LJUBI PRIJATELJA I BUDI MU VJERAN,

ALI AKO SI IZDAO NJEGOVE TAJNE,

NE IDI VI©E ZA NJIM.

II.. SSiirraahhoovvaa zzbbiirrkkaa iizzrreekkaa,, BBiibblliijjaa

ISSN 1331 1 1379

Glasilo Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske

HHRRVVAATTSSKKIIHH SSLLUUÆÆBBEENNIIKKAA II NNAAMMJJEE©©TTEENNIIKKAA

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42

LISTSindikalni

redstavnici SDLSN-a 19.travnja sastali su se s ministromobrane BBeerriissllaavvoomm RRoonnËËeevviiÊÊeemm i uruËili mu peticiju za prizna-vanje prava dræavnim sluæbenicima i namjeπtenicima -

hrvatskim braniteljima, kojima sluæba prestaje zbog preustroja ilismanjenja snaga na uveÊanje otpremnine od 525 kuna za svaki punimjesec dana sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Naime, pravo na tzv. braniteljski dodatak od 525 kuna imaju samodjelatne vojne osobe, iako je u oba sluËaja rijeË o hrvatskim brani-teljima, od kojih su mnogi, prije stjecanja statusa djelatne vojneosobe ili dræavnog sluæbenika, dijelili isti rov i ratnu sreÊu.

Sindikat veÊ dugo ukazuje na tu nepravdu, ali kod bivπe ministriceobrane ÆÆeelljjkkee AAnnttuunnoovviiÊ nije naiπao na razumijevanje za rjeπavanjetoga pitanja. Nakon proπlotjednog sastanka predstavnika sindikatakoji djeluju u MORH-u s ministrom obrane Berislavom RonËeviÊem,izgleda kako je pronaen sugovornik koji hrvatske branitelje ne æelidijeliti ovisno o njihovu statusu u Ministarstvu obrane.

str.2.

SS ddrrææaavvnnoomm ttaajjnniiccoomm zzaa rraadd uu MMiinniissttaarrssttvvuu ggoossppooddaarrssttvvaa,,rraaddaa ii ppoodduuzzeettnniiππttvvaa,, VVeerroommBBaabbiiÊÊ,, zzaa ““SSiinnddiikkaallnnii lliisstt””rraazzggoovvaarraaoo SSiinniiππaa KKuuhhaarr,,ttaajjnniikk SSDDLLSSNN

str.8.-9.

P

MINISTRU RON»EVI∆UURU»ENA PETICIJA

EKSKLUZIVNO

»estitamo Meunarodni praznik rada - 1. svibnja

Boris Pleša, predsjednik Organizacijskog odbora 11. športskih susreta:

Sretan put u Zaton!str.13.

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika2

vadesetak dana nakon donoπe-nja odluka o uveÊanju plaÊesluæbenicima i namjeπtenicima u

MORH-u i OSRH kojima je, zbog uvjetarada, ministar obrane BBeerriissllaavv RRoonnËËeevviiÊÊpriznao 4 posto dodatka, odræan je susretpredstavnika sindikata koji djeluju u Mi-nistarstvu obrane i ministra RonËeviÊa sasuradnicima.

Ministar RonËeviÊ najavio ga je kao pr-vi u nizu jednomjeseËnih zajedniËkihokupljanja na najviπoj razini. Podsjetio jekako je veÊ u poËetnim kontaktima za-traæio aktivno sudjelovanje sindikata, ali iodgovornost da predloæena radna mjestadoista budu ta na kojima su ljudi izloæeniuvjetima opasnima po zdravlje.

IIvviiccaa IIhhaass je izjavio kako je cijeli posaooko donoπenja odluka mogao biti boljeodraen da je do njega doπlo ranije, te dasu u Ministarstvu obrane iskoristili potpo-ru sindikata za donoπenje odluka kojimabi se sluæbenicima i namjeπtenicima priz-

nao viπi iznos dodatka.-Sindikat je nezadovoljan i postotkom i

obuhvatom radnih mjesta na kojima su priz-nati dodatci na uvjete rada”, rekao je Ihas,dodavπi:

-OËekivali smo veÊe dodatke, a sadamoæemo konstatirati kako nije bilo dovolj-

no dobre volje ni snage da se za ljude uMORH-u i OSRH-u od Vlade zatraæesredstva.

