

�lanak 185.

Mjere zaštite arheoloških zona (podru�ja) i

lokaliteta iz �l. 177, 178. i 179. ovih odredbi na�elno se utvr�uju na sljede�i na�in: - Svi zahvati u arheološkim podru�jima

uvjetovani su prethodnim istraživanjima. Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom intervencijom u prostoru prije izrade dokumentacije i po�etka izvo�enja bilo kakvih gra�evnih radova.

SLUŽBENO GLASILO


PRIRODNA DOBRA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

�lanak 186.

Planom su obuhva�eni dijelovi prirode, zašti�eni u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94 i 72/94) i to: - Park prirode "U�ka" - podru�je U�ke i dijela

�i�arije u definiranim granicama proglasio Hrvatski državni sabor (Zakon o proglašenju Parka prirode “U�ka”, NN 45/99 i 52/99),

- Zašti�eni krajolik - podru�je U�ke u definiranim granicama proglasila Županijska skupština Istarske županije (Odluka o zaštiti podru�ja U�ke kao zašti�enog krajolika, SN Istarske županije 3/98).

�lanak 187.

Planom su evidentirani sljede�i dijelovi

prirode: - Zašti�eni krajolik Plominski zaljev - reljefno i

vegetacijski zanimljiv lokalitet isto�ne obale Istre, u geomorfološkom smislu nekadašnja kanjonska dolina Boljun�ice, danas slikoviti zaljev, a vegetacijski je to kontaktna zona eumediterana (zajednica crnike) i submediterana (zajednica medunca i bijelog graba).

�lanak 188.

Svi obuhva�eni dijelovi prirode, kako

zašti�eni tako i evidentirani, ovim se Planom izjedna�avaju u smislu njihovog o�uvanja i zaštite. Mjere o�uvanja i zaštite svih zašti�enih dijelova prirode odre�uju se istovjetno, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 30/94 i 72/94), odredbama ovog Plana, te ostalim odgovaraju�im propisima. Za njih se utvr�uje sustav mjera zaštite.

U postupku izrade prostornih planova užeg podru�ja nadležno tijelo državne uprave utvrdit �e sustav mjera zaštite obuhva�enih dijelova prirode. U prostorne planove užeg podru�ja ugra�uju se utvr�ene mjere zaštite.

U postupku izdavanja gra�evnih dozvola za zahvate u prostoru u dijelovima prirode obuhva�enim Planom, kao i gra�evnih dozvola za susjedne gra�evine, ishodit �e se posebni uvjeti gra�enja od nadležnog tijela državne uprave. Ne može se izdati gra�evna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog tijela državne uprave na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru.

�lanak 189.

Mjere zaštite ostalih podru�ja iz �l. 175. stavka 1. alineje 3. ovih odredbi utvr�uju se u skladu s odredbama ovog Plana, važe�ih zakona, te ostalim odgovaraju�im propisima.

�lanak 190.

Smanjenje utjecaja erozije u Planom odre�enim podru�jima poja�ane erozije, ali i ostalim podru�jima izloženim eroziji, provodit �e se realizacijom sljede�ih gra�evnih i ostalih zahvata u prostoru: - regulacijom vodenih tokova i bujica, - zemljanim radovima ure�ivanja otvorenih

prostora, - sadnjom odre�enih biljnih vrsta radi

konsolidacije zemljišta

�lanak 191.

Zaštita podru�ja koja su Planom odre�ena kao šume, te i ostalih šuma i šumskog zemljišta, kao odre�ene prirodne vrijednosti, provodit �e se u skladu s važe�im zakonom o šumama, odredbama ovog Plana i ostalim odgovaraju�im propisima.

Zaštita podru�ja koja su Planom odre�ena kao poljoprivredno tlo, te i ostalog poljoprivrednog zemljišta, kao odre�ene prirodne vrijednosti, provodit �e se u skladu s važe�im zakonom o poljoprivrednom zemljištu, odredbama ovog Plana i ostalim odgovaraju�im propisima.

�lanak 192.

Ure�ivanje zelenih površina, kao odre�ene prirodne vrijednosti, Planom se omogu�ava u gra�evinskim podru�jima. Zelene površine mogu se ure�ivati kao: - javne zelene površine - javni parkovi - igrališta - ure�ene zatravljene površine, drvoredi i sl. - ostale hortikulturno obra�ene površine - zaštitne zelene površine - ostali oblici zelenih površina

�lanak 193.

Javni parkovi ure�ivat �e se trasiranjem pješa�kih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, saniranjem postoje�ih i sadnjom odgovaraju�ih novih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sli�nih radnji, a izuzetno u manjim površinama i ure�ivanjem parkirališta.

Kod igrališta �e se ure�ivati igrališta trasiranjem pješa�kih staza, opremanjem potrebnim

SLUŽBENO GLASILO


rekvizitima, sadnjom odgovaraju�ih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sli�nih radnji, a izuzetno u manjim površinama i ure�ivanjem parkirališta.

Zaštitne zelene površine ure�ivat �e se saniranjem postoje�eg biljnog materijala i sadnjom odgovaraju�ih novih vrsta, ure�ivanjem pješa�kih staza, te obavljanjem i sli�nih radnji.

Na postoje�em i planiranom izgra�enom prostoru potrebno je sprovesti introdukciju razli�itim autohtonim vrstama, �iji odabir zavisi od prostorne organizacije i strukture planirane izgradnje. Kod gra�evina kod kojih �e prilikom izgradnje nastati ve�i zemljani radovi treba sprovesti biotehni�ke mjere sanacije i ure�enje usjeka i nasipa odgovaraju�om travnom smjesom, busenovanjem, perenama, zimzelenim i listopadnim grmljem. Na lokacijama s velikim nagibom predvidjeti terasiranje terena, te sprovesti introdukciju razli�itim autohtonim vrstama kako bi se sprije�ila pojava erozije.

Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvo�enja tako, da se najmanje ugrozi žilje vrjednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake �iji korjenov sistem ne prelazi dubinu 50cm. Stablašice saditi na udaljenosti ve�oj od 2m od podzemne infrastrukture, odnosno 1m od ruba tvrde površine.

�lanak 194.

Na cjelokupnom podru�ju obuhvata Plana utvr�uju se uvjeti oblikovanja gra�evina kao mjera zaštite ambijentalne vrijednosti.

Kod oblikovanja gra�evina moraju se uvažavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na obuhva�enom i na širem podru�ju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristi�ni za ovdašnju klimu i tradiciju. Horizontalni i vertikalni gabariti gra�evina, oblikovanje pro�elja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti uskla�eni s okolnim gra�evinama i krajolikom. U starim dijelovima naselja s ruralnom arhitekturom obavezno je korištenje gra�evinskih elemenata karakteristi�nih za tu arhitekturu.

�lanak 195.

Krovovi gra�evina su kosi, jednostrešni, dvostrešni ili razvijeni u više kosih krovnih ploha. Izuzetno je mogu�a na manjoj površini krova (do 2o% površine) izvedba ravnog krova, terase i sli�no. Krovovi u pravilu moraju imati pokrov od kanalica ili sli�nog materijala, uz nagib krovnih ploha prema važe�im tehni�kim propisima i pravilima struke (33-40% ili 18-22° za kanalice).

7. POSTUPANJE S OTPADOM

�lanak 196.

Prikupljanje i zbrinjavanje svih vrsta otpada provodit �e se u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o otpadu, te posebnim odgovaraju�im propisom Op�ine Kršan. Lokacija odlagališta otpada nalazi se izvan podru�ja Op�ine Kršan.

�lanak 197.

Sustav gospodarenja otpadom Op�ine Kršan provoditi �e se sukladno budu�em sustavu na podru�ju bivše op�ine Labin odnosno Istarske županije.

Obaveza definiranja sustava, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, mora se provesti najkasnije do kraja 2002. godine kako bi se pristupilo sanaciji i zatvaranju postoje�eg odlagališta “Cere“, obzirom da se nalazi u III. b zoni zaštite izvorišta Fonte gaj - Kokoti.

�lanak 198.

U periodu do kraja 2002. godine Op�ina Kršan mora uklju�iti sva ve�a naselja u sustav organiziranog zbrinjavanja komunalnog otpada.

Obvezati postoje�a trgova�ka društva s industrijskim i sli�nim djelatnostima da, sukladno odredbama Zakona o otpadu i podzakonskim aktima, provedu zbrinjavanje neopasnog i opasnog tehnološkog otpada.

�lanak 199.

Obzirom da se na podru�ju Op�ine Kršan nalazi jedna od najoptere�enijih lokacija po okoliš u RH (deponija šljake i pepela u krugu TE Plomin) u suradnji s managementom Hrvatske elektroprivrede, županijskim i državnim tijelima izna�i mogu�nosti sanacije tog podru�ja uz stru�nu i financijsku pomo� me�unarodnih institucija.

�lanak 200.

U cilju zaštite voda: - izraditi kartu ilegalnih odlagališta s

procijenjenim koli�inama i vrstama otpada te - definirati sanacioni program i to razraditi kroz

terminske rokove i po prioritetima poglavito glede zona zaštite izvorišta (Kožljak, Plomin, Bubi� jama) i zaštite slivnog podru�ja vodotoka Boljun�ica i Raša.

SLUŽBENO GLASILO


8. MJERE SPRJE�AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

�lanak 201.

Mjere spre�avanja nepovoljnog utjecaja na okoliš provodit �e se u skladu s odgovaraju�im zakonima, podzakonskim propisima i posebnim propisima Op�ine Kršan. One obuhva�aju skup aktivnosti usmjerenih na o�uvanje okoliša u naslije�enom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju. Planom se odre�uju kriteriji zaštite okoliša koji obuhva�a zraka, vode, mora, zaštitu tla, te zaštitu od buke i posebnu zaštitu. ZAŠTITA ZRAKA

�lanak 202.

U podru�jima I. kategorije treba poduzimati mjere spre�avanja one�iš�enja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja podru�ja ne bi došlo do prekora�enja preporu�enih vrijednosti (u daljnjem tekstu: PV). U zašti�enim podru�jima, prirodnim rezervatima i rekreacijskim podru�jima PV ne smiju biti dostignute. Sukladno pozitivnim zakonskim propisima u podru�jima I. kategorije treba poduzimati mjere sprje�avanja one�iš�enja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja podru�ja ne bi došlo do prekora�enja PV. U zašti�enim podru�jima (Park prirode U�ka i zašti�eni krajolik) te rekreacijskim podru�jima (obalno podru�je od Plominskog zaljeva do granice s Primorsko - Goranskom županijom i podru�je oko budu�eg revitaliziranog �epi� jezera i planiranog letjelišta) PV ne smiju biti dostignute.

U podru�jima II. kategorije potrebno

donijeti program mjera za smanjenje one�iš�enja zraka, kako bi se postepeno postigle PV kakvo�e zraka, sukladno metodologiji propisanoj posebnim propisima.

U podru�jima III. kategorije treba odmah identificirati dominantan izvor, daju�i prednost onim akcijama koje �e imati najve�i u�inak, kao i onima koje se mogu najlakše, najbrže ili s najmanje troškova provesti, te obvezati one�iš�iva�a da u zadanom roku izradi sanacijski program na na�in i u skladu s posebnim propisom.

Navedeno se posebno odnosi na širi prostor oko TE Plomin. Naime, tek postavljanjem automatskih postaja za pra�enje kakvo�e zraka na lokalitetima pod utjecajem emisija TE mogu�e �e biti dobiti stvarnu spoznaju o utjecaju TE na okoliš.

Obvezu postavljanja 4 automatske postaje za mjerenje kakvo�e zraka ima TE u sklopu gra�evinske dozvole i u fazi je realizacije.

�lanak 203.

U cilju poboljšanje kakvo�e zraka odre�uju se sljede�e op�e mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: - Ograni�avanje emisije i propisivanje tehni�kih

standarda u skladu s stanjem tehnike (BAT), a na�ela maksimalne zaštite za vrlo otrovne i kancerogene tvari, a sukladno posebnim propisima RH.

- Za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, visinu dimnjaka, do donošenja propisa, preporu�uje se odre�ivati u skladu s njema�kim propisom TA-Luft.

- Zbog dodatnog optere�enja emisija iz novog izvora ne smije do�i do prelaska kakvo�e zraka u lošiju kategoriju u bilo kojoj to�ki okoline izvora.

- Ne smije se dopustiti da se izgradnjom nekog objekta u zoni prve kategorije zraka u potpunosti popuni prostor za budu�u izgradnju. Na podru�ju druge odnosno tre�e kategorije kakvo�e zraka može se dopustiti dodatno optere�enje iz novog izvora samo uz istovremeno donošenje i primjenu mjera za smanjivanje one�iš�avanja zraka iz postoje�ih izvora.

U tablici su date smjernice za dodatno

imisijsko optere�enje zbog emisije novog izvora

KATEGORIJE KAKVO�E ZRAKA

PORAST PROSJE�NE GODIŠNJE VRIJEDNOSTI

PORAST KONCEN-TRACIJE 98 PERCENTILA

PORAST MAKSI-MALNE KONCEN-TRACIJE

III. kategorija 0.01 GV 0.05 GV98 0.1GVm II. kategorija 0.03 GV ili

0.03 GV50 0.15 GV98 0.3 GVm

I. kategorija 0.1 PV ili 0.1 PV50

0.3 PV98 0.4 PVm

GV i PV - vrijednosti iz Uredbe o preporu�enim i grani�nim vrijednostima kakvo�e zraka ZAŠTITA VODA

�lanak 204.

Zbog hidroloških karakteristika na ovom se podru�ju stvara velik broj buji�nih potoka, koji zna�ajno utje�u na bilancu podzemnih i nadzemnih voda kao i na njihovu kakvo�u obzirom da se radi o kršu koji obiluje razvedenim reljefom, ponorima, spiljama i drugim krškim fenomenima.

Nadalje, transport vode u podzemlju je vrlo brz i ne pogoduje procesima

SLUŽBENO GLASILO


samopro�iš�avanja. Zbog toga je, na ovim podru�jima, veoma teško posti�i kakvo�u vode za pi�e bez zna�ajnih napora u zaštiti koja mora biti sveobuhvatna na podru�ju Istre.

�lanak 205.

Mjere zaštite voda koje se moraju primjeniti na podru�ju Op�ine Kršan: - u razdoblju od 2000. do 2010 god., a sukladno

Zakonu o vodama, nužno je kakvo�u svih površinskih vodotoka dovesti na kategoriju ili vrstu planiranu ovim Planom,

- na temelju karte ugroženosti izvorišta pristupiti izradi sanacijskih programa za sve subjekte u II. vodozaštitnoj zoni. Za ocjenu ugroženosti analizirati �e se: vodopropusnost osnovne stijene, debljina površinskog pokriva�a, urbanizacija prostora i poljoprivredna djelatnost,

- ovaj metodološki pristup trebao bi se neizostavno primijeniti na cijelom podru�ju Istre, pogotovo u podru�ju priljeva koji leži na kraškim podlogama do najkasnije 2010. godine,

- na podru�ju tre�e i �etvrte zaštitne zone jame i špilje, obzirom na mogu�nosti one�iš�enjanja podzemne vode, potrebno je ograditi. Ogra�ivanje provesti u krugu 5 m od otvora jame i špilje, uz zasa�ivanje gustog drve�a u neposrednoj okolini. Ovo potonje potrebno je izvršiti do kraja 2005. godine,

- prilikom uklju�ivanja u sustav vodoopskrbe potencijalnih izvora Rupa i Beka, kao i drugih, danas neistraženih izvora, a na temelju važe�e odluke o vodozaštitnim zonama i ostalih propisa, te u skladu s uvjetima Hrvatskih voda i nadležnih tijela, odredit �e se zone vodozaštite za te izvore. U I. fazi, odnosno što prije, izvori se moraju ograditi radi sigurnosti i smanjenja mogu�nosti eventualnog zaga�enja.

