Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH

7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH

http://slidepdf.com/reader/full/sinisa-srecec-razvoj-proizvodnje-hmelja-u-rh 1/25

Završno izviješćeRazdoblje od travnja 2000. do ožujka 2003. godine

Za projekt: Razvoj proizvodnje hmelja na područ ju RepublikeHrvatske

Broj ugovora: II-80-9/99

Početak projekta: travanj 2000.Glavni istraživač: mr.sc. Siniša Srečec

Sudjelujuća ustanova: Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

U Križevcima, 11. ožujka 2003.Glavni istraživač



Tema istraživanja

Tijekom triju istraživačkih godina (od 2000. do 2003.) provedena su agronomska, tehnološkai ekonomska istraživanja kojima je bio temeljni cilj razvoj održive domaće proizvodnje

hmelja na osnovi znanstveno i stručno utemeljenih proizvodnih, kvalitativnih i ekonomskih pokazatelja. Osnovna polazišta u istraživanjima bila su slijedeća:

a) Snabdijevanje domaćih proizvođača piva isključivo uvozom. b) Potreba revitalizacije domaće proizvodnje hmelja na područ ju Hrvatskog podunavlja

(okolica Iloka).c) Razvoj proizvodnje hmelja na područ ju sjeverozapadne Hrvatske, konkretno

Kalničkog prigorja, čemu bi uz slične agroekološke uvijete kakvi vladaju na područ juSavinjske doline u Republici Sloveniji, najviše pridonijela stečena praktična iskustva ivještine samih poljoprivrednika, koji generacijski odlaze na sezonski rad u hmeljarstvosusjedne Slovenije ali i Njemačke.

Kroz tri godine provođenja realizirani su sljedeći ciljevi istraživanja:

1. Determinirani su kvantificirani svi limitirajući faktori na svjetskom tržištu koji bi semogli povoljno ili nepovoljno odraziti na razvoj domaće proizvodnje hmelja.

2. Upoznati su specifični zahtjevi i potrebe hrvatskih pivovara na kvaliteti i količinihmelja i proizvoda od hmelja.

3. Definirani su i kvantificirani svi proizvodni troškovi koji se mogu smanjiti uvođenjemnajsuvremenijih mjera agrotehnike, gnojidbe i zaštite. Određeno je u kojoj mjeriuvođenje istih doprinosi povećavanju dohodovnosti i profitabilnosti u odnosu na

prijašnje stanje.4. Na osnovi Porterovog modela nacionalnih konkurentskih prednosti uspostavljena je

čvrsta stručna i poslovna suradnja s Daruvarskom pivovarom i razvijene su dvije novemarke piva Staro Češko – Light i Old Bohemian - Lager pivo u potpunosti ohmeljenas hrvatskim hmeljem.

5. U svim fazama planiranja, organizacije rada, provođenja pojedinih radnih operacija,nastupa na tržištu, provjere kvalitete i razmijene iskustava s krajnjim i ultimativnimkupcima a to su hrvatske pivovare, primijenjen je PDCA – ciklus (Planiraj-uradi-

provjeri- djeluj; Plan-Do-Check-Act, Deming, 1989.), kao osnovni alat neophodan za početnu fazu implementacije bilo kojeg sustava upravljanja kvalitetom, kao što je primjerice TQM (Total Quality Management).

Lokacija na kojoj su se provodila istraživanja je selo Gregurovec u okolici Križevaca, na površinama Prve hmeljarske zadruge Sv. Petar Orehovec. Prema prijavi projekta istraživanjasu se trebala provoditi i na područ ju Iloka, na površinama tvrtke Agrokomerc – Ilok. Nažalostzbog određenih strukturnih, vlasničkih i kadrovskih previranja i problema u kojima se našlatvrtka Agrokomerc, nije bilo moguće uspostaviti potpunu suradnju na institucionalnoj razini,o čemu je u šestomjesečnom progresivnom izviješću, kao i u godišnjem progresivnomizviješću za provu istraživačku godinu (2000.) informirano Vijeće za istraživanje u

poljoprivredi.

2



Znanstveni i stručni radovi objavljeni tijekom provođenja projekta:

1. Srečec S., S. Habijanec, D. Kaučić. 2001. Proizvodna iskustva hmeljarasjeverozapadne Hrvatske u klimatski ekstremno nepovoljnim godinama 1999. i

2000. Hmeljarski bilten (Hop bulletin), 8(2001)1; 57-62.2. Srečec S. i D. Kamenjak. 2000. Stanje i prespektive hmeljarstva u RepubliciHrvatskoj. Zbornik plenarnih izlaganja i sažetaka sa znanstvenog skupa«Izazovi hrvatskoj poljoprivredi na pragu 21. stoljeća». Poreč, 8.-11. studeni2000.

3. Srečec S., Ivka Kvaternjak, Ž. Vukobratović, D. Kaučić, V. Marić. 2001.Kinetika akumulacije α-kiselina i suhe tvari šišarica hmelja u uvjetima suše.Zbornik sažetaka s 37. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma smeđunarodnim učešćem. Opatija, 19. –23. veljače 2001. godine.

4. Srečec S. 2002. Hmeljarstvo. Priručnik iz hmeljarstva nastao na osnoviiskustava tijekom provođenja projekta. Rukopis je u fazi recenzije. Zasada je

donešeno samo jedno mišljenje recenzenta Prof. dr. Vladimira Marića.

Opis tehnologije

Detaljan opis tehnologije dat je u priručniku ˝Hmeljarstvo˝, koji je nastao na osnovi iskustavastečenih tijekom provođenja projekta i kojeg u cijelosti dostavljam u prilogu, kao i pisanurecenziju recenzenta Prof. dr.sc. Vladimira Marića.

