1

Globalna gospodarska kriza, njezin utjecaj u Republici Hrvatskoj i moguće djelovanje ekonomske politike

Sjednica Upravnog odbora

Hrvatske obrtničke komore

28. travnja 2009.

dr. sc. Sandra Švaljek,

Ekonomski institut, Zagreb

2

Globalna gospodarska kriza I

svjetsko gospodarstvo suočeno je s najvećim padom aktivnosti u posljednjih 50 godina kriza na američkom sekundarnom tržištu hipotekarnih kredita iz kolovoza 2007. blago

je potresla svjetsko gospodarstvo, ali još uvijek nije bilo većih posljedica situacija se naglo pogoršala u rujnu 2008. godine nakon propasti najveće američke

investicijske banke (Lehman Brothers), spašavanja najvećeg američkog osiguravajućeg društva (American International Group) i intervencija u nizu drugih financijskih institucija u SAD-u i Europi

percepcija rizika se osjetno povećala, solventnost mnogih snažnih financijskih institucija dovedena je u pitanje, potražnja za likvidnošću je porasla

likvidna sredstva počela su se naglo prodavati što je dovelo do pada cijena dionica, porasle su premije rizika na korporativne obveznice, banke su postrožile uvjete financiranja, prekinut je tijek financiranja trgovine i obrtnog kapitala

nagli pad cijena dionica i cijena nekretnina doveo je do velikog gubitka bogatstva kućanstava

1975. 1982. 1991. 2009.p

Output pc (ponderiran PPP-om)

-0,13 -0,89 -0,18 -2,50

Output pc (ponderiran veličinom tržišta)

-0,33 -1,08 -1,45 -3,68

Industrijska proizvodnja -1,60 -4,33 -0,09 -6,23

Ukupna trgovina -1,87 -0,69 4,01 -11,75

Tokovi kapitala 0,56 -0,76 -5,07 -6,18

Nezaposlenost 1,19 1,61 0,72 2,56

Potrošnja pc 0,41 -0,18 0,62 -1,11

Investicije pc -2,04 -4,72 -0,15 -8,74

3

Globalna gospodarska kriza II

problemi u bankarskom i financijskom sektoru ubrzo su se prelili na sve zemlje i sve sektore

dubinu krize pojačao je i slom pouzdanja poslovnog sektora i potrošača uvjetovan pesimizmom u pogledu budućih gospodarskih kretanja i neizvjesnošću u pogledu učinkovitosti mjera ekonomske politike

smanjene su kupovine investicijskih dobara i trajnih potrošnih dobara

globalni BDP se u četvrtom tromjesečju 2008. i prvom tromjesečju 2009. smanjivao po (anualiziranoj) stopi od preko 6 posto

pad volumena svjetske trgovine bio je još snažniji od pada industrijske proizvodnje i BDP-a

Slika 1: Indeks pouzdanje potrošača

Izvor: preuzeto iz World Economic Outlooka, travanj 2009.

Slika 2: Realna stopa rasta BDP-a, svijet

Izvor: preuzeto iz World Economic Outlooka, travanj 2009.

4

Globalna gospodarska kriza III

na tržištima u nastajanju globalna kriza prelila se preko kanala financiranja i kanala trgovine

te su zemlje bile izraženo ovisne o eksternom financiranju i izložene valutnom riziku

pod utjecajem globalne krize neto tokovi privatnog kapitala iz inozemstva gotovo su presušili što je uzrokovalo snažne pritiske na pad tečaja domaćih valuta, koji se nije mogao bitno ublažiti niti deviznim intervencijama, odnosno bitnim smanjenjem međunarodnih pričuva

također su pale cijene dionica, emisija novih dionica se praktički svela na nulu, a raspon prinosa na državne obveznice snažno je porastao

gospodarstva europskih zemalja doživjela su dublji šok nego što se očekivalo, čemu je doprinijela i spora reakcija ekonomske politike, pad trgovine te bitno narušen optimizam kućanstava i poduzeća

određeni broj europskih banaka ostvarilo gubitke zbog povezanosti s imovinom američkog podrijetla, a problematičnim se pokazao velik stupanj povezanosti između vodećih europskih financijskih institucija i njihova podkapitaliziranost

pale su cijene dionica, investicije se značajno smanjile, a rezidencijalna gradnja koja je doživljavala procvat također je gotovo zaustavljena

5

Globalna gospodarska kriza IV

Slika 3: BDP u stalnim cijenama, postotna promjena u odnosu na prethodno tromjesečje, desezonirani podaci

-7,1 - -2,4 -2,4 - -1,6 -1,6 - -1,0 -1,0 – 0,3 0,3 – 2,1

Izvor: Eurostat.