U SFERI KOMUNALNE DJELATNOSTI

�lanak 206. - programirati razvitak sustava javne odvodnje

na na�in da se u razdoblju od 2000. do 2005 god. Sve otpadne vode tehnoloških pogona, naselja, turisti�kih i poljodjelskih djelatnosti na podru�ju vodozaštitnih zona, odnosno u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta pitke vode, privedu pro�iš�avanju koji podrazumijeva III. stupanj pro�iš�avanja,

- u podru�ju III. zone, u vremenskom razdoblju od 2000. do 2015. god, potrebno je da se

sustavi javne odvodnje privedu drugom stupnju pro�iš�avanja,

- u II zaštitnoj zoni obustaviti daljnju izgradnju, te propisati mjere poljodjelske djelatnosti koje se zasnivaju na organskoj agrikulturi,

- daljnje proširenje vodoopskrbe javnim vodovodima za sva naselja, koja to do danas nisu ostvarila, bezuvjetno sprije�iti ukoliko izvedbeni projekat vodoopskrbe ne sadrži i cjelovitu prostorno-plansku dokumentaciju za istovremeno zbrinjavanje vode koja se vodoopskrbnim sustavom planira dopremati ovim naseljima,

- u podru�jima II. i III. zone zaštite izvršiti tijekom razdoblja od 2000. do 2010. god. Rekonstrukciju postoje�ih objekata i to u dijelu kojim se rješava pitanje zbrinjavanja otpadnih voda, što podrazumijeva priklju�enje na sustav javne odvodnje ukoliko je to mogu�e, a u slu�ajevima gdje to nije mogu�e izgraditi ili rekonstruirati sabirne jame kao dislociran sustav javne odvodnje. To zna�i da o njima vodi ra�una ovlaštena tvrtka,

- paralelno s izgradnjom sustava za pro�iš�avanje otpadnih voda utvrditi mogu�nost primjene obnovljivih voda (pro�iš�enih urbanih i/ili industrijskih efluenata) kao dodatnog izvorišta niže razine kakvo�e u poljoprivredi, šumarstvu, uklju�ivo i za protupožarne rezerve, u industriji i za komunalne potrebe,

- za sve novogradnje stimulirati, sukladno propisima, izgradnju spremnika (cisterni) za sakupljanje oborinskih voda, koje bi se zatim posebnim cjevovodom koristile za sanitarne, tehnološke i ine potrebe,

- u razdoblju od 2000. do 2010 g. U II. i III. vodozaštitnim zonama sva divlja odlagališta, pogotovo odlagališta opasnog otpada moraju biti uklonjena,

- zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda obavljati na na�in da se otpadne vode iz zgrada, tehnologija i sl. prije ispuštanja u sustav kanalizacije pro�iste do stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedina zaga�ivala prema op�em važe�em standardu (u fekalnu kanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje su na nivou ku�nih otpadnih voda). Sustav mreže fekalne kanalizacije mora biti zaseban. Kod kuhinja s pranjem posu�a, raznih kotlovnica, mehani�arskih radionica i sl., kao i na otvorenim ili sli�no ure�enim površinama gdje su mogu�i izljevi masti, ulja, benzina i drugih zaga�iva�a u otvorenim skladištima, potrebno je izgraditi mastolove (separatore masti) i pjeskolove u sklopu svake gra�evine prije priklju�enja na fekalnu kanalizaciju.

SLUŽBENO GLASILO


U SFERI GOSPODARSTVA

�lanak 207.

Industrija - postoje�i tehnološki objekti moraju bezuvjetno

tijekom razdoblja 2000. - 2005. god. ishodovati vodopravnu suglasnost, dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje koli�ina i kakvo�a otpanih voda koje pravna ili fizi�ka osoba može ispuštati u javni sustav odvodnje, vodonosnike ili tlo,

- korisnici vodnih resursa obvezni su primijeniti odgovaraju�i tretman otpadnih voda s ciljem dovo�enja njihovih fizi�ko-kemijskih karakteristika u vrijednosti koje su podnošljive za okoliš,

- koli�ine masti, maziva, mineralnih ulja, PAH-ova, PCB-a koji se koriste u tehnološkim procesima moraju se strogo evidentirati te voditi o�evidnik njihovog zbrinjavanja na na�in kako je to propisano Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom.

Energetika - u slu�aju termoenergetskog kompleksa Plomin

I i II, kod kojeg je energent unaprijed nametnut ugljenom, treba insistirati na sprovo�enju svih mjera zaštite okoliša, pogotovo po pitanju ugljikovih, dušikovih i sumpornih oksida, uzro�nika stvaranja “kiselih kiša”, a koje zatim izazivaju remobilizaciju niza one�iš�ivala od kojih su najopasniji za vodene ekosustave teški metali.

- Zahtijevati bezpogovorno da se poštuju evropski standardi za nove ili u gradnji termoenergetske objekte, a to je propisivanje grani�ne vrijednosti za SO2 po evropskim standardima u iznosu od 400 mg/m3, te sukladno tome utvrditi nove uvjete zaštite okoliša za TE Plomin I i II.

- tijekom razdoblja od 2000. do 2015. god. postepeno i planski izvršiti rekonstrukciju svih energetskih sustava, tj. kotlovnica, rezervoara energenata te cjevovoda na na�in da mogu koristiti zemni plin u trenutku plinofikacije Županije. Poreznom i drugim stimulativnim mjerama poticati proces plinofikacije,

- do kona�nog prijelaza na upotrebu zemnog plina svi energetski sustavi koji koriste teku�e lake, srednje i teške derivate nafte, kako u proizvodnim djelatnostima, tako i u doma�instvima, moraju bezuvjetno do 2005.

god. ishodovati certifikat o tehni�koj ispravnosti takvih sustava,

- sustavi za opskrbu naftnim derivatima, tj. crpne postaje, moraju ishodovati do najkasnije 2005. god. vodopravnu dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama;

- odgovaraju�om poreznom politikom i drugim stimulativnim mjerama poticati i podupirati fizi�ke i pravne osobe za investicijske zahvate koji se temelje na alternativnim izvorima energije (sunce, vjetar, geotermalne vode).

Poljodjelstvo, sto�arstvo i peradarstvo - Putem propisa u nadležnosti županijskih tijela i

op�ina (pravilnici, prostorni planovi i sl.) sprije�iti nastajanje šteta od zaga�enja okoliša od poljoprivredno-prehrambene djelatnosti. U tom smislu treba odrediti gornje granice veli�ine objekata, veli�inu populacije stoke i na�in njezina držanja, sukladno propisanoj kategoriji zaštite.

- racionalna upotreba mineralnih i organskih gnojiva te zaštitnih sredstava, a limitirana u posebno zašti�enim podru�jima i potpomognuta stimulativnim mjerama.

- zabranjuje se korištenje površinskih i podzemnih voda u poljodjelske svrhe bez prethodno ishodovane vodopravne dozvole i koncesije sukladno Zakonu o vodama, kojom �e se to�no i nedvosmisleno definirati na�in i koli�ine korištenja istih,

- u podru�ju II. zone zaštite vodocrpilišta u razdoblju od 2000. do 2015. god. potrebno je bezuvjetno izvršiti preobrazbu postoje�eg poljodjelstva u organsko poljodjelstvo, a postupno to provesti i u III. zoni zaštite.

- u slu�ajevima sto�arskih i peradarskih gazdinstava ocjedne se vode, ili vode nakon ispiranja moraju sakupljati u nepropusnim sabirnim jamama, koje se zatim prazne i rasiplju po poljoprivrednim površinama kao teku�e gnojivo sukladno Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od one�iš�enja štetnim tvarima.

Akvakultura - kod djelatnosti akvakulture (planirana uz TE

Plomin) treba procjenom utjecaja na okoliš definirati mogu�nost zahvata i ukoliko je s ekološkog aspekta zahvat mogu� tada propisati i stroge mjere zaštite

SLUŽBENO GLASILO


U SFERI PROMETA

�lanak 208.

- u zonama II. kategorije zaštite sustav za pro�iš�avanje oborinskih voda treba biti bezuvjetno tre�eg stupnja,

- poticati korištenje prijevoznih sredstava koja su glede sagorijevanja fosilnih energenata najštedljivija, te da ispušni plinovi sadrže što manje štetnih tvari po okoliš , tj. takva prijevozna sredstva koja su novijeg datuma i ona koja imaju ugra�en katalizator

U SFERI INFORMATIZACIJE

�lanak 209.

- u razdoblju od 2000. do 2015. god. uspostaviti informati�ki sustav gospodarenja vodama kao dijela op�eg informati�kog sustava zaštite okoliša i gospodarskog razvitka tako da umreženi podaci budu dostupni svim županijskim, gradskim i op�inskim tijelima lokalne samouprave i vodoprivrednim upravama, te javnosti.

ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA I EROZIJE

�lanak 210.

Gradnjom �epi�kog jezera mora se osigurati funkcioniranje ve� postoje�e retencijske površine za prihvat 1,8mil. m3 vode, kao dio sustava za obranu od poplava �epi�kog polja.

�lanak 211.

Postoje�i povremeni ili stalni potoci i bujice, kojima se odvode atmosferske vode šireg podru�ja, moraju se �istiti i održavati, kako se ne bi ugrozila njihova proto�nost. Sve zahvate na postoje�im povremenim ili stalnim potocima i buji�nim tokovima, kao i u dodiru s njima, izvoditi prema odgovaraju�im važe�im propisima i projektima, te uz obaveznu suradnju s nadležnim tijelima državne uprave, te pravnim osobama sa javnim ovlastima.

�lanak 212.

Na Planom odre�enim podru�jima poja�ane erozije ne postoji mogu�nost nikakve gradnje osim mreže prometne i ostale infrastrukture. U ovim podru�jima zemljište se

mora urediti i koristiti na na�in koji �e smanjiti utjecaj erozije zemljišta (pošumljavanje, zabrana sje�e i sli�no).

Iznimno je u gra�evinskim podru�jima naselja mogu�a gradnja potrebnih gra�evina, uz primjenu svih tehni�kih propisa, standarda i pravila graditeljske struke za erozivna tla, kojima se mora osigurati mehani�ka otpornost i stabilnost, te sigurnost u korištenju, a istovremeno izbje�i narušavanje stabilnosti tla na okolnom zemljištu odnosno drugih gra�evina visokogradnje, prometnica, komunalnih i drugih instalacija i sli�no. ZAŠTITA MORA

�lanak 213.

Obalno more na podru�ju Op�ine Kršan je ovim planom kategorizirano u II. kategoriju.

Osnovna zaštita mora od one�iš�enja s kopna provodi se ograni�enjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprje�avanje i smanjivanje one�iš�enja s kopna što u ovom slu�aju zna�i ograni�enje kapaciteta turisti�ko ugostiteljske izgradnje na dijelu obale sjevernije od Plominskog zaljeva te obvezu izrade detaljnih planova ure�enja kroz koje �e se izvršiti snimak “ 0 stanja” te definirati mjere da se ne naruši kakvo�a ukoliko je ona viša od I. To zna�i, da se na podru�jima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvo�e, namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, uskla�enim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva op�enito, obavezno održi postoje�a kakvo�a mora.

Dijelovi zatvorenog mora, kao što je to Plominski zaljev, sa slabom izmjenom vodene mase, predstavlja osjetljivo podru�je pa je svaka daljnja aktivnost u tom prostoru ograni�ena i za istu je potrebna sveobuhvatna studija koja mora definirati prihvatni kapacitet bez degradacije kakvo�e mora propisane ovim Planom.

�lanak 214.

Da bi se provela zaštita potrebno je poduzeti slijede�e mjere za sprje�avanje i smanjivanje one�iš�enja s kopna: - izgraditi sustav javne odvodnje s adekvatnim

stupnjem pro�iš�avanja prije upuštanja otpadnih voda u recipijent uz adekvatnu obradu otpadnog mulja,

- provesti rekonstrukciju s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladišta teku�ih goriva i mineralnih ulja u cijelom obalnom podru�ju,

- stimulirati u industrijskim pogonima uvo�enje tehnologija s manjim potrebama po vodi kao i pro�iš�avanje iste na kakvo�u za ponovnu uporabu,

SLUŽBENO GLASILO


- opasni otpad sakupljati u tvorni�kom krugu (skladištiti) i sprije�iti njegovo ispiranje ili procje�ivanje te u kona�nost zbrinjavati putem ovlaštenih tvrtki uz ispunjavanje zakonom propisane popratne dokumentacije.

�lanak 215.

Obzirom da se Planom omogu�ava daljnji

razvoj pomorskog prometa kako unutar Plominskog zaljeva tako i na ostalom dijelu obale (marina i športska luka) treba provoditi slijede�e mjere zaštite radi sprje�avanja one�iš�enja uzrokovanog pomorskim prometom i lu�kim djelatnostima: - osigurati opremu za sprje�avanje širenja i

uklanjanja one�iš�enja (brodovi-�ista�i, plivaju�e zaštitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti) unutar vlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduze�a,

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- u marinama i lokalnim lukama instalirati ure�aje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

- odrediti na�in servisiranja brodova na moru i kopnu.

�lanak 216.

Svi zahvati u pomorskom dobru, kao i u

dodiru s njim, moraju se obavljati uz suradnju s nadležnim tijelom državne uprave (Hrvatskim vodama).

Održavanje planirane kategorije obuhva�enog mora naro�ita je obaveza vlasnika gra�evina koje ispuštaju u more otpadne vode, odnosno koje na bilo koji na�in neposredno utje�u na kvalitetu morske vode.

�lanak 217.

Zaštita šuma i šumskog zemljišta provodit �e se u skladu sa Zakonom o šumama i ostalim odgovaraju�im propisima. Istovjetne mjere zaštite primjenjivat �e se na planirana podru�ja šuma gospodarske namjene i zaštitnih šuma, te na katastarske �estice sa šumom kao katastarskom kulturom okviru planiranih podru�ja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta.

Pravne osobe koje gospodare šumama obavezne su donositi programe gospodarenja i upravljanja kojim �e se: utvrditi površine i granice zašti�enih podru�ja, odrediti njihov tretman, režim korištenja i stupanj zaštite, utvrditi površine i granice šuma kao posebno vrijednih podru�ja, te

odrediti mjere njihove zaštite, sanacije i unapredjenja, predvidjeti nove lokacije šumskih površina kao tampon zone, zone odmora i rekreacije i parkova na podru�ju Op�ine Kršan.

�lanak 218.

Zaštita poljoprivrednih površina provodit �e se u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i ostalim odgovaraju�im propisima. Istovjetne mjere zaštite primjenjivat �e se na planirana podru�ja osobito vrijednih i vrijednih obradivih tala, te na katastarske �estice �ija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u okviru planiranih podru�ja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta.

Zaštita poljoprivrednih površina izloženih utjecaju eolske erozije provodit �e se sadnjom odgovaraju�ih biljnih vrsta i primjenom odgovaraju�ih tehni�kih rješenja, te kontinuiranim održavanjem sustava.

�lanak 219.

Ovim Planom odre�ena su osobito vrijedna i ugrožena podru�ja diferencirana kroz zakonom odre�enu kategorizaciju spomenika prirodne i graditeljske baštine, te odre�ena ovim odredbama kao kulturna dobra.

Mjere zaštite ovih podru�ja, kako upisanih u registar zašti�enih spomenika tako i evidentiranih ovim Planom, odre�uju se istovjetno, u skladu sa Zakonom o zaštiti spomenika kulture, Zakonom o zaštiti prirode, te ostalim odgovaraju�im propisima.

�lanak 220.

Radi zaštite i ure�enja obalnog podru�ja mora, utvr�eno je ovim Planom obalno podru�je. U obalnom podru�ju dozvoljena je izgradnja samo u granicama gra�evinskih podru�ja, osim gra�evina infrastrukture, vojnih i drugih gra�evina od interesa za obranu Republike Hrvatske. Pod pojmom gra�evina infrastrukture, u smislu odredbi ovog Plana, podrazumijevaju se i gra�evine prometne infrastrukture (manipulativne obale, lukobrani, valobrani, gatovi, te svjetionici i druge gra�evine i naprave signalizacija).

�lanak 221.

Zabranjuje se ispuštanja otpadnih voda u obalno more bliže od 300m od obale, uklju�uju�i sve uvale i zaljeve.

SLUŽBENO GLASILO


�lanak 222.

Planom se odre�uje obaveza održavanja kvalitete voda za: - akumulacijsko jezero Letaj I razred kvalitete - retenciju Grobnik II razred kvalitete - rijeka Boljun�ica II razred kvalitete - rijeka Raša (Posert) II razred kvalitete - more osim lu�kog bazena Plomin II razred kvalitete - lu�ki bazen Plomin III razred kvalitete

�lanak 223.