Ekonomska analiza (profitabilnost)

- Analiza konkurentnosti proizvodnje hmelja u Hrvatskoj u usporedbi s stanjem u

SAD-u

Prodajna cijena definirana svjetskom cijenom hmelja na tržištu, možemo reći da gotovo svi proizvođači hmelja imaju manje-više jednak ukupni prihod po jedinici površine, odnosno potoni proizvedenog hmelja. Određene razlike u visini ukupnog prihoda uvjetovane suisključivo vještinom pregovarača kod formiranja prodajne cijene hmelja u izravnim

pregovorima s kupcem, no te su mogućnosti izuzetno ograničene. Stoga, svi uzgajivači hmelja

u svijetu poboljšavaju svoju konkurentsku sposobnost maksimalnom racionalizacijom svihtroškova koji opterećuju proizvodnju hmelja po jedinici površine (Schleup i Bubendorf,

1997.). Najveću racionalizaciju svih troškova (fisknih i varijabilnih) u proizvodnji hmeljaizvršili su američki hmeljari (tablica 1.) uz pomoć Zavoda za ekonomiku poljoprivredeSveučilišta u državi Washington (Hinnman, 1999.).

Tablica 1. Ukupni troškovi (fiksni i varijabilni) u proizvodnji gorkih kultivara hmelja u SAD,

država Washington (Hinmann, 1999.)

Godina uzgoja Iznos US$/acre (1 acre = 0,405ha)

Godina podizanja hmeljarnika i sadnje hmelja 4.452,12

Prvogodišnji nasad hmelja 3.280,35 Nasad u punoj rodnosti 3.901,77

3



Na osnovi tih vrijednosti napravljena je usporedba s ukupnim troškovima u proizvodnjihmelja u Kalničkom prigorju (tablica 2.). No, potrebno je napomenuti da u tablici 2., uukupnim fiksnim troškovima nije uključena i visina anuiteta na dugoročne obaveze (kredite)uzgajivača hmelja, kao i stopa amortizacije. Razlog tome je različiti način obračuna odnosno

deprecijacije glavnice kroz vrijeme otplate u SAD-u i u Hrvatskoj. Također u tablici 2., nisuuključeni niti troškovi rada uzgajivača hmelja i sezonske radne snage. Napominjem, da su svevrijednosti u tablici 2. izražene u US$/ha (kunski iznos pretvoren u dolarsku protuvrijednost

prema aproksimativnom srednjem tečaju HNB za devize i efektivu tijekom: 1999., 2000.,2001.)

Tablica 2. Ukupni proizvodni troškovi i nabavna vrijednost dugotrajne imovine u Kalnič kom

prigorju (Izvor podataka: Prva hmeljarska zadruga)

Godina uzgoja Iznos US$/ha (1 ha = 1,6acre)

Godina podizanja hmeljarnika i sadnje hmelja 4.571,07

Prvogodišnji nasad hmelja 2.767,70 Nasad u punoj rodnosti 2.153,00

Uspoređujući vrijednosti gornje vrijednosti može se, s izvjesnom rezervom, zaključiti da jekonkurentska sposobnost hrvatskih uzgajivača hmelja otprilike na razini konkurentskesposobnosti američkih uzgajivača hmelja, čak i kada bi se uračunala i visina amortizacije kaoi anuiteti na dugoročne obveze/kredite i svele na površinu od 1 acre, razlike ne bi bile bitnoveće.

- Kalkulacija pokrića varijabilnih troškova (gross margin)

Kalkulacija pokrića varijabilnih troškova (gross margin) dana je u tablici 3.

Tablica 3. Pokriće varijabilnih troškova (gross margin) u tri uzgojne godine

Godina uzgoja Ukupni prihod

US$/ha

Varijabilni/proizvodni

troškovi US$/ha

Gross margin

US$

Godina podizanja hmeljarnikai sadnje hmelja

1.698,40 4.571,07 -2.872,67*

Prvogodišnji nasad hmelja 7.020,50 2.767,70 4.252,83

Nasad u punoj rodnosti 9.570,00 2.153,00 7.417,00

*Razlog negativnom pokriću proizvodnih troškova u 2000. godini, koja je bila ujedno i prvagodina uzgoja, leži u suši. Kao što je poznato 2000. vegetacijska godina bila je izuzetno sušnai poprimila je dimenzije elementarnih nepogoda, koje su i proglašene na teritoriju cijeleRepublike Hrvatske.Konverzija kunskih iznosa u dolarsku protuvrijednost izvršena je prema srednjem tečajuHNB-a.

4



Primjenjivost

Sama tehnološka rješenja primjenjiva su u proizvodnji hmelja i implementirana su u praksu. No ono što bi vrijedilo istaći je način na koji se pristupalo rješavanju tehnoloških problema, a

to je uporaba PDCA-ciklusa. PDCA metoda/ciklus kao osnovni alat u upravljanju kvalitetomsvoju punu afirmaciju u gotovo svim područ jima ljudske djelatnosti, doživjela je 1950-tihgodina u Japanu i do danas je poznata kao Demingov krug kvalitete (Deming's Cycle). Iakodan danas nosi ime poznatog autoriteta na područ ju upravljanja kvalitetom W. EdwardsDeminga, njezin pravi tvorac je Walter Shewhart koji ju je razvio za potrebe tvrtke BellLaboratories tijekom 1930-tih (Deming, 1989., Masaaki, 1986., Scholtes, 1988., Hosotani,

1992., Shiba, Graham i Walden, 1993., Kume, 1995., Fehér, 2001.). PDCA ciklus kratica jeza engl. Plan-Do-Chec-Act ili Planiraju-Uradi-Provjeri-Djeluj i u biti predstavlja listu

provjere četiri stadija kroz koja se prolazi od trenutka suočavanja s problemom do trenutka pronalaska rješenja problema.Prema Shewhartu i Demingu značenja svakog od pojmova su sljedeća:

• Plan/planiraj poboljšanje svih operacija ili uvođenje novih operacija, proizvodnih procesa i dr., pronalaženjem slabih točaka u postojećim operacijama i proizvodnim procesima i na taj način identificiraj problem, te pronađi ideje kako riješiti ili otklonitinedostatke.

• Do/uradi promijene s ciljem da riješiš problem isprva na eksperimentalnoj razini i/iliu manjim proizvodnim uvjetima.

