SindikathrvatskihæeljezniËara

svibanj2013.VIJESTI

Kolona od petnaestak tisuća sindikalaca krenu�la je s Trga Francuske Republike na Jelačić-plac, gdje ih je dočekalo nekoliko tisuća građana. Prije početka prosvjedne povorke Krešimir Sever (NHS) je poručio: »Na ovaj prosvjed nisu nas pozvale oporbene političke stranke. Pozvala nas je ova neodgovorna vlast. Mi prosvjedujemo protiv vlasti i svjesni smo da će neki političari pokušati ovo isko�ristiti za prikupljanje političkih bodova, no to se nas ne tiče. MI želimo promjene i zato smo danas ovdje. Kako si je Vlada prostrla, tako će i leći«.

Neki od transparenata koje su nosili sindikalci bili su “Nije to anoreksija, to je posljedica Mrsiće�va zakona”, “Kukuriku! Osiromašili ste i osramotili hrvatski narod! Sram vas bilo!”, “Radite za one

Prvosvibanjski prosvjed pod motom

»Mijenjajte sMjer«Povodom Međunarodnog praznika rada-1. svibnja, pet sindikalnih centrala: NHS-a, SSSH-a, Matice hrvatskih sindikata, HUS-a i UR-SH-a organizirale su javni prosvjed na Trgu bana Jelačića. Sindikat hrvatskih željezničara (SHŽ) pridružio se u prosvjedu Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS). Oko 210 naših članova iz svih podružnica SHŽ-a pridružilo se masi od 20 tisuća ljudi koji su se okupili na središnjem zagrebačkom trgu prosvjedujući protiv Vladine politike štednje i rezanja radnih prava, te teške gospodarske i socijalne politike, pod motom “Mijenjajte smjer”.

koji su vam financirali kampanju, to nisu radnici i građani”. Na pozornici su se izredali sindikalni vođe. Tako je Mladen Novosel iz SSSH, koji oku�plja sindikate iz proizvodnje, kazao da im je premi�jer Milanović čestitao 1. svibanj zahvalivši im na strpljenju i odricanju, što je odmah izazvalo zviž�danje i hukanje mase. Prema riječima Krešimira Severa, radnike je okupio Milanović. »Čak da ne kažemo ni jednu riječ, snaga koja se okupila na ovom Trgu poruka je svakoj vlasti da narod više neće ići u provaliju. Ako nećete mijenjati smjer, pozvat ćemo narod da izabere novu vlast« - rekao je Sever. »Iznevjerili ste ljude, ideje, vrijednosti. Ni�ste im rekli da ćete svojom ekonomskom politikom zatvarati njihova radna mjesta, provoditi fantomski

plan smanjenja cijene rada. »Izdali ste, Milanovi�ću, 700 tisuća građana koji su potpisali da su za referendum protiv otkazivanja kolektivnih ugovora. Vaš potpis više ništa ne znači, sram vas bilo! Plan 21 poslužio je samo vama da se dokopate vlasti, a izdali ste narod. Niste izdali samo one koji su financirali vašu kampanju« oštar je bio Vilim Ribić (MHS).

Nešto prije 14 sati, prosvjednici su se počeli razilaziti, poručivši da će organizirati i referendum o izglasavanju nepovjerenja Vladi. – Sada sve ovisi o vama – zaključili su. Potom je povorka krenula u Maksimir, gdje se dijelio grah koji je trebao namiriti gladne i zapostavljene radnike Lijepe naše.

B. Limpić-Donadić

HŽ Cargo d.o.o. pred izdisajem

Dugovi samo rastu

POD POVE∆ALOM

S obzirom da Hrvatska 1. srpnja postaje pu�nopravna članica EU, smatramo da je odabrani trenutak za objavu javnog natječaja za prodaju HŽ Carga nepovoljan, budući da će sva imovina ulaskom u EU dobiti na vrijednosti pa tako i HŽ Carga. Zato bi bilo mudrije da se je pričekalo s prodajom HŽ Carga, jer bi i vrijednost bila veća.

U javnosti se pokušava nametnuti mišljenje kako HŽ Cargo kao nacionalni operater nema perspektive i kako je prodaja jedina moguća opcija. SHŽ se nije složio odlukom Vlade da se ide u prodaji HŽ Carga. Predlagali smo da ga treba rekonstruirati i konsolidirati te da bi tada opstao kao nacionalni operater u ve-ćinskom vlasništvu Hrvatske. To se je moglo učiniti tijekom ove godine. S obzirom na pro�metni položaj RH (pet morskih luka, X. panerop�ski koridor, V.b i V.c-odvojci V. paneuropskog koridora), HŽ Cargo bi mogao opstati kao nacio�nalni operater u većinskom vlasništvu RH.

To je ujedno i jedini način da hrvatsko gos�podarstvo i dalje ima mogućnost korištenja pri�jevoza robe željeznicom u unutarnjem prometu. Strani vlasnik bit će zainteresiran jedino za tran�zitni prijevoz na kojem može ostvariti značajniji profit, dok će prometovanje teretnih vlakova na prugama izvan paneuropskih koridora, a to je više od tri četvrtine pruga, nakon prodaje HŽ Carga većinom biti obustavljeno. Na taj način dodatno će se umanjiti konkurentnost dijela domaćeg gospodarstva, a broj zaposlenih u HŽ Cargu svesti će se na minimum. Gotovo sve europske zemlje imaju nacionalnog operatera za prijevoz robe željeznicom, iako mnoge od tih zemalja imaju lošiji prometni položaj od RH. Prema našem mišljenju, sramota je za Hrvatsku kojom prolaze paneuropski koridori, koja ima pet morskih luka i razvijenu željezničku mrežu duljine gotovo 2800 km pruge, da ostane bez nacionalnog operatera za prijevoz robe željezni�com. Određena strateška partnerstva mogu biti od koristi, kako bi se ojačala međunarodna po�zicija HŽ Carga i sačuvao tranzitni prijevoz.

Uprava HŽ Carga može učiniti više za po-boljšavanje poslovnih rezultata i likvidnosti. HŽ Cargo ima tisuće starih vagona koje ne kori�sti i može ih prodati, kao i desetak starih loko�motiva. Također ima nekoliko vrijednih nekret�nina koje nisu neophodne za poslovanje i one se mogu prodati. Na taj način tvrtka se može riješiti dio obveza. HŽ Cargo ima potraživanja od Željeznica Federacije BiH u iznosu oko 30 milijuna kuna, a one imaju višak električnih lo�komotiva, koje su HŽ Cargu potrebne. Na sličan način može se riješiti oko deset milijuna kuna potraživanja od Željeznica Srbije i pet milijuna kuna od Željeznica Bugarske. Većim angažma�nom Uprave može se poboljšati naplata potra�živanja od strane domaćih korisnika, čime bi se

Nakon dugogodišnjeg marginaliziranja željeznice koja se je odnosila na izostanak obnove i modernizacije i na kupovanje socijalnog mira, nadali smo se da za željeznicu dolaze bolji dani. S tim više što je resorni ministar u svojim nastupima davao izjave kako je jedan od ključnih zadataka ove Vlade ulaganje u željeznicu i željezničku infrastrukturu u cilju modernizacije i podizanja kvalitete željezničkog prometa. Učinjeni su određeni pomaci. Osigurano je nešto više sredstava za obnovu pruge, a u tijeku je priprema za nabavku 44 motorna vlaka za pri-jevoz putnika. Međutim, kada je riječ o HŽ Cargu i o prijevozu robe željeznicom, nije učinjeno dovoljno. Vlada ima samo jedan plan-prodati većinski dio udjela i to ne pitajući za cijenu.

mogla osigurati isplata plaće i plaćanja troškova energije i održavanja.

Kako su se problemi godinama gurani pod tepih, interne mjere više nisu dovoljne, te je neophodna i pomoć vlasnika-države i to kroz financiranje nastav�ka restrukturiranja i završetka financijske konsolida�cije, dokapitalizacijom ili državnim jamstvom. Jedan od uvjeta za to je i da AZTN prestane tražiti prepreke, a da poradi na pronalaženju mogućnosti za pomoć HŽ Cargu, a time i domaćem gospodarstvu. Upravi HŽ Carga uputili smo zahtjeve da kroz poboljšanje naplate potraživanja i prodaju nepotrebne imovine, poboljša likvidnost i tako osigura redovitu isplatu plaće i servisiranje obveza. Od Vlade RH smo tražili da umjesto prodaje većinskog udjela, putem doka�pitalizacije, ili kroz državno jamstvo, osigura sred�stva za nastavak restrukturiranja i završetak finan�cijske konsolidacije HŽ Carga i kćerinskih društava, kako bi se tvrtka pripremila za liberalizaciju prijevoza robe željeznicom.

Opravdano se bojimo da će privatizacija HŽ Carga polučiti negativne posljedice ne samo za željeznicu, već će biti pogubno za hrvatsko gospodarstvo. Sjetimo se primjera koje se je do�godila prije nekoliko godina. Hrvatska je prodala udjele u Hrvatskom telekomu, a novi vlasnik izvlači veliki profit, otpušta radnike i pruža skupu uslugu, a minimalno ulaže u modernizaciju. Prodane su i banke, koje su se prije toga sanirale, a danas te strane banke, pljačkaju našu sirotinju i namiruju gubitke u matičnim zemljama. Slično se je dogodi�lo i s privatizacijom INA-e zbog čega Vlada danas vodi borbu kako bi zaštitila nacionalne interese. Tko od tih privatizacija ima koristi? Građani Hrvat�ske sigurno nemaju. Debelu korist izvlači strani ka�pital koji je, propašću kolonijalizma, našao novi put za pljačku tranzicijskih zemalja i zemalja u razvoju.

Svjesni smo toga da kao socijalni partner ne�mamo mogućnost suodlučivanja o vlasničkim od�nosima. Vlada RH krenula je u prodaju 75 posto vlasništva HŽ Carga. Od Vlade tražimo da se u ten�der unesu socijalne klauzule kojima bi se najmanje na tri godine zaštitila radna mjesta u HŽ Cargu i u kćerinskim društvima kojima je HŽ Cargo vlasnik. Danas su radnici društva HŽ Cargo izloženi različi�tim pritiscima vezanim uz reorganizaciju društva. Učestale nove sistematizacije i organizacije, nesi�gurnost i prijetnja stečajem, uvod su u “redovito” kašnjenje isplate plaće. Sindikat hrvatskih želje-zničara traži od Uprave poštivanje ugovorenih rokova za isplatu plaće i pravovremeno pokre-tanje postupaka naplate i osiguranja iznosa potrebnih za isplatu idućih plaća.

Također, Sindikat hrvatskih željezničara neće pasivno promatrati događaje koje se odnose u HŽ Cargu. Vodit ćemo brigu da se zaštite prava radni�ka i da se poštuje Kolektivni ugovor.

Ivan Forgačpredsjednik SHŽ-a

HŽ Cargo d.o.o. nelikvidnošću ugrožava sigurnost hrvatskih željeznica

Plaće sve više kasneDana 3. svibnja 2013. održan je javni pro-

svjed članova Sindikata hrvatskih željezničara i radnika društva Održavanje vagona d.o.o. radi neisplate plaća za ožujak. Sindikat je zahtije-vao hitnu isplatu plaća za 340 radnika Održa-vanja vagona, kao i financijsku konsolidaciju i nastavak restrukturiranja HŽ Carga.

Uzrok kašnjenja plaća je kronična nelikvidnost HŽ Carga koja prijeti urušavanju cjelokupnog že�ljezničkog sustava. HŽ Carga d.o.o. radi višemje�sečnog neplaćanja obveza nije više u mogućnosti održavati putničke i teretne vagone, a radi toga HŽ Tehnički servisi za željeznička vozila d.o.o. nisu više u stanju nabavljati dijelove za lokomotive i vla�kove koji se koriste za prijevoz putnika.

Također radi neplaćanja cijene trase, kao i drugih obveza prijevoznika prema HŽ Infrastruktu�ri d.o.o. sve je teže osigurati sredstva za redovno održavanje pruga i stabilnih postrojenja. Ukoliko izostane financijska konsolidacija i restrukturiranje očekujući prodaju pošto-poto, HŽ Cargo mogao bi i prije prodaje završiti u stečaju, a sa sobom bi tako mogao povući cijeli željeznički sustav.

Štrajk je polučio dobre rezultate jer je plaća sijela isti dan. Ostaje jedino nada da za iduću plaću neće trebati sindikalna potpora.

B. Limpić-Donadić

SADRŽAJ

1 Prvosvibanjski prosvjed

2 Dugovi samo rastu

Plaće sve više kasne

3 Treća sjednica Središnjeg odbora SHŽ-a

Što se sve čini u ime štednje

4 Kako do kvalitetnijeg voznog reda

5 Prijevoznici trebaju imati svoje održavanje

6 Vijesti iz djelatnosti SHŽ

7 Pravni savjeti

8 III. aneks Ugovora o radno pravnoj zaštiti radnika

9 Upoznajte svoja prava

Veća sloboda u kolektivnom prego-varanju

10 Moje mišljenje i prijedlozi

11 Automati ne govore

12 Pismo vrijedno pohvale

Odmaralište Pirovac

U iščekivanju otvaranja

3

Ivan Forgač, predsjednik SHŽ-a upoznao je nazočne o tijeku promjena organizacije dru�štava koja se nalaze u sustavu HŽ-a, kao i ak�tivnostima SHŽ-a kojemu je cilj zaštititi prava radnika iz Kolektivnog ugovora. Reorganizacija je u tijeku i dok nestaju pojedina društva, stva�raju se nova koja bi trebala imati svoju viziju opravdanosti. Nažalost, sva društva nalaze se više-manje u teškoj poslovnoj i financijskoj situ�aciji za koje nisu krivi radnici, ali oni su najveći gubitnici. Mnoga društva naći će se na tržištu, jer Vlada ne vidi svoj interes da one opstanu u sustavu HŽ-a. Tako je Vlada odlučila da se HŽ Cargo d.o.o. nađe na tržištu i da se proda, a država bi zadržala 25 posto dionica. SHŽ je protiv te odluke, te je uputio pismo Vladi, resor�nom ministarstvu u kojem je obrazložio razloge protivljenja. Naime, za boljitak hrvatskoga gos�podarstva poželjno je da imamo svoga operate�ra. Strani vlasnik bit će zainteresiran jedino za tranzitni prijevoz, na kojem može ostvariti profit, a prometovanje teretnih vlakova na prugama izvan paneuropskih koridora, a to je više od ¾ pruga, nakon prodaje HŽ Carga većinom će biti obustavljeno. Broj zaposlenika svest će se na minimum, a o njihovoj budućnosti ne usudimo se ni razmišljati.

Pokušali smo animirati i druge sindikate, ali u tome nismo uspjeli, jer oni imaju drugo mi�šljenje o tom problemu, što je žalosno. U tom Društvu plaće kasne, ne mogu se podmirivati obveze, a njihovi problemi pretapaju se i u dru�ga društva.