Gnojišta moraju biti nepropusna, a iznad površine zemljišta moraju imati obzid visine minimalno 20 centimetara. Gnojišta moraju imati nepropusnu gnojišnu jamu, izgra�enu kao gra�evinski zahvat zatvoren prema atmosferskim utjecajima, s posebnim sustavom za prikupljanje i neutralizaciju plinova koji nastaju kao produkt razgradnje gnoja, koji mora odgovarati posebnim propisima i normativima o zapaljivim i eksplozivnim tvarima.

Teku�ina iz gnojišta ne smije se prelijevati na okolno zemljište, upuštati u tlo putem upojnih bunara, niti se smije upuštati u cestovni jarak, javnu kanalizacijsku mrežu, otvoreni vodotok ili more, ve� se tek nakon odgovaraju�eg postupka aeracije i biološkog pro�iš�avanja može kona�no disponirati u kanalizacijsku mrežu ili, pod posebnim uvjetima koje utvr�uje nadležna vodoprivredna služba, u drugi recipijent.

�lanak 224.

Staje, svinjci i peradarnici moraju se graditi tako da budu zašti�eni od atmosferskih utjecaja i da se u njima može održavati �isto�a. Pod mora biti vodonepropusan i mora imati nepropusne kanale spojene s gnojišnom jamom.

�lanak 225.

Najmanja udaljenost izme�u poljoprivrednih gra�evina koje nisu izvedene od vatrootpornog materijala mora biti najmanje 4m, odnosno ne manja od visine više gra�evine.

Poljoprivredne gra�evine za spremanje sijena, slame ili drugog zapaljivog materijala moraju biti udaljene od gra�evina na susjednoj �estici najmanje 5m.

Udaljenost poljoprivrednih gra�evina od stambene zgrade na istoj gra�evnoj �estici ne može biti manja od 5m, ako s njom ne �ini gra�evnu cjelinu.

�lanak 226.

Ovim Planom propisuje se obaveza pridržavanja posebnih propisa iz podru�ja zaštite okoliša, a naro�ito: - Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93); - Zakon o zapaljivim teku�inama i plinovima

(NN 108/95), - Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 27/99);

Pravilnik o objektima koji po svojoj veli�ini i namjeni ne predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i njihovu okolinu (NN 24/87),

- Zakon o zaštiti od buke (NN 17/90 i 26/93); Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90),

- Zakon o vodama (NN 107/95); Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata (NN 28/96),

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99); Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00),

- Zakon o zaštiti zraka (NN 48/95), - Zakon o otpadu (NN34/95), - Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN

36/95, 70/97 i 128/99).

U slu�aju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat �e se važe�i propis. 9. MJERE PROVEDBE PLANA

�lanak 227.

Ostvarivanje i razrada ciljeva Plana, te namjene i korištenja prostora provodit �e se u skladu s odredbama ovog Plana u trajnom procesu politike društveno - ekonomskog razvoja ure�ivanjem i zaštitom prostora, a na osnovi odlu�ivanja upravnih tijela i drugih nosilaca planiranja.

Na�in i dinamika provedbe ovog Plana zavisit �e o obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi, kao i karakteristikama zahvata u prostoru.

�lanak 228.

Plan �e se provoditi putem donošenja

prostornih planova užeg podru�ja za podru�ja posebno odre�ena ovim Planom i drugim propisima Op�ine Kršan, uz izdavanje lokacijskih i gra�evnih dozvola, sukladno važe�im propisima iz oblasti prostornog ure�enja i gra�enja.

SLUŽBENO GLASILO


Op�insko poglavarstvo Op�ine Kršan

donosi programe razvoja podru�ja obuhva�enih prostornim planovima užih podru�ja. Ne može se pristupiti izradi prostornog plana užeg podru�ja ukoliko Op�insko poglavarstvo Op�ine Kršan nije donijelo program razvoja obuhva�enog podru�ja.

�lanak 229.

Na cjelokupnom podru�ju Op�ine Kršan, osim podru�ja za koja je uvjetovana izrada detaljnih planova ure�enja, Plan �e se provoditi izdavanjem lokacijskih dozvola prema postupku predvi�enom zakonom i ostalim propisima.

Lokacijske (gra�evne) dozvole za zahvate u prostoru s podru�ja za koje je, prema odredbama ovog Plana, obavezno donošenje prostornog plana užeg podru�ja, mogu se do donošenja tih prostornih planova izdavati za gradnju novih gra�evina isklju�ivo unutar gra�evinskih podru�ja naselja, pod uvjetom da je namjeravani zahvat u prostoru po svojim odlikama uskla�en s ve� izgra�enim dijelom naselja. Tako�er do donošenja prostornih planova užeg podru�ja postoji mogu�nost rekonstrukcije svih postoje�ih gra�evina, kao i izgradnja novih i rekonstrukcija postoje�ih gra�evina i mreže prometnica i infrastrukture.

Za zahvate u prostoru za koje se temeljem posebnih propisa ne izdaje lokacijska dozvola, a izdaje se gra�evna dozvola, Plan �e se provoditi izdavanjem gra�evnih dozvola, prema postupku iz zakona i ostalih propisa.

Lokacijske dozvole za zahvate od važnosti za Republiku Hrvatsku izdavat �e se u skladu s posebnim propisom Republike Hrvatske o zahvatima u prostoru od važnosti za državu.

�lanak 230.

Za pra�enje i nadzor nad provo�enjem Plana zadužuje se Op�insko poglavarstvo Op�ine Kršan s pripadaju�im upravnim tijelima i posebna tijela Op�ine Kršan nadležna za poslove prostornog ure�enja.

�lanak 231.

Zemljište se ure�uje i štiti putem odredbi ovog Plana, kao i odredbi važe�ih prostornih planova užeg podru�ja. Svi elementi navedeni u ovom Planu predstavljaju okvir za izradu prostornih planova užeg podru�ja (urbanisti�kih planova ure�enja i detaljnih planova ure�enja), �ija se izrada uvjetuje ovim Planom odnosno odredbama posebnog propisa Op�ine Kršan.

�lanak 232.

Svi zahvati na pojedinoj gra�evnoj �estici mogu se izvoditi fazno, do kona�ne realizacije predvi�ene Planom, odnosno prostornim planom užeg podru�ja.

�lanak 233.

Prioriteti ostvarivanja ovog Plana utvr�uju se posebnim propisom Op�ine Kršan.

Po donošenju ovog Plana prioritet u provedbi predstavlja pristupanje isho�enju lokacijskih dozvola za javne prometne površine obuhva�ene rješenjem prometnica. 9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

�lanak 234.

Ovim Planom posebno se odre�uju podru�ja za koja se propisuje obaveza izrade sljede�ih prostornih planova užeg podru�ja: Prostorni plan posebnih obilježja - podru�je zaštite Parka prirode “U�ka” Urbanisti�ki plan ure�enja - gra�evinsko podru�je Kršan, - gra�evinsko podru�je Potpi�an, - gra�evinsko podru�je Vozili�i, - gra�evinsko podru�je Plomin (isklju�ena

povijesna jezgra), - gra�evinsko podru�je Malini, - gra�evinsko podru�je Jurasi, - gra�evinsko podru�je Ivan�ini, - gra�evinsko podru�je Donadi�i, - gra�evinsko podru�je Na�inovi�i, - gra�evinsko podru�je Šimuni, - gra�evinsko podru�je Ba�i, - gra�evinsko podru�je Stipani, - gra�evinsko podru�je Kušari, - gra�evinsko podru�je Kamenjari, - gra�evinsko podru�je Fonovi�i, - gra�evinsko podru�je gospodarske namjene -

radna zona Kršan, - gra�evinsko podru�je gospodarske namjene -

ugostiteljsko turisti�ke (turisti�ko naselje Brestova),

- podru�je letjelišta Kostr�ani, - podru�je golf igrališta Kožljak, - podru�je �epi�kog jezera.

SLUŽBENO GLASILO


Detaljni plan ure�enja - stari grad Kršan, - stari grad Plomin, - gra�evinsko podru�je gospodarske namjene -

termoelektrana, - gra�evinsko podru�je uzgajališta (akvakultura), - gra�evinsko podru�je Plomin Luka, - gra�evinsko podru�je Klovar Luka, - gra�evinsko podru�je gospodarske namjene -

ugostiteljsko turisti�ke (suha marina Plomin), - gra�evinsko podru�je gospodarske namjene -

ugostiteljsko turisti�ke (turisti�ko naselje - Fratrija),

- gra�evinsko podru�je gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke (turisti�ko naselje Brestova).

Sve aktivnosti vezane za pripremu, izradu i

donošenje prostornih planova užeg podru�ja provodit �e se u skladu s posebnim propisom Op�ine Kršan, pri �emu �e se detaljnije definirati prostorni obuhvat pojedinog prostornog plana. Navedeni prostorni planovi mogu se donositi parcijalno, u okviru sveukupnih navedenih podru�ja.

Jedinstveni prostorni plan može se donijeti i za više navedenih podru�ja. 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

�lanak 235.

Op�ina Kršan i Grad Labin moraju urediti me�usobne odnose po pitanju korištenja akvatorija Plominskog zaljeva.

�lanak 236.

Plan �e se provoditi putem odredbi posebnih propisa Op�ine Kršan za sljede�e zahvate u prostoru: - gradnja i rekonstrukcija prometnica koje su,

temeljem važe�eg Zakona o cestama, u nadležnosti Op�ine Kršan,

- postavljanje manjih montažnih prenosivih kioska i sli�nih gra�evina,

- dimenzioniranje i gradnja parkirališnih površina na samostalnim �esticama, kao i dimenzioniranje obaveznih parkirališnih površina uz druge gra�evine visokogradnje.

�lanak 237.

Do donošenja prostornog plana užeg podru�ja, odnosno izdavanja lokacijskih dozvola za prometnice za podru�ja gdje se ne�e izra�ivati prostorni planovi užeg podru�ja, odnosno dok se te prometnice ne izgrade, u koridorima zaštite prostora prometnica i ostale infrastrukture ne mogu se izdavati lokacijske dozvole za gra�evine visokogradnje osim gra�evina infrastrukture i rekonstrukcije postoje�ih gra�evina.

Do donošenja prostornog plana užeg podru�ja iz �l. 234. ovih odredbi u tim podru�jima izdavat �e se lokacijske (gra�evne) dozvole neposredno temeljem odredbi ovog Plana, osim: - u slu�ajevima iz stavka 1. ovog �lanka, - u svim podru�jima za koja se propisuje

obaveza donošenja detaljnih planova ure�enja, - u podru�ju urbanisti�kog plana ure�enja za

gra�evinsko podru�je Na�inovi�i.

Iznimno od odredbi stavka 2. ovog �lanka, do donošenja detaljnog plana ure�enja za gra�evinsko podru�je gospodarske namjene – termoelektranu izdavat �e se lokacijske (gra�evne) dozvole isklju�ivo za zahvate u prostoru kojima se poboljšavaju uvjeti zaštite okoliša.

�lanak 238.

U cilju kvalitetne provedbe ovog Plana potrebno je: - Provesti cjelovito istraživanje priobalnog

podru�ja radi utvr�ivanja detaljnog prostornog potencijala za razvoj turizma u narednom planskom razdoblju. Istraživanjima treba propisati modalitete trajne zaštite atraktivnih podru�ja, pravilne namjene prostora, funkcionalnog povezivanja i opremanja potrebnom infrastrukturom, te o�uvanja kvalitete prostora za mogu�e selektivno korištenje. Ovim istraživanjima odrediti i kompleksno rješenje prostornog razvoja nauti�kog turizma,

- Provesti cjelovita istraživanja prirodne osnove podru�ja (geološka, klimatska, pedološka i vegetacijska, te ostalih komponenti) kao i pripadaju�eg morskog akvatorija i podmorja,

- Izvršiti analizu kvalitete poljoprivrednog zemljišta, s posebnim naglaskom na I i II bonitetnu klasu, te III, IV i V, kao i na stanje vlasništva,

- U suradnji s Istarskom županijom uskladiti elemente sustava zbrinjavanja komunalnog i drugog otpada, s ciljem odre�ivanja kona�ne lokacije i na�ina zbrinjavanja,

SLUŽBENO GLASILO


- Izraditi i druge istražne radove i studije odre�ene odgovaraju�im propisom Op�ine Kršan.

�lanak 239.

U cilju o�uvanja kvalitetnog poljoprivrednog

zemljišta posebnim razvojnim programima Op�ine Kršan potrebno je: - stvarati uvjete za kompleksno ure�ivanje

poljoprivrednog zemljišta putem udruživanja, - spre�avati nepoljoprivredne aktivnosti na

poljoprivrednom zemljištu, a naro�ito u Planom odre�enom obalnom podru�ju (kampiranje, �uvanje autoprikolica, kamper kola i plovila, bespravna izgradnja).

�lanak 240.

Za gra�evine i zahvate u prostoru koji su

od interesa za razvoj, ure�enje i afirmaciju pojedinih lokacija i cjelina na podru�ju Op�ine Kršan, Op�insko poglavarstvo Op�ine Kršan može donositi prostorna i urbanisti�ko - arhitektonska rješenja, projekte i stru�ne podloge radi komparativne analize, te provjere kvalitete, odnosno izbora alternativnih rješenja.

�lanak 241.

Za sve zahvate u prostoru koji temeljem posebnih propisa i ovog Plana predstavljaju kulturno dobro, ne može se izdati lokacijska dozvola bez prethodno pribavljenih odgovaraju�ih posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela, odnosno gra�evna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti na glavni projekt (za izdavanje gra�evne dozvole).

�lanak 242.

Ne može se izdati lokacijska (gra�evna) dozvola za gra�evine i ostale zahvate punionice pitke izvorske vode u gra�evinskom podru�ju gospodarske namjene - proizvodne (pretežito zanatske) uz naselje Katun, bez prethodno pribavljene suglasnosti na namjeravani zahvat u prostoru “Vodovoda” d.o.o. Labin ili drugog subjekta nadležnog za djelatnost javne vodoopskrbe.

�lanak 243.

Planom predvi�ena zaštita okoliša provodit �e se temeljem programa zaštite okoliša Op�ine Kršan, te drugih projekata unapre�enja i zaštite okoliša.

�lanak 244.

Planom predvi�ena zaštita tla od erozije (štetnog djelovanja vjetra i vode na tlo) provodit �e se putem detaljnijih istraživanja, izradom studija, programa i projekata za zahvate kojima bi se smanjio utjecaj erozivnih procesa u prostoru.

Za sve zahvate iz stavka 1. ovog �lanka ne može se izdati lokacijska dozvola bez prethodno pribavljenih posebnih uvjeta gradnje Hrvatskih voda, niti gra�evna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti na glavni projekt (za gra�evnu dozvolu).

�lanak 245.

Ovim Planom propisuje se obaveza provedbe procjene utjecaja na okoliš (izrade studija o utjecaju na okoliš) i pribavljanja odobrenja nadležnog tijela o prihvatljivosti utjecaja na okoliš za odre�ene zahvate i to: - državne ceste, - županijske ceste za prometovanje motornim

vozilima, - prate�e uslužne gra�evine uz ceste koje sadrže

parkirališta, benzinsku postaju, restoran, motel i sli�no,

- željezni�ka pruga II reda, - dalekovodi 110kV, 220kV i 400kV, - plinovod, - luke, - sustavi za regulaciju vodotoka - brana Letaj i

brana Grobnik, - gra�evinsko podru�je gospodarske namjene -

radna zona Kršan, - gra�evinsko podru�je gospodarske namjene -

radna zona Katun, - gra�evinsko podru�je gospodarske namjene -

termoelektrana, - gra�evinsko podru�je uzgajališta (akvakultura), - gra�evinsko podru�je gospodarske namjene -

ugostiteljsko turisti�ke (suha marina Plomin), - gra�evinsko podru�je gospodarske namjene -

ugostiteljsko turisti�ke (turisti�ko naselje Fratrija),

- gra�evinsko podru�je gospodarske namjene - ugostiteljsko turisti�ke (turisti�ko naselje Brestova),

- podru�je letjelišta Kostr�ani, - podru�je golf igrališta Kožljak, - podru�je �epi�kog jezera, - kamenolom Šušnjevica.