• Check/provjeri da li izvedene promijene na eksperimentalnoj razini ili u manjim proizvodnim uvjetima daju očekivani rezultate. Ukoliko ne daju identificiraj trenutačni problem i započni novi ciklus.

•

Act/djeluj tako da u što kraćem roku implementiraš dobivene eksperimentalnerezultate ili rezultate dobivene u manjim proizvodnim uvjetima u konkretnu

proizvodnu situaciju.

PDCA ciklus je kontinuiran i odvija se u pravilu bez prekida jer svaki proizvodni proces(shvaćen u širem smislu riječi) zahtjeva neprestana poboljšanja.Razlog zbog kojeg se na ovom mjestu spominje PDCA ciklus leži u činjenici da je PDCAciklus izuzetno koristan alat u rješenju problema brze i učinkovite implementacije svihinovacija pa čak i usvajanja novih tehnologija. Stoga je PDCA ciklus sasvim prirodno

primijenjen i u realizaciji čitavog projekta razvoja proizvodnje hmelja napose u njegovomistraživačkom dijelu u čijoj je provedbi učestvovao velik broj suradnika različitih struka i

stupnja naobrazbe. Od poljoprivrednika, agronoma, agrarnih ekonomista do tehnologa pivarstva.

5



Vrednovanje poljoprivrednika

Prema mišljenju poljoprivrednika najveće koristi od ovog projekta očituju se u slijedećim bitnim točkama:

1. Uz same poljoprivredne proizvođače i suradnike iz znanstvenih ustanova na realizaciji projekta učestvovali su i hrvatske pivovare, čime je ostvarena dobra suradnja sDaruvarskom i Karlovačkom pivovarom. Štoviše izravno je provjerena kvaliteta

proizvedenog hmelja kroz tehnološki postupak proizvodnje pojedinih marki piva, kaošto su 'Old Bohemian', 'Staro Češko Light' i 'Rally' pivo. Na taj način utrt je put premaostvarenju buduće poslovne suradnje s ultimativnim kupcima proizvedenog hmelja ato su hrvatske pivovare. Konkretno s Daruvarskom pivovarom sklopljen je

petogodišnji ugovor o poslovnoj suradnji, a s Karlovačkom pivovarom dosadašnjatehnička suradnja prelazi u poslovnu suradnju. Što je izuzetno važno za budući razvojhmeljarstva u Hrvatskoj.

2. Od 2002. godine proizvodnja hmelja uvrštena je u sustav novčanih poticaja u poljoprivredi, što prema mišljenju poljoprivrednika ne bi bilo moguće bezupoznavanja šire javnosti s rezultatima projekta razvoja hmeljarstva. To će svakakoimati dobar učinak na dalji razvoj proizvodnje hmelja.

3. Realizacijom projekta, otklonjena su sva sporna pitanja odnosno nepoznanice gledeefekta provođenja pojedinih agrotehničkih mjera u agroekološkim uvjetimasjeverozapadne Hrvatske, poglavito Kalničkog prigorja. Na taj način provjerena su iizravno primijenjena određena teoretska znanja i praktična iskustva uzgajivača hmeljau Sloveniji i Njemačkoj.

6



Kvantitativni podaci

Graf. 1. Rast i razvoj hmelja cv. Aurora u 2000.

vegetacijskoj godini

2 10,1 50,2

170,24211,31

323,13

441,33

532,14600

2 5,7 20,3 39,26 66 98,93

150,2

0

100

200

300

400

500

600

700

17.4. 19.4. 2.5. 11.5. 13.5. 23.5. 31.5. 6.6. 16.6.

Datum mjerenja

V i s i n a u c m

Drugogod.

Prvogod.

Graf. 2. Dinamika rasta hmelja u 2001. vegetacijskoj godini

5,750,8

131,4170,7

210

280 310

370

450

520

580 600

0

100

200

300

400

500

600

28.4. 5.5. 10.5. 15.5. 20.5. 24.5. 29.5. 3.6. 8.6. 13.6. 18.6. 23.6.

Datum mjerenja

V i s n i b

i l j a k a u c m

Graf. 3. Dinamika rasta i razvoja hmelja cv. Aurora u

2002. vegetacijskoj godini

550

115160

190230

290 300

380

450 480

520 540600

0

100

200

300

400

500

600

700

30.4. 2.5. 14.5. 18.5. 22.5. 23.5. 27.5. 28.5. 1.6. 4.6. 7.6. 10.6. 12.6. 17.6.

Datum

V i s i n a u c m

7



Graf. 4. Klimadijagram Križevaca 2000. godine

( vegetacijska godina hmelja )

0

10

20

30

S r e d n j e m e j s e ć n e

t e m p e r a t u r e z r a k a

( ° C )

0153045607590

M j e s e č n a p a d a l i n e

( m m )

Obor. 35 35,4 36,1 59,2 57,5 1 85,1

Temp. 7,1 13,7 16,5 20,6 19,9 21,9 15,5

Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovo Rujan

Graf. 5. Klimadijagram za vegetacijsku godinu hmelja - Križevci 2001.

-5

5

15

25

35

45

Mjeseci vegetacije

T e m

p e r a t u r a ° C

0

15

3045

60

75

90

105

120

135

P a

d a l i n e m m

Temp. °C Pad mm

Temp. °C 9,4 10,3 17,4 17,9 20,12 21,4 13,8

Pad mm 111,6 53 47,2 89,9 65,2 23,1 166,4

Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovo Rujan

8



Graf. 6. Klimadijagram za vegetacijsku godinu hmelja - Krizevci

2002.

0

5

10

15

20

25

III IV V VI VII VIII IX

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

Mjesecna suma

oborine

Sr. mj. temp.

zraka

c mm

Mjesec

Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan

Sr.mj. temp.zraka 8,1 10,3 17,6 20,6 21,6 20,2 14,5

Mj.suma oborine 34 118 54 53 92 163 65

Graf. 7. Brojnost lisnih ušiju u nasadu hmelja cv. Aurora

12 u 2000. vegetacijskoj godini

5 81

512

6

20

35

80

20 2411

15

4436

0 0 1 2 3 2

12

3 8 6 7 8 7 7

12

0102030405060708090

1 3 . 5 .