6

Globalne gospodarske projekcije za 2009. i 2010. godinu

projekcije upućuju na neočekivano snažnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u većini svjetskih gospodarstava u 2009. i postupni oporavak u 2010.

unatoč blagom oporavku, razina BDP-a u Europskoj uniji bit će u 2010. značajno niža nego u 2008.

duboka recesija se u 2009. očekuje i u zemljama koje su najvažnija hrvatska inozemna tržišta (Italija, Njemačka i Austrija)

neto priljev kapitala u europska tržišta u nastajanju past će na ¼ onoga iz 2008.!

Tablica 1: Realne stope rasta BDP-a u odnosu na prethodnu godinu 2008. procjena 2009. projekcija 2010. projekcija

MMF (IV. 2009.) EK (I. 2009.) MMF (IV. 2009:) EK (I. 2009.)

Svijet 3,2 -1,3 - 1,9 -

Središnja i istočna Europa 2,9 -3,7 - 0,8 -Eurozona 0,9 -4,2 -1,9 -0,4 0,3

Italija -1,0 -4,4 -2,0 -0,4 0,3Njemačka 1,3 -5,6 -2,3 -1,0 0,7Slovenija 3,5 -2,7 0,6 1,4 2,3Austrija 1,8 -3,0 -1,2 0,2 0,6Izvor: MMF i Europska komisija.

svaka nova projekcija je pesimističnija u odnosu na onu raniju

7

Globalne gospodarske projekcije za 2009. i 2010. godinu

Realne stope rasta Saldo tekućeg računa

2008. 2009. 2010. 2008. 2009. 2010.

Mađarska 0,6 -3,3 -0,4 -7,8 -3,9 -3,4

Poljska 4,8 -0,7 1,3 -5,5 -4,5 -3,9

Slovačka 6,4 -2,1 1,9 -6,3 -5,7 -5,0

Češka 3,2 -3,5 0,1 -3,1 -2,7 -3,0

Slovenija 3,5 -2,7 1,4 -5,9 -4,0 -5,0

Estonija -3,6 -10,0 -1,0 -9,2 -6,5 -5,4

Latvija -4,6 -12,0 -2,0 -13,2 -6,7 -5,5

Litva 3,0 -10,0 -3,0 -11,6 -4,0 -5,3

Bugarska 6,0 -2,0 -1,0 -24,4 -12,3 -3,6

Rumunjska 7,1 -4,1 0,0 -12,6 -7,5 -6,5

Hrvatska 2,4 -3,5 0,3 -9,4 -6,5 -4,1

Izvor: MMF.

Tablica 2: Realne stope rasta i saldo tekućeg računa u europskim tržištima u nastajanju u 2009. godini očekuje se realni pad od 3 ¾ posto, te oporavak u 2010. uz stopu rasta od oko 1 posto

pad gospodarske aktivnosti bit će, između ostalog, posljedica

pregrijavanja gospodarstva iz razdoblja prije recesije,

snažnog oslanjanja na kratkoročni inozemni kapital koji je omogućio takav rast,

činjenice da su vlasnici banaka inozemne financijske institucije koje su se našle u poteškoćama i

visokog udjela prerađivačke industrije rizici daljnjeg pogoršavanja situacije su

veliki, i najčešće vezani uz ograničenja u pogledu mogućnosti inozemnog financiranja – takvi su rizici već sada uzrokovali drastičan porast premija rizika na državne obveznice

8

Aktualna gospodarska kretanja u RH

Nakon usporavanja rasta u II. tromjesečju gospodarska aktivnost dodatno je oslabila u dva naredna tromjesečja

BDP – u dva uzastopna tromjesečja zabilježene su negativne stope rasta. U III. tromjesečju 2008. pad je iznosio 0,7%, a u IV. tromjesečju 2008. godine 0,4% (desezonirani podaci)

industrijska proizvodnja - u IV. tromjesečju 2008. za 1,2% manja nego u III. tromjesečju, a u prva dva mjeseca 2009. godine 5,6% (desezonirani podaci)

obujam trgovine na malo – u IV. tromjesečju smanjen za 5% u odnosu na III. tromjesečje, te dodatnih 5,2% u prva dva mjeseca 2009. godine (desezonirani podaci)

Istodobno, financijski sustav potpomognut mjerama Vlade i središnje banke pokazao se relativno otpornim na negativne efekte svjetske financijske krize.