Provedba procjene utjecaja na okoliš za termoelektranu, uzgajalište (akvakulturu), suhu marinu Plomin, turisti�ko naselje Fratrija i turisti�ko naselje Brestova mora se provesti prije donošenja prostornih planova užih podru�ja za te zahvate (podru�ja).

SLUŽBENO GLASILO


Lokacijskim dozvolama, odnosno mjerama zaštite okoliša u prostornim planovima užeg podru�ja, za ostale zahvate u prostoru za koje se može iskazati interes, a za koje je temeljem posebnih propisa obavezna procjena utjecaja na okoliš, propisat �e se obaveza izrade studija o utjecaju na okoliš i pribavljanja odobrenja nadležnog tijela o prihvatljivosti utjecaja tih zahvata na okoliš.

�lanak 246.

Pri izdavanju lokacijske, gra�evne i uporabne dozvole za gradnju gra�evina i ure�ivanje zemljišta, te kod korištenja postoje�ih gra�evina i otvorenih površina treba se osiguravati propisana kvaliteta voda.

Ne može se izdati lokacijska, gra�evna ni uporabna dozvola za gra�evine koje bi u kopno, te more, vodne površine ili podzemni kanal Boljun�ice posredno ili neposredno ispuštale nepro�iš�ene otpadne ili tehnološke vode.

�lanak 247.

Izgradnja skloništa i drugih objekata za zaštitu stanovništva, materijalnih i drugih dobara predvi�a se u skladu sa zonama ugroženosti Op�ine Kršan, koje su odre�ene sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za odre�ivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91). Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit �e se gradnjom odnosno ure�ivanjem zahvata za zaštitu, �ija �e se vrsta, otpornost i kapacitet odre�ivati temeljem posebnog odgovaraju�eg propisa Op�ine Kršan.

�lanak 248.

U pojasu širine najmanje 50m od planiranog ruba morske obale ne postoji mogu�nost gradnje gra�evina koje pružaju uslugu smještaja u turizmu, kao niti ostalih gra�evina visokogradnje, osim gra�evina infrastrukture i zahvata u prostoru omogu�enih odredbama ovog Plana.

�lanak 249.

Svi važe�i prostorni planovi užeg podru�ja, doneseni prije donošenja ovog Plana za podru�ja obuhva�ena ovim Planom, provodit �e se prema njihovim odredbama, ukoliko one nisu u suprotnosti s odredbama ovog Plana. Ukoliko, pak, one jesu u suprotnosti s odredbama ovog Plana primjenjivat �e se odredbe ovog Plana.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRA�EVINA �IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI, TE REKONSTRUKCIJA OSTALIH GRA�EVINA

�lanak 250.

Odredbama ovog poglavlja utvr�uju se slu�ajevi i uvjeti kada postoji mogu�nost rekonstrukcije postoje�ih gra�evina. Postoje�e gra�evine: - su u skladu s namjenom prostora utvr�enom

ovim Planom, - nisu u skladu s namjenom prostora utvr�enom

ovim Planom. U tom smislu smatraju se i pojedina�ne (usamljene) gra�evine ili grupe gra�evina odre�ene namjene, koje se nalaze u podru�ju koje je ovim Planom odre�eno za druge namjene (podru�ja poljoprivredne namjene, podru�ja šuma i sl.).

�lanak 251.

Postoje�e gra�evine mogu se

rekonstruirati. Uvjeti gradnje za rekonstrukciju takvih gra�evina utvr�ivat �e se temeljem odredbi ovog Plana, važe�eg prostornog plana užeg podru�ja i ostalih propisa Op�ine Kršan.

�lanak 252.

Na podru�jima za koja je obavezna provedba putem donošenja prostornog plana užeg podru�ja a isti nije donesen, ovim se Planom omogu�ava rekonstrukcija, sukladno �l. 65. ovih odredbi.

Na podru�jima za koja je obavezna provedba putem donošenja prostornog plana užeg podru�ja a isti nije donesen, ovim se Planom omogu�ava interpolacija u gra�evinskim podru�jima naselja, sukladno �l. 64. i 81. ovih odredbi.

�lanak 253.

Rekonstrukcija postoje�ih gra�evina može se dozvoliti pod sljede�im uvjetima : - da se ne mijenja postoje�i karakter izgradnje

(tipologija, struktura, vrsta i na�in gradnje i sl.) i prostorni odnosi u susjedstvu,

- da se ne pogoršaju postoje�i uvjeti boravka u susjednim gra�evinama,

- da se namjena gra�evine uskladi s namjenom podru�ja, odnosno da se zadrži postoje�a namjena gra�evine u pretežitom dijelu.

SLUŽBENO GLASILO


Postoje�e stambene gra�evine u podru�jima druge namjene (osim gra�evinskih podru�ja naselja) mogu se rekonstruirati u okviru postoje�e namjene. Postoje�e gra�evine drugih namjena (osim stambene), izgra�ene izvan gra�evinskih podru�ja naselja, ne mogu rekonstrukcijom promijeniti namjenu u stambenu.

Postoje�e gra�evine, koje su temeljem Zakona o postupanju s objektima gra�enim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za gra�enje (NN 33/92) stekle mogu�nost zadržavanja u prostoru, mogu se rekonstruirati u okviru postoje�ih tlocrtnih i visinskih gabarita.

�lanak 254.

Kod utvr�ivanja uvjeta gradnje za rekonstrukciju postoje�ih gra�evina u gra�evinskim podru�jima naselja, a u vezi �l. 252. ovih odredbi, odgovaraju�e se primjenjuju odredbe sadržane u poglavljima 2.2. “Gra�evinska podru�ja naselja”, 3. “Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti” i 4. “Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti”.

Najve�i dozvoljeni gabariti kod rekonstrukcije gra�evina ne mogu biti ve�i od najve�ih dozvoljenih gabarita gra�evina koje je ovaj Plan propisao za planirana podru�ja u kojima se te gra�evine nalaze. Postoje�e gra�evine koje prelaze najve�e dozvoljene gabarite utvr�ene ovim Planom za gra�evine unutar podru�ja u kojima se nalaze, mogu se rekonstruirati samo u okviru postoje�ih gabarita.

�lanak 255.

Postoje�e gra�evine iz �l. 65. stavak 1. alineja 1, 2, 3 i 4 mogu se rekonstruirati u skladu s �l. 253. ovih odredbi, te uz sljede�e uvjete gradnje:

• oblik i veli�ina gra�evne �estice - utvr�uje se prema odredbama ovog Plana za

gra�evinu odre�ene namjene. Ukoliko je gra�evna �estica manja od one koja je propisana odredbama ovog Plana, postoje�a gra�evina može se rekonstruirati u okviru postoje�e gra�evne �estice.

• gradivi dio gra�evne �estice - gradivi dio gra�evne �estice može se utvrditi

do granica susjedne gra�evne �estice ukoliko se prema toj gra�evnoj �estici ne izvode otvori,

- gra�evni pravac može se utvrditi na udaljenosti manjoj od 5m od regulacijskog pravca, pa i na samom regulacijskom pravcu,

- izgra�enost gra�evne �estice: mogu�e je 50%-tno pove�anje tlocrtne projekcije gra�evine na gra�evnu �esticu, ukoliko to ne premašuje

limite odre�ene ovim Planom, te ostalim propisima Op�ine Kršan, za odre�enu namjenu gra�evina.

• oblikovanje gra�evine - uvjeti za arhitektonsko oblikovanje utvr�uju se

u skladu s �l. 84,85, 86, 87, 88. i 89. ovih odredbi,

- visina i broj etaža utvr�uju se prema odredbama ovog Plana za gra�evinu odre�ene namjene. Ukoliko postoje�a gra�evina ima višu visinu od one koja je odredbama ovog Plana propisana kao najviša dozvoljena, ta se postoje�a gra�evina može rekonstruirati u okviru postoje�e visine. Ukoliko postoje�a gra�evina ima ve�i broj etaža od onog koji je odredbama ovog Plana propisan kao najve�i dozvoljeni, ta se postoje�a gra�evina može rekonstruirati u okviru postoje�eg broja nadzemnih etaža,

- vrsta krova, nagib i vrsta pokrova utvr�uju se prema �l. 97, 98. i 99. ovih odredbi.

Postoje�e gra�evine iz �l. 65. stavak 1. alineja

7 mogu se rekonstruirati temeljem idejnih rješenja izra�enih u skladu s realnim tehni�ko-tehnološkim zahtjevima, važe�im standardima i propisima, te pravilima tehni�ke struke.

�lanak 256.

Rekonstruirati se ne mogu gra�evine u podru�jima gospodarske namjene - termoelektrane, osim na temelju donesenog prostornog plana užeg podru�ja.

Rekonstruirati se ne mogu one gra�evine koje su prostornim planovima užeg podru�ja predvi�ene za rušenje. Gra�evine koje su prostornim planovima užeg podru�ja predvi�ene za rušenje mogu se rekonstruirati ukoliko je to omogu�eno tim prostornim planovima. III. ZAVRŠNE ODREDBE

�lanak 257.

Svi zahtjevi za izdavanje gra�evnih dozvola za izgradnju na podru�ju Op�ine Kršan podneseni kod nadležnog Ureda do dana stupanja na snagu ovog Plana rješavat �e se u skladu s dokumentima prostornog ure�enja koji su bili na snazi u trenutku kad je zahtjev podnesen.

SLUŽBENO GLASILO


�lanak 258.

Plan je izra�en u 6 izvornika ovjerenih pe�atom Op�inskog vije�a Op�ine Kršan i potpisom predsjednika Op�inskog vije�a Op�ine Kršan.

�lanak 259.

Svaku presliku Plana u odnosu na istovjetnost s izvornikom ovjerava na�elnik Op�ine Kršan.

�lanak 260.

Izvornici Plana �uvaju se u pismohrani Op�ine Kršan (3 izvornika), Uredu državne uprave Istarske županije - Službi za prostorno ure�enje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Ispostava Labin (1 izvornik), dok se 1 izvornik dostavlja Upravnom odjelu za prostorno ure�enje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zavodu za prostorno ure�enje Istarske županije i 1 izvornik Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog ure�enja Republike Hrvatske.

�lanak 261.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Prostorni plan Op�ine Labin u dijelu Op�ine Kršan ("Službene novine Labina" br. 22/78, 12/81, 8/83, 11/83, 7/84, 11/85, 11/86, 12/87, 12/88, 3/90, 2/92. i 1/93.).

�lanak 262.

Ova Odluka stupa na snagu danom njene objave u "Službenom glasilu Op�ine Kršan".

OP�INSKO VIJE�E OP�INE KRŠAN Klasa: 021-05/02-01/7 Ur.broj.: 2144/04-05-02-2 Kršan, 28. lipnja 2002.

Predsjednik Op�inskog vije�a

Klaudijo Lazari�, v.r.

--------------------------------------------------------------

18. Temeljem �l. 18. Statuta Op�ine Kršan («Službeno glasilo Op�ine Kršan» br. 5/02.) i �l. 10. Zakona o prostornom ure�enju («Narodne novine» br. 30/94, 68/98, 61/00. i 32/02.), Op�insko vije�e Op�ine Kršan je na sjednici održanoj dana 28. lipnja 2002. godine donijelo

Z A K LJ U � A K 1. Usvaja se Izvješ�e o stanju u prostoru Op�ine

Kršan za razdoblje 1999. – 2001. godine. 2. Izvješ�e iz to�. 1. �ini sastavni dio ovog

zaklju�ka, a objavljuje se u «Službenom glasilu Op�ine Kršan».

OP�INSKO VIJE�E OP�INE KRŠAN Klasa: 021-05/02-01/7 Ur.br: 2144/04-05-02-3 Kršan, 28. lipanj 2002.



IZVJEŠ�E o stanju u prostoru Op�ine Kršan

1999 – 2001. 1. UVOD Zakonom o prostornom ure�enju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) odre�eno je da se za podru�je jedinice lokalne samouprave izra�uje Izvješ�e o stanju i prostoru. Ovo izvješ�e sadrži sljede�e dijelove: - Pokrivenost podru�ja Op�ine Kršan

dokumentima prostornog ure�enja i drugim dokumentima,

- popis dokumenata prostornog ure�enja �ija je izrada u toku,

- konceptualna obilježja postoje�ih dokumenata prostornog ure�enja,

- analizu provo�enja dokumenata prostornog ure�enja,

- Obilježja stanja u prostoru, - ocjenu provo�enja dokumenata prostornog

ure�enja.

SLUŽBENO GLASILO


Izvješ�e predstavlja osnovu za: - izradu Programa mjera za unapre�enje stanja u

prostoru Op�ine Kršan, - propisivanje i drugih eventualnih mjera i

postupaka za provo�enje politike ure�ivanja prostora.

2. POKRIVENOST PODRU�JA OP�INE

KRŠAN DOKUMENTIMA PROSTORNOG URE�ENJA I DRUGIM DOKUMENTIMA

2.1. DOKUMENTI PROSTORNOG URE�ENJA Slijedom odredbi Zakona o prostornom ure�enju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) na podru�ju Op�ine Kršan na snazi su sljede�i dokumenti prostornog ure�enja: Dokumenti prostornog ure�enja izra�eni i doneseni prije izvještajnog razdoblja iz ovog Izvješ�a: - PROSTORNI PLAN OP�INE LABIN (SN

Op�ine Labin 22/78, 16/79, 12/81, 8/83, 11/83, 7/84, 11/85, 11/86, 12/87, 12/88, 3/90, 2/92 I 1/93, te SN Istarske Županije 3/97),

Dokumenti prostornog ure�enja izra�eni i doneseni u vrijeme izvještajnog razdoblja iz ovog Izvješ�a: - PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE

(SN Istarske županije 2/02) - PROSTORNI PLAN OP�INE LABIN –

Izmjene i dopune (SN Istarske Županije 6/99) - DETALJNI PLAN URE�ENJA

TRAJEKTNOG PRISTANIŠTA I CENTRA ZA AKVAKULTURU U PLOMINSKOM ZALJEVU (SG Op�ine Kršan 2/00)

- PLAN URE�ENJA MANJEG NASELJA PLOMIN LUKA – STAVLJANJE IZVAN SNAGE (SG Op�ine Kršan 2/00)

- DETALJNI PLAN URE�ENJA PLOMIN LUKA (SG Op�ine Kršan 6/00)

- PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE (SN Istarske županije 2/02)

Dokumenti prostornog ure�enja �ija je izrada u toku - Prostorni plan ure�enja Op�ine Kršan - Prostorni plan podru�ja posebnih obilježja Park

prirode “U�ka”

2.2. DRUGI DOKUMENTI Iz perioda prije izvještajnog razdoblja iz ovog Izvješ�a u primjeni su i drugi dokumenti prostornog ure�enja, razvojne i prostorne studije ili stru�ne podloge, te prostorno-programska rješenja: - STRATEGIJA PROSTORNOG URE�ENJA

REPUBLIKE HRVATSKE, - PROGRAM PROSTORNOG URE�ENJA

REPUBLIKE HRVATSKE (NN 50/99), - PROSTORNI PLAN ZAJEDNICE OP�INE

RIJEKA (SN Zajednice op�ina Rijeka 50/84), - PROMETNA STUDIJA OP�INE LABIN

(Urbis 72 Pula, 1993.), - STRATEGIJA RAZVOJA LABINŠ�INE

1997. - 2010. (Tim za strategijski razvoj Labinš�ine, 1997),

- STARI GRAD KRŠAN – PROGRAMSKO URBANISTI�KO RJEŠENJE (grupa autora, 1994.),

- STARI GRAD PLOMIN – ANALIZA POSTOJE�EG STANJA; PROGRAMSKO URBANISTI�KO RJEŠENJE (Urbis 72 Pula, 1995.),

- PLOMINSKO ZAGORJE – PROSTORNO PROGRAMSKA OSNOVA (grupa autora, 1995.).

