Skripta PRAKSA ZA PRVI RAZRED (III stepen) - etssa.edu.baetssa.edu.ba/stari/pdf/SKRIPTA_PRAKSA_ZA_PRVI_RAZRED_III_STEP… · 50 Hz najopasnija frekvencija elektricne struje. ... Sklopkom

Skripta PRAKSA ZA PRVI RAZRED

(III stepen)

Autor: Mensur aki

2006/2007

Elektrotehnika kola za energetiku - Sarajevo

SISTEMI MJERA I JEDINICA

Historijat:

MK(A)S sistem(metar, kilogram, (amper), sekunda)

CGS sistem(centimetar, gram, sekunda)

Colovski sistem1 col = 2,54mm, 1 stopa = 12 col = 30,48 cm

SISTEMI MJERA I JEDINICASi SISTEM Internacionalni sistem

1. Masa (kg) kilogram

2. Duina (m) metar

3. Vrijeme (s) sekunda

4. Jaina struje (A) amper

5. Jaina svjetlosti (cd) candela

6. Termodinamika temperatura (K) 0 K = -273,10 C

7. Koliina materije (mol) mol

SISTEMI MJERA I JEDINICAOZNAKE ZA VIEKRATNIKE I DIJELOVE JEDINICA

a atto = 10-18 =0,000 000 000 000 000 001f femto = 10-15 =0,000 000 000 000 001p piko = 10-12 =0,000 000 000 001n nano = 10-9 =0,000 000 001 mikoro = 10-6 =0,000 001m mili = 10-3 =0,001c centi = 10-2 =0,01d deci = 10-1 =0,1dk deka = 101 =10h hekto = 102 =100k kilo = 103 =1.000M Mega = 106 =1.000 000 milionG Giga = 109 =1.000 000 000 milijardaT Tera = 1012 =1.000 000 000 000 bilionP Peta = 1015 =1.000 000 000 000 000 trilionE Exa = 1018 =1.000 000 000 000 000 000 kvatrilion

OSOVNI POJMOVI

podjela struje prema jainijaka > 1 1.000.000 A

slaba < 1 A

ta je to struja?

Usmjereno kretanje slobodnih nosilaca elektriciteta kroz provodnik nazivamo elektrinom strujom

Nosioci naboja u krutim vodiima su slobodni elektroniNosioci naboja u rastvorima i plinu su slobodni ioni

podjela struje prema vrstiizmjeninaistosmjerna

prema visini frekvencijenikofrekventne, visokofrekventne

prema obliku promjene sinusni, etvrtasti, trokutasti, pilasti, .

.....

UPOTREBA ELEKTRINE ENERGIJE

IndustrijaDomainstvo

ZdravstvoObrazovanje

Saobraajvjestaki sateliti

atomske podmorniceOsvjetljenje

Komunikacijeitd.

PROIZVODNJA PRIJENOS I RASPODJELA ELEKTRINE ENERGIJE

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA VRSTE STRUJA

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA NAINE SPAJANJA NAMOTA

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA OSTALE ELEMENTE

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA OTPORNIKE, ZAVOJNICE I KONDENZATORE

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA VODOVE

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA PRIKLJUNA MJESTA I SPOJEVE VODIA

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA KABLOVSKI PRIBOR

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA RAZNE NAPRAVE I PRIBOR

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA ELEKTROMEHANIKI RELE

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA TRANSFORMATORE

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA ELEKTRINE STROJEVE

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA GALVANSKE ELEMENTE I AKUMULATORE

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI ZA MJERNE INSTRUMENTE

GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICISIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA

DJELOVANJE STRUJE NAOVJEIJI ORGANIZAMSTRUJNI UDAR - OVJEIJE TIJELO U STRUJNOM KRUGU

ovjeije tijelo, kada se nae u strujnom kolu, predstavlja jedan otpor.

Vrijednost tog otpora zavisi od stanja vlanosti koe, veliine kontaktne povrine i duine strujnog toka kroz tijelo. Prema nekim autorima, od znaaja moe biti i raspoloenje ovjeka. U svakom sluaju, vrijednost otpora je individualna, odnosno mijenja se od ovjeka do ovjeka. Visina napona u strujnom kolu direktno utie na vrijednost otpora. Pri viimnaponima struja probija kou na vie mijesta, pa se tako poveava kontaktna povrina, odnosno smanjuje se otpor. Otpor kojim se ovjeije tijelo suprotstavlja proticanju struje sastoji se, u stvari, od tri redna otpora: ulaznog otpora, otpora tijela i izlaznog otpora. Ulazni i izlazni otpori su kontakni otpori koji zavise od veliine dodirne povrine, vlanosti koe na tom mjestu i visine napona. Otpor tijela takoer nije stalan.

U proraunima se mogu uzeti slijedee vrijednosti otpora ovjeijeg tijela u funkciji napona:

Napon 380 V 220 VOtpor izmeu ruke i noge 2500 Ohma 1900 OhmaOtpor izmeu jedne i druge ruke 1300 Ohma 1000 Ohma

DJELOVANJE STRUJE NAOVJEIJI ORGANIZAMSTRUJNI UDAR BIOLOKO DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE

Proticanje elektrine struje kroz tijelo izaziva reakciju miinog i ivanog sistema.

1 mA - 3 mA prag osjeaja. > 10 mA izazivaju grenje mida.25 mA ne moemo odvojiti ruku ako smo akom uhvatili provodnik pod naponom.

U toku nekoliko minuta moe nastupiti smrt.50 mA 100 mA proticanje struje ove jaine bar 3 sekunde u blizdni srca izaziva treperenje

sranih pretkomora. Broj otkucaja se toliko povea da takav napor srce ne moe izdrati i prestaje da radi.

> 100 mA struja od 1 A ve u toku 0,4 sekunde izaziva smrt. Proticanje takvih strujatrenutno (odnosno, u ovom primjeru, u toku 0,4 sekunde) izaziva gr srca koj traje do deset minuta i ovjek umire.

4 A - 5 A ako teku krae od desetak sekundi, izazivaju trenutnu obamrlost srca, ali ne i smrt. Poslije odvajanja od strujnog kola srce jedno vrijeme nepravilno otkucava, ali ovjek ostane iv. Meutim, usljed dulove toplote javljaju seopekotine. Usljed dulove toplote javljaju se opekotine pri duem proticanju jake struje tijelo se ugljenie i izgubi teinu.

Istosmjerna Manje opasna nego struja npr. frekvencije od 50 Hz50 Hz najopasnija frekvencija elektricne struje.500.000 Hz u odreenom reimu rada ak se primje njuju u dijatermiji za lijeenje.

DJELOVANJE STRUJE NAOVJEIJI ORGANIZAMSTRUJNI UDAR PRVA POMO

(POSTUPAK ODVAJANJA UNESREENOG OD VODA POD NAPONOM)

Unesreenog od strujnog udara treba hitno odvojiti od strujnog kola.

Radi line sigurnosti u tom sluaju treba postupiti na sljedei naini:1. izviditi da li je udar izveden strujom niskog ili visokog napona;2. ako je u pitanju niski napon, tada:

- isklopiti vod,- dugom suhom drvenom letvom odvojiti vod od unesreenog ili- izolirati se od tla (daskama, suhim gumenim ili plastinim prostirkama, gumenim

izmama), omotati ruke suhom tkaninom i povui unesreenog za odjeu da bi se odvojio od strujnog voda. Ako se nalazi iznad poda ili iznad tla, osigurati ga od padanja;3. ako je u pitanju udar struje visokog napona, tada:

- ne odvajati unesreenog dok se ne isklopi visokonaponski vod ili taj dio postrojenja, pa zato treba;

- obavijestiti elektrodistributivno preduzee da isklopi vod i- pozvati ljekara.

Snalazljivost i brzina su glavni uslovi za uspjeno pruanje prve pomoi.

U oekivanju pozvanog ljekara unesreenom treba otkopati odjeu, raskomotiti ga i na licumjesta primijeniti vjetako disanje.smatra se da je najbolje primijeniti metod usta na usta. Unesreenog poloiti na lea.Pod lopatice mu podmetnuti jastuk napravljen od odjee. Prii mu sa lijeve strane, kleknuti, desnom rukom obuhvatiti njegov potiljak, a lijevom pritisnuti elo da se glava zabaci unazad. Time je put do disajnih organa slobodan. Drugi spasilac spusti se na uzglavlje unesreenog i maramicom mu obrie usta. Ako postoji opasnost od infekcdje, stavlja mu u usta cjevicu od plastiine mase (ako njome raspolae). Ovaj isti spasilac u usta unesreenog uduvava vazduh zatvarajui mu palcima nos da osigura ulaz vazduha u plua. To traje oko sekunde, a uduvava se oko 1 litar vazduha. Izduvavanje izvodi prvi spasilac ritmikim pritiskivanjem grudnog koa tri puta u roku sljedee tri sekunde. Pritisak mora da je dovoljno jak da pomjeri grudni ko za 3 - 4 cm pa se izvodi s obje ruke i teinom spasioevog tijela. Istovremeno radi izazivanja pulsacije velikih arterija, pri svakom pritiskivanju vri se masaa srca. Zato je korisno noge unesreenog drati malo uzdignute radi priliva krvi iz vena u srce.

DJELOVANJE STRUJE NAOVJEIJI ORGANIZAMSTRUJNI UDAR PRVA POMO

(VJETAKO DISANJE I MASAA SRCA)

ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJENULOVANJE

Rp

Zatita uzemljenjem se primjenjuje u trovodnom sistemu, koji je bez nul vodia tj. posjeduje izoliranu taku. I ako ta taka tj. zvjezdite nije uzemljeno moe doi do udara npr. Ako je izolacija jedne faze oteena, a kuite troila doe pod napon. Strujni krug oteene faze zatvara se kroz dvije preostale faze, kapacitet i otpore vodova. Dodirni napon bie tim manji to je manji otpor izmeu kuita troila i zemlje. Udar emo izbjei ako kuita, tj metalne dijelove svih troila koji su dodiru pristupani, a mogu doi pod napon, uzemljimo tj spojimo sa zemljom.

ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJEZATITNO UZEMLJENJE

Rz

ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJESTRUJNA ZATITNA SKLOPKA (ZS) ili (FI)

Sklopka ZS isklapa u svim polovima ukljuivo i nul vodi za vrijeme od 0,2 ili 0,3 ili 0,5 s (zavisno od tipa sklopke) ako zbroj struja u vodu u koji je ugraena nije jednak nuli (Prema fizi-kalnim zakonima u elektrotehnici zbroj svih struja koje dolaze i odlaze iz jedne take - ovdje je to troilo - mora uvijek biti jednak nuli!). Zbog toga svi tieni ureaji i troila moraju biti uzemljeni, tako da u sluaju kvara - proboja izolacije - doe do zatvaranja jednog dijela struje preko uzemljivaa, a ne vie preko povratnog voda koji prolazi preko sklopke ZS. Time dolazi do naruavanja principa, da zbroj svih struja mora biti jednak nuli pa sklopka ZS isklopi dovod struje.

ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJENAPONSKA ZATITNA SKLOPKA (ZN)

Sklopka ZN isklapa sve dolazne vodie do tienog aparata, ureaja ili motora, tj. faznevodie i nul vodi ako se on dovodi do aparata (na slici ga nema!). Sklopka isklopi im dodirni napon na tienim ureajima premai doputenu granicu od 65 V. Ona to ini pomou naponskog okidaa iji je svitak prikljuen izmeu zatitnog vodia i zemljovoda.Sklopkom ZN mogu se tititi naprave i dijelovi instalacije tamo gdje za nulovanje ne postoje uvjeti, a sa zatitnim uzemljenjem se ne moe postii dovoljno mali otpor uzemljenja.

ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJEOSTALE VRSTE ZATITA

ZATITA MALIM NAPONOM

Postie se odvajanjem pogonskih ureaja od ureaja s viim naponom, obino pomou meutransformatora, s tim da njihov napon nije vii od 42 V;

ZATITNO IZOLIRANJE

Dopunsko izoliranje metalnih dijelova ureaja ili aparata koji se mogu dodirnuti, a ne pripadaju aktivnom strujnom krugu (npr. kuite elektrinog suila za kosu i sl.);

GALVANSKO ODVAJANJE

Postie se odvajanjem pogonskih ureaja pomou meutransformatora, prijenosnog omjera 1:1.

UZEMLJIVAISVRHA UZEMLJENJA ELEKTRINIH UREAJA

Osnovni ciljevi uzemljenja elektrinih uredaja jesu:

a) obezbjeenje sigurnosti osoblja koje s tim uredajima dolazi u dodir,b) zatita materijala ic) poboljanje kvaliteta rada pogona.