1 5 . 5 .

1 6 . 5 .

1 7 . 5 .

1 8 . 5 .

2 3 . 5 .

2 4 . 5 .

2 5 . 5 .

3 1 . 5 . 2 . 6 .

5 . 6 .

6 . 6 .

9 . 6 .

1 3 . 6 .

1 6 . 6 .

Datum prebrojavanja

B r o j l i s n i h u š i j u

Lovna po.

Na biljci

9



Graf. 8. Brojnost lisnih ušiju na ab axialnoj strani

lista hmelja cv. Aurora 12 u 2001. veg. godini

310

25

2 3 3

30

0 00

10

2030

40

1 0 . 5 .

2 9 . 5 .

3 . 6 .

1 3 . 6 .

2 3 . 6 .

2 8 . 6 .

9 . 7 .

1 9 . 7 .

2 8 . 7 .

Datum brojenja


n a a b

a x i a l n o j s t r a n i l i s t a

Graf. 9. Broj lisnih ušiju na ab axialnoj stranilista rubnih redova nasada hmelja cv. Aurora

u 2002. vegetacijskoj godini

4

17

4 4

15

4

00

5

10

15

20

14.5. 22.5. 23.5. 27.5. 1.6. 4.6. 7.6.

Datum


Graf. 10. Kinetika akumulacije alfa kiselina u fazi tehnološke zriobe,

prije berbe, u početku berbe na kraju berbe i stanje alfa kiselina u

obranom hmeljau cv. Aurora 12 u 2000. veg. godini

9,59

13,2111,66

14,5813,6

10

0

2

4

6

8

10

12

14

16

1.8. 8.8. 15.8. 22.8.(poč.) 25.8. (kraj) obran hmelj

Datum i vrijeme uzimanja uzoraka

% a

l f a k i s e l i n a u s . t .

š i š a r i c a

10



11

Graf. 11. Kinetika akumulacije alfa kiselina u suhoj tvari hmelja cv. Aurora u 2001.

veg. godini

13,44 13,54

12,38

12,7

11,51

10

10,5

11

11,5

12

12,5

13

13,5

14

7.8. 14.8. 21.8. 28.8. 7.9.

Datum uzorkovanja/analize

U d j e l a l f a k i s e l i n a u s . t .

Š i š a r i c

a ( % )

Graf. 12. Kinetika akumulacije alfa kiselina u suhoj tvari

šišarica hmelja cv. Aurora u 2002. vegetacijskoj godini

12,3

9

11,6 12,9

11,1 12,2

0

5

10

15

7.8. 14.8. 21.8. 28.8.

Datum uzorkovanja/a

U d j e l a l f a k i s e l i n a u s . t

4.9. 10.9.

nalize

h m e l j a ( % )



Tablica 1. Rezultati pedofizikalnih i pedomehaničkih značajki

Srednje vrijednosti, Mean values Plasticitet, Plasticity Vegetac. periodVege-

tation period,

br.profila N.profile

Oznakahoriz.

Markof

horizon

Dubinacm

Depthcm Mv

% vol.Kv %

volƍv ƍ p

P %vol.

Kz %vol

WL %

mas

W p %

mas

I p

Gustoća pakir.čestica

(Gp)Packingdensity

Koefic. pora

(e)

Coeffic.of

pores

Inteč

(

Indliqu

U 2000. godini, in 2000 yearPočetak Ap 0-24 29,1 40,4 1,51 2,77 45,5 5,1 28,5 23,3 5,2 1,68 0,83 0vegetac. Eg 24-33 38,7 42,7 1,56 2,73 42,9 0,2 28,5 24,8 3,7 1,69 0,75 0Beginning Btg 33-67 31,9 40,7 1,54 2,84 45,8 5,1 - - - 1,69 0,85 0of vege-tation P-1

Btg 67-100 39,0 39,0 1,65 2,83 41,7 2,7 - - - 1,81 0,72 0

Ap 0-24 22,4 40,1 1,59 2,86 44,6 4,5 - - - 1,76 0,81 0Berba Eg 24-33 22,3 43,2 1,63 2,88 43,7 0,5 - - - 1,76 0,78 0Picking Btg 33-67 24,1 44,4 1,56 2,86 45,5 1,1 - - - 1,71 0,83 1

P-1 Btg 67-100 23,2 45,6 1,55 2,88 46,2 0,6 - - - 1,71 0,86 1U 2001. godini, in 2001 yearPočetak Ap 0-28 35,6 39,0 1,55 2,82 45,0 6,0 - - - 1,72 0,82 0vegetac. Eg 28-65 34,2 38,1 1,66 2,85 41,8 3,7 - - - 1,79 0,72 0Beginning Btg 65-90 35,5 37,3 1,78 2,87 38,0 0,7 - - - 1,93 0,61 0of veget.P-2Berba Ap 0-28 34,1 39,5 1,57 2,73 42,5 3,0 - - - 1,74 0,75 0Picking Eg 28-65 30,1 40,1 1,66 2,77 40,1 0,0 - - - 1,79 0,66 0P - 2 Btg 65-90 33,1 38,5 1,65 2,75 40,0 1,5 - - - 1,80 0,66 0

ƍ p = specifična prava težina, Specific density

WL = gornja granica plastičnosti, Liquid limitW p = donja granica plastičnosti, Plastic limitIp = indeks plastičnosti, Index of plasticity



Tablica 1. – nastavak –Srednje vrijednosti, Mean values Plasticitet, Plasticity Vegetac.

periodVege-tation

period, br.profila N.profile

Oznakahoriz.Mark

ofhorizon

Dubinacm

Depthcm Mv

% vol.

Kv %

vol

ƍv ƍ p P %

vol.

