SREDNJOŠKOLSKI CENTAR „MILIĆI“MILIĆI

MATURSKI RAD

TEMA: STATISTIKA ZARADA

MENTOR: KANDIDAT:

Sonja Palangetić Ranko Marković

Milići, maj 2010.

SADRŽAJ

Sadržaj ... ........................................................................................................... 2

Podaci i pokazatelji statistističkog istraživanja zarada .................................... 3

Nominalne i realne zarade ................................................................................ 4

Prosječna neto zarada ...................................................................................... 5

Indeksi neto zarada .......................................................................................... 7

Indeksi nominalnih prosječnih neto zaradapromjenljivog sastava zaposlenih ................................................................... 8

Indeksi nominalnih prosječnih neto zaradaNepromjenljivog sastava zaposlenih .............................................................. 9

Indeks realne prosječne neto zarade ............................................................. 11

Zavisnost neto zarada od produktivnosti rada .............................................. 12

Zaključak ....................................................................................................... 13

Literatura ...................................................................................................... 15

2

1PODACI I POKAZATELJI STATISTIČKOG ISTRAŽIVANJAZARADA

Statističko istraživanje zarada obavlja se za potrebe:

društvene zajednice na nivou zarada za statistiku i preduzeća, odnosno organizacija – zajednica u okviru njihovih

statističkih službi

a preduzeća u društvenoj svojini, mješovitoj, zadružnoj i privatnoj svojini, u oblasti privrednih djelatnosti, kao i organizacije – zajednice vanprivrednih djelatnosti imaju zakonsku obavezu da utvrđiju podatke o zaradama zaposlenih.Zarade zaposlenih obavezno se utvrđuju u bruto iznosu koji čini:

dio koji se isplaćuje zaposlenom i naziva se neto zarada i dio koji se obustavlja u vidu poreza i doprinosa

Statistička služba preduzaća i vanprivrednih organizacija – zajednicana osnovu knjigovodstvenih podataka o zaradama stvara statističke podatke i redovno ih dostavlja zavodima za statistiku u vidu Mjesečnog izvještaja o zaposlenim i zaradama zaposlenih (obrazac RAD – 1). Iz podataka o zaradama zaposlenih može da se utvrdi više statističkih pokazatelja. Pomenućemo njih nekoliko:

1. Sume isplaćenih (ukalkunisanih) bruto zarada i prosječna bruto zarada. Suma isplaćenih neto zarada, i to dio isplaćen u novcu i dio zarada isplaćen u naturi.

2. Prosječna neto zarada pod kojom se podrazumjevaju sva primanja po zaposlenom iz redovnog radnog odnosa. Ova primanja obuhvataju isplate za stvarno izvršeni rad ( u punom, kraćem od punog i dužem od punog radnog vremena), naknade neto zarada ( za godišnji odmor, bolovanje do 60 dana, za praznične dane i ostale naknade za zakonski priznato odsustvo radnika) i isplate po periodičnom i godišnjem obračunu. Ovi pokazatelji zarada utvrđuju se po teritorijalnom principu ( za celu zemlju, po republikama i pokrajinama) i prikazuju se redovno u statističkim godišnjacima i drugim statističkim publikacijama.

3. Razlike i odnos najveće i najmanje neto zarade su pokazatelji koji mjere varijacije nivoa zarada. Veličina ovih pokazatelja zavisi od utrvđenog odnosa između rada najvišeg stepena složenosti i prostog rada.

1 Žižić dr. Mileva; Lovrić dr. Miodrag; Pavličić dr. Dubravka: Metodi statističke analize, Ekonomski fakultet, Beograd, 1997.

3

4. Indeksi ( nominalnih i realnih) prosječnih neto zarada jesu pokazatelji koji relativno izražavaju promjene zarada tokom vremena. Koriste se za ispitivanje dinamike zarada i kretanja životnog standarda.

Svi nabrojani statistički pokazatelji mogu i šire da se koriste u analizi rasporeda rezultata poslovanja, stimulacija zaposlenih za veću produkciju rada radi sticanja većih zarada za proučavanje životnog standarda zaposlenih i u druge svrhe.