Prema nainu na koji su sprovedena uzemljenja elektrinih ureaja, razlikujemo:

a) zatitna uzemljenja, koja nisu vezana za pogonsko elektrino strujno kolo ve zaI izolovane dijelove ureaja, na kojima bi se uslijed oteenja izolacije, mogao

pojaviti opasni naponb) pogonska uzemljenja, koja privremeno ili trajno predstavljaju sastavni dio pogonskog elektrinog strujnog kruga, iji je povratni provodnik zemlja i koji utiu u sluaju zemljospoja na rad mree.Obje vrste uzemljenja moraju, u sluaju greaka u pogonu, a esto i u sluaju nesimetrinosti u mrei, sprovoditi u zemlju elektrine struje, ija jaina zavisi od napona i impedance strujnog kola koje je zatvoreno preko zemlje. Zbog toga, uzemljenja treba uvijek tako dimenzionirati, da padovi napona, koji nastaju na njima uslijed struje zemljospoja, ne prekorae propisima dozvoljene vrijednosti.

UZEMLJIVAIUZEMLJIVAI

Pod uzemljivaima podrazumijevamo neizolirane dijelove uzemljivakog ureaja koji su zakopani u zemlji. Njihov zadatak je da iz uzemljivakog ureaja sprovedu struju u okolnu zemlju.Pri nastanku zemljospoja, elektrina struja odlazi u zemlju povrinom uzemljivaa, prostirui se na sve strane. Kako pri tome struja mora da savlada omski otpor tla, to se u zemlji javljaju padovi napona. Zbog toga uzemljiva dobija izvjestan vii potencijal u odnosu na ostalo tlo. Razliku izmeu potencijala uzemljivaa i potencijala zemlje koja ga okruuje, nazivamo naponom uzemljivaa, a on se moze izraunati iz obrasca:

Uz = Rz . Izgde je:Uz - napon uzemljivaa u odnosu na zemlju koja ga okruuje (pod zemljom" koja ga okruuje podrazumijevamo tlo izvan uticaja naponskog lijevka u smislu sledeih izvoenja); Rz - otpor rasprostiranja uzemljivaa tj. otpor zemlje izmeu uzemljivaa i takozvane idealne zemlje, koju ini skup dovoljno udaljenih taaka iji je elektrini potencial praktino jednaknuli. Otpor rasprostiranja ini bitni dio otpora uzemljenja, koji sadri jo i otpor provodnika do uzemljivaa, kao i omski otpor samog uzemljivaa. Zato se esto umjesto izraza otpor rasprostiranja upotrebljava izraz otpor uzemljenja. Iz - struja zemljospoja

UZEMLJIVAIPOTENCIJALNO POLJE UZEMLJIVAA

NAPONSKI LIJEVAK

UZEMLJIVAIPOTENCIJALNO POLJE UZEMLJIVAA

NAPON KORAKA I NAPON DODIRA

MJERENJE

MJERENJEZACRTKANA MJERILA I MJERILA ZA PRENOENJE MJERA - 1

MJERENJEZACRTKANA MJERILA I MJERILA ZA PRENOENJE MJERA - 2

MJERENJEPOMINO ZACRTKANO MJERILO (UBLER) - 1

MJERENJEPOMINO ZACRTKANO MJERILO (UBLER) - 2

MJERENJEPRIMJERI MJERENJA NONIUSOM - 1

MJERENJEPRIMJERI MJERENJA NONIUSOM - 2

MJERENJEMIKROMETAR - 1

MJERENJEMIKROMETAR - 2

MJERENJEPRIMJERI MJERENJA MIKROMETROM - 1

MJERENJEUGLOMJER - 1

MJERENJEUGLOMJER - 2

MJERENJEPRIMJERI MJERENJA UGLOMJEROM - 1

MJERENJEUZORAK ZA MJERENJE ZACRTANIM MJERILIMA ZA PRENOENJE MJERA

MJERENJEUZORAK ZA MJERENJE POMINIM ZACRTANIM MJERILOM

MJERENJEUZORAK ZA MJERENJE UGLOMIJEROM

OBILJEAVANJE

OBILJEAVANJE NA LIMUALATI ZA OCRTAVANJE - 1

OBILJEAVANJE NA LIMUALATI ZA OCRTAVANJE - 2

OBILJEAVANJE NA LIMUPOSTUPCI OCRTAVANJA I OBILJEAVANJA - 1

OBILJEAVANJE NA LIMUCRTANJE PRAVIH I PARALELNIH LINIJA - 1

OBILJEAVANJE NA LIMUOCRTAVANJE OBLIKA - 1

OBILJEAVANJE NA LIMUOCRTAVANJE OBLIKA - VJEBA

SJEENJECILJ

a) upoznavanje sa osnovnim pojmovima pri sjeenju lima makazama, sjekaem i rezanju testerom (pilom);

b) vjebanja sjeenja lima runim makazama, sjekaem i rezanje testerom;

c) upoznavanje uglova rezanja u zavisnosti odvrste materijala;

d) upoznavanje sa osnovnim zatitnim mjerama pri sjeenju materijala (lima).

SJEENJE SJEENJE LIMA RUNIM MAKAZAMA - 1

SJEENJE SJEENJE LIMA RUNIM MAKAZAMA - 2

SJEENJE SJEENJE LIMA POLUNIM MAKAZAMA

SJEENJE RAD SJEKAEM - PROSIJECANJE - 1

SJEENJE RAD SJEKAEM - PROSIJECANJE - 2

SJEENJE RAD SJEKAEM - 1

SJEENJE RAD SJEKAEM -2

TESTERANJE (PILJENJE) RUNA TESTERA (PILA) - 1

TESTERANJE (PILJENJE) RUNO REZANJE METALA -1

TESTERANJE (PILJENJE) RUNO REZANJE METALA -2

TESTERANJE (PILJENJE) STEZANJE PRI TESTERANJU I TESTERANJE

METALA - 1


METALA - 2


METALA - 3

TESTERANJE (PILJENJE) PRIMJERI TESTERANJA PREDMETA - 1

TESTERANJE (PILJENJE) NEKE VRSTE RUNIH TESTERA ZA DRVO

TESTERANJE (PILJENJE) POPRENO TESTERANJE DRVETA RUNOM PILOM

TURPIJANJECILJ

a)upoznavanje sa osnovnim pojmovima skidanja strugotine postupkom turpijanja;

b)upoznavanje raznih vrsta turpija;c) sticanje osjeaja dranja i vodenja turpije u

horizontalnom poloaju;d)sticanje navika pravilnog poloaja tijela i pokreta

ruku pri turpijanju;e)upoznavanje sa vrstama kvaliteta obradenosti

povrina i njihovo oznaavanje;f) upoznavanje sa osnovnim zatitnim mjerama pri

turpijanju.

TURPIJANJEVrste i gustina nasjeka

Jednostruki nasjek za meke metale i otrenje testera

Dvostruki nasjek za sivi liv, elik, mesing

Rapa nasjek za drvo, kou, vjetake mase

Gornji nasjek 70

Donji nasjek 50

TURPIJANJETURPIJANJE RAVNIH POVRINA

(VJEBA GRUBOG TURPIJANJA) - 1

TURPIJANJETURPIJANJE RAVNIH POVRINA

(VJEBA GRUBOG TURPIJANJA) - 2

TURPIJANJEVRSTE TURPIJA - 1

TURPIJANJEVRSTE TURPIJA - 2

TURPIJANJEGRUBO ISTURPIJANI U PROFIL - 1

TURPIJANJEGRUBO ISTURPIJANI U PROFIL - 2

TURPIJANJE OSNOVE TURPIJANJA - 1

PARALELNE MENGELE (KRIP)

TURPIJANJEOSNOVE TURPIJANJA - 2

TURPIJANJEPRITISAK TURPIJE KOD VOENJA - 1

TURPIJANJEPRITISAK TURPIJE KOD VOENJA - 2

TURPIJANJEKONTROLA RAVNOG VOENJA TURPIJE - 1

TURPIJANJEKONTROLA RAVNOG TURPIJANJA - 1

TURPIJANJEOZNAAVANJE KVALITETA POVRINA - 1

TURPIJANJEODRAVANJE TURPIJE I FINO TURPIJANJE - 1

BUENJECILJ

a)upoznavanje sa osnovnim pojmovima pri bu-eniju, uputanju i proirivanju rupa;

b)upoznavanje sa builicama;c)upoznavanje sa rukovanjem, odravanjem i

podmazivanjem builice;d)odreivanje reima rada na builici (brzina

rezanja, posmak);e)buenje, proirivanje i uputanje rupa na U

profilu;f) primjena osnovnih mjera zastitte na radu pri

buenju, uputanju i proirivanju rupa.

BUENJEBURGIJE I NJIHOVI UGLOVI - 1

BUENJEBURGIJE I NJIHOVI UGLOVI - 2

BUENJEOCRTAVANJE I OBILJEAVANJE U PROFILA - 1

BUENJEOCRTAVANJE I OBILJEAVANJE U PROFILA - 2

BUENJEPRIMJERI ISPRAVNOG BUENJA I GREAKA PRI

BUENJU - 1

BUENJEPRIMJERI ISPRAVNOG BUENJA I GREAKA PRI

BUENJU - 2

BUENJEBUENJE U PROFILA

BUENJEVRSTE UPUTAA I OPERACIJE SA UPUTAIMA - 1

BUENJEVRSTE UPUTAA I OPERACIJE SA UPUTAIMA - 2

IZRADA NAVOJA

CILJ

a) upoznavanje sa osnovnim pojmovima pri rezanju navoja;

b) upoznavanje sa alatom za rezanje navoja;c) rezanje navoja ureznikom i nareznicom;d) kontrolisanje izraenih navoja.

IZRADA NAVOJANAREZNA SVRDLA UREZNICI - 1

IZRADA NAVOJAUREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 1

IZRADA NAVOJAUREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 2

IZRADA NAVOJANAREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 1

IZRADA NAVOJANAREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 2

IZRADA NAVOJAREZANJE NAVOJA NA U PROFILU I VIJKU - 1

IZRADA NAVOJAREZANJE NAVOJA NA U PROFILU I VIJKU - 2

OTRENJE ALATACILJ

a) upoznavanje sa osnovnim pojmovima o otre-nju alata;

b) sticanje spretnosti otrenja spiralne burgije, igala za ocrtavanje, takaa i sjekaa;

c) upoznavanje sa sredstvima za bruenje; upoznavanje sa osnovnim mjerama zaitite pri bruenju.

OTRENJE ALATABRUENJE BURGIJA - 1

OTRENJE ALATABRUENJE BURGIJA - 2

OTRENJE ALATAKONTROLA BRUENIH BURGIJA - 1

OTRENJE ALATAKONTROLA BRUENIH BURGIJA - 2

OTRENJE ALATABRUENJE SJEKAA

OTRENJE ALATABRUENJE TAKAA I IGLE ZA OCRTAVANJE

IZOLACIONI MATERIJALI

CILJ

Upoznavanje sa osobinama i nainom obrade izolacionih materijala

IZOlACIONI MATERIJALIPODJELA IZOLACIONIH MATERIJALA

1. Prirodni neorganski izolacioni materijal- azbest (biljnog i ivotinjskog porijekla vlakna, njure, platno)- liskun (u ploama i listovima)- kvarc (SiO2 silicij diopksid, kao kvarcni pijesak u kristalnom stanju, dobar

izolator)2. Neorganski materijali dobiveni preradom prirodnih izolacionih

materijala- staklo (dobija se topljenjem oksida i njihovim hlaenjem)- keramiki materijali (mjeavina topivih plastinih neorganskih materijala koji

ovrsnu peenjem)3. Prirodni organski materijali (mineralna ulja su najrasprostranjenija a

dobivaju se iz sirove nafte postupnom frakcionom destilaciom)4. Organski izolacioni materijali dobiveni preradom organskih prirodnih

materijala- papir (dobiva se iz drveta ili drugih biljaka (celuloza) koja se zatim valja)- izolacioni matetrijal od papira (impregnaciom papira uljem dobiva se drugi

izolacioni materijal PERTINAKS)5. Sintetski organski izolacioni materijali (termoplastini i termostabilni

izolacioni materijali (poliesterne, epoksidne smole, silikoni, izolacioni lakovi)

IZOlACIONI MATERIJALIPODJELA IZOLACIONIH MATERIJALA

Izolacioni (neprovodni) materijali su takvi materijali kod kojih je elektrina vodljivost veoma malena ili praktino jednaka nuli. Oni za elektrinu struju predstavljaju veliki otpor, pa i pri vrlo visokim naponima kroz njih teku zanemarljivo male struje. Razliiti izolacioni materijali imaju razliite otpore. U svakom elektrinom krugu izolacioni materijal mora izdrati ista naprezanja kao i vodljivi materijal. Svi izolacioni materijali moraju biti otporni na temperaturne promjene, te druge vrste naprezanja. Nije potrebno posebno naglaavati vanost izolacionih materijala jer je poznato da od njih zavisi kako rad neke maine ili pogona, tako i trajnost nekog voda ili naprave ili itavog postrojenja te sigurnost posluiocima elektrine opreme.Starenje izolacionih materijala zavisi od dugotrajnosti djelovanja razliitih vanjskih uticaja zbog kojih oni gube prvobitna svojstva. Razlozi zbog kojih tokom vremena dolazi do promjene kvaliteta dielektrika su: - elektrino djelovanje (pri tome promjene mogu biti trajne ili prolazne)- toplotno djelovanje- mehaniko djelovanje- djelovanje sredine

OBRADA IZOLACIONIH MATERIJALAPERTINAKS

CILJ

Upoznavanje sa osobinama i nainom abrade izolacionih materijala.