Kz %

vol

WL

%mas

W p

%mas

I p

Gustoća pakir.čestica(Gp)

Packingdensity

Koefic. pora

(e)Coeffic.

of pores

Inteč

(Indliqu

U 2002 godini, in 2002yearPočetak Ap 0-19 39,78 40,7 1,52 2,74 44,3 3,6 28,5 23,3 5,2 1,69 0,78 0vegetac. Eg 19-29 32,90 38,5 1,65 2,63 37,1 0,0 28,5 24,8 3,7 1,78 0,59 -0Beginning Btg 29-57 33,28 37,9 1,69 2,73 38,1 0,2 - - - 1,84 0,62 of vege-tation P-1

Ap 0-19 37,91 39,53 1,53 2,73 43,97 4,44 28,5 23,3 5,2 1,70 0,78 0Berba Eg 19-29 40,00 40,86 1,55 2,79 44,26 3,40 28,5 24,8 3,7 1,68 0,80 0Picking Btg 29-57 37,60 38,47 1,65 2,82 41,39 2,92 - - - 1,80 0,71 P-1

ƍ p = specifična prava težina, Specific densityWL = gornja granica plastičnosti, Liquid limitW p = donja granica plastičnosti, Plastic limitIp = indeks plastičnosti, Index of plasticity





Tablica 2. – nastavak –

Broj profila,Vegetac.

Oznakahori-zonta Dubina

pH u, pH inAdsorpcijski kompleks po KappenuAbsorption complex according toKappen

HumusHumous

Ocjenaopskrb-ljenosti

Ukupnidušik

Ocjenaopskrb-ljenosti

Fiziološki aktivni Physiologically ac

period Number

of soil profileVegetat. period

Markof

hori-zon

cmDepth

cm

H2O MKCl T-S

m.mol.ekv.

S

m.mol.ekv.

T

m.mol.ekv.

V

%

%Estima-tion of

supply

%Total

amountof ni-trogen

Estima-tion of

supply

K 2OOcjenaopskrb

Estimation ofsupply

U 2002. godini, in 2002 yearP - 1 Ap 0-19 6,83 5,91 3,66 18,5 22,16 83,48 1,34 slabo 0,11 dobro 11,7 osrednjPočetak Eg 19-29 7,19 5,93 2,60 22,1 24,70 89,47 0,63 vrlo

slabo0,10 dobro 6,0 Slabo

vegetac.Beginning

Btg 29-57 7,42 5,95 1,87 23,5 25,37 92,63 0,20 vrloslabo

- - 3,7 Slabo

Ap 0-19 6,68 5,59 3,82 17,7 21,52 82,25 1,60 slabo 0,06 umjereno 11,1 osrednjP-1 Eg 19-29 6,86 5,63 2,83 18,8 21,63 86,92 0,90 vrlo

slabo0,05 siroma-

šno8,2 slabo

BerbaPicking

Btg 29-57 6,89 5,60 1,86 11,4 13,26 85,97 0,29 vrloslabo

- - 5,0 Vrloslabo

Tumač kratica: T-S = nezasićenost adsorpcijskog kompleksa tla bazama, Nonsaturation of soil adsorption complex with alkaliesLegend: S = suma baza sposobnih za zamjenu, Amount of exchangeable alkalies

T = maksimalni adsorpcijski kompleks tla za baze, Maximal soil adsorption complex for alkaliesV = stupanj zasićenosti adsorpcijskog kompleksa tla bazama, Soil adsorption complex saturation rate for alkalie



Tablica 3 Rezultati kemijskih analiza tla iz prosječnih uzoraka

pH u, pH in PhyVegetac.

periodVegetat.

period

Dubina, cmDepth cm

1M KCl H2O

Humus %Humous %

Ocjenaopskrb.

Estimation

of supply

Ukupnidušik %

Totalamount of

nitrogen

Ocjenaopskrb.

Estimation

of supply P2O5

U 2000. godini, in 2000 yearPočetakvegetac.

Beginningof vegetat.

0 - 30 6,0 6,95 1,59 slabohumozno

0,11 dobro 25,7

BerbaPicking

0 - 30 5,63 6,54 1,34 slabohumozno

0,08 umjereno 18,1



0 - 30 5,38 6,52 1,19 slabo

humozno

0,08 umjereno 14,9

Sredinavegetac.

Middle ofvegetation

0 - 30 5,16 6,14 1,40 slabohumozno

0,09 umjereno 17,4

BerbaPicking

0 - 30 4,68 5,94 1,41 slabohumozno

0,09 umjereno 19,5



Tablica 3. – nastavak –

pH u, pH in PhyVegetac.

periodVegetat.

period

Dubina, cmDepth cm

1M KCl H2O

Humus %Humous %

Ocjenaopskrb.

Estimation

of supply

Ukupnidušik %

Totalamount of

nitrogen

Ocjenaopskrb.

Estimation

of supply P2O5



0 - 30 6,0 5,48 0,85vrlo

slabohumozno

0,08 umjereno 7,7

BerbaPicking

0 - 30 6,33 5,03 1,45 slabohumozno

0,08 umjereno 10,9





Tablica 4. Rezultati postignute gor čine piva marke 'Old Bohemian' ohmeljenog hmeljemcv. Aurora, rod 2001. proizvedenog u Kalničkom prigorju (Izvor podataka: Analitički

laboratorij Daruvarske pivovare d.o.o.)

