Vehabizam najopasnija novotarija

7/28/2019 Vehabizam najopasnija novotarija

1/284


2/284

S A M I D E K OVehabizam, najopasnija novotarija

IZDAVA:

Nauno-istraivaki Institut Imam Razi

RECENZENT:

Mr. Bajazit ef. Nicevi

Hfz. Edib ef. Pepi

LEKTOR:

Nermin Deko

PRIJELOM:

Salahudin Feti

TAMPA:

Grafiar, Uice


3/284

VEHABIZAMnajopasnija novotarija

Sjenica, 2009.


4/284

Ovu knjigu zapoinjem u ime Sveznajueg, koji due

oivljava i u mudrosti nam utoite prua. On je Znalac

nad svim znanim, Pomaga Rahmetom beskrajnim. On

je taj, koji je svjetlo od tmine rastavio i u srce uenog

iskricu stavio. On je stvorenjima duu darovao i

svjetlom razuma je prosvijetlio

Ti iskrice! Upali se i zasjaj! Na putu ka Voljenom, trag

istine obasjaj


5/284

5Sami Deko

Predgovor

Hvala neka je Allahu Gospodaru svih svjetova, mir i spas naNjegovog miljenika, poslednjeg poslanika Muhameda, salallahualejhi ve selem, na njegovu porodicu u cestite ashabe i na sveone koji slijede njegov put do sudnjega dana.

Objanjavanje ispravnog vjerovanja tj. akaida ehli sunnetavel dzema'a je obaveza u koju nema sumnje, a odbrana istogputem obesnaenja i pobijanja stavova prijestupnika je sredstvotoga.

Ustanovljenje ispravnog vjerovanja, navoenje argume-nata, pobijanje stavova prijestupnika koji proturjee ispravnomvjerovanju su osnovni elementi akaidske nauke.

Islamski ucenjaci, prije i sada, nastojali su i nastoje da slueu odbrani ispravnog vjerovanja te u opovrgavanju inovatora kojiiskrivljuju vjerovanja ranih muslimana (ehli selef) i musliman-skog pravovjerja.

U vrijemenu u kojem ivimo rasprostranjena su mnogavjerska pitanja koja su u suprotnosti stavovima ehli sunnetatako da su inovatorski pravci od mudzesima, sita i ostalih grupaveoma prisutni meu muslimanima a za veu nesreu moemonai razna praznovjerja, ateizma, savremenog sekularizma,filozofskih pravaca koji su instalirani da iskrive osnovnepostulate Allahove vjere. Stoga je dunost uenjaka i onih koji suna tome putu da zauzmu stav u odbrani islamskog pravovjerja iopovrgavanju oprenog.

Nas brat, ejh Sami Deko, je jedan od rijetkih koji je

ozbiljno shvatio svoj zadatak i svojim ogromnim trudom je staou odbrani ispravne akide i pobijanju svega to je skrnavi.Knjiga koja je ispred nas je korisna u svoju oblast, dobar

prirunik studentima, lahka za razumijevanje.Moja malenkost bi posavjetovala sve tragaoce istine,

ukljuujui mene i autora ove knjige da se temi o kojoj govorinaa knjiga pristupi sa to vise objektivizma. Duboko samuvjeren da se termini koji posjeduju negativnu sadrzinu premaodreenoj grupi ili pravcu mogu zamijeniti umjerenijim i boljim.


6/284

6 Vehabizam, najopasnija novotarija

Molim dragog Allaha da uini ovo djelo berietnim,korisnim za one koji tragaju za istinom a da Autora nagradi

obilnom nagradom za njegov trud.Na kraju kao i na poetku, zahvala pripada AllahuGospodaru svih svjetova, mir i spas na poslijednjeg i najboljegposlanika Muhameda, salallahu alejhi ve selem, na njegovuporodicu i cestite ashabe.

Mr. Bajazit Nicevi


7/284

7Sami Deko

Uvod

Jo od dana kada je Osmanska noga kroila na tlo Sandaka iBosne mi smo slijedili hanefijski mezheb i Maturidijsku akidu.Strogo smo se pridravali tih pravaca jer smo znali da jeHanefijski mezheb u fikhu najbolje i najpreciznije objasniocjelokupan ivot muslimana. U akidi smo se pridravaliMaturidijskog pojanjenja Poslanikove akide koji je snagomsvoje argumentacije stotinama puta dokazao da je na istini iputu kojeg je zacrtao sam Poslanik, a.s. Nije bilo potrebe dadublje pojanjavamo i iznosimo dokaze svog vjerovanja i svog

pravca u fikhu. Meutim, prije par godina na nae prostore jedoao jedan novi pravac. Doli su vehabije koji su poeli pozivatiu suprotno od onoga u ta smo vijekovima vjerovali. Poeli sugovoriti da su earije i maturidije, na pogrenom putu i uzabludi a ni na mezheb u fikhu nije ostao posteen njihovihkritika. Poeli su govoriti da hanefije nemaju hadiskih dokaza zasvoje radnje, da je Ebu Hanife znao samo par hadisa i sl. Ulema jegodinama utala smatrajui da njihovo uenje ne predstavljaproblem za nas jer su to uglavnom bili momci sa ulice koji suulazili u damije iz elje za isticanjem svog stava i svojih ideja akoji nisu bili upoznati sa metodom argumentacije u islamu.Polako su se irili a njihove ideje su malo po malo ubacivanemeu narod. Njihov poziv na odbacivanje nauke, tradicionalnih iprovjerenih hanefijskih uenjaka i svega to nije vehabijskopolako je urodilo plodom. Uz sve to, oni su uporno govorili da jesamo njihov pravac u islamu ispravan a da je sve pored toganovotarija i zabluda. Obine nekolovane ljude i momke sa ulicepridobijali su govorei im da je islam neto prosto, neto to izpar, vehabijskih besplatnih, brourica, moe razumjeti svako itime dostii stepen ejha slijedei u tom svom stavu nemakogorjentalistu, jevreja i neprijatelja islama Josepha Schachta.Danas, skoro da ne postoji demat u svijetu a ni kod nas a da unjemu ne vidi ideje vehabijski orjentisanih ejhova. Godinamasmo utali ali, utnji je doao kraj. Obaveza je uenjaka daodgovore na svaku zabludu koja se pojavi u vremenu i u mjestuu kojem oni ive. Samo sa vrstim dematom, jakom vjerom uBoga i jasnim programom ivota mi se ponovo moemo uzdii


8/284


na stepen na kojem smo bili prije nego to su vehabije uz pomosvojih saveznika iz Engleske uspjeli da srue hilafet u Istanbulu.

Da bismo ostvarili taj cilj, moramo zatvoriti rupe kroz koje nasoni napadaju. Moramo, argumentovano, pojasniti svaki, inajsitniji detalj, koji je postao predmet vehabijskog napada ipredmet odstupanja naroda od izvornog islama na kojem smobili stotinama godina prije pojave ove sekte.

Ovu knjigu sam podijelio u dva dijela. Prvi deo pojanjava akiduEhli Sunnet Vel demata u svim stvarima koje su, vehabijskimdjelovanjem, postale sumnjive i najasne ukljuujui tupojanjenje nejasnih ajeta i hadisa od strane najveih uenjakaislamskog ummeta. Koristei oko hiljadu najpriznatijih djela izsvih islamskih oblasti dali smo odgovor na veinu nejasnihstvari dok odgovor na preostale stvari svi vi mozete izvui naosnovu pravila koja je islamska ulema postavila u tumaenjuislama a koja ete vi, uz Allahovu pomo, itajui ovo djelopostepeno upoznavati. Drugi deo knjige se odnosi na stvarivezane za fikh. U njemu sam, uglavnom, samo spominjao ajete ihadise koji se koriste kao dokazi u hanefijskom mezhebupodupirui propis koji je dat u naslovu govorom najveihuenjaka iz sva etiri mezheba. Vehabije e, naravno, pokuatida na bilo koji nain obore neke stvari pojanjene u ovoj knjiziiako je sve to je u njoj potvreno govorom ogromnog brojauenjaka. Da bih ti ukazao, dragi brate, na spletke kojima sevehabije koriste u pokuaju da ljude odvrate od vjerovanja uAllaha koji je Uzvien i ist od svih manjkavosti, naveu ti parnjihovih metoda i par njihovih ideja to e te najbolje upoznatisa opasnostima koje vrebaju iza vehabizma. Pored toga, na kraju

ovog uvodnog dijela, napraviemo malo poreenje izmeuvehabijskog i ehli sunnetskog uenja kroz hadise BoijegPoslanika, a.s..

Metode vehabija

Ko je ikada polemisao sa ovom vrstom ljudi, imao je priliku dabude ignorisan prije nego je ita rekao, bilo koji stav obrazloio,pokuao da dokae. Razlog tome, naravno lei u nazovimo


9/284

9Sami Deko

psiho- fizionomiji svakog sljedbenika nekog pokreta, posebnosekti, koji uvijek tvrde da su svi osim njih na pogrenom putu.

Tako njihov sagovornik odmah nakon to se ne sloi sa njima ustavu, bude nerijetko okarakterisan kao novotar, grijenik, estoi kao kafir. Naie se mnogi od njih koji e za najvee islamskeautoritete poput imama Gazalija, Fahruddin Er Razija ili imamaBedruddin El Ajnija rei da su sektai, novotari, dehmijje,mutezile. Razlog ovakvog njihovog stava je jednostavan. Govoreo nekome i neemu sa ime nisu upoznati, jer su im njihovi vrliejhovi to zabranili. Koliko je samo hipokratski braniti da seosoba slijepo slijedi, istovremeno nameui samo svoje

miljenje, i zabranjujui literaturu koja nije samo njihova! Saciljem ignorisanja drugih, izmislili su princip bojkotovanjanovotara. Vidimo pravu ulemu kroz vijekove kako se uvijekrijeima i perom suprotstavljala novotarima, ak su bili mueni iproganjani a nisu jednostavno ignorisali, bojkotovali i ostavljali novotare. Ovaj princip kod vehabija je samo skriveni izgovorkako bi se oni iskreni meu njima sprijeili od upoznavanja saistinom..

Sljedei metod je irenje neistinitih informacija i neprovjerenihpria o onima koji se sa njima ne slau. Nije ni potrebno navoditisa kojom lakoom tekfire vjernike ummeta, jer je tosvakodnevna slika svake sredine u kojoj ih ima. ak i kadauenjak koji se bavi idtihadom pogrijei u donoenju propisa, ilipak kae neto to oni ne mogu shvatiti, u stanju su da gamomentalno prozovu novotarem i kafirom.

Nezaobilazni su i brutalnost i nasilje, kao metod njihovamisionarstva. Ovakvi sluajevi su brojni, svakodnevica u svijetu,

naroito u mjestima gdje se tek pojavljuju. Tespih, ahmedijja ilitipak Miki Maus, postali su glavni neprijatelji islama.

Osim toga, poigravanje sa tekstovima, kako hadisa tako i stavovaucenjaka je jedno od njihovih oruja. Spremni su lairati iizbrisati citave pasuse, kako su ucinili sa djelom El Ezkar odimama Nevevija. Imam Nevevi, r.a.,u pomenutom djeluposvjeuje itavo poglavlje posjeti kabura Boijeg Poslanika,a.s..U originalnoj verziji stoji : Faslun fi zijareti kabri Resulillah. veezkaruha medjutim u lairanoj verziji koju je tampala Darul


10/284


Huda iz Rijada , drugo izdanje 1409 / 1988, uz odobrenje opteuprave za tampanje mushafa i kontrolu tampe, na elu sa

upravom za nauna istraivanja. fetve i misionarstvo podkontrolom ejh Abdul Kadir Arnauta., itav ovaj pasus jemodifikovan i prepravljan pa je umjesto kabura stavljena rijecmesdid, a zikrovi kod kabura su potpuno izbeni.

Ni izmiljanje knjiga j njihovo pripisivanje nekim imamima nijeim strano. esto su u stanju da negiraju neke citate izBuharijinog Sahiha koji im ne odgovaraju a u isto vrijemeuzimaju akidu iz knjiga koje su pripisane imamima senedompunim laova, koji, po njima, ipak ne predstavljaju smetnju da se

ta knjiga pripie imamu.Knjiga koja se pripisuje Ahmed ibn Hanbelu Er Redd alaDehmijje je la, izmiljena od strane mudessima . Potvrdu zaovo nalazimo u knjizi Imama Zehebija Sijer A'lamu Nubela upoglavlju o imamu Ahmedu gdje Zehebi kae: I nije kao ErRedd ala Dehmijje koja je izmiljena i pripisana imamuAhmedu jer neto onakvo ne prilii imamu Ahmedu porednjegove pobonosti i znanja a takoe i risala El Musi fi Salat jeneispravna.1 Ali ipak to nije problem kod njih jer je knjiga punagovora koji vie slie jevrejskom nego islamskom vjerovanju akoji vie odgovaraju vehabijama kako sam Ibn Kajjim to priznajekada kae: Ne poriemo da Allah sjedi na Aru i da e naSudnjem danu postaviti Muhammeda da sjedi pored Njega, i daje Kursijj mjesto Njegovih stopala. Ovo je akida imama Ahmeda,uenjaka hadisa, selefa ovoga ummeta i svih religija. ak su ijevreji i krani ueniji o Bogu od Earija.2

Knjiga Kitabu sunneh koja se pripisuje Abdullah ibn Ahmed

ibn Hanbelu, je takoe izmiljena kako to spominju islamskiuenjaci poput ejhul Islama Zahid El Kevserija i ejha AbdulHadi El Harse3 jer se u njoj spominju mnoge stvari koje neprilie muslimanima a kamoli imamu poput Abdullaha. Ovo susamo neki od primjera:

1 Sijar Alamun Nubela, emsuddin Ez Zehebi, 11/ 286-287, Muessesetur Risale,2001.g.2Kaside Nunijje, Ibn Kajjim El Devzijje3 Allahu Meana bi Ilmihi la bi Zatihi, Abdulhadi El Harsa, str. 115.