Slika 4: Zaposlenost i BDP

Izvor: Državni zavod za statistiku.

9

Sažetak prognoza za Hrvatsku za 2009. i 2010.

2009. 2010.

Bruto domaći proizvod* -3,0 0,9

Osobna potrošnja* -5,4 1,7

Državna potrošnja* -2,2 -1,4

Investicije* -7,8 0,0

Izvoz roba i usluga* -9,9 2,3

Uvoz roba i usluga* -16,0 2,0

Saldo tekućeg računa platne bilance**

-4,7 -4,7

Potrošačke cijene*** 2,5 2,5

Stopa nezaposlenosti**** 14,6 15,4

Tablica 2: Sažetak prognoza EIZ-a

Napomene: * - stalne cijene, %-tna promjena; ** - % BDP-a; *** - %-tne promjena, prosjek; **** - registrirana, %, prosjek. Prognoze se temelje na informacijama dostupnima do 9. siječnja 2009.

Izvor: Croatian Economic Outlook Quarterly, br. 38 / travanj 2009., Ekonomski institut, Zagreb

Uz pretpostavku zadržavanja stabilnosti financijskog sustava očekuje se snažna kontrakcija u realnom sektoru u 2009. i zaustavljanje negativnih trendova u drugoj polovici 2009.

Neizvjesnosti su osobito izražene u području međunarodne razmjene.

Usporavanje ukupne gospodarske aktivnosti prenijet će se i na tržište rada. Prognoze upućuju na pad zaposlenosti u 2009., po prvi puta nakon 2000.

I dalje postoji velik rizik od još nepovoljnijih kretanja.

2009: -1,4% ; 2010: 2,3%u prethodnoj projekciji

10

Odgovor ekonomske politike na krizu – svijet I

odgađanje suočavanja s problemima koji su uzrokovali krizu produžuje trajanje krize i povećava porezni teret krize

makroekonomske politike moraju podupirati potražnju kako se ne bi nastavljala spirala negativnih učinaka između gospodarske aktivnosti i financijskog sektora

ova kriza predstavlja poseban izazov za ekonomsku politiku, jer je globalnog karaktera pa oslanjanje na izvoz ne može biti rješenje

osim toga, odabir ekonomske politike danas ima snažnije međunarodne učinke nego ikada prije

globalnu potražnju može pokrenuti davanje potpore trgovinskim i financijskim partnerima, i to kako fiskalnim poticajima tako i službenom pomoći međunarodnih financijskih tokova dok trgovinski i financijski protekcionizam može imati izrazito pogubne učinke

ekonomska politika koja će se primijeniti mora biti vođena srednjoročnim ciljevima, što između ostalog znači da treba pronaći način da se unaprijedi zdravlje financijskog sustava kako bi on prije svega služio intermedijaciji između štednje i investicija

11

Odgovor ekonomske politike na krizu – svijet II

općenito, monetarna bi politika trebala biti što relaksiranija kako bi se ublažio rizik od deflacije, što podrazumijeva daljnje snižavanje kamatnih stopa i olakšavanje kreditne intermedijacije

no, u mnogim zemljama uloga središnje banke otežana je zbog potrebe da se održi vanjska stabilnost u uvjetima vrlo slabog priljeva financijskih sredstava

u tržištima u nastajanju koja su se zaduživala u stranoj valuti postoji opasnost od značajne deprecijacije s nepovoljnim učincima deprecijacije na bilance kućanstava i poduzeća

učinkovitost monetarne politike je relativno slaba, težište mora biti na fiskalnoj politici – i prethodna iskustva pokazuju da je fiskalna politika osobito efikasna u skraćivanju trajanja recesija uzrokovanih financijskim krizama

ako fiskalne mjere narušavaju kredibilnost gospodarstva, prostor djelovanja fiskalne politike je bitno ograničen

efekti fiskalne politike “prelijevaju” se izvan granica nacionalne ekonomije i doprinose oporavku globalne ekonomije

fiskalne mjere moraju biti privremene, mjere bi morale dugoročno povećavati proizvodni potencijal gospodarstva, ne bi smjele ugrožavati dugoročnu održivost deficita i javnog duga što podrazumijeva i uvažavanje demografskih promjena