2NOMINALNE I REALNE ZARADE

Zarada zaposlenih služi kao izvor za podmirenje njihovih potreba. U kom će stepenu zaposleni i njihove porodice moći da zadovolje svoje potrebe ne zavisi samo od iznosa njihovih zarada već i od cijena dobara i od usluga koje oni koriste za podmirenje ličnih potreba. Sa tog aspekta razlikujemo dva pojma zarada:

nominalna i realna zarada

Nominalna zarada je novčani iznos i utvrđuje se kao bruto i neto zarada. Bruto zarade zaposlenih su značajne za preduzeće jer predstavljaju troškove rada. Doprinosi i porezi sadržani u bruto zaradama značajni su za društvenu zajednicu radi naplate javnih prihoda. Nominalna zarada je novčani iznos koji zaposleni prima i za svakog zaposlenog to je najvažniji podatak.

Realna neto zarada predstavlja stvarnu vrijednost zarade zaposlenog. Ona se mjeri količinom roba i usluga koje prosječan zaposleni može da pribavi za svoju platu. Izračunava se na osnovu nominalne neto zarade i indeksa troškova života tako što se nominalna zarada u posmatranom periodu podjeli indeksom troškova života.

Kao primjer veličine nominalnih prosječnih bruto i neto zarada u našoj zemlji po djelatnostima i teritorijalnom principu prikazani su u sljedećoj tabeli:

2 Republički zavod za statistiku: Statistički godišnjak Srbije 1996; Saopštenja br. 253 od 03.12.1997.

4

Prosječne bruto zarade Prosječne neto zarade

ukupno privredavan

privreda ukupno privredavan

privreda

Republika Srbija 1471 1316 2043 879 793 1196RS bez podataka za AP 1425 1249 2083 855 758 1218AP Vojvodina 1643 1552 1982 973 921 1165AP Kosovo i Metohija 1309 1125 1876 780 676 1100Grad Beograd 1955 1776 2409 1141 1043 1389Grad Novi Sad 2046 1990 2160 1192 1159 1259Grad Priština 1736 1322 2056 1034 789 1223

3PROSJEČNA NETO ZARADA

Pod prosječnom neto zaradom podrazumjeva se neto zarada po zaposlenom, kao pokazatelj opšteg nivoa zarada u preduzeću. Izračunava se metodom proste ili ponderisane aritmetičke sredine u zavisnosti od podataka iz kojih se računa. Kao prosta aritmetička sredina dobija se djeljenjem ukupno isplaćenih neto zarada brojem zaposlenih. Ako su podaci grupisani kao serija tj. distribucija zaposlenih prema visini neto zarada onda se prosječna neto zarada izračunava kao ponderisana aritmetička sredina. Prije utvrđivanja prosječne neto zarade potrebno je da se odrede uslovi pod kojima se može obračunavati:

1) određuje se vremenska jedinica na koju se odnosi prosječna zarada. U praksi se prosječna zarada izračunava ko godišnji, mjesečni, tromjesečni, šestomjesečni i časovni prosjek. Najčešće se utvrđuje kao prosječna mjesečna, časovna i godišnja neto zarada.

2) utvrđuje se homogenost podataka koji će se uzeti u obzir. Za obračun mogu da se uzmu samo oni podaci koji se odnose na isplate iz kojih se formira neto zarada. Vodi se računa i za koje se zaposlene utrđuje suma za neto zarade.

3) provjerava se podatak o broju zaposlenih za koje može da se izračuna prosječna plata. Prilikom izračunavanja mjesečnog prosjeka treba uzeti u obzir zaposlene koji su ostvarili najmanje 160, a najviše 200 radnih časova u mjesecu za koji se utvrđuje prosječna zarada. Zaposleni s više od 200 plaćenih časova rada obavili su mnogo prekovremenog rada i ako se njihove isplate uzimaju u obračun, mora se dati i opisno objašnjenje.

3 Republički zavod za statistiku: Statistički godišnjak Srbije 1996; Saopštenja br. 253 od 03.12.1997.

5

4) Primjenom obrasca ponderisane aritmetičke sredine dobićemo prosječnu neto zaradu nekog preduzeća.

