Strateška studija utjecaja na okoliš Ciljanih IV. Izmjena ... · PDF file• Varijantom A analizira se utjecaj dodavanja još jednog kolosijeka na postojeću željezničku prugu

Strateška studija utjecaja na okoliš Ciljanih IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana

Karlovačke županije

Netehnički sažetak

Zagreb, studeni 2015.

NOSITELJ ZAHVATA: Karlovačka županija Ambroza Vraniczanya 2, 47 000 Karlovac

IZRAĐIVAČ STUDIJE: Ires ekologija d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša, Prilaz baruna Filipovića 21, 10000 Zagreb

VODITELJ STUDIJE: Mirko Mesarić, dipl. ing. biologije

KOORDINATORICA: Jelena Likić, prof. biologije

Sadržaj

1 Glavni ciljevi Ciljanih IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije .......................................................... 3

2 Okolišne značajke područja Županije u obuhvatu Ciljanih IV Izmjena i dopuna Plana na koja njihova provedba može utjecati ............................................................................................................................................................................... 5

3 Procjena utjecaja provedbe Ciljanih IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije .................................. 6

4 Mjere zaštite okoliša........................................................................................................................................................ 20

5 Varijantna rješenja .......................................................................................................................................................... 24

6 Zaključak ......................................................................................................................................................................... 26

1 Glavni ciljevi Ciljanih IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije

Županijska skupština Karlovačke županije donijela je Odluku o izradi Ciljanih IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune), kako bi se provelo usuglašavanje PPKŽ-a. Osnovni cilj navedenih Izmjena i dopuna je omogućiti izgradnju nove dvokolosječne pruge i njezino povezivanje na postojeću mrežu pruga od značaja za međunarodni promet. Sukladno mišljenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode KLASA: 351-01/14-06/74 URBROJ: 517-06-2-1-2-14-3 od 24.rujna 2014 godine u sklopu postupka strateške procjene utjecaja na okoliš provodi se i postupak Glavne ocjene prihvatljivosti Ciljanih IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije.

Radi lakše interpretacije i analize, koridor je u Studiji podijeljeni na četiri dionice od kojih su tri predložene u više varijanti (Slika 1.1):

Za prvu dionicu koridora, od granice sa Zagrebačkom županijom do mjesta Goljak analiziraju se dvije varijante:

• Varijantom A analizira se utjecaj dodavanja još jednog kolosijeka na postojeću željezničku prugu (zelena linija).

• Varijantom B analizira se novi planirani koridor magistralne željezničke pruge (zelena isprekidana linija).

Za drugu dionicu koridora, od mjesta Goljak prema gradu Karlovcu i dalje prema Belaju analizirane su tri moguće varijante:

• Varijanta I - uključuje postojeći koridor kroz Karlovac (u kojemu bi se omogućilo dodavanje kolosijeka na postojeću prugu kao i planiranje novog koridora sa spojem u Belaju - puna narančasta linija).

• Varijanta II – obilazni koridor planiran važećim PPKŽ, od kolodvora Goljak, zaobilazi Karlovac s istočne i južne strane, prelazi sutok rijeka Mrežnice i Korane, prolazi zapadno od zone Logorište i završava kod naselja Belaj (između naselja Pečurkovo Brdo i Belaj) (isprekidana narančasta linija).

• Varijanta III – obilazni koridor predložen za potrebe Izmjene Plana od Grada Karlovca, kreće od kolodvora Goljak, zaobilazi Karlovac s istočne i južne strane, prolazeći uz naselja Kamensko, Zastinja i Belajske Poljice, te završava kod naselja Belaj (između naselja Pečurkovo Brdo i Belajske Poljice), spajajući se sa varijantom II (isprekidana svijetlo narančasta linija).

Za treću dionicu koridora, mjesta Belaj do mjesta Skradnik analizira se jedna varijanta koridora „a“ (isprekidana plava linija).

Za četvrtu dionicu koridora, od mjesta Skradnik prema Josipdolu, odnosno spoju na postojeću magistralnu prugu i dalje prema Rijeci, odnosno Zadru/Splitu, analiziraju se dvije varijante:

• Varijanta 1, koja predstavlja spoj na postojeću magistralnu prugu na lokaciji Košare, većinom koristi postojeći koridor (u kojemu bi se omogućilo dodavanje kolosijeka na postojeću prugu) na potezu Skradnik – Ogulin (puna crvena linija).

• Varijanta 2, koja obuhvaća dionicu od Skradnika prema Josipodolu (isprekidana crvena linija), (iz kojega se dva odvojka nastavljaju prema Splitu i Rijeci). gdje se nalaze dva odvojka za daljnje povezivanje željezničke pruga prema Splitu, odnosno prema Rijeci.

Varijantna riješenja planiranog koridora visoko propusne magistralne željezničke pruge su analizirana na način da je za svaku pojedinu varijantu ocjenjena prihvatljivost za okoliš i propisane su mjere ublažavanja potencijalnog negativnog utjecaja, ukoliko ih je moguće propisati.

Uzevši u obzir karakteristike visoko propusne pruge (postizanje željene brzine i povećanje kapaciteta trase), postojeći željeznički koridor na relaciji Karlovac – Josipdol, iako se nalazi u Odluci o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna, nije uzet u obzir tijekom izrade Studije.

Naime, zbog svojih karateristika i fizičkih ograničenja, postojeća željeznička pruga tehnički, ali i sa stajališta ekološke mreže (postojeća se trasa u značajnom obujmu nalazi uz Natura 2000 područja), ne udovoljava osnovnim uvjetima koje zahtijevaju karakteristike visoko propusne pruge te se ne analizira u sklopu Studije. S obzirom da ta željeznička pruga povezuje mjesta koja se ne nalaze unutar analiziranog koridora (npr. Duga Resa, Belavići, Zvečaj, ...) predlaže se da ostane u funkciji lokalnog prometa.

4

Slika 1.1 Varijante analizirane Strateškom studijom

Strateška studija utjecaja na okoliš Ciljanih IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije

5

2 Okolišne značajke područja Županije u obuhvatu Ciljanih IV Izmjena i dopuna Plana na koja njihova provedba može utjecati

Prilikom izrade Studije raspolagalo se koridorom, a ne konkretnim idejnim projektima koji u sebi sadržavaju definirane lokacije mostova, tunela, prijelaza za životinje i ostalih zahvata u prostoru. Shodno tome, nisu analizirani utjecaji na toj razini detaljnosti, već je primijenjen općenitiji pristup metodološki pojašnjen u poglavlju 8. Utjecaji.

S obzirom na karakter planiranih aktivnosti, a na osnovu provedene evaluacije značaja identificiranih utjecaja na sastavnice okoliša, možemo zaključiti da je provedbom Izmjena i dopuna moguć utjecaj na:

Zemljina kamena kora i tlo

količinu onečišćujućih tvari u tlu

Sastavnica Zemljina kamena kora i tlo će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Dobro stanje tla, vode i zraka“.

Šumsko područje

šumsko zemljište

Sastavnica Šumsko područje će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti“.

Zrak količinu emisije stakleničkih plinova u zrak

Sastavnica Zrak će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Dobro stanje tla, vode i zraka“.

Površinske i podzemne vode

kemijsko stanje voda

Sastavnica Površinske i podzemne vode će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Dobro stanje tla, vode i zraka“.

Bioraznolikost i georaznolikost

brojnost velikih zvjeri, rijetke i ugrožene stanišne tipove te poplavna područja

Sastavnica Bioraznolikost i geozraznolikost će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Dobro stanje vrsta i staništa“.

Krajobrazna obilježja

prirodnost područja i vizualne kvalitete područja

Sastavnica Krajobrazna obilježja će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine“.

Zaštićeni dijelovi prirode

rijetka i ugrožena staništa i vrste te minerale i fosile koji su predmet očuvanja Zaštićenih dijelova prirode

Sastavnica Zaštićeni dijelovi prirode će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Dobro stanje vrsta i staništa“.

Prirodna dobra (drvna zaliha, divljač, poljoprivredno zemljište)

drvnu zalihu, divljač te poljoprivredno zemljište

Sastavnica Prirodna dobra će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti“.

Ekološka mreža

ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

Natura 2000 područja obrađena su u posebnom poglavlju „Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu“.

Kulturno-povijesna baština

povijesne cjeline, urbane i ruralne, graditeljsku baštinu, arheološku baštinu i kulturni krajolik

Sastavnica Kulturno-povijesna baština će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine“.

Ostala materijalna dobra (infrastruktura)

duljinu elektrificirane pruge

Infrastruktura će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Poboljšanje infrastrukture te postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava“.

Socio-ekonomske značajke

migraciju stanovništva, polarizaciju urbanih cjelina

Sastavnica Socio-ekonomske značajke će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva“

Zdravlje ljudi

količinu onečišćujućih tvari u tlu, kemijsko stanje voda i količinu emisije stakleničkih plinova u zraku

Sve navedeno se indirektno reflektira na zdravlje ljudi. Sastavnica Zdravlje ljudi će biti obrađena u okviru okolišnog cilja „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva“.


6

3 Procjena utjecaja provedbe Ciljanih IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije

U slučaju Izmjena i dopuna radi se o planiranju na strateškoj razini, tehnička rješenja izvedbe magistralnih željezničkih pruga još nisu poznata. Sukladno važećem zakonodavstvu, sustavu planiranja i praksi, detaljnije projektiranje konačnih rješenja, odabir najboljih tehnologija i smještanje zahvata u prostor predviđaju se u budućim fazama provedbe Izmjena i dopuna, kada će zahvati proći proceduru izrade Studije utjecaja na okoliš, koja će detaljnije sagledati utjecaje i propisati potrebne mjere ublažavanja utjecaja. U ovom su dokumentu stoga navedene samo one mjere ublažavanja i/ili preporuke koje je bilo moguće definirati već na strateškom nivou.

Za svaku aktivnost koja proizlazi iz Izmjena i dopuna, a koja bi mogla bi prouzročiti utjecaje na okoliš, izrađena je procjena značaja utjecaja na pojedinačnu sastavnicu okoliša te je definirano da se utjecaj smatra značajnim ako će rezultirati:

promjenom životnih uvjeta i/ili ugrožavanjem vrsta i staništa, trajnim onečišćenjem i/ili oštećenjem prirodnih resursa, ugrožavanjem zdravlja ljudi, njihove sigurnosti i kvalitete životnih uvjeta, trajnim konfliktom s ostalim djelatnostima u prostoru, ugrožavanjem objekata kulturne baštine i narušavanjem prirodnog krajobraza i pogoršanjem postojećeg stanja okoliša na razini koja prelazi zakonski određena ograničenja ili standarde.

Na temelju definiranih kriterija te krovnih nacionalnih i europskih programskih dokumenata definirani su okolišni ciljevi za procjenu utjecaja Izmjena i dopuna na okoliš:

Okolišni cilj: „Dobro stanje tla, voda i zraka“

Okolišni cilj: „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti“ Okolišni cilj: „Dobro stanje vrsta i staništa“ Okolišni cilj: „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva“ Okolišni cilj: „Poboljšanje infrastrukture te postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava“ Okolišni cilj: „Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine“ Okolišni cilj: „Umanjen rizik od akcidenata“

3.1 Procjena utjecaja na okolišne ciljeve

3.1.1 Okolišni cilj: „Dobro stanje tla, voda i zraka“

Okolišni cilj „Dobro stanje tla, voda i zraka“ obrađen je kroz sljedeće sastavnice okoliša: Zemljina kamena kora i tlo, Zrak te Površinske i podzemne vode.

U nastojanju da se pruga održi u što boljem stanju potrebno ju je prskati herbicidima. Na taj se način smanjuje nastanak i sprječava rast korova koji može omesti odvijanje željezničkog prijevoza. Međutim, takvo održavanje ima štetne posljedice na tlo. Nasip na kojemu je postavljena željeznička pruga je vodopropusan, što znači da površinske vode ispiru herbicide čiji toksični sastojci prodiru u tlo. Određeno onečišćenje tla nastaje i tijekom izgradnje prometnica, upotrebom građevinskih strojeva s tekućim gorivom te uslijed prokapljivanja goriva i maziva.

Prskanjem herbicidima ima štetne posljedice i na podzemne vode. Najveći dio Županije izgrađen je od krških naslaga koje izgrađuju krški reljef. Krš je jako osjetljiv na bilo koju vrstu onečišćenja, s obzirom da je u krškom okolišu autopurifikacija vode umanjena ili nemoguća. Određeno onečišćenje vode nastaje i tijekom izgradnje prometnica, upotrebom građevinskih strojeva s tekućim gorivom te uslijed prokapljivanja goriva i maziva. Zbog primjene kemijskih sredstava protiv zaleđivanja tračnica moguća je i pojava visokih koncentracija klorida u površinskim vodama koje se ispiru s površine tračnica.

Analizirajući utjecaj na izvorišta, zaključeno je da provedba Izmjena i dopuna neće imati negativan utjecaj na vodu za ljudsku potrošnju, s obzirom da planirani koridor zaobilazi zone sanitarne zaštite izvorišta. U jednom dijelu Županije koridor se već nalazi unutar II zone sanitarne zaštite izvorišta, a na tom mjestu se planira dodatak još jednog kolosijeka, što predstavlja potencijalni rizik za zonu sanitarne zaštite. Kako bi se zaštitile ove zone, odnosno kvaliteta vode za ljudsku potrošnju, potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13).