12

Odgovor ekonomske politike na krizu – EU I

u prosincu EU donijela Europski plan oporavka (European Recovery Plan) koji se temeljio na dva stupa:

potpora kupovnoj moći kako bi se potaknula potražnja i osnažilo pouzdanje “injekcijom” od 3,3% BDP-a Europske unije (400 mlrd eura)

povećanje konkurentnosti Europske unije sveobuhvatnim programom “pametnih” investicija - investicije u vještine koje će odgovarati budućim potrebama, u energetsku učinkovitost radi stvaranja novih radnih mjesta i ušteda energije, investicije u čiste tehnologije, investicije u infrastrukturu

osnovno načelo ERP-a: solidarnost i socijalna pravda, pomaganje onima kojima je pomoć najpotrebnija, zaštita

radnih mjesta putem utjecanja na socijalna davanja, snižavanje troškova energije putem energetske učinkovitosti

Monetarni i kreditni uvjeti: dodatno smanjenje kamatne stope ECB-a; stabilizacija bankarskog sustava;

pojačane intervencije EIB-a i EBRD-a; dokapitalizacija EIB-a

13

Odgovor ekonomske politike na krizu – EU II

Proračunska politika: značajan stimulativni paket trebao bi preokrenuti očekivani trend pada potražnje i

njegovog djelovanja na investicije i zaposlenost koordinirani stimulativni paket treba biti pravovremen, ciljan i privremenog karaktera,

i treba ga primijeniti odmah fiskalni paket mora uvažavati početnu poziciju svake države članice sljedeće mjere su dobrodošle:

javni izdaci (npr. privremeni transferi nezaposlenima ili kućanstvima s niskim dohotkom, dulje razdoblje isplate naknada za nezaposlene, javne investicije koje služe SME-ovima ili investicije u infrastrukturu ili prevenciju klimatskih promjena);

garancije ili subvencionirani zajmovi; pažljivo dizajnirani financijski poticaji (npr. poticaji za energetsku učinkovitost); niži porezi i socijalna davanja; privremeno smanjenje opće stope PDV-a

mjere se moraju provoditi unutar Pakta o stabilnosti i rastu mjere moraju biti popraćene strukturnim reformama za poticanje potražnje i

povećanje otpornosti na krize (smanjenje administrativnog opterećenja, poboljšavanje funkcioniranja tržišta, jačanje konkurentnosti povezivanjem rasta plaća s porastom produktivnosti, potpora zapošljavanju kroz fleksibilnije radno vrijeme i unaprjeđenje posredovanja u zapošljavanju)

14

Odgovor ekonomske politike na krizu – EU III

Akcije u četiri prioritetna područja Lisabonske strategije: ljudi:

početak velike incijative za potporu europskom zapošljavanju kroz brži pristup sredstvima Europskog socijalnog fonda (usklađivanje vještina, potpora najranjivijima, jačanje shema aktivacije

revizija pravila za korištenje Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji stvaranje potražnje za radom (snižavanjem socijalnim davanja na niže dohotke i trajnim

snižavanjem stope PDV-a za radno intenzivne usluge) poslovanje:

poboljšani pristup financiranju smanjenje administrativnog opterećenja poticanje poduzetništva

infrastruktura i energija: modernizacija infrastrukture (transeuropska energetska mreža i projekti razvoja

infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu) pojačane investicije u energetsku učinkovitost, ublažavanja klimatskih promjena prijedlog snižavanja stope PDV-a na “zelene proizvode i usluge”

istraživanje i inovacije povećanje investicija privatnog sektora u istraživanje i razvoj razvoj čistih tehnologija u automobilskoj industriji i graditeljstvu unapređenje i širenje mreže širokopojasnog pristupa internetu

15

Odgovor ekonomske politike na krizu – Hrvatska

Prostor mogućeg djelovanja ekonomske politike izuzetno je ograničen zbog: visoke ukupne inozemne zaduženosti visoke otplate inozemnog duga visokih i trajnih deficita tekućeg računa bilance plaćanja ograničene dostupnosti i visokih troškova kapitala euroiziranosti gospodarstva objektivne opasnosti od pogoršanja kreditnog rejtinga zemlje