X = ∑x * f / ∑f

Za primjer uzećemo preduzeće „Alati“ iz 1997 godine koje ima 200 zaposlenih, ali 5 njih nisu uzeti u obzir za obračun prosječne plate zato što su na bolovanju dužem od 30 dana i nisu ostvarili 160 radnih časova. Koristeći dati obrazac izračunaćemo prosječnu neto zaradu radnika u preduzeću:

„Alas“ = 142 324 / 195 = 729, 87

Ako se kao pokazazelji nivoa neto zarada uzme samo opšti prosjek, ne dobija se prava slika, jer se ne vide razlike u zaradama. U datom primjeru opšta prosječna zarada je 729, 87 dinara, a prosjeci pojidinih kvalifikacionih grupa zaposlenih znatno odstupaju naviše i naniže od opšteg prosjeka. Prosječna neto zarada različitih kvalifikacija otkriva samo djelimično razlike u primanjima. Zbog toga se utvrđuju i pokazatelji razlika u neto zaradama. Kao pokazatelji razlika u neto zaradama različitih kategorija zaposlenih pomenućemo sljedeće:

1) interval varijacije neto zarada ( i = Xmax - Xmin )2) odnos najviše i najniže prosječne neto zarade i3) odnos intervala varijacije prosječnih neto zarada i opšteg prosjeka

neto zarada

Prosječna neto zarada je pokazatelj nivoa zarada u preduzeću i, da bi što vjernije reprezentovala veličinu primanja zaposlenih i otkrila njihove razlike, dobro je da se izračunava i po kvalifikacionim grupama, a ne samo kao opšti prosjek, zato što postoje velike razlike u zaradama zaposlenih različitih kvalifikacija, s obzirom na razlike u stepenu složenosti rada koji obavljaju. To ćemo prikazati u sljedećoj tabeli:

Stepen stručne spreme Prosječna neto zarada

Broj zaposlenih Ponderisana prosječna zarada

Visoka stručna sprema 1 442 8 11 536Viša stručna sprema 884 4 3 536Srednja stručna sprema 662 16 10 592Niža stručna sprema 350 14 4 900Visokokvalifikovani radnik 1 100 20 22 200Kvalifikovani radnik 750 100 75 000Polukvalifikovani radnik 520 20 10 400Nekvalifikovani radnik 320 13 4 160Ukupno - 195 142 324

6

U primjeru datom u tabeli pokazatelji neto zarada iznose:

1) razlika prosječne neto zarade visoke stručne spreme i nekvalifikovanog radnika je 1 122 dinara (1442 – 320)

2) odnos najveće i najmanje prosječne neto zarade je 4,51 što znači da su zaposleni visoke stručne spreme ostvarili prosječno 4,51 dinara na svaki dinar neto zarade nekvalifikovanog radnika.

3) odnos intervala varijacije prosječne zarade najvišeg i najnižeg stepena stručne spreme i opšteg prosjeka neto zarade iznosi 154 što proističe iz obračuna

1 122 / 729, 87 * 100 = 154

Ovaj odnos pokazuje da je interval varijacije veći od opšteg prosjeka neto zarada za 54%

INDEKSI NETO ZARADA

Pomoću ineksa neto zarada statistika prati njihov rast tokom vremena. Osnovu za izračunavanje indeksa zarada čine prosječne zarade. Promjene prosječnih neto zarada u preduzeću uslovljavaju dvostruki činioci.

Povećanje ili smanjenje prosječnih zarada pojedinih kategorija zaposlenih usljed porasta, odnosno smanjenja pojedinačnih bruto zarada i na osnovu njih neto zarada

Izmjena strukture zaposlenih

Promjene prosječnih neto zarada mogu da se prate ako se uzme u obzir dejstvo promjena u kvalifikacionom stastavu zaposlenih i bez uticaja ovakvih promjena. Prema tome, postoje i dvije vrste indeksa neto zarada:

Promjenljivog sastava zaposlenih i Nepormjenljivog sastava zaposlenih

Ovi indeksi pokazuju kretanje plata u njihovom tekućem novčanom iznosu, što znači da su to indeksi nominalnih neto zarada. Stvarne promjene neto zarade zavise još od kretanja troškova života. Ako se uporedo s povećanjem novoa neto zarada povećaju i istoj mjeri i troškovi života, znači da se plate

7

stvarno ne mjenjaju. Zato je pored indeksa nominalnih neto zarada potrebno izračunati i indekse realnih neto zarada.