11/284

11Sami Deko

- Video Ga je na stolici od zlata koju nose etvorica: Melek uobliku ovjeka, Melek u obliku Lava, Melek u obliku Bika i Melek

u obliku Orla. Video Ga je u zelenoj bati, ispod Njega zlatniprekriva.4

- Na stijeni koja je ispod sedme zemlje a koja je kraj stvorenjastoje etiri meleka, svaki melek ima po etiri lica: Lice ovjeka,lice lava, lice orla i lice bika. Oni stoje i obuhvataju nebesa izemlje a glave su im ispod Kursijja a Kursijj je je ispod Ara aAllah stavlja svoje noge na Kursijj.5

- Njegova stolica obuhvata Nebesa i Zemlju. Kada sjedne na nju

uje se pitanje kao kad jaha sjedne na svoju jahalicu. Kada Onsjedne na stolicu ostane mjesta samo za etiri prsta na njoj.6

- Kako je On razgovarao sa Musaom? Pa je rekao: Pomerajuisvoje usne.7

- Milostivi je mnogo teak nosaima Ara kada se probudemurici, a kada se probude muslimani On njima postaje mnogolaki.8

- Bog je napisao Musau Tevrat oslanjajui se svojim leima nastijenu.9

- Njegova druga ruka je prazna, nema u njoj nita.10- Nakon to je stvorio Nebesa i Zemlju legao je na lea.11

Od osnove njihovog vjerovanja su i knjige od Osman ibn Seid EdDarimija iako one sadre stvari poput pripisivanja Allahutjelesne ruke, pomjeranja i sl.

4 Kitabu Sunneh, str. 35., Matbeatu Selefijje, Mekka, 1349.H.g.5 Ibid. str. 70.6 Ibid., str. 71.7 Ibid. str. 64.8 Ibid. str. 142.9 Ibid. str. 67.10 Ibid. str. 149.11 Ibid.


12/284


Takoe, knjige Es Sifat i Er Ru'ja12su lano pripisane imamuDarekutniju ali ipak to nije prepreka da oni kau da je Darekutni

bio vjerovanja kakvo je spomenuto u ovoj knjizi.Zatim, vehabije spominju neke stavove Ibn Ebi Hatima meutimsam Ibn Ebi Hatim priznaje da on nije uenjak akide i da senjegovi govori ne smiju uzeti kao dokaz kao to to navodi imamBejheki u El Esmau Ve Sifat.13

Ibn Huzejme, iako je bio veliki muhaddis priznaje da nije dobroupoznat sa akidom i da je pogrijeio u nekim svojim akaidskimstavovima14, meutim, to vehabijama nije bila prepreka da uzmu

ovu njegovu knjigu kao osnovu svoje akide.Znanje se kod njih uzima obavezno iz knjige koju je napisao nekivehabija ili neki mudessim bez obzira bila ta knjiga ispravna iline. Vano je da je pisac te knjige Allahu pripisao niz manjkavostia earije i maturidije proglasio nevjernicima i novotarima.

Sledea metoda vehabija je lano pripisivanje selefu. Sebenazivaju selefijjama, govore da oni slijede selef, prve generacije,meutim, u njihovim govorima i idejama nalazimo samo parljudi, i to upravo onih koji su bili odbaeni i proglasenimudessimima od strane cjelokupne islamske uleme:

12 Ove dvije knjige prenosi Ebul Izz ibn Kadi El Akberavi a on je laov,prevarant, nije dozvoljeno od njega uzimati ono to prenosi od podsticaja akamoli ono to prenosi od akide. Kae Ibn Hader El Askalani u Lisanul Mizan (1/ 218 ): On je Hanbelija, Mudessim, zabludjeli laov. Kae Zehebi u El Mizanu( 1/ 118 ): Priznao je da je izmiljao hadise I pokajao se od toga. Kae Zehebi u

Sijer Alamun Nubela ( 19/ 559 ): Kae Ibn Asakir: Bio je Ibn Kadi kod menepa je uo da je neki ovjek izmislio hadis o Aliji pa je rekao: Ja sam izmislio hadiso Ebu Bekru, zar nisam uinio dobro.Ovo upuuje na njegovo neznanje, hvali selaima na Poslanika. Takoe, od prenosilaca ove dvije knjige je i Ebu Talib ElAari koji je takoe odbaen meu hadiskom ulemom jer je on hanbelija,mudessim, laov. Kae Zehebi u Mizanul Itidal ( 3/ 656 ): Ubacivali su mu laia on ih je prenosio i bio ubjeen da je to istina, prenosio je hadis o fadiletu noiAure koji je izmiljen. Takoe, na istom mjestu, kae Zehebi navodei jedanhadis u kojem je El Aari: Allah unitio onoga ko je ovo izmislio, a grijeh je namuhaddisima Bagdada to su El Aariju dopustili da prenosi ove lai.13 El Esmau Ve Sifat, Bejheki, str. 293.14 Ibid.str. 291-292, Darul Hadis, Kairo, 2005.g.


13/284

13Sami Deko

- Osman ibn Seid ed Darimi, umro 280.H. god. - jedan je odnjihovih imama. Iako ga neki smatraju muhaddisom to ga nije

dovelo do istine u akaidu ve ga je samo od nje udaljilo. Preteraoje u elji da odgovori na zablude dehmijja i otiao u njihovusuprotnost - tedsim. Meu vehabijama poznata je njegovaknjiga Er Redd Ala Bir Merisi koja je, kao i sve knjige koje onihvale i veliaju, puna tedsima i poreenja Allaha sastvorenjima.

Tako npr, na 20. stranici ove knjige on kae: Allah je ivi iVjeni, pomjera se ako hoe, sputa se i podie se ako hoe,saginje se i uspravlja ako hoe, ustaje i sjeda ako hoe jer jerazlika izmedju ivog i neivog u pomjeranju. Svako iv sepomjera, a svaki mrtvac miruje.15

Takoe kae: Sloili su se vjernici i nevjernici da je Allah nanebesima i svi su Ga ograniili time, osim Merisi zabludjeliSvako je bolje upoznat sa Allahom i Njegovim mjestom odDzehmijja.16

Kaze Osman ibn Seid: Allah je stvorio Adema svojom rukomdotiui ga.17

I kaze: Ako bi On to poelio, On bi se mogao smjestiti na leakomarca i on bi Njega nosio usljed Njegove moi i blagodatiNjegova gospodstva, a da ne spominjemo velianstveni Ars.18

I kaze: On je odvojen od Svojih stvorenja i iznad NjegovaPrijestola s oitom udaljenou izmeu dvoga, sa sedam nebesaizmeu Njega i Njegovih stvorenja na zemlji.19

I kaze: Ako Gospodar sjedne na stolicu neka vrsta jeanja se

zauje slina onom od novog devinog sedla. To je radi pritiskaAllahovog Bica na povrinu te stolice.20

15 Er Redd Ala Bir Merisi, Osman ibn Seid Ed Darimi, str. 20, Darul kutubilIlmijje, Bejrut16 Er Redd Ala Bir El Merisi, Osman ibn Seid Ed Darimi, str. 25.17 Ibid. str. 2518 Ibid. sr. 75.19 Ibid. str. 79.20 Ibid. str. 92.


14/284


- Ibn Betta: Ebu Abdullah Ubejdullah ibn Muhammed ibn BettaEl Akberi El Vedda el mudessim rodjen 304. umro 387.H.g.

Kae Ibn Hader el Askalani: itajui knjige Ibn Bette video samvelike greke tako da sam se cio najeio od njih.21Takoe, ovajIbn Betta je od laova iji se govori odbacuju. Kae Hatib ElBagdadi govorei o jednom hadisu: Ovaj hadis je izmiljen aizmislio ga je Ibn Betta El Akberi, laov, pokvarenjak.22

- El Hallal, on je Ebu Bekr Ahmed Ibn Muhammed Ibn Harun ElBagdadi, mudessim, muebbih koji kae da e Allah stavitiMuhammeda a.s. na Sudnjem danu da sjedi pored Njega na Aru.Ovo kao da je uzeto iz Evanelju po Marku (19:16)gdje on kae:

Onda je Gospod , poto im je govorio, uzdignut na nebo, iposjednut na desnu stranu od Boga.

- Ebu Ismail El Herevi koji tvrdi za mutezile da su onitransvestiti filozofa a da su earije transvestiti mutezila. IbnTejmijje, navodi ovaj njegov govor u Medmuul fetava.23

- El Berbehari, on je Ebu Muhammed El Hasen Ibn Ali Ibn HalefEl Berbehari, hanbelija, mudessim. Smatrao je da Allah ima likmladia talasaste kose i tvrdio i zagovarao mnoge druge

nevjernike tvrdje.24- Ebu Abdullah El Hasen ibn Hamid Ibn Ali El Verrak (umro403.H.g.). Napisao je brojne knjige u odbrani tebiha i tedsima.Na sve njegove zablude odgovorio je Imam Abdurrahman IbnDevzi El Hanbeli u svojoj knjzi Defu ubheti tebih.

- Ibn Zaguni, on je Ebul Hasen Ali ibn Ubejdullah Ibn Nasr,hanbelija mudessim, umro 527.H.g. Napisao je knjigu El Idahu kojoj spominje svoju mudessimitsku akidu a koja je od

osnova vehabijske akide. Njegov uenik Ibn Devzi kada je videota ovaj tvrdi pobio je sva njegova miljenja u knjizi Defuubheti tebih bi ekfi tenzih

- Kadi Ebu Jala, on je Muhammed Ibnul Husejn ibnul Ferra,hanbelija, mudessim, umro 458.H.g.

21Lisanul Mizan, Ibn Hader El Askalani, 4/ 14522 Tarih, Hatib El Bagdadi, 10/ 37523Medmuul fetava, 8/ 22724 El Kamil Fi Tarih, Ibn Esir


15/284

15Sami Deko

On kae: Ko vam je rekao da vrh planine nije blii Allahu odnjena podnoja?... Vrh minareta je blii Allahu nego njegovo

podnoje. Kaze Ebu Berk Ibn Arebi El Maliki: Prenijeli su mimoji najpoverljiviji ejhovi da je ovaj Ebu Jala govorio: Mogupripisati Allahu sve osim brade i stidnog mjesta.25 Jos jedna odspletki vehabija je da nazivaju Ebu Ja'lu imenom Kadi Ebu Ja'lakako bi narod pomislio da se radi o priznatom ucenjaku El KadiEbu Ja'la el Mevsiliju piscu poznatog Musneda. Kaze Ibn Esir:Umro je ovaj mudessim na svojoj neispravnoj akidi nanosecihanbelijama kojima je pripadao tetu koja se ne moe oprati.26

Ako pak, naiu na suprotstavljanje od strane nekog od najveihuenjaka ovog ummeta i ne budu nikako mogli da ga zaobiu iliiskrive njegov govor kako bi ga strpali u dehmijje i mutezile,vehabije pribjegavaju poslednjoj metodi a to je tvrdnja da senjihov neistomiljenik pokajao pred kraj svog zivota od tog svogvjerovanja i na kraju ipak bio njihovog, vehabijskog, vjerovanja.Meutim, ako pogledamo tevbe uenjaka koji su se, po njima,pokajali uviamo da se niko od njih nije pokajao od svoje akideve su se svi kajali od pravca u dokazivanju kojim su morali iikako bi pobili filozofska i mutezilijska miljenja. Vrijeme ukojem su ivjeli i sekte sa kojima su se susretali iziskivali supotvrdu Boijeg postojanja i potvrdu Njegovih savrenihsvojstava razumskim dokazima jer oni sa kojima su se onisusretali i zbog kojih su govorili o akidi nisu vjerovali u Kuran irijei Selefu Saliha. Na kraju, pred kraj svog ivota, ovi imami sutraili od obinih ljudi da se vrate na put selefa a to je tefvid itevil bez preteranog dokazivanja razumskim dokazima jer je tolake i prihvatljivije za obine ljude. Da su se oni kajali od svojeakide, kako to tvrde vehabije, svaki od tih imama bi rekao da jesve ono to je on govorio prije tog vremena pogreno ineispravno i zabranio bi ljudima da uzimaju te njegove govore,meutim, takvo neto nam nije dolo od njih. Onaj koji svojuakidu gradi na vrstim dokazima ne kaje se zbog svoje akide.Samo onaj ko akidu gradi na nekim sopstvenim unutranjimosjeanjima ne slijedei uenjake i ono to su oni rekli, kaje se a

25 El Avasim minel Kavasim, Ebu Bekr Ibnul Arebi, str. 209.26 El Kamil fi Tarih, Ibn Esir, 8/ 140


16/284


upravo takav primjer nalazimo u Ibn Tejmijji za ije se govorevehabije toliko veu.