RADNI POSTUPCI

a) upoznavanje sa osobinama izolacionih materijala;b) mjerenje;c) stezanje ploe;d) crtanje i obiljeavanje raznih oblika na ploi;e) krojenje raznih oblika testerisanjem (piljenjem);f) gruba obrada turpijom;g) fina obrada;h) buenje.


SREDSTVA ZA RAD

a) mjerni alat i pribor;b) pribor za ocrtavanje;c) stega (krip - mengele);d) runa testera (pila);e) kruna ili trana testera;f) turpije;g) builica (runa);h) alat za buenje;i) brusni papir.


Pertinaks se lako obrauje, moe se testerisati (piliti), turpijati i buiti. ]Izrezivanje, krojenje oblika iz ploa pertinaksa vri se runim alatom ili na

mainama (stroju).Runo rezanje - runom finom testerom sa neznatno razvraenim zupcima.

Obradu ploa pertinaksa moemo vriti i pomou dlijeta ili noa.Mainsko rezanje - krunom testerom od legiranog elika ili testerom za drvo sa

sitnim, dobro izbruenim, normalno razmaknutim ili uopte nerazmaknutimzupcima. Pomou trane testere krojimo okrugle ili ovalne oblike iz ploa.Ovim postupkom na mjestu prijeloma ostanu otre ivice koje treba naknadno obraditi turpijanjem i brusnim papirom. Ploe moemo rezati i pomou brusne ploe.

Buenje pertinaksa vri se obinim spiralnim burgijama koje se koriste za buenje metala. Bolje od ovih su burgije namjenski izraene za buenje umjetnih masa. Ove burgije su izraene od legiranog elika s otricom od vidije (tvrdog metala). Spiralnim burgijama bue se rupe najvie do prenika od 15 mm. Rupe (otvori) do prenika od 60 mm bue se cilindrinimburgijama ili okretanjem noa u manjoj rupi koja je izbuena spiralnom burgijom u sreditu budue velike rupe. Rupe za zavrtnje bue se sa malom tolerancijom kako bi se pri pritezanju zavrtnjeva sprijeilo pucanje ploa.

OBRADA IZOLACIONOG MATERIJALAIZRADA KALEMOVA ZA TRANSFORMATOR - 1

OBRADA IZOLACIONOG MATERIJALAIZRADA KALEMOVA ZA TRANSFORMATOR - VJEBA

VODOVI STANDARDI OZNAAVANJA IZOLIRANIH VODIA

VODOVI STANDARDI INSTALACIJSKIH VODIA I KABLOVA

VODOVI STANDARDI ENERGETSKIH KABLOVA

VODOVI DOPUTENE STRUJE U STANDARDNIM PRESJECIMA VODIA

VODOVI IZOLIRANI VODOVI

P - vod je sastavljen od golog bakrenog vodia i sloja pvc - izolacije. Izrauju se samo jednoilni, od 1,5 do 95 mm2, za vrsto polaganje obavezno u cijevima iznad ili ispod buke u suhim prostorijama.


P/L - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog nepokositrenog vodia, a vodii su usporedno izolirani zajednikim platem od pvc - mase. Izrauju se dvoilni i troilni od 0,5; 0,75 i 1 mm2 , za prikljuak manjih prenosivih netermikih troila.


PP/J - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja pvc - mase i sloja pvc plata. Izrauju se dvoilni, troilni i etveroilni od 0,75; 1; 1,5; i 2,5 mm2 , za prikljuak manjih prenosivih troila (perilice, usisavai, friideri, . . .


PP/U - vod


PP/R - vod je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se tako ile poloe jedna uz drugu u istoj ravnini i zajedno, obloe slojem od pvc -mase tako da izmeu ila postoji razmak. Izrauju se dvoilni i troilni od 1,5 do 4 mm2 , za polaganje bez instalacionih cijevi ispod buke u suhim prostorijama.


G - vod je sastavljen od pokositrenog bakrenog vodia, sloja bijele gume, sloja crne gume, sloja gumirane pamune trake i impregniranog opleta pamunog konca. Izrauju se samo jednoilni od 1 mm2 navie za vrsto polaganje u cijevima iznad ili ispod buke.


GG/J vod koristi se za prikljuenje kuanskih aparata, perilica, usisavaa, el. tednjaka u suhim i vlanim prostorijama


GG/L - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja gume i sloja gumenog plata Izrauju se dvoilni, troilni i etveroilni od 0,75 i 1 mm2 , za prikljuak manjih prenosivih troila.


GT - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja gume, sloja pamunih niti i sloja obojenog pamunog konca. Izrauju se dvoilni i trolni od 0,5 ; 1 i 1,5 mm2 , za prikljuak svih vrsta prenosivih troila.


PGP - vod je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se tako ile usukaju zajedno te se obloi slojem prirodne gume i slojem od pvc -mase. Izrauju se dvolni, troilni i etverolni od 1,5 do 10 mm2 , za polaganje bez instalacionih cijevi iznad ili ispod buke u suhim i vlanim prostorijama.

VODOVIIZOLIRANI VODOVI

PP00 - kabel je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se tako ile usukaju zajedno te se obloe slojem pvc - mase i slojem od pvc -mase. Izrauju se dvoini, troilni, etveroilni i peteroilni od 1,5 mm2 navie, za polaganje u suhim i vlanim prostorijama u kabelskim kanalima i razvodnim postrojenjima.


PP41 - kabel je sastavljen od golog bakrenog ili aluminijskog vodia, sloja pvc mase, gdje se tako ile usukaju zajedno te se obloi slojem pvc - folije i mase, sloja dvije eline trake i slojem od pvc - mase. Izrauju se troilni, etveroilni i vieilni od 1,5 do 240 mm2, za polaganje u kabelskim kanalima ili u zemlju gdje je potrebna mehanika zatita kabela.


PP00/0 - kabel je sastavljen od usukanog golog vodia, sloja pvc mase, gdje se tako ile usukaju zajedno te se obloi slojem pvc - mase, a na maloj udaljenosti od tog vieilnog kabela poloeno je usporedno elino ue ( koje ima zadatak da nosi kabel ) i sve se zajedno obloi platem od pvc - mase . Izrauju se dvoilni, troilni, etveroilni od 4 do 35 mm2, upotrebljava se za izvoenje mjesnih razvodnih mrea na stupovima, za kuni prikljuak, za ulinu rasvjetu itd.


X00-A - kabel koristi se za zrane vodove NN mree i savremene kune prikljuke

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKAIZOLIRANI PROVODNICI

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKASTOPICE I AHURE

CILJ VJEBE

OSPOSOBLAVANJE UENIKA DA SAMOSTALNO POSTAVLJAJU KABLOVSKE STOPICE I AHURE

SREDSTVA ZA RAD

ELEKTRIARSKI ALAT, ELEKTRINO LEMILO, KLIJETA ZA PRESOVANJE KABLOVSKIH STOPINCA I AHURA, PRIMJERCI

ENERGETSKOG KABLA

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKAKABLOVSKE STOPICE

STOPICE

Kablovske stopice su kablovski pribor koji treba da obezbjedi elektrikii mehaniki pouzdan spoj kabla sa troilom ili sabirnicom razvodnog ureaja.

Prema vrsti materijala

Bakarne (Cu) stopice Akuminijske (Al) stopice Kombinacija Al Cu

Prema konstrukciji i nainu postavljanja

stopice koje se leme stopice koje se presuju stopice koje se zavaruju vijane stopice

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKARAZNI ZAVRNI SPOJEVI SA IZOLACIJOM ZA POSTAVLJANJE NA

KRAJEVE LICNASTIH PROVODNIKA MALIH PRESJEKA POSTUPKOM PRESOVANJA

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKAKABLOVSKE AHURE

AHURE

Kablovske ahure su kablovski pribor koji slue za nastavljanje ili grananje vodia ukljuujui i zrane vodove.

Prema vrsti materijala

Bakarne (Cu) ahure Akuminijske (Al) ahure Kombinacija Al Cu ahure

Prema konstrukciji i nainupostavljanja

ahure - ravne sa privrsnim vijcima i lemljenjem ahure - odvojne sa privsnim vijcima i lemljenjem ahure - ravne koje se presuju ahure kompaktno odvojne vijane bez lemljenja

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKAMEHANIKE VIJANE AHURE ZA POVEZIVANJE KABLOVA ZA

SREDNJE VISINE NAPONA DO 36kV

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKAMEHANIKE VIJANE AHURE SA UMETKOM ZA POVEZIVANJE

MANJIH PRESJEKA ZA SREDNJE VISINE NAPONA DO 36kV

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKAPOSTUPAK PRI POSTAVLJANJU MEHANIKIH VIJANIH AHURA ZA

POVEZIVANJE KABLOVA ZA SREDNJE VISINE NAPONA DO 36kV

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKASPECIJALNA NAMJENA MEHANIKIH VIJANIH AHURA

Ovdje prikazane vijaane spojnice (ahure) i stopice su razvijene specijalno kao pribor za upotrebu pri povezivanju kablova za napone

do 36kV. Mogu se koristiti i za napone i do 1kV.

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKAELEMENTI ZA IZBOR I NABAVKU MEHANIKIH VIJANIH STOPICA ZA

NAPONE DO 36kV

Stopice za obradu krajeva kablova proizvode se za presjeke kablova od 25 do 400mm2, sa najmanje 1 do 3 privrsna vijka, u duinama od 60 do

137mm te privrsnom rupom dijametra 13 do 21 mm.

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKAELEMENTI ZA IZBOR I NABAVKU MEHANIKIH VIJANIH SPOJNICA

(AHURA) ZA SREDNJE VISINE NAPONA DO 36kV

Spojnice za nastavljanje kablova proizvode se za presjeke kablova od 25 do 400mm2, sa najmanje 2 do 6 privrsnih vijaka, u duinama od 65 do

170mm te u blokiranoj i neblokiranoj izvedbi.

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKAELEMENTI ZA IZBOR I NABAVKU MEHANIKIH VIJANIH SPOJNICA

(AHURA) ZA POPRAVKE NA KABLOVIMA ZA SREDNJE VISINE NAPONA DO 36kV

Spojnice za popravku oteenja na kablovima proizvode se za presjeke kablova od 25 do 400mm2, sa najmanje 2 do 6 privrsnih vijaka, u duini

440mm i u neblokiranoj izvedbi.

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKACILJ VJEBE

da kod uenika razvije praktine vjetine ogoljavanja krajeva izolovanih provodnika i njihovog oblikovanja.

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKARADNI POSTUPCI

a) priprema alata i izolovanih provodnika;b) ogoljavanje masivnog izolacionog provodnika P;c) izrada uice;d) ogoljavanje pramenastog dvoilnog gajtana GT;e) izrada ome;f) ogoljavanje gumenog kabla GG;g) postavljanje kablovske stopice.

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKASREDSTVA ZA RAD

a) strga;b) klijeta za skidanje izolacije;c) kombinovana klijeta;d) klijeta okrugla, dugaka;e) makaze;f) stepenast trn;g) kablovski no;h) mjerni metar, 300 mm.