7

Ukoliko bi željeznica prolazila kroz prigradska područja u sjevernom dijelu Županije potencijalna opasnost od onečišćenja prisutna je u blizini rijeka Kupe, Korane i Dobre, s obzirom na udaljenost željeznice. Može doći do pogoršanja stanja površinskih vodotoka uslijed ispiranja pesticida s pruge, kao i ostalih kemijskih sredstava koja se koriste prilikom održavanja željeznice. U središnjem i južnom dijelu Županije, kojima planirani koridor prolazi, opasnost predstavlja i onečišćenje podzemnih voda, s obzirom da je to područje Županije pokriveno vapnencima.

Kod željezničkih vozila na električni pogon nema emisije stakleničkih plinova u zrak, što, ukoliko korištenje željeznice kao alternative cestovnom prometovanju u budućnosti bude izraženije, lokalno doprinosi povećanju kvalitete zraka u ovom području, čime je i negativan utjecaj na klimatološke značajke (klimatske promjene) područja smanjen.

3.1.1.1 Zemljina kamena kora i tlo

Utjecaj Izmjena i dopuna na „Zemljinu kamenu koru i tlo“ se razmatrao kroz onečišćenje tla uzrokovanog željeznicom i evidentiranim opterećenjima, iz poglavlja 3, koji imaju kumulativni utjecaj. Kumulativni utjecaji su određeni kao postojeća opterećenja, koja se nalaze u zoni utjecaja od 200 m predmetnog zahvata Izmjena i dopuna.

Varijante A i B – varijante prolaze preko površina koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji. S obzirom da se tijekom poljoprivrednih aktivnosti koriste pesticidi, postoji visoki rizik od kumulativnog utjecaja onečišćenja pesticidima tijekom korištenja željeznice, koje podrazumijeva povremeno prskanje pruge herbicidima. Preklapanjem varijanti s ortofoto kartom utvrđeno je da varijanta B, u odnosu na varijantu A, prelazi preko manje obradivih površina te je time i kumulativni utjecaj na varijanti B manji. Dodatni kumulativni utjecaji, prepoznati na ovom dijelu, odnose se na povećanje količine onečišćujućih tvari u tlu uslijed slijevanja oborinskih voda s postojeće autoceste i drugih prometnica. Kako obje varijante istom duljinom prolaze u blizini autoceste, koja se smatra većim onečišćivačem od ostalih prometnica, kumulativni utjecaj slijevanja onečišćene vode u okolno tlo je jednak na obje varijante.

Varijante I, II i III – varijanta I prolazi kroz grad, stoga se ne očekuje dodatni rizik od onečišćenja tla pesticidima, s obzirom da nema kumulativnog utjecaja sa poljoprivredom. Međutim, postoji rizik od povećanja onečišćujućih tvari u tlu uslijed emisije štetnih tvari (teški metali) iz prometa. Varijante II i III prolaze preko površina koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji te postoji rizik od kumulativnog utjecaja onečišćenja pesticidima tijekom korištenja željeznice, koje podrazumijeva povremeno prskanje pruge herbicidima. Također, na području varijanti II i III, kumulativni utjecaj proizlazi i iz prometa.

Varijanta a – na području ove varijante kumulativni utjecaj proizlazi iz cestovnog prometa tijekom slijevanja onečišćenih oborinskih voda u okolno tlo. S obzirom da varijanta a manjim dijelom prolazi preko površina koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, a većim dijelom prolazi kroz šumsko područje, kumulativnog utjecaja s poljoprivrednom nema.

Varijante 1 i 2 – kumulativni utjecaji na varijanti 1 proizlaze iz cestovnog prometa i to većinom iz slijevanja onečišćenih oborinskih voda s autoceste koju varijanta 1 presijeca. S obzirom da varijanta 1 najvećim dijelom prolazi kroz šumsko područje, kumulativnog utjecaja s poljoprivredom nema. Varijanta 2 prolazi preko površina koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji stoga postoji rizik od kumulativnog utjecaja onečišćenja pesticidima tijekom korištenja željeznice, koje podrazumijeva povremeno prskanje pruge herbicidima. Također varijanta 2 presijeca državnu autocestu pa je moguć dodatni kumulativni utjecaj uslijed slijevanja oborinskih voda u okolno tlo.

3.1.1.2 Zrak

Utjecaj na „Zrak“ se razmatrao kroz onečišćenje, odnosno kroz količinu emisije stakleničkih plinova u zrak. Planirana željeznica svojim će najvećim dijelom biti na električni pogon, stoga je procijenjeno da će utjecaji biti jednaki za svaku planiranu varijantu te da kumulativnog utjecaja Izmjene i dopuna na „Zrak“ neće biti.

3.1.1.3 Površinske i podzemne vode

Utjecaj Izmjena i dopuna na „Površinske i podzemne vode“ se razmatrao kroz onečišćenje podzemne i površinske vode uzrokovanog željeznicom i evidentiranim opterećenjima, iz poglavlja 3, koji imaju kumulativni utjecaj. Kumulativni utjecaji su određeni kao postojeća opterećenja, koja se nalaze u zoni utjecaja od 200 m predmetnog zahvata Izmjena i dopuna.

Varijante A i B - varijante prolaze preko površina koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji. S obzirom da se tijekom poljoprivrednih aktivnosti koriste pesticidi, postoji visoki rizik od kumulativnog utjecaja onečišćenja pesticidima tijekom korištenja željeznice, koje podrazumijeva povremeno prskanje pruge herbicidima. Onečišćivaći mogu direktno dospjeti u površinske vode ili infiltracijom kroz tlo u podzemnu vodu. Preklapanjem planiranih varijanti s ortofoto kartom utvrđeno je da varijanta B, u odnosu na varijantu A, prelazi preko manje obradivih površina te je time i kumulativni utjecaj na varijanti B manji. Dodatni kumulativni utjecaji, prepoznati na ovom dijelu, odnose se na povećanje količine onečišćujućih tvari u vodi uslijed slijevanja oborinskih voda s postojeće autoceste i drugih prometnica direktno u vodotok ili indirektno, kroz tlo, u podzemnu vodu. Povećanje koncentracije ovih tvari u vodi


8

najviše se očekuje za vrijeme kišnih razdoblja kada je slijevanja oborinskih voda, preko pruge u okolne vodotoke, pojačano. Kako varijante A i B istom duljinom prolaze u blizini autoceste, koja se smatra većim onečišćivačem od ostalih prometnica, kumulativni utjecaj slijevanja onečišćene vode u okolno tlo je jednak na obje varijante.

Varijante I, II i III – varijanta I prolazi kroz grad, stoga se ne očekuje dodatni rizik od onečišćenja površinskih i podzemnih voda pesticidima, s obzirom da nema kumulativnog utjecaja sa poljoprivredom. Međutim, postoji rizik od povećanja onečišćujućih tvari u površinskim i podzemnim vodama uslijed emisije štetnih tvari (teški metali) iz prometa tijekom korištenja željeznice, koje podrazumijeva povremeno prskanje pruge herbicidima. Varijanta I presijeca veće vodotoke, jednom Kupu i jednom Mrežnicu, čime se povećava kumulativni utjecaj na otvorene vodotoke. Također, varijanta I prolazi, jednim manjim dijelom, kroz drugu zonu sanitarne zaštite izvorišta te time povećava mogućnost od pogoršanja kakvoće vode za ljudsku potrošnju. Varijanti II i III prolaze preko površina koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, postoji visoki rizik od kumulativnog utjecaja onečišćenja pesticidima tijekom korištenja željeznice, koje podrazumijeva povremeno prskanje pruge herbicidima. Također, na području varijanti II i III, kumulativni utjecaj proizlazi i iz prometa. Varijante II i III su zbog poljoprivrede pod većim kumulativnim utjecajem od varijante I. Preklapanjem varijanti II i III s ortofoto kartom utvrđeno je da varijanta II prelazi preko više poljoprivrednih površina te je time i kumulativni utjecaj na varijanti II najveći. Varijanta II presijeca veće vodotoke, jednom Kupu, jednom Koranu i jednom Mrežnicu, stoga je kumulativan utjecaj povećanja onečišćujućih tvari u otvorenim vodotocima povećan. Varijanta III presijeca jednom Kupu i jednom Koranu te je pod manjim utjecajem od poljoprivrede, odnosno na varijantu III manji su kumulativni utjecaji nego na varijanti II.

Varijanta a – na području ove varijante kumulativni utjecaj proizlazi iz cestovnog prometa uslijed slijevanja onečišćenih oborinskih voda. Povećanje koncentracije onečišćujućih tvari u vodi najviše se očekuje za vrijeme kišnih razdoblja kada dolazi do slijevanja oborinskih voda preko pruge u okolne vodotoke. Onečišćenje može doprijeti u podzemne vode u ovom području s obzirom da se radi o krškim predjelima Županije. S obzirom da varijanta a manjim dijelom prolazi preko površina koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, a većim dijelom prolazi kroz šumsko područje, kumulativnog utjecaja s poljoprivrednom nema.

Varijante 1 i 2 – kumulativni utjecaji na varijanti 1 proizlaze iz cestovnog prometa i to većinom iz slijevanja onečišćenih oborinskih voda s autoceste koju varijanti 1 presijeca. S obzirom da varijanta 1 najvećim dijelom prolazi kroz šumsko područje, kumulativnog utjecaja s poljoprivredom nema. Varijanta 2 prolazi preko površina koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji stoga postoji rizik od kumulativnog utjecaja onečišćenja pesticidima tijekom korištenja željeznice, koje podrazumijeva povremeno prskanje pruge herbicidima. Također varijanta 2 presijeca državnu autocestu pa je moguć dodatni kumulativni utjecaj uslijed slijevanja oborinskih voda u površinske i podzemne vode.

Zaključak procjene utjecaja Izmjena i dopuna na okolišni cilj

Iako su procjenom utjecaja utvrđeni mogući negativni utjecaji na kvalitetu vode i tla, s obzirom da su prema podzakonskoj regulativi određene granične koncentracije pojedinih tvari u vodi i tlu koje se ne smiju prekoračiti, ovi se resursi smatraju pod kontrolom, budući da je za njih obavezno provođenje monitoringa te se utjecaj procjenjuje zanemarivo negativnim. Uz to, Izmjene i dopune otvaraju mogućnost lokalnog doprinosa smanjenju emisije stakleničkih plinova. Temeljem navedenog, procjenjuje se da će provedba programa imati zanemarivo negativan utjecaj na okolišni cilj „Dobro stanje tla, vode i zraka“.

3.1.2 Okolišni cilj: „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti“

Okolišni cilj „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti“ obrađen je kroz sljedeće sastavnice okoliša: Šumsko područje, Prirodna dobra (drvna zaliha, divljač, poljoprivredno zemljište).

Izgradnjom pruge doći će do fragmentacije površine lovišta. Lovnoproduktivne površine pojedinih lovišta na planiranom koridoru će se smanjiti prenamjenom šumskog i poljoprivrednog zemljišta.

Tijekom pripreme i izgradnje zemljani i ostali radovi praćeni bukom teških strojeva i kretanjem ljudi uznemirit će divljač pa će ona potražiti mirnija i sigurnija mjesta. Željeznička će pruga i neko vrijeme nakon izgradnje imati utjecaja na svu divljač na način da će trebati određeno vrijeme za uspostavljanje normalnih odnosa između staništa i divljači koja obitava u njemu. Uz to, s obzirom na veće brzine vlakova, postoji realna opasnost od češćeg naleta vlaka na divljač.

Slijedom navedenoga, ovlaštenici prava lova na lokacijama gdje se planiraju provoditi radovi mogli bi pretrpjeti štetu prilikom izgradnje, i to porastom šteta na divljači i lovnom turizmu, osobito ukoliko se radovi budu izvodili u vrijeme lovne sezone. Šteta za ovlaštenike prava lova tijekom korištenja željeznice ne procjenjuje se kao značajna.


9

Planirana željeznica prelazi preko poplavnog područja na sjeveroistočnom dijelu Županije. Nasip željezničke pruge kao barijera može utjecati na povećanje poplavne površine uzvodno od barijere, dok se s druge strane barijere poplavna površina može smanjiti. Barijera koju predstavlja željeznica, tj. nasip željezničke pruge može usporiti širenje poplave. Zbog stvorene barijere jugoistočni i južni dio grada Karlovca te naselja Vodostaj, Donje Mekušje i Husje mogu biti pogođeni većom količinom poplave. Na navedenim područjima može doći do zadržavanja vode neposredno ispred željezničkog nasipa čime se povećava površina poplavljenog područja u zaobalju rijeka Kupe, Korane i Mrežnice. Također, na tom se području povećava vrijeme infiltracije vode u podzemlje, što rezultira duljim zadržavanjem vode na površini. To utječe na gospodarske grane obuhvaćene ovim okolišnim ciljem.

Planirana željeznica prelazi preko sustava obrane od poplave Branjenog područja 11- područja malog sliva Kupa. Plan može utjecati na promjenu vodnog režima poplave na način da se prekorače granične vrijednosti po kojima je planiran sustav obrane od poplava, što može narušiti njegovu funkciju.

Provedbom Izmjena i dopuna moglo bi doći do trajnog gubitka šumskog zemljišta kao prirodnog resursa, što može utjecati na smanjenje ukupnog prihoda od drvne mase. Direktna posljedica trajnog gubitka šume i šumskog zemljišta je fragmentacija staništa, pri čemu može doći do efekta rubnih stabala gdje su mikroklimatski uvjeti drugačiji nego u unutrašnjosti, što može dovesti do jačih oštećenja šume. Prirodni šumski sustavi nizinskih šuma, kakve nalazimo na području Karlovačke županije, hidrološki su osjetljivi na promjenu vode i njihova je stabilnost već sad narušena. Provedom predmetnih izmjena i dopuna može se dodatno pogoršati.

Osim navedenih utjecaja, može doći do presijecanja određenog broja šumskih prometnica izgrađenih u svrhu održivog gospodarenja šumama. Šumske prometnice dio su šumske infrastrukture koje služe za otvaranje šuma i šumskog zemljišta, tako da se planirane šumarske aktivnosti realiziraju na način da se troškovi i štete (ponajprije u iskorištavanju šuma) smanje, a produktivnost i ekonomičnost bude na najvišoj razini. Uz navedene funkcije, one imaju i ulogu u dopremanju sadnog materijala te služe i za druge potrebe iz područja uzgajanja šuma i zaštite šuma jer predstavljaju fizičku barijeru u širenju požara, a istovremeno omogućavaju kretanje ljudi i vozila za gašenje požara i slično. Presijecanjem takvih površina otežalo bi se gospodarenje šumama, uz ostale navedene funkcije prometnica.

Utjecaj planiranih zahvata na poljoprivredu očituje se, prije svega, gubitkom tla uslijed trajne prenamjene dijela poljoprivrednih tala u koridoru te usitnjavanjem poljoprivrednih parcela već ionako malih poljoprivrednih površina. Isto tako, štetno djelovanje na karakteristike poljoprivrednog zemljišta se očituje u potencijalnom ispiranju herbicida kojima se prskaju tračnice u dublje slojeve tla. Planirani koridor željezničke pruge prolazi kroz poljoprivredno osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište. Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, osobito vrijedno obradivo (P1) zemljište čine najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom omogućavaju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije (NN 39/13).

S obzirom da se Izmjenama i dopunama planira gradnja infrastrukture na poljoprivrednom zemljištu, postoji mogućnost trajne prenamjene P1 i P2 zemljišta i/ili presijecanja poljoprivrednih površina. Može se očekivati da će se spomenuti negativni učinci na poljoprivredni potencijal očitovati u promjeni načina korištenja poljoprivrednih površina unutar zone utjecaja od 200 m, i to na način da će njihovo korištenje sve više ići u smjeru korištenja tih površina za ekstenzivne travnjake (livade), kao i napuštanja korištenja tala u zoni utjecaja za poljoprivrednu proizvodnju.

3.1.2.1 Šumsko područje

Utjecaj Izmjena i dopuna na „Šumsko područje“ se razmatrao smanjenje šumskog područja uzrokovanog željeznicom i evidentiranim opterećenjima, koji imaju kumulativni utjecaj. Kumulativni utjecaji su određeni kao postojeća opterećenja koja se nalaze u zoni utjecaja od 200 m predmetnog zahvata Izmjena i dopuna.

Varijante A i B – varijante ne prolaze kroz šumsko područje stoga se ne očekuje kumulativan utjecaj Izmjena i dopuna.

Varijante I, II i III – varijanta I većim dijelom prolazi kroz grad Karlovac te manjim dijelovima kroz šumsko područje. Dodavanje drugog kolosjeka unutar varijante I na šumskim područjima uzrokovalo bi otvaranje novih rubova šumskih sastojina, koje kumulativno s cestovnim prometom, plinovodom, naftovodom te zonama poslovno proizvodne namjene dodatno fragmentira šumsko područje. Varijante II i III prolaze područjem Pokupskog bazena u kojem se nalaze poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena a čije je zdravstveno stanje znatno narušeno uslijed sinergijskog djelovanja više različtih čimbenika. Mogući utjecaj izgradnje varijante II i III je promjena kretanja poplavne vode na nove površine što kumulativno s navedenom autocestom te drugim prometnicama ima za posljedicu vidljive fiziološke oslabljenosti starih sastojina te poteškoće u obnovi. Također, varijante II i III kumulativno s cestovnim prometom, plinovodom, naftovodom te zonama poslovno proizvodne namjene dodatno fragmentiraju šumsko područje. Osim problematike s kojom se suočava područje Pokupskog bazena, navedene varijante prolaze i kroz šume s posebnom namjenom, koje bi trebalo zaštititi kako se ne bi narušile njihove funkcije.


10

Varijanta a – planirana varijanta prenamjenjuje šumsko područje te ono kumulativno s cestovnim prometom, plinovodom te naftovodom dodatno opterećuje šumsko područje te može dovesti do jačih oštećenja te gubitka stabilnosti šumskog ekosustava.

Varijante 1 i 2 – s obzirom da varijanta 1 većim dijelom koristi postojeću željezničku trasu te neće doći do dodatne fragmentacije šumskog područja, kumulativno djelovanje s cestovnim prometom, plinovodom, naftovodom te zonama poslovno proizvodne namjene je neznatno. Varijanta 2 prenamjenjuje šumsko područje čime uzrokuje fragmentaciju staništa. Kumulativni utjecaj s cestovnim prometom, plinovodom, naftovodom te zonama poslovno proizvodne namjene je izražen kroz fragmentaciju i zauzimanja šumskog područja.

3.1.2.2 Prirodna dobra (drvna zaliha, divljač, poljoprivredno zemljište)

Utjecaj Izmjena i dopuna na „Prirodna dobra“ se razmatrao smanjenje drvne zalihe te površine P1 i P2 zemljišta uzrokovanog željeznicom i evidentiranim opterećenjima koji imaju kumulativni utjecaj. Kumulativni utjecaji su određeni kao postojeća opterećenja, koja se nalaze u zoni utjecaja od 200 m predmetnog zahvata Izmjena i dopuna. Analizom nisom nisu utvrđeni kumulativni utjecaji na divljač.

Varijante A i B – varijante ne prolaze kroz šumsko područje niti presijecaju P1 i P2 zemljišta pa se stoga ne očekuje kumulativan utjecaj Izmjena i dopuna.

Varijante I, II i III – varijanta I većim dijelom prolazi kroz grad Karlovac te manjim dijelovima kroz šumsko područje. Dodavanje drugog kolosjeka unutar varijante I na šumskim područjima uzrokovalo bi otvaranje novih rubova šumskih sastojina, koje kumulativno s cestovnim prometom, plinovodom, naftovodom te zonama poslovno proizvodne namjene dodatno fragmentira šumsko područje te time smanjuje drvnu zalihu. Varijanta I presjeca osobito vrijedno obradivo (P1) poljoprivredno zemljište u obujmu od 0,2 km2 što kumulativno s postojećim prometnicama ne smanjuje P1 zemljište u tolikoj mjeri da se smanji poljoprivredna proizvodnja. Varijante II i III prolaze područjem Pokupskog bazena u kojem se nalaze poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena a čije je zdravstveno stanje znatno narušeno uslijed sinergijskog djelovanja više različtih čimbenika. Mogući utjecaj varijanti II i III je promijena kretanja poplavne vode na nove površine što kumulativno s navedenom autocestom te drugim prometnicama ima za posljedicu vidljive fiziološke oslabljenosti starih sastojina te poteškoće u obnovi. Također, varijante II i III kumulativno s cestovnim prometom, plinovodom, naftovodom te zonama poslovno proizvodne namjene dodatno fragmentiraju šumsko područje čime se posljedično smanjuje količina drvne zalihe. Varijanta II presjeca P1 zemljište u obujmu od 1,1 km2 što kumulativno ima veći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju od varijante I. Varijanta III presijeca P1 u obujmu od 0,5 km2 i P2 zemljište u obujmu od 0,5 km2 što kumulativno s navedenim opterećenjima ima veći utjecaj od varijanti I i II.

Varijanta a – planirana varijanta prenamijenjuje šumsko područje te ono kumulativno s cestovnim prometom, plinovodom te naftovodom dodatno opterećuje šumsko područje koje može dovesti do jačih oštećenja te gubitka stabilnosti šumskog ekosustava, što također djeluje i na drvnu zalihu. Kumulativni utjecaju prometnica s planiranom varijantom je prepoznat kroz presjecanje P1 zemljišta u obujmu od 0,2 km2 što ne smanjuje P1 zemljište u tolikoj mjeri da se smanji poljoprivredna proizvodnja

Varijante 1 i 2 – s obzirom da varijanta 1 većim dijelom koristi postojeću željezničku trasu te neće doći do povećane fragmentacije šumskog područja, a time niti do znatnog smanjenja drvne zalihe, kumulativno djelovanje s cestovnim prometom, plinovodom, naftovodom te zonama poslovno proizvodne namjene je neznatno. Također kumulativnog utjecaja na P1 i P2 zemljišta nema jer planirana varijanta 1 ne presjeca P1 niti P2 zemljište. Varijanta 2 prenamijenjuje šumsko područje te presjeca P1 zemljište u obujmu od 0,5 km2 te P1 zemljište u obujmu od 0,4 km2 čime uzrokuje fragmentaciju staništa. Kumulativni utjecaj varijante 2 s cestovnim prometom, plinovodom, naftovodom te zonama poslovno proizvodne na drvnu zalihu te na P1 i P2 zemljišta je izražen.


Provedba Izmjena i dopuna mogla bi uzrokovati smanjenje kvalitete lovnoproduktivnih površina, trajnu prenamjenu šumskog i P1 zemljišta te širenje poplave. Ove je utjecaje primjenom propisanih mjera moguće umanjiti do razine zanemarivo negativnog utjecaja. Temeljem navedenoga, procjenjuje se da će provedba Izmjena i dopuna imati zanemarivo negativan utjecaj zbog provođenja mjera ublažavanja utjecaja na okolišni cilj „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti“.

3.1.3 Okolišni cilj: „Dobro stanje vrsta i staništa“

Okolišni cilj „Dobro stanje vrsta i staništa“ obrađen je kroz sljedeće sastavnice okoliša: Bioraznolikost, Zaštićeni dijelovi prirode.

Utjecaji buke i vibracija i trajnog zauzimanja staništa imaju negativne utjecaje na sve ptice unutar Pokupskog bazena. Poseban naglasak stavlja se na ptice močvarice i sove koje lete nisko i mogu stradati u sudarima s vlakom ili od strujnih udara


11

(elektrokucije) s električnim vodovima. Dodatni negativan utjecaj moguć je na ptice močvarice zbog činjenice da je ta skupina osjetljiva na promjena kretanja poplavne vode što je prepoznat kao mogući utjecaj uslijed izvedbe pruge kroz Pokupski bazen.

Prometnice (ceste i pruge) su najvažniji čimbenik koji fragmentira staništa vrstama, poglavito velikim zvjerima. Povezano s fragmentacijom pojavljuje se niz poremećaja u okolišu koji smanjuju kvalitetu staništa za velike vrste sisavaca (rubni efekt, ograničen protok gena). Biološke karakteristike velikih sisavaca, posebno velikih zvijeri, zahtijevaju prostrano stanište i dovoljne mogućnosti za kretanje i izbjegavanje susreta s čovjekom. Veličina ograničavanja je proporcionalna veličini antropogenog utjecaja te u određenom trenutku i potpuno onemogućuje život pojedinoj vrsti.

Planirani koridor buduće željeznice prolaze kroz 7 rijetkih ili ugroženih stanišnih tipova zabilježenih u Karlovačkoj županiji (Tablica 3.1). Od njih 7, najugroženije su poplavne šume hrasta lužnjaka. Planirani koridor zauzima 178,45 ha tih šuma, što je otprilike 5,7 % ukupne površine u Županiji. Utjecaj na tu sastojinu mogao bi biti i veći, budući da će se za prugu trebati graditi nasip koji bi mogao promijeniti dinamiku kretanja voda o kojima je ova sastojina izrazito ovisna, što bi moglo imati negativne utjecaje na širem području.

Tablica 3.1 Površina i udio staništa zauzetih planiranim koridorom

NKS kod NKS tip staništa Površina u Županiji/ha

Površina zauzeta koridorom (ha)

Udio zauzete površine (%)

**D.1.1. / *E.1.1. Vrbici na sprudovima / Poplavne šume vrba 259,17 3,66 1,41

**E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena 1777,50 27,25 1,53

*C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima

14 600,76 10,34 0,07

*C.3.3. / **C.2.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima / Mezofilne livade Srednje Europe

9996,30 127,65 1,28

*E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka 3132,09 178,45 5,70

*E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume 99 138,86 708,27 0,71

*E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume 79 284,45 41,17 0,05

A.2.3. Stalni vodotoci 773,67 6,93 0,90

E.9.2. Nasadi četinjača 1731,25 0,07 0,00

I.2.1. Mozaici kultiviranih površina 53 362,70 625,05 1,17

I.2.1./J.1.1./ I.8.1. Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska područja / Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

4085,64 7,68 0,19

I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama

5094,96 93,96 1,84

I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine 421,70 4,80 1,14

J.1.1. Aktivna seoska područja 11 149,11 49,17 0,44

J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja 128,46 0,02 0,01

J.1.3. Urbanizirana seoska područja 93,24 9,70 10,41

J.2.1. Gradske jezgre 301,01 26,77 8,89

J.2.2. Gradske stambene površine 1282,86 51,63 4,02

J.4.1. Industrijska i obrtnička područja 250,43 12,83 5,13

J.4.3. Površinski kopovi 275,33 2,29 0,83

* ugroženi i rijetki stanišni tipovi, ** staništa gdje su ugroženi samo pojedini stanišni tipovi niže razine NKS-a

Sva područja u Karlovačkoj županiji zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) udaljena su od koridora planirane pruge Izmjenama i dopunama te se, sukladno tome, ne očekuju negativni utjecaji.


12

3.1.3.1 Bioraznolikost i georaznolikost

Utjecaj Izmjena i dopuna na „Bioraznolikost i georaznolikost“ se razmatrao kroz fragmentaciju uzrokovanu željeznicom i evidentiranim opterećenjima, koji imaju kumulativni utjecaj. Kumulativni utjecaji su određeni kao postojeća opterećenja, koja se nalaze u zoni utjecaja od 200 m predmetnog zahvata Izmjena i dopuna.

Varijante A i B – autocesta A1 u blizini varijanti A i B predstavlja nepremostivu prepreku za sve vrste gmazova, vodozemca i sisavce izuzev šišmiša stoga gradnjom pruge ne očekuje se kumulativan utjecaj fragmentacije na ove skupine organizama. Varijanta A je povoljnija u odnosu na varijantu B jer koristi koridor postojeće pruge pa su kumulativni utjecaji rubnog efekta, zauzimanja staništa i mogućih kolizija u prometu manji. Varijanta B dovodi do novog zauzimanja i fragmentacije staništa te dovodi do smanjenog protoka gena, odvajanja populacija. Stoga je varijanta A povoljnija varijanta.

Varijante I, II, i III – varijanta I dijelom prolazi kroz grad te na tom području nema dodatnih kumulativnih utjecaj na bioraznolikost i georaznolikost Postojeća autocesta, državna cesta te postojeća pruga predstavljaju postojeća opterećenja u Pokupskom bazenu koji fragmentiraju stanište, izazivaju kolizije u prometu te smanjuju dostupnost staništa svim vrstama organizama tog područja pogotovo krupnoj divljači i velikim zvjerima. Ujedno dodatni negativni utjecaj linijskih objekata specifičan za Pokupski bazen je utjecaj na režim podzemnih voda i poplava na koji su šume hrasta lužnjaka tog područja izuzetno osjetljive. Uz to Planom predviđen je dodatni koridor autoceste koji je uzet u obzir pri procjeni kumulativnih utjecaja. Slijedom navedenog, varijante II i III imat će negativne kumulativne utjecaje s već postojećim i planiranim linijskim objektima u prostoru Pokupskog bazena. Utjecaji se ne očituju samo u fragmentaciji staništa, što za posljedicu ima značajno smanjenje površine vrstama pogodnog staništa, nego i na režim podzemne vode i poplava koji mogu negativno dijelovati na šumsko stanište u cijelini. S druge strane varijanta I koji prati postojeću državnu prugu i ne fragmentira dodatno stanište ima značajno manje kumulativne utjecaje na bioraznolikost Pokupskog bazena. Stoga se varijanta I smatra povoljnijom, a varijante II i III nepovoljnijom varijantom.

Varijanta a – varijanta a presijeca mješovite hrasto-grabove i čiste grabove šume, uzrokujući zauzimanje dijela staništa i fragmentaciju, uz pojavu rubnog efekta te smanjenja protoka gena, kao rezultata fragmentacije. Budući da je to slabije naseljen dio Županije nema mnogo postojećih konflikata u prostoru koji bi mogli djelovati kumulativno s planiranom trasom.

Varijante 1 i 2 – na području varijante 1 izraženi su kumulativni utjecaji na vrste i staništa (zauzimanje staništa, fragmentacija, kolizija sa vlakom), ali u manjoj mjeri nego na drugim područjima s obzirom da se tu nalazi postojeći koridor. Na području varijante 2 dolazi do zauzimanja dijela staništa te fragmentacija što kumulativno s prometnicama ima najznačajniji utjecaj u bukovim šumama, ne samo u vidu narušavanja staništa nego i fragmentacije staništa

velikih zvijeri koje su u ovom dijelu Županije brojne.Zaštićeni dijelovi prirode

Kumulativni utjecaji na Zaštićena područja se ne očekuju zbog velike udaljenosti planiranog koridora od pojedinih zaštićenih područja.

Bioraznolikost vrsta i staništa pod velikim je pritiskom linijskih zahvata, poput izgradnje željeznice jer dolazi do izuzimanja staništa, trajne buke i vibracija, fragmentacije staništa, potencijalnih onečišćenja, kolizije sa željeznicom ili elektrokucije pojedinih vrsta. Posebno su osjetljive ptice močvarice, sove, vodozemci, šišmiši i velike zvijeri. Iako su negativni utjecaji prepoznati, za njih su propisane mjere ublažavanja. Ukoliko se one provedu, možemo zaključiti da će provedba Izmjena i dopuna imati zanemarivo negativan utjecaj zbog provođenja mjera ublažavanja utjecaja na okolišni cilj „Dobro stanje vrsta i staništa“.

3.1.4 Okolišni cilj: „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva“

Okolišni cilj „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva“ obrađen je kroz sljedeće sastavnice okoliša: Zdravlje ljudi, Socio-ekonomske značajke.

Prolaskom željeznice kroz naseljena područja prostor se opterećuje bukom i vibracijama, koji mogu smanjiti kvalitetu života stanovništva. Buka ometa odvijanje ljudskih aktivnosti, sporazumijevanje govorom, učenje, praćenje radijskog i televizijskog programa, koncentraciju i druge mentalne aktivnosti, kao i odmor i san. Izaziva neraspoloženje, razdražljivost, nemir, smetnje mentalnog zdravlja i ponašanja, umor i nesanicu. Tlom pronošene vibracije koje nastaju kao posljedica odvijanja željezničkog prometa mogu izazvati smetnje stanovnicima smještenim u zgradama neposredno uz željezničke kolosijeke. Te smetnje mogu se manifestirati u obliku osjetnog vibriranja objekata ili re-emitirane buke koja nastaje kao njegova posljedica. Ovakve vibracije obično ne uzrokuju oštećenja na imovini. Vibracije kod ljudi mogu stvoriti osjećaj nelagode ili čak mučnine.

Negativni utjecaji izgradnje i korištenja željeznice na zdravlje okoliša mogući su u vidu onečišćenja tla i podzemnih voda herbicidima. Na potencijalno onečišćenje posebno je osjetljiv krš, buduči da je u krškom okolišu autopurifikacija vode umanjena ili nemoguća. U središnjem i južnom dijelu Županije, kojima planirani koridor prolazi, opasnost predstavlja i onečišćenje


13

podzemnih voda, s obzirom da je to područje Županije pokriveno vapnencima. Određeno onečišćenje tla i vode može nastati i tijekom izgradnje prometnica, upotrebom građevinskih strojeva s tekućim gorivom te uslijed prokapljivanja goriva i maziva, a zbog primjene kemijskih sredstava protiv zaleđivanja tračnica moguća je i pojava visokih koncentracija klorida u površinskim vodama koje se ispiru s površine tračnica.

Ukoliko bi željeznica prolazila kroz prigradska područja u sjevernom dijelu Županije potencijalna opasnost od zagađenja prisutna je u blizini rijeka Kupe, Korane i Dobre, s obzirom na udaljenost željeznice. Može doći do pogoršanja stanja površinskih vodotoka uslijed ispiranja pesticida s pruge, kao i ostalih kemijskih sredstava koja se koriste prilikom održavanja željeznice.

Izgradnjom željezničke infrastrukture ostvaruje se bolje povezivanje neurbanih i urbanih naselja. S aspekta putničkog prometa to omogućava veći broj dnevnih i mjesečnih migracija, što smanjuje depopulaciju unutar Županije, koja je jedan od najvećih problema Županije pogotovo ruralne sredine. Boljom željezničkom povezanošću unutar Županije, ljudi ne trebaju mjenjati mjesto prebivališta u svrhu zaposlenja jer im se omogućuje lakši dolazak na posao, kao i za bilo koju drugu svrhu (kulturna, sportsko-rekreacijska itd.).

Intervencijom u javni prostor može doći do fragmentacije urbane cjeline, čime dolazi do potencijalne polarizacije grada, što može rezultirati narušavanjem cjelovitostiurbanih cjelina. Željeznica, kao linijski objekt, djeluje kao barijera unutar gradova ukoliko nije osigurano dovoljno prolaza kojima se nesmetano odvija svakodnevni život unutar gradova. S obzirom da se koridor željeznice, koji se planira Izmjenama i dopunama, dijelom preklapaju s već postojećim željezničkim trasama unutar urbanih cjelina neće doći do daljne fragmentacije u vidu stvaranja barijera.

Kod željezničkih vozila na električni pogon nema emisije stakleničkih plinova u zrak, što, ukoliko korištenje željeznice kao alternative cestovnom prometovanju u budućnosti bude izraženije, lokalno doprinosi povećanju kvalitete zraka u ovom području, čime je i negativan utjecaj na klimatološke značajke (klimatske promjene) područja smanjen.

3.1.4.1 Zdravlje ljudi

Utjecaj Izmjena i dopuna na „Zdravlje ljudi“ se razmatrao kroz udaljenost od naseljenih mjesta te sukladno tome kroz opterećenje bukom i vibracijama željeznicom i evidentiranim opterećenjima, koji imaju kumulativni utjecaj. Kumulativni utjecaji su određeni kao postojeća opterećenja, koja se nalaze u zoni utjecaja od 200 m predmetnog zahvata Izmjena i dopuna. Osim buke i vibracija, indirektan kumulativan utjecaj proizlazi i iz onečišćenja tla, vode i zraka, koje su detaljnije analizirane u sklopu okolišnog cilja Dobro stanje tla, vode i zraka.

Varijante A i B – u blizini varijante A i B se nalazi gospodarska zona, autocesta te nekoliko drugih prometnica koje kumulativno sa željeznicom povećavaju opterećenje bukom. Varijanta A prolazi u blizini naselja na najmanjoj udaljenosti od otprilike 800 m, dok varijanta B prolazi na najmanjoj udaljenosti od otprilike 650 m te je time kumulativno opterećenje bukom veće na varijanti B.

Varijante I, II i III – Varijanta I većim dijelom prolazi kroz naseljeno područje, tj. grad Karlovac te postoji velika mogućnost kumulativnog utjecaja zbog opterećenja bukom i vibracija jer se u blizini varijante I nalazi autocesta te ostale prometnice i gospodarske zone. Varijanta II jednim dijelom zaobilazi najgušće naseljeno područje grada Karlovca, no na nekoliko mjesta može doći do kumulativnog povećanja opterećenja bukom i vibracijama jer se u blizini ili unutar istih naselja nalaze gospodarske zone i ceste. Varijanta III najvećim dijelom zaobilazi najgušće naseljeno područje grada Karlovca, no na nekoliko manjih mjesta može doći do kumulativnog opterećenja bukom i vibracijama unutar naselja jer se, kao i na varijanti II, u blizini ili unutar istih naselja nalaze gospodarske zone i ceste. Varijanta III, u odnosu na varijantu II, prolazi kroz manje naselja te je time i kumulativni utjecaj buke na naselja manji.

Varijanta a –varijanta a na niz mjesta prolazi u blizini naseljenih područja gdje može doći do kumulativnog opterećenja bukom i vibracjama zbog blizine varijante državnim i lokalnim cestama koje također opterećuju okoliš bukom i vibracijama.

Varijante 1 i 2 – varijante 1 nekoliko puta prolazi kroz naseljena mjesta te kroz gusto naseljen Ogulin. Zbog blizine autoceste, gospodarske zone te zone posebne namjene moguće je povećanje opterećenja bukom i vibracijama kumulativno s navedenim ograničenjima. Varijanta 2 u odnosu na varijantu 1 prolazi kroz više naseljenih mjesta te ponegdje prolazi neposrednom blizinom s cestama različitih kategorija čime dolazi do povećanja kumulativnog utjecaja povećanja buke i vibracija željeznice.


14

3.1.4.2 Socio-ekonomske značajke

Utjecaj Izmjena i dopuna na „Socio-ekonomske značajke“ se razmatrao kroz polarizaciju urbanih cjelina željeznicom i evidentiranim opterećenjima, koji imaju kumulativni utjecaj. Kumulativni utjecaji su određeni kao postojeća opterećenja, koja se nalaze u zoni utjecaja od 200 m predmetnog zahvata Izmjena i dopuna

Varijante A i B – unutar varijanti A i B nisu evidentirani kumulativni utjecaji

Varijante I, II i III – prolazak teretne željezničke kompozicije varijantom I može imati utjecaj na sastavnicu „Socio-ekonomsko značajke“ u vidu negativne percepcije stanovništva. Također, unutar varijante I mogući su kumulativni utjecaji s prometnicama koje djeluju kao barijera unutar urbane cjeline. Unutar varijante II i III nije izražena mogućnost polarizacije urbanih cjelina.

Varijanta a – unutar varijante a nisu evidentiran kumulativani utjecaji

Varijante 1 i 2 – unutar varijante 1 i 2 nisu evidentirani kumulativani utjecaji


Prolaskom željeznice kroz naseljena područja prostor se opterećuje bukom, a nepravilno projektirane željeznice mogu promijeniti kretanje poplavne vode, uzrokovati poplave te putem potencijalnog širenja zaraza negativno djelovati na zdravlje ljudi. Ove je utjecaje primjenom propisanih mjera moguće umanjiti do razine zanemarivo negativnog utjecaja. Negativni utjecaji mogući su i u vidu onečišćenja tla i podzemnih voda herbicidima te drugim kemijskim sredstvima. Ipak, ovi se resursi smatraju pod kontrolom, budući da je za njih obavezno provođenje monitoringa te se utjecaj procjenjuje zanemarivo negativnim. Izmjene i dopune otvaraju i mogućnost lokalnog doprinosa smanjenju emisije stakleničkih plinova, što se promatra kao pozitivan utjecaj. Utjecaj na migraciju stanovništva unutar Županije je pozitivan, dok je utjecaj na polarizaciju urbanih cjelina zanemarivo negativan. Temeljem navedenoga, procjenjuje se da će provedba Izmjena i dopuna imati zanemarivo negativan utjecaj zbog provođenja mjera ublažavanja utjecaja na okolišni cilj „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva“.

3.1.5 Okolišni cilj: „Poboljšanje infrastrukture te postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava“

Okolišni cilj „Poboljšanje infrastrukture te postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava“ obrađen je kroz sljedeću sastavnicu okoliša: Ostala materijalna dobra (infrastruktura).

Sve nove planirane željezničke dionice bit će izvedene na suvremen način, što znači da će biti elektrificirane, čime će se povećati ukupan udio elektrificiranih pruga u Županiji. Zbog navedenoga provedbom Izmjena i dopuna doći će do pozitivnih utjecaja na infrastrukturu. Kao otegotnu okolnost potrebno je navesti izgrađene objekte koji se nalaze unutra varijantni koridora od 200 m. Ti objekti većinom se nalaze u urbaniziranim područjima te je moguć njihov konflikt s trasama koje će biti definirane idejnim projektom i smještene unutar planiranog koridora. Tijekom daljnje razrade projektne dokumentacije potrebno je predložiti način rješavanja prikazane konfliktne situacije. Prema članku 82. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 18/15) križanje predmetne željezničke pruge i ceste ne smije biti u istoj razini, te se ne očekuje konflikt željezničkog i cestovnog prometa unutar planiranog koridora.

3.1.5.1 Ostala materijalna dobra (infrastruktura)

Utjecaj na „Ostala materijalna dobra (infrastruktura)“ se razmatrao kroz udio elektrificirane pruge. S obzirom da će planirana željeznica svojim će najvećim dijelom biti na električni pogon, procijenjeno da će utjecaji biti jednaki za svaku varijantu te da kumulativnog utjecaja Izmjene i dopuna na „Ostala materijalna dobra (infrastruktura)“ neće biti.


Planirana željeznica svojim će najvećim dijelom biti na električni pogon, čime se doprinosi ukupnom udjelu elektrificiranih pruga u Županiji. Procjenjuje se da će provedba Izmjena i dopuna imati uvjetno pozitivan utjecaj na okolišni cilj „Poboljšanje infrastrukture te postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava“, budući da su detektirani pozitivni utjecaji, ali su utvrđeni i mogući konflikti s prolaskom koridora kroz urbanizirana područja, koje je potrebno riješiti na nižim razinama planiranja i projektiranja željeznice.


15

3.1.6 Okolišni cilj: „Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine“

Okolišni cilj „Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine“ obrađen je kroz sljedeće sastavnice okoliša: Krajobrazna raznolikost, Kulturno-povijesna baština.

Na širem području utjecaja planiranog koridora željeznice zastupljene su sljedeća vrste kulturnih dobara: povijesne urbane i ruralne cjeline, pojedinačne povijesne zgrade, sakralne, stambene, javne i industrijske namjene, koje se nalaze unutar i izvan zaštićene cjeline te arheološki lokaliteti i nalazišta. Prolaskom koridora izazvat će se promjena njihovog fizičkog, prostornog i vizualnog integriteta te će u pojedinim slučajevima doći do degradacije i narušavanja prostornih i garditeljskih vrijednosti. To se posebno odnosi na industrijsku baštinu i baštinu željeznice koja se nalazi u neposrednom dodiru s planiranim zahvatom. Najugroženiji je prostor grada Karlovca u varijanti prolaska pruge kroz grad u koridoru postojeće pruge te naselje Josipdol gdje dolazi do značajnih prometnih i urbanističkih utjecaja rekonstrukcije postojeće i spajanja nove trase pruge uz izgradnju novog kolodvora. Najnegativniji utjecaj i najmanje prihvatljiva varijanta cijele dionice u zoni je grada Karlovca gdje pruga prolazi kroz najuže gradsko središte i presijeca zaštićenu povijesno urbanističku cjelinu Karlovac. U zoni kompleksa željezničkog kolodvora sačuvani su svi izvorni objekti i funkcionalnost kolodvora te može doći do ugroženosti i oštećenja tog kompleksa. Kompleks utvrde Turanj na Turnju uz rijeku Koranu i kapela sv. Doroteje s grobljem izravno su ugroženi prolazom pruge, od pripremnih radova, gradnje do same uporabe trase. Zbog navedenih činjenica ta dionica pruge je najmanje prihvatljiva.

Neizravni utjecaj gradnje i korištenja pruge odrazit će se i na postojeću lokalnu infrastrukturu, na povijesne komunikacije sa svim njihovim elementima i opremom. Kroz postupak donošenja lokacijske dozvole za projektiranje naknadno će se utvrditi mjere zaštite povijesne infrastrukture. Pri projektiranju vijadukta iznad rijeke Tounjčice, a koji prelazi i preko naselja Brletići, potrebno je imati na umu vrijednost prirodnog i ruralnog krajolika, te predvidjeti kvalitetno rješenje i oblikovanje građevinskih elemenata. Sve elemente eventualne zaštite od buke (bukobrane) u zonama sa kulturno povijesnim vrijednostima treba projektirati u suradnji sa nadležnom službom zaštite kulturne baštine.

Na ostalom području, zbog rijetke naseljenosti i raspršenosti ruralnih naselja, broj objekata kulturne baštine u zonama utjecaja pruge nije velik, međutim njihova je ugroženost velika zbog njihovog lošeg, zapuštenog i neodržavanog stanja, čiji je uzrok napuštanje sela i tradicijske arhitekture. Ugrožen je prirodni i kultivirani krajolik te tradicionalna slika prostora, koju karakterizira slikovita topografija terena u simbiozi s raspršenim selima i zaselcima, koji čine potencijal za razvoj ruralnog turizma, posebno na ruralnim prostorima Duge Rese, Generalskog Stola, Tounja, Ogulina i Josipdola.

Najveći utjecaj planiranog koridora željeznice očekuje se na arheološku baštinu jer prolaze područjem i blizinom dosad zaštićenih i evidentiranih lokaliteta, a s obzirom na dugotrajni povijesni kontinuitet naseljavanja i korištenja prostora ovog dijela Karlovačke županije očekuju se i novi arheološki nalazi. Ukoliko se ne primjene mjere ublažava, planirani koridor imat će vrlo visoki stupanj negativnog utjecaja na arheološku baštinu. To se odnosi na veliki kompleks arheoloških lokaliteta oko Viničice (antičkog i prapovijesnog Metuluma), na području od Skradnika i Carevog polja. Također buduća pruga može zbog svojih tehničkih zadatosti, ali i devastacije prostora samom gradnjom, imati velik utjecaj jer prolazi arheološki vrlo bogatim područjem. Ugrožena je, osim Viničice i Carevog polja, aglomeracija arheoloških lokaliteta kod Belaja, Bukovlja i na području utoka Kukače u Tounjčicu. Utjecaj na većinu arheoloških lokaliteta na trasi i u zoni utjecaja riješit će se istraživanjem i dokumentiranjem.

Osim navedenoga, prema rezultatima Konzervatorske studije za procjenu utjecaja gradnje pruge na kulturno-povijesnu baštinu Karlovačke županije na dionici pruge od Hrvatskog Leskovca do Josipdola (dionica Draganići – Josipdol) buduća pruga poremetiti će i život u ovim krajevima, dijeleći prostor na dvije strane pruge i remeteći kako vjekovne aktivnosti (poljoprivredu u najširem smislu, ali i komunikaciju živih bića, uključujući i ljude, s obje buduće strane (praktično prekida i narušava i samu infrastrukturu). Može se reći da iz aspekta kulturne baštine ova nizinska pruga ima u smislu kulturne baština neprihvatljivih ili konfliktnih dijelova. Dakle, većina arheoloških lokaliteta na trasi i u zoni utjecaja će se riješiti istraživanjem, ali prolazak nizinske pruge kroz Karlovac, ali i kroz Carevo polje i Josipdol i djelomično uz Bukovlje predstavlja devastaciju kulturnog naslijeđa, ali ne samo materijalnoga već poglavito i onoga nematerijalnoga, tj. duhovnoga – naime promijeniti će ne samo prirodnu osnovu već i infrastrukturnu, poljoprivrednu i prostornu sliku ovoga kraja.

Prema navedenoj Konzervtorskoj studiji utvrđeno je 40 arheoloških lokaliteta na trasi i u zoni utjecaja. Od toga ih je 21 na samoj trasi – dakle izravno ugroženih, koji će doživjeti neposrednu fizičku devastaciju. Neki su otprije poznati ili čak i istraživani (kao npr. Gradina Belaj), a ostali su otkriveni rekognosciranjem trase, anketiranjem lokalnog stanovništva, analizom povijesnih tekstova i povijesnih karata te lingvističko- arheološkom analizom toponima. Bez ovakvog cjelovitog pristupa ovakva bi studija bila uvelike manjkava, kako metodološki, tako i praktično jer nikako ne bi mogla donijeti ovoliko broj podataka s tolikom relevantnošću. Navedeni broj arheoloških lokaliteta najvjerojatnije nije konačan uslijed metodološki ograničene detekcije lokaliteta bez samih fizičkih iskopavanja, ali i nemogućnosti točnog utvrđivanja točnog rasprostiranja lokaliteta također bez iskopavanja. Također su metodološku poteškoću pričinjavali i depopulacija ovih krajeva (malo starih ljudi – prijenosnika znanja), već u prošlom stoljeću nestajanje starinskoga načina života i saznanja o kraju i povijesti. Praktične poteškoće pričinjavali su i slaba obrađenost tla i posljedično u raslinje zarastao teren, kao i vremenski vrlo ograničen rok za izradu ovog


16

elaborata. Također, nije bilo moguće utvrditi točnu površinu rasprostiranja lokaliteta jer na njima nisu provedena sustavna arheološka istraživanja.

Od ukupno 40 arheoloških lokaliteta obuhvaćenih navedenom Konzervatorskom studijom, smještenih na trasi i u zoni utjecaja, nisu “ svi izravno ugroženi fizičkom devastacijom, ali su svakako ugroženi jer se nijednom arheološkom području bez sustavnih arheoloških iskopavanja ne može odrediti točno rasprostiranje. Neki od lokaliteta koji po dosadašnjim saznanjima nisu na samoj trasi možda dopiru i do nje, kao što je npr. Kamensko – rimsko naselje. Arheološki kompleks Viničice (Metuluma) sastoji se od više lokaliteta kojima je Viničica bila centralno naselje. Moguće je postojanje satelitskih naselja i pripadajućih nekropola tako da može doći i do izravne devastacije dijelova periferije arheološkog kompleksa. Za arheološke lokalitete često su pogubniji popratni radovi (pristupne ceste, radni poligoni i koridor, stanice ...) od same glavne građevine, što je nerijetko pojačano slabom organizacijom izvođača i podizvođača ili neodgovornih pojedinaca – dakle i lokaliteti izvan same trase (a u zoni utjecaja, ali i izvan nje) su vrlo ugroženi većim infrastrukturnim radovima. Za arheološku baštinu najmanje je prihvatljiva varijanta kroz grad Karlovac i kroz Carevo polje i Skradnik. Većina lokaliteta na trasi se može istražiti, ali u ove dvije zone, kao i u nekim drugim manjima (npr. kod sela Bukovlja) očekuje se utjecaj na sveukupnu baštinu.

Zbog blizine, važnosti ili ugroženosti kulturne baštine u zonama utjecaja planiranih trasa biti će potrebno provoditi istraživanja, dokumentiranje, konzervaciju, a u nekim slučajevima obnovu i zaštitu. Biti će potrebno poduzimati i ostale mjere: obavljati konzervatorski stručni nadzor za vrijeme pripremnih i zemljanih radova na izgradnji dionice, te vršiti praćenja stanja za vrijeme korištenja pruge. Također će trebati provoditi I sve ostale mjere zaštite kulturno-povijesne baštine propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Planskim mjerama i projektnim rješenjem buduću prugu treba prostorno i vizualno prilagoditi zadanostima graditeljske, a posebno industrijske baštine na području grada Karlovca I okolice. Potrebno je očuvati sve vrednovane povijesne zgrade željeznice, skladišta i ostale pomoćne zgrade, kao i tehničku opremu koja se nalazi u zoni izravnog utjecaja. Projektu željezničke pruge treba prethoditi detaljna evidencija i valorizacija svih vrijednih povijesnih zgrada, građevina, postrojenja i opreme vezane uz prugu na području grada Karlovca. Na temelju preklapanja podataka takve valorizacije i idejnog projekta pruge moguće je donijeti odluku o mjerama zaštite graditeljske baštine u okviru prihvaćanja trase. Preporuča se da se takva inventarizacija izradi u okviru Studije utjecaja na okoliš.

Utjecajem na pojedine elemente koji oblikuju krajobraze u prirodne, u kulturne krajobraze ili krajobraze izuzetnih vizualnih kvaliteta i prepoznatljivosti, neposredno se utječe na najmanje pojedine sastavnice okoliša u manjoj ili većoj mjeri čime se mogu doseći razine kumulativnog utjecaja, posebice utjecajem zahvata s drugim postojećim ili planiranim djelatnostima. Polazište je da je prirodnost veća što je prostor udaljeniji od antropogenog utjecaja, što je veća bioraznolikost, što je prirodnost pokrova i kategorija zaštite veća i što je teren nepristupačniji.

Ukoliko se zahvat planira na osobito vrijednim prirodnim područjima i područjima sa značajnim udjelom tradicijskih elemenata njegova realizacija ugrožava izvornost takvih područja. Ukoliko se zahvat planira na područjima s visokom kategorijom nacionalne ili međunarodne zaštite te u blizini kulturnih dobara, njegova realizacija ugrožava njihovu zaštitu i očuvanje.

Ukoliko se zahvat planira na područjima na kojima je zastupljena visoka vegetacija njeno bi uklanjanje bitno promijenilo tip staništa, dovelo bi do njegove fragmentacije i promjena vizualne kvalitete.

Ukoliko se zahvat planira na poljoprivrednim površinama visoke bonitetne vrijednosti njegovim zauzimanjem takvih prostora se umanjuje proizvodni potencijal Županije. Gubitak prirodnih resursa znači gubitak potencijala korištenja prostora u vidu neke gospodarske djelatnosti kao što su šumarstvo, poljoprivredna proizvodnja, vodni resursi, turizam i rekreacija i druge. Planiranjem zahvata na strmim, teško pristupačnim i nestabilnim terenima uvjetuje se veći volumen promjena uslijed realizacije zahvata i pogoršanje nestabilnosti.


17

3.1.6.1 Krajobrazna raznolikost

Utjecaj Izmjena i dopuna na „Krajobraznu raznolikost“ razmatrao se kroz utjecaj uzrokovan željeznicom i evidentiranim opterećenjima, koji imaju kumulativni utjecaj. Kumulativni utjecaji su određeni kao postojeća opterećenja, koja se nalaze u zoni utjecaja od 5000 m predmetnog zahvata Izmjena i dopuna.

Varijante A i B - varijantama A i B ne stvaraju se novi konflikti u prostoru koji bi mogli utjecati na krajobrazne vrijednosti, stoga se ne očekuju kumulativni utjecaji.

Varijante I, II i III – na području varijante I i II zastupljeni su prirodni elementi u obliku većih šumskih i vodenih površina, zaštićenih spomenika i dijelova prirode te su unutar varijante I i II prepoznati konflikti s postojećim prometnim i infrastrukturnim koridorima, naseljima i poljoprivrednim površinama. S obzirom na pojavnost zahvata kao horizontalnog linijskog elementa te zbog male mogućnosti antropogenizacije, na ovim varijantama, kumulativni utjecaji na krajobraz će biti niski. S obzirom na karakteristike područja varijante III u kojem su, u odnosu na prethodna dvije varijante, prirodni elementi u obliku većih šumskih površina, zaštićenih spomenika i dijelova prirode još zastupljeniji, dok je udio antropogenih elemenata znatno manji. Prepoznati kumulativni utjecaji su jednaki kao na varijantama I i II.

Varijanta a - s obzirom na karakteristike područja varijante a, u kojem su šumske površine zastupljene u znatno manjim heterogenijim površinama, te je manji broj prirodne i kulturne baštine, prepoznat je kumulativan utjecaj s postojećim prometnim i infrastrukturnim koridorima, naseljima i poljoprivrednim površinama koji na ovom području potencijalno ugrožavaju postojeće zaštićene dijelove prirodne i kulturne baštine, posebice na područjima na kojima je zastupljena šumska vegetacija, vodotoci i veći nagibi. S obzirom na pojavnost zahvata kao horizontalnog linijskog elementa, rizik od dodatne antropogenizacije područja i dodatnih opterećenja, odnosno utjecaj kumulativnog utjecaja se smatra niskim.

Varijante 1 i 2 - s obzirom na karakteristike područja varijante 1 i 2 koje nosi obilježje panoramskih vrijednosti i u kojem su zastupljeni kompleksi šumskih površina, zaštićenih spomenika i dijelova prirode te reljefnih osobitosti, moguć je kumulativan utjecaj na krajobraz. No, s obzirom na pojavnost zahvata kao horizontalnog linijskog elementa, rizik od dodatne antropogenizacije područja i dodatnih opterećenja, odnosno kumulativnog utjecaja se smatra umjerenim.

3.1.6.2 Kulturno-povijesna baština

Utjecaj Izmjena i dopuna na „Kulturno-povijesnu baštinu“ se razmatrao kroz narušavanje fizičkog integriteta kulturno-povijesne baštine uzrokovanog željeznicom i evidentiranim opterećenjima, koji imaju kumulativni utjecaj. Kumulativni utjecaji su određeni kao postojeća opterećenja, koja se nalaze u zoni utjecaja od 1000 m predmetnog zahvata Izmjena i dopuna.

Varijante A i B - varijantama A i B ne stvaraju se novi konflikti u prostoru koji bi mogli utjecati na fizički integritet kulturno-povijesne baštine, stoga se ne očekuju kumulativni utjecaji.

Varijante I, II i III – unutar ovih varijanti zastupljena su sljedeća kulturna dobra: povijesna urbana cjelina Karlovca te pojedinačne povijesne zgrade, sakralne, stambene, javne i industrijske namjene, koje se nalaze unutar i izvan zaštićene cjelina, kao i arheološka nalazišta. Prolaskom koridora izazvat će se dodatne promjena njihovog fizičkog, prostornog i vizualnog integriteta te će u pojedinim slučajevima doći do degradacije i narušavanja prostornih vrijednosti. Najugroženiji je prostor grada Karlovca koji pripada varijanti I zbog izraženog kumulativnog utjecaja koji proizlazi iz značajnih prometnih i urbanističkih utjecaja.

Varijanta a - planirana varijanta a ne stvara nove konflikte u prostoru koji bi mogli utjecati na fizički integritet kulturno-povijesne baštine stoga se ne očekuje kumulativan utjecaj.

Varijante 1 i 2 – varijanta 1 ne stvara nove konflikte u prostoru koji bi mogli fizički utjecati na kulturno-povijesnu baštinu stoga se ne očekuju kumulativni utjecaji. Unutar varijante 2 dolazi do značajnih kumulativnih utjecaja zbog prometa i urbanizma.


S aspekta kulturno-povijesne baštine najveći utjecaj Izmjena i dopuna identificiran je u odnosu na graditeljsku i arheološku baštinu. Najveći negativni utjecaji očekuju se na povijesnu urbanu cjelinu i graditeljsku baštinu grada Karlovca jer planirana trasa željeznice predstavlja optrećenje na zaštićenu povijesno urbanističku cjelinu Karlovac. Negativni utjecaj se očekuje u zoni kompleksa željezničkog kolodvora, utvrde Turanj, kapele sv. Doroteje, na naselje Josipdol, kao i kompleks arheoloških lokaliteta oko Viničice te na području od Skradnika i Carevog polja. Utjecaji su prepoznati i na prirodni i kulturni krajobraz te na vizualne kvalitete područja. Ipak, kako su za sve procjenjene utjecaje propisane i mjere, sukladno navedenome, procjenjuje se da će provedba Izmjena i dopuna imati zanemarivo negativan utjecaj zbog provođenja mjera ublažavanja utjecaja na okolišni cilj „Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine “.


18

3.1.7 Okolišni cilj: „Umanjen rizik od akcidenata“

Metodologija koja je primijenjena prilikom analize ostalih okolišnih ciljeva nije primjenjiva na okolišni cilj „Umanjen rizik od akcidenata“. Unutar ovog okolišnog cilja su navedeni potencijalni izvori akcidenata. Pošto se radi o neplaniranim situacijama, nije moguće propisati mjere kojima bi se potpuno ublažio njihov utjecaj. Međutim, primjenom načela predostrožnosti propisanih člankom 10., točke 1, 3, 4, 5, 6 Zakona o zaštiti okoliša smanjuje se mogućnost od akcidenata.

Akcidenti tijekom gradnje:

Tijekom gradnje trase željeznice na području izgradnje može doći do akcidentnih ispuštanja onečišćujućih tvari u okoliš (izlijevanje goriva, maziva, ulja, …). Onečišćenje može biti lokalno ili daljinsko ukoliko onečišćujuće tvari dospiju u porozno podzemlje ili vodotoke.

Akcidenti tijekom korištenja:

Prilikom korištenja željezničke infrastrukture najveći utjecaj na okoliš mogle bi imati eventualne akcidentne situacije kao što su: sudar vlakova, prevrtanja spremnika ili vagona s opasnim materijalima prilikom prijevoza, puknuće spremnika ili vagona ili neko drugo oštećenje do kojeg može doći zbog ljudske pogreške ili kvara na opremi i sl., u slučaju čega može doći do izlijevanja štetnih tvari (kiselina, nafta i sl.). Posebnu opasnost predstavljaju ponekad izuzetno otrovni, tekući tereti koji se prevoze vagonima i čijim se dospijećem u okoliš mogu ugroziti staništa u blizini. Mogući su i požari uzrokovani iskrenjem uslijed kočenja, proklizavanja, kvara električne mreže te požar i eksplozija kao posljedica sudara vlakova, prevrtanja željezničke kompozicije, kod prijevoza opasnih tvari koje su zapaljive i eksplozivne.

Posljedice akcidenata bit će najveće ukoliko se akcidenti dogode u naseljenom području ili njegovoj neposrednoj blizini, kao i u vodozaštitnom području ili području važnom za očuvanje vrsta i staništa.

Utjecaji akcidentnih situacija na sastavnice okoliša

Izlĳevane štetnih tvari u okoliš

Najčešća posljedica akcidenta u željezničkom prometu je emisija štetnih tvari u okoliš (tlo, vodu, zrak), što može uzrokovati veliku opasnost za zdravlje ljudi, vrste i staništa, vodozaštitna područja, šumske ekosustave, ekološku mrežu kao i ostale sastavnice okoliša.

Požari

Sudari vlakova, prevrtanje željezničke kompozicije, prijevoz zapaljivih tvari i dr. mogu dovesti do požara, uslijed čega su ugroženi ljudski životi i priroda, odnosno vrste i staništa na mjestu požara, gospodarske i zaštitne šume, poljoprivredna dobra.

Eksplozija

U slučaju eksplozija željezničke kompozicije koje mogu biti rezultat tehničkih kvarova ali i ljudske nepažnje može doći do ugrožavanja ljudskih života, materijalnih dobara kao i prirodnih staništa.

Kumulativni utjecaj

Kumulativni utjecaji, gdje su identificirani, su uzeti u obzir i obrađeni su u tekstu niže te će biti prikazani za svaku varijantu posebno po sastavnicama okoliša koje pripadaju okolišnom cilju „Umanjen rizik od akcidenta“.

Varijante A i B - S obzirom na približno jednaku udaljenost od ceste odnosno prometa koji se na njoj odvija te može djelovati kumulativno na rizik od akcidenta, ocijenjeno je da su kumulativni utjecaji jednaki na varijantama A i B

Varijante I, II i III – S obzirom na gustoću cestovnih prometnica odnosno prometa koji se na njima odvija i može kumulativno dijelovati na rizik od akcidenta, ocijenjano je da je kumualtivni utjecaj jače izražen na varijanti I, nego na varijantama II i III.

Varijanta a – S obzirom na zastupljenost cesti na ovoj varijanti procjenjeno je da je kumulativni utjecaj na ovoj varijanti moguć.

Varijanta 1 i 2 – S obzirom na gustoću cestovnih prometnica odnosno prometa koji se na njima odvija i može kumulativno dijelovati na rizik od akcidenta, ocijenjeno je da je kumulativni utjecaj jače izražen na varijanti 2, nego na varijanti 1

.


19

3.2 Procjena utjecaja na ekološku mrežu

Zasebno poglavlje studije je Glavna ocjena prihvatljivosti za Ciljane IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije za ekološku mrežu. U Glavnoj ocjeni analizirane su Ciljane IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije, koje je donijela Županijska skupština Karlovačke županije na 5. sjednici održanoj 17. prosinca 2013. godine temeljem Odluke o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (KLASA: 021-04/13-01/213; URBROJ: 2133/1-08/01-13-10), objavljene u Glasniku Karlovačke županije, br. 56/13. Osnovni cilj navedenih izmjena je omogućiti izgradnju nove dvokolosječne pruge i njezino povezivanje na postojeću mrežu pruga od značaja za međunarodni promet.

Potrebno je naglasiti kako se ovom Glavnom ocjenom analiziraju sve varijante koridora, pri čemu je svrha konkretizirati mjere zaštite i ublažavanja potencijalnih negativnih utjecaja koje treba uzeti u obzir prilikom izrade idejnog projekta za prugu visoke propusnosti (nizinska pruga Zagreb – Karlovac – Rijeka) unutar Karlovačke županije.

Utjecaj na ekološku mrežu

Glavna ocjena prihvatljivosti Izmjena i dopuna na ekološku mrežu analizirala je moguće utjecaje provedbe Izmjena i dopuna na Područja očuvanja značajna za ptice te Područja očuvanja značajna za vrste i staništa.

Unutar Područja očuvanja značajnih za ptice prepoznati su sljedeći utjecaji:

Buka i vibracije: Glavni utjecaj na ptice koji proizlazi provedbom Izmjena i dopuna, odnosno u fazi korištenja željeznice, je povećanje razine buke. To dovodi do maskiranja signala koji služe za raspoznavanje prilikom razmnožavanja i obrane teritorija.

Promjena poplavnih područja: Nepravilno projektirane željeznice mogu promijeniti kretanje poplavne vode te uzrokovati promjenu uvjeta u staništima iz vlažnih u suhe i obratno.

Elektrokucija: Stradavanje ptica zbog strujnog udara, danas za mnoge vrste ptica (orlove, rode, ušare, i dr.), predstavlja jedan od važnijih uzroka ugroženosti populacija.

Trajno zauzimanje staništa: Planirane trasa koridora željeznice koje prolaze kroz područje važno za ptice direktno će trajno zauzeti dio postojećeg staništa koje ptice trajno ili privremeno koriste.

Mogući utjecaji unutar Područja očuvanja značajnih za vrste i staništa:

Trajno zauzimanje staništa: Izravan utjecaj izgradnje željeznice je fizička promjena pokrova zemljišta, odnosno prenamjena postojećeg staništa željezničkom infrastrukturom. Prenamjena staništa za potrebe izgradnje infrastrukture u direktnom je sukobu s konzervacijom staništa i vrsta te generalno principima zaštite prirode.

Fragmentacija staništa: Fragmentacija prirodnih staništa i ekosustava predstavlja jednu od najvećih prijetnji za očuvanje biološke raznolikosti. Rubni efekt koji nastaje prilikom fragmentacije staništa predstavlja najveći negativni ekološki učinak fragmentacije prirodnih staništa.

Do kolizije faune sa vlakom dolazi prilikom dnevnih ili sezonskih migracija unutar područja koja su pojedinim vrstama značajna za hranjenje, sklonište i razmnožavanje.

Promjena poplavnih područja: Željeznička infrastruktura podrazumijeva izgradnju nasipa na kojima se postavljaju tračnice. Nepravilnim projektiranjem nasipa željezničke infrastrukture može doći do promjene režima poplava pri čemu na nekim područjima može doći do intenziviranja, a na drugim područjima do izostanka poplava.

Onečišćujuće tvari: Održavanje željezničke infrastrukture podrazumijeva korištenje raznih kemijskih sredstava (herbicidi, sredstva protiv smrzavanja...) koja se ispiranjem mogu naći u okolišu, te negativno djelovati na staništa i vrste. Najugroženiji su vodeni organizmi koji najlakše apsorbiraju onečišćujuće tvari.

Buka i vibracije: Jedan od bitnijih utjecaja prometnica na faunu je povećana razina buke i vibracija. Nekoliko je posljedica koje ovaj utjecaj izaziva, poput nemogućnosti prepoznavanja zvukova prilikom perioda razmnožavanja ili obrane teritorija.

Skupine koje su prepoznate kao najviše ugrožene provedbom Izmjena i dopuna su vodozemci, šišmiši te zvijeri. Upravo zbog toga će se prilikom izrade Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u sklopu Studije utjecaja na okoliš trebati provesti istraživanja kako bi se utvrdile lokacije rijetkih i zaštićenih vrsta iz navedenih skupina te sukladno tome definirale mjere zaštite za svaku skupinu posebno. Iako su procjenom utjecaja utvrđeni potencijalno negativni utjecaji na ekološku mrežu, provođenjem propisanih mjera ublažavanja smatramo da će utjecaj na ekološku mrežu biti zanemarivo negativan.

3.3 Prekogranični utjecaji

Ne očekuju se prekogranični utjecaji na okoliš provedbom Ciljanih IV. Izmjena i dopuna Prostornog Plana Karlovačke županije.


20

4 Mjere zaštite okoliša

Mjere su navedene za one utjecaje koji su procjenjeni kao „Zanemarivo negativni zbog provođenja mjera ublažavanja“ te su one namijenjene za poboljšanje stanja indikatora. U tablici (Tablica 4.1) prikazane su mjere se za svaki koridor posebno. Zelenom bojom označene su varijante za koje se pojedina mjera propisuje.

Tablica 4.1 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja Izmjena i dopuna i mjere poboljšanja Izmjena i dopuna

Indikator Mjere ublažavanja negativnih utjecaja Izmjena i dopuna i mjere

poboljšanja Izmjena i dopuna

Varijante dionica koridora Opravdanost mjere Vremenski okvir

A B I II III a 1 2

Obuhvat poplavnih područja

Kako bi se detaljno analizirali utjecaji Izmjena I dopuna na poplavne površine potrebno je napraviti Model širenja poplavne vode u slučaju postojanja barijere te sukladno tome napraviti Preliminarnu procjenu

poplavnih rizika. Ta procjena mora uključivati procjenu mogućih štetnih posljedica budućih poplava na zdravlje ljudi, gospodarstvo i

bioraznolikost.

Mjera se propisuje kako bi se izbjegao

poremećaj širenja poplavnih voda. Prilikom planiranja i

projektiranja

Željezničku prugu koja prolazi kroz poplavljena područja treba projektirati na način da ne dođe do poremećaja širenja poplavnih

voda, što je potrebno detaljno razraditi na nižim razinama planiranja i projektiranja.

Realizacija Izmjena i dopuna ne smije oštetiti, ograditi, zatrpati niti na bilo koji način poremetiti postojeće stanje zaštitnih i regulacijskih

građevina koje služe za obranu od poplava.

Površina P1 i P2 zemljišta

Ukoliko željeznička pruga prolazi kroz osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište (P2), treba planirati i

projektirati trasu na način da u što manjem obujmu zahvaća P1 i P2 zemljište.

Mjera se propisuje kako bi se smanjila

površina P1 i P2 zemljišta koja se trajno prenamjenjuje

Prilikom planiranja i projektiranja

Trajna prenamjena šumskog zemljišta

Željezničku prugu koja prolazi kroz šume i šumsko zemljište planirati na način da ne dođe do poremećaja stabilnosti šumskog ekosustava i da

se zauzima najmanja moguća površina. Mjera se propisuje kako bi se smanjilo ili izbjeglo moguće narušavanje stabilnosti

šumskog ekosustava.


Planiranje mora uzeti u obzir način koji ne pojačava eroziju šumskog zemljišta i ne smanjuje hidrološku i vodozaštitnu ulogu šuma.

Brojnost velikih zvjeri

Na dionicama pruge koje prate postojeću autocestu prilikom planiranja izvedbe prolaza za životinje potrebno je uzeti u obzir prostorni raspored i dimenzije već postojećih prolaza na autocesti te ih uskladiti kako bi se izbjegao pojedinačan, ali i kumulativan utjecaj fragmentacije staništa. Dodatno, u slučaju odabira dionice II ili III te dionice 1 u području u kojem prolaze kroz šumska staništa

Mjera se propisuje kako bi se smanjila

smrtnost jedinki usred kolizije s vlakom te omogućio nesmetan prijelaz pruge.

Prilikom planiranja, projektiranja


21




A B I II III a 1 2

treba planirati prolaze za velike i srednje sisavce, a broj prolaza utvrdit će se glavnim projektom i studijom utjecaja na okoliš.

Zauzimanje rijetkih ili ugroženih stanišnih tipova

Planirati prugu da u što manjoj mjeri zauzima nove rijetke i ugrožene tipove staništa.

Mjera se propisuje kako bi se smanji negativni učinak na rijetke i ugrožene stanišne tipove do prihvatljive razine

Prilikom planiranja

Status ciljeva očuvanja i cjelovitost ekološke mreže

Prilikom projektiranja željeznice definirati područja koja bi mogla biti pod utjecajem fragmentacije, posebno se obazirući na ugrožene i zaštićene vrste tog područja te propisati mjere

ublažavanja projektiranje mostova, tunela i drugih tipova prolaza za faunu.

Zeleni mostovi i određene prilagodbe unutar infrastrukture (tuneli, podzemni prolazi)

predstavljaju najvažnije mjere ublažavanja učinaka fragmentacije staništa te

omogućavaju sigurno kretanje životinjama.

Prilikom projektiranja

Prilikom projektiranja željeznice planirati postavljanje ograda i različitih tipova prijelaza za životinje na onim područjima koja

kasnijom analizom (na nižem nivou procjene) budu identificirana kao područja od značaja, odnosno ukoliko se

utvrdi da tu obitavaju osjetljive vrste koje bi mogle biti podložne koliziji.

Izgradnja ograda pomaže pri usmjeravanju životinja na odgovarajuće mjesto prelaska

staništa. Prije projektiranja je potrebno analizirati koridore kretanja važnih vrsta te na osnovu toga donijeti odluku o lokacijama za koje je potrebno primijeniti navedenu mjeru.


Željezničku prugu koja prolazi kroz poplavljena područja treba projektirati na način da ne dođe do poremećaja širenja

poplavnih voda, što je potrebno detaljno razraditi na razini i projektiranja.

Posebnu pažnju obratiti na močvarna staništa. Prilikom projektiranja

Da bi stradavanja ptica zbog elektrokucije sveli na najmanju moguću mjeru, kod projektiranja i izvođenja zahvata izgradnje

električne distribucijske mreže duž željeznice koristiti infrastrukturu koja je sigurna za ptice.

Hrvatska je kao potpisnica Konvencije o zaštiti migratornih vrsta (CMS) održanoj u Bonnu 2002. godine usvojila rezoluciju koja se bavi problematikom stradavanja ptica na mrežama električnih vodova (Resolution 7.4: "Electrocution of migratory birds."), a koja obavezuje zemlje potpisnice Konvencije da poduzimaju različite mjere kako bi se stradavanje ptica zbog elektrokucije svelo na najmanju moguću razinu.

Prilikom projektiranja I izgradnje

U daljnjem postupku procjene utjecaja na okoliš preciznije kartirati stanišne tipove koji se nalaze u zoni utjecaja te odrediti

najpovoljnije mjere zaštite, sukladno održivosti rijetkih i ugroženih vrsta koja obitavaju na takvim staništima.

Trajno zauzimanje staništa u okviru ekološke mreže potrebno je izbjeći, posebno ako se radi o izrazito rijetkom staništu.

Prilikom planiranja


22




A B I II III a 1 2

Broj novostvorenih konflikata u prostoru zbog buke i vibracija

Izraditi kartu buke naseljenih područja kroz koja prolazi koridor željeznice, a one koje prolaze kroz naseljena mjesta izolirati

korištenjem svih raspoloživih metoda za smanjenje buke. Moguće konflikte uzrokovane vibracijama detaljno obraditi prilikom procjene

utjecaja zahvata na okoliš.

Željeznica koja prolazi kroz naseljena mjesta može generirati velike količine buke i smanjiti

kvalitetu života stanovništva.

Prilikom planiranja, projektiranja i za vrijeme izgradnje

Kvaliteta lovnoproduktivnih površina

Željezničku prugu koja prolazi kroz lovnoproduktivne površine treba planirati na način da se oduzima najmanja moguća površina.

Mjere se propisuju kako bi se smanjilo moguće narušavanje stabilnosti lovišta.

Prilikom planiranja, projektiranja i za vrijeme izgradnje

Uz konzultacije s lovoovlaštenicima pojedinih lovišta dogovoriti vrijeme provođenja aktivnosti predviđenih Izmjenama i dopunama koje bi mogle narušavati mir u vrijeme parenja/gniježđenja divljači

na područjima značajnim za reprodukciju pojedinih vrsta.

U suradnji s provoditeljima lovnogospodarskih osnova definirati najfrekventnija mjesta prelaska divljači te prugu planirati na način

da se umanji ili spriječi stradavanje divljači.

Blizina, zastupljenost i kulturni značaj graditeljske baštine (pojedinačnih

građevina i kulturno-povijesnih cjelina) upisane u Registar kulturnih dobara

RH i evidentirane prostorno planskim dokumentima i Konzervatorskom

podlogom za Studiju utjecaja zahvata na okoliš, 2014.

Analizirati utjecaj na prostorni, fizički i vizualni integritet povijesne urbane cjeline Karlovca, naselja Josipdol te pojedinačnih povijesnih

građevina.

Mjera se propisuje kako bi se ublažili negativni utjecaji na prostorni i vizualni integritet

graditeljske baštine. Prilikom projektiranja

Blizina i zastupljenost arheološke baštine upisane u Registar kulturnih dobara RH i evidentirane prostorno

planskim dokumentima i Konzervatorskom podlogom za Studiju

utjecaja zahvata na okoliš, 2014.

Prethodno rekognoscirati područja planiranog koridora Mjera se propisuje kako bi se izbjeglo

oštećenje/uništenje potencijalnih arheoloških lokaliteta.


Blizina, zastupljenost i kulturni značaj graditeljske baštine (pojedinačnih

građevina i kulturno-povijesnih cjelina) upisane u Registar kulturnih dobara RH i

evidentirane prostorno planskim dokumentima i Konzervatorskom

podlogom za Studiju utjecaja zahvata na okoliš, 2014.

U daljnjim fazama planiranja i projektiranja u obzir uzeti Konzervatorsku studiju za procjenu utjecaja gradnje pruge na kulturno-povijesnu

baštinu Karlovačke županije na dionici pruge od Hrvatskog Leskovca do Josipdola (dionica Draganići – Josipdol). Za varijante koridora za

koje nije izrađena konzervatorska studija, istu je potrebno izraditi. Primjenjuje se zaštita kulturnoga dobra na licu mjesta za sve slučajeve kad je kulturno dobro i njegove temeljne vrijednosti posebnim mjerama

zaštite moguće zaštititi na postojećoj lokaciji. Mjera uključuje osim istraživanja i dokumentiranja, konzervaciju i obnovu povijesnih zgrada i

Mjera se propisuje kako bi se u daljnji proces planiranja i procjenu utjecaja uključili i već

izrađeni, relevantni stručni dokumenti za zahvat izgradnje željeznice na predmetnom području.

Prilikom planiranja, projektiranja I izgradnje


23




A B I II III a 1 2

Blizina i zastupljenost arheološke baštine upisane u Registar kulturnih dobara RH i evidentirane prostorno

planskim dokumentima i Konzervatorskom podlogom za Studiju

utjecaja zahvata na okoliš, 2014.

opreme. Obvezan je stručni nadzor tijekom gradnje pruge – arheološki i konzervatorski nadzor, stalan ili povremen, u zoni izravnoga, odnosno

neizravnoga utjecaja.

Prirodni krajobrazi i prirodna baština

Kulturni krajobrazi i kulturna baština

Percepcija krajobraza kroz vizualne kvalitete, vizualnu izloženost i identitet

Realizaciju zahvata predvidjeti u pretežno antropogenim područjima na kojima već postoje izgrađeni infrastrukturni sustavi (izbjegavati

stvaranje novih koridora i gradnju u blizini prostora izrazitih prirodnih, tradicionalnih i kulturno-povijesnih obilježja).

Pri planiranju i korištenju prirodnih dobara treba osigurati očuvanje značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza, uključujući i ona bitna za

održavanje bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti koje određuju njegovu vrijednost i estetski doživljaj te, sukladno tome, spriječiti

njihove neželjene promjene.


U najvećoj mogućoj mjeri sačuvati postojeću vegetaciju, posebno autohtone vrste drveća i grmlja.

Pozicioniranje zahvata maksimalno prilagoditi reljefnim karakteristikama područja kako bi se promjene svele na najmanju moguću mjeru.

Na prostoru oko zahvata predvidjeti zaštitnu zonu sadnjom biljnog materijala koja će dodatno umanjiti vizualnu izloženost novog zahvata,

posebno kada su u pitanju prirodna područja, tradicionalni i kulturni krajobrazi.

Prilikom izbora materijala poštivati kriterije autentičnosti elementa kulturnog i prirodnog krajobraza u svrhu zadržavanja identiteta

prostora.


24

5 Varijantna rješenja

Poglavlje Varijantna riješenja u ovoj je Studiji analizirano u vidu imenovanja ukupne ocjene povoljnosti pojedine varijante koridora za svaki element okoliša.Sumiranje konflikata planirane željeznice u prostoru i kumulativnih utjecaja na elemente okoliša rezultiralo je ukupnom ocjenom povoljnosti varijanti koridora koja je prikazana u tablici (Tablica 5.1). Pod elemente okoliša se podrazumjevaju sastavnice i opterećenja okoliša. Dobivene ocjene su ukratko opisane kroz obrazloženje povoljnosti pojedine varijante koridora za svaki element.

Tablica 5.1 Ukupna ocjena povoljnosti svake pojedine varijante dionice koridora

Elementi okoliša Varijante dionica koridora

A B I II III a 1 2

Zemljina kora i tlo 0 1 1 0 0 1 1 0

Šumsko područje 1 1 1 0 0 1 1 0

Zrak 1 1 1 1 1 1 1 1

Površinske i podzemne vode 0 1 0 0 1 1 1 0

Priroda (bioraznolikost i georaznolikost, krajobrazna obilježja, zaštićeni dijelovi prirode)

1 0 1 0 0 1 1 0

Prirodna dobra (drvna zaliha, divljač, poljoprivredno zemljište)

1 1 1 0 0 1 1 0

Ekološka mreža 1 0 1 0 0 1 1 1

Kulturno-povijesna baština 1 1 0 1 1 1 1 0

Ostala materijalna dobra (infrastruktura) 1 1 1 1 1 1 1 1

Zdravlje ljudi 1 0 0 0 1 1 1 0

Socio-ekonomske značajke 1 1 0 1 1 1 1 1

Akcidenti 1 1 0 0 1 1 1 0

Ukupna ocjena 10 9 7 4 7 12 12 4

(1) - povoljna varijanta, (0) – manje povoljna varijanta


25

Slika 5.1 Prikaz povoljnijih varijanti predloženiih Izmjenama i dopunama

Studijom procijenjeno je koje su varijante dionica koridora, u odnosu na druge, povoljniji po sastavnice okoliša (Slika 5.1). Njihov odnos je sljedeći:

Varijanta A dionice koridora je po okoliš neznatno povoljnija od varijante B

Varijante I i III dionice koridora su podjednako povoljne po okoliš, dok je varijanta II najmanje povoljna

Varijanta 1 dionice koridora je povoljnija po okoliš od varijante 2.


26

6 Zaključak

Predmet Studije je procjena utjecaja Ciljanih IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije koje se odnose na izgradnju nove dvokolosječne pruge i njezino povezivanje na postojeću mrežu pruga od značaja za međunarodni promet.

Radi lakše interpretacije planirani koridor podijeljen je na dijelove (varijante):

Za prvu dionicu koridora, od granice sa Zagrebačkom županijom do mjesta Goljak analiziraju se dvije varijante:

• Varijantom A analizira se utjecaj dodavanja još jednog kolosijeka na postojeću željezničku prugu (zelena linija).

• Varijantom B analizira se novi planirani koridor magistralne željezničke pruge (zelena isprekidana linija).

Za drugu dionicu koridora, od mjesta Goljak prema gradu Karlovcu i dalje prema Belaju analizirane su tri moguće varijante:

• Varijanta I - uključuje postojeći koridor kroz Karlovac (u kojemu bi se omogućilo dodavanje kolosijeka na postojeću prugu kao i planiranje novog koridora sa spojem u Belaju - puna narančasta linija).

• Varijanta II – obilazni koridor planiran važećim PPKŽ, od kolodvora Goljak, zaobilazi Karlovac s istočne i južne strane, prelazi sutok rijeka Mrežnice i Korane, prolazi zapadno od zone Logorište i završava kod naselja Belaj (između naselja Pečurkovo Brdo i Belaj) (isprekidana narančasta linija).

• Varijanta III – obilazni koridor predložen za potrebe Izmjene Plana od Grada Karlovca, kreće od kolodvora Goljak, zaobilazi Karlovac s istočne i južne strane, prolazeći uz naselja Kamensko, Zastinja i Belajske Poljice, te završava kod naselja Belaj (između naselja Pečurkovo Brdo i Belajske Poljice), spajajući se sa varijantom II (isprekidana svijetlo narančasta linija).

Za treću dionicu koridora, mjesta Belaj do mjesta Skradnik analizira se jedna varijanta koridora „a“ (isprekidana plava linija).

Za četvrtu dionicu koridora, od mjesta Skradnik prema Josipdolu, odnosno spoju na postojeću magistralnu prugu i dalje prema Rijeci, odnosno Zadru/Splitu, analiziraju se dvije varijante:

• Varijanta 1, koja predstavlja spoj na postojeću magistralnu prugu na lokaciji Košare, većinom koristi postojeći koridor (u kojemu bi se omogućilo dodavanje kolosijeka na postojeću prugu) na potezu Skradnik – Ogulin (puna crvena linija).

• Varijanta 2, koja obuhvaća dionicu od Skradnika prema Josipodolu (isprekidana crvena linija), (iz kojega se dva odvojka nastavljaju prema Splitu i Rijeci). gdje se nalaze dva odvojka za daljnje povezivanje željezničke pruga prema Splitu, odnosno prema Rijeci.

Utjecaji Izmjena i dopuna procjenjivani su na okolišne ciljeve (definirane sukladno Izmjenama i dopunama te ciljevima krovnih programskih nacionalnih i međunarodnih dokumenata) u sklopu kojih se nalaze pojedine sastavnice okoliša (propisane Odlukom o sadržaju strateške studije). Uz to, procjenjivani su utjecaji na ekološku mrežu, sukladno Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Okolišni ciljevi na koje su procjenjivani utjecaji uključuju: Dobro stanje tla, voda i zraka, Osiguranje kvalitetnih uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti, Dobro stanje vrsta i staništa, Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva, Poboljšanje infrastrukture te postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava, Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine te Umanjen rizik od akcidenata.

Sastavnice okoliša uključuju: Zemljina kamena kora i tlo, Šumsko područje, Zrak, Površinske i podzemne vode, Priroda, Krajobrazna raznolikost, Zaštićeni dijelovi prirode, Prirodna dobra, Kulturno-povijesna baština, Ostala materijalna dobra, Zdravlje ljudi i Socio-ekonomske značajke.

Analizom utjecaja provedbe Izmjena i dopuna na okolišne ciljeve utvrđeno je da je za cilj „Dobro stanje tla, vode i zraka“ utjecaj zanemarivo negativan. Za ciljeve „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti“, „Dobro stanje vrsta i staništa“, „Osiguranje kvalitetnih uvjeta za život stanovništva“ i „Očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine“ utjecaj je procijenjen kao zanemarivo negativan zbog provođenja mjera ublažavanja. Mjere koje se trebaju primjenjivati propisane su za svaku varijantu koridora. Na okolišni cilj „Poboljšanje infrastrukture te postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava“ utjecaj je procijenjen kao uvjetno pozitivan, budući da su utvrđeni mogući konflikti prolaska koridora kroz urbanizirana područja koje je potrebno riješiti na nižim razinama planiranja i projektiranja. Metodologija koja je primijenjena prilikom analize navedenih okolišnih ciljeva nije primjenjiva na okolišni cilj „Umanjen rizik od akcidenata“. Umjesto toga, unutar ovog okolišnog cilja taksativno su navedeni potencijalni izvori akcidenata. Pošto se radi o neplaniranim situacijama, nepoznatog obujma i razine djelovanja, na strateškoj razini nije moguće propisati mjere kojima bi se potpuno ublažio njihov utjecaj. Međutim, primjenom načela predostrožnosti propisanih člankom 10., točke 1, 3, 4, 5, 6 Zakona o zaštiti okoliša smanjuje se mogućnost od akcidenata.


27

Uz procjenu na okolišne ciljeve, provedena je i analiza utjecaja varijanti na pojedine sastavnice okoliša. Sumiranjem konflikata planirane željeznice u prostoru i kumulativnih utjecaja na pojedine sastavnice okoliša dobivena je ocjena povoljnosti za svaku varijantu koridora. Ocjenom povoljnosti prikazano je koje su varijante povoljnije u odnosu na druge. Njihov odnos je sljedeći:

Varijanta A je po okoliš neznatno povoljnija od varijante B,

Varijanta I je po okoliš podjednako povoljna kao i varijanta III, dok je varijanta II najmanje povoljna,

Varijanta 1 je po okoliš povoljnija od varijante 2.

Ocjene povoljnosti pojedinih varijanata koridora nastale su analizom utjecaja i u Studiji su definirane numerički kako bi pokazale odnosi varijanti, no one pri tome nisu isključujući faktor. Naime, sumiranje utjecaja i propisanih mjera pokazuje da su neke varijante za okolišne komponente povoljnije od drugih, međutim ocjene koje su pridodane pojedinim varijantama predstavljaju prikaz analize isključivo na strateškoj razini. Ovo poglavito vrijedi zbog činjenice da je rezultat Studije propisivanje mjera kojima se utjecaji mogu svesti na razinu prihvatljivu za unošenje varijanti u Prostorni plan. No budući da je Studija utvrdila i propisala potrebu za provođenjem mjera koje je tek potrebno učiniti u budućim koracima prostornog planiranja, njihovim je provođenjem tek u narednom vremenu moguće očekivati odluku o izboru najboljih varijanti koridora. Mjere koje su propisane s ciljem dobivanja potrebnih informacija za donošenje takvih odluka uključuju:

izradu modela širenja poplavne vode i preliminarne procjene poplavnih rizika,

provođenje mjerenja razine buke i izradu karte buke u područjima u kojima obitavaju ciljne vrste ekološke mreže te

u naseljenim područjima kroz koja prolaze koridor željeznice,

utvrđivanje geoloških i hidrodinamičkih svojstava prostora kako bi se preciznije odredio rang utjecaja na špilje i jame

te propisale dodatne mjere zaštite,

preciznije kartiranje stanišnih tipova koji se nalaze u zoni utjecaja predloženih varijanti,

analizu utjecaja na prostorni, fizički i vizualni integritet povijesne urbane cjeline Karlovca, naselja Josipdol te

pojedinačnih povijesnih građevina i

prethodno rekognosciranje područja planiranog koridora kako bi se izbjeglo oštećenje/uništenje potencijalnih

arheoloških lokaliteta.

Strateška analiza stoga ne predstavlja završni korak u procjeni utjecaja na sastavnice okoliša, već daje okvir za daljnje okolišne procjene. S tim u vezi, Studija ne predlaže uvrštavanje jedinstvene varijante koridora temeljene na ocjenama povoljnosti, već uvrštavanje više varijanti na koje se kasnije, uslijed budućih zdravstvenih, okolišnih i gospodarstveno-ekonomskih događaja i promjena, utjecaji na okolišne sastavnice trebaju procijeniti detaljnije kako bi se donijele kvalitetne prostorno-planske odluke s najmanjim utjecajem na analizirane komponente okoliša.

Sukladno svemu navedenom Studija, sa stanovišta strateške razine procjene utjecaja, predlaže da se u Prostorni plan unesu sve analizirane varijante, a odluku o odabiru okolišno najprihvatljivije varijante koridora treba donijeti temeljem rezultata provedbe mjera propisanih Studijom.

Documents

Strateška studija utjecaja na okoliš Ciljanih IV. Izmjena ... · PDF file• Varijantom A analizira se utjecaj dodavanja još jednog kolosijeka na postojeću željezničku prugu