Drugi dokumenti �iji je naru�itelj bila Hrvatska elektroprivreda, odnosno Plomin holding d.o.o. Plomin: - STUDIJA NAMJENE PLOMINSKOG

ZALJEVA (Urbis 72 Pula, 1995.) (naru�itelj i Istarska županija),

- STRU�NE PODLOGE ZA PRISTAN ZA UGLJEN (Urbis 72 Pula, 1997.),

- STUDIJA IZVODLJIVOSTI I OPRAVDANOSTI - JAVNI PRIVEZ �AMACA U PLOMIN LUCI (IG Labin, 1998.),

- STUDIJA IZVODLJIVOSTI I OPRAVDANOSTI - CENTAR ZA PROIZVODNJU POVR�A I UKRASNOG BILJA U PLOMINSKOM ZALJEVU (Urbis 72 Pula, 1998.),

- STUDIJA - TRAJEKTNO PRISTANIŠTE U PLOMINSKOM ZALJEVU (EPZ, 1998.),

- STUDIJA IZVODLJIVOSTI I OPRAVDANOSTI - CENTAR ZA AKVAKULTURU U PLOMINSKOM ZALJEVU (COIN, 1997.),

- STUDIJA IZVODLJIVOSTI I OPRAVDANOSTI - CENTAR ZA ŠPORT I REKREACIJU (EPZ, 1998.).

SLUŽBENO GLASILO


Tako�er su izra�ene studije koje su se bavile okolišem, prvenstveno za potrebe revitalizacije Plominskog zaljeva i Plomin Luke: - STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

TRAJEKTNE LUKE U PLOMINSKOM ZALJEVU, 1999.,

- STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PREMJEŠTANJA SEDIMENTA U PLOMINSKOM ZALJEVU, 1999.

Iz perioda izvještajnog razdoblja iz ovog Izvješ�a izra�ene su sljede�e razvojne i prostorne studije i prostorno-programska rješenja: - STUDIJA EKONOMSKE OPRAVDANOSTI

IZGRADNJE "SUHE MARINE" – PLOMIN (1999.),

- USTROJSTVO I SIGURNOST PLOVIDBE U PLOMINSKOM ZALJEVU (Visoka pomorska škola u Rijeci, 1999.),

- KONZERVATORSKA PODLOGA ZA DETALJNI URBANISTI�KI PLAN PLOMIN LUKE (Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, 1999.).

3. ANALIZA DOKUMENATA

PROSTORNOG URE�ENJA I DRUGIH DOKUMENATA, IZRA�ENIH I DONESENIH U U VRIJEME IZVJEŠTAJNOG RAZDOBLJA IZ OVOG IZVJEŠ�A

3.1. PROGRAM PROSTORNOG URE�ENJA REPUBLIKE HRVATSKE (NN 50/99) Programom prostornog ure�enja Republike Hrvatske na podru�ju Op�ine Kršan predvi�ena je revitalizacija ruralnih podru�ja sjeveroisto�ne Istre sustavnim mjerama kojima bi trebalo usporiti emigracije i stvarati povoljne uvjete za aktiviranje poljodjelstva. Predvi�eno je završiti zapo�ete gradnje (TE Plomin) u sklopu sustavne pripreme svih faza za nove objekte, te izraditi planove zaštite mora radi o�uvanja propisane kvalitete i planove sanacije pojedinih ugroženih dionica obalnog mora od zaga�enja s kopna (u Plominskom zaljevu). Zaštita mora podrazumijeva i regulaciju i kontrolu plovidbe tankera i drugih brodova, sukladno važe�im propisima. Program predvi�a izradu i donošenje prostornog plana za proglašeni park prirode "U�ka", te tako

utvrditi sustav mjera zaštite kako bi se ono zaštitilo od izrazitijeg gospodarskog iskorištavanja ili izgra�ivanja. 3.2. PROSTORNI PLAN ISTARSKE

ŽUPANIJE (SN Istarske županije 2/02) Temeljem analize Prostornog plana Istarske županije može se konstatirati da �e se na podru�ju Op�ine Kršan postoje�a gospodarska struktura nastojati upotpuniti i unaprijediti, što zna�i osuvremenjivanje prometne mreže u cestovnom, željezni�kom i pomorskom segmentu, poboljšavanje uvjeta rada u Potpi�anskoj industrijskoj zoni i TE Plomin uz primjenu svih potrebnih mjera zaštite okoliša, te oživljavanje poljoprivredne proizvodnje. Novi zna�ajni prostorno gospodarski zahvati koji se planiraju su kompletiranje cestovne obilaznice oko Kršana i Potpi�na, otvaranje nove ugostiteljsko turisti�ke zone na obali, otvaranje nove radne zone u Kršanu, potapanje dijela �epi�kog polja i stvaranje �epi�kog jezera a uz njega ure�enje golf igrališta, te sportsko letjelište. Predvi�eno je i otvaranje kamenoloma Šušnjevica, zna�ajan zahvat u prostoru i gospodarskom životu Op�ine Kršan. Na podru�ju Op�ine Kršan naselja su klasificirana na sljede�i na�in: - naselja II ranga – podru�na i lokalna središta

- ja�a središnja naselja II ranga su Potpi�an i Kršan

- naselja I ranga – ostala manja lokalna središta - Polje �epi�, Plomin Luka, Šušnjevica

- Naselja 0. ranga – potencijalna manja lokalna središta

- Nova Vas Naselje Kršan predstavlja op�insko sjedište. Nadalje, prema uvidu u prostorni plan istarske županije, podru�je Op�ine Kršan raš�lanjeno je na zone raznovrsnih namjena, te definirano karakteristikama datim u nastavku. Pored gra�evina od zna�aja za Republiku Hrvatsku, PPIŽ-om se odre�uju gra�evine od zna�aja za Istarsku županiju. - Gra�evine sporta i rekreacije

- svi polivalentni sportsko rekreacijski kompleksi površine ve�e od 2 ha

- Pomorske gra�evine s pripadaju�im objektima,

ure�ajima i instalacijama - trajektne luke - Brestova i Plomin

SLUŽBENO GLASILO


- Cestovne gra�evine s pripadaju�im objektima, ure�ajima i instalacijama

- ostale državne ceste – Vozili�i – Rijeka / odvojak Brestova

- županijske ceste – Most Raša – Potpi�an (trasa u ispitivanju); Labin – Sv. Nedelja – Kršan; Vozili�i – Plomin Luka

- Gra�evine zra�nog prometa s pripadaju�im

objektima, ure�ajima i instalacijama - letilišta – Kršan-Kostr�ani

- Gra�evine za vodoopskrbu pripadaju�ih

podsustava - Vodovod Labin sa svim pripadaju�im

mrežama i ure�ajima, osim vodocrpilišta - Gra�evine sustava odvodnje s pripadaju�im

objektima, ure�ajima i instalacijama - svi sustavi odvodnje sa svim pripadaju�im

objektima, mrežama i instalacijama koji nisu od državnog zna�aja, a koji osiguravaju odvodnju i pro�iš�avanje otpadnih voda za više od 2000ES

- Elektroenergetske gra�evine s pripadaju�im

objektima, ure�ajima i instalacijama - transformatorske stanice – Plomin 110/20kV - distribucijski dalekovod 110kV – TE Plomin

– Labin – Šijana (2x110kV); TE Plomin – Pazin (2x110kV); TE Plomin – Lupoglav – Buzet; Matulji – Lovran – TE Plomin

- Gra�evine plinoopskrbe s pripadaju�im

objektima, ure�ajima i instalacijama - plinovod radnog tlaka 24÷50 bara Umag –

Kršan - Eksploatacijska polja mineralnih sirovina - Gra�evine unutar Parka prirode “U�ka” Turisti�ko razvojno podru�je (TRP) Namjena predvi�ena za ugostiteljstvo i turizam je, osim u gra�evinskim podru�jima naselja i stambeno-turisti�kih naselja, predvi�ena i u izdvojenim gra�evinskim podru�jima izvan naselja - turisti�kim razvojnim podru�jima (TRP-ovima), na seoskim gospodarstvima, te u lukama nauti�kog turizma. U Op�ini Kršan planiraju se 2 zone TRP-ova i to: - na lokaciji Brestova, - na lokaciji Fratrija.

Ukupni smještajni kapacitet u turisti�kim gra�evinama i zonama planira se s najmanje 1000, a najviše 2000 postelja, ne ra�unaju�i kapacitete u privatnom smještaju i turizmu na seoskim gospodarstvima. Unutar TRP-ova predvi�aju se ugostiteljsko-turisti�ke površine: - Turisti�ka naselja, koja sadrže sve vrste

namjena u funkciji turizma, kao što su apartmanska naselja, trgova�ke, uslužne, ugostiteljske, sportske i rekreativne djelatnosti, itd.;

- Kampove; - Pojedina�ne gra�evine (hoteli, moteli, izletišta,

depandanse i sl.) koje mogu formirati i zasebne komplekse;

- Luke nauti�kog turizma, pored marina i suhih marina, koje se razvrstavaju na: - Sidrište, dio vodenog prostora

opremljenog pluta�ama za privez plovila u uvali zašti�enoj od nevremena,

- Privezište, dio obale ure�en za pristajanje svih vrsta i veli�ina plovila, do 100 vezova.

Unutar TRP-ova se isklju�uje izgradnja stambenih gra�evina za tržište.

Luke nauti�kog turizma Od luka nauti�kog turizma utvr�enih PPIŽ-om na podru�ju Op�ine Kršan planira se: - suha marina Plomin, ukupnog najve�eg

kapaciteta 500-800 vezova na kopnu i 90-100 vezova u moru.

Za svaku planiranu lokaciju luka nauti�kog turizma potrebno je predvidjeti: - gra�evinsko podru�je za dio obaveznih

sadržaja na kopnu, - akvatorij namijenjen za izgradnju pomorske

infrastrukture (valobrani i lukobrani, gatovi, pontoni, pomorska signalizacija).

Zone gospodarske namjene koje su utvr�ene PPIŽ-om, a nalaze se izvan gra�evinskih podru�ja, na podru�ju Op�ine Kršan su: - Potpi�an, - Kršan, - Plomin, - Kožljak. O kompleksu TE Plomin navodi se: - u slu�aju termoenergetskog kompleksa Plomin I

i II, kod kojeg je energent unaprijed nametnut

SLUŽBENO GLASILO


ugljenom, treba insistirati na sprovo�enju svih mjera zaštite okoliša, pogotovo po pitanju ugljikovih, dušikovih i sumpornih oksida, uzro�nika stvaranja “kiselih kiša”, a koje zatim izazivaju remobilizaciju niza one�iš�ivala od kojih su najopasniji za vodene ekosustave teški metali. Zahtijevati bezpogovorno da se poštuju evropski standardi za nove ili u gradnji termoenergetske objekte, te sukladno tome utvrditi nove uvjete zaštite okoliša za TE Plomin I i II.

- tijekom razdoblja od 2002. do 2010 god. postepeno i planski izvršiti rekonstrukciju svih energetskih sustava, tj. kotlovnica, rezervoara energenata te cjevovoda na na�in da mogu koristiti zemni plin u trenutku plinofikacije Županije. Poreznom i drugim stimulativnim mjerama poticati proces plinofikacije,

- do kona�nog prijelaza na upotrebu zemnog plina svi energetski sustavi koji koriste teku�e lake, srednje i teške derivate nafte, kako u proizvodnim djelatnostima, tako i u doma�instvima, moraju bezuvjetno do 2005. god. ishodovati certifikat o tehni�koj ispravnosti takvih sustava,

- sustavi za opskrbu naftnim derivatima, tj. crpne postaje, moraju ishodovati do najkasnije 2005. god. vodopravnu dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama;

- odgovaraju�om poreznom politikom i drugim stimulativnim mjerama poticati i podupirati fizi�ke i pravne osobe za investicijske zahvate koji se temelje na alternativnim izvorima energije (sunce, vjetar, geotermalne vode).

Izvan gra�evinskog podru�ja, prema PPIŽ-u, mogu se graditi: - gra�evine infrastrukture (prometne, energetske,

komunalne i dr.), - rekreacijske gra�evine, - gra�evine obrane, - gra�evine za istraživanje i iskorištavanje

mineralnih sirovina, - stambeno-gospodarske gra�evine

poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim gospodarstvima.

Pomorska i kopnena infrastruktura Površine od zna�aja za pomorski prometni sustav podru�ja županije, u dijelu Op�ine Kršan, potrebno je razvijati na lokaciji: - morska luka otvorena za javni promet Plomin Luke je potrebno svrsishodno koristiti unutar postoje�ih prostora, s tendencijom osuvremenjivanja tehnologije transporta i nu�enja

kvalitetnijih i diverzificiranih usluga skladištenja roba (skladišta i hladnja�e) i prijevoza putnika (putni�ki terminali s agencijskim, ugostiteljskim, trgova�kim i drugim sadržajima). Prostori novih luka, odnosno luka u kojima se planiraju znatnije rekonstrukcije radi osiguranja povoljnih uvjeta obavljanja me�unarodnog i unutarnjeg trajektnog prijevoza, moraju se obvezno planirati na na�in da u potpunosti zadovolje prostorne zahtjeve za putni�ki terminal, parkirališne površine (stajanke), te posebne zahtjeve državnog grani�nog prijelaza na moru (pograni�na policija i carina). Prostori novoplaniranih luka nauti�kog turizma koje se planiraju unutar lu�kih podru�ja zajedno s drugim vrstama luka, a posebno suhih marina, moraju zadovoljavati uvjete sigurnosti plovidbe uslijed pove�anog prometa plovila što se mora utvrditi posebnim elaboratom o uvjetima obavljanja pomorskog prometa unutar lu�kih podru�ja. PPIŽ-om su posebno specificirana sljede�a prirodna i kulturna dobra, sa smjernicama za prostorno ure�enje: Prirodna dobra - Park prirode “U�ka” - Zašti�eni krajolik

- šire podru�je U�ke, van parka prirode Kulturna dobra - Urbane cjeline

- Kršan - Plomin

- Poluurbane i ruralne cjeline

- Šušnjevica - Ba�i - Katun - Nova Vas - Trdoslavi�i

- Etno zone - šire podru�je Šušnjevice

- Kultivirani agrarni krajolik

- agrarni krajolik sela pod grebenom �i�arije

- Fortifikacije

- burg Kršan - gradski fortifikacijski sustav Plomina

SLUŽBENO GLASILO


- Pojedina�ni sakralni i civilni kompleksi - sve sakralne gra�evine sa

srednjovjekovnim freskama (“Istarske freske”)

- sve gra�evine sakralne i civilne namjene s uzidanim glagoljskim spomenicima

Postupanje s otpadom PPIŽ predvi�a zbrinjavanje otpada za Op�inu Kršan izvan njenog podru�ja. Op�ine i gradovi mogu prostornim planom ure�enja op�ine ili grada predvidjeti ve�i broj reciklažnih dvorišta i transfer stanica od onih odre�enih PPIŽ-om. Mjerama za sprje�avanje nepovoljna utjecaja na okoliš odre�uju se smjernice za zaštitu: - tla (šumskog i poljoprivrednog zemljišta, te

mjere postupanja na zemljištu za gra�enje), - zraka, - vode (u sferi zona crpilišta, preljevnih zona i

teku�ica, u sferi komunalne djelatnosti, gospodarstva – industrija, energetika, poljodjelstvo, sto�arstvo i peradarstvo, akvakultura, u sferi prometa, u sferi infosrmatizacije),

- mora, - lovnih resursa, - od buke, - posebna zaštita (sklanjanje ljudi, od rušenja, od

poplava, od požara, od potresa, od ioniziraju�eg i neioniziraju�eg zra�enja).