Proizvodnja u mjesecu Utrošak čistih α-kiselina

(g/hl)

Postignuta gor čina u boci

nakon punjenja (BU)Prosinac 2001. 6,0 25Veljača 2002. 6,0 25Ožujak 2002. 5,5 23

Listopad 2002. 5,5 23,2Listopad 2002. 5,5 23,6Studeni 2002. 5,0 20

Graf. 13. Površine i proizvodnja hmelja u zemljama članicama IHGC-a

60

52,1

55,254,7 54,61

53,4

97,8

78,4

55,7

81,35 82,01

92,3

48

50

52

54

56

58

60

62

1997 1998 1999 2000 2001 2002

Proizvodne godine

P

o v r š i n e ( - 0 0 0 - h a )

0

20

40

60

80

100

120

P r o i z

v o d n j a h m e l j a ( - 0 0 0 - t )

ha -000- tona -000-

Graf. 14. Balans čistih alfa kiselina na svjetskom tržištu

prema analitičarima tvrtke Joh. Barth & Sohn

-958

-35

1368 14181234

-538 -508

201

1064

-1500

-1000

-500

0

500

1000

1500

2000

1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

B a

l a n s č i s t i h a l f a k i s e l i n a

( t o n a )

19



Graf. 15. Ostvarena proizvodnja hmelja i ostvareni ukupni prihod

tijekom u razdoblju od 2000. do 2002. godine

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

80009000

2000. 2001. 2002.

Proizvodne godine

O s t v a r e n a

p r o i z v o d n j a ( t o n a )

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000350000

O s t v a r e n u k u p n i

p r i h o d ( k n )

Urod Uk. Prihod

Graf. 16. Udjel trenutačno ugovorenog plasmana hmelja u ukupnoj

očekujućoj proizvodnji (Izvor podataka Joh. Barth & Sohn)

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

2002 2003 2004 2005 2006

Godine

U d j e l u g o v o r e n e p r o i z v o d

n j e ( % )

Njemčka

SAD

Češka

Engleska

Slovenija

20



Kvalitativni podaci

A) Agronomska istraživanja

Ako izuzmemo ekstremno sušnu 2000. godinu dinamika rasta i razvoja hmelja pokazuje

pravilan rast u 2001. i 2002. vegetacijskim godinama (Graf. 1., 2. i 3.). To možemo objasniti povoljnim klimatskim prilikama tijekom 2001. i 2002. godine (Graf. 5. i 6.). Dobar raspored padalina tijekom 2001. i 2002. povoljno se odrazio i na kinetiku akumulacije α-kiselina kaonajvažnijeg pokazatelja kemijske kvalitete hmelja a time i njegove pivarske vrijednosti (Graf.

10., 11 i 12.). Praćenjem brojnosti lisnih ušiju (Graf. 7., 8. i 9.) ostvarene su znatne uštede u primjeni preparata za zaštitu bilja, prvenstveno zbog tretiranja rubnih redova hmeljarnika isprječavanja daljeg širenja lisnih ušiju u unutrašnjost nasada. Isto se odnosi i na suzbijanjecrvenog pauka, kao i na suzbijanje primarne i sekundarne infekcije hmeljnom peronosporom i

pepelnice hmelja. Valja naglasiti da su stalno rastući urodi iz godine u godinu posljedicaisključivo pravilno provedenih agrotehničkih mjera, tako da je ostvaren dobar urod i kvailtetahmelja na tlu koje po svojim pedofizikalnim i pedokemijskim osobinama nikako ne spada u

tipična hmeljna tla (tablice 1, 2 i 3).

B) Tehnološka istraživanja

Svi rezultati provedenih ispitivanja kvalitete piva ohmeljenog isključivo s hmeljem cv. Aurora proizvedenog tijekom 2000. i 2002. godine (tablica 4.) pokazuju da proizvedeni hmelj posveodgovara svim standardima na kvaliteti hmeljne sirovine koju pred dobavljače hmelja ihmeljnih proizvoda postavljaju hrvatske pivovare. Evidentno je da je proizvedeni hmeljujednačene kvalitete, a to omogućava sigurno vođenje svih tehnoloških procesa u proizvodnji

piva, što je jedan od temeljnih zahtjeva pivarske industrije.

C) Ekonomska istraživanja

Prema podacima IHGC-a (International Hop Growers Convention), svjetska proizvodnjahmelja nalazi se još uvijek u dugotrajnoj krizi, koja je započela sredinom devedesetih godina.To stanje je prouzročeno smanjenjem utroška čistih α-kiselina u hmeljenju osnovnesladovine. Naime od početka devedesetih godina prošlog stoljeća, pa do danas utrošak čistihα-kiselina u hmeljenju osnovne sladovine neprestano pada, tako je prosječan utrošak čistih α-kiselina od 10 g/hl osnovne sladovine, kakav je bio 1992. godine, pao na svega 5,5 g/hl u1998. godini (Virant, 1998., Srečec, 2000.), što je uzrokovalo smanjenje potražnje hmelja nasvjetskoj razini. Zemlje članice IHGC-a vrlo brzo su reagirale na novonastalo stanje i

započelo je smanjenje površina pod hmeljem u svijetu (Graf. 13.). Drastično smanjenje površina pod hmeljem u 1998. godini kao i smanjenje proizvodnje u 1999. godini, dovelo jedo privremenog oporavka tržišta u 2000. godini, kada su cijene hmelja na svjetskom tržištunaglo skočile, što zbog pada ukupne proizvodnje i smanjenja zaliha iz 1999. godine, što zbogsmanjenja broja ugovora između vodećih prerađivača i distributera hmelja i najvećih pivovara(Sreč ec, 2000.). No bez obzira na smanjenje površina pod hmeljem, ukupna proizvodnjahmelja neprestano se povećava. Uzrok tome leži, kako u klimatski povoljnim godinama zauzgoj hmelja u zemljama koje su vodeći proizvođači hmelja (Njemačka i SAD), tako i u višojrazini primijenjene agrotehnike na sada gotovo prepolovljenim površinama pod hmeljem usvijetu. Na osnovi toga, analitičari tvrtke Joh. Barth & Sohn procjenjuju suficit čistih α-kiselina na svjetskom tržištu hmelja od čak 1064 tone u 2002. godini (Graf. 14.).