Kae Ibn Tejmijje:

Hvala Allahu u iji Kur'an vjerujem...Vjerujem da je Kur'anAllahov, d.., govor, vjerujem da je on svojstvo od Njegovihvjenih svojstava. I vjerujem da Allahov, d.., govor nije stvoren.On nije slovo niti glas, niti je on neto unutar stvorenja. On nijena papiru niti u mastilu niti je u neemu mimo toga.Ono to vjerujem po pitanju Allahovih rijei Er Rahman Alel AriIsteva je ono to su rekli prisutni uenjaci u ovom medlisu, i

vjerujem da se ove rijei ne uzimaju bukvalno, kao to vjerujemda ja ne znam znaenje ovih rijei i da niko osim Allaha ne znapravu sutinu tih rijei. Moj govor o nuzulu je isti kao govor oIstivau, kaem o njemu ono to kaem o istivau. Ne znamnjegovo znaenje i ne tumaim ga bukvalno ve ga tumaim ivjerujem u njega onako kako ga tumae i vjeruju u njega ovdjeprisutni. Sve ono to se suprotstavlja ovakvom vjerovanju jeneispravno. Sve ono to sam ja rekao ili napisao a to sesuprotstavlja ovome je neispravno. Sve ono to sam ja rekao ili

napisao a sadri neku zabludu ili pripisivanje Allahu, d.., onogto Mu ne dolikuje, ja se odriem toga i kajem se Allahu, d..,.zbog toga. Ovo je napisao Ahmed Ibn Tejmijje, u etvrtak 6.Rebiul Ahira 707. godine. Sve to sam napisao gore, napisao sampo slobodnoj volji, bez prisile.

Ovo je napisao Ahmed Ibn Tejmijje

Svjedoci pokajanja:

- Glavni Kadija Bedruddin Ibn Demaah- Muhammed ibn Ibrahim E afii

- Abdul Ganijj ibn Muhammed El Hanbeli

Ovo priznanje su uz prisustvo kadije prepisali i potvrdili:

- Ahmed ibn Ruf'ah

- Abdul Aziz En Nemravi


17/284

17Sami Deko

- Ali ibn Muhammed ibn Hatib El Badi E afii- El Hasen ibn Ahmed ibn Muhammed El Husejni

- Abdullah ibn Demaah- Muhammed ibn Osman El Buridi27

Pa zato onda slijede Ibn Tejmijju u njegovoj akidi ako se onpokajao od svoje akide?

Neke greke vehabijskih imama i opasnostivehabijskog uenja:

Kae Ibn Tejmijje u Bejan Telbisil dehmijje, izdavacMatbeatul hukumeh, Mekka , komentar od Muhammed ibnAbdurrahman ibn Kasima, stranica 111. tom 1..: Allah, d.., jeuzdignut iznad svijeta u stvarnom znaenju te rijei28 a ne uznaenju ranga i stepena.

Kae Ibn Tejmijje u Bejan Telbisil dehmijje: I sauvano je odSelefa i Imama o potvrdi Allahovih granica u Njemu samom s timto Njegove granice ne zna niko osim On.29

Kae Ibn Tejmijje u Bejan telbisil dehmijje: Kae Ebu Jala:Ako je utvreno da je Allah u odreenom pravcu postavlja sepitanje: Moe li se rei da On ima granicu? Zatim spominjerivajete30 u kojima se spominje da je Ahmed rekao da je Bogogranien i rivajet u kojem se spominje da Bog nije ogranien anakon toga tumaei te Ahmedove rijei kae: On je zanegiraoogranienje od pomenutog atributa a to je ogranienje kojepoznaju Njegova stvorenja On, uzvien neka je, je na jednojstrani ali On, uzvien neka je, ne kree se unutar ovih strana ve

je izvan ovog svijeta, odvojen i zasebno od Svojih stvorenja bezda je unutar bilo koje strane. I ovo je znaenje Ahmedovih rijei:

27 Ed Durerul Kamineh, Ibn Hader El Askalani, 1/ 148, Darul Dil, 1414 .H.g.;Nihajetull Erbi fi fununil Edeb, Kadi ihabuddin En Nuvejri, 32/ 115, DarulKutubil Misrijjeh, 1998.g.; u Komentaru Sejfu Sakil fir Reddi ala ibn Zefil,Muhammed Zahid El Kevseri, str. 477.28 Misli na prostornu uzdignutost29Bejan Telbisil Dehmijje, 2/ 16330Lane


18/284


On ima granice koje ne zna niko osim Njega.31

Kae Ibn Tejmijje u Bejan Telbisil Dehmijje: A to se tie onog

to je spomenuo Kadi od pripisivanja Allahu granice samo sastrane Ara postoje dva miljenja a veina je na suprotnom32stanovitu od toga i to je istina.33

Kae Ibn Tejmijje: Pripisivanje tijela Allahu i njegovo negiranjeje bidat.34

Kae Ibn Tejmijje: Niko od uenjaka nije rekao da Allah, d..,nije ogranien i da nije tijelo niti je iko rekao da je negiranjetjelesnosti Allaha nuna stvar, nasuprot, veina kae da jepripisivanje Allahu tijela obavezujue.35

Kae Ibn Tejmijje: Po pitanju noenja Ara od strane melekaljudi imaju dva miljenja: - Da oni nose Ar ali ne nose ono to jeiznad njega; - Da oni noe Ar i onoga koji je iznad njega36.37

Zatim, od njegovih govora su i rijei koje spominje o Aliji, r.a., usvom djelu Minhadu Sunnetin Nebevijjeh gdje Aliju, r.a.,optuuje da ne zna ta je pravda i da se bori zbog vlasti a ne zbogvjere. Od njegovog govora je da se niko od uenjaka etirimezheba ne osvre na Alijino miljenje u fikhu38 to je oitoneznanje jer je Hanefijski mezheb mezheb koji je nastao izAlijinih i miljenja Abdullah ibn Mesuda. Zatim, u istom djelu onspominje da je Fatima, r.a., imala nifaka u svom srcu kada joj EbuBekr nije dao miras Poslanika, a.s., kao i to da je Husejnovizlazak na Jezida plod njegovog slabog razmiljanja jer je tetaod tog izlaska bila vea od koristi.

Ibn Hader El Askalani potvruje da je Ibn Tejmijje napadao

Aliju i druge ashabe pa kae: Pa je zavoleo svoj nefs i umislio da

31 Bejan Telbisil D\ehmijje, 2/ 17332Suprotno stanovite od toga je to da On nije ogranien samo sa jedne stranenego sa svih est strana.33Bejan Telbisil Dehmijje, Ibn Tejmijje, 2/ 17434 Tesis fir Reddi ala Esasi Takdis, Ibn Tejmijje, 1/ 935 Ibid. 1/ 536Tj. Allaha, d..37 Tesis Fir Reddi Ala Esasi Takdis, Ibn Tejmijje, 1/ 56538Minhad, Ibn Tejmijje, 4/ 142


19/284

19Sami Deko

je mudtehid pa poeo da odgovara malim uenjacima i onimvelikim, starim, sve dok nije doao do Omera, r.a., i rekao da je

on pogrijeio u neemu, te mu je zato otiao ejh Ibrahim ErRika i to mu negirao pa se pokajao i izvinuo. Takoe je rekao i daje Alija na sedamnaest mjesta pogrijeio i postupio suprotnoKuranu.39

Zatim, prenosi Ibn Betutah u Rihleh na 95. stranici sa senedomdo Ebul Hasena Ali Dimekija a on od svoga oca da je rekao:Sjedeli smo u medlisu ibn Tejmijje u Emevijskoj dzamiji pa jegovorio i oporuivao narodu zatim je spomenuo ajet o istivau irekao: Allah se uzdigao iznad Ara kao to se ja uzdiem sa ovestolice sada. Pa su ljudi nasrnuli na njega i zbacili ga sa stoliceudarajui ga rukama i papuama a zatim ga odveli erijatskomsudiji.40 Ovu predaju potvruju rijei Ibn Tejmijje kojespominje u Minhadu sunneh 1/264. i 2/ 26, zatim njegoveknjige El Muvafekat 2/ 504 i Medmuul fetava 5/ 527

Kae Ibn Kajjim El Devzijje tumaei 79. Ajet sure El Isra41: Allah e ga staviti da sjedi zajedno sa Njim na Aru.42

Kae Ibn Kajjim El Devzijje: Isteva- pomerio se Allah iz niegna vie mjesto pomjeranjem koje ine tijela kada se premetajusa mjesta na mjesto.43

Kae Ibn Kajjim El Devzijje: Allah je ogranien sa est stranakoje su njegovi bokovi koje ne zna niko osim On.

Kae ibn Kajjim El Devzijje: Allah e staviti Muhammeda dasjedi pored Njega na Aru na Sudnjem danu.44

Kae Ibn Kajjim El Devzijje: Kursijj je mjesto Allahovih

stopala.45

39Ed Durerul Kamineh, Ibn Hader El Askalani, 1/ 163, Darul Kutubil Hadisijje40 Rihleh, Ibn Betuta, 95. str.; Ed Durerul Kamineh, Ibn Hader, 1/ 15441Gospodar tvoj e ti na onom svijetu hvale dostojno mjesto darovati.42Idtimau Dujusil Islamijje, Ibn Kajjim El Dzevzijje, str. 14843Kasidetu Nunijje, Ibn Kajjim el Devzijje44 Bedaiu Fevaid, Ibn Kajjim, 4/ 84145 Hadil Ervah, Ibn Kajjim, str. 566.


20/284


Kae Muhammed Ibn Salih El Usejmin, na drugoj hutbi petka25.03. 1417.H.g.: Onaj koji ima u svojoj kui satelitsku antenu

izneverio je ono sa ime je doao Muhammed i zabranjen mu jedennet hadisom Boijeg Poslanika.( Fetvu je svojom rukompotpisao 28.03.1417H.g.)

Kae vehabijski ejh El Kanudi: Slijeenje etiri mezheba je odirka.46

Kae El Kanudi: Ispravno je da je samo Hava poinila irk a nei Adem.47

Kae Ali ibn Muhammed ibn Sinan: O muslimani, nee vam biti

ispravan va islam sve dok ne objavite rat sufijama i dok se nebudete borili protiv njih, borba protiv njih je prea nego borbaprotiv jevreja i medusija.48

Kae Bin Baz u verifikaciji Fathul Medida: Stanovnici Egipta subili kafiri jer oboavaju Ahmed El Bedevija, stanovnici Iraka i onioko njih poput onih iz Omana su kafiri zato to oboavajuDejlanija, stanovnici ama su kafiri zato to oboavaju IbnArebija, stanovnici Nedda i Hidaza kao i stanovnici Jemena sutakoe bili kafiri sve dok se nije pojavila ova naa da'va.49

Kae Dr. Husam El Akad: Od bidata u halkama zikra je da ejhtrai od prisutnih da zikre odreeni broj puta. Ovo su izmislileneznalice. Oni su izali iz erijatskog zikra u irk Allahu.50

Kae Ibn Tejmijje (nakon to je spomenuo Ibn Omerovo stajanjena mjestima na kojima je stajao Poslanik i njegovo klanjanje namjestima na kojima je klanjao Poslanik) : A ovo vodi u irk.51

Kae Bin Baz, u komentaru hadisa u kome se spominje tevessulashaba Bilal ibn Haris El Muzenija: A neki uenjaci ovo smatraju

vrstom irka.52

46Ed Dinul Halis, El Kanudi, 1/ 140, Darul Kutubil Ilmijje, Bejrut47 Ibid. str. 160.48El Medzmuul Mufid min Akidetit Tevhid, str. 55. 49 Fethul Medid, Abdurrahman ibn Hasan ibn Muhammed ibn Abdulvehhab,191-192, Darus Selam, Prvo izdanje, 1992.g.50 Halekatun Memnuah, Dr. Husam El Akad, str. 25., Prvo izdanje, 1997.g.51 Iktidau Siratil Mustekim, Ibn Tejmijje, str. 389., Darul Marifeh, Bejrut52 Verifikacija Fethul Barija od Bin Baza, str. 1413., Mektebetul Asrijje, Bejrut,2005.g.


21/284

21Sami Deko

Kae vehabijski ejh Dasir El Hidazi: Salahuddin El Ejjubi jebio earija u zabludi.

U knjizi Et Tevhid za prvi razred srednje kole Salih Fevzankae: Ovi murici su selef dehmijja, mutezila i earija.53

Kae Ibn Usejmin: Stav En Nevevija i Ibn Hader El Askalanijapo pitanju Allahovih svojstava nije stav ehli sunnet veldemata.54

Kae Muhammed ibn Salih El Usejmin: Kursijj je mjestoAllahovih stopala.55

Kao to si vidjeo, dragi brate, vehabijsko vjerovanje je vjerovanjeu boanstvo koje je ogranieno, manjkavo, koje sjedi nanekakvoj stolici prekrtenih nogu i koje e staviti Muhammeda,a.s., da sjedi pored njega. To je vjerovanje da su svi osim njihkafiri, murici, novotari. Vjerovanje da su ashabi grijeili ali jeIbn Tejmijje bio bezgrjean, vjerovanje po kojem je svatehnologija zabranjena, izuavanje i prouavanje zabranjeno. Toje vjerovanje da je Zemlja ploasta i da se ona ne okree oko

Sunca ve da se Sunce okree oko nje.