Polazište za oblikovanje mjera ekonomske politike u Hrvatskoj je sljedeće:

Republika Hrvatska ne može koristiti antirecesijske modele koji se temelje na porastu državnih investicija u infrastrukturu i poticanju osobne potrošnje smanjivanjem poreza

Republika Hrvatska nema potrebu izrađivati poseban paket mjera za stabiliziranje bankarskog sustava

2008.: 82% BDP-a

2009.: 12,8 mlrd EUR

2008.: -9,4% BDP-a

16

Polazišta mjera ekonomske politike u kratkom roku II

Važna načela oblikovanja kratkoročnih mjera ekonomske politike su:

mjere ne smiju uzrokovati porast fiskalnog deficita, mjere moraju osigurati pozitivan doprinos neto izvoza gospodarskom

rastu bez promjene nominalnog tečaja, zbog ograničene dostupnosti kapitala mjerama treba osigurati što veći

neto priljev kapitala, mjerama treba olakšati financijsku poziciju privatnog sektora, mjere moraju biti socijalno pravedne, a teret krize i fiskalne

konsolidacije ravnomjerno raspodijeljen između svih društvenih skupina,

mjere moraju biti u skladu s dugoročnim smjernicama jačanja konkurentnosti i uklopljene u kontekst približavanja EU-u.

17

Paket mjera Vlade

Krajem veljače 2009. Vlada Republike Hrvatske usvojila je paket antirecesijskih mjera koji čine:

rebalans državnog proračuna radi jačanja makroekonomske stabilnosti rasterećenje gospodarstva (neporezna davanja i parafiskalni nameti) osiguranje likvidnosti (skraćivanje rokova za podmirenje plaćanja u javnom

sektoru na 60 dana) povećanje iznosa de minimis potpora sa 200 na 500 mil. eura jačanje financijske pozicije HBOR-a subvencioniranje kamata pri kupnji prvog stana donošenje akcijskog plana za turizam pojačan nadzor nad uvozom poticanje izravnih stranih ulaganja održavanje životnog standarda najugroženijih skupina stanovništva

18

Ostala područja nužnog djelovanja ekonomske politike

Usporedo s primjenom mjera za ublažavanju posljedica gospodarske krize, neophodna je odlučna aktivnost Vlade na ubrzavanju strukturnih reformi s ciljem:

Cilj Područja reformi

Porast učinkovitosti javnog sektora

Sustav državne i javne uprave Sustav državnih potpora Sustav socijalnih naknada Sustav praćenje učinaka proračunskih izdataka Neporezna davanja Restrukturiranje i privatizacija trgovačkih društava u državnom

vlasništvu

Povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva

Poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj Poticanje ulaganja u obrazovanje Jačanje institucionalnog okvira za poticanje izvoza Jačanje institucionalnog okvira za poticanje izravnih stranih

ulaganja

Osiguravanje dugoročne održivosti javnih financija

Nastavak reforme zdravstvenog sustava Izmjene mirovinskog sustava radi postizanja dugoročne održivosti

19

Moguće mjere ekonomske politike namijenjene obrtnicima

objektivno ograničenje – s obzirom na ukupnu gospodarsku situaciju, nije realno očekivati financijsku pomoć države bilo u obliku subvencija ili smanjenja poreznog opterećenja

ipak, postoji niz područja mogućeg djelovanja ekonomske politike na državnoj i lokalnoj razini u cilju zadržavanja postojećeg broja obrtnika i radnih mjesta u obrtu, kao npr:

vraćanje mogućnosti rada trgovine nedjeljom proporcionalno smanjenje minimalne plaće za rad sa skraćenim radnim vremenom uredno podmirivanje obveza javnog sektora

povećanje kvalitete, dostupnosti i brzine usluga državnih institucija skraćivanje i pojednostavljivanje birokratskih procedura ravnopravan položaj obrta u postupcima javne nabave

promocija obrazovanja u obrtničkim zanimanjima i unaprjeđenje kvalitete obrazovanja besplatna edukacija o mogućnostima korištenja sredstava iz predpristupnih fondova besplatna edukacija o kriterijima, procedurama i pravilima javljanja na javne natječaje EU-a

izgradnja potrebne infrastrukture javne investicije koje angažiraju obrtnike (npr. obnova obrazovnih ustanova)