Prema podacima tvrtke Hopsteiner, ugovorene cijene hmelja iznose aproksimativno 3,2Eur/kg naturalnog hmelja ili hmeljnih šišarica stiješnjenih u hmeljne bale od 50 Ztr. (1 Ztr.=

21



50 kg), uz tek manje godišnje fluktuacije ovisno o ostvarenoj kvaliteti i premijamaotkupljivača. No cijene na slobodnom tržištu za neugovorene količine proizvedenog hmelja u2001. godini iznosile su svega 1,1 Eur/kg.Glavni uzrok takvom stanju jest smanjenje gor čine piva je trend koji je prisutan svugdje uEuropi a započele su ga velike multinacionalne pivarske kompanije. Jednostavno, pivarska

industrija pritisnuta konkurencijom drugih pića u želji da privuče što veći broj potrošača iz populacije mlađe i srednje životne dobi počela je proizvoditi pivo smanjene količine ekstraktai niže gor čine, koje okusom sve više nalikuje bezalkoholnim pićima koje konzumira upravo taciljana grupa potrošača. Osim toga, većina tehnologa pivarstva, što je naročito izraženo uvelikim svjetskim pivarskim kućama, smatra da od svih parametara koji determiniraju ukupnukvalitetu piva najviše utječu kvasci i ispravno vođeni fermentacijski procesi 45-55%, kvalitetaslada utječe 20-30%, a kvaliteta hmelja utječe otprilike 15-25%. Stoga, po nekima od njih,nije moguće povećati kvalitetu piva inteligentnom uporabom hmelja. Takve pivovare gledajuna hmelj kao isključivo ˝izvor α-kiselina˝. Za razliku od njih postoji i drugi pristup u

pivarstvu. On se temelji na činjenici da iskustva pivara pokazuju, kako hmelj može bitiodlučujući ̋preljev na kolaču˝ u ukupnoj kvaliteti piva i nadasve određuje prepoznatljivost

okusa samog piva kod potrošača. Za takve pivovare i njihove dobavljače, hmelj je vitalnasirovina koja se razlikuje po osobinama sorte, uzgojnim područ jima i stupnju prerade uhmeljne proizvode.

No, sva krivnja za svjetsku recesiju u hmeljarstvu ne može se isključivo prebaciti na stranu pivarskih tehnologa i velikih multinacionalnih pivarskih kompanija, već i na svjetskuindustriju hmelja. Naime sami prerađivači i veletrogovci hmeljem i hmeljnim proizvodima,trebali bi se upitati nisu li sami doprinijeli tijekom proteklih 20 godina da hmelj postane˝minorni sastojak ̋. Ukoliko izuzmemo rasprave i radove poglavito njemačkih i slovenskihznanstvenika (Adrian Forster, Ludwig Narziß, Majda Virant i dr.) namijenjene relativnoužem krugu stručnjaka, široka rasprava između pivarskih i hmeljarskih stručnjaka postala jerijetkost. Na kongrese i stručne skupove koje organizira IHGC dolazi relativno malo pivara, ana kongrese i skupove koje organizira EBC još dolazi još manje hmeljara. Štoviše, uorganizacionoj strukturi EBC-a postoji jedno od glavnih tijela odnosno odbora, a to je Odborza ječam i slad, no nažalost ne postoji odbor za hmelj. U tom smislu stvari su se ipak donekle

počele mijenjati. Naime, u rujnu prošle godine održan je Simpozij o hmelju, u organizacijiSmart Brewing Services pri Oxford Brookes University, koji bi trebao otvoriti novi dijalogizmeđu pivara i hmeljara o vrijednosti i važnosti hmelja i hmeljnih proizvoda u proizvodnji

piva (Bradley, 2002.). Na kraju, čak i sama komercijalna komunikacija kroz dulji niz godina svodi se uglavnom na pregovore o cijeni hmelja i hmeljnih proizvoda, između isključivo ekonomski orijentiranihodjela nabave i prodaje, dok su viši oblici suradnje, koji uključiuju dugoročna planiranja

potreba, zaliha i razine proizvodnje jedne i druge strane, ustupili svoje mjesto˝ deal-u

˝

, što jeuz ostale razloge, ekonomske naravi doprinijelo postupnom smanjivanju broja dugoročnihugovora o snabdijevanju hmeljem (Graf. 16.).

No, bilo kako bilo krize u hmeljarstvu nisu ni dotada bile nikakva novost. Određenefluktuacije cijena hmelja, ovisno o razini ponude i potražnje dešavale su se i ranije, tako danitko nije mogao predvidjeti tijek i duljinu hmeljarske krize, koja je zbog gore navedenihrazloga i svoje dugotrajnosti do danas poprimila dimenzije recesije. Osim toga, bez obzira nasvjetsku krizu, proizvodnja hmelja je još uvijek neusporedivo dohodovnija u usporedbi s bilokojom drugom granom poljoprivredne proizvodnje. Usporedbe radi, ukupni prihod koji

prigorski hmeljari ostvaruju svojom proizvodnjom hmelja na površini od 5 ha, jednak jeukupnom prihodu koji se ostvaruje proizvodnjom pšenice na površinama od 50 ha (Graf. 15).

Danas domaća proizvodnja hmelja, prema podacima HGK-Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, učestvuje u ukupnoj hrvatskoj potrošnji hmelja s 2,2%. To je

22



svakako malo, ali je najviše ukoliko respektiramo svjetsku hmeljarsku krizu i postojećugospodarsku situaciju u Hrvatskoj, koja je izuzetno loša u hrvatskom agraru. Svojimentuzijazmom, radom, racionalnim upravljanjem svim raspoloživim resursima (ma koliko god

bili skromni) i neprestanim reinvestiranjem ostvarene dobiti, prigorski hmeljari uspjeli su dokonca prošle godine završiti prvi investicijski ciklus, čime su realizirali Poslovni plan u roku

od svega tri godine, savlađujući brojne zakonske, financijske, pravne pa čak i različite lokalne barijere i otpore. Razvoj proizvodnje hmelja u Hrvatskoj, konkretno razvoj proizvodnjehmelja u Kalničkom prigorju bio bi gotovo nemoguć bez primanja hmeljara u Strukovnugrupaciju hrvatskih proizvođača piva, slada i hmelja. Zahvaljujući tome hmeljari imajumogućnost izravne komunikacije, što podrazumijeva razmjenu mišljenja i iskustava sa svojimstrateškim kupcima, a to su hrvatske pivovare, a brojni su i slučajevi kada Strukovnagrupacija pruža nesebičnu pomoć i izravno lobira pri resornom Ministarstvu poljoprivrede išumarstva, u cilju zaštite interesa ili ostvarenju poslovnih ciljeva Prve hmeljarske zadruge injenih osnivača. Ukratko, prigorski hmeljari izuzetno se trude da ne ponove greške svjetskihuzgajivača hmelja, te da ostvarenjem dugoročne poslovne suradnje sa svojim kupcima stvorerealne pretpostavke za svoj dalji rast.