Sindikatima sada preostaje da samipokuπaju kroz sustav koeficijenata i do-dataka na uvjete rada u dræavnim sluæba-ma izboriti uveÊanje plaÊe, premda se

DOGA–AJI

RonËeviÊ i sindikati jedanput mjeseËno

D

redstavnici SDLSN sastali su se19.travnja s ministrom obraneBerislavom RonËeviÊem, a sindi-

kalni povjerenik Vjekoslav MajnariÊ uruËioje ministru peticiju za priznavanje pravadræavnim sluæbenicima i namjeπtenicima -hrvatskim braniteljima kojima sluæbaprestaje zbog preustroja ili smanjenjasnaga, na uveÊanje otpremnine od 525kuna za svaki puni mjesec sudjelovanja uDomovinskome ratu.

Kao potporu rjeπavanju prava na doda-tak podruænica SDLSN-a 302. logistiËkebrigade iz Osijeka je tijekom oæujka po-taknula potpisivanje peticije potpore sindi-kalnom zahtjevu koju je potpisalo 1.560dræavnih sluæbenika i namjeπtenika iz cije-le Hrvatske, veÊinom hrvatskih branitelja,ratnih veterana i dragovoljaca te nositeljarazliËitih odliËja iz Domovinskoga rata.

Naime, na tzv. braniteljski dodatak od525 kuna imaju pravo samo djelatnevojne osobe, iako je u oba sluËaja rijeË ohrvatskim braniteljima, od kojih su mno-gi, prije stjecanja statusa djelatne vojneosobe ili dræavnog sluæbenika, dijelili istirov i ratnu sreÊu.

Sindikat veÊ dugo ukazuje na ovu ne-pravdu, ali kod bivπe ministrice obraneéeljke AntunoviÊ nije naiπao na razumije-vanje za rjeπavanje toga pitanja. Nakonnedavna sastanka predstavnika Sindika-ta, koji djeluju u MORH-u, s ministromobrane Berislavom RonËeviÊem izgledakako je pronaen sugovornik koji hrvat-ske branitelje ne æeli dijeliti ovisno o nji-hovu statusu u Ministarstvu obrane.

Ministar RonËeviÊ je tom prigodom po-dræao zahtjeve sindikata u MORH i OS-RH za priznavanjem prava dræavnim

sluæbenicima i namjeπtenicima - hrvat-skim braniteljima na uveÊanje otpremni-ne za iznos na koji imaju pravo i djelatnevojne osobe.

Predsjednik SDLSN Ivica Ihas zahva-lio se ministru RonËeviÊu πto je u nepu-nih desetak dana dva puta primiopredstavnike Sindikata, Ëime je potvrdiospremnost da se o vaænim pitanjima raz-govara i izmeu dogovorenih jednomje-seËnih susreta predstavnika Sindikata iËelnika ministarstva.

Ministru RonËeviÊu uruËenapeticija za priznavanje pravadræavnih sluæbenika - hrvatskihbranitelja na uveÊanje otpremnine

P

3 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenikaGodina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42

DOGA–AJI

UMRO PAPA IVAN PAVAO II.

Svjetski apostolmira i ljubaviU povodu smrti Svetoga Oca, NHS je uputio pismo kardinalu Ratzingeru, sadaπnjem Papi Benediktu XVI.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata KKrreeππiimmiirr SSeevveerr uputio je dekanu Kardi-nalskog zbora, kardinalu JJoosseepphhuu RRaattzziinnggeerruu,, pismo suÊuti u povodu preminuÊa Pa-pe Ivana Pavla II., u kojemu se, meu ostalim, navodi:

Vaπa uzoritosti,u ovim tuænim trenucima za Svetu Crkvu koja je u cijelome svijetu u æalosti zbog smrti

svoga poglavara, Pape Ivana Pavla II., upuÊujem Vam, u svoje osobno i u ime ËlanovaNezavisnih hrvatskih sindikata i naπih obitelji, izraze najiskrenije suÊuti.