HŽ Putnički prijevoz d.o.o. priprema kup�nju 44 vlaka i to 32 EM i 12 dizel električnih vlakova. Jamac za kredit bit će država. Iako su početkom godine poskupile prijevozne karte za 15 posto, usluge se nisu poboljšale, a pri�jevoz je pao za 5 posto. Dug raste prema te�meljnom kapitalu. Menadžment ne čini mnogo kako bi se došlo do prihoda, ukidaju se radna mjesta izvršnih radnika dok administracija cvi�jeta. Radi štednje i manjka radnika gomilaju se prekovremeni sati koji ugrožavaju na neki način i sigurnost prometa. Nedopustivo je da jedan kondukter prati devet vagona, a da na nekim vlakovima i nema konduktera. U tijeku su ulaga�nja u informatizaciju nakon čega će se nažalost smanji potreba za blagajnicima i kondukterima. Ne možemo sprečavati informatizaciju, kao dio tehnološkog napretka, ali želimo da se objavi javni natječaj i da se kao dobavljač izabere tvrt�ka koja ima reference za te poslove, što dosad nije bio slučaj. Tražimo da se popuni sistemati�zacija, jer ovakvo stanje je neodrživo.

Treća sjednica Središnjeg odbora SHŽ-a

Radnici i dalje ostaju naša najveća obvezaDana 18. travnja 2013. održana je 3. sjednica SO SHŽ-a na kojem se je analiziralo sadašnje

stanje u Hrvatskim željeznicama u kojoj je u tijeku reorganizacija društava, a ona su opterećena financijskim teškoćama, jer je riječ o gubitcima koja društva ne mogu sama riješiti. Neizvjesnost, neisplata plaća po nekoliko mjeseci ili kašnjenje plaća postala je svakodnevna briga radnika že-ljezničara koji strahuju za svoju budućnost. SHŽ je podržao prvosvibanjski prosijed pod nazivom MIJENJAJTE SMJER koji je održan 1. svibanja-Međunarodni praznik rada u Zagrebu, zbog teške gospodarske i socijalne situacije u zemlji.

Pružne građevine d.o.o. preuzele su radni�ke i djelatnosti Remonta i Posita, još će se oko 800 radnika Poslovnog centra HŽ Infrastrukture izdvojiti i uključiti u Pružne građevine. Upoznali smo Upravu HŽ Infrastrukture i resornog mini�stra s našim stavom da se Pružne građevine, koje će u sastavu imati i redovno održavanje, ne privatiziraju, no o tome još nije donesena konačna odluka. U želji da zaštitimo radnička prava, predlažemo da se sa dotičnim društvima sklopi višegodišnji ugovor za redovito održava�nje.

Društvo Čišćenje vagona i vlakova d.o.o. je podijeljeno. Čišćenje prostora vlasnik predla�že za privatizaciju, a djelatnost čišćenja i njege vagona pripojena je Tehničkim servisima. Že-ljezničku tiskaru d.o.o. vlasnik također namje�rava privatizirati, iako je broj radnika smanjen za pola. Stanje otežavaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi na Istočnom kolodvoru što uma�njuje kapitalnu vrijednost društva. Zatražili smo reviziju i poništenje privatizacije društva RVR-a Uslužne djelatnosti d.o.o. Zagreb. Društvo je u stečaju, a oko 60 posto radnika ostalo je bez posla, pri čemu su im u HPB ostali krediti za oplatu udjela. Stečaj društva baca ljagu na model radničkog dioničarstva, nakon kojeg će se rijetko koji radnik odlučiti da sudjeluje u pri�vatizaciji.

Društvo PRO-REG d.o.o. se nalazi u pred�stečajnoj nagodbi. Oko pola radnika prebačeni su u Pružne građevine, dok se čeka rješenje za ostale. Radnici nisu dobili plaću već šest mjeseci. Višegodišnjim izostankom narudžbi u osnovnoj djelatnosti društva (skretnice su se kupovale izvan zemlje), a teškoćama društva pogodovao je i tadašnji vlasnik HŽ Holding. Na�ime, usmenom naredbom uredili su kolodvor Knin i izgradili su industrijski kolosijek u Vuko�varu (vrijednost neplaćenih izvršenih radova je oko 10 milijuna kuna), što HŽ Infrastruktura i HŽ Cargo sada odbijaju platiti. Uputili smo dopis re�sornom ministarstvu, predsjedniku RH i Vladi te ih upoznali sa situacijom. Tražili smo da društva Hrvatskih željeznica plate svoje dospjele obveze kako bi se društvo odblokiralo, kako bi mogle podmiriti druge obveza, a jedna od njih i isplata zaostalih plaća radnicima, no kako HŽ društva imaju i potraživanja, do toga nije došlo.

Unatoč svim problemima koji nas optereću�ju, zadaci Sindikata hrvatskih željezničara ostao je isti, a to je zauzimanje i briga za svakoga rad�nika.

Biljana Limpić-Donadić

Pod krinkom štednje, HŽ-e je 1999. donio novu odredbu koja je propisala da se vlakovima za prijevoz putnika dodjeljuje najmanje jedan vlakopratitelj, ovisno o frekvenciji putnika i vrsti vlaka. Posljedica te odluke je da se danas kondukteru dodjeljuje šest pa i više va�gona, a pojedini vlakovi kao i autobusi na liniji Sirač-Banova Jaruga; Pleternica-Našice danas prometuju i bez konduktera, što znači legalizacija besplatnog pri�jevoza putnika. Ovakva legalizacija uzima svoj danak, jer prihodi od putnika su manji za pet posto u odnosu na prošlu godinu, iako su početkom ove godine cijene prijevoznih karata povećane za 15 posto.

Zakon o ugovorima u željezničkom prijevozu, članak 8, propisuje da putnik prije početka putovanja mora kupiti kartu, a ukoliko u kolodvoru u kojem putnik počinje putovanje nema putničkog blagajnika, vozna karta se mora kupiti u vlaku. Kako je smanjen broj bla�gajnika, a u nekim kolodvorima radi se sa skraćenim radnim vremenom, putnici i kada bi htjeli ne mogu ku�piti kartu na blagajni, što znači da krše Zakon. Putniku prijevozna karta služi kao dokaz o sklopljenom ugovor sa HŽ Putničkim prijevozom iz kojeg proizlaze njegove obaveze u slučaju nezgode u prometu. Putnik će teško dokazati da je nezgodu doživio u vlaku, ukoliko nema karte i teško će moći naplatiti štetu. Zbog nekupljene karte pokrada se i država jer ostaje bez PDV-a.

Zbog nedostatka konduktera ugrožava se i si�gurnosti putnika, jer jedan kondukter ne može nad�zirati ulaz i izlaz putnika, ukoliko ima pod nadzorom šest i više vagona. Istovremeno raste nezadovolj�stvo putnika sa našim uslugama, jer im nema tko dati pravovremene informacije o kašnjenju, pre�sjedanju, dolasku vlaka itd. Tijekom putovanja, kako vagoni nisu pod nadzorom konduktera, do�lazi do oštećenja vrata i prozora, prljanja sjedišta i otuđenja inventara od strane huligana.

I dok Uprava štedi na radnicima koji joj dono�se prihod, svjedoci smo čestih izmjena Pravilnika o organizaciji HŽ Putničkog prijevoza d.o.o., kao i zapošljavanju službenika i menadžera u Upravi, što ne prati rezultat poslovanja. Glomazni i skupi menadžment godinama nije ponudio nikakav novi proizvod. Vozni red trpi ozbiljnu kritiku, a putnici ne znaju kakva je razlika između putničkih, brzih, IC i drugih vlakova, osim u cijeni karte.

Na Upravi je da spriječi vožnju putnika bez pri�jevoznih karata, a jedan od prijedloga je da umjesto skupog menadžmenta, poveća broj putničkih bla�gajnika i konduktera. Ukoliko se ništa ne poduzme, nemamo se veseliti boljoj budućnosti željeznice.

Vahid Bajraktarević

Broj vagona pod nadzoromkonduktera sve je veći

Što se sve čini u ime štednje

Temeljna djelatnost HŽ Putničkog prijevo-za d.o.o. je prijevoz putnika. Da bi putnici bili uredno i sigurno prevezeni potrebno je imati dovoljan broj konduktera u vlaku. Vodeći računa o ovim činjenicama, ranijim organizacijama ŽTP Zagreb i HŽ-a su sve do 1999. uputama propi-sivale da se jednom kondukteru može dodijeliti najviše tri 4-osovinska vagona. O ovim činjeni-cama nadređeni su vodili računa i nisu dozvolja-vali da vlakovi prometuju sa smanjenim brojem konduktera pa su zbog toga i bile obavezne re-zerve konduktera koje su dežurale da u slučaju potrebe mogu zamijeniti odsutnog konduktera.

IzdavaË: Sindikat hrvatskih æeljezniËara (SHÆ), 10000 Zagreb, Strojarska 17; Telefon: +385 1 378 3108; ÆAT 855 3640; Telefaks: +385 1 378 3140; ÆAT fax: 855 3140; E-mail: shz@shz.hr;www.shz.hr;

Za izdavaËa: Ivan ForgaËUrednica: Biljana LimpiÊ-DonadiÊ;UreivaËko vijeÊe: Ivan ForgaË, Vahid BajraktareviÊ, Martin UremoviÊ, Ilija BuliÊ, Mato DereæiÊ, Marijan Jelenski, Dragutin ©enjug

Fotografije: Boris FrkoviÊ i Vahid BajraktareviÊ GrafiËko oblikovanje: Lidija TormaTisak: ÆeljezniËka tiskara d.o.o., 10000 Zagreb, Petrinjska 87; ISSN 1845-5174List izlazi dvomjeseËno

U voznom redu 2008/09. bilo je 834 vlaka, dok je za ovu godinu u prometu 717 vlakova, što znači 117 vlakova dnevno manje. U odno�su na prethodni vozni red, sadašnji vozni red za 2012/13) ima 45 vlakova dnevno manje (u međunarodnom prometu 18 vlakova, u po�graničnom prometu 16 vlakova i u unutarnjem prometu 11 vlakova). Vlakovi u međunarodnom prometu ukinuti su pod izgovorom da država ne subvencira međunarodni prometu i da se stvara�ju troškovi bez pokrića.

Gdje su osmišljeni proizvodi kao plod ugo-varanja na marketinško-sponzorskoj osnovi?

Ukidati vlakove u godini kada Hrvatska ula�zi u Europsku uniju nije dobra poslovna odluka, unatoč činjenici da se HŽ Putnički prijevoz nalazi u dosta teškoj financijskoj situaciji. Naime, očekuje se više putnika iz Europske unije, a Hrvatska kao nova članica je dobro željeznički povezana s jugo�istočnom Europom. Hrvatska je i turistička država u koju turisti rado dolaze s vlakom. Iz toga razloga valjalo bi uspostaviti suradnju s Ministarstvom tu�rizma i tražiti subvenciju međunarodnih vlakova kao posebnog projekta za održivi razvoj turizma.

Razlog za ukidanje pograničnih vlakova me�nadžment HŽ Putničkog prijevoza vidio je u tome što ti vlakovi prevoze uglavnom željezničke radni�ke, te djelatnike policije i carine, a po njima oni ne donose prihod. Međutim, zašto bi vozni red pograničnih vlakova bio prilagođen samo za dola�zak i odlazak na posao navedenih radnika. Gdje se drugi putnici? U kolodvoru Dobova pogranični su vlakovi bili popunjeni s 30 posto i više putnicima iz smjera Zagreba, jer je sam kolodvor udaljen od granice Republike Hrvatske svega par kilometara. HŽ Putnički prijevoz ignorirao je molbu predstavni�ka Slovenskih željeznica da i dalje voze pogranični vlakovi na relaciji Dobova-Zagreb i Metlika-Bub�njarci, a isti scenarij dogodio se i u pregovorima s predstavnicima Mađarskih željeznica.

Pogranične vlakove je trebalo umjesto ukidanja prekategorizirati u prekogranične (regionalne) vlakove uvesti i prema Bosni i Hercegovini. Činjenica je da Banjalučka i Bihać�ka regija zajedno broje oko milijun stanovnika. Ti su putnici prirodno orijentirani prema zapadu, te im je Zagreb ili destinacija ili prolazni kolod�vor. Potrebno je kvalitetno povezati Volinju i Novi Grad (Bosanski Novi, Tuzlansku regiju s pola mi�lijuna stanovnika sa Osijekom preko Vinkovaca do Brčkog. Mostarsku regiju sa 150 tisuća sta�novnika povezati s Pločama, jer velik broj rad�nika iz Hercegovine radi u luci Ploče. Također, veći broj studenata iz Ploča i Metkovića studira u Mostaru. Vinkovci bi se trebali povezati sa Šidom i Novim Sadom.

Kako do kvalitetnijeg voznog reda

Zadovoljiti potrebe putnikaVozni red kao godišnji plan prijevoza ovisi o mnogobrojnim pokazateljima, kao što su struktura i raspoloživost prijevoznih sredstava, stanje infra-

strukture. Polazna osnova za njegovu izradu trebala bi biti realna procjena broja putnika na pojedinim relacijama, jer samo kvalitetan i učinkovit vozni red doprinosi zadovoljstvu putnika i većim prihodima. Posljednjih godina vozni redovi su sve lošiji. Vlakovi se uvode u promet bez ozbiljnih studija i ispitivanja tržišta, a poslije se ukidaju bez ikakvih valjanih argumenata. Takvi vozni redovi ne idu u prilog poslovnoj politici HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.

Metaforički govoreći o vlakovima HŽ Putničkog prijevoza moglo bi se reći da su to otoci koji nisu međusobno povezani. Primjera ima dosta, pa spo�menimo neka. EC vlak br. 159 iz Beča u Zagreb GK dolazi u 22:42 sata, a u isto vrijeme ili prije par minuta prije već su otpremljeni vlakovi za Varaž�din, Karlovac, Novsku i Koprivnicu. Putnik koji želi nastaviti putovanje za Split mora čekati do sutra, kada u 12:45 sati može nastaviti putovanje.

Veće županije treba kvalitetnije povezati. Jutarnji vlak za Rijeku je ukinut. Umjesto njega trebalo bi brzi vlak br. 740 iz Vinkovaca produžiti za Rijeku. S dva para dnevnih vlakova trebao bi se svakodnevno povezati Zagreb i Split i to sa polas�cima ujutro i po podne. Trebalo bi povezati Slavon�ski Brod s Osijekom jer su to dva najveća grada u Slavoniji. Potrebno je uspostaviti i direktnu vezu Varaždin-Osijek koji su centri dviju većih i značaj�nijih regija. Gradovi u Slavoniji vape za vezama sa Splitom, Šibenikom i Zadrom.

Nije nam jasno zašto se radi smanjenja troško�va ne predvide dva vozna reda (sezonski i za ostali dio godine). Ljetni vozni red ima sezonske vlakove i zbog toga je vozno vrijeme specifično i potrebno je putovanje prilagoditi turističkim modelima. Ostali dio godine, redovni vlakovi bi vozili kraće pa bi se mogle ostvariti značajne uštede gorivu i radni sati osoblja vlaka. Nepojmljivo je da noćni vlak za Split cijelu go�dinu vozi po voznim vremenima za deset vagona iako veći dio godine ima samo četiri vagona.

Kvaliteta putničkog prijevoza bi se znatno povećala uvođenjem kružnih vlakova na rela-ciji Zagreb-Koprivnica-Osijek-Vinkovci-Zagreb; Zagreb-Vinkovci-Osijek-Koprivnica-Zagreb; Vinkovci-Osijek-Strizivojna-Vrpolje-Vinkovci, Vinkovci-Strizivojna Vrpolje-Osijek-Vinkovci; Zagreb-Varaždin- Koprivnica-Zagreb; Zagreb-Koprivnica-Varaždin-Zagreb; Zagreb-Dugo Se-lo-Novska-Sunja-Zagreb; Zagreb-Sunja, Nov-ska-Dugo Selo-Zagreb. Vjerujemo da bi ovakvom organizacijom voznog reda došlo do značajnijih ušteda na sredstvima prijevoza i angažiranju osoblja vlaka. Vozni red je ostao statičan i neusklađen, iako se je promijenilo radno vrijeme privatnog sektora, te javnih i državnih institucija. Naime, radno vrijeme počinje kasnije te bi menadžment HŽ Putničkog pri�jevoza o ovim činjenicama trebao voditi računa.