4INDEKSI NOMINALNIH PROSJEČNIH NETO ZARADA PROMJENLJIVOG SASTAVA PROIZVODNJE

Indeks nominalnih prosječnih neto zarada promjenljivog sastava zaposlenih izračunava se kao odnos prosječne neto zarade u posmatranom periodu prema prosječnoj neto zaradi baznog perioda. Ako se sa Inz obilježi indeks nominalnih prosječnih neto zarada promjenljivog sastava zaposlenih, a prosječnim neto zaradama daju se oznake: za tekući period Xnz1 i bazni Xnz0 onda će formula za izračunavanje indeksa biti:

Inz = Xnz1 / Xnz0

Ovako dobijeni indeks neto zarada izražava promjene u veličini neto zarada, odnosno promjene u veličini nominalne prosječne neto zarade koje su nastale bilo zbog njenog porasta ili smanjenja, bilo zbog izmjene kvalifikacione strukture zaposlenih. Konkretna primjena metoda indeksa nominalnih prosječnih zarada promjenljivog sastava zaposlenih prikazana je na podacima iz sljedeće tabele:

Stepen stručne spreme

Broj zaposlenih Suma neto zaradaVI 1997 XII 1997 VI 1997 XII 1997

(R0) (R1) (X0) (X1)

Visoka stručna sprema 6 8 5 010 11 536Viša stručna sprema 2 4 1 080 3 536Srednja stručna sprema 10 16 4 140 10 592Niža stručna sprema 18 14 3 690 4 900Visokokvalifikovani radnik 15 20 9 255 22 200Kvalifikovani radnik 86 100 40 420 75 000Polukvalifikovani radnik 23 20 7 958 10 400Nekvalifikovani radnik 15 13 3 420 4 160Ukupno 175 195 74 973 142 324

Za utvrđivanje indeksa nominalnih prosječnih neto zarada promjenljivog sastava zaposlenih potrebno je, prvo, da se izračuna prosječna neto zarada u

4 Žižić dr. Mileva, Vidić Marija: Poslovna statistika za IV razred usmjerenog obrazovanja ekonomosko – komercijalne struke. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1980.

8

junu 1997. i decembru 1997. godine. Prema podacima iz prethodne tabele, prosječna neto zarada će iznositi:

za jun:

Xnz0 = ∑X0 / ∑R0 = 74 973 / 175 = 428, 42

za decembar

Xnz1 = ∑X1 / ∑R1 = 142 324 / 195 = 729, 87

Ako se prosječna neto zarada tekućeg i baznog perioda stavi u odnos, dobiće se indeks nominalnih prosječnih neto zarada promjenljivog sastava zaposlenih, prema datom obrascu:

Inz1 = Xnz1 / Xnz0 = 729, 87 / 428, 42 = 1, 70 * 100 = 170

Prosječna neto zarada u preduzeću „Alati“ povećala se za 70% u decembru 1997. prema junu 1997. godine. Na rast prosječne zarade uticali su:

o povećanje individualnih neto zarada zaposlenih io promjene u kvalifikacionoj strukturi zaposlenih do kojih je došlo u

decembru 1997. godine. Zato se ovaj indeks i naziva indeks neto zarada promjenljivog sastava zaposlenih.

5INDEKS NOMINALNIH PROSJEČNIH NETO ZARADA NEPROMJENLJIVOG SASTAVA ZAPOSLENIH

Da bi isključio uticaj promjena u kvalifikacionoj strukturi zaposlenih na promjene prosječnih zarada, izračunava se indeks nominalnih prosječnih neto zarada nepromjenjenog sastava zaposlenih. Ovaj indeks se računski dobija tako što se za svaku kategoriju zaposlenih prema stepenu stručne spreme utvrde prvo prosječne zarade, zatim se na osnovu njih izračunavaju indeksi zarada svake kategorije i na kraju se nađe njihova ponderisana aritmetička sredina. Kao ponder kojim se množi individualni indeks svake kategorije zaposlenih služi suma neto zarada u baznom periodu. Formula za izračunavanje indeksa

5 Žižić dr. Mileva, Vidić Marija: Poslovna statistika za IV razred usmjerenog obrazovanja ekonomosko – komercijalne struke. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1980.