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA PODJELA KABLOVA PREMA NAMJENI

a) Masivni (puni) provodnici. Provodnici za stalno polaganje koji nisu izloeni mehanikim optereenjima obino su masivni (puni), izolovani PVC-masom razliitih boja. Izrauju se kao jednoilni instalacioni provodnik P (koji se polau u cijevi) te vieilni PP-Y ili PP/R za direktno polaganje pod buku. Skidanje izolacije na krajevima provodnika tipa P izvodi se upotrebom klijeta za skidanje a ostali dodatno i sa noem za skidanje izolacije.

b) Vieini (pramenasti / licnasti) provodnici. Ako su provodnici u primjeni izloeni promjenljivim mehanikim naprezanjima, npr. kada se vezuju za elektrine maine i prijenosne aparate, tada su provodnici sastavljeni od vie tankih savitljivih ica. Krajevi provodnka presjeka do 2,5 mm2 se obrauju u vidu omi, a za vee presjeke na krajeve se postavljaju kablovske stopice.



c) Kablovi. Kablovski vodovi slue za napajanje elektrinom energijom potroaa veih snaga i u uslovima veih mehanikih naprezanja provodnika. Upotrebljavaju se u suhim i vlanim prostorijama, kao i na otvorenom. Skidanje zatitnih slojeva kabla npr. GG tipa obavlja se noem za skidanje izolacije. Krajevi vieinih provodnika moraju biti obraeni lemljenjem ako na njih nisu postavljene kablovskestopice ili slini spojni elementi.

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA IZOLIRANI PROVODNICI

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA ALAT ZA SKIDANJE IZOLACIJE

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA SKIDANJE IZOLACIJE

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA SKIDANJE ZATITNIH SLOJEVA

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA UICA OMA I KABELSKA STOPICA

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA IZRADA UICA

OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA IZRADA OMI

LEMLJENJE

CILJ VJEBE

Upoznavanje pribora i sredstava za lemljenje i razvijanje vjetine lemljenja

a) omi i uica,b) kablovskih stopica, c) spojeva,d) lemljenje na letvici.

LEMLJENJERADNI POSTUPCI

a) priprema pribora i sredstava za mekolemljenje;

b) prikupljanje i grupisanje radnih elemenata (omi, uica, kablovskih stopica, meusobno spojenih provodnika i provodnika za lemljenje na letvici);

c) lemljenje omi i uica;d) lemljenje kablovskih stopica;e) lemljenje spojeva provodnika;f) lemljenje na letvici;g) spremanje radnog mjesta.

LEMLJENJE

SREDSTVA ZA RAD

a) elektrino lemilo, . 20W, 100W, 400W;b) metalne tipaljke;c) podloga za lemljenje;d) klijeta okrugla, dugaka;e) klijeta kombinovana;f) lampa sa plamenikom.

LEMLJENJE

MATERIJAL

a) tinol-ica, prema potrebi;b) alkohol, prema potrebi;c) provodnici sa omama i uicama d) kablovske stopice, prema potrebi;e) buir-cijevi, prema potrebi;f) letvice za montau elektronskih elemenata.

LEMLJENJE

MEKO LEMLJENJE

(meko lemljenje karakterie temperatura topljenja lema ispod 500C i vrstoa na istezanje ispod 5-7 kp/mm2).Elektrina lemila koriste se za meko lemljenje a snaga grijaa je od 20W do oko 400WZa elektriarske radove obino se upotrebljava lem Sn 60 koji sadri 60% kalaja (kositra) i oko 40% olova. Poetna temperatura topljenja je od 183C do 190C.

LEMLJENJE

TVRDO LEMLJENJE

Pri tvrdom lemljenju, primjenjuju se lemovi sa temperaturom topljenja iznad 500C koji obezbjeuju vrstou na istezanje do 50 kp/mm2.

Benzinska lampa sa plamenikom upotrebljava se za meko i tvrdo lemljenje gdje temperature topljenja lemova ne prelaze 800C.

LEMLJENJEELEKTRINA LEMILA

LEMLJENJELEMILA KOJA SE ZAGRIJAVAJU NA PLAMENU

LEMLJENJEPRIPREMA LEMILA KOJA SE ZAGRIJAVAJU NA PLAMENU

LEMLJENJEMEHKO LEMLJENJE - 1

LEMLJENJEMEHKO LEMLJENJE - 2

LEMLJENJELAMPE I GORIONICI

LEMLJENJELEMLJENJE LEMILOM

LEMLJENJELEMLJENJE LAMPOM

LEMLJENJEPRIPREMA VODIA ZA LEMLJENJE - 1

LEMLJENJEPRIPREMA VODIA ZA LEMLJENJE - 2

LEMLJENJELEMLJENJE OMI I UICA

LEMLJENJELEMLJENJE SPOJEVA PROVODNIKA

LEMLJENJELEMLJENJE

LEMLJENJELEMLJENJE NA LETVI

LEMLJENJELEMLJENJE TIJELA OD ICE - VJEBA

ELEKTROSTATIKAELEKTROSTATIKA

Je dio nauke o elektricitetu u kojemu se raspravlja o silama meu mirujuim elektrinim nabojima. Pojava tih sila bila je poznata ve u starom vijeku, te je Tales iz Mileta pisao da jantar, kad se tare, privlai sitne estice materije.

ELEKTROSTATIKACOULOMBOV ZAKON

Na osnovu eksperimenata, zakon o privlanim i odbojnim silama 1785 formulirao je Ch. A. Coulomb (17361806), pa se jedinica za mjerenje koliine elektriciteta (ili za elektrini naboj) i naziva kulon i oznaava sa C.

ELEKTROSTATIKACOULOMBOV ZAKON

Coulombov zakon kae da je sila F koja djeluje izmeu dva takasta naboja Q i Q' proporcionalna umnoku obaju naboja, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihova razmaka r:

2

'

41

rQQF

U faktoru proporcionalnosti veliina 4

1

konstanta izolatora meu nabojima, a za zrak ili vakuum je ona

je dielektrina

r 0

0

ELEKTROSTATIKAELEKTRINO POLJE

Prostor oko naboja Q u kojem se opaaju elektrine sile zove se elektrino polje, a intenzitet kojim ovo polje djeluje na druge naboje jakost elektrinog polja, E.

pa se tako prvi faktor smatra jakou elektrinog polja takastog naboja Q u udaljenosti r i izraava se u V/m:

Prema Coulombovom zakonu moe se sila F prikazati kao umnoak dva faktora:

'24

Qr

QF

24 rQE

To je numeriki iznos sile kojom bi naboj Q djelovao na jedinini naboj Q' = 1 C u udaljenosti r metara, odakle je: 'QEF 'Q

FE

ELEKTROSTATIKA

U vezi s nastajanjem sila na naboje u elektrinom polju jo su od interesa dvije pojave:

Elektrina influencija i

Dielektrina polarizacija.

ELEKTROSTATIKAELEKTRINA INFLUENCIJA

Ako se u elektrino polje u vakuumu ili u zraku stavi elektriki neutralno metalno tijelo, to e se pod utjecajem elektrinih sila slobodno pokretljivi elektroni kretati i sakupiti na onoj strani tijela koja je suprotna od smjera u kojemu djeluje vektor E, pa ta strana postaje elektriki negativna, a protivna strana je onda pozitivna. Ova pojava naziva se elektrinom influencijom a kolina influenciranog naboja na jedinicu povrine koja je okomita na smjer vektora E zove se gustoa elektrinog pomaka D, i jednaka je:

ED n

ELEKTROSTATIKAELEKTROSKOP

ELEKTROSTATIKAELEKTROSKOP

Ureaj kojim se moe pokazati da li je neko tijelo elektriki nabijeno. Elektroskop se sastoji od kuita (najee metalnog) i metalne ipke koja na jednom kraju (izvan kuita) ima metalnu kuglu ili ploicu, a na drugom (u kuitu) objeena dva tanka metalna listica ipka je na kuite privrena pomou izolatora. Ako se kuglica elektroskopa dodirne nekim naelektriziranim tijelom, ipka e se nabiti elektricitetom, pa i listii na njezinu kraju. Budui da su listii nabijeni istom vrstom elektriciteta, meusobno e se odbijati i razmaknuti. Razmak listia je to vei to je vea koliina naboja dovedena na kuglicu elektroskopa. Elektroskop sa zlatnim listiima prvi je konstruirao engl. sveenik Bennet 1787. Elektroskop s mjerilom, na kojem se iz razmaka listia ita napetost, naziva se elektrometar ili elektrostatski voltmetar. Elektrometri mogu biti izvedeni na razne naine: Braunov s jednim listiem, Wulfov sa dvije niti od kvarca, Thomsonov kvadrantni elektrometar itd.

ELEKTROSTATIKADIELEKTRIKA POLARIZACIJA

Ako se u elektrinom polju nalazi izolator (dielektrik) koji nema elektrinih estica koje se slobodno kreu, moi e sile elektrinog polja djelovati jedino unutar samog atoma (ili molekule) na elektrine elementarne estice koje e se unutar molekule (ili atoma) tek neto pomaknuti i sve usmjeriti u pravcu djelovanja vektora E. Na krajnjim plohama dielektrika pojavit e se na jednoj strani pozitivni, a na drugoj strani negativni naboji, no oni su ovdje vezani, a ne kao u prijanjem metalnom tijelu, slobodno pokretni. Polarizacija dielektrika - koliina vezanog naboja na jedinicu povrine - proporcionalna je jakosti elektrinog polja i moe se uzeti da je jednaka:

Faktor X zove se elektriki susceptibilitet izolatora.

EXP 0

ELEKTROSTATIKADIELEKTRIKA POLARIZACIJA

Gustoa elektrinog pomaka D jednaka je u izolatoru:

EEXED r 00 )1(Tu je r dielektrina konstanta izolatora, adok je 0

VmAs12

0 1086,8

Xr 1

Njegova relativna,konstanta vakuuma:

ELEKTROSTATIKAKAPACITET

UCQ

VAsF

Budui da vodii kod prikljuka na izvor napona U primaju na sebe uvijek neku odreenu koliinu elektriciteta Q, to se svakoj kombinaciji dvaju vodia pripisuje neka prijemljivost za elektricitet ili elektriki kapacitet C. Pri tom su ove veliine meusobno povezane relacijom:

Jedinica za mjerenje kapaciteta je farad

ELEKTROSTATIKAELEKTRINI KONDENZATOR

U elektrostatici se rjeavaju, dakle, i problemi proraunavanja kapaciteta razliito sloenih vodia koje susreemo u elektrinim postrojenjima i instalacijama. Kako je u elektrinim spojnim emama esto potrebno da na nekom mjestu bude tano odreen kapacitet, stavljaju se u takvim sluajevima tamo elektrini kondenzatori.

ELEKTRINI KONDENZATORPLOASTI KONDENZATOR

Iako svaki vodi i dovodna ica imaju odreeni kapacitet taj je redovito za praksu premalen.

Mnogo vei kapacitet, dakle veu sposobnost primanja i nagomilavanja elektriciteta ima kondenzator. Kondenzator je element koji ima odreeni kapacitet. Najjednostavniji kondenzator je Ploasti: ima dvije paralelne ploe a i b, koje su meusobno razdvojene pomou izolatora: zraka, papira, tinjca i sl.

ELEKTRINI KONDENZATORBLOK KONDENZATOR

Blok kondenzatori imaju stalan kapacitet. Napravljeni su od izmjenino sloenih dviju traka papira i dviju traka staniola Trake su savijene u valjak i umetnute u alumimjske kutije.

ELEKTRINI KONDENZATORKONDENZATOR PROMJENJLJIVOG KAPACITETA

Da bismo mogli mijenjati kapacitet upotrebljavamo okretnekondenzatore, kod kojih se ploe rotora mogu zakretati unutar ploa statora.

ELEKTRINI KONDENZATORELEKTROLITSKI KONDENZATOR

Elektrohtski kondenzatori su velikog kapaciteta, a mogu biti mokri i suhi. I vodi koji je izoliran od svoje okoline, odnosno zemlje, posjeduje kapacitet. Relativno velik kapacitet ima kabel s olovnim platom. Olovni plat tvori jednu plou kondenzatora, a druga je vodi kabela.

Upotreba kondenzatora je vrlo iroka. Upotrebljavaju se u filtrima ispravljaa, u radioelektronici, za kompenzaciju jalove struje u elek-tranama, za ogranienje iskrenja kontakata, u telefoniji, kod jednofaznih indukcijskih motora i sl.

ELEKTRINI KONDENZATORPARALELNO SPAJANJE KONDENZATORA

321 QQQQ

)( 321321 CCCUCUCUCUCUQ

321 CCCC

ELEKTRINI KONDENZATORSPAJANJE KONDENZATORA U SERIJU

321 UUUU

321 CQ

CQ

CQ

CQ

321

1111CCC

QC

Q

321

1111CCCC

ELEKTRINI KONDENZATORPRORAUN KAPACITETA

Kapacitet kondenzatora (oznaka C) je to vei sto su povrine ploa a, b vee i to je njihova meusobna udaljenost manja. Kapacitet zavisi i od izolacijske materije (od dielektrike konstante) izmeu vodia. Za zrak je relativna dielektrina konstanta jednaka 1, za tinjac 5 do 8, staklo 7 itd.). Usporedite dva crteza na slici.