Na pruzi Zabok-Krapina imamo 16 pari vlako�va u prometu, dok na relaciji Vinkovci-Osijek ima�mo sedam pari vlakova. To pokazuje da su neka mjesta dobro povezana, a druga nisu. Na pruzi Zagreb-Varaždin; Varaždin-Zagreb postoje tri para vlakova s polascima između 18 i 21 sati. Upitno je da li trebaju sva tri vlaka s obzirom na vrijeme po�laska i dolaska, a naročito se to odnosi na subotu, nedjelju i blagdanima.

Na pruzi Sirač-Virovitica voze tri autobusa. Treći bi se mogao ukinuti i uštedjeti 2.000,00 kn po danu, a s tim novcem bi se mogli platiti svih sedam konduktera u Banovoj Jaruzi, a ne četiri kao sada. Radi uštede, autobusi prometuju i bez konduktera. Znači, autobus s polaskom iz Sirača u 7:02 sati prometovao bi samo do Daru�vara, a ne do Virovitice gdje dolazi 8:56 sati, što je kasno za radnike i đake, koji iz toga razloga odlaze ranijim autobusom koji u Viroviticu dolazi u 6:55 sati.

Menadžment HŽ Putničkog prijevoza bi tre�bao uspostaviti liniju suradnje, a ne nelojalne kon�kurencije s autobusnim prijevoznicima i to tako da prstenasto prilagode vozni red autobusa, te da oni dolaze na autobusne kolodvore prije, odnosno poslije vlaka. Nužno je povezati red vožnje vlaka sa autobusom i trajektima čime bi se upotpunila turistička usluga. Što se tiče posebnih vlakova ne�dopustivo je brendirane proizvode uništiti (turistič�ki vlak Karlek) već naprotiv, putnike treba zain�teresirati i dodatno uposliti postojeće materijalne kapacitete uz marketinšku produkciju.

Žalosno je što Uprava HŽ Putnički prijevoz ne daje dovoljno pozornosti na vozni red, te nema u sistematizaciji nijednog radnog mjesta za koordinaciju voznog reda, a takvo radno mje�sto trebalo bi se sistematizirati u Uredu Uprave. Osoba koja bi se bavila planiranjem, izradom i provedbom voznog reda, te otklanjanjem uoče�nih nelogičnosti i nepravilnosti trebala bi imati višegodišnje iskustvo, znanje i kompetencije. Morala bi dobro poznavati sve segmente poslo�va vezanih za prijevoz putnika i to organizaciju i tehnologiju rada od izrade i čitanja grafikona, načina izrade turnusa garnitura i vagona, načina izrade potrebnog broja izvršnih radnika, poslove operative i svih drugih zakonskih i podzakonskih propisa koji propisuju postojeću organizaciju i tehnologiju rada.

Koordinator za izradu i pripremu voznog reda usko bi surađivao s nadređenim radnicima u Direkciji (Prodaja i Tehnologiji, odnosno sa menadžerima GRJ/RJ). Da bi se donijele kva-litetne odluke potrebno je poznavati tržište, frekvenciju putnika, a za svaki vlak trebao bi se znati komparativna veličina planskih i re-aliziranih prihoda odnosno troškova. HŽ Put�nički prijevoz trebao bi imati osmišljeni projekt ugovaranja marketinško – sponzorskih vrijedno�sti, koje danas nema, a da bi opstao na tržištu mora zadovoljiti interese putnika. Zadnje je vrije�me da Uprava shvati da treba poduzeti radikalne mjere u otklanjanju dubioza i tražiti odgovornost za realizaciju.

Vahid Bajraktarević

5

RAzgOVOR s DOPREDsjEDniciMA DjELAtnOsti sHŽ

/P/ S obzirom da je vaša djelatnost dislocirana na koji način komunicirate sa članovima?

Komunikacija sa članovima jedna je od najvaž�nijih zadataka sindikata. U našoj djelatnosti ona se odvija putem povjerenika podružnica i to u tri društva: Održavanje vagona, Tehnički servisi željezničkih vozila i RPV Slavonski Brod. Na skupovima radnika, radnici se informiraju o radu i aktivnostima sindikata, a po po�trebi održavaju se i sastanci sa članovima sindikata u podružnicama. Također komunikacija se odvija putem Središnjeg odbora, Odbora djelatnosti održavanja že�ljezničkih vozila, faksom i telefonima.

/P/ Koja najčešća pitanja dolaze od članova sindikata?

Pitanja se odnose na prava radnika iz Kolek�tivnih ugovora, na raspored radnog vremena, na uvjete rada, prekovremeni rad, isplati plaća i osta�lih materijalnih prava. Radnike interesira provedba planova restrukturiranja, organizacija i sistemati�zacija društava, Ugovori o radu, kao i pravima koje radnici imaju u tim slučajevima.

/P/ Kao dopredsjednik SHŽ sigurno ste ukazi-vali na propuste koji se nalaze u organizaciji djelat-nosti koju zastupate. Da li ste našli razumijevanje kod poslodavca da se nešto riješi?

SHŽ je jedini sindikat na željeznici koji zastupa radnike na održavanju željezničkih vozila, pa smo u proteklom razdoblju organizirali više sindikalnih akcija kojim smo ukazivali na probleme i propu�ste u ovoj Djelatnosti. Tražili smo zaštitu društava, radnika, djelatnosti održavanja i struke, koji su po mojem mišljenju na željeznici zapostavljeni. Među�tim, još nije gotovo i dalje nas očekuju obaveze u procesu restrukturiranja po tom pitanju.

Ilija Bulić, dopredsjednik Djelatnosti održavanja željezničkih vozila

Prijevoznici trebaju imati svoje održavanje

Ilija Bulić, jedan je od osnivača sindikata radnika na održavanju željezničkih vozila. U Održavanju željezničkih vozila počeo je raditi 1985, a nešto kasnije postaje i član sindikata. Nakon završetka sindikalne škole «Josip Cazi« u Rijeci, aktivnije se uključuje u rad sindikata. Dužnost dopredsjednika SHŽ za Djelatnost obnaša treći mandat za redom. Zani-mljiva su mišljenja g. Bulića o ulozi sindikata u procesu restrukturiranja na željeznici, kao i pojedinim sindikatima koji se bave kadroviranjem.

/P/ Možete li izdvojiti primjer gdje je uloga sindikata bila od posebne važnosti u zaštiti interesa radnika?

Sindikat je u dosta slučajeva imao bitnu ulo�gu, a izdvojio bih zaštitu radnika na održavanju pri�je podjele HŽ-a. Naime, tada se je pokušao sma�njiti broj radnika bez ikakvih kriterija, a veći broj radnika postao bi tehnološki višak. Želim istaknuti da su kolektivni pregovori u društvima djelatnosti često bili dugi i iscrpljujući, ali ipak smo se uspjeli izboriti za prava radnika.

/P/ Što znači pravovremena i istinita informa-cija za radnika?

Radnici trebaju dobiti pravovremenu i istinitu in�formaciju bilo od povjerenika na terenu ili u sjedištu sindikata. Nažalost, svjedoci smo i drugačijeg načina komuniciranja. Na terenu se čuju neistine ili se čak zastrašuju radnici, a pojedini sindikati pokušavaju sebe prikazati velikim borcima za prava radnika. SHŽ uvijek radnicima prenosi istinitu informaciju, jer ona znači i povjerenje radnika u svoj sindikat.

/P/ Da li je danas dobro da radnik bude član sindikata?

Radnici danas trebaju biti članovi sindikata, jer ih jedino ON može zastupati pred poslodavcima i štititi njihova prava. Dobro organiziran i jak sin�dikat može zaštititi prava radnika, a to je moguće ako su radnici članovi sindikata.

/P/ Da li je po vašem mišljenju HŽ spremno dočekao reorganizaciju?

HŽ nije spremno dočekao reorganizaciju jer se godinama nije ulagalo u željeznicu, infrastrukturu i vozni park. Osim neulaganja, uzrok je i kriva po�djela HŽ-a 2007. na četiri društva, koja je željeznici donijela štetu, a najviše prijevoznicima: HŽ Putnič�kom prijevozu i HŽ Cargu.

/P/ Reorganizacijom HŽ mnoga društva su ne-stala ili su se našla u novom društvu Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o. Da li je to dobro rješenje za napredak HŽ-a ili još jedan pokušaj stvaranje orga-nizacije u kojoj nije definirana vizija?

SHŽ je putem dopisa ukazivao na loša rješenja reorganizacije i planova restrukturiranja posebno ovisnih društava. Nakon stečaja TŽV Gredelja koji je trebao biti nositelj osnivanja Tehničkih servisa, Odr�žavanje vučnih vozila d.o.o. (OVV) ostao je jedini koji održava vučna vozila i vlakove u vlasništvu HŽ Put�ničkog prijevoza. Odlukom vlasnika, OVV početkom 2013. proširuje djelatnost i mijenja naziv u Tehničke

servise željezničkih vozila d.o.o. (TSŽV). Kako je HŽ Putnički prijevoz vlasnik i društva Čišćenje i njega putničkih vagona, donijeta je odluka da se društvo podjeli na dva dijela, te da se djelatnost čišćenja putničkih vagona sa 236 radnika pripoji TSŽV-u što se i dogodilo 2. travnja 2013. U tijeku su pripreme za novu organizaciju i sistematizaciju. Počeli su pre�govori oko pripajanja dijela Održavanja vagona (OV) putničkog programa. Oko podjele Održavanja vago�na (OV) između HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza za sada nema dogovora.

Najnovija odluka Uprave HŽ Carga predviđa spajanje društava Održavanje vagona (OV) i RPV Slavonski Brod. U siječnju 2013. Uprava HŽ Carga donijela je odluke da se RŽV Bjelovar i RŽV Čakovac spoje u jedno društvo.

SHŽ zastupa mišljenje da bi svaki prijevoznik trebao imati svoje lako i tekuće održavanje, jer se time dobiva bolja kvaliteta, a troškovi održavanju su manji nego kada ih održava posebna tvrtka.

Smatram da TSŽV treba ostati u vlasništvu HŽ Putničkog prijevoza, a društva OV i RPV Slavonski Brod u vlasništvu HŽ Carga.

/P/ Da li je Vlada RH, naše Ministarstvo i Upra-va dovoljno educirana da riješi nagomilane proble-me u HŽ-u?

Vlada RH osnovala je Povjerenstvo za željezni�cu sa ciljem rješavanja problema i restrukturiranja cijelog sustava željeznice, ali ono do sada nije dalo očekivane rezultate. Predlažem da se u rješavanju problema uključe stručnjaci koji bi Vladi RH predlo�žili najbolja rješenja za željeznicu. Do sada je Sabor RH usvojio strategiju razvoja željeznice, a Vlada RH osnovala povjerenstva, te prezentirala velike plano�ve i kapitalna ulaganja koja bi pokrenula gospodar�stvo, ali za sada bez konkretnih rezultata.

/P/ Što mislite da li bi i SHŽ mogao dati svoje mišljenje o imenovanju rukovodećeg kadra u HŽ-u i koji su kriteriji bitni za imenovanje istih?

SHŽ nije sindikat koji se bavi kadroviranjem, jer to je posao Vlade RH, resornog ministra i Skup�ština matičnih društava, vlasnika ovisnih društava. Odgovorni bi trebali imenovati stručne i sposobne kadrove koji poznaju sustav željeznice. Nažalost, svjedoci smo da se i sindikati bave kadroviranjem, a politika po ključu političke podobnosti i koalicija završe loše. Da je to tako, pokazuje i stanje u kome se željeznica nalazi.

Biljana Limpić-Donadić

6

HŽ CARGO d.o.o.Uprava Društva na 72. sjednici koja je održana

18. ožujka 2013. donijela je Odluku o sklapanju 3. aneksa Ugovora o radnopravnoj zaštiti radnika od poslovno uvjetovanih otkaza. Najvažnija pro�mjena dogodila se u točci V. ugovora, a odnosi se na reguliranje visine plaće. Radnik u Željeznič�kom fondu ostvaruje pravo na plaću prema cijeni sata rada (koeficijent za radno mjesto) iz Ugovora o radu na dan raspoređivanja u Fond, a najviše do 4000,00 kn bruto plaće.

Dana 20. ožujka 2013. na temelju članka 50. Statuta Sindikata održana je III. sjednica Odbora djelatnosti HŽ Carga. Na sjednici Odbora djelat�nosti glavni povjerenici su upoznati sa aktualnim događajima u HŽ Cargu i financijskim izvješćem Djelatnosti. Donijete su i Odluke koje su neophod�ne za daljnji rad Odbora djelatnosti HŽ Carga.

Temeljem Odluke Uprave društva došlo je do promjene u sastavu Povjerenstva za tumačenje i praćenje odredbi Kolektivnog ugovora. Od 21. ožujka 2013. Povjerenstvo djeluje u sljedećem sastavu. Predstavnici Poslodavca jesu: Dragica Hegedušić, Drago Rukavina, Renato Likarević i Mira Klarić - Sobota, a predstavnici Sindikata jesu: Stefica Mečić (SŽH), Marijan Jelenski (SHŽ), Borivo�je Vučković (STPVVHŽ) i Marija Stefanov (SSHŽC).

Odlukom Uprave od 21. ožujka 2013. štavlje�nje van snage Zaključak kojim je utvrđen prijedlog Odluke o tehnološkom višku radnika u društvu HŽ Cargo d.o.o. zbog potrebe revidiranja liste tehno�loškog viška.

Na svojoj 74. redovnoj sjednici održanoj 25. ožujka 2013. Uprava Društva donijela je Zaključak o pokretanju postupka anketiranja radnika za do�brovoljno zbrinjavanje radnika po uvjetima iz Odlu�ke od 5. listopada 2012. s rokom za dostavu do 2. travnja 2013. Zbog kratkoga roka i velikog intere�sa postupak anketiranja radnika je odgođen do 5. travnja (petak) 2013. godine. Na anketu se javilo stotinjak radnika. Donijeta je Odluka o stavljanju van snage Pravilnika o organizaciji HŽ Cargo d.o.o. od 14. veljače 2013. koji je trebao ići u primjenu 1. svibnja 2013. godine. Novi Prijedlog Pravilnika o organizaciji HŽ Carga d.o.o. uslijedit će vrlo brzo (najvjerojatnije kad vi poštovani članovi budete či�tali novi broj Vijesti SHŽ).

Dana 28. ožujka 2013. održan je sastanak Uprave Društva i predstavnika socijalnih partnera. Razgovaralo se o materijalnim pravima radnika koja imaju uporište u važećem Kolektivnom ugo�voru (KU). Podržan je prijedlog o isplati regresa za 2012. godinu, na način da se pristupi izradi pisanog sporazuma kojim će biti konstatirano da zbog nemogućnosti potpisivanja aneksa KU, svi socijalni partneri i poslodavac predlažu da se re�gres isplatiti u vidu bonova u Konzumu, i to u više apoena, a Uprava će predložiti Skupštini Društva da ga i sama podrži. Gospođa Ivana Gobac treba sastaviti prijedlog sporazuma i dostaviti predstav�nicima sindikata na uvid. Nažalost Uprava Društva do današnjeg dana nije poduzela ništa oko realiza�cije spomenutog dogovora.