3.3. PROSTORNI PLAN OP�INE LABIN Izmjene i dopune Prostornog plana Op�ine Labin donesene su od strane Skupštine Istarske županije i objavljene u Službenim novinama Istarske županije broj 6/1999. Prostorni plan Op�ine Labin izmijenio se isklju�ivo u podru�ju Grada Labina i to zahvatom luke nauti�kog turizma – marine kapaciteta do 350 vezova, �ija se gradnja planira uz zapadnu obalu akvatorija Raba�ke luke. Za potrebe realizacije ovoga zahvata planom se proširilo gra�evinsko podru�je naselja Rabac, unutar kojega se mora smjestiti planirana marina. 3.4. DETALJNI PLAN URE�ENJA

TRAJEKTNOG PRISTANIŠTA I CENTRA ZA AKVAKULTURU

Ukupna površina Plana je oko 11,8ha, od �ega 9,2ha kopna i 2,6ha mora i voda. Ovaj prostorni plan obuhva�a manji dio podru�ja Op�ine Kršan i to onaj u Plominskom zaljevu, gdje se u neposrednom okolišu TE Plomin, izme�u samog kompleksa TE Plomin i naselja Plomin Luka, planira izgradnja centra za akvakulturu u okviru zajedni�kog gra�evinskog podru�ja gospodarske namjene. U prostoru se tako zadržava zona TE Plomin na postoje�oj lokaciji, a u zoni akvakulture planira se izgradnja gra�evina gospodarske namjene - proizvodne, s ciljem izgradnje kompleksa za uzgoj riblje larve, mla�i i ribe do komercijalne veli�ine (centar za akvakulturu). Dio podru�ja obuhvata ovog Plana nalazi se u gra�evinskom podru�ju naselja Plomin Luka, dok je dio u zoni industrije, servisa i komunalnih djelatnosti (prema važe�em Prostornom planu Op�ine Labin). Prostorni plan Istarske Županije, koji je u izradi, predvi�a na prostoru Op�ine Kršan izgradnju magistralnog plinovoda za me�unarodni transport (Sj. Jadran-Pula-Labin-Kršan-Viškovo), te mjerno redukcijsku stanicu (MRS) u Kršanu, te zaštitu Plominskog zaljeva i šireg podru�ja U�ke, van parka prirode. Tako�er je predvi�ena izgradnja suhe marine i nauti�ko servisnog centra u Plomin Luci, kao i formiranje gospodarskih zona na podru�ju Op�ine Kršan, van gra�evinskog podru�ja naselja Kršan i Plomin. 3.5. DETALJNI PLAN URE�ENJA PLOMIN

LUKA Ovaj prostorni plan obuhva�a zemljište i morski akvatorij u Plominskom zaljevu, ukupne površine oko 14,9ha, od �ega 12,7ha kopna i 2,2ha mora. Njime je obuhva�eno naselje Plomin Luka s dijelom naselja Klavar Luka, u dijelu tada važe�ih gra�evinskih podru�ja. Detaljni plan ure�enja Plomin Luka je osigurao prostor za kvalitetnu izgradnju, kako stambenu, tako i infrastukturnu, koje bi trebale, nakon dosadašnje neuskla�enosti, ovim Planom slijediti me�usobni razvoj. Planom je utvr�en dio obale koji bi trebao funkcionirati kao javna riva (šetalište, manipulativna obala) s užim pojasom akvatorija koji bi se trebao koristiti u svrhu javnog priveza, uskla�enog s privezom trajekata u neposrednoj blizini. U tom je Planu tako�er riješena i lokacija planirane suhe marine, odnosno privezišta i suhog veza, te osiguran prostor za servisni dio privezišta sportske lu�ice, koja se nalazi na dijelu podru�ja

SLUŽBENO GLASILO


obuhva�enog DPU-om trajektnog pristaništa i centra za akvakulturu. 3.6. STUDIJA EKONOMSKE

OPRAVDANOSTI IZGRADNJE "SUHE MARINE" – PLOMIN

Studija predvi�a izgradnju luke nauti�kog turizma – suhe marine kapaciteta oko 600 vezova na kopnu i 100 u moru, uz sjevernu obalu Plominskog zaljeva. Suha marina bila bi opremljena svim prostorima, prostorijama i opremom, obaveznim s osnove propisa o kategorizaciji luka nauti�kog turizma, kao i ostalim sadržajima koji bi pove�ali atraktivnost cjelokupnog zahvata. Zbog sku�enosti prostora smještaj plovila osigurao bi se u regalnim hangarima, dok bi se prate�i sadržaji smjestili na višim niveletama. Pored prostornih komponenti studija predvi�a cijenu ovoga zahvata, te daje pregled mogu�ih na�ina financijskog ulaganja s varijantama povrata sredstava. Ovaj atraktivni projekt, me�utim, ne�e se mo�i realizirati do uskla�enja s dokumentima prostornog ure�enja. Naime, u vrijeme izrade ovog Izvješ�a predvi�ena lokacija ne nalazi se u gra�evinskom podru�ju, o �emu se mora voditi ra�una prilikom izrade Prostornog plana ure�enja Op�ine Kršan. 4. ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA

MJERA ZA UNAPRE�ENJE STANJA U PROSTORU OP�INE KRŠAN ZA RAZDOBLJE 1999.-2000.

Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine Kršan za razdoblje 1999.-2000. (SG Op�ine Kršan 2/99) predvi�eno je: 4.1. STAVLJANJE IZVAN SNAGE - Plan ure�enja manjeg naselja Plomin Luka Plan ure�enja manjeg naselja Plomin Luka stavljen je izvan snage, što je objavljeno u Službenom glasilu Op�ine Kršan broj 2/00. 4.2. IZRADA I DONOŠENJE NOVIH

DOKUMENATA PROSTORNOG URE�ENJA

- Prostorni plan ure�enja Op�ine Kršan Prijedlog Prostornog plana ure�enja Op�ine Kršan utvr�en je na sjednici Op�inskog poglavarstva Op�ine Kršan 16.03.2001.

Javna rasprava o Prijedlogu Prostornog plana ure�enja Op�ine Kršan provedena je od 2.04.2001. do 2.05.2001. Kona�ni prijedlog Prostornog plana ure�enja Op�ine Kršan utvr�en je na sjednici Op�inskog poglavarstva Op�ine Kršan 30.11.2001. Na Kona�ni prijedlog Prostornog plana ure�enja Op�ine Kršan zatražene su, odnosno prikupljene sve zakonom propisane suglasnosti, nakon �ega je na sjednici Op�inskog poglavarstva Op�ine Kršan 17.05.2002. upu�en Op�inskom vije�u Op�ine Kršan na donošenje. Op�insko vije�e Op�ine Kršan donijelo je Prostorni plan ure�enja Op�ine Kršan na sjednici održanoj 28.06.2002. - Urbanisti�ki plan ure�enja Kršana Izrada Urbanisti�kog plana ure�enja Kršana nije pokrenuta niti je u fazi pripremnih odnosno prethodnih radova. Uvjeti ure�ivanja naselja Kršan nisu se poboljšali, zbog �ega ostaje potreba izrade ovog prostornog plana, sa svim razlozima navedenim u Programu mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine Kršan za razdoblje 1999.-2000. - Urbanisti�ki plan ure�enja Potpi�an Izrada Urbanisti�kog plana ure�enja Potpi�an nije pokrenuta niti je u fazi pripremnih odnosno prethodnih radova. Uvjeti ure�ivanja naselja Kršan nisu se poboljšali, zbog �ega ostaje potreba izrade ovog prostornog plana, sa svim razlozima navedenim u Programu mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine Kršan za razdoblje 1999.-2000. - Urbanisti�ki plan ure�enja Plomin Izrada Urbanisti�kog plana ure�enja Plomin nije pokrenuta niti je u fazi pripremnih odnosno prethodnih radova. Uvjeti ure�ivanja naselja Kršan nisu se poboljšali, zbog �ega ostaje potreba izrade ovog prostornog plana, sa svim razlozima navedenim u Programu mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine Kršan za razdoblje 1999.-2000. - Detaljni plan ure�enja Plomin Luka Detaljni plan ure�enja Plomin Luka donesen je, a Odluka o donošenju objavljena je u Službenom glasilu Op�ine Kršan broj 6/00. - Detaljni plan ure�enja trajektnog

pristaništa i centra za akvakulturu u Plominskom zaljevu

SLUŽBENO GLASILO


Detaljni plan ure�enja trajektnog pristaništa i centra za akvakulturu u Plominskom zaljevu donesen je, a Odluka o donošenju objavljena je u Službenom glasilu Op�ine Kršan broj 2/00. 5. ANALIZA PROVO�ENJA

DOKUMENATA PROSTORNOG URE�ENJA I DRUGIH DOKUMENATA

5.1. PROSTORNI PLAN OP�INE LABIN U uvjetima provo�enja ovog prostornog plana nije došlo do promjena u odnosu na izvještajno razdoblje 1995.-1998. Stoga se ovdje tek ukratko navode osnovne konstatacije i problematika u provo�enju: - Prostorni plan Op�ine Labin je, nakon

Prostornog plana Istarske županije, temeljni prostorni plan s kojim moraju biti uskla�eni svi ostali prostorni planovi užih podru�ja,

- Prostorni plan Op�ine Labin neposredno se primjenjuje za �itavo podru�je Op�ine Kršan, osim za podru�ja obuhvata donesenih detaljnih planova ure�enja trajektnog pristaništa i centra za akvakulturu u Plominskom zaljevu i Plomin Luka,

- odredbe za provo�enje nedostatne su i u osnovi, mada skromno, definiraju samo izgradnju u gra�evinskim podru�jima,

- nedostatna definiranost komunalnog sustava kao cjeline,

- gra�evinska podru�ja i njihov odnos prema namjenama iz plana i infrastrukturnim koridorima,

- neuskla�enost plana s interesima novoformiranih jedinica lokalne samouprave (Op�ine Kršan), obzirom da je plan u vrijeme izrade i donošenja sagledavao potrebe i interese tadašnje Op�ine Labin,

- nekompletnost i gotovo nikakva definiranost korištenja obalnog pojasa s pripadaju�im akvatorijem,

- neriješeno pitanje izgradnje skloništa, - nedostatnost plana u dijelu zaštite prostora

(priroda, kulturna dobra, okoliš). 5.2. DETALJNI PLAN URE�ENJA

TRAJEKTNOG PRISTANIŠTA I CENTRA ZA AKVAKULTURU U PLOMINSKOM ZALJEVU

Plan je donesen 2000. godine. Grafi�ki dio plana izra�en je na novoizra�enoj topografsko-katastarskoj podlozi mjerila 1:1000. Sadržaj plana uskla�en je s Pravilnikom o sadržaju, mjerilima

kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98). Plan je izra�en primjenom digitalne tehnologije. Osnovni problem realizacije ovog plana ogleda se u samom njegovom sadržaju. Naime, njime su planirani bitni sadržaji op�eg zna�aja, ne samo za Op�inu Kršan ve� i širu zajednicu: - trajektno pristanište brodske veze s otokom

Cresom, - odmuljivanje morskog akvatorija, - kompleks za proizvodnju ribe i riblje mla�i, - privezište �amaca u koritu rijeke Boljun�ice. Navedeni zahvati iziskuju angažiranje zna�ajnih nov�anih sredstava, zbog �ega je kona�na realizacija za sada neizvjesna, bez obzira što je stara riva rekonstruirana i osposobljena za privez a morski akvatorij istovremeno odmuljen, dok su za zahvate trajektnog pristaništa i kompleksa za proizvodnju ribe i riblje mla�i izra�eni projekti i pokrenut postupak isho�enja odobrenja za gra�enje. Preostali zahvati planirani su na postoje�em nogometnom igralištu, a realizirat �e se pod uvjetom da se prethodno osigura nova lokacija i izgradi novo nogometno igralište na njoj. 5.3. DETALJNI PLAN URE�ENJA PL. LUKA Plan je donesen 2000. godine. Grafi�ki dio plana izra�en je na novoizra�enoj topografsko-katastarskoj podlozi mjerila 1:1000. Sadržaj plana uskla�en je s Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98). Plan je izra�en primjenom digitalne tehnologije. Planom je obuhva�en stambeni dio naselja Plomin Luka i Klavar Luka, uz koje su planirani specifi�ni zahvati: - privezište kao luka nauti�kog turizma, - mjesna riva, - privezište �amaca u koritu rijeke Boljun�ice s

pripadaju�im zemljištem, - odmuljivanje morskog akvatorija. Pri realizaciji plana u stambenom dijelu osnovni problem predstavlja prioritetna izgradnja javnih prometnica s prethodnim rješavanjem vlasništva nad zemljištem, a zatim i ostale infrastrukture. U dijelu zajedni�kih i gospodarskih sadržaja realiziran je dio mjesne rive s odmuljivanjem mora, dok �e se preostali takvi zahvati realizirati kada se za to

SLUŽBENO GLASILO


osigura odgovaraju�i interes i nov�ana sredstva, kao i kod to�ke 5.2. ovog Izvješ�a. Na podru�ju Op�ine Kršan nalazi se kompleks TE Plomin, gra�evina od zna�aja za Republiku Hrvatsku za koju sva potrebna odobrenja za gradnju izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure�enja. 6. OBILJEŽJA STANJA U PROSTORU Op�e stanje u prostoru �itave Op�ine Kršan, u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, nije se zna�ajno promijenilo. Zahvati koji su se proveli na planu infrastrukturnog i komunalnog opremanja su: - izgradnja (ure�enje) ulica, nogostupa i

parkirališta u naseljima Kršan, Vozili�i i Potpi�an,

- izgradnja novog školskog igrališta u Šušnjevici,

- košarkaško igralište u Potpi�nu, - izgradnja i ure�enje (asfaltiranje) nerazvrstanih

cesta Šušnjevica-Brdo i Plominsko Zagorje, - ure�enje i rekonstrukcija zidova i kapela i

izgradnja mrtva�nica na grobljima Šušnjevica, Brdo, Jesenovik, Kožljak i Kršan,

- izgradnja dijelova javne rasvjete na podru�ju cijele op�ine,

- gra�evine za opskrbu pitkom vodom – vodovodi Belani-Beli�i s priklju�cima, te Plomin-Plomin Luka,

- gra�evine za odvodnju i pro�iš�avanje otpadnih voda – biološki pro�iš�iva� Potpi�an, te fekalna kanalizacija Plomin-Plomin Luka,

- izgradnja zgrade sjedišta Op�ine Kršan, - sanacija crkvi u Jesenoviku, Šušnjevici, Novoj

Vasi i na Brdu, - zapo�eta gradnja nove crkve u Potpi�nu, - izgradnja nogometnog igrališta u Potpi�nu. Zahvati za koje su zapo�eli pripremni radovi su: - projekt sportsko rekreacijskog centra Kršan, - projekt vodovoda Plomin-Vidikovac, - projekt mrtva�nice na grobljima �epi� i

Plomin, - idejni projekt sportske dvorane Potpi�an, - glavni projekt ure�aja za pro�iš�avanje

otpadnih voda Plomin Luka, - parcelacijski elaborat za dio naselja Plomin

Luka, - parcelacijski elaborat za dio naselja Vozili�i, - parcelacijski elaborat i topografska podloga za

nogometno igralište Potpi�an. Ako se izuzmu zahvati infrastrukturnog i komunalnog opremanja, a fokusiraju stambena,

gospodarska (osim TE Plomin) i sli�na izgradnja, može se ustvrditi da se gradi malo i skromno. To je logi�na posljedica niza faktora od kojih su 2 osnovna uzro�no-posljedi�no povezana: - nezadovoljavaju�e ekonomsko stanje, - negativna demografska kretanja. Zna�ajne su se, me�utim, promjene dogodile u Plominskom zaljevu, gdje se nakon pripremnih radova, provedenih u prethodnom izvještajnom razdoblju, pristupilo gra�evinskim radovima, a odre�ene faze su i dovršene. Odmuljio se akvatorij Plominskog zaljeva, izgradio dio obalnog zida mjesne rive i uredio dio same rive, pripremio prostor trajektnog pristaništa, te riješila infrastruktura u širem podru�ju. U samoj Plomin Luci obavljeni su pripremni radovi za izgradnju jedne stambene ulice, �ijom �e se realizacijom stvoriti preduvjeti za izgradnju gra�evina planiranih uz nju. U vremenskom razdoblju na koje se odnosi ovo Izvješ�e dogodile su se odre�ene promjene koje imaju utjecaj na stanje na podru�ju Op�ine Kršan. Promjene se odnose na: - demografska kretanja, - zaštitu prirodnih i kulturnih dobara, - zaštitu okoliša, - bespravnu gradnju. 6.1. DEMOGRAFSKA KRETANJA Temeljem privremenih rezultata popisa stanovništva provedenog 2001. godine može se zaklju�iti da se trend opadanja broja stanovnika u Op�ini Kršan, kao i na širem podru�ju, nastavlja, sa svim negativnim posljedicama koje takva pojava sa sobom nosi. U nastavku se daje pregled odnosa broja stanovnika 1991. i 2001. godine.