Earije, Maturidije i Vehabije u Hadisu

Ostaje nam, na kraju ovog uvodnog dijela da ti predstavimo dvijeskupine kroz hadis Boijeg Poslanika, a.s., kako bi ti mogao dasmiri svoje srce, uvidi istinu i uvrsti svoj iman krozPoslanikovu mudizu:

1.) Prva skupina je skupina Earija i Maturidija, sljedbenikaImama Ebu Hasen El Earija i imama Ebu Mensur El Maturidija.Ovo je grupa kojoj pripada ogromna veina islamskog ummeta

53 Et Tevhid, Salih El Fevzan, str. 66., Vizaretut Terbijeh, 1424.H.g54 Likaul Babil Meftuh, Ibn Usejmin, str. 42, Darul Vetan55 Tefsir ajetil Kursijj, Muhammed ibn Salih El Usejmin, str. 27


22/284


pa je tako to demat i najvea skupina koja je spomenuta uhadisu kojeg biljei Ibn Made od Enesa, r.a.: Zaista se moj

ummet nee sloiti na zabludi, pa ako vidite razilaenje drite senajvee skupine.56

Kao to smo i napomenuli, earije su sljedbenici Ebu Hasena izplemena Eari iz Jemena. Ovo pleme je spomenuto u brojnimhadisima u kojima se napominje jaina njihovog imana iispravnost njihovog naina razmiljanja.

Tako, prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik, a.s., rekao:Doie vam stanovnici Jemena, oni su najkorisniji ljudi,

najnenijeg srca. Zaista su i iman i mudrost jemenski .57Isto tako, prenosi se od Imran ibn Husajna da je rekao: Doslo jepleme Benu Temim58 kod Poslanika, a.s., pa im je rekao:Prihvatite buru o Benu Temim! Pa su rekli: Prihvatili bismoako bi nam dao od ratnog plijena. - zatim se promijenilo liceBoijeg Poslanika. Nakon toga doli su ljudi iz Jemena pa im jerekao: Prihvatite buru ako je nije prihvatio Benu Temim! Pasu rekli: Prihvatamo o Boiji Poslanie.59

Zatim, u komentaru ajeta: Onda e Allah doi sa narodom kojegvoli i koji Njega vole.60

Kae Poslanik, a.s.: To je narod ovog ovjeka. pa je udariosvojom rukom po leima Ebu Musa El Earija.61

Prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik, a.s., rekao: Iman je uJemenu a kufr je na Istoku.62

Od Ebu Amir El Earija se prenosi da je Poslanik, a.s., rekao:

56Ibn Made, br. 395057 Buhari, br. 4377, str. 744.58 Pleme iz Nedda59 Buhari, br. 4386, str. 744.60 Sura El Maida, 54. ajet61 Tebjin kezibil Muftera fima nusibe ilel imami El Eari, Ibn Asakir, str. 49.;Musannef, Ibn Ebi ejbe,br. 12311, 12/ 123; Mudemul Kebir, Taberani, br.1016, 17/ 371; Medmeu Zevaid, Hejsemi, 7/ 80, i kae: Sahih 62 Tirmizi, br. 2243, 8/ 20; Muslim, br. 52,; Buhari, br. 5303


23/284

23Sami Deko

Divna li su plemena El Esed63 i Eari, ne bjee u borbi nitikradu ratni plijen. Zaista su oni od mene i ja sam od njih.64

Kae Ibn Asakir: Kae naa ulema: Bura koja je spomenuta uhadisu je najava dolaska Ebu Hasen El Earija i najava njegovogznanja i imana.65

Zatim, Ibn Asakir kae: Od onih koji smatraju da se buraodnosi na Ebu Hasen El Earija je i imam muhaddis Bejheki kojikae: Podsjetili su me neki earije na tekst hadisa od Ijad ElEarija da je Poslanik u komentaru ajeta: Onda e Allah doi sanarodom kojeg On voli i koji Njega voli. - pokazao svojomrukom na Ebu Musa El Earija i rekao: To je narod iz plemenaovog ovjeka.. Zatim kae Bejheki: A to je zbog visokog stepenai uglednosti Ebu Hasen El Earija koji je od naroda i odpotomaka Ebu Musaa, kojeg je Allah, d.. poastvovao znanjem irazumijevanjem vjere, vrstim slijeenjem sunneta i jasnimodgovorima sljedbenicima novotarija.66

Zatim, ni jedno pleme osim Earija nije Poslanika pitalo oakaidskim meselama. Prenosi se u hadisu od Imran ibn Husajna:... O Earije prihvatite buru ako je nije prihvatio Benu

Temim! Pa su rekli: Prihvatamo o Boiji Poslanie, zaista smomi doli da razumijemo vjeru i da te upitamo o Prvome, pa jePoslanik, a.s., rekao: Postojao je Allah i nita drugo mimoNjega.67

Ovo je su Earije, demat kojeg je najavio Boiji Poslanik,demat kojim nas je on obradovao.

to se tie drugog dijela ove grupacije tj. maturidija, i oni sunajavljeni u mnogobrojnim hadisima:

Kae Boiji Poslanik: Osvojiete Konstantinopolj, divan li jevoa i divna li je njegova vojska.68

63 Ezd64 Tirmizi, br. 3944, 9/ 33565 Tebjin, Ibn Asakir, str. 45.66Ibid. str.45; Tabekatu afije Kubra, Taduddin Es Subki, 3/ 36267 Buhari, br. 741, str. 127.68 Mustedrek, Hakim, 4/ 468; El Istiab, Ibn Abdul Berr, 1/ 170; MedmeuZevaid, Hejsemi, 6/ 323, gdje kae: Takoe ga biljee Ahmed, Taberani i ElBezzar


24/284


Iz istorije islama poznato nam je da je osvaja KonstantinopoljaMehmed El Fatih a on je Maturidija, hanefija, isto kao i njegova

vojska koja je donijela islam na nae prostore i iju akidu i midanas slijedimo.

2.) Ranije smo spomenuli neke od osobina vehabija koje ihmnogo udaljuju od pravog islama a da bismo potvrdili njihovuzabludu, naveemo i par hadisa koji ih jasno opisuju:

Prenosi se od Alije da je Poslanik, a.s., rekao: Pojavie se uzadnjem vremenu ljudi, mladi a glupi, govorie jezikom najboljihstvorenja, uie Kur'an ali on nee prelaziti njihove vratove,

izlazie iz vjere kao to strijela izlazi iz luka. Ubijajte ih gdje godih sretnete, onaj koji ih bude ubijao imae nagradu za to naSudnjem danu.69

Zatim, u drugom rivajetu ovog hadisa od Ebu Seid El Hudrija sekae da je Poslanik, a.s., rekao: Izlazie iz vjere kao to strijelaizlazi iz luka i nee se u nju vraati kao to se strijela ne vraakada se odapne. Zatim su Ashabi upitali: Po emu emo ihpoznati o Boiji Poslanie? Pa je rekao: Po Tahliku.70

Neko e se upitati: ta je to Tahlik?Tahlik u arapskom jeziku ima dva znaenja:

- prvo znaenje je brijanje glave

- dok je drugo znaenje rijeci tahlik podizanje, uzdizanje.71

Zatim, prenosi se od Ebu Berze: " Pricam ti ono to su moje oividjele a moje ui ule, rekao je Boiji Poslanik, a.s.: Izaie saistoka ljudi, kao da je ovaj Zul Huvejsira od njih, a izgledae

ovako: Ue Kur'an ali on ne prelazi njihove vratove, izlaze izvjere kao to strijela izlazi iz luka, - pa je Poslanik a.s. stavio rukuna prsa - njihovo odlije je tahlik, izlazie iznova i iznova sve dokposlednji od njih ne izau sa Deddalom.72

69 Buhari, br. 3611, str. 425.70 Buhari, br 7562, str. 878.71 Reful Gasije, Nidal ibn Abrahim Alerei, str. 16.72 Musned, Ahmed ibn Hanbel, br. 19783, 33/ 44 i 33/ 26


25/284

25Sami Deko

A pogledajmo ta kau istoriari o vehabijama i njihovomodliju:

Kaze Ahmed Zejni Dahlan: Vehabije su, kada su se pojavile,nareivale svojim sljedbenicima, ak i enama, da obriju svojeglave kako bi iz njih iznikla nova kosa koja nije inila irkAllahu.73

I da ne zaboravimo da spomenemo Zul Huvejsiru, ovjeka velikeraupane velike brade, koji je doao Boijem Poslaniku, a.s.,govorei mu: Poslanie! Boj se Allaha i sudi pravedno! Pa mu jePoslanik, a.s., rekao: Ako Ga se ja ne bojim ko e Ga se ondabojati? Zaista e se od ovoga pojaviti ljudi koji e izlaziti iz vjerekao to strijela izlazi iz luka...74

U jo jednom od rivajeta ovog hadisa, spominje se da je Poslanika.s. na kraju rekao: Kada bih ih ja zatekao kaznio bih ih kaznomnaroda Semud.75

Od Ibn Omera se prenosi da je Poslanik, a.s., pokazao rukom kaistoku, ka Neddu i rekao: Tamo je fitna i otuda e se pojavitiejtanski rog.76

Isto tako, u dobro poznatom hadisu od Ibn Omera se kae:Rekao je Boiji Poslanik: Allahu moj, podari beriet amu iJemenu! Pa su rekli: I Neddu o Boiji Poslanie? Pa je rekao:Allahu daj beriet amu i Jemenu! Pa su rekli: I Neddu oPoslanie? Pa je rekao: Allahu moj podari beriet amu i Jemenu!Pa su rekli: I Neddu o Boiji Poslanie? Pa im je rekao: UNeddu su zemljotresi i fitne i iz njega e se pojaviti ejtanskirog.77

Od Aie, r.a., se prenosi da je Poslanik, a.s., upitan o ajetu : A oni

ija su srca bolesna... pa je rekao: Ako vidite one koji slijedenejasne ajete i hadise uvajte ih se jer je njih Allah. d..,spomenuo u ovom ajetu.78

73 Islamijje bade medji futuhatin Nebevijje, Ahmed Zejni Dahlan, 2/ 224-22574 Buhari, br. 7093, str. 82575 Buhari, br. 4351, str. 509.76 Buhari, br. 7093, str. 825.77 Buhari, br. 7094, str. 82578 Buhari, br. 4574; Muslim, br. 2665; Tirmizi, br. 2997, 8/ 442


26/284


Muhammed ibn Abdulvehhab rodio se u selu Ujejna koje jecentar Nedda. U Neddu je poeo svoju davu i on je i danas

centar njihovog uenja. Svi njihovi imami bili su iz Nedda. Onisu mladi, nekolovani, ljudi sa glupim idejama. Oni, u namazu,ruke dre na prsima79. Imaju dugake brade i elave glave.Glavna tema im je tekfir i pitanje Allahovog mjesta. Akopogledamo vehabijske knjige vidjeemo da su sve onesastavljene iz iskljuivo nejasnih ajeta i hadisa i vidjeemo daoni svoju akidu grade na svojevoljnom tumaenju upravonejasnih ajeta i hadisa.

79 U spomenutom hadisu vidimo da je Poslanik stavio svoju ruku na prsa kada ihje opisivao sto moze znaciti da je I ovo jedna od njihovih odlika


27/284

27Sami Deko

Poglavlje o Islamskom Vjerovanju


28/284



29/284

29Sami Deko

Metodologija nauno istraivakog radakod Muslimana

Svaka tema istraivakog rada je jedna od dvije stvari:1.) Prenesena predaja2.) Tvrdnja

1.) Prenesena predaja

Ako se istraivanje vee za predaju onda se trai da se ta predajalancem prenosilaca vee za izvor te predaje. Zatim, lanacprenosilaca te predaje mora biti sastavljen od pravednih ljudidobrog pamenja koji e jedan preko drugog tu predaju vezati zanjen izvor. Zatim, ako predaja ispuni sve uslove ispravnosti onabiva na razliitim nivoima, u zavisnosti od broja prenosilaca tepredaje. Pa ako lanac bude sastavljen od pojedinaca predaja e, ipored njihove sigurnosti i pravednosti, biti samo hipotetiki

dokaz. Kaemo hipotetiki dokaz jer nikoga osim Poslanika, a.s.,ne stavljamo na stepen bezgrjenosti. Sve to je podlonogrjekama moe biti najvie na stepenu hipoteze.

Meutim, ako broj prenosilaca u svakoj generaciji bude toliki daje nemogue da se svi oni dogovore na la, i da je nemogue dasvi oni pogrijee, onda govorimo za takvu predaju da je nanajveem stepenu vjerodostojnosti, na stepenu mutevatira.

to se islamske akide tie, ona prihvata samo mutevatir predajejer ahad predaje bivaju pretpostavkama a Allah, d.., jezabranio slijeenje pretpostavki u domenu akide.

Moda e neko upitati: Kako utvrujemo ispravnost seneda?