Marijan Jelenskidopredsjednik HŽ Carga

ČIŠĆENJE I NJEGA PUTNIČKIH VAGONA

Podjela koja neće donijeti boljitak

U društvu Čišćenje i njega putničkih vagona d.o.o. dogodilo se ovih dana podjela tvrtke i to na čišćenje vagona i vlakova i čišćenje prostora. Radnici na čišćenju vagona i vlakova pripojeni su Tehničkom servisu željezničkih vozila d.o.o. Može�mo reći da je zadnji čavao u lijes uspješne tvrtke zabijen 3. travnja 2013. jer od toga dana presta�jalo je postojati društvo Čišćenje i njega putničkih vagona d.o.o. kao tvrtka kćeri HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

Da li nas je netko pitao za mišljenje? Iskreno ne, a naše primjedbe, prijedlozi završavali su u la�dicama poslodavca koji nije imao interes ni volju za socijalni dijalog. Radnicima je učinjena velika šteta koju će oni osjećati u danima koji slijede, a dali je to bio nečiji hir, zloba ili nečiji interes uskoro ćemo vidjeti.

Odluku smo morali prihvatiti i u skladu s njom preusmjeriti svoje sindikalne aktivnosti. Svoju energiju usmjerit ćemo na čišćenje prostora koja se po nečijoj direktivi «mora privatizirati», a to znači upropastiti ili nekome «koji je jako zaslužan» pokloniti za nula kuna. Naš sindikat neće okrenuti leđa svojim članovima koji su se, ne svojom vo�ljom, našli u tehničkim servisima. Tako smo ne�davno odbili prijedlog poslodavca koji je tražio da potpišemo Dodatak III. Kolektivnog ugovora koji je tražio da pristanemo na smanjivanja prava rad�nicima. To je značilo ukidanje svih vrsta pomoći, prijevoza na posao i s posla, te smanjenje plaća od 10 posto. Nismo pristali jer projicirati gubitak koji će tvrtka u ovoj godini ostvariti nikako ne možemo prihvatiti kao realnu opciju na početku godine.

Poslodavcu je najlakše smanjiti prava radnici�ma, pa onda od njih tražiti da se još odreknu dio plaće. Istovremeno se u Nadzorni odbor tvrtke koja ima manje od 250 radnika imenuje pet članova ko�jima su povećane i novčane naknade, a tome je kumovao i dojučerašnji vlasnik HŽ Putnički prijevoz d.o.o. Valja usporediti da su u prethodnom man�datu NO bila tri člana, a broj radnika bilo je 700 radnika, pa i više. Zadatak tzv. stručnjaka je po�većati normative za radnike i približiti ih europskim normama, ali to se ne odnosi na povećanje plaća Naš način stvaranje normativa je smanjiti broj rad�nika, a kako nema zapošljavanja, oni koji ostaju rade i za one s kojima je raskinut Ugovor o radu.

U takvoj situaciji čovjek bi očekivao da će rad�nik za povećani opseg posla dobiti i veću plaću. Međutim, to se ne može dogoditi radi tzv. šted�nje. Radnicima ostaje da u vrijeme svog radnog vremena doslovce lete s jedne lokacije na drugu (radi se na pet-šest lokacija, stajališta, tvrtki i sl.), a njihova plaća koja iznosi nešto više od 2000,00 kn i koja je na granici minimalne plaće u RH, ne raste, nego se eto mora i smanjiti. Slaba je to utjeha za radnika koji mora zaraditi svoju plaću i još barem tri plaće za svoje šefove čija je plaća trostruko ili četverostruko veća od njihove. Žalosno

je što menadžment tvrtke glavnu krivicu vidi u pre�visokim cijenama koje nisu konkurentne na tržištu, i u Kolektivnom ugovoru koji po njihovom mišljenju radnicima daje velika prava. Unatoč gubitku tržišta (FINA, POREZNA UPRAVA, HPB i drugo) za koje nije kriv radnik, ti ljudi ostaju nedodirljivi i povlašte�ni. Zanimljivo je da kod njih nema viškova radne snage i da su u Upravnoj zgradi u Trnjanskoj 5 svi zaposleni s ugovorima na neodređeno vrijeme, a radnici se proglašavaju viškom i prekidaju im se radni odnosi.

Reći će netko da je i sindikat potpisao KU i da je to i njegova zasluga što je došlo do te nelogično�sti. Istina, mi jesmo potpisnici, ali megalomanski prohtjevi sa druge strane su mnogo veći nego li su u KU. Kada bi se oni skromnije ponašali i mislili na dobrobit svih radnika njihove plaće ne bi bile «trn u oku». Nažalost «oni» za sebe misle da su najbolji, najpotrebniji i najsposobniji, a radnik je za njih samo trošak.

Moram nešto reći i o ponašanju pojedinih čla�nova našeg sindikata koji se u novonastaloj situa�ciji ponašaju nekorektno prema svome sindikatu, matičnoj Djelatnosti i Podružnicama. Pojedinci su poistovjetili sindikat i poslodavca, te razmišljaju da promjenom tvrtke moraju promijeniti i sindikat. Ti pojedinci ne razmišljaju kako su ih upravo njihovi predstavnici u SHŽ kojima sada okreću leđa, za�štitili kada im je bilo najpotrebnije i izborili se za njihova prava, plaće, radna mjesta i ostalo. Ovaj sindikat i ova Djelatnost će se i nadalje zalagati za prava svojih članova gdje god oni bili zaposleni, jer problematiku naših članova sigurno više po�znajemo od drugih kojima bi naši članovi bili gola statistika i broj.

Dragutin Šenjugdopredsjednik Čišćenje i njega putničkih vagona

Vijesti iz Vinkovačkepodružnice SHŽ-a

Povodom Međunarodnog dana žena koji se obilježava 8. ožujka, članice SHŽ-a vinkovačke vla�kopratnje ugodno je iznenadio i obradovao prigod�ni poklon kojeg su primile od g. Mladen Čekada, glavnog povjerenika podružnice. Naime, kao mali znak za njihov praznik žene su primile parfeme. Međutim, to nije sve. Članovima SHŽ-a vinkovačke podružnice povodom katoličkog blagdana Uskrsa uručene su šunkice.

Ivica Aničić

Održavanje vagona d.o.o. U tijeku su aktivnosti koje se odnose na re�

strukturiranje društva i smanjenje troškova. Pri�premljeni su Ugovori o sporazumnom prestanku radnog odnosa za radnike koji su se prijavili za zbrinjavanje putem poticajnih otpremnina. Iako je zbrinjavanje, odnosno prestanak radnog odnosa planiran sa 30. travnja 2013. upitan je rok zbog

VijEsti iz DjELAtnOsti sHŽ

7

odluke Uprave HŽ Carga d.o.o. kojom je zbrinja�vanje planirano najkasnije do 31. svibnja 2013. Svako odgađanje poticajnih mjera za Održavanje vagona d.o.o. ima za posljedicu povećanje gubita�ka. Da su se poticajne mjere dogodile 31. prosinca 2012. kako je i bilo planirano, gubici bi do sada bili manji za oko dva milijuna kuna.

U tijeku je priprema potpisivanja Ugovora sa Zavodom za zapošljavanje kojim bi se pokrivali troškovi uvođenja nepunog radnog vremena za radnike radionica teretnog programa i dijela za�jedničkih službi OV-a od 2. svibnja 2013. Tjedno radno vrijeme iznosilo bi 32 umjesto 40 sati, što ovisi o svakoj pojedinoj radionici, a ono bi bilo ras�poređeno po radnim danima u tjednu. Broj radnika koji je bio planiran za nepuno radno vrijeme (192) radnika bit će korigiran razmjerno odlasku radnika s poticajnim otpremninama što je nepovoljno za Održavanje vagona d.o.o. Pregovori prijevoznika HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga oko podjele društva, odnosno izdvajanja putničkog programa iz Održavanja vagona i pripajanja Tehničkim ser�visima nisu dali rezultate, tako da društvo za sada ostaje u cjelini.

Očekuje se donošenje odluke Uprave HŽ Car�ga d.o.o. o spajanju društava Održavanje vagona i RPV d.o.o. Slavonski Brod. Nakon donošenja od�luke pristupilo bi se izradi prijedloga buduće orga�nizacije novog društva, ustroja zajedničkih službi i radionica s obzirom da OV pruža usluge na devet lokacija, a da RPV Slavonski Brod usluge remonta radi na jednom mjestu. Prijedlog je da i praonica vagona u Slavonskom Brodu bude sastavni dio novog društva.

Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o.

Društvo je od 3. travnja 2013. proširilo dje�latnost sa čišćenjem i njegom putničkih vagona sa ukupno 236 radnika. U tijeku je priprema za novu organizaciju i sistematizaciju, od za�jedničkih službi do organiziranja rada i broja radnika po pogonima i servisima. Početkom svibnja Uprava Tehničkih servisa željezničkih vozila d.o.o. predložiti će sindikatu i radničkom vijeću prijedlog nove organizacije nakon čega će se prije konačnog očitovanja održati sasta�nak sa Upravom na kome će se analizirati sva�ka pojedina lokacija i služba. Nakon donošenja nove organizacije i sistematizacije otvorit će se kolektivni pregovori kojim će biti obuhvaćeni i radnici čišćenja i njege putničkih vagona. Dana 25. travnja 2013. održan je sastanak između Uprave društva kojeg su zastupali Hristo Sika�vičev i Nenad Postružin, te predstavnika SHŽ-a, Ilija Bulić i Nenad Juran. Dogovoreno je da će SHŽ dopuniti pregovarački odbor sindikata članom iz čišćenja putničkih vagona, te da će osnova za pregovore biti postojeći kolektivni ugovor Tehničkih servisa i Čišćenja i njege put�ničkih vagona zajedno sa potpisanim aneksima KU. Kada se donese nova organizacija u svim pogonima i servisima bit će održani skupovi radnika. Na njima će radnici održavanja i či�šćenja biti upoznati sa svim promjenama u or�ganizaciji, kao i o planiranom broju radnika na pojedinoj lokaciji.

Uprava TSŽV razmotrit će pristupanje društva Željezničkom fondu kroz koji bi se mogao zbrinuti mogući višak radnika na pojedinim lokacijama. U tom dijelu obavljaju se razgovori Uprave sa vlasni�kom HŽ Putničkim prijevozom d.o.o. oko osigu�ranja dodatnih sredstava za zbrinjavanje radnika poticajnim mjerama u 2013. godini.

Predstavnici SHŽ zatražili su od Uprave da demantira izjavu Sindikata strojovođa Hrvatske od 24. travnja 2013, koja su objavljena u javnim gla�silima, da je održavanje glavni krivac za loše sta�nje vučnih vozila. Iznijete su neistine oko ukupne imobilizacije vozila, neispravnih uređaja vezano za sigurnost prometa (uređaji budnosti i auto-stop uređaji) kao i za sustav pjeskarenja i namirivanja pjeskara.

SHŽ godinama upozorava da vlasnici ne osiguravaju dovoljno sredstava za održavanje vozila, a bivši vlasnik vozila (do 1. listopada 2012. HŽ Vuča vlakova) sustavno je zanemari�vao mišljenje tehničke struke i održavanja o po�trebi ulaganja i kvalitetnijeg remonta. Unatoč teškoj situaciji vučna vozila i vlakovi ne izlaze iz radionica neispravni za promet. Posebna po�zornost vodi se o opremi i uređajima koji direk�tno utječu na sigurnost željezničkog prometa (kočnica, auto-stop uređaji, uređaji budnosti, osovinski sklopovi).

Dijelovi se skidaju sa jednih vozila i ugra�đuju na druga isključivo uz suglasnost vlasni�ka vozila. Nedopustivo je da oni koji su svojim radom doprinijeli ovakvom stanju na željeznici prozivaju radnike održavanja koji svakodnevno ulažu velike napore da osiguraju potreban broj vozila za promet HŽ Carga i HŽ Putničkog pri�jevoza. Od Uprava TSŽV dobili smo suglasnost da će reagirati na navode strojovođa, te će u dogovoru sa vlasnikom usuglasiti daljnje aktiv�nosti.

RPV d.o.o. Slavonski BrodU tijeku su aktivnosti oko zbrinjavanja radni�

ka poticajnim otpremninama i mogućem spajanju RPV-a i Održavanja vagona d.o.o. Društvo je u očekivanju donošenja odluka vlasnika o budućem ustroju društva. Razvoj događanja i mogućnost privatizacije ili pronalaska strateškog partnera HŽ Carga d.o.o. kao i prijedlozi na koji način i u kome obliku će se organizirati održavanje i remont želje�zničkih vozila odrediti će i ustroj RPV-a Slavonski Brod. RPV Slavonski Brod koji se nalazi na X kori�doru je najbolje remontno društvo HŽ Carga, bez obzira da li će biti zajedno sa Održavanjem vagona ili kao posebno društvo.

SHŽ će se kao jedini reprezentativan sindikat u RPV-u Slavonski Brod uključiti u aktivnosti kada vlasnik donese odluku o budućem ustroju društva. Svojim prijedlozima tražit ćemo da se održavanju osigura mjesto koje mu pripada kako kod prijevo�znika tako i kod budućeg vlasnika. Cilj nam je da kroz organizaciju društva i kolektivnog ugovora za�štitimo radna mjesta i prava radnika kod vlasnika i Uprave.

Ilija Bulićdopredsjednik SHŽ

Nakon što nisam pristao da platim štetu poslodavcu za koju se ne osjećam odgovor-nim, poslodavac mi je istu naplatio uzima-njem od plaće.

T. M.

Odredbom članka 88. stavka 1. Zako�na o radu („Narodne novine“ br. 149/09 i 61/11) propisano je da poslodavac ne smije bez prethodne suglasnosti radnika svoje po�traživanje naplatiti uskratom isplate plaće ili nekog njezinog dijela. Kada određeno potra�živanje poslodavca dođe na naplatu, radnik mora dati pisanu izjavu da pristaje da mu se za nastalo potraživanje prema poslodavcu izvrši prijeboj s plaćom. Izjava radnika mora biti slobodna i bez prisile. Ukoliko radnik odbije dobrovoljno naknaditi poslodavčevo potraživanje, poslodavac potraživanje može ostvariti putem suda.

Kada je u kolektivnom ugovorom, pravil�niku o radu i odlukom povjerenstva za štetu propisan novčani iznos za povredu pojedinih radnih obveza, poslodavac i dalje ne smije bez suglasnosti radnika to učiniti, a to je sta�jalište i sudske prakse. Ukoliko bi to učinio, poslodavac radi teži prekršaj za koji je pro�pisana novčana kazna člankom 293. Zakona o radu. Novčanu kaznu može izreći inspektor rada na zahtjev radnika, radničkog vijeća i sindikata.

Radim na radnom mjestu konduktera. U vlaku se često događa da imam problem s putnikom koji ne žele platiti prijevoznu kartu, a niti žele napustiti vlak! Da li imam pravo za-držati vlak u kolodvoru i tražiti dolazak policije koja bi ga isključila iz daljnjeg prijevoza.