Kapacitet dviju jednakih metalnih ploa u sistemu Si ima formulu:

dSC

dSC r 0

mF12

0 10859,8

ELEKTROSTATSKO POLJEDEFINICIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA

Elekektrostatsko polje je prostor oko naelektiziranog tijela u kojem se pojavljuju uinci sila elektinog naboja.

Stavimo li u takvo polje malo i lagano tijelo s elektrinim nabojem ono e se kretati po odreenoj liniji. tzv. silnici.

Silnice izmeu dva naboja (+) i (-) su spojne Iinije. sa smjerom od (+) naboja do (-) naboja i prikazuju sliku elektrostatskog polja.


Slika elektrostatskog polja, koju prikazuju silnice zavisi od oblika elektroda (naelektriziranih tijela).

Naboj Q0 i od njega stvoreno elektrostatsko polje djeluje na drugi naboj Q silom F = EQ


Odnos sile i naboja F/Q nazivamo intenzitetom ili jakou elektrostatskog polja.

QFE


Jakost elektrostatskog polja je vektor. To znai da pored veliine ima i smje


Istoimeni slobodni naboj Q na drugoj kugli odbijen je silom F = EQ u smjer

SILE ELEKTRINOG POLJA NA ELEKTRINE NABOJE

ELEKTRINA INFLUENCIJA

Kao to sila djeluje na elementarne el. naboje u el. polju, tako edjelovati i na elementarne estice materijala koji se nalazi u elektrinom polju. Razliito e sila djelovati na elektriki vodljive materijale, nego na izolatore.

Vodii elektrina influencija Gustoa influenciranog naboja - Q/S

Izolatori polarizacija

PRIKLJUAK OTVORENOG VODA NA IZVOR ISTOSMJERNOG NAPAJANJA

Elektrostatika je dio nauke o elektricitetu koji govori o pojavama to nastaju u prostoru u kojem elektrini naboji miruju.

Polazi od osnovne injenice da se:

raznoimeni el. naboji - privlae istoimeni el. naboji - odbijaju

ELEKTRINO POLJE PLOASTOG KONDENZATORA

I nakon uspostave statike ravnotee u izolacionom prostoru izmeu dva suprotno nabijena tijela, postoje znaajne fizikalne pojave -promatrat emo ih na primjeru ploastog kondenzatora prikljuenog na izvor istosmjernog napona.

NEHOMOGENO ELEKTRINO POLJE

Elektrino polje u kojem se jakost polja E mijenja od take do take naziva se nehomogeno elektrino polje.

Sve do sada izvedene zakonitosti za homogeno polje vrijede i za nehomogeno, ali se mijenjaju prostorno - pa je potrebno u nehomogenom polju izdvojiti infitezimalno mali dio, za koji se moe tvrditi da u njemu vladaju prilike homogenog polja.

KUGLASTI IZVOR

EU

r1

r2

+Q-Q

12

dr d

21 U

KUGLASTI IZVOR

Jednaina:

20 4rdrQdU

SlQU

0

postaje: )11(

4 210 rrQU

UQC

12

2104 rr

rrC

KAPACITET OSAMLJENE KUGLE

12 rr Kapacitet kuglastog kondenzatora radijusa R:

RC 04

JAINA ELEKTRINOG POLJA KUGLASTOG IZVORA

+Q

Ar

E

Elektrino polje takastog naboja

20

14 r

QE

COULOMBOV ZAKON

Sila F kojom elektrino polje jakosti E, stvoreno od takastog naboja Q, djeluje na pokusni naboj Q u taki A jednaka je:

20

20

'4

114

''r

QQr

QQEQF

Za sluaj da je umjesto vakuuma drugi materijal , vrijedi:

r 0

ENERGIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA

Budui da na naboje u elektrinom polju djeluje mehanika sila F, oito je da elektrino polje posjeduje odeenu koliinu energije

ELEKTRINA ENERGIJA

PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA ISTOSMJERNI NAPON

E

U

C

R

Na izvor istosmjernog napona U sklopkom se ukljuuje kondenzator C, uz otpor strujnog kruga R.

PRIJELAZNA POJAVA

u

Uvid u strujne i naponske prilike omoguuje nam primjena drugog Kirchhoffovog zakona:

napona = i . R

U - u = i . R

uCq duCdq Cqu


dtdqi

dtduCi Uz:

Naponska jednaina glasi:

RdtduCuU

dtduCRuU Ili:


Iz naponske diferencijalne jednaine koja prikazuje ovisnost napona na kondenzatoru o vremenu, pa se moe odrediti u = f (t), a zatim i q (t), i (t).

pa se naziva vremenska konstanta:


sVsARC /)(Konstanta RC, ima dimenziju vremena:

CR

Naponska jednadba sada ima oblik:dt

uUdu

Integriranjem kojega se dobije:t

UuU

ln

Odnosno u eksponencijalnom obliku: t

eU

uU


Sve promjenljive veliine prikazanog strujnog kruga mijenjaju se po eksponencijalnom zakonu.

I, U

i, u

t0 2 3 54


Kada bi se kondenzator nabijen na napon U ispraznio preko otpora R, napon i struja se mijenjaju kao:

t

eRUi

t

eUu

Smjer struje pranjenja suprotan je smjeru struje nabijanja


Nazivni radni napon (Un)

KONDENZATORIOSNOVNI PARAMETRI

Nazivni radni je onaj napon pri kojem kondenzator mora raditi onoliko vremena koliko je propisano u katalokim podatcima, ali ne manje od 10000 sati na temp. od 40C. Nazivni napon kondenzatora ne smije se ni u kojem sluaju prekoraiti, jer bi inae nastao proboj.

Ispitni napon

Vii je od radnog napona, a njime se kondenzator ispituje na izdrljivost od proboja. Provjera s ispitnim naponom moe biti 10%-30% via od realnog napona, traje jednu minutu.

Probojni napon

Onaj napon pri kojem nastaje proboj dielektrika kondenzatora i probojno izbijanje kondenzatora. Probojni je napon vii od ispitnog napona.

Dielektrina vrstoa

Izraena je u kV/mm oznaava odnos izmeu probojnog napona i debljine dielektrika. Dielektrina vrstoa ovisi o vrsti i debljini dielektrika, o temperaturi, frekvenciji i o metodi mjerenja. Kod kondenzatora s organskim dielektricima (npr. papir, folije) dielektrina konstanta s vremenom slabi sbog starenja i dueg djelovanja napona. To je razlog zato je kod tih kondenzatora radni napon znatno nii od ispitnog napona.


Izolacijski otpor

Otpor izolacije kondenzatora prolazu istosmjerne struje pri maksimalnom random naponu. Obzirom da ima vrlo velike vrijednosti, izraava se u M/F. Poeljno je da izolacijski otpor kondenzatora bude vei, jer o njemu ovisi struja gubitka. Otpor izolacije smanjuje se porastom temperature. Vrijeme za koje napon izolacije padne na 37% svoje nezavisne vrijednosti oznauje vremenska konstanta kondenzatora = RiC gdje je vrijeme u sekundama, Ri izolacijski otpor u M, C kapacitet kondenzatora u F.


Kondenzatori se obiljeavaju na vie naina. Najjednostavniji je sistem RMA, a sastoji se od tri obojene take s odgovarajuom strjelicom koja oznaava smjer itanja. Boja prve take oznaava prvu brojku, boja druge drugu i tree broj nula iza prve brojke. Kapacitet kondenzatora oznaava se uglavnom u pikofaradima. Radni napon kondenzatora obiljeenih na ovaj nain je 500V a tolerancija 20%.

Sistem, RMA s tri take nije dobar za precizno obiljeavanje pa se koristi isti sistem sa est taaka. I ovdje se vrijednost kapaciteta oitava u smjeru strjelice. Boja prve take oznaava odgovarajue brojeve prema tablici, a 4. taka oznaava broj nula koje slijede iza prve tri brojke. Peta taka oznaava toleranciju,a esta radni napon.

KONDENZATORIOBILJEAVANJE

Boja 1., 2. i 3. brojka Broj nula [%] tolerancija Radni napon u [V]

A,B i C D E F

Crna 0 - - -

Smea 1 1 1 100

Crvena 2 2 2 200

naranasta 3 3 3 300

uta 4 4 4 400

Zelena 5 5 5 500

Plava 6 6 6 600

Ljubiasta 7 - 7 700

siva 8 - 8 800

Bijela 9 - 9 900

Zlatna - X 0,1 5 1000

Srebrna - X 0,01 10 2000

Bez boje - - 20 5000

KONDENZATORIObiljeavanje sa sistemom 3 i 6 taaka

Kondenzatori se obiljeavaju na vie naina. Najjednostavniji je sistem RMA, a sastoji se od tri obojene take s odgovarajuom strjelicom koja oznaava smjer itanja. Boja prve take oznaava prvu brojku, boja druge drugu i tree broj nula iza prve brojke. Kapacitet kondenzatora oznaava se uglavnom u pikofaradima. Radni napon kondenzatora obiljeenih na ovaj nain je 500V a tolerancija 20%.

Sistem, RMA s tri take nije dobar za precizno obiljeavanje pa se koristi isti sistem sa est taaka. I ovdje se vrijednost kapaciteta oitava u smjeru strjelice. Boja prve take oznaava odgovarajue brojeve prema tablici, a 4. taka oznaava broj nula koje slijede iza prve tri brojke. Peta taka oznaava toleranciju,a esta radni napon.


Za obiljeavanje keramikih kondenzatora sistem se sastoji od 5 prstenova, kod kojeg zadnja etiri mogu biti zamjenjena takama. Boja prvog prstena slijeva oznaava temperaturni utjecaj na dielektrik, drugi prsten ili taka prvu brojku, trei prsten drugu brojku, etvrti prsten broj nula i peti prsten toleranciju. Obzirom da boje ovog sistema imaju drugo znaenje, moramo se sluiti i drugom tablicom.

KONDENZATORIOBILJEAVANJE A

Oznaavanje keramikih kondenzatora


Brojevi znae NAZIVNU VRIJEDNOST KAPACITETA (nita iza slova znai pikofarade, ''n'' iza slova - nanofarade

Prvo slovo (veliko znai +/-toleranciju

u [%]

Slovo za C 10 pF

H2,5

J5

K10

M20

P+100-0

R+30-20

S+50-20

Z+80-

20

Drugo slovo(malo)NAZIVNI NAPON

u voltima [V]

a50=

b125=

c160=

d250=

e350=

g700=

h1000=

u250

v350

w500

Ako nema slova znai 500V

Oznaavanje keramikih kondenzatora


Primjeri :

- keramiki kondenzator i na njemu pie 10, rije je o kapacitetu vrijednosti 10 pF- kondenzator oznaen 104 je "10 i jo 4 nule" tj.100,000pF to lake oznaavamo kao 0,1 F ili u praksi ubitanih 100nF.- proitamo li na kondenzatoru 103J upotrebom ovih tablica vrlo brzo emo zaljuiti da je rije o kapacitetu 10.000 pF tolerancije +/- 5%

KONDENZATORIPRIMJENA

- Uklanjanje neeljenih naponskih vrhova bloka napajanja. Stavite kondenzator kapaciteta 0.01 - 0.1 mF izmeu krajeva

naponskog izvora koji napajaju digitalne krugove. Ovim sprijeavate neeljena okidanja digitalnih krugova.

- Peglanje ispravljenog izmjeninog napona u stabilan istosmjerni napon.

Stavite kondenzator kapaciteta 100 - 10000 F izmeu izlaznih krajeva ispravljaa.

- Blokiranje istosmjernog signala i proputanje izmjeninog signala.

- Odvoenje izmjeninog signala na masu. - Filtriranje neeljenih djelova izmjeninog signala. - Integriranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa

otpornikom.


- Integriranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa otpornikom.


- Diferenciranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa otpornikom.


- Obavljanje vremenskih funkcija.

Kondenzator se brzo puni ... zatim se sporo prazni preko otpornika R.


- uvanje (dranje) naelektriziranosti da bi drao tranzistor u ukljuenom (otvorenom) ili iskljuenom (zatvorenom) stanju.

- Dranje naelektriziranosti da bi ga oslobodio preko elektronske cijevi ili svjetlosne diode u obliku brzog i snanog impulsa.