9

nominalnih prosječnih neto zarada nepromjenjenog sastava zaposlenih (I’nz) izgleda ovako:

I’nz = ∑inz * x0 / ∑xo

gdje inz označava indeks neto zarada pojedinih kategorija zaposlenih, a xo

sumu neto zarada u baznom periodu svake kategorije. Konkretno izračunavanje ovog indeksa prikazano je na podacima u sljedećoj tabeli:

Stepen stručne spreme

Prosječna neto zarada Individualni indeksi nominalnih inz

neto zarada inz * X0

VI 1997. XII 1997.

0 1 2 3(2:1) 4VSS 835 1 442 1.73*100=173 8 667.3VS 540 884 1.64*100=164 1 771.2SSS 414 662 1.60*100=160 6 624.0NS 205 350 1.71*100=171 6 309.9

VKV 617 1 110 1.80*100=180 16 659.0KB 470 750 1.60*100=160 64 672.0

PKV 346 520 1.50*100=150 11 937.0NKV 228 320 1.40*100=140 4 788.0

(∑) ukupno - - - 121 428.0

Ako se zbir ponderisanih vrijednosti stavi u odnos prema ukupnoj sumi neto zarada baznog perioda dobiće se grupni indeks nominalnih neto zarada nepromjenjenog sastava zaposlenih. Konačno, po obrascu, grupni indeks nominalnih neto zarada nepromjenjenog sastava zaposlenih biće:

I’nz = ∑inz * x0 / ∑X0 = 121 428.4 / 74 973 = 1.62 * 100 = 162

Indeks 162 pokazuje da se prosječna neto zarada u preduzeću „Alati“ povećala za 62% decembra 1997. prema junu 1997. godine zbog porasta neto zarada zaposlenih. Koliko promjene u kvalifikacionoj strukturi zaposlenih utiču na povećanje ili smanjenje visine prosječne zarade preduzeća može se izmjeriti stavljanjem u odnos indeksa neto zarada promjenljivog prema indeksu neto zarada nepromjenljivog sastava zaposlenih.

INDEKS REALNE PROSJEČNE NETO ZARADE

10

Indeks realne prosječne neto zarade može da se izračuna kao odnos indeksa nominalne prosječne neto zarade i indeksa troškova života. Kao primjer za konkretno utvrđivanje indeksa realne prosječne neto zarade iskoristiće se podaci preduzeća „Alati“ i uzeće se da je indeks troškova života 122.6 (podatak je nedovoljno pouzdan).

Indeks realne prosječne indeks nominalnih prosječnih neto zarada = __________________________________ neto zarade indeks troškova života

iz ove formule sledi sljedeće:

170 / 122.6 = 1.38 * 100 = 138

Obračun indeksa realne prosječne neto zarade pokazuje da je kupovna moć realne zarade u prosjeku, zaposlenih u preduzeću „Alati“ veća za 38% u decembru nego u junu 1997. godine. To je vrlo visok rast realnih neto zarada, ali preduzeće „Alati“ ima izuzetno dobru organizaciju poslovnog procesa, savremene tehničko – tehnološke mogućnosti proizvodnje i visoko je profitabilno preduzeće.

Utvrđivanje indeksa realne prosječne zarade ima još veći značaj za ispitivanje dinamike realnih neto zarada i životnog standarda ukupno zapooslenih, na nivou privrede i neprivrede, kao i u pojedinim djelatnostima. Lančani indeksi nominalnih i realnih prosječnih plata i troškova života za više godina mogu da pokažu kretanje (rast ili opadanje) životnog stadnarda zaposlenih, zavisi od kretanja cijena, zato što cijene direktno utiču na troškove života. Realne neto zarade rastu kada je njihov indeks veći od 100 tj. ako se troškovi života povećavaju sporije od rasta nominalnih neto zarada. Ako se nominalna neto zarada i troškovi života povećavaju u istoj srazmjeri, na primjer, ako u istom periodu indeks nominalne prosječne neto zarade iznosi 110% i indeks troškova života 110% tada realna prosječna neto zarada ostaje nepromjenjena. Međutim ako je porast troškova života veći od porasta nominalnih prosječnih zarada, dolazi do opadanja realnih prosječnih zarada, što znači do opadanja životnog standarda.