Kroz četiri godine svojeg rada, hmeljari Prve hmeljarske zadruge podigli su konstrukcijuhmeljarnika na površini od 5 ha i zasnovali nasad hmelja bezvirusnim sadnim materijalomkultivara Aurora. Sagradili su halu, nabavili i ugradili kompletnu stacionarnu opremu zaobiranje hmelja, sušenje i pakiranje hmelja u hmeljne vreće od 1 Ztr. (aprox. 50 kg). Dvijegodine za redom vršili su privremeni izvoz hmelja u Sloveniju na uslužnu peletizaciju u peletetip 90, koje su plasirali svojem prvom kupcu, a to je Daruvarska pivovara. Prošle godinenabavljena i puštena u pogon nova linija za proizvodnju hmeljnih peleta tip 90, čime jezavršena zadnja faza Poslovnog plana i ostvareni su realni infrastrukturni uvjeti za povećanje

površina pod hmeljem. Suradnja s Daruvarskom pivovarom zasnovana je na Porterovommodelu nacionalnih konkurentskih prednosti (Schleup i Bubendorf, 1997.) i cilj hrvatskihhmeljara je postići sličan oblik suradnje sa svim hrvatskim pivovarama. Dokaz uspješnosti tesuradnje jest i proizvodnja piva marke ˝Old Bohemian˝, koje je isključivo ohmeljeno hmeljem

proizvedenim u Prvoj hmeljarskoj zadruzi. Prema rezultatima analiza kvalitete piva, u proizvodnji ˝Old Bohemian˝ piva u svakom uvarku postignuta je ciljana gor čina i željenaiskoristivost hmeljnih peleta, što je izravna potvrda ujednačene kvalitete hmelja proizvedenogu Kalničkom prigorju. Na osnovi izravne potvrde o kvaliteti hmeljne sirovine, početkom

prošle godine sklopljen je i Ugovor o poslovnoj suradnji između Daruvarske pivovare i Prvehmeljarske zadruge na pet godina, što je do sada najveće priznanje dosadašnjeg rada hmeljaraPrve hmeljarske zadruge i kvalitete proizvedene hmeljne sirovine. Trenutačno, Prvahmeljarska zadruga podmiruje oko 60% potreba Daruvarske pivovare.Početkom ove godine, pokrenuta je suradnja s Karlovačkom pivovarom. Naime, u veljači ove

godine izvršeno je probno varenje bezalkoholnog piva˝

Rally˝

, koje je bilo ohmeljeno i sahmeljem roda 2002. proizvedenog i dorađenog u pelete tip 90 u Prvoj hmeljarskoj zadruzi.Prema prvim rezultatima kemijskih analiza, ostvarena je očekujuća gor čina i dobraiskoristivost hmelja u osnovnoj sladovini.Zasada se može ustvrditi, da su nastupili tržišni uvjeti za dalje povećanje površina podhmeljem i prigorski hmeljari pokrenuti će novi investicijski ciklus i planiraju povećanje

površina pod hmeljem na ukupno 15 ha (10 ha novog nasada). Glavna strateška odrednicanastupa Prve hmeljarske zadruge, na poglavito domaćem tržištu, jest ostvarenje poslovnesuradnje sa svim pivovarama članicama Strukovne grupacije ili još preciznije ˝ulazak ̋ našeghmelja u određene marke piva pojedinih pivovara, kako bi se po načelima PDCA ciklusa(Plan-Do-Check-Act, Deming, 1989.) zadovoljili zahtjevi i želje kupaca.

23



Stoga su hrvatski hmeljari itekako svjesni da su hrvatske pivovare njihov ultimativni kupac ida svoj dalji rast mogu ostvariti samo kroz potpunu suradnju uz poštivanje svih dogovorenihuvjeta.

Zaključak

Na osnovi provedenih trogodišnjih istraživanja može se zaključiti slijedeće:

1. Na područ ju sjeverozapadne Hrvatske postoje povoljni agroekološki uvjeti za uzgojhmelja, poglavito kultivara Aurora i moguće je proizvesti hmelj dobre i ujednačenekvalitete, koji u potpunosti odgovara standardima za kvalitetu hmeljne sirovinehrvatskih proizvođača piva.

2. Uspostavljena je dobra suradnja s gotovo svim hrvatskim pivovarama, poglavito sDaruvarskom i Karlovačkom pivovarom, kao ultimativnim kupcima proizvedenoghmelja.

3. Sami uzgajivači hmelja kao krajnji korisnici svih istraživačkih rezultata u potpunostisu ovladali samom proizvodnjom i implementirali su sve dobivene istraživačkerezultate u uzgojnom i organizacionom smislu.

4. Na osnovi analiza konkurentnosti može se zaključiti da je konkurentska sposobnosthrvatskih uzgajivača hmelja jednaka konkurentskoj sposobnosti američkih uzgajivačahmelja, ukoliko se uspoređuju vrijednosti ukupnih proizvodnih troškova.

5. Pokriće varijabilnih (gross margin) je 3,4 puta veće od ukupnihvarijabilnih/proizvodnih troškova kod proizvodnje nasada u punoj rodnosti, odnosno1,5 puta veće kod nasada u prvoj godini rodnosti. Što znači da se radi o ekonomskiodrživoj poljoprivrednoj proizvodnji.

U Križevcima, 11. ožujka 2003.

24



Documents

Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH