1 Uvod u X. koridor...PANEUROPSKI KORIDORI Republika Hrvatska sa svojim geoprometnim položajem predstavlja važnu zemlju za povezivanje zapadne Europe i Balkana, te za spoj srednje

2

04

0506

ŽELJEZNICE NA X. PANEUROPSKOM PROMETNOM KORIDORU

UPRAVA

Zagreb Transport Show, 6. travnja, 2005.

Okrugli stolŽeljeznice na X. paneuropskom koridoru

UPRAVAMJESTO 06 04 2005

Željeznice naX. paneuropskom koridoru

Dr. Tomislav Josip Mlinarićpredsjednik Uprave Hrvatskih željeznica

4

04

0506


UPRAVA

PANEUROPSKI KORIDORIRepublika Hrvatska sa svojim geoprometnim položajem predstavlja važnu zemlju za povezivanje zapadne Europe i Balkana, te za spoj srednje Europe i Jadranskog, odnosno Sredozemnog mora. Značajno je da kroz Hrvatsku prolaze slijedeći koridori i njihovi ogranci:

• X KORIDORSalzburg – Ljubljana – Zagreb – Vinkovci – Beograd – Niš - Skopje – Thessaloniki

• Xa KORIDOR Graz – Maribor – Zagreb

• Vb KORIDORBudapest – Zagreb – Rijeka

• Vc KORIDORBudapest – Osijek – Sarajevo – Ploče

• Vb-1 KORIDORZagreb – Knin (Zadar/Šibenik) – Split )

• VII KORIDOR rijeka Dunav s hrvatskim riječnim lukama

5

04

0506


UPRAVA


X PANEUROPSKI ŽELJEZNIČKI KORIDOR (hrvatska dionica)pruga:• DG – Savski Marof – Zagreb GK – Dugo Selo/Sisak – Novska – Vinkovci – Tovarnik – DG

duljina:• 316,5 km via Dugo Selo• 329,0 km via Sisak

stanje infrastrukture:• dvokolosiječna pruga

(osim na dijelu sjevernog kraka Dugo Selo – Novska i na južnom kraku Zagreb – Sisak – Novska)

• brzine kroz Hrvatsku:dionica: Savski Marof – Zagreb – Novska 80 – 130 km/hdionica: Novska – Vinkovci 160 km/hdionica: Vinkovci – Tovarnik 60 km/h

(pruga nije do kraja sanirana od ratnih šteta)

• dopušteno opterećenje: 225 kN/os i 80 kN/m• elektrificiranost: 25 kV, 50 Hz

6

04

0506


UPRAVA

ANALIZA PUTNIČKOG I TERETNOG PRIJEVOZA NA X. KORIDORU OD 2001.-2004.

Pokazatelji putničkog prijevoza na hrvatskoj dionici X. koridora

213,7967,0203,9931,8202,7928,6175,2924,7SVEUKUPNO

37,5225,014.99835,5220,514.69835,5219,814.65330,0216,714.449Savski Marof –Dugp Selo

Gradsko –prigradski prijevoz

176,2742,0168,4711,3167,2708,8145,2708,0UKUPNO

3,29,6773,19,2752,98,3642,25,856Vinkovci -Tovarnik

36,0129,93.16235,3124,53.09734,1126,53.18830,2126,43.292Novska –Vinkovci

13,350,11.17813,048,01.15412,243,41.13212,950,21.105Zagreb – Novska

34,3125,93.05333,6120,72.99032,7121,53.24626,7117,53.233Dugo Selo –Novska

51,3264,56.75748,9253,66.61850,4254,67.18844,2254,87.325Zagreb – Dugo Selo

38,1162,02.02534,5155,31.98434,9154,52.63429,0153,32.826Savski Marof -Zagreb

Prihodi od prijevozau mil kn

PKMu mil

Putniciu 000


PKMu mil

Putniciu 000


PKMu mil

Putniciu 000


PKMu mil

Putniciu 000

2004.2003.2002.2001.

Dionica

7

04

0506


UPRAVA

Pokazatelji teretnog prijevoza na hrvatskoj dionici X koridora:

Pokazatelj broja prevezenih teretnih vagona na X koridoru:

172,0694,31.528,3167,2684,11.505,7146,4630,51.353,0129,0463,2965,0UKUPNO

9,338,087,68,437,686,37,937,579,85,721,644,5Vinkovci - Tovarnik

60,9250,9574,459,7247,2566,054,4239,1520,140,2171,4358,4Novska – Vinkovci

24,684,8169,923,683,6167,319,766,6136,114,144,894,3Zagreb – Novska

38,7201,5438,538,1198,5432,032,7176,0376,028,3138,2282,5Dugo Selo – Novska

10,462,2129,010,461,2127,110,255,0115,422,048,097,8Zagreb – Dugo Selo

28,156,9128,927,056,0127,021,556,3125,618,439,287,5Savski Marof -Zagreb

Prihodu mil

kn

NTKMu mil

BRTKMu mil

Prihodu mil

kn

NTKMu mil

BRTKMu mil

Prihodu mil

kn

NTKMu mil

BRTKMu mil

Prihodu mil

kn

NTKMu mil

BRTKMu mil

2004. 2003.2002.2001.Dionica

118.250114.093110.95781.947SAVSKI MAROF

87.61969.77156.25234.990TOVARNIK

2004.2003.2002.2001.granični kol/god.

8

04

0506


UPRAVA

UTOVAR/ISTOVAR ZA KOLODVORE NA HRVATSKIM DIONICAMA X. PANEUROPSKOG KORIDORA

2.289.3961.767.5302.899.5591.790.4242.424.6791.372.1442.093.0231.303.522UKUPNO:

3.50623.4133.86013.6924.66929.3725.48235.181Vinkovci -Tovarnik

216.776183.030397.971346.022257.281169.563195.534113.347Novska –Vinkovci

776.146653.528815.205583.498759.008472.145692.518476.457Zagreb –Novska

727.375638.506656.060579.124643.418460.117649.519477.005Dugo Selo –Novska

66.26739.998197.18645.201186.34860.47997.82046.650Zagreb –Dugo Selo

499.326229.055829.277222.887573.877180.468452.150154.882Savski Marof – Zagreb

istovarutovaristovarutovaristovarutovaristovarutovar

2004.2003.2002.2001.Dionica

u tonama

9

04

0506


UPRAVA

ZAJEDNIČKI PROJEKT «SAVA EXPRESS»

• Sporazumom o dugoročnoj poslovnoj suradnji (8.mj/2004) Slovenske željeznice, Hrvatske željeznice i JŽTP Beograd zajednički su kreirale ponudu novih usluga – novi proizvod na relaciji Ljubljana – Zagreb – Beograd i obrnuto pod nazivom «Sava express»

• novi proizvod ima ekološke, sigurnosne , gospodarske i ostale komparativne prednosti, a stranke usklađenom individualnom i zajedničkom politikom djeluju jedinstveno, na ravnopravnim osnovama i na osnovama zajedničke koristi

• vlak «Sava express» je zajednički projekt izravnog teretnog vlaka koji ima najviši rang i kvalitetu, prevozi vagonske pošiljke robe i pošiljke tovarenih intermodalnih jedinica

• svrha projekta je pridobivanje dijela tereta koji se kamionima vozi iz Slovenije za Srbiju (najmanje sedam vagona po jednom vlaku, za jedan smjer)

• početak vožnje vlaka – listopad 2004. na relaciji Ljubljana Zalog – Beograd Spolnja – Ljubljana Zalog, jednom tjedno s fiksiranim odlascima i dolascima, vrijeme vožnje vlaka je 20 sati, organizirana je distribucija od vrata do vrata

• predstavnici željezničkih uprava zemalja potpisnica sporazuma sastaju se, analiziraju proizvod, kako bi zaživio punom snagom

10

04

0506


UPRAVA

07


ZAJEDNIČKI PROJEKT “EAST EXPRESS”

• novi produkt dogovoren između Slovenskih, Hrvatskih, Srpskih, Bugarskih i Turskih željeznica na temelju saznanja o ogromnim količinama robe koje se iz Turske prevoze za centralnu Europu (cca15 mil tona robe) na relaciji: Ljubljana Zalog – Istanbul i obratno

• zajedničke cijene za cijelu relaciju i njihova raspodjela između sudjelujućih željeznica uz mogućnost dodavanja pošiljaka na vlak u pojedinim kolodvorima na relaciji vlaka

• cilj: privlačenja korisnika i roba koji se u pravilu prevoze cestovnim prijevozom

• vrijeme putovanja kraće od 60 sati

• cijena prijevoza robe na ukupnoj relaciji niža je od cijene prijevoza kamionima

• mogućnost prijevoza pojedinačnih vagona i kompletnih vlakova

• prednost za korisnike: princip «one stop shop» - dobivanje svih uvjeta i plaćanje prijevoza na jednom mjestu

• željeznice ovim produktom preuzimaju ulogu organizatora prijevoza (špeditera), uz preuzimanje rizika premalog broja pošiljaka za vlak

• probni rok uvođenja novog produkta «East Express» - do kraja 2005. godine

• u tijeku su pregovori oko prijevoza većih količina robe (Hrvatske željeznice privode kraju ugovaranje prijevoza amonijevog nitrata iz Kutine za Ankaru, Slovenske željeznice – dijelova automobila za Halkali)

11

04

0506


UPRAVA

NACIONALNA STRATEGIJA ZA ISPA FONDOVE NA X KORIDORU

• Program ISPA (Instrument za strukturnu politiku za pred-pristup) utemeljen je uredbom Vijeća ministara 1999. godine, za deset europskih kontinentalnih zemalja-kandidata i to za razdoblje 2000-2006.

• Programom ISPA u 2005. i 2006. godini za prometnu infrastrukturu predviđeno 30 mil EUR – sredstva su bespovratna

• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka RH u prosincu 2004. godine izradilo je NACIONALNU STRATEGIJU za ISPA Program – sektor Promet

• ISPA pomaže financiranju prometnih infrastruktura koje promiču održivu mobilnost i predstavljaju projekte od zajedničkog interesa (vrijednost projekta najmanje 5,0 mil EUR)

• Cilj projekata koje sufinancira ISPA – povećati i poboljšati međusobnu unutarnju povezanost i inter-operabilnost nacionalnih mreža

Kriteriji izbora projekata:• projekti od zajedničkog interesa (sastavni dijelovi koridora, omogućuju pristup na koridore, poboljšavaju

prometne veze i tokove sa susjednim zemljama)• odnosna infrastruktura ostaje u trajnom javnom vlasništvu• postojanje resursa za sufinanciranje hrvatskog nacionalnog dijela cijene projekta• postojanje studije izvodljivosti i relativno visoka rentabilnost ulaganja u projekt• provedena procjena utjecaja projekta na okoliš• izrađen ili dobro uznapredovao glavni projekt

12

04

0506


UPRAVA

U jedinstvenu listu prioritetnih projekata koji će se sufinancirati iz fonda ISPA, uvršteni su slijedeći projekti Hrvatskih željeznica (infrastrukturna ulaganja s ciljem povećanja brzine putovanja i kapaciteta na koridorskim pruga):

1. TEN Koridor X – Remont pruge na dionici Vinkovci – Jankovci L+D= 26 km uključivo tehnička pomoć za reviziju projekta br. 1 i natječajne dokumentacije

2. TEN Koridor Vb: Remont pruge na dionici Oštarije – Ogulin – 6,2 km

3. TEN Koridor X – Remont pruge na dionici Jankovci – Tovarnik L+D=45,6 km

4. Osiguranje pruge i kolodvora na dionici Vinkovci – Tovarnik –DG

Procijenjena ukupna vrijednost navedenih projekata iznosi oko 500 mil kn.Izvori financiranja: državni proračun i ISPA fondovi.Očekuje se 50 – 70 %-tno sufinanciranje bespovratnim sredstvima ISPA fondova.

Odluka Europske komisije o izboru projekata uslijediti će u lipnju tekuće godine.

13

04

0506


UPRAVA

PLANIRANI PROJEKTI PRIJEVOZA I INFRASTRUKTURE NA X KORIDORU

PLANIRANI PROJEKTI ULAGANJA U INFRASTRUKTURU 2005. – 2009.

• kapitalni remont i sanacije pružnih dionica:

Vinkovci – Jankovci (28,0 km)Jankovci – Tovarnik – DG (45,6 km) Okučani – Novska (20,6 km)Slavonski – Brod – Oriovac (22,3 km) Sunja- Greda (29,8 km)Greda – Turopolje (18,8 km) Turopolje – V. Gorica i Zagreb – Klara – Zagreb GK (17,2 km)Zagreb GK – Dugo Selo 34,3 km Moslavačka Gračenica – Dugo Selo 48,9 km

• izgradnja i sanacija pružnih građevina• zamjena skretnica• ulaganja u elektrotehnička postrojenja

(elektroenergetika, signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji)

ULAGANJA U ZAGREBAČKO ČVORIŠTE

• najveće i najprometnije čvorište sa Zagreb GK kao putničkim i Zagreb RK teretnim kolodvorom• potrebna redefinicija cijelog čvorišta s prilagodbom na nove funkcije i zadatke pojedinih kolodvora u čvoru• u narednom razdoblju planiraju se znatna ulaganja u osuvremenjivanje i izgradnju Zagrebačkog čvorišta

14

04

0506


UPRAVA

PROGRAM MODERNIZACIJE PRIJEVOZNIH KAPACITETA 2005.-2009.