Odgovor lei u mnotvu knjiga islamske biblioteke koje sadrebiografije svih prenosilaca hadisa. Ulema hadisa, od prvih danaislama, trudila se da popie sve prenosioce hadisa, vrijeme imjesto njihovog ivljenja, zatim da popie od koga svakiprenosilac prenosi i ko od njega prenosi. Muhaddisi su time


30/284


stvorili jedan odlian sistem provjere hadisa u kojem jeupadanje u grjeku svedeno na minimum.

2.) Tvrdnja

Metoda provjere tvrdnje razlikuje se u zavosnosti od onoga tose zagovara. Pa ako ono to se zagovara bude podlono ljudskimulima, metoda utvrivanja ispravnosti ovakve tvrdnje jestepodvrgavanje te stvari ulima koja daju konani sud. Ovo je tose tie osjetnih stvari.to se tie tvrdnji koje se veu za stvari koje nisu podlone

ljudskim ulima, o takvim stvarima ili:a.) Postoji erijatski tekst

ilib.) Ne postoji erijatski tekst

a.) Ako o takvoj stvari postoji erijatski tekst onda to ulazi uokvir nauno potvrenih injenica, jer, nakon to ispitamo dvijestvari (a to su sened ajeta do Muhammeda, a.s., i Muhammedovo,a.s., pripisivanje tog ajeta Allahu, d..) dolazimo do zakljuka daje to sud onoga koji poznaje sve stvari i koji najbolje poznajeistinu svega.

Zatim, ono o emu Kuran govori nekada moe biti od razumnodokuivih stvari a nekada od razumno nedokuivih.

Ulema islamske apologetike uvijek je, i pored toga to je objava,kao govor Sveznajueg, dovoljna da se da sud o neemu, teila kautvrivanju razumno dokuivog razumom kako bi stvorili jo

jedan put do utvrivanja istine.

b.) A ako o neemu ne postoji Kuranski tekst onda do istinedolazimo na jedan od dva naina:

1.) Utvrivanje istine nunom povezanou2.) Utvrivanje analogijom


31/284

31Sami Deko

1.) Utvrivanje istine nunom povezanou

Dokazivanje nunom povezanou je da se pronae veza izmeu

dvije stvari tako da se pojavom jedne nuno dolazi do zakljukao postojanju druge stvari. Metoda utvrivanja te veze jestepraenje razliitih situacija i iznalaenje zajednike veze izmeute dvije stvari u svakoj od datih situacija. Tako, mi vidimo da umnogim situacijama groznica upuuje na bolest, postojanjeminara u gradu na postojanje muslimana u njemu, zvuk sirenevatrogasnih kola na postojanje poaraUtvrivanje nunom povezanou je veoma dobar nainotkrivanja istine. Ti tako, ako nakon obavijesti tvog druga opostojanju poara u umi, ugleda vatrogasna kola ije brzokretanje uz sirenu nuno upuuje na postojanje poara, dolazido zakljuka da je tvrdnja tvog druga ispravna.

Vrste nune Povezanosti:

Povezanost izmeu dvije stvari ne dovodi u svakom sluaju doistine ve se stvar razlikuje u zavisnosti od jasnoe veze ipotrebe za drugim dokazima. Islamska ulema je podijelila ovu

vrstu dokazivanja na tri vrste:

1.) Nejasna neophodnost

A to je da tvrdnja o nunoj povezanosti izmeu dvije stvari budeuslovljena postojanjem nekog drugog dokaza. Na primjer:Postojanje dva ugla ne upuuje uvijek na formiranje trougla veje formiraje trougla uslovljeno odreenim stepenima tih uglovatj. mi ne moemo nai nunu povezanost izmeu dva ugla i

trougla osim nakon poznavanja stepena oba ugla.Nejasna neophodnost ustvari, sama po sebi, nije dokaz vepredstavlja samo jedan deo dokaza.

2.) Jasna Neophodnost u optem znaenju

A to je da shvatanje nune povezanosti izmeu dvije stvari budeuslovljeno prouavanjem obe te stvari. Primjer za ovu vrstunune povezanosti je ukazivanje mogue-postojee stvari da jeona stvorena. Ti ne razumije povezanost onoga to je mogueg


32/284


postojanja i stvorenosti sve dok posebno ne proui obje stvari.Pa kada proui, uvia da je mogue-postojea stvar ono sto je,

razumno gledajui, moda nekada bilo u stanju nepostojanja paje Allah, d.., prevagnuo tas postojanja i uinio da to nestopostane. Zatim, ti uvias da je stvorenost prevagivanje stranepostojanja nad stranom nepostojanja i nakon toga konanodolazi do zakljuka dasu mogue-postojee stvari i stvorenostnuno povezani.U svakom sluaju, ti nisi u potrebi za nekim drugim dokazom dabi doao do nune povezanosti.

3.) Potpuno Jasna NeophodnostPotpuno jasna neophodnost je da samom pojavom jedne, bezposebnog prouavanja te dvije stvari i bez traenja drugogdokaza, nalazi nunu povezanost sa drugom stvari. Primjer ovepovezanosti su kola hitne pomoi koja nas momentalno upuujuna postojanje bolesnika.Ovo je najjaa vrsta nune povezanosti.

2.) Utvrivanje Istine Analogijom

Analogija je pronalaenje uzroka koji se nalazi u jednoj stvarikoja nam je poznata u nekoj drugoj, nama nepoznatoj stvari,kako bi se donio sud o drugoj stvari zbog uticaja tog zajednikoguzroka na nju.Od uslova koje je ulema islamske apologetike postavila zadokazivanje analogijom u akaidu je sledee:

- Uzrok mora uticati na ono u emu se nalazi- Pojavom tog uzroka pojavljuje se i ono na ta se ini

analogija a nestankom uzroka nestaje i ono na ta seini analogija.- Uzrok mora biti odreen i jasan.


33/284

33Sami Deko

Svojstvo

Prije nego to ponemo govoriti o Allahovim, d.., svojstvima,potrebno je da kaemo sta je to svojstvo.

Jeziko znaenje svojstva:

U arapskom jeziku sifeh ima puno znaenja, neka od tihznaenja su: osobina, svojstvo, obiljezje, osobenost, odlika,kvalitet, nain, kvalifikacija, atribut, pridjev, adjektiv,asindentska odnosna recenica

Terminoloko znaenje svojstva:Kaze Durdani: Sifeh, to je ime koje upuuje na neka stanjabia kao npr. dug, kratak, pametan, glup I sl. To je obavezan znakbia koje je opisano, po kome se ono poznaje.80

Istu ovu definiciju daje i Ebul Kasim Ez Zamaheri u ElMufessalu.81

Allahova, d.., svojstva nisu On niti neto mimo Njega, i u tomeje odgovor Mutezilama koji su zanegirali Njegova svojstva jer jepo njima pripisivanje Allahu svojstava ruenje tevhida jer tonuno iziskuje bespoetnost neega drugog mimo Allaha, kaoto to kau Saduddin Et Taftazani u erhu Akideti Nesefijje82,Mula Ali El Kari u Komentaru Fikhul Ekbera83 I El Bakilani u ElInsafu.

Ovo se potvruje i od Ibn Abbasa, r.a., koji, govorei o Kuranukae: On nije Stvoritelj niti stvorenje.84

80 Et Tarifat, Ali ibn Muhammed ibn Ali El Dzurdzani, 1/ 175, Darul KitabilArebijji, Bejrut, Prvo izdanje, 1405.H.g.81 El Mufessal fi Sunatil Irab, Ebul Kasim Mahmud ibn Omer Ez Zamahseri, str.149, Darul Hilal, Bejrut, Prvo izdanje, 1993.g.82 Serhu Akidetin Nesefijje, et Taftazani, str. 82.83 Er Revdul Ezher fi Serhi Fikhil Ekber, Mula Ali El Kari, str. 123, Darul BesairilIslamijje,Bejrut, Prvo izdanje, 1998.g84 Serh Usuli Itikadil Ehli Sunneh, El Lalikai, hadis br. 374, 1/229, I El Insaf , EbuBekr El Bakilani, str. 21.


34/284


Pravila Ehli Sunnet Vel Demata prilikompripisivanja Allahu, d.., uzvienihsvojstava

Pitanje pripisivanja Allahu, d.., uzvienih svojstava smatra sejednim od najvanijih pitanja islamskog vjerovanja. Iz tograzloga islamska ulema je postavila pravila kojih se svako morapridravati prilikom pripisivanja neega Uzvienom Allahu,d.., Samo se potovanjem tih pravila moe izbjei pogrenorazumijevanje Kuranskih i Sunnetskih citata koji govore o

Uzvienom Allahu. Naravno, sva ta pravila je direktno iliindirektno postavio sam Allah, d..

Danas smo svi svjedoci da je dolo vrijeme kada svako koproita neto iz Kurana ili Sunneta pokuava na osnovu svogogranienog znanja da pripie neto Uzvienom. Ti ljudi, kako togovori poznati islamski uenjak dananjice Dr. Muhammed SeidRamadan El Buti imaju svoju sliku o Allahu, d.., pa onda traeKuranske ajete i hadise Boijeg Poslanika, a.s., kojim bi potvrdilive stvorenu i formiranu sliku. Oni ne litaju Kuran da bi ih ondoveo do spoznaje ve ga itaju da bi u njemu nali ajete ije biim bukvalno znaenje potvrdilo ve postojanu sliku. ta drugorei o tim ljudima osim rijei Boijeg Poslanika, a.s.: uieKuran ali on nee prelaziti njihove vratove85

Da bismo sprijeili pogreno shvatanje i pogreno pripisivanjeUzvienom nekih svojstava naveemo ta pravila kojima emokasnije podrediti sva svojstva spomenuta u ovoj knjizi.

1.) Prvo pravilo koje je islamska ulema postavila svima onima

koji ele Allahu, d.., pripisati neko svojstvo je: Tekst kojim seneto pripisuje Uzvienom Allahu mora biti muhkem - jasan a nemuteabih - nejasan.86

Kada kaemo muhkem mi pod time mislimo tekst koji je sam posebi jasan tj. njegovo bukvalno znaenje je jasno, bez ikakvih jemanjkavosti i ima samo to jedno znaenje.

85 Buhari, str. 425.; hadis br. 361186 Ajatu sifat, Husam ibn Hasen Sarsur, str. 311.


35/284

35Sami Deko

Razlog zbog kojeg traimo jasnou teksta jeste taj to muteabihajeti sadre u sebi sledee stvari:

- Bukvalno znaenje muteabih ajeta odgovara stvorenju ali ne iStvoritelju

- Muteabih ajeti sadre u sebi vie od jednog znaenja. Pa ako jeto tako, koje emo znaenje prihvatiti? ta nas je navelo dauzmemo ba to znaenje koje smo odabrali? Postoji li nepobitnidokaz da se tim ajetom eli ba ono znaenje koje smo miodabrali? Sve su ovo pitanja na koja muteabih ajet ne moeodgovoriti tj. naim shvatanjem tih ajeta ne moemo dobiti

odgovor.2.) Drugo pravilo koje je islamska ulema postavila je to: Ajet nesmije u sebi sadravati mogunost medaza i tevila jer sumedaz i tevil hipotetiki dokazi. Da bi ljudima bilo jasnije tevilje uzimanje sporednog znaenja rijei jer je bukvalno znaenjenemogue. Dok je medaz stilska figura. Medaz i tevil suhipotetiki dokazi jer i jedan i drugi imaju mogunost tumaenjana razliite nacine. Iz tog razloga, pripisivanje Allahu, d.., kaosvojstva neega to u sebi sadri mogunost medaza i tevilanije ispravno.

Razlog naeg neprihvatanja takvih dokaza lei u sljedeimstvarima:

1.) Kae Allah, d..:

On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni - oni suglavina Knjige, a i drugi- nejasni. Oni ija su srca pokvarena- eljni smutnje i svog tumaenja slijede one to sunejasni87

2.) Zato to je tevil hipotetiki dokaz a govor o Allahovim, d..,svojstvima hipotetikim dokazima je neispravan jer emo mi

87 Sura Ali Imran, 7. ajet


36/284


moda razumjeti ajet razliito od znaenja koje je hteo Allah,d.., pa emo time upasti u la,. pripisaemo Allahu, d.., ono

to sam sebi nije pripisao.88

3.) Tree pravilo kae da je od uslova da bismo neto mogli dapripiemo Allahu, d.., to da ravije tog hadisa nemaju udjela utekstu. Kao primjer moemo navesti rivajet poznatog hadisa orobinji kojeg prenosi Muavija ibn El Hakem gdje se kae da ju jePoslanik, a.s., upitao: Gdje je Allah? Pa je ona rekla: Na nebesima.Isti ovaj hadis prenose i drugi prenosioci s tim to u nekimrivajetima stoji da je Poslanikovo pitanje bilo: Ko je tvojGospodar? A njen odgovor: Allah je moj Gospodar. Dok se u nekimdrugim rivajetima kae da je Poslanikovo pitanje bilo: Svjedoili da nema drugog Boga osim Allaha d..? A njen odgovor bio:

Da.89 Ako pogledamo u ovaj hadis i udio ravija koji su oni imali uovom hadisu, moemo zakljuiti da je pripisivanje Allahu, d..,mjesta na osnovu rivajeta u kojem se spominje njen odgovor:Na nebesima. netano i neispravno. To je ako ovaj hadispodredimo samo ovom pravilu, a gdje su tek ostala

4.)etvrto pravilo kae: Dokaz za neko Allahovo, d.., svojstvo

ne smije biti od ahad predaja - ne smije biti od predaja kojeprenose jedan ili dvojica ljudi. Tako, kada smo zabranilipripisivanje Allahu, d... svojstava ahad predajom na imanostaje na najveem stepenu sigurnosti. Akida je neto u taovjek nikako ne smije sumnjati pa ako smo zabranili sumnju uakidu onda moramo zabraniti i sumnju u ispravnost te akide a tomoemo postii samo mutevatir predajom jer ahad predaja usebi sadri mnoge manjkavosti i mnoge sumnje koje emokasnije pomenuti.

Islamsko vjerovanje se, kao to smo spomenuli, gradi samo namutevatir dokazima a mutevatir dokazi se dijele na tri vrste:

1. Kuran: Allahova, d.., knjiga, Kuran, do nas je dolamutevatir predajom i u njenu ispravnost nema nikakve sumnjejer je broj prenosilaca u svakoj generaciji toliki da je nemogue

88 El Milel Ven Nihal, E ehrestani, 1/ 10489 Sunenul Kubra; Bejheki; 7/ 387


37/284

37Sami Deko

da svi oni pogrijee ili da se dogovore na la.

2. Mutevatir Sunnet: Dvije su vrste sunneta koje su prenesene

do nas: Mutevatir sunnet u iju ispravnost nemamo nikakvesumnje i ahad sunnet tj. sunnet kojeg prenosi manji brojprenosilaca koji su podloni grekama i zaboravu.

Kaze Ibn Hader El Askalani: Kae Imam Buhari: Poglavlje:Ono to je dolo o dozvoljavanju ahad predaje u Ezanu, Namazu,Postu, Naredbama i propisima. Njegovo spominjanje Naredbinakon Ezana, Namaza i Posta je vezanje opteg za saeto.Spomenuo je ovo troje zbog njihove vanosti. Kae Imam el

Kermani: Da bi obznanio da se haber ahad prihvata uobavezama a ne u vjerovanju.90

Kae Imam Ebu Sulejman El Hatabi: Ne pripisuje se Allahu,d.., svojstvo osim Kuranom ili mutevatir predajom. Ono to jevan toga ne treba ga pripisivati Allahu, d.., ve ga trebaprotumaiti onako kako to dolikuje osnovama koje su utvreneu Kuranu i mutevatir Sunnetu, onako kako su to rekli uenjaci ,negirajui bilo kakvu slinost izmeu Stvoritelja i stvorenja. 91

Kae Ebu Mensur El Bagdadi: A Ahad predaje kada buduispravnog seneda i njihov metn ne bude nemogu postajuobavezne za rad po njima, neobavezna za vjerovanje u njih.92

Kae Ibn Abdul Berr: Veina uenjaka je na stanovitu da jeahad predaja obavezna za rad po njoj a neobavezna zavjerovanje u nju. Ovo je govor imama afije, r.a., i veineuenjaka fikha i akide. Nije obavezno vjerovanje, kod njih, osimu ono to nam je dolo predajom u koju nema nikakve sumnje iono oko ega nema razilaenja.93

Kae Hatib El Bagdadi: Poglavlje: U emu se ahad predajaprihvata a u emu ne?: Ahad predaja se ne prihvata u stvarimakoje su od osnove vjere razlog tome je: Ako ne znamo da li jeono to se pripisuje Poslaniku tom predajom stvarno njegov

90 Fethul Bari, Ibn Hadzer El Askalani, 13/ 23191 Defu ubheti Tebih, Abdurrahman ibn Devzi, str. 206.92 El Mahsul min Ilmil Usuli Fikh, Fahruddin Er Razi, 1/ 39193 Et Temhid, Ibn Abdul Berr, 1/ 7


38/284


govor, onda je jos pree da ne znamo da li stvarno treba davjerujemo u sadraj tog hadisa.94

Kae Er Ragib El Asfehani: Spomenuli su uenjaci hadisa da nijedozvoljeno da se Allahu, d.., opie osim onim to je do nasdolo predajom u iju ispravnost nema apsolutno nikakvesumnje ili onim na emu se ummet sloio. Sve ono to je vantoga se odbacuje.95

Kaze Imam Ibn Devzi: Ne koristi nam ispravnost prenosilacahadisa ako je metn hadisa nemogu.96

Kae Imam Fahruddin Er Razi odgovarajui na zablude ija: Prvo: Ahad predaja nije dokaz u akidi97

3. Idma: Ono na emu se sloila cjelokupna ulema jednogvremena smatra se takoe mutevatirom jer je Poslanikm a.s.m umnogobrojnim hadisima rekao: Nee se moj ummet sloiti nazabludi. Kae Imam afija: Osnova vjere je u Kuranu i Sunnetui kijasu na to dvoje, i Idmau jer je on vei od ahad predaje.98

Dokazi da Ahad predaja sadri u sebi Sumnju iPretpostavku

1. Biljei imam Buhari u svom Sahihu od Ebu Hurejre da jerekao: Poslanik, je klanjao podne ili ikindiju i nakon samo dvaklanjana rekata predao je selam. Sjeo je kod drveta,poprijeenog u mesdidu, i naslonio sa na njega; izgledao jepoprilino ljut... Ljudi koji uvjek prvi izlaze iz mesdida supohitali i ovaj put i govorili su na sav glas: Skraen je namaz!Meu muktedijama su bili Ebu Bekr i Omer, a i jedan i drugi suse bojali da kau Poslaniku,a.s., ta se u stvarnosti dogodilo.

ovjek kojeg su, zbog duine njegovih ruku, zvali Zul jedejnismoe snage i upita Poslanika a.s.,: Allahov Poslanie, je linamaz skraen ili si zaboravio klanjati dva rekata.? Ni jedno ni

94 El Kifajeh fi Ilmir Rivajeh, El Hatib El Bagdadi, str. 432.95 El Itikadat, Er Ragib El Asfehani, str. 80.96 Defu ubheti Tebih, Abdurrahman ibn Devzi, str.155.97 Usulud Din, Fahruddin Er Razi, str. 146.98 Hiljetul Evlija, Ebu Nuajm, 9/ 105, Darul Kitabil Arebijji, Bejrut, 4.izdanje,1405.H.g.


39/284

39Sami Deko

drugo! - odgovori Poslanik a.s. Zatim se okrenu premaashabima i upita ih: Je li istina ono to je rekao Zul-jedejn?

Jeste, istina je - odgovorie oni. Na to Poslanik, a.s., ustade,klanja dva rekata i preda selam. Nakon toga donese tekbir i uiniseddu, slinu uobiajenoj seddi ili malo duu od nje, donesetekbir i podie glavu sa sedde, zatim ponovo donese tekbir iuini seddu slinu prvoj ili duu od nje, donese tekbir i podieglavu sa sedde99

Vidimo iz ovog hadisa da Boiji Poslanik, a.s., nije prihvatiogovor jednog ovjeka tj. Zul Jedejna jer govor jednog ovjekasadri u sebi mogunost greke ili zaborava, pa je upitao ostaleashabe da potvrde govor Zul Jedejna.

2. Kaze Hafiz Ez Zehebi: Ebu Bekr je prvi koji je preduzeo mjereopreza prilikom prihvatanja ahad predaje. Biljezi Ibn Sihab da jestarica dola kod Ebu Bekr traei svoj dio mirasa pa joj je EbuBekr, r.a., rekao: Nisam naao za tebe nita u Allahovoj, d..,Knjizi niti znam da je Poslanik, a.s., dao nasljedstvo nani. Zatimje upitao ashabe je li neko uo od Poslanika, a.s., da njoj pripadaneto. Pa je ustao Mugire i rekao: Poslanik, a.s., joj je davao

estinu. Pa je Ebu Bekr rekao: Ima li neko pored tebe daposvedoi? Pa je posvjedoio Muhammed ibn Mesleme da je toisto uo od Boijeg Poslanika, a.s., pa joj je Ebu Bekr dao njendeo nasljedstva.100

3. Ahad predaje sadre u sebi sumnju i ne mogu biti dokaz zapripisivanje Allahu, d.., svojstava. Rekli smo da sadri u sebisumnju zbog toga to su se svi sloili da prenosioci hadisa nisubezgrjeni. A ako nisu bezgrjeni to znai da je mogue dapogrijee i onda ispravnost njihovog rivajeta ne bivaobavezujua ve mogua to momentalno znai da njihovirivajeti imaju u sebi sumnju. Ako smo utvrdili da ahad predajeimaju sumnju i pretpostavku onda je obavezujue da neprihvatamo takve predaje u osnovi vjere jer Allah, d.., uKuranu kae:

99 Sahihul Buhari, Muhammed ibn Ismail El Buhari, str. 63., hadis br. 482100 Tezkiretul Hufaz, emsuddin Ez Zehebi, 1/ 2


40/284


)

a pretpostavka istini ba nimalo ne koristi.101

I zato to Allah, d.., govorei o nevjernicima, kae:

)

oni se povode samo za pretpostavkama i onim za imdue ude.102 103

4. Zar je mogue da odbijemo itski govor o begrjenosti Alije,r.a., a onda pripiemo bezgrjenost nekom ashabu koji je uo

neki hadis od Boijeg Poslanika, a.s., i ispriao taj hadis nekomovjeku dvadeset godina nakon smrti Boijeg Poslanika?Normalno, niko razuman to ne kae jer su svi ljudi podlonigrekama i zaboravu a ako su svi oni ( kao pojedinci) podlonigrekama onda ne moemo prihvatiti njihovu predaju upitanjima koja ne prihvataju pretpostavke, miljenja i greke ato su pitanja Allahovih, d.., svojstava.

Odgovor na neke zablude vezane za ovo pitanje

Moda e neko rei: Zar Boiji Poslanik, a.s., nije poslao Muaz ibnDebela u Jemen da ljude poduava vjeri i zar nije slao svojeizaslanike kraljevima?

Odgovor:

Prije nego to odgovorimo na ovo pitanje potrebno je dautvrdimo da li su oni kojima su neki od Poslanikovih izaslanika

bili poslani bili muslimani ili ne. Pa ako su bili muslimani onda jesigurno da im on nee govoriti o vjerovanju vee ih poduavatinjihovim dunostima u islamu.

A ako su bili nemuslimani, onda kaemo: Muhammed, a.s.,nikada nije slao izaslanike same jer je on sam zabranio

101Sura En Nedm, 28. ajet102Sura En Nedm, 23. ajet103 Esasu Takdis, Fahruddin Er Razi, str. 127.


41/284

41Sami Deko

putovanje samog ovjeka, a ono to govore neki da je on slaopojedince same u neke zemlje je govor na osnovu slijepog

slijeenja novotara a ne na osnovu dokaza. Biljei Tirmizi od IbnOmera da je Poslanik, a.s., rekao: Da ljudi znaju ono to ja znamo samoi nikad putnik ne bi nou putovao sam.104 Ibn Omerprenosi da je Allahov Poslanik, a.s., zabranio da ovjek samprenoi ili da sam putuje.105 Omer, radijallahu anhu, je rekao:Neka ovjek nikako ne putuje sam i neka ne spava sam.106 IbnAmr prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., jednoga ovjeka koji jeputovao sam upitao: S kim si doputovao? Sam, odgovori, aPoslanik, a.s., ree: Jedan na putu je ejtan, dvojica su dva

ejtana, a trojica su drutvo.107

Pa zar e Boiji Poslanik, a.s.,sam prekriti svoje naredbe?

Poslanik, a.s., nikada nije slao samo jednog ovjeka da ljudepoduava islamu ve je to uvijek bio vei broj ashaba kao to jeto sluaj npr. uaa Kurana, Poslanikovih izaslanika plemenuBenu Amir, koji su pobijeni kod bunara Meuneh a iji je broj biovii od sedamdeset.108

Zatim, to se Muazovog slanja u Jemen tie, Muaz, r.a., kao to je

to poznato meu uenjacima hadisa, nije bio jedini koji je otiaou Jemen da ljude poziva u islam i poduava ih islamu ve je onsamo bio na elu jedne grupe. Biljei Ibn Derir Et Taberi: OdAbid ibn Sahr ibn Luzan El Ensarija Es Sulemija, koji je bio odonih koje je Poslanik, a.s., poslao u Jemen 10. godine: Kada jeumro Bazam109 uprava je podijeljena izmeu ehr ibn Bazama,Abdullah ibn Kajs Ebu Musa El Earija, Halid ibn Seid ibn El As,Et Tahir ibn Ebi Haleh, Jala ibn Umejjeh i Amr ibn Hazma.Upravu nad Hadramevtom preuzeo je Zijad ibn Lebid El Bejadi a

nad Sekasikom i Sekunom Ukae ibn Sevr ibn Asgar El Gavsi iMuavija ibn Kindeh. A poslao je Muaz ibn Debela kao glavog

104 Damiut Tirmizi, Ebu Isa Et Tirmizi, hadis br. 1673105 Musned, Ahmed ibn Hanbel, 2/ 91106El Dami, Mamer ibn Raid, 10/ 431107 Musned, Ahmed ibn Hanbel, 6/ 289; Mustedrek, Hakim, 2/ 112108 Fethul Bari, Ibn Hader El Askalani, 7/ 385109 Dotadanji Poslanikov namjesnik Jemena


42/284


uitelja za dva mjesta: Jemen i Hadramevt.110 Takoe, biljeiAhmed: Poslao je Poslanik dvije grupe u Jemen, na elu jedne je

bio Alija ibn Ebi Talib111

Takoe, biljei Ibn Asakir: Od EbuMusaa se prenosi: Poslao je Poslanik, a.s., Muaza i Ebu Musa ElEarija u Jemen da ljude poduavaju Kuranu.112

Takoe, biljei Ibn Hader El Askalani da je Muaz ibn Debel biovoa grupe koja je poslana u Jemen.113

5.) Peto pravilo koje je postavila ulema Ehli Sunnet Vel Demataza pripisivanje Allahu, d.., svojstava jeste: Da se cjelokupnaulema sloila da je to to Mu se pripisuje Njegovo svojstvo.114

Kae Imam Bejheki: Nije dozvoljeno opisivanje Allaha, d..,osim onim to je dolo u Kuranu i mutevatir Sunnetu i na emuje sklopljen Idma islamskih ucenjaka.115

110Tarih, Ibn Derir Et Taberi, 2/ 247111 Musned, Ahmed ibn Hanbel, 5/ 356112 Tebjin Kezibil Muftera fima nusibe ilel imami Ebi Hasen El Eari, Ibn Asakir,str. 71.113Fethul Bari, Ibn Hader El Askalani, 13/ 348114 Ajatu Sifat, dr. Husam ibn Hasen Sarsur, str. 325.115Fethul Bari, Ibn Hader El Askalani, 13/ 357


43/284

43Sami Deko

Sifetu nefsijje el Vudud (Postojanje)

Allah, d.., Uzvieni Stvoritelj i Gospodar svega dao je u svojimstvorenjima znakove koji upuuju na Njegovo postojanje. Takonpr. ako skupina ljudi sjedi u odreenoj prostoriji pa odjednomsvi zauju zvuk kucanja, svako od lanova te skupine zakljuujeda postoji neko sa druge strane vrata ko je uzrok tom kucanju.To je stvar u vezi koje ne postoji nikakvo razilaenje meu tomskupinom. Meutim, kada upitamo svakog pojedinca togdrutva: Ko je to zakucao na vrata? Odgovor svakog od tih ljudibie razliit. Neko e govoriti: Zakucao je ovjek, neko e rei

ena, a neko pak dijete. Zatim e ti ljudi nastaviti sa svojimrazilaenjem pa e neko rei: Zakucao je visok ovjek , niskaena, crnac, belac i tako u nedogled. Stvar koja nas zanima izbog koje smo naveli ovaj primjer jeste slaganje svih ljudi odAdema, prvog ovjeka, pa do poslednjeg ovjeka na planetiZemlji, da postoji neko ko je uzrok postojanja svih stvari i na ijese postojanje sve oslanja. Taj, iz ijeg postojanja svi proizilazimotj. postojimo je Allah, d.., koji sadri osnovno postojanje, tj.postojanje koje se ne oslanja ni na kakvo drugo postojanje. Allah,

d.., je Vadibu Vudud tj. Onaj koji neminovno mora postojatijer da On ne postoji ne bismo ni mi postojali a mi vidimo iosjeamo da postojimo pa moemo zakljuiti da Allah postoji.

1.) Nemogunost prevagivanja jedne stvari naddrugom bez uzronika

Znaenje ovoga je da stvar ide odreenim utvrenim tokom azatim se taj njegov tok sam po sebi promijeni bez ikakvog

influenta, bez ikakvog razloga.Svakom razumnom biu jasno je da je ova teorija neispravna jersvi mi znamo da stvar ostaje na onome na emu je sve dok nestone utie na nju i ne promijeni to njeno stanje.

Da bismo dokazali postojanje Uzvienog primeniemo ovuteoriju na svijet i sve to vidimo oko nas.

Svi se slaemo da sve stvari moramo svrstati u jednu od trigrupe:


44/284


- Ono ije je postojanje obavezno- Ono ije je postojanje nemogue- Ono ije je postojanje mogue.

Svijet i sve to je na njemu je od tree vrste jer svi mi znamo daje mogue da mi nekad iz stanja postojanja preemo u stanjenepostojanja i svi mi znamo da mi nismo postojali zatim smopostali.

Ako znamo to, onda potvrujemo da smo pod uticajem neegapreli iz stanja nepostojanja u stanje postojanja.Taj koji je uticao

na nae postojanje je Allah, d..Navedimo primjer koji e ovo pojasniti:

Ti, ako bi tvrdio da si uzeo u svoje ruke vagu ija su oba tasa bilau istom poloaju pa je, odjednom, jedan od njih prevagnuo naddrugim bez ikakvog razloga ispao bi smijean. A ta bi tek bilokada bi tvrdio da je jedan tas prevagnuo drugi i vaga je stajalatako neko vrijeme nakon ega je tas koji je prevagnuo odjednompoeo da se die i onako, bez ikakvog razloga, bez ikakvog

uzronika postao prevagnut. Ako bude tvrdio ovo, ljudi e tesmatrati nenormalnim, ludakom, pa kako e onda tvrditi da jeitav svijet nastao sam po sebi, bez uticaja Stvoritelja, Jedinog,Vjenog.

2.) Neispravnost Teorije Lanca

Sva postojea stvorenja proizilaze iz onoga to je bilo prije njih

tj. dijete proizilazi iz postojanja svog oca i majke, njegov otacproizilazi iz postojanja njegovih roditelja a njegovi roditelji izpostojanja njihovih roditelja i td.

Sve ovo predstavlja lanac postojanja koja se oslanjaju na onoprethodno pa tako ni jedno od tih stvorenja nema osnovnopostojanje koje se nee oslanjati ni na kakvo drugo, odnosnoniko od njih nije iz grupe onih ije je postojanje obavezno. Nakraju, koliko god taj lanac bio dug, mora postojati osnovno,obavezno postojanje od kojeg smo svi mi postali tj. mora


45/284

45Sami Deko

postojati neko ko nam je dao da postojimo a ujedno taj nekonema uzrok svog postojanja ve ima osnovno obavezno

postojanje. Taj neko je Allah, d..Kae dr. Muhammed Seid Ramadan El Buti:

Poto se svaije postojanje oslanja na postojanje onogprethodnog i nema svoje osnovno postojanje koje bi mu daloivot moemo rei da to postojanje nema nikakvu vrijednost ipredstaviti ga nulom. Zatim, njegovog prethodnika, koji takoenema svoje osnovno postojanje ve se i njegovo postojanjeoslanja na njegovog prethodnika, takoe moemo predstaviti

nulom tj. bez ikakve vrijednosti koja bi mu sama od sebe dalaneki znaaj tj. dala ivot. I tako moemo ii godinama i godinamagovorei da se postojanje svake od tih jedinki oslanja napostojanje prethodnika Na kraju moemo zakljuiti da ni jednaod tih jedinki nema vrijednost jer se oslanja na druge pa takomoemo rei da bi ovakva tvrdnja znaila da niko od nas nepostoji u stvarnosti ve da je sav ovaj svijet i sve na njemu samoneka zamisao, neto nestvarno jer nita od onoga to se nalazina njemu nema nikakvu vrijednost, nema postojanje tj. ne

postoji. Cio svijet je jedan izgubljeni lanac koji se ne vee zapostojanje pa prema tome i ne postoji. Meutim, kadapogledamo oko sebe, svi mi vidimo da postojimo, osjeamo to idrugi svedoe o tome pa iz toga moemo zakljuiti da je taj lanacnula neminovno zakaen za ono to samo po sebi ima posto-janje, ono to ima osnovno postojanje. Na kraju, moemo reida je postojanje obaveznog postojanja tj Vadibu Vududajedino to zdrav razum prihvata i da je svaka suprotna tvrdnjaneispravna.116

3.) Neispravnost teorije kruga

Postoji i trea teorija ateista kojom oni pokuavaju da prikrijuistinu o postojanju Boga.

Oni kau: Postojanje prve stvari se oslanja na postojanje druge apostojanje druge na postojanje prve.

116 Kubral Jekinijjatil Kevnijjeh, Dr. Muhammed Seid Ramadan El Buti, str. 82-83


46/284


Kao to vidimo i ovo je neispravna teorija i pokuaj da se prikrijeistina kojoj razum vodi. Ovakvoj tvrdnji navodimo primjer:

Pokuao si da upie Fakultet pravaPa, kada si hteo da predapotrebna dokumenta za upis traili su od tebe da im predapotvrdu da si ti zaposlen na tom fakultetu kao professor. Kada siotiao u upravu Fakulteta i traio od njih da te zaposle, rekli su tida se kod njih moe zaposliti samo svrenik njihovog fakulteta.

Normalno je da ti nikada nee moi da postigne svoj cilj inikada nee moi da bude niti student niti profesor na tomFakultetu. Isto ovo primeni na ovu teoriju koju daju ateisti ividjee koliko je ona neispravna.117

117 Kubral Jekinijjatil Kevnijjeh, Dr. Muhammed Seid Ramadan El Buti, str. 86-87


47/284

47Sami Deko

Sifat selbijjeh

To su svojstva koja ponitavaju tj. negiraju sve ono to Allahu.d.., ne prilii. To su pet svojstava:

-El Kidem

Kidem je svojstvo bespoetnosti tj. Allah, d.., nema poetka jerje On oduvijek.

Kae Allah, d.., u Kuranu:

)

On je Prvi i Poslednji118

Allah, d.., je bespocetan jer da ima poetak On bi bio ovistan oonome ko bi ga zapoeo odnosno ko bi ga stvorio,a onda bi taj koga je stvorio bio ovistan o njegovom stvoritelju a to bi znailolanac bez kraja ili krug a kao pto smo to utvrdili i lanac i krug suneispravni.

-El BekaBeka je svojstvo beskrajnosti tj. vjenosti. Dokaz da Allaha, d...nuno moramo opisati ovim svojstvom jeste Njegovo prethodnosvojstvo tj. Kidem jer da Allah, d.., ima svoj vremenski poetakonda bismo mogli da kaemo da je mogue da On ne postoji aako je mogue da On ne postoji onda je nemogue da On budeopisan svojstvom bespoetnosti.

Kuranski dokaz Allahove vjenosti jeste ajet iz sure El Kasas u

kome se kae:)

I ne klanjaj se, pored Allaha, drugom bogu. Nema bogaosim Njega. Sve e osim Njega propasti. On e suditi, i Njemuete se vratiti 119

118 Sura El Hadid, 3.ajet119 Sura El Kasas, 88.ajet


48/284


I Kuranski ajet iz sure El Hadid :

)

On je Prvi i Poslednji120

-Muhalefetun lil havadis

Ovo je svojstvo Allahove razliitosti od svega. Ako smo Allahu,d.., pripisali dva svojstva sa kojima se ne moe opisati nitastvoreno a to su Njegova bespoetnost i Njegova vjenost onda

Mu moramo pripisati i tree svojstvo koje proizilazi izprethodna dva a to je Njegova razliitost od stvorenja u svimsegmentima. Allahu, d.., nema nita slino121 i niko Mu ravannije. Sve to ovjeku padne na pamet Allah je razliit od toga.

Allah, d.., kae:

)

Nita nije kao On a On sve uje i sve vidi 122

I kae:

)

I niko Mu ravan nije 123

Obaveza ja svakog muslimana da strogo primjenjuje ovoAllahovo, d.., svojstvo i da mu je stalno na pameti prilikom

tumaenja nejasanih Kuranskih ajeta i hadisa Boijeg Poslanika,s.a.v.s., jer svako poreenje Allaha sa stvorenjima u ma kojemsegmentu bilo izvodi iz islama.

120 Sura El Hadid, 3. ajet121A slinost je, kako to kae Saduddin Et Taftazani: Mogunost da jedna stvarzamijeni drugu u nekim segmentima. ( erhul akaidi-n-nesefijje, Saduddin EtTaftazani, str. 76. , Darul Bejrut, Prvo izdanje, Bejrut, 2007. god.122 Sura E ura, 11. ajet123 Sura El Ihlas, 4. ajet


49/284

49Sami Deko

Kae Ishak ibn Rahivejh: Ko opie Allaha pa Ga usporedi sanekim od Njegovih stvorenja kafir je, nevjernik u Allaha

Uzvienog. 124

Takoe, Nuajm ibn Hammad El Huzai, ejh imama Buharije,kae: Ko uporedi Allaha sa stvorenjima, bez obzira bilo toporeenje u Njegovom zatu ili u svojstvima uinio je kufr.125

Allahova apsolutna razliitost od stvorenja

Prilikom rasprave sa ljudima koji nisu upoznati sa akaidom

esto emo naii na govor muebbiha kojim oni dokazuju svojuzabludu poreenja Allaha, d.., sa stvorenjima.

Taj govor je govor da je mogue da Allah ima ruku i da je taruka razliita od naih ruku isto kao to je moguce da ovjekima vid, sluh i sl. i da Allah, d.., ima vid, sluh i ostalo, ali to nijekao na vid.

Prostije reeno, oni pokuavaju da analogijom na svojstva vida,sluha, znanja i ivota dokazu svoju zabludu poreenja Allaha,

d., sa stvorenjima.Da bismo odgovorili na ovu zabludu potrebno je samo da znamosljedeu podjelu:

Dvije su vrste svojstava koja ovjek ima kod sebe:

1.) Svojstva koja su proizvod stvorenosti poput tjelesnosti,prostorne i vremenske ogranienosti. To su svojstva koja semogu pripisati covjekovom biu tj.zatu.

2.) Svojstva koja se nalaze kod ovjeka tj. ovjeku je dato tosvojstvo iako su ta svojstva svojstva Savrenog Allaha, d..

Jedno od takvih svojstava je snaga, sluh, vid...Ta svojstva se nalaze kod ovjeka ali nisu svojstva njegovog bianego su to svojstva Allahovog Zata iji je mali deli On pruio

124 Mineh Revdil Ezher fi erhi Fikhil Ekber, Ali ibn Sultan Muhammed El Kari,str. 65.125 Ibid. str. 103.


50/284


ovjeku kako bi ovjek mogao da ispuni obaveze koje Onzahtijeva od njega.126

Nakon to smo se upoznali sa ovom podjelom svaka zabluda poovom pitanju je otklonjena jer njihov kijas nakon ove podjelebiva poreenje postojeeg sa nepostojeim sto je po svim,razumom obdarenim biima, neispravno.

-Kijam bi nefsihi

Jo jedno od Allahovih savrenih svojstava je to da On sam o sebi

opstoji tj. da mu ne treba neko ko e Mu dati postojanje i sl. Ovosvojstvo znai, takoe, da Allah, d.., nije ogranien u prostoru,On je Neovistan o bilo emu.

Kaze Allah, d.., u Kuranu:

)

O ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allah jenezavisan i hvale dostojan. 127

- Vahdanijet

Vahdanijet je Allahova apsolutna jednoa u svemu. On je jedan usvome zatu i u svojim svojstvima. On nije sastavljen od dijelovaniti je tjelesan jer svaka tjelesnost zahtijeva sloenost odnajmanje dva dijela a Allah je Jedan u svemu.128

Allah, d.., kae:

)

Reci: Allah je Jedan129

I kae:

126 Kubral Jekinijjatil Kevnijjeh, Dr. Muhammed Seid Ramadan El Buti, str. 117.127 Sura Fatir, 15. ajet128 Esasu Takdis, Fahruddin Er Razi, str. 24.129 Sura El Ihlas, 1. ajet


51/284

51Sami Deko

)

A va Bog jedan je Bog! nema boga osima Njega,Milostivog, Samilosnog! 130

I kae:

( )

Kada bi, osim Allaha, bilo drugih bogova, na nebesima i naZemlji bi bio nered.131

Neko e upitati: Je li mogue da postoje dva Boga?

Toj osobi kaemo: Postojanje dva Boga je logiki i razumnoneprihvatljiva stvar iz nekoliko razloga:

Ukoliko bi postojala dva Boga oni e se: ili uvijek i u svemuslagati ili se razilaziti u svojim eljama.

-ako se uvijek i u svemu slau onda je svaki od njih manjkav, jernije u mogunosti da se suprotstavi svome suparniku, i

ogranien suparnikovim slaganjem sa njegovom eljom a Allah,d.., nije ogranien niti manjkav.

- ako se razilaze onda e neminovno doi do situacije u kojojjedan eli neto a drugi suprotnost elje prvoga. npr.: Jedan odnjih dvojice eli ivotovjeku a drugi smrt. Poto je nemogueda se sastave dvije suprotnosti neminovno je da e se elja samojednog od njih dvojice ispuniti. A ako se elja samo jednog ispunionda drugi nikako ne moe da bude Bog jer nema mo da radi

ono to on hoe.

130 Sura El Bekara, 163. ajet131 Sura El Enbija, 22. ajet


52/284


Sifatun zatijeh

To su svojstva savrenstva ijim suprotnostima ne moemoopisati Uzvienog Allaha jer predstavljaju manjkavost. Njih jesedam:

-El Hajat (ivot )

To je svojstvo koje dozvoljava da njegovog nosioca opiemo sasvim drugim svojstvima jer ako neko nije iv ne moemo ga

opisati da on uje, vidi, zna, govori i sl.Kae Allah, d.., u Kuranu:

)

Allah je- nema boga osim Njega, ivi i Vjeni132

I kae:

)

Ti se pouzdaj u ivog, koji ne moe umrijeti133

I kae:

)

Ljudi e se ivome i Vjenom pokoriti134

-El Kudret ( mo)

To je Allahovo bespoetno svojstvo koje utie i vee se samo zamogue stvari. Allahov, d.., kudret je jedan a Njegovemogunosti su bezbrojne. Allah, d.., stvara svojim kudretomono to je odredio iradetom.

132 Sura El Bekara, 255. ajet133 Sura El Furkan, 58. ajet134 Sura Ta ha, 111. ajet


53/284

53Sami Deko


Reci: On je Moan da poalje protiv vas kaznu iznad vaihglava ili ispod vaih nogu ili da vas u stranke podijeli i uinida silu jedni drugih iskusite. Pogledaj samo kako Mipotanko iznosimo dokaze da bi se oni urazumili.135

)

Hoemo, Mi moemo stvoriti jagodice prsta njegovihponovo.136

)

A Mi, zaista, moemo da ti pokaemo ono ime imprijetimo.137

Neko e upitati: Moe li Allah da stvori kamen koji ni sam nemoe da podigne?

Odgovor: Allahova, d.., mo tj. kudret se ne vee za nemoguestvari ve samo za mogue. Isto tako sluh se ne vee za stvarikoje se gledaju niti se vid vee za stvari koje se sluaju.

Mozda neko upita: Da li Allah stvara neto zbog nekog uzroka?

Odgovor:

Allah, d.., stvara bez uzroka jer on nije uslovljen uzrokom daneto stvori ili ne stvori. Allah, d.., meutim, obino stvara

stvari kod uzroka.

- Et Tekvin ( stvaranje )

Tekvin je Allahovo, d.., bespoetno svojstvo kojim onnepostojee iz stanja nepostojanja premeta u stanje postojanja.

135 Sura El Enam, 65. ajet136 Sura El Kijameh, 4. ajet137 Sura El Muminun, 95. ajet


54/284


Dokaz ovog svojstva su brojni ajeti u kojima On spominje da jeStvoritelj.

Allah, d.., kae:

( )

Allah je stvoritelj svega i On upravlja svim.138

I kae:

( )

Jeste, On sve stvara i On je sveznajui.139

Od dokaza da je ovo svojstvo bespoetno i vjeno je i to da se Onne mijenja a posto mi vidimo da On stvara to nuzno znaci da jeOn opisan svojstvom stvaranja od vjecnosti. Veza tekvina I onogsto se stvara je stvorena a tekvih je nestvoren- vjecan.

- El Ilm (znanje )

Allah ,d.., posjeduje jedno bespoetno, vjeno znanje kojim zna

ono to biva i ono to bi bilo da je odreeno da bude drugaije.Allah, d.., kae:

U Njega su kljuevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedinizna ta je na kopnu i ta je u moru, i nijedan list ne opadne,a da On za njega ne zna, i nema ni zrna u tminama Zemlje

niti ieg svjeeg niti ieg suhog , nieg to nije u jasnojKnjizi. 140

Takoe kae:

)

138 Sura Ez Zumer, 62. ajet139 Sura Jasin, 81. ajet140 Sura El Enam, 59. ajet


55/284

55Sami Deko

Allah, zaista, sve dobro zna.141

Pitali su imama El Earija: Zato vi kaete da je Bog onaj koji

zna?

Pa je rekao: Dobro uinjena i mudro rasporeena djela su samoona iza kojih stoji znalac, odnosno onaj koji posjeduje znanje. Natemelju toga, zakljuujemo da ovjek koji nema potrebnuumjenost i znanje nije kadar otkati svilu sa mustrama, nitinainiti neki suptilni umjetniki rad. Tako, kada s jedne stranepromatramo ovjeka kao ovaploenje mudro uraenogaorganizma, kakav je ivot koga je u njega udahnuo Allah, d..,

zatim njegov sluh i vid, te naini na koje su u njemu organi zavarenje razdijeljeni, njegovu savrenost i potpunost, i kada, sdruge strane, promatramo nebeski svod sa Suncem, Mjesecom izvijezdama kao i njihove putanje, u svemu tome vidimo dokazeda Stvoritelj svega onoga to smo istaknuli ne bi mogao netotakvo uiniti bez temeljnog poznavanja njegove sri.142

-El Kelam ( govor )

Prije nego to ponemo govoriti o Allahovom, d.., govorumoramo spomenuti da rijekelam u arapskom jeziku obuhvatadva znaenja:

1.) Kelam Nefsijj - a to je znaenje koje izraavamo rijeima)

Dokaz o postojanosti kelam nefsijja su:

-Kuranski ajet:

)

I oni govore u sebi: Kada bi nas Allah kaznio za ono togovorimo143

141 Sura Et Tevba, 115. ajet142 Bit Polemike sa Otpadnicima i novotarima, Ebu Hasen El Eari, str. 34., ElKalem, Sarajevo, 2000.g.

143Sura El Mudadeleh, 8. ajet


56/284


-Zatim hadis koji biljei Taberi u svome Tarihu 3/219 od Omera,r.a.:

Rekao sam u sebi govor koji sam hteo da im kaem kaoodgovor protiv njih.

I govor pjesnika Ahtala :

Zaista je kelam u srcu a jezik samo upuuje na njega.144

2.) Kelam Lafzijj - a to su glasovi i slova kojima se izraavaznaenje.

Allahov, d.., govor je kelam nefsijj i on je bespoetan i vjean.


)

Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti ga zatiti

da bi sluao Allahove rijei 145I kae:

)

A Allah je sigurno s Musaom razgovarao.146

Allah, d.., ne govori glasovima i slovima kako to tvrdemudessimi i muebbihi i to pripisuju Hasan El Basriju i ImamulHuda Ebu Hasen El Eariju a oni su ustvari od toga isti.147

On ne govori glasovima niti slovima jer govor glasovimapodrazumijeva i zahtijeva prvostvorenost odreenih glasova iliodreenih slova u odnosu na druge a to bi znailo tvrdnju da je

144 erh Fikhil Ekber, Mula Ali El Kari, str. 71.145 Sura Et Tevba, 6. ajet146 Sura En Nisa, 164. ajet147 Tebjin Kezibi-l-Muftera fima nusibe ile-l-imami-l-Eari, Hafiz Ibn Asakir, str.369.


57/284

57Sami Deko

Allahov, d.., govor stvoren to se kosi sa temeljima islamskogvjerovanja i izvodi iz vjere.

Ako neko kae: Pa Allah, d.., je stvarao glas u vazduhu ili udrvetu kada je razgovarao sa Musaom?

Reiemo mu: Vaa tvrdnja znai da je Allahu potrebno sredstvoza govor, znai da On nije Neovistan o bilo emu, i kosi se saKuranskim ajetom:

)

On je utoite svemu.148

Takoe, ako je Allah razgovarao sa Musaom stvarajui pritomglasove, onda se Musa ne bi odlikovao nad ostalim stvorenjima ine bi ga Allah, d.., nazvao Kelimullah149 jer svi bismo mi moglida kaemo da sluamo Allahov govor kroz usta uaa Kurana ine bi bilo razlike izmeu nas i Musaa.

Pitanje: Pa Allah, d.., kae u Kuranu, kada eli da stvori neto:Budi!?

Odgovor:Kaze Mulla ali El Kari u komentaru Fikhul Ekbera na 72. stranici: Ne eli se rei rijeju : Budi! u Kuranu da je postojanjeneega vezano za izgovor ove rijei ve ova rije predstavljaAllahovu, d.., dozvolu da neto bude ili ne bude. Pa bi pravotumaenje ovog ajeta bilo da kada Allah, d.., neto hoe on mudozvoli postojanje ili nepostojanje.

Kae Fahrul Islam, uenjak usula, El Bezdevi u svome Usulu:

Znaenje rijei: Budi! je metafora za Njegovu dozvolu i elju150

Zbog ega ne moemo uzeti bukvalno, zahirijsko tumaenje overijei:

148 Sura El Ihlas, 2. ajet149 Kelimullah - Allahov sagovornik150 erh Fikhil Ekber, Mula Ali El Kari, str. 73.


58/284


-zato to bi to znailo uslovljenost Allaha za izgovor odreenerijei prilikom stvaranja neega a Allah je Neovistan o bilo emu.

-zato to ne moe da se kae neemu : Budi! Ako ono ne postoji

-zato to ne moe da se kae neemu: Budi, postani! Ako ono vebiva i postoji

Pitanje: Je li Kuran stvoren?

Odgovor:

Kelam nefsijj tj. znaenje koje se razumije iz onoga to vidimo iliujemo nije stvoreno jer je to Allahov govor, a glasovi kojeujemo i slova koja vidimo su stvoreni jer su proizvod uaevogizgovaranja Kuranskih rijei i tapmarskog tiskanja tih slova napapir.

Kae Zehebi, govorei o Kerabisiju: A ako kae: Allahov, d..,govor nije stvoren a glasovi i slova su stvoreni onda je rekaoistinu jer su naa djela151 stvorena. A ako kae da je znaenje tj.kelam nefsijj stvoren onda je doao do onoga emu sesuprotstavio Ahmed ibn Hanbel. 152

-Es Semu ( s

Documents

Vehabizam najopasnija novotarija