D. J.

HŽ Putnički prijevoz nije ni sa jednim ak-Ž Putnički prijevoz nije ni sa jednim ak-Putnički prijevoz nije ni sa jednim ak-čki prijevoz nije ni sa jednim ak-jednim ak- ak�ak�tom propisano da kondukter može zadržati vlak u kolodvoru, ukoliko putnik nema prije�voznu kartu, osim ako remeti javni red i mir. Sukladno odredbi čl. 42. toč. 17. Upute 107 propisano je da kondukter od putnika treba zatražiti osobnu iskaznicu kako bi utvrdio njegov identitet te mu ispostaviti zapisnik o neobavljenoj doplati u vlaku (K-92).

U slučaju da putnik nema osobnu iska- slučaju da putnik nema osobnu iska-slučaju da putnik nema osobnu iska-čaju da putnik nema osobnu iska-aju da putnik nema osobnu iska- da putnik nema osobnu iska-da putnik nema osobnu iska- putnik nema osobnu iska-putnik nema osobnu iska- nema osobnu iska-nema osobnu iska- osobnu iska-osobnu iska- i�ka�i�ka�znicu ili �e protivi dati je na uvid, kondukter treba nazvati operatera putničkog prijevoza koji će zatražiti posredovanje policije u pr�vom slijedećem kolodvoru u kojem vlak ima zadržavanje. Putniku se ispostavlja zapisnik K-92 do odredišnog kolodvora sa dodatkom za neprijavljenog putnika u skladu s odred�bama Tarife 103. Kada se ne može ustano�viti putnikov identitet ni uz pomoć policije u vlaku, tada će vlakopratitelj uzeti broj značke policajca koji je intervenirao radi sastavljanja izvješća K-91 u kojemu će zatražiti naplatu prijevozne karte i predati ga svom nadređe�nom radniku.

Vahid Bajraktarević, dipl. iur.

PRAVni sAVjEti

Sa kratkim osvrtom ukazujem na izmjene koje su regulirane ovim aneksom, a koje su bitne i značajne za radno pravnu zaštitu radnika.

Ovim aneksom u odnosu na Ugovor o radno pravnoj zaštiti od 4. svibnja 2006. i anekse istog I. i II. iz 2007. i 2010. godine (dalje Ugovor) došlo je do sljedećih promjena:1. U točki 2. Ugovora u stavku 2. došlo je do pro�

mjene da je višak radnik s manje radnog staža kod poslodavca, a ne staža ostvarenog u HŽ-u.

2. U točki 3. Ugovora izbrisana je obveza da se putem Željezničkog fonda (dalje ŽF) ispita dali u nekom unutar društava HŽ-a postoji odgo�varajuće radno mjesto na koje bi se radnik mogao trajno rasporediti.

3. U točki 5. Ugovora promjene se odnose u dijelu što sve mora sadržavati aneks Ugovora o radu dok se radnik nalazi u ŽF, pa je novina u odno�su na Ugovor kada je plaća bila 6000,00 kn uz vrijeme od tri (3) godine za koje se zaključuje Aneks visina plaće koju radnik ostvaruje u ŽF prema cijeni sata rada (koeficijentu za radno mjesto) iz Ugovora o radu na dan raspoređi�vanja u fond, a najviše do 4000,00 kn bruto plaće. I dalje ostaje pravo na regres, božićnicu i poklon za dijete do 15 godina starosti.

Treba istaknuti da je SHŽ bio zagovornik i predlagatelj ove promjene što je i prihva-ćeno za razliku od drugih socijalnih partne-ra koji su predlagali drugačije opcije. Nai�me, bilo je prijedloga da se vrijeme provedeno u fondu svede na dvije godine.

III. aneks Ugovora o radno pravnoj zaštiti radnika od poslovno uvjetovanih otkaza

Primjena od 1. ožujka 2013.Reprezentativni sindikati za kolektivno pregovaranje u društvima HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Cargo d.o.o., i HŽ Putničkog prijevoza d.o.o, među

kojima su SHŽ i Uprave imenovanih društava sklopili su 18. ožujka 2013. godine III. aneks Ugovora o radno pravnoj zaštiti radnika od poslovno uvje-tovanih otkaza.

4. Točka 6. Ugovora mijenja se na način da se ŽF organizira u HŽ Infrastrukturi d.o.o., a ne u Hol�dingu, te da se uz financiranje iz Državnog pro�računa, financira i vlastitim sredstvima društava: HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Carga d.o.o., i HŽ Put�ničkog prijevoza d.o.o. Ukoliko izostanu sredstva iz Državnog proračuna, financirat će se od vlasti�tih sredstava društava koji se nalaze u vlasništvu društava HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Carga d.o.o. i HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. Nama ostaje na razmišljanje kako će društva financirati radnike u Željezničkom fondu, a sami nemaju za plaće rad�nicima koji rade u društvima. Također se nameće ideja da je ovako opredjeljenje upravo prostor za dobre i kvalitetne EU projekte. Za pretpostaviti je da imamo takve kadrove i profile zvanja na HŽ koji bi nešto mogli učinili u tom pravcu.

5. U točki 7. gdje su regulirane zadaće fonda doš�lo je do promjene tako da fond preuzima brigu o svim radnicima koji su raspoređeni ŽF, a ne kao što je bilo do sada da se brine o radnicima iz novonastalih društava koji su postali tehno�loški višak. Zadatak je obavještavanje radnika koji su raspoređeni u fond o svakom raspi�sanom natječaju na neodređeno i određeno vrijeme za radno mjesto na koje ispunjavaju sve tražene uvjete natječaja. Zagovornik ove novine između ostalog bio je i SHŽ.

6. U točki 8. i 9. Ugovora došlo je do promjena u slučaju kada poslodavci ukažu potrebu za novim zapošljavanjem radnika na neodređeno ili odre�đeno vrijeme. U tom slučaju dužni su od Savjeta

ŽF dobiti suglasnost za novo zapošljavanje za sva radna mjesta osim za radna mjesta nadređenih radnika. Ukoliko u ŽF ima radnika iz društva koje je zatražilo suglasnost za zapošljavanje, a koji u potpunosti ispunjavaju tražene uvjete, poslo�davac može nakon provedenog postupa jedino zaposliti radnika koji se nalazi ŽF.

7. U točki 10. Ugovora regulirana je obveza ŽF da može radnika privremeno rasporediti u društvo, ali ne u neko od novonastalih društava kako je stajalo u Ugovoru, i ne kraće od mjesec dana.

8. U točki 12. Ugovora došlo je do promjene u po�gledu otpremnina u slučaju kada radnik izlazi iz ŽF uslijed odlaska u mirovinu ili zapošljavanja. Prilikom odlaska u mirovinu radnik ostvaruje pravo na otpremninu sukladno Kolektivnom ugovoru društva koje ga je rasporedilo u ŽF.

9. U točki 15. Ugovora briše se tekst «neko novoo�snovano» tako da i dalje ostaje pravo na raspo�red radnika u ŽF. Radniku se produžuje vrijeme u ŽF koliko je proveo na bolovanju preko 42 dana. Aneks Ugovora u primjeni je od 1. ožujka

2013. godine. Želimo istaknuti da je usvojen sljedeći prijedlog SHŽ-a. Ukoliko su u društvima koji su pot-pisnici ovog Ugovora kriteriji za utvrđivanje viška radnika, vrijeme rasporeda i maksimalna plaća radnika u ŽF drugačije regulirani u Kolektivnom ugovoru, u odnosu na odredbe ovoga Ugovora, u tim društvima će se primjenjivati odredbe Kolek-tivnog ugovora društva iz kojeg je radnik došao.

Martin Uremovićdopredsjednik SHŽ

Iskliznuća lokomotiva koja se spominju kao razlog pokretanja akcije (vidljivo iz priopćenja od 2. ožujka) dogodila su se kod malih brzina, te se s dodatnim smanjivanjem brzine ne može povećati sigurnost že�ljezničkog prometa. Ilustracije radi, iste noći kada se je na pruzi u Gorskom kotaru dogodilo skliznuće lokomo�tive, na prugama SŽ koje su u boljem stanju od naših, iskliznule su dvije najmodernije lokomotive njihovog voznoga parka koje su teške oko 90 tona.

Da iza ove akcije postoje neki interesi nije teško zaključiti. Naime, akcija smanjenja brzine odnosila se na smanjenje brzine na svim vlakovima, dakle i na teretnim vlakovima, a pregovaralo se s Upravom HŽ Putnički prijevoz. Ako je bilo problema vezanih za sigurnost koji su u nadležnosti HŽ Putničkog prijevoza, zašto je trebalo nanositi štetu HŽ Cargu? Za loše stanje pruga odgovorna je HŽ Infrastruktu�ra, zbog čega je akcija smanjenja brzine i počela (brojna iskliznuća lokomotiva), a sa predstavnicima HŽ Infrastrukture nije se pregovaralo niti su postav�ljeni zahtjevi u pogledu sigurnosti. Naknadno smi�šljen razlog prosvjeda koji se odnosi na pokusnu

Reagiranje

Kome je bila namijenjena akcija smanjenje brzinaAkcija smanjenje brzine na svim vlakovima koje je proveo strukovni sindikat strojovođa dana 2. ožujka 2013. godine, pokrenuta je isključivo zbog

osobnih interesa čelnika toga sindikata. Naime, akcija koja nije imala ciljeve i rokove izvršenja, a koja se je tobože odnosila na sigurnost putnika i strojovođa, imala je jedan cilj, a to je izvršiti pritisak na uprave da prihvate nametnuta njihova kadrovska rješenja.

ugradnju kočnih papuča od sivog lijeva tipa P10 na lokomotivu 1 141-377 potpuno je besmislena. Naime, prema proračunu kočnice za lokomotive 1 141 podserije 300 (lok. od broja 376-390), koje je prilikom modernizacije napravljen u KONČAR elek�trične lokomotive, predviđena je uporaba kočnih papuča Samson M716. Tijekom 2010. tadašnji vlasnik spomenutih lokomotiva HŽ Vuča vlakova odlučila se za uporabu kočnih papuča s poveća�nim sadržajem fosfora tipa M30, a da prethodno nije izvršeno ispitivanje učinka kočenja i korekcije proračuna kočnice. Tada nitko nije našao razlog za organiziranje prosvjeda. O svemu navedenom postoji Zapisnik kojeg je između ostalih potpisao i član Predsjedništva SSH.

Komercijalna brzina vlakova na prugama HŽ-a iznosi oko 40 km/h i pitam se zbog čega je potreb�no brzinu vlakova dodatno smanjivati i željeznički prijevoz učiniti potpune nekonkurentnim? U čijem je to interesu? Sigurnost putnika zbog najveće do�puštene brzine na prugama HŽ nije ugrožena. Te brzine su ionako male da ih je bolje i ne spominjati.

Broj smrtno stradalih putnika na željeznici u odno�su na cestovni promet je mnogo manji. Na hrvat�skim cestama je u prošloj godini smrtno stradalo oko 400 osoba, a samo u veljači ove godine 12 osoba, pa unatoč tome nitko nije doveo u pitanje sigurnost prijevoza putnika, npr. autobusima.

Akcija također predstavlja grubo kršenje želje�zničkih propisa koji se odnose na sigurnost i ured�nost željezničkog prijevoza. Iz navedenih činjenica evidentno je da sindikalna akcija smanjenja brzine vlakovima nije imala nikakvu vezu sa sigurnošću putnika, a još manje sa sigurnošću strojovođa. Bio je to provjeren recept kako izvršiti pritisak na uprave da prihvate njihova kadrovska rješenja. U trenutku kada se ona prihvate neće biti nikakvih prosvjeda, niti brige za sigurnost putnika i strojo�vođa, a stanje na infrastrukturi će ostati isto.

Neodgovorno je pokretati akcije čiji je cilj kadro�viranje i prema strojovođama, jer ukoliko bi poslo�davac insistirao na podmirenju nastale štete moglo bi to ugroziti ionako krhak standard strojovođa.

Borislav Topalović

8

9

Iz prakse je poznato da danas radnici na terenu imaju „raznolika“ radna vremena. Ras�poredi rada iz sata u sat se mijenjaju, uvodi se prekovremeni rad…

Člankom 42. Zakona o radu (NN 147/09, 61/11) je propisano da je radno vrijeme vre�mensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spre�man (raspoloživ) obavljati poslove prema upu�tama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. U tom slučaju, radno vrijeme rad�nika upućenog na službeni put bi se utvrđivalo prema njegovom ugovorenom redovitom rad�nom danu, a ako bi na službenom putu radio duže od ugovorenog (punog ili nepunog) rad�nog vremena, radilo bi se o prekovremenom radu, te bi on ostvario pravo na naknadu za stvarno odrađene sate prekovremenog rada. Međutim, pri upućivanju radnika na službeni put, poslodavac bi u svakom slučaju morao voditi računa, da radniku, ne uračunavajući pri tome vrijeme provedeno na putu, osigura pravo na odmore u minimalnom trajanju koje propisuje Zakon. Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se rad�nik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.

Međutim, vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, da�kle kada stvarno po takvom pozivu dođe raditi, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ga u mjestu koje je odredio posloda�vac ili u mjestu koje je odabrao radnik. Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu uređuju se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Prema članku 42. ZOR-a, radno vrijeme uklju�čuje i razdoblje kada radnik stvarno ne radi, ali je spreman raditi, tj. za vrijeme tzv. praznog hoda za koji radnik nije kriv ali je radnik na rad�nom mjestu.

Radno vrijeme radnika može biti puno, nepuno, skraćeno i duže od punog (preko-vremeni rad). Poslodavac je obavezan objaviti raspored radnog vremena tjedan dana unapri�jed. Radno vrijeme može biti raspoređeno kao

Pojam radnog vremena

Upoznajte svoja pravaOdredbom članka 42. Zakona o radu

određen je pojam radnog vremena, koje je usklađeno s Direktivom 2003/88/EZ Europ-skog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. Do donošenja novog Zakona o radu pojam radnog vremena nije bio definiran, jedino je bilo definirano koliko iznosi puno radno vrijeme. To je kod mnogih željeznič-kih zanimanja, a neka od njih su specifič-na, stvaralo prostor za različita tumačenja, a upravo zbog toga dolazilo je i do sudskih sporova. Vaša neinformiranost daje prosto-ra poslodavcu, što nam nije cilj, te vas želi-mo više educirati kako biste mogli pokretati inicijative za što bolje rješavanje nezakoni-tosti i nepravilnosti u svojoj radnoj sredini.

jednokratno, u smjenama (turnusu) i nejedna�ko mjernom smjenskom radu.

Nejednako mjerni smjenski rad je radno vrijeme kod kojeg izvršni radnik kontinuirano započinje ili završava svoje poslove u različito doba dana ili noći. Kod planiranja rasporeda radnog vremena poslodavac mora uzeti u obzir opće principe prilagođavanja rada i organiza�cije rada izvršnim radnicima sa ciljem osigu�ranja zaštite njihovog zdravlja i sigurnosti, kao i sigurnosti željezničkog prometa. Trajanje i raspored radnog vremena i smjene te odmora između dviju uzastopnih smjena izvršnih radni�ka određuje se ovisno o organizaciji prometa, vrsti poslova te drugim uvjetima koji utječu na duševnu i tjelesnu sposobnost. Smjena izvrš�nog radnika je ukupno vrijeme od dolaska na posao do odlaska s posla.