Nabijanje kondenzatora


Spojimo strujni krug kao na slici -zatim ukljuimo izvor istosmjerne struje. U trenutku ukljuivanja, struja putuje" od pozitivnog (+) pola izvora vodiem prema kondenzatoru (koji se nabija), a zatim na potroa - sijalicu iji se intenzitet svjetlosti smanjuje s vremenom. Poslije potroaa, na kraju struja dolazi do negativnog (-) pola izvora struje (elektroni "putuju" suprotno od smjera struje - od - do + pola).

Sijalica vie ne svijetli - nabijanje kondenzatora zavreno


Nakon nekog vremena, sijalica vie ne svijetli - kondenzator se potpuno nabio (napunio) i vie nema prolaza struje strujnim krugom.

PRANJENJE KONDENZATORA


Kako bi dokazali da se kondenzator nabio, pristupamo sljedeem koraku - pranjenje kondenzatora pomou potroaa (sijalice). Kada se novi strujni krug uspostavi, intenzitet svijetljenja arulje se smanjuje sve dok se kondenzator ne izbije (isprazni).

ENERGIJA NABIJENOG KONDENZATORA

Cilj: Izraunati energiju nabijenog kondenzatora.

Opa formula za energiju: W = U . I . t = U . Q

Naponska jednadba: U = I .R + ui . dt = dq

U = I .R + u / i . dtU . i . dt = i2 . R . dt + q/C . dqWizv = i2 . R . dt + 1/C . q. dq

Energija izvora:

Ukupna energija dobit e se integriranjem u granicama, za t, od 0 do , i za q, od 0 do Q.

Q

izv dqqCdtRiW

00

2 1

21 2QC

WW toplizv


Elektrina energija nabijenog kondenzatora je:

222

22 UQCUC

QWel


Prostorna gustoa elektrine energije, odnosno koliina energije po jedinici volumena, w, je:

2222

2

2

222 El

UUlSlS

UVC

VWw el

Uz supstituciju:

222

22 DEDEw

ED


SILE U ELEKTRINOM POLJU PLOASTOG KONDENZATORA

dl

F

S

+Q -QE

Ako se pozitivna ploa pomakne za dl, sila F izvri rad: dA = Fdl, ime je potroena energija el. polja sadrana u volumenu dV = Sdl

SdlEdWel 2

2

dAdWel

dlFdlSE 2

2

sila za cijelu plou:

SQSEF

22

22


SQSEF

22

22

Sila na jedinicu povrine, ili elektrini tlak:

222

22 EDDESF


ODNOS ELEKTRINE I TOPLINSKE ENERGIJE PRI NABIJANJU

KONDENZATORA

Iz energetske jednadbe nabijanja kondenzatora

2.QUWQU topl

slijedi:

2.QUWtopl

.. eltopl WW

POJAVA STATIKOG ELEKTRICITETA

Statiki elektricitet moe nastati na tri naina:

prikljuenjem dviju meusobno izoliranih elektroda na izvor istosmjernog napona meusobnim trenjem i razdvajanjem dviju razliitih tvari elektrinom influencijom

Pojava statikog elektriciteta moe se iskoristiti u korisne svrhe:

- u proizvodnim procesima (nanoenje premaza, izdvajanje sitnih estica, obrada papira )- elektrine lee, elektronski mikroskop, generatori vrlo visokih napona ...

ELEKTROSTATIKA PRAKTINI PRIMJERI

Pojava statikog elektriciteta moe esto biti neugodna:

- privlaenje praine - elektrina pranjenja izmeu nabijenih tijela- atmosferska pranjenja

ELEKTROSTATIKA PRAKTINI PRIMJERI

OPASNOSTI OD STATIKOG ELEKTRICITETA

Statiki elektricitet je rijetko (osim kod groma) opasan za ljude zbog male koliine energije. Opasnost je pojava iskre koja moe prouzroiti poar -zapaljivih plinova, pare ili praine, ukoliko je njihova koncentracija unutar granica eksplozivnosti, odnosno ako iskra ima dovoljno veliku energiju.

222

22 UQCUC

QWel

ZATITNE MJERE PROTIV STATIKOG ELEKTRICITETA

Za sluaj mogunosti pojave tetnog statikog naboja u radnom procesu, potrebno je postaviti mjerenje.Ako postoji realna opasnost treba poduzeti zatitne mjere, kako bi se naboji sprijeili, smanjili ili odveli.Osim prilagoenja u procesu rada, najefikasnija elektrika mjera je odvoenje ili neutraliziranje naboja - uzemljenjem.

Uzemljenje se izvodi povezivanjem svih elektriki vodljivih dijelova meusobno i sa zemljom.

ELEKTRINO POLJE ZEMLJE

Statiki elektricitet se javlja na povrini Zemlje i u njezinoj atmosferi. Njegovo se postojanje pripisuje djelovanju kozmikih zraenja i radioaktivnom zraenju zemljine kore.

Elektrina polja u atmosferi Zemlje

u mirnoj atmosferi za vrijeme nevremena


1) U mirnoj atmosferi

- povrina Zemlje nabijena je - nabojem- jakost el. polja Zemlje kree se izmeu 60 i 500 V/m- u donjim slojevima atmosfere postoji slobodan + naboj- zbog ionizacije zraka postoji stalna struja pranjenja 1800 A- ovu struju kompenziraju grmljavinska pranjenja koja se odvijaju u suprotnom smjeru

2) Za vrijeme nevremena

- dolazi do poremeaja elektrostatike ravnotee- jakost polja naraste do vie stotina kV/m-pranjenje izmeu suprotno nabijenih oblaka ili oblaka i zemlje munja, grom efekti to ih proizvodi struja groma- mjera za intenzitet grmljavine:broj grmljavinskih dana ili broj udara po km2


IZOKERAUNIKA KARTA ISTRE

Izokeraunike linije -

linije koje meusobno povezuju mjesta sa jednakim brojem grmljavinskih dana

ATMOSFERSKI ELEKTRICITET

1. Postojanje elektrinog polja Zemlje2. Stvaranje pozitivno i negativno nabijenih estica vode unutar oblaka3. Prostorno odvajanje tih estica

POJAVE ATMOSFERSKIH PRANJENJA

Ovise o:- geografskoj irini- obliku zemljita- dobi dana....

broj grmljavinskih dana

Sistemi mjerenja za praenje atmosferskih pranjenja

Radi opasnosti od atmosferskih pranjenja za stanovnitvo i objekte na Zemlji, potrebna je ZATITA

gromobran gromobranska instalacija

Osnovni dijelovi :

1. prihvatni vodovi - hvataljke2. odvodi3. uzemljenje Franklinov

gromobran

ZATITA OD GROMA

ZATITA OD GROMAFARADAYEV KAVEZ

Zasniva se na pojavi elektrine influencije, odnosno injenice da elektrina polja poinju i zavravaju na povrini metala.Unutar uplje metalne posude jakost el. polja jednaka je nuli.

Umjesto metalne posude moe se upotrijebiti kavez

Faradayev kavez

ELEKTROLIZA I HEMIJSKI IZVORI STRUJE

ELEKTROLITSKE REAKCIJE

Drugi osnovni uinak elektrine struje

hemijski uinak = ELEKTROLIZA

Pri prolazu elektrine struje vodi se rastvara na svoje hemijske sastavne dijelove (vodii druge vrste), a to su elektroliti - kiseline, luine, otopine soli.

ELEKTROLITSKE REAKCIJE

A K

U

I

SO4H2

Elektrolit - vodena otopina H2SO4Posuda - elektrolitska elijaVodljivi dijelovi - elektrode+ ANODA- KATODAKationi - estice koje se taloe na

katodi (vodik i metali)Anioni - estice koje se taloe na

anodi (ostaci kiselina, OH grupe)

ELEKTROLITSKE REAKCIJEPRIMJER

Elektrolit - vodena otopina srebrnog nitrata (AgNO3)Anoda - srebrna ploicaKatoda - metalni predmet

Ag se izluuje na katodi posrebrivanje NO3 se izluuje na anodi, spaja se sa Ag i vraa u elektrolit kao AgNO3

FARADAYEVI ZAKONI ELEKTROLIZE

Koliina izluenih estica materije na elektrodama ovisna je o jakosti struje, vremenu protoka struje i o tvari koja se izluuje. ( I Faradayev zakon elektrolize)

m = a . I . t

m - masa izluene tvariI - jakost strujet - vrijeme prolaza strujea - elektrokemijski ekvivalent (npr. aAg=1,118 mg/As)

FARADAYEVI ZAKONI ELEKTROLIZE

Elektrokemijski ekvivalenti raznih hemijskih elemenata su direktno proporcionalni atomskim teinama, a obrnuto proporcionalni valencijama. ( II Faradayev zakon elektrolize)

2

2

1

121 :: v

AvAaa

ionkgAsF

FkonstavA

vaA

vaA

/1096489

.

322

2

11

1

DISOCIJACIJA

Disocijacija - kompaktne neutralne molekule u otopljenom stanju razdijele se na pozitivno i negativno nabijene ione.

Ukoliko se na elektrode prikljui napon, dolazi do privlaenja suprotnih elektrinih naboja, tj. Anoda (+) privlai negativne ione (anione), a katoda (-) pozitivne ione (katione).

PRIMARNI ELEMENTI

Ako se u elektrolit urone dvije ploe razliitog hemijskog sastava, pojavit e se zbog elektrolitske polarizacije na ploama neki napon E.

GALVANSKI ELEMENTI

PUNJENJE AKUMULATORA

H2SO4PbO2 Pb

A

V

I Rreg

AKUMULATORIDIJAGRAM PROMJENE NAPONA AKUMULATORA PRI PUNJENJU I

PRANJENJU

KAPACITET AKUMULATORA

Koliina elektriciteta koju pri nominalnoj struji moemo dobiti iz akumulat

Q = I . t (Ah)

Hemijski izvori elektrine struje su jedan od izuma bez kojega bi na svakodnevni ivot bio nezamisliv. Njihova upotreba je vrlo proirena i uestala i moe se rei da smo se naviknuli na njih. Igrake, elektronike naprave, medicinski ureaji, automobili i jo bezbroj proizvoda s kojima smo svakodnevno okrueni koriste hemijske izvore elektrine struje za svoj rad. Ipak, veina ljudi ne zna kako su graeni i na kojem principu rade.

HEMIJSKI ZVORI ELEKTRINE STRUJE

UVOD

- primarne- sekundarne.

HEMIJSKI ZVORI ELEKTRINE STRUJE

PODJELA

Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (18. februara 1745. -5. marta 1827.) je bio talijanski fiziar. Volta se rodio i kolovao u talijanskomgradu Como.Voltini roditelji, Filippo Volta i Maria Maddalena su ga poslali na kolovanje u Jezuitsku kolu s ciljem da postane advokat. Meutim, mladi Volta se vie interesirao za elektrine pojave, pa je tako jo kao mladi student napisao pjesmu na latinskom "De vi attractiva ignis electrici ac phaenomenis inde pendentibus", u kojoj je opisao svoje oduevljenje elektrinim pojavama.

PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE

ALESSANDRO VOLTA

1774. godine je postao profesor fizike u svojem rodnom gradu, a 1779. godine imenovan je profesorom na Sveuilitu u Pavia. 1791. godine bio je primljen za lana na Royal Society Club u Londonu. 1794. godine se oenio Teresom Pelegrini, kerkom grofa Ludovica Pelegrini. Volta je vrio mnogo eksperimenata, pa je tako 1775. godine izradio "Elektrophor", napravu koja proizvodi statini elektricitet. 1776.i 1777. godine posvjeuje se hemiji plinova i otkriva plin metan.Negdje oko 1800. godine napravio je takozvani Voltin elektrostatiki stub, pretea moderne baterije. Voltin elektrostatiki stub je baterija, koja se sastoji od izmjenino poredanih ploa bakra i cinka. Izmeu ploa se nalazila krpica koja ih je meusobno dijelila. Poto je kroz stub stalno prolazila stuja, Voltin elktrostatiki stub je bio najupotrebljiviji izvor elektrine energije.De vi attractiva...Napoleon ga je 1810. godine proglasio grofom. 70 godina poslije njegove smrti, 1897. godine, po njemu je nazvana jedinica za napon (Volt).Volta je pokopan u gradu Como u Italiji. Blizu jezera Como danas se nalazi muzej posvjeen njemu, "Templo Voltiano", u kojem se uvaju njegove biljeke i njegovi originalni instrumenti. Do uvoenja eura, na talijanskoj novanici od 10000 lira se nalazio njegov lik.


ALESSANDRO VOLTA

Ako dvije ploe razliitih metala velike istoe, npr. cink za negativnu plou i bakar, platina ili ugljen za pozitivnu plou, uronimo u razrijeenu sumpornu kiselinu (elektrolit), a za meusobno spajanje gornjeg dijela ploa koristimo elektrini vodi, izmedju ploa e potei istosmjerna struja. Ploice metala se ne smiju dodirivati. Kao nusproizvod kemijske reakcije, na ploi bakra e se pojaviti vodik u obliku mjehuria, a cinkova ploa e se troiti. Tok struje biti e s bakrene ploe (anoda), prema ploi cinka (katoda) kroz elektrini vodi i s cinka prema bakru kroz razrijeenu sumpornu kiselinu. Ako prekinemo tok struje kroz vodi (prekinemo strujni krug), struja na lancima prestaje tei, ali se odmah i obnavlja ako strujni krug ponovo zatvorimo. Napon je prisutan i kada je strujni krug otvoren. Struju i napon moemo mjeriti tako da prije opisani strujni krug prekinemo i paralelno s ploama spojimo voltmetar i ampermetar.Na ampermetru emo primjetiti da tokom kemijske reakcije struja pada. To se dogadja zbog sve vee koliine mjehuria vodika na bakrenoj ploi. Ako mjehurie skinemo s ploe pomou staklenog tapia, koji je otporan na kiselinu, a i izolator je, struja e opet narasti. Mjehurii vodika odvajaju bakrenu plou od sumporne kiseline i smanjuju povrinu dodira izmedju njih.Ako koristimo razliite kombinacije metala ili elektrolita, primjetiti emo da se na ploama generiraju razliiti naponi i poveava ili smanjuje trajnost galvanskog lanka.Od takvih rudimentalnih lanaka, razvila se se moderna baterija. Prva je baterija izraena u laboratoriju u Univerzitetu u Paviji, Italija, koji je vodio Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (Alessandro Volta). Poznata je kao Voltin stup.


VOLTIN LANAK

Baterija je naprava koja pretvara hemijsku energiju u elektrinu.


DEFINICIJA BATERIJE

Svaka baterija sastoji se od tri osnovne komponente anode, katode i elektrolita.Anoda je pozitivna elektroda na kojoj se odvija reakcija oksidacije (odputanje elektrona) i negativni je polulanak baterije. Katoda je negativna elektroda na kojoj se odvija reakcija redukcije (primanje elektrona) i pozitivni je polulanak baterije.Elektrolit slui odvajanju anode i katode. On mora biti dobar vodi protona, ali slab vodi elektrona zato to prebacivanje elektrona s anode na katodu kroz elektrolit mora biti to manje kako bi to vei broj elektrona putovao vodljivom stazom, tj. pretvorio se u elektrinu struju .


GRAA BATERIJE

Proces na kojem poiva rad baterije je redoks-reakcija. On ukljuuje hemijske reakcije u kojima elektroni prelaze s jedne tvari na drugu, putem dvije polu-reakcije (oksidacije i redukcije), od kojih jedna ukljuuje gubitak a druga dobitak elektrona. Reakcija poinje kad se polulanci spoje elektriki vodljivom stazom. Prijelaz elektrona iz jednog u drugi polulanak odgovara elektrinoj struji.


PRINCIP RADA

Jakost baterije je izraena u voltima. Volt (V) je izvedena Si jedinica elektrinog potencijala. Definiran je potencijalom izmeu dvije take elektrinog vodia kojim prolazi struja jakosti jedan amper, a utroena snaga izmeu tih taaka je jedan vat (V = W/A). Ime je dobila u ast talijanskog fiziara Volta (1745.-1827.).


JAKOST BATERIJE

LIMUN BATERIJAJednostavnu bateriju moemo napraviti koristei limun, komad bakra i komad cinka.Limun nam koristi kao elektrolit. Njegov sok je, naravno, kiselina. Komad bakra e nam posluiti kao negativni lanak, a komad cinka kao pozitivni lanak. Ta dva komada metala potrebno je zabosti u limun, ali na nain da se ne dodiruju. Time smo dobili jednostavnu bateriju.


PRIMJERI JEDNOSTAVNIH BATERIJA

LIMUN BATERIJAVolt metar e nam pokazati da je ovo uistinu baterija.



LIMUN BATERIJASpajanjem vie ovakvih baterija moemo proizvesti dovoljno elektrine struje za rad jedne LED diode.



KROMPIR ILI JABUKA BATERIJASline jednostavne baterije mogu se napraviti i pomou krompira ili jabuka.



Elektrina energija i baterije se smatraju izumima modernog doba, ali postoje arheoloki nalazi koji pokazuju da su primitivne baterije postojale i prije dvije hiljade godina.U tridesetim godinama 20. stoljea u Bagdadu je otkriven vr za koji su arheolozi utvrdili da je nastao izmeu 250. godine prije Hrista i 250. godine nakon Hrista. Unutar tog vra pronali su bakrenu cijev, eljeznu ipku u sreditu i ostatke kisele tekuine. Vr je imao ep napravljen od asfalta. Sve te injenice su pokazivale da se radi o prastaroj bateriji.Pretpostavlja se da su se te baterije koristile za vjerske rituale ili za olakavanje bolova (poput akupunkture).


PRASTARA BATERIJA

Primarna baterija je zamiljena i proizvedena kako bi se njen elektrini potencijal iskoristio samo jedan jedini put, nakon ega se baterija odlae i vie se ne moe koristiti. Iako su primarne baterije esto napravljene od istovjetnih osnovnih materijala kao i sekundarne baterije, njihova konstrukcija se bitno razlikuje, jednako kao i proizvodni proces tokom kojeg nastaju.Proizvoai baterija upozoravaju da jedanput ispranjene primarne baterije ne bi smjele biti iznova punjene. Iako je ponekad mogue izvesti uspjeno ponovno punjenje ak i primarne baterije (koja e u tom sluaju imati vjerojatno bitno smanjeni kapacitet), mnogo je ea situacija da baterija jednostavno ne moe zadrati nikakav elektrini naboj, da prilikom punjenja iz nje iscuri elektrolit ili da se jednostavno pregrije od ponovnog punjenja za koje nije konstruirana i da se zapali.Dakle, punjenje primarnih baterija je vrlo opasno i nipoto se ne preporuuje.



SUHE BATERIJE

Leclanchov element (Georges LECLANCHE 1839 -1882) zasniva se na elektrohemijskom sistemu, kod kojeg je aktivni materijal pozitivne elektrode cink (Zn), aktivni materijal negativne elektrode manganov-dioksid (MnO2), a elektrolit je smjesa na bazi vodene otopineamonijevog klorida (NH4Cl) i cinkovog klorida (ZnCl2). Elektrohemijski procesi u Leclanchovu elementu su veoma sloeni i zavise od struje pranjenja i stanja ispranjenosti. Za svjee izraeni i nepranjeni element mogu se napisati sljedee reakcije:


SUHE BATERIJE

Danas se galvanske baterije u najveoj koliini koriste u obliku tzv. suhih baterija, tj. baterija s tekuim elektrolitom koji je zgusnut da ne bi iscurio. Od tih baterija najvei dio otpada na baterije Leclanchova tipa; ostatak su ivine baterije, srebro-hloridne baterije vanadijeve baterije i po koja druga.

Anoda: Zn Zn2+ + 2e

(elektrohemijsko rastvarenje cinka)

Zn2+ + 2NH4Cl +2OH- Zn(NH3)2Cl2 + 2H2O + 2e

(reakcija iona cinka sa sastojcima elektrolita),

Katoda: 2MnO2 + 2H2O + 2e 2MnO(OH) + 2OH-

(redukcija mangan-dioksida do trovalentnog spoja mangan-oksihidroksida)

Ukupna reakcija: Zn + 2MnO2 + 2NH4Cl 2MnO(OH) + Zn(NH3)2Cl2


SUHE BATERIJE

Leclanchov element se izrauje u cilindrinom i ploastom obliku. U tekst koji slijedi daje se opis elementa cilindrinog oblika.

Negativna elektroda je u obliku aice od specijalne legure cinka i slui za smjetaj svih dijelova elementa. Legura je izraena od cinka velike istoe sa dodatkom olova i kadmijuma. Ova legura ima dobre tehnoloke osobine, znaajne za izradu aice, i dobru otpornost na koroziju prema elektrolitu. Vei dio zapremnine aice zauzima aktivni materijal pozitivne elektrode koji sadri dobro izmijeani mangan-dioksid i ugljenini materijal (acetilensku a), kao i malu koliinu elektrolita. Ovakav sistem pozitivnog aktivnog materijala ima dobru provodljivost i dobru elektrohemijsku aktivnost.

Ugljeni tapi je utisnut u sredinu pozitivnog aktivnog materijala i predstavlja izvod pozitivnog pola elementa.

Poboljanje kvalitete Leclanchovog elementa moe se postii upotrebom elektrolitikog i sintetikog mangan-dioksida, koji su u elektrohemijskom procesu znatno aktivniji od prirodnog.


SUHE BATERIJE


SUHE BATERIJE ALKALNI MANGAN-DIOKSID-CINK ELEMENT

Mangan-dioksid-cink element moe se smatrati modifikacijom Leclanchovog elementa, od kojeg se razlikuje po vrsti upotrebljenog elektrolita. Ovdje se kao elektrolit ne koristi vodeni rastvor amonijevog hlorida i cinkovog hlorida, ve se koristi vodeni rastvor kalijevog hidroksida (KOH). Elektrohemijske reakcije u alkalnom mangan-dioksid-cink elementu su sljedee:

Anoda: Zn + 2OH- ZnO + H2O + 2e(oksidacija cinka do cinkovog oksida)

Katoda: 2MnO2 + 2H2O + 2e 2MnOOH + 2OH-(redukcija manganovog dioksida do trovalentnog spoja manganovog oksihidroksida)

Ukupna reakcija:Zn + 2MnO2 + 2H2O ZnO + 2MnOOH



Kod cilindrinog mangan-dioksid-cink elementa aktivni materijal pozitivne elektrode sastoji se od elektrolitikog manganovog dioksida pomijeanog s grafitom, rastvorom kalijeva hidroksida i vezivnim sredstvom, pri emu se grafit dodaje zbog poveanja elektrine provodljivosti. Ovaj aktivni materijal nanosi se u obliku sloja odreene debljine sa unutranje strane poniklovane eline aice koja slui kao pozitivni pol elementa.Aktivni materijal negativne elektrode je u obliku smjese i sastoji se od amalgamisanog sitnog praha cinka, elektrolita i sredstva za imobilizaciju. Ovaj materijal zajedno s metalnim valjiem smijea se u sredinu aice, a od aktivnog materijala pozitivne elektrode odvaja se separatorom izraenim od materijala otpornog na djelovanje elektrolita (npr., celofana). Negativna elektroda ovakve konstrukcije ima veliku aktivnu povrinu. Posebna panja posveena je zatvaranju aice, koje omoguiti potpunu hermetinost, pri emu se uzima da pritisak uslijed eventualnog izdvajanja plinova nee proi neku odreenu dozvoljenu vrijednost. Nominalni napon alkalnog mangan-dioksid-cink elementa je 1,5 V, a za krajnji napon pranjenja uzima se vrijednost od 0,7 do 1,0 V.Alkalni mangan-dioksid-cink element znatno se bolje ponaa od Leclanshova elementa na niskim temperaturama i moe raditi na temperaturama od 20C do 50C




SUHE BATERIJE IVA-OKSID-CINK ELEMENT

iva-oksid-cink element zasniva se a elektrohemijskom sistemu kod kojeg je aktivni materijal pozitivne elektrode ivin oksid (HgO), aktivni materijal negativne elektrode cink, a elektrolit vodena otopina kalijevog hidroksida.Elektrokemijske reakcije:

Anoda: Zn + 2OH- ZnO +H2O + 2e(oksidacija cinka do cinkova oksida)

Katoda: HgO + H2O + 2e Hg + 2OH-(redukcija ivinog oksida do elementarne ive)

Ukupna reakcija:Zn + HgO ZnO + Hg



iva-oksid-cink elementi (ivin element) proizvode se u dugmastom i cilindrinom obliku. Negativna elektroda sastoji se od praha cinka velike istoe, koji se amlagamira dodatkom oko 10% ive radi suzbijanja korozije cinka. Prah cinka je u poklopcu posudice koji predstavlja negativni pol elementa. Poklopac je izraen od elinog lima koji je s vanjske strane poniklovan, a s unutranje kalajisan ili pobakren. Poklopac je od posudice odvojen zaptivnim prstenom od gume ili plastike otporne na alkalne metale. Na dno posudice od poniklovanog elinog lima upreana je pozitivna elektroda koja predstavlja smjesu crvenu smjesu ivinog oksida i grafita visoke istoe, pri emu je uloga grafita poveanje elektrine provodljivosti aktivnog materijala. U navedenu smjesu dodaje se jo mala koliina povrinski aktivne supstance, iji je zadatak sprjeavanje meusobnog spajanja malih kapljica ive koje nastaju redukcijom ivinog oksida pri pranjenju.