NASELJE

BROJ STANO-VNIKA 1991.


Kršan 221 222 Blaškovi�i 130 145 Boljevi�i 111 95 �ambareli�i 142 138 Jesenovik 80 56 Kostr�ani 54 41 Kožljak 196 184 Laniš�e 78 90 Lazari�i 120 97

SLUŽBENO GLASILO


NASELJE



Letaj 68 52 Nova Vas 94 74 Plomin 137 120 Plomin Luka 192 197 Polje �epi� 257 168 Potpi�an 697 612 Purgarija �epi� 185 236 Step�i�i 44 42 Šušnjevica 91 73 Veljaki 133 112 Vozili�i 243 248 Zagorje 81 107 Zankovci 21 10 Zatka �epi� 49 39 UKUPNO 3424 3158 6.2. ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNIH DOBARA Park prirode “U�ka”, uvršten u popis prirodnih dobara Republike Hrvatske donošenjem Zakona o proglašenju parka prirode “U�ka” (NN 45/99 i 52/99) obuhva�en je Prostornim planom podru�ja posebnih obilježja, �ija je izrada u toku. Kako se dio parka prirode, pa tako i ovoga plana, nalazi u Op�ini Kršan, to je i ona uklju�ena u njegovu izradu. Op�ina Kršan stoga �e se morati u sljede�em razdoblju aktivno uklju�iti u izradu i donošenje ovog prostornog plana, te svojim stavovima, mišljenjima i prijedlozima utjecati na kona�na planska rješenja. Na podru�ju zaštite kulturnih dobara stanje je identi�no onome iz prethodnog izvještajnog razdoblja, te se ovdje samo podsje�a: - u niti jednoj spomeni�koj cjelini nije se

kompleksno pristupilo zaštiti (prostorni planovi – projekti – gradnja),

- obavljeni su sporadi�ni zahvati kojima se poboljšalo stanje odre�enih sakralnih gra�evina i to crkvi u Jesenoviku, Šušnjevici, Novoj Vasi i na Brdu.

6.3. ZAŠTITA OKOLIŠA Na polju zaštite okoliša može se sa zadovoljstvom konstatirati da su izvršeni odre�eni radovi koji �e se pozitivno odraziti ne samo na stanje okoliša Op�ine Kršan ve� i šireg podru�ja. Najzna�ajnije od njih izvršio je, kao svoju obavezu, HEP u zoni

kompleksa TE Plomin i u okolnom prostoru. S tim u vezi izvedeno je: - tunelski transport (zatvoreni sustav transporta

ugljena), - postavljen ure�aj za vlaženje šljake i pepela, - zbrinjavanje tehnološki neopasnog otpada u

Tvornici cementa Koroma�no (šljaka, pepeo, reagips),

- provedena sanacija postoje�e deponije šljake i pepela (izgra�en obodni kanal oborinske odvodnje),

- postavljeni elektrofilteri, - uspostavljeno kontinuirano pra�enje emisija u

zrak (prije ispuštanja dimnih plinova – emisijski monitoring),

- uspostavljeno pra�enje kakvo�e zraka na 5 mjernih postaja (imisijski monitoring),

- ugra�en ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda. Na podru�ju op�ine postavljeno je 5 automatskih mjernih postaja za pra�enje one�iš�enja zraka u okolici TE Plomin. Postaje je instalirala TE Plomin, a omogu�ila je da se iste povežu u županijsku mrežu pra�enja kakvo�e zraka. Rezultati se prikupljaju direktno s postaja na server Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, obra�uju i prezentiraju kroz godišnja izvješ�a, odnosno na web stranicama Istarske županije. Postaje su montirane na Ripendi, u Sv. Katarini, Plominu (stari grad), Klavaru i Štrmcu. Na mjernim postajama prate se op�i pokazatelji one�iš�enja – SO2, NO, NO2, NOx, taložna tvar i lebde�e �estice. Na postaji Sv. Katarina prati se i ozon. Uz parametre one�iš�enja prate se i osnovni meteo pokazatelji, tako da se može kvalitetno identificirati smjer eventualnog one�iš�enja. Zavod za javno zdravstvo Istarske županije zaprima rezultate mjerenja od 1. sije�nja 2002. i u periodu do 1. travnja 2002. rezultati su zadovoljavaju�i i kre�u se unutar preporu�enih vrijednosti Uredbe o preporu�enim i grani�nim vrijednostima kakvo�e zraka (NN 101/96). U tom periodu samo je 12. ožujka zabilježena pove�ana koli�ina prašine i to na postaji Klavar, što nije bitno utjecalo na srednju mjese�nu vrijednost. Sirovi podaci od travnja 2002. s mjernih postaja u okolici TE Plomin pohranjeni su u Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije. Manji po svom obimu i investicijskoj vrijednosti, ali ne i zna�aju u zaštiti okoliša, su radovi koje je izvela Op�ina Kršan i to gra�evine za odvodnju i pro�iš�avanje otpadnih voda – biološki pro�iš�iva� Potpi�an, te fekalna kanalizacija Plomin-Plomin Luka. Problematika izvorišta Bubi� jame, me�utim, nalazi se na istoj poziciji, a to zna�i da se i dalje koristi za potrebe tehnološkog procesa TE Plomin i u javnom

SLUŽBENO GLASILO


sustavu vodoopskrbe Labinš�ine. Poduzete su odre�ene mjere za poboljšanje stanja ovog izvorišta tako da se prema rezultatima pra�enja kakvo�e vode izvorišta Bubi� jame (2000. i 2001.) koje provodi Zavod za javno zdravstvo Istarske županije danas može zaklju�iti da je kakvo�a vode dobra prema svim pokazateljima one�iš�enja osim uz povremenu pojavu pove�ane koncentracije mineralnih ulja koje su posljedica aktivnosti u samoj zoni izvorišta. Voda iz izvorišta Bubi� jame, dakle, može se koristiti u sustavu javne vodoopskrbe, uz poduzimanje mjera zaštite od one�iš�enja samog izvorišta. U postupku izrade Prostornog plana ure�enja Op�ine Kršan definirao se prijedlog mogu�eg kompromisnog rješenja. U budu�nosti se predvi�a pitanje vodoopskrbe podru�ja Op�ine Kršan riješiti povezivanjem na postoje�i vodovodni sustav Labina. Vodovod Labin raspolaže dovoljnim koli�inama kvalitetne vode, te se izvori u dolini rijeke Raše i izvor Bubi� jama predvi�aju kao glavni dobavlja�i vode za podru�je Op�ine Kršan, ostalih op�ina i Grada Labina. Potrebne koli�ine vode osigurat �e se iz : - postoje�eg vodoopskrbnog sustava, - novih kaptiranih izvora u dolini rijeke Raše

(Sveti Anton) koji �e se uklju�iti u sustav uklju�enjem rekonstruiranog izvora Bubi� jama u vodoopskrbni sustav (50% kapaciteta - za potrebe tehnološke vode za TE Plomin, 50% kapaciteta - pitka voda) prema uvjetima Vodovoda Labin.

6.4. BESPRAVNA GRADNJA Danas je na podru�ju Op�ine Kršan, za razliku od prethodnog izvještajnog razdoblja, sve izraženiji proces bespravne izgradnje, koji otvara niz pitanja (moralnih, gra�anskih, komunalnih, prostornih, financijskih i dr.) i koji se direktno odražava na odnose u prostoru, jednakost gra�ana, pravnu sigurnost i sl. Pored pojedina�nih slu�ajeva koji ne predstavljaju alarmantnu pojavu (makar graditelje to ne abolira od odgovornosti) naro�ito je takav proces izražen na podru�ju naselja Zagorje, to�nije u i izvan gra�evinskog podru�ja Na�inovi�i. Kako svoj dio odgovornosti za stanje u prostoru snose svi u�esnici u gra�enju, nužno je podsjetiti da u segmentu prostornog ure�enja: - priprema, izrada i donošenje dokumenata

prostornog ure�enja spadaju u nadležnost Op�ine Kršan,

- provedba (izdavanje odobrenja za gra�enje i nadzor) spadaju u nadležnost tijela državne uprave.

Bespravna gradnja (bez odobrenja za gra�enje ili protivno izdanim odobrenjima) rezultira neprimjerenim i nekvalitetnim izgradnjama, me�ususjedskim problemima, uzurpiranju tu�eg naj�eš�e op�inskog vlasništva, nemogu�nosti izgradnje javnih prometnih površina i komunalne infrastrukture, ošte�ivanjem države, županije i op�ine te komunalnih tvrtki i ustanova nepla�anjem obaveza. Radi dobivanja ažurnog stanja bespravne gradnje (vrste, koli�ine, problemi) bilo da je gra�evina u skladu ili protivna namjeni utvr�enoj dokumentima prostornog ure�enja, Op�ina Kršan trebala bi pristupiti detaljnijoj analizi stanja u prostoru. Takav vid analize bio bi koristan u postupku spre�avanja ove pojave, ali i izrade novih dokumenata prostornog ure�enja. 7. OCJENA PROVEDENIH MJERA I NJIHOVE U�INKOVITOSTI NA SVRHOVITO GOSPODARENJE PROSTOROM, NA ZAŠTITU VRIJEDNOSTI PROSTORA I OKOLIŠA TE DRUGE ELEMENTE OD VAŽNOSTI ZA PROSTOR Ovim poglavljem daje se završna ocjena koja bi trebala poslužiti kao podloga za odre�ivanje osnova za izradu i donošenje Programa mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine Kršan, prije svega u cilju identifikacije problema u prostoru, koje bi trebalo otkloniti kroz izradu novih, odnosno izmjene i dopune postoje�ih dokumenata prostornog ure�enja. Osnovna konstatacija odnosi se na provedbu Programa mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine Kršan iz prethodnog razdoblja. Naime, na temelju propisanih mjera pristupilo se intenzivnoj izradi Prostornog plana ure�enja Op�ine Kršan, �ije je donošenje, nakon provedene procedure prethodnih i javne rasprave i prikupljanja potrebnih suglasnosti, kona�no uslijedilo na sjednici Op�inskog vije�a Op�ine Kršan 28.06.2002. Tako�er su se poduzele radnje potrebne za kvalitetno ure�enje podru�ja Plominskog zaljeva donošenjem dvaju detaljnih planova ure�enja uz istovremeno stavljanje izvan snage do tada važe�eg plana ure�enja manjeg naselja. Op�ina Kršan morala bi insistirati na izradi i donošenju detaljnog plana ure�enja za cjelovit kompleks TE Plomin i to nakon prethodno provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš �itavog tehnološkog kompleksa te uz propisivanje nužnog permanentnog monitoringa, �ime bi za duži period definirala uvjete ponašanja u najosjetljivijem dijelu svoga podru�ja.

SLUŽBENO GLASILO


Ostali prostorni planovi, �ija se izrada predvidjela Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine Kršan iz prethodnog razdoblja, nisu doneseni, a niti je zapo�ela njihova izrada. Ista obaveza (i zakonska) morat �e se preuzeti za sljede�e razdoblje. Prioritet pri tome morale bi predstavljati povijesne jezgre srednjovjekovnih gradova Kršana i Plomina. Ure�ivanje svih ostalih naselja u Op�ini Kršan provodi se neposredno temeljem odredbi i prostornih rješenja Prostornog plana Op�ine Labin, što predstavlja nepremostivi problem u prostoru, naro�ito s aspekta o�uvanja nužnih koridora za realizaciju budu�e prometne i infrastrukturne mreže. Stoga bi trebalo za gra�evinska podru�ja u kojima je prisutna intenzivna gradnja izraditi i donijeti prostorne planove razine najmanje urbanisti�kih planova ure�enja, koji bi pomogli da se sa�uvaju barem najnužniji koridori. Na polju poboljšanja stanja infrastrukturne opremljenosti potrebno je prvenstveno nastaviti radove na izgradnji vodoopskrbnog sustava podru�ja Plominskog Zagorja, te sustava odvodnje otpadnih voda (Plomin i Plomin Luka s okolnim naseljima). Tako�er je potrebno zapo�eti barem pripremne radove za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda ve�ih naselja (Kršan s okolnim naseljima i Vozili�i), odnosno kona�no dovesti u stanje upotrebljivosti sustav odvodnje otpadnih voda Potpi�na. Problemu bespravne gradnje Op�ina Kršan mora pristupiti sustavno, kako bi pokušala sprije�iti daljnju eskalaciju. 8. ZAKLJU�AK Na temelju stanja koje je utvr�eno ovim Izvješ�em Op�ina Kršan �e, sukladno Zakonu i drugim propisima, Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine Kršan i dokumentima prostornog ure�enja propisati mjere i postupke za provo�enje politike ure�ivanja prostora, odnosno odrediti obaveze svih subjekata u tom postupku. 9. ZAVRŠNA ODREDBA Ovo Izvješ�e objavljuje se u «Službenom glasilu Op�ine Kršan». --------------------------------------------------------------

19.

Na temelju �lanka 11. Zakona o prostornom ure�enju (“Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02), �lanka 18. Statuta Op�ine Kršan («Službeno glasilo Op�ine Kršan» br. 5/01.), te Izvješ�a o stanju u prostoru Op�ine Kršan, Op�insko vije�e Op�ine Kršan na sjednici održanoj 28. lipnja 2002. godine, donosi

PROGRAM MJERA ZA UNAPRE�ENJE STANJA

U PROSTORU OP�INE KRŠAN 2002. – 2003.

I. UVOD

To�ka 1.

Zakonsku osnovu za donošenje Programa mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine Kršan (u daljnjem tekstu: Program mjera) predstavljaju odredbe �lanka 11. Zakona o prostornom ure�enju (N.N. broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02), a donosi se na temelju prethodno prihva�enog Izvješ�a o stanju u prostoru.

Ovim Programom mjera, a na bazi odrednica iz Izvješ�a o stanju u prostoru, utvr�uju se temeljne odrednice za provo�enje politike ure�ivanja prostora i dokumenata prostornog ure�enja, u svrhu o�uvanja bitnih obilježja prostora, prirodnih resursa na principima održivog razvitka.

Razvoj Op�ine Kršan (u daljnjem tekstu: Op�ina) kao sastavnog dijela Istarske županije, treba temeljiti na osnovnim ciljevima i na�elima organizacije (Županije): - poticati progresivni demografski razvitak

naro�ito u emigracijskim i niskonatalitetnim podru�jima,

- poticati rast naselja u unutrašnjosti i infrastrukturno i gospodarski ih oja�ati,

- provoditi sustavno aktivnu zaštitu okoliša te spre�avati one�iš�enje okoliša, kao i provoditi sanaciju registriranih one�iš�iva�a i ugroženih dijelova okoliša,

- prostor kao ograni�eni i potrošni resurs koristiti na najracionalniji na�in, kroz multidisciplinarni pristup odre�ivanja organizacije namjene i režima korištenja prostora,

- kod izrade planova poštivati temeljno na�elo organizacije prostora – održivi razvitak – koji je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za

SLUŽBENO GLASILO


budu�nost. Održivi razvitak stimulira ekonomski rast, ali s druge strane ne smije ugrožavati �ovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste i prirodna dobra,

- poticati razvoj i oživljavanje postoje�ih zapuštenih poljoprivrednih površina u skladu s op�om gospodarskom politikom kojom se poljodjelstvo uvrštava u osnovne gospodarske resurse. Poticati uzgoj svih poljoprivrednih kultura koje odgovaraju bonitetu zemljišta i prirodnim datostima Op�ine Kršan,

- privo�enje prostora planiranoj namjeni omogu�avati stvaranjem preduvjeta za realizaciju planova, te formirati instrumentarij za njihovu provedbu.

II. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG URE�ENJA

To�ka 2. 1. PROSTORNI PLANOVI ZA KOJE JE

ZAPO�ETA IZRADA 1.1. PROSTORNI PLAN URE�ENJA OP�INE

KRŠAN

Novoizra�eni Prostorni plan ure�enja Op�ine Kršan je temeljni planski dokument kojim je obuhva�eno ukupno podru�je Op�ine Kršan, a koji mora biti uskla�en sa prostornim planom Istarske županije kao dokumentom prostornog ure�enja šireg podru�ja. Prostorni plan ure�enja Op�ine Kršan utvr�uje uvjete za ure�enje, svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje i obnovu kao i sanaciju gra�evinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša i spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u Op�ini. Prostorni plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog ure�enja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i ure�ivanje prostora, te druge elemente od važnosti za podru�je Op�ine. Prostorni plan Op�ine Kršan donijet je na sjednici Op�inskog vije�a dana 28. lipnja 2002. godine.