Radno vrijeme u smjeni izvršnih radni-ka obuhvaća vrijeme u obavljanju sljedećih po�slova: vrijeme pripreme i raspreme za osoblje vlaka, vrijeme rada u smjeni, stanka tijekom rada, vrijeme prekida do dva sata tijekom tra�janja smjene, režijska vožnja radi preuzimanja vlaka ili željezničkog vozila, vrijeme čekanja od javljanja na rad po rasporedu do stvarnog početka rada kod kašnjenja planiranog vlaka, vrijeme provedeno u obvezatnoj pričuvi, vrije�me kod stvarnog javljanja na rad, kod otkaza rada po utvrđenom rasporedu, osim trajanja smjene koja započinje iz obrtne jedinice ako je u obrtnoj jedinici predviđen odmor.

Stanka tijekom rada je vrijeme koje po�slodavac mora omogućiti radniku za vrijeme trajanja smjene. Ukoliko poslodavac zbog teh�nološkog procesa rada nije u mogućnosti iz�vršnom radniku osigurati stanku tijekom rada, korištenje ovog odmora regulira se Kolektivnim ugovorom. Valja napomenuti da u slučaju ot�kaza vlaka poslodavac mora evidentirati vri�jeme trajanja smjene predviđene rasporedom rada, izuzev trajanja smjene koja započinje u obrtnom kolodvoru, ako je u istom kolodvoru predviđen odmor. Izvršni radnik za to vrijeme mora biti na raspolaganju poslodavcu i on mu u svakom trenutku može ponuditi druge poslo�ve koji proizlaze iz njegovog ugovora o radu. Radno vrijeme izvršnih radnika u smjeni ne smije trajati dulje od 12 sati. Svako obav-ljanje poslova i radnih zadataka radnika u vremenu između 22 sata i 6 sati idućeg dana, neovisno o njegovom trajanju, smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako, da radnici koji obavljaju poslove vezane uz sigurnost pro�meta ne smiju raditi više od dvije noći uzasto�pno. Smatra se da je radnik radio noću, ako je u noćnoj smjeni započeo sa radom prije 4 sata ujutro ili ako je završio rad poslije 24 sata noću (ako je radnik započeo sa radom u 5 sati ujutro ili završio poslije 24 sata noću ne znači da isti nema pravo na dodatak za noćni rad).

Što se tiče odmora između smjena, situa�cija je sljedeća. Odmor između dviju uzastopnih smjena izvršnih radnika traje najmanje 12 sati. Osoblje vlaka koje radi u nejednako mjernom smjenskom radu ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 16 sati neprekidno.

Marijan Jelenski

Krešimir Sever (NHS) u ime predlagača sastan�ka ukratko je pojasnio probleme s kojima se susreću sindikati koji okupljaju članstvo u tvrtkama u pretežito državnom vlasništvu, te je istakao da je važno sačuvati autonomiju kolektivnog pregovaranja između ostalog i radi pitanja konkurentnosti samih javnih poduzeća, jer nisu sva izjednačena u poslovnom uspjehu.

Vlast se ne smije miješati u poslovanje javnih poduzeća i treba poduprijeti slobodu ko-lektivnog pregovaranja, te uprave javnih podu-zeća trebaju voditi pregovore sa sindikatima. Sudionici sastanka suglasni su da razina prava radnika zaposlenih u tim tvrtkama mora biti pred�met rasprave i dogovora socijalnih partnera na razini svake pojedine tvrtke, odnosno da mora biti predmetom pregovora vođenih u dobroj namjeri. Nakon rasprave donijeti su zaključci da uvjeti rada u tim tvrtkama moraju biti u skladu s uvjetima po�slovanja svake pojedine tvrtke.

Resorna ministarstva će tvrtkama u pretežito dr�žavnom vlasništvu koja ulaze u njihov resor, naglasiti važnost postizanja konsenzusa o uvjetima rada radni�ka u tim tvrtkama, koji se moraju temeljiti na poslovnim pokazateljima, a koje će uprave društava prezentirati sindikatima koji okupljanje članstvo u tim tvrtkama.

Sindikati koji okupljaju članstva u tvrtkama u pretežito državnom vlasništvu suglasni su da će ak�tivno i konstruktivno sudjelovati u socijalnom dijalogu u cilju pronalaženju optimalnih rješenja radno-prav�nog položaja radnika zaposlenih u tim tvrtkama.

Sljedeći sastanak održat će se u svibnju u cilju aktivnog praćenja provedbe ovih zaključaka, a resor�na ministarstva dostavit će Ministarstvu rada i miro�vinskoga sustava izvješće u uočenim problemima u provedbi ovih zaključaka i mogućim rješenjima.

Sudionici sastanka suglasni su da je potrebno unaprijediti postojeću razinu komunikacije resornih ministarstava sa sindikatima iz toga sektora.

B. Limpić-Donadić

Nedostaje komunikacija sindikata sa upravama društva

Veća sloboda ukolektivnom

pregovaranju

Na inicijativu Nezavisnih hrvatskih sin-dikata u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava održan je 1. ožujka 2013. sasta-nak sa predstavnicima sindikata i uprava društava u pretežito državnom vlasniš-tvu. Sindikati koji okupljaju članstvo u tim tvrtkama imaju problema u komunikaciji sa upravom društava. Sudionici sastanka suglasni su da je potrebno unaprijediti po-stojeću razinu komunikacije resornih mini-starstava sa sindikatima iz toga sektora, a koliko su u tome uspjeli vidjet će se u svibnju, kada će biti održan sastanak na tu istu temu.

10

Branka Perši, povjerenica podruž�nice Čišćenje i njega kola, Varaždin.

Na željeznici ra�dim 22 godine i do danas se nije ništa promijenilo u našem

radu. Metla i kanta i dalje je ostala naše sredstvo za rad. Do perona već dosta godina nalazi se ured�no zapakirani stroj za pranje vanjske oplate koji se ne može postaviti jer nije prilagođen peronu. To je promašena investicija za koju nitko ne odgovara. Kemijska sredstva koja dobivamo iz Zagreba su slabije kvalitete. Nedostaju nam djelatnici, pa ima�mo radnike koji su na određeno vrijeme već devet godina. Najviše nas muči neizvjesnost što će biti s nama. U SHŽ gledamo kao jedinu svjetlu točku koja se bori da nas se zaštiti, osigura dohodak i da nam se poboljšaju uvjeti rada.

Nedjeljko Lon-čar, povjerenik TSŽV-a, pogon Varaždin.

U 23 godine rada na željeznici mogu konstatirati da se broj radnika smanjuje, vozni park je stariji, a uvjeti rada su sve

teži. Na terenu nedostaju informacije i postoji strah za radno mjesto. Postao sam član sindikata kada sam počeo i raditi. Od sindikata se traži da zastupa interese radnika i da u pregovoru s poslodavcem bude ravnopravni partner. Ne prihvaćam ovu po�djelu željeznice iz razloga što nam je donijela više štete nego koristi. Pogledajmo kako su organizi�rane druge željezničke uprave u Europi koje su se pokušale razdvojiti, pa kada su vidjele da to nije dobro, vratile su se na staro. I dok u izvršnoj služ�bi nedostaju radnici u administraciji ih je sve više. Nedostaju nam rezervni dijelovi i trošimo posljed�nje zalihe zaštitne odjeće. Nisam za prodaju na�ših društva, a naš sindikat sve radi kako bi riješio navedene probleme i dok bude tako mi imamo u njega puno povjerenje.

Martina Kolar, kondukterka u vlaku, Varaždin.

Na željeznici sam sedam godina, a od toga sam šest godi�na radila na blagajni. Novom sistematizaci�jom postala sam teh�

nološki višak i ponuđeno mi je mjesto konduktere što sam i prihvatila. Zadovoljna sam sa sadašnjim radnim mjestom. Nedostaju nam putnički vagoni

i ubrzo smo vidjeli da nas nitko ne štiti. Uslijedilo je članstvo u SHŽ-u i osnivanje podružnice. Na ovom malom prostoru imamo osam sindikata, ali nije teško vidjeti razlike među njima, a pogo�tovo koji sindikat više brine za svoje članove. Ja se nisam prevario u odabiru SHŽ-a, jer da nema njega ne bih imao nikakve informacije. Nisam protiv restrukturiranja željeznice, ali Uprava bi trebala više raditi za boljitak radnika.

Kada radnik radi oko 35 godina sa NSS i do sada ga nitko nije pitao za stručnu spremu, mišljenja sam da ga se treba pusti da i dalje radi do svoje mirovine, dok novi koji dolaze trebaju imati odgovarajuću stručnu spremu. Žalosti me da se olako odustaje o prodaji nekog društva, kao npr. Carga.

Odluka je donijeta ishitreno bez analize koja bi sigurno opravdala njegov ostanak na željezni�ci u punom vlasništvu. Ovako se odričemo «zlat�ne koke» koja je mogla stvarati dobit nama, ali i Vladi. Sadašnja situacija je loša: kasne plaće, a obveze na naplatu stižu. U posljednjih deset godina ovdje se nije zaposlio ni jedan čovjek, a rad se povećao. Mjesečno se utovari 20 tisuća tona robe, a možda i više. Žalosno je što naš po�slodavac ne vidi, da ukoliko zaposli više mladih ljudi i rad bi se povećao.

Boris Pranjić na željeznici je 33 godi�ne, Ploče.

Smatram da svaki radnik treba biti član sindikata, ali treba izabrati onaj u koji možeš vjerova�ti. Što nas ima više

to smo jači prema poslodavcu. Sindikat mi daje osjećaj sigurnosti i pristup informaciji koja me za�nima. Mi koji smo članovi SHŽ-a imamo uspješnu komunikaciju sa povjerenicima, dopredsjednicima i predsjednikom.

Nema toga pitanja na koji nismo dobili odgo�vor. Posebno cijenim održavanje sportskih susre�ta. Veseli me druženje sa kolegama i to je jedino što je ostalo na željeznici. Sada se sa nostalgijom sjećam druženja kojih je prije bilo mnogo više. Šteta! Očekujemo useljenje u zgradu koja je na�mijenjena nama, izvršnim radnicima. Pitam se kada i zašto do sada nije otvorena kada je sve sređeno. Valjda netko uživa što prostorije gleda�mo kroz prozor.

Josip Ostojić na željeznici radi de�vet godina i od prvog dana je član sindika�ta, a sada je i povje�renik, Ploče.

- Dijete sam željezničara i danas

kako bi poboljšali i povećali kvalitetu naših uslu�ga. U poslu osjećam nedostatak informacija koje od mene očekuju putnici zbog kašnjenja ili nekog drugog izvanrednog događaja. Željeli bismo da i mi damo prijedloge u donošenju voznog reda jer najbolje znamo kada i u koje vrijeme je najveća frekvencija putnika. Od sindikalnog povjerenika uvijek dobivam informaciju koja me zanima i to mi kao radnici mnogo znači.

Mirko So-kolić, povjerenik sindikata u OV, Koprivnica.

Na željeznici radim 25 godina i toliko sam i član sindikata. U rad�

nike se uvukla nesigurnost, a ona svakim danom sve veća zbog nedostatke informacija. Ostala nam je gola plaća, jer smo se svega odrekli i sada se bojimo da i nju izgubimo. Što se tiče restrukturira�nja HŽ-a mislim da ide u krivom smjeru, a sve po�sljedice snosit će kao i do sada radnik. Vozni park je star, nedostaju rezervni dijelovi, radimo sa sred�stvima za rad koja smo koristili i prije 30 godina, te uspjeh u održavanju vagona možemo zahvaliti našem iskustvu. Mlade majstore nismo primili već sedamnaest godina. U deset godina imamo 57 radnika manje, a ostalo nas je dvadeset koji se moramo nositi sa spomenutim problemima. Kako je sigurnost vagona imperativ u našoj struci predlažem da pregledači vagona trebaju djelovati samostalno, a ne da bude pod upravom nekog poslodavca kojemu je u cilju profit, a ne sigurnost. Dio smo Carga i muči nas neredovita isplata pla�će jer svi mi imamo porodice i obveze.

Nada Gašparić, povjerenik Carga, Ko�privnica.

Na željeznici ra�

dim 17 godina. I dok nam se povećava op�seg posla što je po�zitivno, smanjuje se broj radnika. Nisam

za prodaju HŽ Carga, jer ova tvrtka ima budućnost, jedino se trebamo bolje organizirati i potaknuti Vla�du RH da svojim zakonima pruži više prilike ovom prijevozniku, mislim prije svega da se smanji ili ukine dosadašnji monopol koji ima kamionski prijevoz. Treba promijeniti i prilagoditi tržištu naše pravilnike koji trebaju biti fleksibilniji. Najveći pro�blem je što imamo na željeznici veliki broj sindikata što pogoduje poslodavcu, ali ne nama radnicima.

Drago Ostojić, na željeznici radi 35 godina, a povjerenik SHŽ-a je 12 godina, Ploče.

Do 2002. godi�ne bili smo razbacani po svim sindikatima

MOjE MiŠLjEnjE i PRijEDLOzi

Što su članovi SHŽ-a rekli o zaštitnoj odjeći, restrukturiranju, plaćama, infor-miranju i prijedlozima za bolje sutra.

zajedno sa ocem radim u Održavanju vagona. Imam SSS, radim u radionici i volim svoj po�sao.

Muči me neizvjesnost jer ne znam svoju sud�binu. Naime, u radionici je radilo 11 radnika, a kako su četiri radnika izrazili želju za odlazak sa otpremninom ostat će nas sedam. Uvjeti rada su teški jer radimo na otvorenom.

Trebalo bi više ulagati u željeznicu i poslo�davac bi trebao stvoriti bar najnužnije uvjete za rad.

U susjednoj Čapljini (BiH) gradi se nova radi�onica i bojimo se za svoja radna mjesta.

Pregledači često puštaju neispravne va�gone da pređu državnu granicu što nije dobro. Kašnjenje plaća nas jako brine, a nedostaju nam i zaštitna odjeća, rukavice, pasta za pranje ruku…

Kako bi mogao pratiti svjetske trendove i zadovolji potrebe putnika, Uprava HŽ Putničkog prijevoza odlučila se za potpunu informatizaciju cjelokupne prodaje prijevoznih karata i rezervacija. Prodaja bi se obavljala putem terminala na putnič�kim blagajnama, stabilnim automatima za prodaju karata, mobilnim uređajima za pregled i prodaju karata (vlakopratno osoblje) i interneta. Prodaja se predviđa na kioscima Tiska i Novina, privatnim kioscima, na blagajnama Konzuma i u drugim tr�govačkim lancima, turističkim agencija itd.

Prodaja prijevoznih karata na stabilnim au�tomatima provela bi se u dvije faze, i to tijekom 2013. i 2014. godine. U prvoj fazi nabavilo bi se 26 automata i oni bi se instalirali u većim kolodvo�rima, dok bi u drugoj fazi 32 automata bila postav�ljena u manjim kolodvorima. Stabilni automati bi zamijenili 104 putničke blagajne, dok bi u susta�vu ostao 87 putničkih blagajnika. Ovim mjerama Uprava predviđa uštedu od 10,4 milijuna kuna u godini. Mišljenje Uprave jeste ušteda, ali da li je ona vjerodostojna. Prije svega treba se znati da putnici koji koriste vlak kao prijevozno sredstvo nisu bogati. Isto tako potrebno je znati da više od 50 posto naših putnika kupuju mjesečne karte (a ako se tome pridodaju i prigradski putnici koji ko�riste HŽ-ZET kartu onda je taj postotak i veći), a mjesečne karte će se i dalje prodavati na šalte�rima blagajni, a ne na stabilnim automatima. Za prodane đačke prijevozne karte, putnički blagajnici ispostavljaju subvencije nadležnom ministarstvu, županijama i gradovima za refundiranje troškova prijevoza. Isto tako prodaja međunarodnih karta, koja se danas obavlja ručno, vrlo je složena jer blagajnik mora poznavati cijeli niz tarifa i ponuda da bi mogao putnika otpremiti kvalitetno. Propust koji se dogodi blagajnik skupo plaća kroz kontrolne primjedbe. Kada bi se ukinuli blagajnici, morali bi se zaposliti drugi radnici.