11

6ZAVISNOST NETO ZARADA OD PRODUKTIVNOSTI RADA

Produktivnost rada i neto zarada zaposlenih nalaze se u uzajmnoj povezanosti i uslovljenosti. Ukoliko je veća produktivnost rada, utoliko je veći obim proizvodnje, povoljniji su tržišni odnosi za realizaciju proizvedenih dobara, pa se utoliko stiče i veći ukupan prihod, odnosno veći neto prihod (dobit). Veća dobit ostvarena na osnovu veće produktivnosti rada obezbjeđuje veću sumu, kako za primanja zaposlenih, tako i za proširenje materijalne osnove rada. Visina primanja svakog zaposlenog neposredno zavisi, s jedne strane, od ostvarenog ukupnog prihoda i neto prihoda, a s druge strane, od ličnih rezultata doprinosa zaposlenog stvaranju neto prihoda. Tako su veličina neto prihoda i primanja zaposlenih uslovljeni njihovim radnim učinkom, odnosno njihovom produktivnošću rada. Zbog toga što produktivnost rada uslovljava zarade, a one su materijalna osnova životnog standarda, zaposleni koji su zainteresovani za veće zarade zainteresovani su i za veću produktivnost rada. Zainteresovanost zaposlenih za nivo i rast zarada postaje instrument koji stimulliše zaposlene da ostvare što veću produktivnost rada unošenjem više znanja, umješanosti i radne discipline u procesu rada.

Zaposleni će biti zainteresovani za rast produktivnosti rada ukoliko rast neto zarada obezbjeđuje rast životnog standarda. Prema tome, sklad treba da se obezbjedi između kretanja produktivnosti rada i realnih neto zarada. otuda politika raspodjele u preduzeću mora biti zasnovana na analizama u kojima se upoređuje porast neto prihoda sa porastom produktivnosti rada, na jednoj strani, i troškova života, na drugoj strani. Ako se na osnovu ostvarenog neto prihoda (dobiti) raspoređivanjem obezbjeđuju prosječne nominalne zarade koje pokrivaju rast produkitnosti i porasta troškova života, obezbjediće se sklad između rasta produktivnosti rada i realnih zarada. Rast i kretanje produktivnosti rada i realnih prosječnih neto zarada može da se prikaže indeksima. Upoređivanjem lančanih indeksa produktivnosti rada i indeksa realnih prosječnih zarada može da se vidi koliko je relativni rast (tempo razvoja) produktivnosti rada praćen rastom realnih prosječnih zarada za pojedine godine. Usklađivanje relativnog rasta realnih prosječnih zarada s rastom produktivnosti rada mora da se ostvaruje i u pojedinim preduzećima i na nivou privrednih djelatnosti i čitave privrede. Kako u praksi mogu da se prate i upoređuju relativni rast produktivnosti rada i realnih prosječnih zarada pokazuju podaci u sljedećoj tabeli:

6 Žižić dr. Mileva; Lovrić dr. Miodrag; Pavličić dr. Dubravka: Metodi statističke analize, Ekonomski fakultet, Beograd, 1997.

12

GodineProduktivnost rada Nominalna zarada Realna prosječna zarada

Lančani indeksi

Relativni rast (%)

Lančani indeksi

Relativni rast (%)

Lančani indeksi

Relativni rast (%)

1993:1992 97 -3 127 27 96 -41994:1993 99 -1 128 28 91 -91995:1994 103 3 145 45 95 -51996:1995 99 -1 177 77 (102) (2)1997:1996 101 1 205 105 108 8

Produktivnost rada je imala nepovoljan tempo razvoja u periodu od 1993. do 1997. godine i, kao što se vidi u tabeli, relativan rast je negativan izuzev 1995. i 1997. godine.

Realne prosječne zarade imale su negativan rast od 1993. do 1995. i pozitivan rast 1996. i 1997. godine. Prema tome, usklađenost negativnog rasta realnih prosječnih zarada s negativnim rastom produktivnosti rada postignuta je samo 1993. i 1994. godine posmatranog perioda.

Ove nepovoljne promjene produktivnosti rada i realnih prosječnih zarada ostvarene su u uslovima usporavanja privrednog razvoja uz nastalu inflaciju. U inflatornoj privredi visoki relativni rast nominalnih prosječnih neto zarada ne može u svakoj godini da pokrije još veći rast cijena, odnosno troškova života i opadanje realnih zarada je neizbježno.