To�ka 3.

2. PROSTORNI PLANOVI KOJI SE STAVLJAJU IZVAN SNAGE

2.1. PROSTORNI PLAN OP�INE LABIN Donošenjem, odnosno stupanjem na snagu Prostornog plana Op�ine Kršan prestaje važiti dio

Prostornog plana (bivše) Op�ine Labin u dijelu koji se odnosi na Op�inu Kršan.

To�ka 4.

3. IZRADA NOVIH PROSTORNIH PLANOVA

3.1. URBANISTI�KI PLAN URE�ENJA Urbanisti�ki plan ure�enja utvr�uje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina za naselje, dio naselja, prometnu odnosno uli�nu komunalnu mrežu te druge elemente. On sadrži na�in i oblike korištenja i ure�enja javnih i drugih prostora, prometnica odnosno uli�ne i komunalne mreže. Obavezno se donosi za naselja i dijelove koji su registrirani kao povijesne urbanisti�ke cjeline te naselja odre�ena Prostornim planom županije i Prostornim planom ure�enja Op�ine Kršan. 3.1.1. URBANISTI�KI PLAN URE�ENJA RADNE ZONE “KRŠAN” Cilj izrade ovog plana je omogu�avanje razvitka gospodarskih djelatnosti, zanatsko proizvodnih, komunalnih, poslovnih, skladišnih i ostalih kompatibilnih djelatnosti, te razrade smjernica iz PPIŽ i PPUO Kršan. Površina obuhvata iznosi cca 44 ha, a zauzima prostore jugoisto�no od naselja Kršan ome�ene s isto�ne strane cestom Vozili�i – Tunel U�ka. Sredstva za izradu plana osiguravat �e se u prora�unu op�ine (ili potencijalni investitori) Prije po�etka konkretne izrade plana nužno je obaviti pripremne radove, a naro�ito: - izraditi i pribaviti podloge za izradu plana

(topografske-katastarske, orto-foto) - izraditi Program razvitka – Studiju prostornih

mogu�nosti, unutar kojeg treba provesti anketu i utvrditi interes i programske smjernice potencijalnih ulaga�a ispitati mogu�nosti opskrbe dovodnom infrastrukturom.

Program razvitka verificira Op�insko poglavarstvo 3.1.2. URBANISTI�KI PLAN URE�ENJA

“BA�I – STIPANI I TURISTI�KA ZONA BRESTOVA”

Cilj izrade plana je o�uvanje i kontrolirana izgradnja u zoni registrirane povijesne cjeline, razgrani�enje namjena i definiranje osnovnih uvjeta ure�enja javnih i drugih površina te infrastrukture u zonama naselja i turisti�koj zoni.

SLUŽBENO GLASILO


Površina obuhvata iznosi cca 47 ha, a zauzima prostor gra�evinskih podru�ja naselja te isto�no od njih zonu turisti�ke izgradnje. Sredstva za izradu plana osigurati �e se prora�unom Op�ine. U pripremnoj fazi nužno je pribaviti ili izraditi podloge za izradu plana (topografske, katastarske, orto-foto), te konzervatorsku podlogu, vlasni�ko stanje, istražiti mogu�nost opskrbe dovodnom infrastrukturom te verificirati na Poglavarstvu Studiju razvitka podru�ja – prostorno programsku osnovu. 3.1.3. URBANISTI�KI PLAN URE�ENJA

TURISTI�KE ZONE “FRATRIA” Cilj izrade Plana je valorizacija ove atraktivne zone, te omogu�avanje izgradnje ugostiteljsko-turisti�kih te prate�ih sadržaja, kao i definiranje uvjeta i modela turisti�ke izgradnje i infrastrukturnih objekata i ure�aja. Površina obuhvata iznosi cca 42 ha, a obuhva�a cijelo gra�evinsko podru�je ove turisti�ke zone. Sredstva za izradu plana osigurati �e se prora�unom Op�ine. U pripremnoj fazi nužno je pribaviti podloge za izradu plana (topografske, katastarske, orto-foto), te konzervatorske podloge, kao i izraditi Studiju razvitka – prostorno programsku osnovu koju verificira Poglavarstvo Op�ine Kršan. 3.1.4. URBANISTI�KI PLAN URE�ENJA

“NA�INOVI�I” Cilj izrade plana je reguliranje i kontrola stambene i prate�e izgradnje u ovoj atraktivnoj zoni. Površina obuhvata iznosi cca 22 ha, a zauzima prostor definiran granicama gra�evinskog podru�ja naselja. U tijeku ovog planskog razdoblja izvršila bi se I faza izrade a to su pripremni radovi: - izrada i pribavljanje podloga za izradu plana

(topografske, katastarske – orto-foto) - analiza vlasni�kog stanja te kapaciteta i

mogu�nosti opskrbe infrastrukturom - analiza zahtjeva stanovnika. Sredstva za izradu plana osigurati u prora�unu Op�ine. 3.1.5. URBANISTI�KI PLAN URE�ENJA

“JURASI” Cilj izrade plana je reguliranje i kontrola stambene i prate�e izgradnje u ovoj atraktivnoj zoni. Površina obuhvata iznosi cca 28 ha, a zauzima kompletno gra�evinsko podru�je naselja. U tijeku

ovog planskog razdoblja izvršila bi se I faza izrade, a to su pripremni radovi: - izrada i pribavljanje podloga za izradu plana


mogu�nosti opskrbe infrastrukturom - analiza zahtjeva stanovnika. Sredstva za izradu plana osigurati u prora�unu Op�ine. 3.1.6. URBANISTI�KI PLAN URE�ENJA

“PLOMIN-ISTOK” Cilj izrade plana je reguliranje i kontrola stambene i prate�e izgradnje u ovoj atraktivnoj zoni. Površina obuhvata iznosi cca 5,5 ha, a zauzima prostor novije izgradnje isto�no od prometnice Labin-Rijeka. U tijeku ovog planskog razdoblja izvršila bi se I faza izrade , a to su pripremni radovi: - izrada i pribavljanje podloga za izradu plana


mogu�nosti opskrbe infrastrukturom - analiza zahtjeva stanovnika. Sredstva za izradu plana osigurati u prora�unu Op�ine. 3.2. DETALJNI PLANOVI URE�ENJA Detaljni plan ure�enja utvr�uje detaljnu namjenu površina, režime ure�ivanja prostora, na�in opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjete za izgradnju gra�evina, te druge elemente od važnosti za podru�je za koje se plan donosi. 3.2.1. DETALJNI PLAN URE�ENJA

“STARI GRAD KRŠAN” Cilj izrade plana je o�uvanje, sanacija i rekonstrukcija ove registrirane povijesne cjeline, odre�ivanja namjene ove specifi�ne prostorne strukture. Površina obuhvata iznosi cca 2,5 ha, a zauzima prostor samog Starog grada i isto�ni pristupni koridor. Sredstva za izradu plana osigurana su prora�unom Op�ine. U pripremnoj fazi nužno je: - prikupiti podloge za izradu plana: topografsko-

katastarske, studije, elaborata, arhitektonske snimke

- izraditi konzervatorsku podlogu s povijesnim razvitkom i uvjetima zaštite.

SLUŽBENO GLASILO


3.2.2. DETALJNI PLAN URE�ENJA STAROGRADSKE JEZGRE - “ PLOMIN”

Cilj izrade ovog plana je o�uvanje, sanacija i obnova ove registrirane povjesne cjeline. Površina obuhvata iznosi 3.5 ha, a obuhvata gra�evinsko podru�je naselja zapadno od ceste Labin-Rijeka. Sredstva za izradu plana osigurat �e se prora�unom Op�ine. U pripremnoj fazi potrebno je naro�ito: - izraditi i prikupiti podloge – topografsko-

katastarske (1:1000 – 1:500), studije, elaborate arhitektonske snimke

- analizirati vlasni�ku strukturu - izraditi konzervatorsku podlogu s povijesnim

razvitkom i uvjetima zaštite. 3.2.3. DETALJNI PLAN URE�ENJA

“TERMOELEKTRANE PLOMIN” Cilj izrade plana je sanacija i ure�enje podru�ja termoelektrane, organizacija proizvodnog procesa i deponije pepela i ugljena, detaljno definiranje svih mjera zaštite okoliša. Površina obuhvata iznosi cca 75 ha, a zauzima prostor odre�enog granicama gra�evinskog podru�ja ove gospodarske zone. Sredstva za izradu plana osigurati �e investitor – Termoelektrana Plomin. U pripremnoj fazi, osim topografsko-katastarskih podloga obavezno je izraditi kompleksnu Studiju o utjecaju na okoliš �itavog pogona (doprema, proizvodnja i odlaganje) termoelektrana, koja mora biti usvojena prije donošenja DPU-a. U ovom planskom razdoblju bit �e zapo�eti pripremni radovi.

To�ka 5. 3.2.4. IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG

PLANA URE�ENJA “PLOMIN LUKA”

Cilj izrade Izmjena i dopuna ovog plana je omogu�avanje izgradnje suhe marine tj. realizacija postavki županijskog plana i PPUO Kršan, te odre�ivanje granica pomorskog dobra. Površina obuhvata iznosi cca 6,0 ha, a odnosi se na jugoisto�ni dio podru�ja obuhvata važe�eg plana (kopneni i morski dio), te usaglašavanje te zone sa drugim planskim postavkama. Sredstva za izradu plana osigurati �e se prora�unom Op�ine (ili u varijanti potencijalni investitor).

U pripremnoj fazi nužno je na Poglavarstvu op�ine verificirati Program razvoja i izgradnje suhe marine. 3.2.5. IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG

PLANA URE�ENJA “TRAJEKTNOG PRISTANIŠTA I CENTRA ZA AKVAKULTURU U PLOMINSKOM ZALJEVU”

Cilj izrade Izmjena i dopuna ovog plana je djelomi�na izmjena namjene i organizacije zone trajektnog pristaništa u kopnenom dijelu, te reguliranje granica pomorskog dobra. Površina obuhvata (izmjena i dopuna) iznosi cca 2,0 ha, a obuhva�a plato izme�u naselja Plomin Luke i Boljun�ice. Sredstva za izradu plana osigurati �e se prora�unom Op�ine.

To�ka 6. Sastavni dio ovog Programa mjera su i grafi�ki prikazi sa zonama obuhvata planova i to na podlozi iz Prostornog plana ure�enja Op�ine Kršan te na podlogama u mj. 1 : 10 000, 1:5000, 2880. 3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I

DRUGE MJERE

To�ka 7.

3.1 Osim sveobuhvatne SUO za podru�je termoelektrana potrebno je razraditi sustav pra�enja kakvo�e zraka i postavke automatskih postaja i njihovo uklju�ivanje u županijsku mrežu

3.2 Nastaviti s aktivnostima na pripremi i izgraditi kanalizacijski sustav Plomin

3.3 Izraditi studiju odvodnje za priobalni dio Op�ine Kršan

3.4 Izraditi program pra�enja kakvo�e mora u zonama kupanja i rekreacije

3.5 Izraditi pripremne radove i Studije utjecaja na okoliš prije utvr�ivanja lokacijske dozvole za kamenolom Šušnjevica

3.6 Zapo�eti sa pripremama na pokretanju informacijskog sustava o prostornim elementima i bazi podataka za podru�je Op�ine Kršan (GIS)

3.7 Izraditi procjenu ugroženosti od požara i plan zaštite od požara.

SLUŽBENO GLASILO


4. KAPITALNI OBJEKTI I PROGRAMI RAZVITKA

To�ka 8.

Programom mjera utvr�uju se kapitalni objekti Op�ine Kršan koji �e se pripremati za izgradnju i koji �e se eventualno zapo�eti graditi, te koji �e se u cijelosti ili djelomi�no financirati sredstvima prora�una. 4.1 SPORTSKI CENTAR PODPI�AN –

SPORTSKA DVORANA UZ ŠKOLU 4.2 MAGISTRALNI VODOVOD – PLOMIN –

VIDIKOVAC BRESTOVA 4.3 KANALIZACIJSKI SUSTAV PLOMIN

(sjeverni i južni dio Plomina) 4.4 UZGOJ RIBA (Marikultura) 4.5 MRTVA�NICA U �EPI�U I OBNOVA

MRTVA�NICE U PLOMINU 4.6 OBNOVA KAŠTELA 4.7 RADNA – POSLOVNA ZONA “KRŠAN” Za to�ke 4.2. i 4.3. te djelomi�no i za 4.4. izra�ena je projektna dokumentacija, a za ostale to�ke potrebno je obaviti pripremu za izgradnju koja obuhva�a: - pribavljanje dokumentacije potrebne za

ishodovanje lokacijskih dozvola - obavljanje geodetskih poslova - obavljanje imovinsko-pravnih poslova - prelaganje instalacija - pribavljanje projektne dokumentacije – idejne,

glavne (za ishodovanje gra�. dozvola) te izvedbene

- ishodovanje gra�evinskih dozvola. 4.8 PROGRAM RAZVOJA POLJOPRIVREDE

I PROGRAM GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM

Cilj ovog Programa je ustanoviti stanje i mogu�nosti poljoprivrednih resursa i proizvodnje na podru�ju Op�ine Kršan, te oblikovanje temeljnih odrednica razvitka poljoprivrede kojima �e se pove�ati društvena i gospodarska u�inkovitost poljoprivrednog sektora odgovaraju�im

gospodarenjem zemljištem, te osigurati ekološki ispravniji razmještaj poljoprivredne proizvodnje. Ovaj �e program predstavljati i stru�nu podlogu za razgrani�enja namjena na ovim i kontaktnim prostorima koje su zacrtane PPIŽ i PPUO.

To�ka 9.

Stupanjem na snagu ovog Programa mjera mogu zapo�eti pripremni radovi za izradu prostornih planova �ija je izrada ili izmjena i dopuna planirana. Izrada prostornih planova definiranih ovim - Programom mjera može zapo�eti za one planove koji su zacrtani važe�im prostornim planom šireg podru�ja: PPUO Kršan i PPIŽ.

To�ka 10. Na�in i postupak donošenja prostornih planova propisan je Zakonom o prostornom ure�enju (NN broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02), a na�in i postupak provo�enja javne rasprave i donošenja plana, izmjena i dopuna i stavljanja van snage propisan je Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN br.101/98).

To�ka 11.

Nositelj izrade svih dokumenata prostornog ure�enja – prostornih planova je Op�ina Kršan.

To�ka 12.

Ovaj Program mjera stupa na snagu danom objave u “Službenom glasilu Op�ine Kršan”.

OP�INSKO VIJE�E OP�INE KRŠAN

Klasa: 021-05/02-01/7 Ur. broj: 2144/04-05-02-4 Kršan, 28. lipnja 2002.



--------------------------------------------------------------

SLUŽBENO GLASILO


S a d r ž a j

Akti Op�inskog poglavarstva

Red.br.

Stranica

4. Odluka o visini naknade dobrovoljnim vatrogascima kada sudjeluju u vatrogasnim intervencijama ………………………………………

55

5. Program poticanja razvoja malog gospodarstva …………………... 55

6. Plan motrenja, �uvanja i ophodnje …………………………………. 57

Akti Op�inskog vije�a

Red.br.

Stranica

17. Odluka o donošenju Prostornog plana Op�ine Kršan ……………… 58

18. Zaklju�ak o usvajanju Izvješ�a o stanju u prostoru Op�ine Kršan 1999. – 2001. ………………………………………………………..

106

19. Program mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine Kršan 2002. – 2003. ………………………………..………………………

117

Documents

SLUŽBENO GLASILO OP INE KRŠAN · OP INE KRŠAN Broj 6 - Stranica 55 _____ AKTI POGLAVARSTVA 4. Na temelju lanka 26. Zakona o vatrogastvu ("Narodne novine" br. 106/99, 117/01.) i