PUTNIČKI PRIJEVOZ : • planira se modernizirati 11 motornih vlakova i 36 putničkih vagona, te nabaviti 60 novih motornih vlakova

TERETNI PRIJEVOZ:• planira se modernizirati 5.500 teretnih vagona, te nabaviti 920 novih teretnih vagona

VUČA VLAKOVA I ODRŽAVANJE MOBILNIH KAPACITETA: • planira se modernizirati 29 lokomotiva, te nabaviti 20 novih višesustavnih lokomotiva

KOMBINIRANI RO- LA PRIJEVOZ:• Hrvatske željeznice podržavaju napore cijele zajednice u cilju zaštite okoliša i žele da se uvaže komparativne

prednosti željezničkog pred ostalim vidovima kopnenog prijevoza• u tijeku su aktivnosti oko uvođenja i razvoja tzv. uprtnog prijevoza – od 50 ugovorenih RO-LA vagona,

«kćerinska» tvrtka isporučila je 30• novi terminal kombiniranog prijevoza planiran je u zoni kolodvora Spačva u blizini auto-ceste Zagreb –

Lipovac (X koridor). Terminal je prvenstveno predviđen za utovar i istovar kamiona tehnikom A (prijevoz kamiona s vučnim vozilom na vagonima). Terminal Spačva udaljen je 20 km od granice Srbije za pravac zapad (koridor X) i 22 km od granice s Bosnom i Hercegovinom pravac sjever (koridor Vc)

15

04

0506


UPRAVA

POTENCIJALI RIJEČNIH LUKA NA X KORIDORU

KARTA MREŽE HRVATSKIH UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA

HRVATSKE RIJEČNE LUKE S GLAVNIM KORIDORIMA NA KOJE SU USMJERENE

16

04

0506


UPRAVA

• unutarnja plovidba po svojim obilježjima predstavlja vrstu transporta koja teži intermodalnosti

• povezanost s ostalim vidovima prijevoza, pogotovo željezničkog nameće se kao nužnost u ostvarivanju optimalnog transportnog učinka

• luke unutarnjih voda nisu samo utovarno – istovarna mjesta već su u pravom smislu distributivno logistički centri povezani s drugim transportnim granama

• europska prometna politika teži dobrom povezivanju plovnih putova sa željezničkim sustavom stvarajući dostupan, ekonomičan, siguran i ekološki prihvatljiv sustav kao alternativu dominantnom utjecaju cestovnog prometa

• integracija luka s X transeuropskim prometnim koridorom predstavlja glavnu smjernicu za unapređivanje hrvatskog lučkog sustava na unutarnjim vodama

• od luka unutarnjih voda otvorenih za javni promet (Osijek, Sisak, Slavonski Brod, Vukovar) za teretni prijevoz Hrvatskih željeznica od najvećeg je značaja luka Vukovar

• od ukupno 301.304 prekrcanih tona u 2004. godini u luci Vukovar, Hrvatske željeznice su obavile utovar/istovar 173.272 t robe ili 58 %

17

04

0506


UPRAVA

18

04

0506


UPRAVA

27,8ukupno tona

19,3ukupno vagona

68,9istovar tona

42,8istovar vagona

23,5utovar tona

16,9utovar vagona

INDEKS 2004/1989.pokazatelj

RAD LUKE VUKOVAR U ŽELJEZNIČKOM PRIJEVOZU

173.2723.32240.803696132.4692.6262004.

43.07289828.69060514.3822932003.

21.47042219.7703881.700342002.

18.68542016.6403642.045562001.

15.77033713.3302762.440612000.

1.81028001.810281999.

9.5192029.519202001998. (II-XII)

115.2613.43033.38895881.8732.4721991. (I-VI)

446.22113.241149.7444.418296.4778.8231990.

623.14417.20959.2241.627563.92015.5821989.

tonavagonatonavagonatonavagona

UKUPNOISTOVARUTOVARgodina

19

04

0506


UPRAVA

Zahvaljujemo na pozornosti !

20

04

0506


UPRAVA

Zagreb Transport Show, 6. travnja, 2005.

Okrugli stolŽeljeznice na X. paneuropskom koridoru

Documents

1 Uvod u X. koridor...PANEUROPSKI KORIDORI Republika Hrvatska sa svojim geoprometnim položajem predstavlja važnu zemlju za povezivanje zapadne Europe i Balkana, te za spoj srednje