Negativna strana primarnih izvora elektrine struje (baterija) je njihov relativno velik unutarnji otpor. Ta osobina nije nikakva negativnost kada je u pitanju ureaj koji zahtijeva kontinuiranu struju ali malog iznosa, no postaje problem kod ureaja koji radi svoje unutranje strukture imaju vrna optereenja tokom kojih trebaju jaku struju. Dakako, najvea negativnost primarnih baterija u odnosu na sekundarne je injenica da se mogu upotrijebiti samo jedanput, ime cijena kotanja te vrste baterija u odnosu prema datoj energiji raste i do 30 puta vie od sekundarnih. Taj se odnos moe pogorati jo i vie ukoliko se baterije koriste za pogon ureaja u takvoj vrsti aplikacija kod kojih greke radi otkazivanja baterije ne smije biti. U takvim sluajevima se baterije ne prazne do kraja, ve ih se radi sigurnosti mijenja ranije i time se cijena energije dobivene iz baterija jo vie poskupljuje.


NEGATIVNOSTI PRIMARNIH ELEMENATA


ELEKTRODSKI POTENCIJALI

Sekundarni hemijski izvori elektrine struje su "punjivi". Konstruirani su i proizvedeni na takav nain da je mogue, uz pomo odgovarajueg punjaa, iznova "napuniti" elektrinim nabojem, te ih iznova koristiti kao izvor elektrine energije. Obino su konstruirani kako bi podnijeli od 100 do 1000 ciklusa punjenja i pranjenja, ovisno o kvaliteti materijala, izrade i nainu upotrebe. Openito gledano, sekundarni hemijski izvori elektrine struje su obino tokom vremena eksploatacije daleko ekonominiji od primarnih, jer se mogu mnogo puta iznova upotrijebiti. No tokom jednog ciklusa pranjenja, primarni izvor e dati veu struju za vrijeme dueg vremenskog perioda nego tokom jednog ciklusa pranjenja sekundarnog izvora.U sekundarnim izvorima elektrohemijsko djelovanje je reverzibilno, odnosno proputajui kroz galvanski lanak istosmjernu struju u suprotnom smijeru moemo napuniti bateriju. Reakcija se davanjem energije vraa u poetno stanje. Sekundareni izvori se jo nazivaju i akumulatori, no u takvim akumulatorima se ne skuplja elektrina energija kao takva, nego potencijalno, u obliku kemijske energije, time to se pri punjenju izaziva razlika u sastavu dviju elektroda (polarizacija), uslijed ega nastaje galvanski lanak koji moe davati struju.

SEKUNDARNI HEMIJSKI IZVORI ELEKTRINE STRUJE - AKUMULATORI

SEKUNDARNI HEMIJSKI IZVORI ELEKTRINE STRUJE

VRSTE

Sekundarni hemijski izvori elektrine struje su akumulatori. Oni se mogu obnavljati prolaskom elektrine struje kroz akumulator u smjeru suprotnom od smjera kad akumulator slui kao izvor. Poznati su:

- olovni, - srebreni (u kombinaciji s cinkom i s kadmijem), - elini, - nikal - kadmijevi i - nikal - metalhidrid akumulatori.

AKUMULATORI SA TEKUIM ELEKTROLITOMKARAKTERISTIKE:

- znaajno niu cijenu,- manja teina,- maksimalna tolerancija napona punjenja,- potavljaju se se jedino u vertikalnom poloaju,- mogunost curenja elektolita,- potrebna je stalna kontola i odravanje,- potrebna je ventilacija prostora,- manji broj ciklusa pranjenja i punjenja,- prosjeni vijek trajanja 2-3 godine,- mogu kratki spoj unutar akumulatora zbog olovnog sulfata koji se s vremenom taloi na dnu akumulatora.

SEKUNDARNI HEMIJSKI IZVORI ELEKTRINE STRUJE - AKUMULATORI

GEL AKUMULATORI (ELEKTROLIT JE IMOBILIZIRAN IZMEU PLOA U OBLIKU ELATINOZNE MASE)

KARAKTERISTIKE:

- nije potrebno nikakvo odravanje,- mogua je montaa u bilo kojem poloaju,- nema izlaenja plina praskavca prilikom punjenja,- ako su kleme izolirane mogu raditi pod vodom,- otporni su na vibracije i udarce,- stupanj samopranjenja je malen,- vijek trajanja 5-8 godina,- brzo se pune, a mogu se prazniti do 50% nominalnog kapaciteta,- duplo vea cijena od klasinog akumulatora,- potrebni posebni punjai, pa se na brodu teko obnavljaju.



AGM AKUMULATORI (ELEKTROLIT JE IMOBILIZIRAN U STAKLENOJ VUNI)

KARAKTERISTIKE:

- tehnoloki najnapredniji,- dug vijek trajanja,- vrlo velik broj ciklusa punjanja i pranjenja,- niski stupanj samopranjenja,- nije potrebno odravanje,- moe raditi u razliitim poloajima,- nema plinova prilikom punjenja,- otporan na vibracije i udarce,- visoka cijena,- vrlo je osjetljiv na visinu napona punjenja,- izrauje se samo u nekoliko veliina.

OLOVNI AKUMULATORI

OLOVNI AKUMULATORIHEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU PRI PANJENJU

Napunjena olovna baterija sastoji se od pozitivnih elektroda kojima je aktivna masa olovo-dioksid PbO2 (tamno smee boje), negativnih elektroda kojima je aktivna masa spuvasto olovo Pb (sive boje) i elektrolita, ionizirane sumporne kiseline H2SO4 razrijeene destiliranom vodom H2O.Prilikom pranjenja odvijaju se sljedee elektrohemijske reakcije:

Anoda: Pb(s) + SO42-(aq) PbSO4(s) + 2e-(oksidacija pri kojoj olovo prelazi u olovo-sulfat)

Katoda: PbO2(s) + 4H+(aq) + SO42-(aq) + 2e- PbSO4(s) + 2H2O(l)(redukcija pri kojoj olovo-dioksid prelazi u olovo-sulfat)

Ukupna reakcija: PbO2(s) + Pb(s) + 2H2SO4(aq) 2PbSO4(s) + 2H2O(l)

Kao rezultat, na objema elektodama je nastao olovo-sulfat, a dva elektrina naboja prela su sa pozitivne na negativnu elektrodu. Iz jednadbe se vidi da se pri pranjenju troi sumporna kiselina i oslobaa voda koja ulazi u elektrolit.Dobiveni napon ovisi o gustoi elektrolita i unutarnjem otporu ali je odprilike 2V (volta po eliji).

OLOVNI AKUMU

Skripta PRAKSA ZA PRVI RAZRED (III stepen) - etssa.edu.baetssa.edu.ba/stari/pdf/SKRIPTA_PRAKSA_ZA_PRVI_RAZRED_III_STEP… · 50 Hz najopasnija frekvencija elektricne struje. ... Sklopkom

Text of Skripta PRAKSA ZA PRVI RAZRED (III stepen) -...

Zdravlje Blagostanje –Ravnoteža...Analiza frekvencija u stvarnom vremenu Kvantni senzor* za analizu frekvencija u informacijskom polju Putem polja informacija kontroliran izbor

Specifičnost i frekvencija aloprotutijela na eritrocitne

PLAN RASPODELE FREKVENCIJA/LOKACIJA ZA ......Izrazi korišćeni za potrebe ovog plana raspodele imaju sledeće značenje: - Plan raspodele: skup radio-frekvencija i/ili radio-frekvencijskih

PRIRUČNIK ZA OBUKU - · PDF file-ELEKTRIČNI FILTERI su elektricni sklopovi koji propustaju naizmenicne struje odredjenih frekvencija,

Vehabizam, Najopasnija Novotarija - Sami Dzeko

Analiza karakterističnih frekvencija u krivama sjaja precesirajućih asteroida

NOVI NACIONALNI ETALON DUŽINE I OPTIČKIH FREKVENCIJA

Uvodu analognu elektroniku - pfemg.mgucenici.edu.rspfemg.mgucenici.edu.rs/predavanja/Analogna.pdf · Naizmenična struja •Jačina struje i napon osciluju •Frekvencija je recipročna

Dell C8618QT Monitor Uputstvo za upotrebu...Ulazni napon/frekvencija/struja 100-240 VAC / 50 or 60 Hz ± 3 Hz / 7 A (maksimum) Izlazni napon/frekvencija/struja 100-240 VAC / 50 ili

Električna merenja - telit.etf.rstelit.etf.rs/download/predmeti/elektricna_merenja_(13e032em... · „Čitanje“ slike –merenja paramatara signala Pronađite razliku Frekvencija

STATISTIKA 4 - referada.hr · Svaki razred ima Gornju i Donju granicu. Frekvencija je broj podataka u određenom razredu. Frekvencija je broj podataka u određenom razredu. Distribucija

- pomo cni ud zbenik - dr Djordje Spasojevi c · ugaona frekvencija priguˇsenih oscilacija; ova frekvencija je manja od sopstvene frekvencije nepriguˇsenih oscilacija

Sadrˇzaj - Građevinski fakultet_Vrgoc_D... · Relativna frekvencija i postotak deﬁniraju se sliˇcno kao i za kvalitativne po-datke. Za grupirane podatke je relativna frekvencija

Vehabizam Najopasnija Novotarija Sami Dzeko

Frekvencija Prazan - Copy - Copy - Copy

Frekvencija Model Slika Podrška©2014 - Proizvođač Frekvencija Model Slika Podrška: ADYX 433.920 ALIZE EM2C, ALIZE EM4C RTB-Gold, RTB-Silver AETERNA 433.920 TX433 1,2,4 buttons

PRIMENA LASERA NA POLJU - Poenta - pravite samostalno … · 2014-07-16 · substrat (podlogu). ... Osnovni parametar koji utiče na proces je frekvencija laserskih zraka. Frekvencija

KONKURSNA DOKUMENTACIJA KONTEJNERI ZA SMEŠTAJ …...Razvodna tabla sa osiguračima i fid sklopkom. Elektro oprema: OG monofazne utičnice,OG prekidač za svetlo i fluo nadgradne svetiljke

PLAN NAMJENE RADIO-FREKVENCIJA

Reg Na Frekvencija

Distribucija frekvencija

Što je statistika i što rade statističari - referada.hr · Kumulativna relativna frekvencija Pi definira se kao zbroj prvih i relativnih frekvencija. Kumulativne frekvencije obično

Distribucije Frekvencija i Grafikoni [Compatibility Mode]

‘FREKVENCIJA MADONE’ - Jasmuheen · 2020. 3. 11. · ‘Frekvencija Madone’ : Planetarni mirovni program : Blaženstvo i biopolja Knjiga 3 : Poticanje i bilježenje zajedničkog

UPUTSTVO - Mustek.de · 2017-07-14 · 2 Da biste smanjili opasnost od požara, povežite uređaj sa sklopkom koja ima maksimalnu zaštitu od prenapona bočne grane od 20 ampera

Definicija zvuka (1) - znrfak.ni.ac.rs GODINA... · Frekvencija talasa definiše koliko često čestica osciluje oko ravnotežnog položaja. Frekvencija predstavlja broj periodičnih

Vehabizam najopasnija novotarija

KONZERVACIONA GENETIKA DIVLJAČI - Dobrodošli...katedre.vet.bg.ac.rs/~biolog/images/stories/UZGOJ_LOVNA_DIVLJAC... · heterozigotnost i frekvencija ili proporcija polilmorfnih lokusa

KOJA JE TVOJA FREKVENCIJA?

Sadržajfesb450.yolasite.com/resources/RAČUNALNE_MREŽE/rm_2.k.pdf• Frekvencijska modulacija (FSK) Æ Koriste se signali dviju frekvencija. Jedna frekvencija odgovara stanju 0,

Documents

Skripta PRAKSA ZA PRVI RAZRED (III stepen) - etssa.edu.baetssa.edu.ba/stari/pdf/SKRIPTA_PRAKSA_ZA_PRVI_RAZRED_III_STEP… · 50 Hz najopasnija frekvencija elektricne struje. ... Sklopkom

Text of Skripta PRAKSA ZA PRVI RAZRED (III stepen) -...