Troškovi održavanja i opsluživanja auto-mata su skupi, a kako živimo u vremenu gdje se bankarski bankomati kradu i oštećuju, pitam se

Prodaja prijevoznih karata

Automati ne govoreSadašnji način prodaje prijevoznih karata u HŽ Putničkom prijevozu d.o.o. je zastario i ne odgovara potrebama tržišta. Od ukupno 196 prodajnih

mjesta, na 143 prodaja se obavlja putem terminala, dok se ručno obavlja na 53 prodajna mjesta. Prodaja međunarodnih prijevoznih karata također se obavljaju ručno, a u Europskoj uniji i zemljama okruženja, osim BiH, karte su elektroničke.

kakvu sudbinu očekuju i automate HŽ-Putničkog prijevoza. U Republici Sloveniji su napravili pokus s tri stabilna uređaja za prodaju karata, ali oni nisu polučili tražene rezultate, pa se odustalo od njih. Hrvatske željeznice i ranije su provele studije o njihovoj isplativosti, a rezultati su bili negativni. Stoga predlažem da HŽ Putnički prijevoz ponovo istraži tržište koje je povezano za kanale prodaje.

Prijedlog da se prijevozne karte prodaju po kioscima Tiska i na blagajnama Konzuma, kao i u drugim trgovačkim lancima, po meni je vrlo neoz�biljno. Da bi se prodavala karta izvan HŽ-a susta�va, prodavači bi morali znati propise HŽ Putničkog prijevoza, a pogotovo tarife. Putnik kada dolazi kupiti prijevoznu kartu traži i dodatne informacije, kao što je polazak i dolazak vlaka, povlastice koje može koristiti i drugo, a te infor�macije ne može dobiti od automa�ta. Izračun dobitka nije uvjerljiv, jer 104 putnička blagajnika čija je cijena sata rada 30 kuna, ne može koštati 10,4 milijuna kuna u godi�ni. To znači da putnički blagajnici nisu skupi i trebalo bi ih još zapo�sliti, te proširili njihovu djelatnost da pored prodaje prijevoznih karta za vlak, prodaju i zajedničku pri�jevoznu kartu HŽ-ZET, ZET karte, novine, sok, kavu, cigarete i dru�go. Blagajne bi mogle prodavali karte i za druge prijevoznike, te bi mogli raditi poslove mjenjačnice, prodavati hotelske apartmane i drugo što bi HŽ Putničkom prije�vozu donijelo značajnije prihode.

Prometnici vlakova koji se na�laze u HŽ Infrastrukturi d.o.o. do sada su kvalitetno obavljali proda�ju prijevoznih karta, te provizija od prodanih karata koja se nudi dru�gima, trebala bi se prvo ponuditi njima. Ukoliko se to ne učini može

Jadranko Vu-kanović je tehničar za željeznički promet, a radi kao rukovalac manevre, Ploče.

Na željeznici ra�dim deset godina, a član sam sindikata od prvoga dana. Žao mi je da razje�dinjeno�t �indikata

umanjuje našu snagu. Pojedinac ne može ništa učiniti. Na željeznici se preko noći žele učiniti pro�mjene, a mislim da nije učinjeno ništa da se bolje upozna sustav željeznice. Svaka promjena koja se tako donese osuđena je na propast i najviše stradaju radnici. Mi hoćemo i znamo raditi, a po�slodavac bi trebao povesti računa da ugovara i

donosi poslove. Za HŽ Cargo je loš izbor privatiza�cija, a još je žalosnije što Vlada nema sluha pro�čitati prijedloge koji su joj upućeni i potom razgo�vara o njima. Naš sindikat uputio je takvo pismo, ali očito nemaju sluha. Kada već govorim o našoj sindikalnoj sceni koja bruji od različitih sindikata, onda moram reći da su mnogi osnovani samo radi sebe. Razlike treba uvidjeti svaki radnik, jer takav sindikat neće braniti radnika. Podržavam Prvosvi�banjski prosvjed, jer ova Vlada puno je obećavala, ali nije ništa učinila. Žalosno je da poslodavac ni�kada ne dođe kod nas, da se u neposrednom kon�taktu upozna sa našim problemima. Prije su češće dolazili. Ta nebriga nas smeta i osjećamo se kao radnici drugoga reda. Posla imamo, što najbolje govori podatak da u 24 sata, u tri smjene i sa pet manevarki obradimo deset tisuće tona robe.

Biljana Limpić-Donadić

Na slici šefovi vlaka - kondukteri: Pavao Zubak, Jelena Čiča i Adis Mujkanović

dovesti do većeg razdora među željezničarima, što ni jednoj strani nije u interesu ukoliko želimo kva�litetan prijevoz.

U SHŽ-u smo svjesni da HŽ Putnički prije-voz mora ove godine napustiti 206 radnika, ali menadžment taj višak ne bi smio tražiti među putničkim blagajnicima, jer oni su ti koji privređuju i to ne samo za svoju plaću, nego i za druge radnike u HŽ Putničkom prijevozu. Menadžment bi se trebao više potruditi oko traženja drugih izvora prihoda.

Ukoliko poslodavac ukine putničke blagajni�ke u kolodvorima, gasi se i kontakt sa putnicima. Navedeni problemi nisu zanemarujući, te SHŽ traži od Uprave i Nadzornog odbora izmjenu Programa restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.

Vahid Bajraktarević

Pismo vrijedno pohvale

»…najvrednija jeljudska dobrota«

Bračni par Ne-nad i Jasna Ivče iz Ivanić Grada opisali su događaj koji se je dogodio 18. travnja u vlaku (broj 2170) na relaciji Ivanić Grad-Zagreb, te su uputili riječi zahva-le djelatnicima HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.

Toga dana g. Nenad Ivče trebao je ići u Za�greb na dogovoreni liječnički pregled. Na putničkoj blagajni radio je Andrija Dorić. U žurbi, kako je već vlak bio u kolodvoru, g. Ivče je kupio kartu i ušao u vlak. Kada je vlak otišao g. Dorić je, kako kaže iz navike, otišao u čekaonicu i na pultu je ugledao novčanik u kojem je bio novac i ostali dokumenti, a među njima i zdravstvena iskaznica. U vlaku (broj 2170) koji je bio pun putnika g. Ivče otkriva da nema novčanika i obavještava suprugu. Dio raz�govora čuo je i Mladen Jerbić, kondukter u vlaku, te je g. Ivči našao mjesto da sjedne i nazvao je kolodvor Ivanić Grad. Istovremeno i supruga zove informacijsku službu HŽ-a i dobiva djelatnicu kojoj je opisala događaj. Iako djelatnici (koju u pismu imenuje Marija) nije u opisu radnog mjesta da traži izgubljene stvari, uključuje se u akciju da se nađe novčanik. Uskoro supruga dobila obavijest da je novčanik pronađen i da će biti poslat sljedećim vlakom. Mladen Jerbić, kondukter u vlaku dopratio je putnika do Službe za putnike. Sa drugom vla�kom kondukter donosi i zatvorenu kuvertu u kojoj se je nalazio novčanik. Kada je putnik pregledao novčanik i vidio da je sve uredu otišao je na dogo�voreni liječnički pregled.

Bračni par je bio sav sretan na ukazanoj dobroti te im se putem e-maila i zahvalio. Iz pisma izdvojili bi rečenicu » … ono što nam je bilo najvrednije je ljud-ska dobrota i osjećaj da nismo sami. Najmanje četiri potpuno nepoznate osobe (kondukter, djelatnik/ci kolodvora u Ivanić Gradu, djelatnica na infotelefonu HŽ-a, gospodin koji je mužu drugim vlakom iz Ivanić Grada donio novčanik) udružili su se da nam pomo-gnu i to na način koji nadilazi svaku profesionalnost i koja je puno, puno više od toga-čista ljudska do-brota, ne motivirana ničim osim time da pomogne«. Koliko je ljubaznost i suosjećanje da se pomogne putniku vrlo bitno najbolje potvrđuje i sljedeća reče�nica: »Mislim da svako poduzeće može biti ponosno na takve djelatnike u svojim »redovima« jer takvo bogatstvo nije mjerljivo nikakvim brojkama-nepro-cjenjivo je. Unatoč starim vlakovima, kašnjenjima i tko zna kakvim sličnim problemima Hrvatskih želje-znica, znamo da nismo sami, već okruženi ljudima koji su nam spremni pomoći ukoliko u tijeku puto-vanja dođe do nekog problema«.

Iskreno se zahvaljujemo sudionicima ovog do�gađaja i želimo da i ostali izvršni djelatnici koji čine prvi kontakt sa putnicima budu njezini ambasado�ri, jer priznanje od putnika da je netko savjesno i odgovorno uz ljubaznost i razumijevanje obavio svoj posao najveća je nagrada. Čestitamo!

B. Limpić-Donadić

Prije godinu dana završeni su građevinski ra�dovi na poslovnoj zgradi HŽ Carga. Međutim, zgra�da je još uvijek neuseljiva jer nisu napravljeni pre�duvjeti za računalnu mrežu. Inače, od poslovnih

Poslovna zgrada HŽ Carga d.o.o. u Pločama

U iščekivanju otvaranja

Od osam odmarališta kojih je bilo u Pirovcu prije Domovinskog rata, ostalo je samo jedno, a to je željezničko odmaralište podružnica SHŽ-a. Blizina mora, borova šuma, zgade i veliko dvorište pružaju svakom radniku i njegovoj obitelji nezabo�ravan godišnji odmor. Apartmani su zatvorenog tipa, a mogu ga koristiti članovi SHŽ-a. Postoji ve�liki interes za odmaralište, a sezona se otvara 20. lipnja i traje do 10. rujna, a najviše je popunjeno od 21. srpnja do 20. kolovoza.

U tijeku je prva priprema za sezonu. U odma�ralištu su radnici koji su uzeli godišnji odmor kako bi uredili nedostatke, provjerili instalacije, uredili okoliš. Nakon njih dolaze radnice koji izvrše temeljno či�šćenje i sezona može početi. Čla�novi Povjerenstva koji su zaduženi za odmaralište ističu dobru suradnju �a Turističkom za-jednicom Pirovca i dobrim susjedima koji u vrijeme tzv. mrtve sezone paze na odmaralište. Ukoliko vide bilo kakvu promjenu, odmah reagiraju i javljaju.

Ukoliko se Vi i vaša obitelj ove godine nađete u

Odmaralište Pirovac

U očekivanju prvih posjetiteljaPirovac je turističko mjesto koje je od Šibenika udaljeno 23 km, a nalazi se na obali Pirovačkog

zaljeva. Mjesto je tipičnog mediteranskog izgleda, zbijenih kamenih kuća i uskih vijugavih kala. Prepoznatljiv je po lijepim plažama i uvalama, ljekovitom blatu i kilometrima uređenih pješačko-biciklističkih staza. U oazi takve ljepote nalazi se željezničko odmaralište sindikalnih podružnica Održavanje vagona Zagreb i Čišćenje i njega vagona Zagreb.

Pirovcu, predlažemo da posjetite crkvu sv. Jurja koja je sagrađena 1506, a barokizirana u XVIII. st., kapelu obitelji Draganić-Vrančić na groblju (go�tički sarkofag s reljefom iz 1447), otočić Sustipa-nac koji je smješten neposredno pred Pirovcem, na kojem se možete opustiti i uživati u kupanju i sunčanju. U uvali Makirina otkrivena su nalazišta peloidnog blata koje je vrlo ljekovito za Vaše zdrav�lje. Pirovac se nalazi u neposrednoj blizini dva Nacionalna parka: "Kornati" i "Krka", a svega pet kilometara udaljen je od Parka prirode "Vransko jezero" koje je pogodno za sportski ribolov.

B. Limpić-Donadić

Zgradanamijenjenaradnicma u

izvršnoj službi

subjekata postoji interes za najam, ali iz navedenih razloga to se ne može učiniti.

U neposrednoj blizini nalazi se uređeni objekt koji je namijenjen radnicima u izvršnoj službi. U

zgradi se nalazi uređeni sanitarni čvor, kuhinja, garderoba i uredski pro�stor. Korištenje tih pro�stora olakšao bi radnici�ma naporan radni dan.

Saznali smo da se objekt koji je namijenjen radnicima neće otvoriti iz razloga što se čeka use�ljenje u poslovnu zgradu. Da li je to opravdan razlog prosudite i sami, a dok se to ne dogodi, radnici mogu i dalje gledati kroz prozor i sanjati useljenje.

B. Limpić-Donadić

Andrija Dorić

PRISTUPNICAPodruænica SHÆ:

IZJAVA O PRISTUPANJU U »LANSTVOSINDIKATA HRVATSKIH ÆELJEZNI»ARA

Ime i prezime

OIB

Mjesto stanovanja

Ulica i kuÊni broj

Telefon kod kuÊe

Radno mjesto

Zanimanje

Jedinica

Telefon na poslu

Ovom Izjavom opunomoÊujem i ovlaπÊujem Sindikat hrvatskih æeljezniËara da me zastupa pred poslodavcem i pred sudom u svrhu zaπtite i ostvarivanja mojih kolektivnih i individualnih socijalnih prava i prava iz radnog odnosa.

Ovom Izjavom potvrujem da sam upoznat s pravima i obvezama Ëlana SHZ (obavezno proËitati Izvod iz Statuta otisnut na poleini).

U …………………..………………….......………, .......…..……….. 20…....….. g.

SINDIKATHRVATSKIHÆELJEZNI»ARAZagreb, Strojarska 17

Tel. +385 1 3783108, Æat. 855 3640 Fax. +385 1 3783140, Æat. fax. 855 3140 MB 1179764, æ.r. 2484008-1100232817E-mail: shz@shz.hr, www.shz.hr

(vlastoruËni potpis)

(popunjava Sindikat)

Podruænica SHÆ:

IZJAVA O PRISTUPANJU U »LANSTVOSINDIKATA HRVATSKIH ÆELJEZNI»ARA

Ime i prezime

OIB

Mjesto stanovanja

Ulica i kuÊni broj

Telefon kod kuÊe

Radno mjesto

Zanimanje

Jedinica

Telefon na poslu

Ovom Izjavom opunomoÊujem i ovlaπÊujem Sindikat hrvatskih æeljezniËara da me zastupa pred poslodavcem i pred sudom u svrhu zaπtite i ostvarivanja mojih kolektivnih i individualnih socijalnih prava i prava iz radnog odnosa.

Ovom Izjavom potvrujem da sam upoznat s pravima i obvezama Ëlana SHZ (obavezno proËitati Izvod iz Statuta otisnut na poleini).

U …………………..………………….......………, .......…..……….. 20…....….. g.

SINDIKATHRVATSKIHÆELJEZNI»ARAZagreb, Strojarska 17

Tel. +385 1 3783108, Æat. 855 3640 Fax. +385 1 3783140, Æat. fax. 855 3140 MB 1179764, æ.r. 2484008-1100232817E-mail: shz@shz.hr, www.shz.hr

(vlastoruËni potpis)

(popunjava Sindikat)

Izvod iz Statuta SHÆ - prava i obveze Ëlanova

IV »LANSTVO»lanak 11.