ZAKLJUČAK

Statističko istraživanje zarada obavlja se za potrebe:

društvene zajednice na nivou zarada za statistiku i preduzeća, odnosno organizacija – zajednica u okviru njihovih

statističkih službi

a preduzeća u društvenoj svojini, mješovitoj, zadružnoj i privatnoj svojini, u oblasti privrednih djelatnosti, kao i organizacije – zajednice vanprivrednih djelatnosti imaju zakonsku obavezu da utvrđiju podatke o zaradama zaposlenih.Zarade zaposlenih obavezno se utvrđuju u bruto iznosu koji čini:

dio koji se isplaćuje zaposlenom i naziva se neto zarada i dio koji se obustavlja u vidu poreza i doprinosa

13

Zarada zaposlenih služi kao izvor za podmirenje njihovih potreba. U kom će stepenu zaposleni i njihove porodice moći da zadovolje svoje potrebe ne zavisi samo od iznosa njihovih zarada već i od cijena dobara i od usluga koje oni koriste za podmirenje ličnih potreba. Sa tog aspekta razlikujemo dva pojma zarada:

nominalna i realna zarada

Nominalna zarada je novčani iznos i utvrđuje se kao bruto i neto zarada. Bruto zarade zaposlenih su značajne za preduzeće jer predstavljaju troškove rada. Doprinosi i porezi sadržani u bruto zaradama značajni su za društvenu zajednicu radi naplate javnih prihoda. Nominalna zarada je novčani iznos koji zaposleni prima i za svakog zaposlenog to je najvažniji podatak.

Realna neto zarada predstavlja stvarnu vrijednost zarade zaposlenog. Ona se mjeri količinom roba i usluga koje prosječan zaposleni može da pribavi za svoju platu. Izračunava se na osnovu nominalne neto zarade i indeksa troškova života tako što se nominalna zarada u posmatranom periodu podjeli indeksom troškova života.

Pomoću ineksa neto zarada statistika prati njihov rast tokom vremena. Osnovu za izračunavanje indeksa zarada čine prosječne zarade. Promjene prosječnih neto zarada u preduzeću uslovljavaju dvostruki činioci.

Povećanje ili smanjenje prosječnih zarada pojedinih kategorija zaposlenih usljed porasta, odnosno smanjenja pojedinačnih bruto zarada i na osnovu njih neto zarada

Izmjena strukture zaposlenih

Produktivnost rada i neto zarada zaposlenih nalaze se u uzajmnoj povezanosti i uslovljenosti. Ukoliko je veća produktivnost rada, utoliko je veći obim proizvodnje, povoljniji su tržišni odnosi za realizaciju proizvedenih dobara, pa se utoliko stiče i veći ukupan prihod, odnosno veći neto prihod (dobit). Veća dobit ostvarena na osnovu veće produktivnosti rada obezbjeđuje veću sumu, kako za primanja zaposlenih, tako i za proširenje materijalne osnove rada. Visina primanja svakog zaposlenog neposredno zavisi, s jedne strane, od ostvarenog ukupnog prihoda i neto prihoda, a s druge strane, od ličnih rezultata doprinosa zaposlenog stvaranju neto prihoda. Tako su veličina neto prihoda i primanja zaposlenih uslovljeni njihovim radnim učinkom, odnosno njihovom produktivnošću rada. Zbog toga što produktivnost rada uslovljava zarade, a one su materijalna osnova životnog standarda, zaposleni koji su zainteresovani za veće zarade zainteresovani su i za veću produktivnost rada. Zainteresovanost zaposlenih za nivo i rast zarada postaje instrument koji stimulliše zaposlene da

14

ostvare što veću produktivnost rada unošenjem više znanja, umješanosti i radne discipline u procesu rada.

LITERATURA

Žižić dr. Mileva; Lovrić dr. Miodrag; Pavličić dr. Dubravka: Metodi statističke analize, Ekonomski fakultet, Beograd, 1997.

Žižić dr. Mileva, Vidić Marija: Poslovna statistika za IV razred usmjerenog obrazovanja ekonomosko – komercijalne struke. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1980.

Republički zavod za statistiku: Statistički godišnjak Srbije 1996; Saopštenja br. 253 od 03.12.1997.

Elektronska literatura:

http://sr.wikipedia.org

15