»lanom SHÆ mogu postati svi radnici koji rade na HÆ, ili u djelatnostima koje su u funkciji obavljanja æeljezniËkog prijevoza.»lan SHÆ moæe biti i umirovljenik koji nakon odlaska u mi-rovinu izjavi da æeli zadræati Ëlanstvo u SHÆ.»lanu SHÆ kojem prestaje radni odnos u HÆ ne prestaje Ëlanstvo u SHÆ, dok ponovo ne zasnuje radni odnos ako izjavi da æeli zadræati Ëlanstvo u SHÆ.Za vrijeme boravka u Hrvatskoj vojsci odnosno u svim slu-Ëajevima kada Ëlanu SHÆ miruju prava i obveze iz radnog odnosa, miruje mu i Ëlanstvo u SHÆ i obveza plaÊanja Ëla-narine, te se isto vrijeme ne smatra prekidom sindikalnog staæa.

»lanak 12.»lanom SHÆ postaje se potpisivanjem pristupnice u podru-ænici koja organizacijski pokriva dio HÆ u kojem radnik radi, a nezaposleni ili umirovljenik prema mjestu stanovanja, osim ako nezaposleni ili umirovljenik ne odluËe drukËije. Prvu Ëlanarinu novoprimljeni Ëlan uplaÊuje po odbijanju prve sljedeÊe plaÊe, umirovljenik mirovine, a nezaposleni radnik do 15-og u mjesecu. Ako radnik zbog promjene zaposlenja prestane biti Ëlan SHÆ, a u roku od mjesec dana postane Ëlan drugog sindi-kata i ako je taj sindikat Ëlan saveza ili udruæenja Ëiji je Ëlan SHÆ, sindikalni staæ i prava mu se ne prekidaju.

»lanak 13.»lanovi SHÆ ne mogu biti:- vlasnici druπtva,- Ëlanovi uprave druπtva, koji nisu predstavnici zaposle-

nika.Pravo da biraju, ili da budu birani na duænosti u SHÆ ne-maju oni Ëlanovi koji imaju pregovaraËka ovlaπtenja vlasni-ka u odnosu na prava radnika.

»lanak 14.»lanstvo u SHÆ prestaje:- dobrovoljnim istupanjem iz Ëlanstva predajom pisane

izjave i povratkom Ëlanske iskaznice,- brisanjem iz Ëlanstva za sluËaj neplaÊanja Ëlanarine

duæe od tri mjeseca, bez prethodnog pisanog odobre-nja za odlaganje plaÊanja. Odluku o brisanju donosi Povjereniπtvo podruænice uz pisanu obavijest Ëlanu.

- iskljuËenjem iz Ëlanstva zbog povrede Ëlanskih obveza utvrenih Statutom,

- umirovljenjem, osim ako Ëlan izjavi da æeli zadræati Ëlanstvo u SHÆ, smrÊu Ëlana.

»lanak 15.»lana se moæe iskljuËiti iz Ëlanstva ako se u propisanom postupku (odgovarajuÊa primjena Zakona o opÊem upra-vnom postupku NN br. 53/91.) dokaæe da je kriv za po-vrede Ëlanskih obveza utvrenih ovim Statutom. Povrede Ëlanskih obveza su, primjerice:- krπenje odredaba Statuta,- opetovano ne sudjelovanje u akcijama SHÆ,- prijevara i utaja sindikalnog novca i imovine,- neovlaπteno raspolaganje sindikalnom imovinom,- prekoraËenje statutarnih ovlaπtenja,- nanoπenje πtete SHÆ protuzakonitim radnjama za vrije-

me πtrajka ili drugih industrijskih akcija,- svaki drugi oblik nanoπenja πtete SHÆ,- pripadnost organizaciji protivnoj SHÆ,- odavanje poslovne tajne,- sudjelovanje ili potpomaganje u aktivnostima usmjere-

nim protiv SHÆ i sliËno.

»lanak 16.Odluku o iskljuËenju Ëlana u prvom stupnju donosi Povje-reniπtvo podruænice.Odluku o iskljuËenju predsjednika i dopredsjednika donosi Sabor.Na odluku o iskljuËenju Ëlan moæe uloæiti æalbu Nadzor-nom odboru SHÆ u roku trideset dana od dana kada mu je odluka uruËena. Odluka Nadzornog odbora je konaËna u postupku pred organima SHÆ.

»lanak 17.UËlanjenjem u SHÆ svaki Ëlan naroËito stjeËe pravo:- na zastupanje i zaπtitu osobnih i zajedniËkih interesa i

prava,- na materijalnu pomoÊ iz sindikalnih fondova u skladu s

Programom SHÆ,- na pomoÊ SHÆ pri struËnom obrazovanju i osposoblja-

vanju,- na organiziranu nabavu osnovnih æivotnih potreba,- na organiziranje rekreativnih i kulturnih aktivnosti i ba-

vljenje njima,- na obavijeπtenost,- na sudjelovanje u radu SHÆ i u izabranim organima

SHÆ.»lanak 18.

Osnovne obveze Ëlanova su:- poπtivanje odredaba ovog Statuta, Programa te odluka

organa SHÆ,- sudjelovanje u sindikalnim akcijama,- redovito plaÊanje sindikalne Ëlanarine,- savjesno i odgovorno obavljanje svih povjerenih zada-

taka i funkcija,- odnos prema sindikalnoj imovini s paænjom dobrog

gospodarstvenika.

Dragovoljno pristajem da Sindikat hrvatskih æeljezniËara prikuplja moje gore navedene osobne podatke i dalje ih obrauje u skladu s Ëlankom 7. Zakona o zaπtiti osobnih podataka (Narodne novine br. 103/03, 118/06, 41/08), u svrhu identifikacije svojih Ëlanova, pruæanja pravne pomoÊi i zastupanja svog Ëlanstva u sporovima proizaπlim iz radnog odnosa, naplaÊivanja sindikalne Ëlanarine te izvrπavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka. U skladu s Ëlancima 6. i 7. Zakona o zaπtiti osobnih podataka osobni podaci koji su dani uz privolu Ëlana sindikata mogu se prikupljati i dalje obraivati samo u svrhu za koju je isti dao privolu. Osobni podaci Ëlanova prestankom njihova Ëlanstva u Sindikatu hrvatskih æeljezniËara biti Êe brisani, osim u sluËajevima postojanja nepodmirenih potraæivanja Sindikata hrvatskih æeljezniËara prema Ëlanu te voenja sudskih postupaka izmeu Ëlana i Sindikata hrvatskih æeljezniËara.

Članovima Sindikata hrvatskih željezničara

Da li ste znali?

Članovi Sindikata hrvatskih željezničara (SHŽ) imaju kasu uzajamne pomoći u kojoj mo�žete štedjeti. Na osnovi svoje štednje ostvarujete pravo na beskamatni kredit u iznosu do 20.000 kuna. Kredit se otplaćuje na 18 mjeseci. Visina kredita ovisi o Vašem ulogu, tako što se ulog pomnoži sa brojem četiri (4). Na kredit i štednju ne plaća se naknada, a ukoliko samo štedite, možete uvijek podignuti svoj ulog bez dodatnih troškova.

Sindikat hrvatskih željezničara ima ugovor sa trgovačkom kućom „PEVEC“ u kojoj vam se nude brojne pogodnosti. Na osnovi potvrde o članstvu u SHŽ-u ostvarujete rabat od 3 do 25 posto što ovisi o vrsti proizvoda. Kupnja proizvoda je moguća uz debitne i kreditne kartice.

Za sve informacije obratite se svom sindikalnom povjereniku.

Sindikat hrvatskih željezničara ima i dobrovoljni zatvoreni mirovinski fond Raiffei-

sen.- svaki član se može dobrovoljno učlaniti u fond, a upisnu članarinu jednokratno uplaću�

je sindikat. Trajanje članstva nije vremenski ograničeno.- fond nema zdravstvenih ograničenja, niti pristupne dobne granice- mogućnost korištenja mirovine već nakon 50 godina života- sredstva na računu su osobna imovina člana koja se mogu naslijediti- visinu i dinamiku uplate doprinosa bira svaki član po svojoj želji- na ulog svakoga člana dobivaju se državna poticajna sredstva od 25 posto a najviše

1.250 kn (na ulog od 5.000 kn)

Sindikat hrvatskih željezničara je 2010. sklopio ugovor sa tvrtkom ADVERTO d.o.o. koja

se bavi financijskim savjetovanjem. Članovi SHŽ-a imaju sljedeće pogodnosti: - dobivaju niže premije kod osiguranja mirovine i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja- bonove kod ugovaranja autoodgovornog osiguranja - popust kod ugovaranja kasko osiguranja- manje naknade kod određenih banaka prilikom podizanja kredita ili realizacije leasinga

u nekim leasing kućama- posebne uvjete za životno osiguranje- pogodnosti za članove i poslodavce kod izbora dobrovoljnog mirovinskog fonda

Izvod iz Statuta SHÆ - prava i obveze Ëlanova

IV »LANSTVO»lanak 11.

»lanom SHÆ mogu postati svi radnici koji rade na HÆ, ili u djelatnostima koje su u funkciji obavljanja æeljezniËkog prijevoza.»lan SHÆ moæe biti i umirovljenik koji nakon odlaska u mi-rovinu izjavi da æeli zadræati Ëlanstvo u SHÆ.»lanu SHÆ kojem prestaje radni odnos u HÆ ne prestaje Ëlanstvo u SHÆ, dok ponovo ne zasnuje radni odnos ako izjavi da æeli zadræati Ëlanstvo u SHÆ.Za vrijeme boravka u Hrvatskoj vojsci odnosno u svim slu-Ëajevima kada Ëlanu SHÆ miruju prava i obveze iz radnog odnosa, miruje mu i Ëlanstvo u SHÆ i obveza plaÊanja Ëla-narine, te se isto vrijeme ne smatra prekidom sindikalnog staæa.

»lanak 12.»lanom SHÆ postaje se potpisivanjem pristupnice u podru-ænici koja organizacijski pokriva dio HÆ u kojem radnik radi, a nezaposleni ili umirovljenik prema mjestu stanovanja, osim ako nezaposleni ili umirovljenik ne odluËe drukËije. Prvu Ëlanarinu novoprimljeni Ëlan uplaÊuje po odbijanju prve sljedeÊe plaÊe, umirovljenik mirovine, a nezaposleni radnik do 15-og u mjesecu. Ako radnik zbog promjene zaposlenja prestane biti Ëlan SHÆ, a u roku od mjesec dana postane Ëlan drugog sindi-kata i ako je taj sindikat Ëlan saveza ili udruæenja Ëiji je Ëlan SHÆ, sindikalni staæ i prava mu se ne prekidaju.

»lanak 13.»lanovi SHÆ ne mogu biti:- vlasnici druπtva,- Ëlanovi uprave druπtva, koji nisu predstavnici zaposle-

nika.Pravo da biraju, ili da budu birani na duænosti u SHÆ ne-maju oni Ëlanovi koji imaju pregovaraËka ovlaπtenja vlasni-ka u odnosu na prava radnika.

»lanak 14.»lanstvo u SHÆ prestaje:- dobrovoljnim istupanjem iz Ëlanstva predajom pisane

izjave i povratkom Ëlanske iskaznice,- brisanjem iz Ëlanstva za sluËaj neplaÊanja Ëlanarine

duæe od tri mjeseca, bez prethodnog pisanog odobre-nja za odlaganje plaÊanja. Odluku o brisanju donosi Povjereniπtvo podruænice uz pisanu obavijest Ëlanu.

- iskljuËenjem iz Ëlanstva zbog povrede Ëlanskih obveza utvrenih Statutom,

- umirovljenjem, osim ako Ëlan izjavi da æeli zadræati Ëlanstvo u SHÆ, smrÊu Ëlana.

»lanak 15.»lana se moæe iskljuËiti iz Ëlanstva ako se u propisanom postupku (odgovarajuÊa primjena Zakona o opÊem upra-vnom postupku NN br. 53/91.) dokaæe da je kriv za po-vrede Ëlanskih obveza utvrenih ovim Statutom. Povrede Ëlanskih obveza su, primjerice:- krπenje odredaba Statuta,- opetovano ne sudjelovanje u akcijama SHÆ,- prijevara i utaja sindikalnog novca i imovine,- neovlaπteno raspolaganje sindikalnom imovinom,- prekoraËenje statutarnih ovlaπtenja,- nanoπenje πtete SHÆ protuzakonitim radnjama za vrije-

me πtrajka ili drugih industrijskih akcija,- svaki drugi oblik nanoπenja πtete SHÆ,- pripadnost organizaciji protivnoj SHÆ,- odavanje poslovne tajne,- sudjelovanje ili potpomaganje u aktivnostima usmjere-

nim protiv SHÆ i sliËno.

»lanak 16.Odluku o iskljuËenju Ëlana u prvom stupnju donosi Povje-reniπtvo podruænice.Odluku o iskljuËenju predsjednika i dopredsjednika donosi Sabor.Na odluku o iskljuËenju Ëlan moæe uloæiti æalbu Nadzor-nom odboru SHÆ u roku trideset dana od dana kada mu je odluka uruËena. Odluka Nadzornog odbora je konaËna u postupku pred organima SHÆ.

»lanak 17.UËlanjenjem u SHÆ svaki Ëlan naroËito stjeËe pravo:- na zastupanje i zaπtitu osobnih i zajedniËkih interesa i

prava,- na materijalnu pomoÊ iz sindikalnih fondova u skladu s

Programom SHÆ,- na pomoÊ SHÆ pri struËnom obrazovanju i osposoblja-

vanju,- na organiziranu nabavu osnovnih æivotnih potreba,- na organiziranje rekreativnih i kulturnih aktivnosti i ba-

vljenje njima,- na obavijeπtenost,- na sudjelovanje u radu SHÆ i u izabranim organima

SHÆ.»lanak 18.

Osnovne obveze Ëlanova su:- poπtivanje odredaba ovog Statuta, Programa te odluka

organa SHÆ,- sudjelovanje u sindikalnim akcijama,- redovito plaÊanje sindikalne Ëlanarine,- savjesno i odgovorno obavljanje svih povjerenih zada-

taka i funkcija,- odnos prema sindikalnoj imovini s paænjom dobrog

gospodarstvenika.

Dragovoljno pristajem da Sindikat hrvatskih æeljezniËara prikuplja moje gore navedene osobne podatke i dalje ih obrauje u skladu s Ëlankom 7. Zakona o zaπtiti osobnih podataka (Narodne novine br. 103/03, 118/06, 41/08), u svrhu identifikacije svojih Ëlanova, pruæanja pravne pomoÊi i zastupanja svog Ëlanstva u sporovima proizaπlim iz radnog odnosa, naplaÊivanja sindikalne Ëlanarine te izvrπavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka. U skladu s Ëlancima 6. i 7. Zakona o zaπtiti osobnih podataka osobni podaci koji su dani uz privolu Ëlana sindikata mogu se prikupljati i dalje obraivati samo u svrhu za koju je isti dao privolu. Osobni podaci Ëlanova prestankom njihova Ëlanstva u Sindikatu hrvatskih æeljezniËara biti Êe brisani, osim u sluËajevima postojanja nepodmirenih potraæivanja Sindikata hrvatskih æeljezniËara prema Ëlanu te voenja sudskih postupaka izmeu Ëlana i Sindikata hrvatskih æeljezniËara.