Duboko smo potreseni. Naπa su srca i duπe ranjeni zbog smrti toga »ovjeka. Ovosu trenuci u kojima su rijeËi presiromaπne i nedovoljne da bi izrazile svu naπu tugu isve πto osjeÊamo…

…Svih ovih minulih godina molili smo za zdravlje i snagu naπeg Pape, a posebno uposljednjim mjesecima i danima njegove bolesti. Strepili smo i molili za vrijeme njego-va lijeËenja i boravka u bolnici, radovali se, nadali i molili kada se iz bolnice vratio iusudili se veÊ pomalo nadati kako Êemo mu, za malo viπe od mjesec dana, uputiti na-πe Ëestitke i najljepπe æelje za njegov 85. roendan. No, Bog je odluËio pozvati ga ksebi. Iako smo, tamo na nebu, u njemu dobili novog zagovornika, ipak nam veÊ sadasilno nedostaje ovdje na zemlji…

Kako ne tugovati za Svetim Ocem?Bio je Veliki »ovjek i Veliki Papa, blizak i Bogu i Ëovjeku. Bio je Papa »ovjek i Pa-

pa za Ëovjeka, Papa za Crkvu, Papa za svetost. Cijelim je svojim æivljenjem svjedoËioBoga sluæeÊi jednako bespoπtedno i Bogu i ljudima.

Svojom naklonoπÊu Ëovjeku kao osobi, bolesnom, gladnom, obespravljenom, izne-moglom, tuænom i utuËenom, beznadnom, greπnom… uistinu je pokazivao πto znaËi lju-biti svoga bliænjega kao samoga sebe, i viπe od toga. Tako je slao jasnu poruku svije-tu. Svojim porukama, pisanim i izreËenim na mnogim putovanjima, potvrdio se nebro-jeno puta kao svjetski apostol mira i ljubavi. Radnici svijeta izgubili su u ovimtrenucima previranja i sve veÊe liberalizacije træiπta rada, svojeg vjernog zagovornika,koji je uvijek isticao i zauzeto zagovarao povlaπteno mjesto Ëovjeka u procesu rada,prednost Ëovjeka nad kapitalom i sredstvima za rad. Kako li je snaæan i jasan bio glastog moralnog autoriteta u otporu rastuÊem materijalizmu u svijetu i poruka velikim lih-varskim, grabeæljivim bankama, koje sluæe interesima kapitala, a ne Ëovjeka, da budusocijalno osjetljive. On je socijalnoj dimenziji Crkve dao novi polet i nove, joπ prepoz-natljivije sadræaje. Njegova je zauzetost za mir u svijetu i pomirenje meu narodima ireligijama bila neumorna i Ëesto ispred vremena, u nekim biblijskim πirinama…

…I upravo u godinama kada mu je zdravlje bilo vrlo naruπeno i tijelo skrhano bole-πÊu, ali je bistrina i snaga razuma nadvladavala sve tjelesne kuπnje i slabosti, bio jeprava postojana i Ëvrsta stijena i trajni oslonac svima u potrebi, trajni izvor snage ko-ja nadahnjuje, πtiti i istodobno zadivljuje. Kako je moguÊe da takav naoko krhki lik is-todobno zraËi snagom najtvre stijene i postojano utire put pravednika bez obzira nasve naizgled snaæne i nesavladive prepreke? Kako je moguÊe da taj »ovjek veÊ sa-mom svojom krhkom pojavom natjera svjetske moÊnike da pred njim prignu koljena,osjeÊaju se nemoÊnima pokraj njega snaænog, poπtuju ga i dive mu se?

…Mi Hrvati posebno smo mu zahvalni ne samo zbog toga πto je prvi prepoznao ipriznao hrvatsku neovisnost, πto nas je Ëak tri puta pohodio i uvijek se, pa i do zadnje-ga, zauzimao za nas, nego i πto nas je sve vrijeme posebno ljubio i nosio u srcu, bionam istinski blizak, ne samo kao prijatelj nego kao naπ brat, kao briæan otac.

kroz zajedniËki nastup svih socijalnih part-nera u Ministarstvu obrane moglo od Vla-de traæiti dodatna sredstva, zakljuËio jeIhas i predloæio pripremu revizije odlukado iduÊega mjeseËnoga sastanka sindika-ta i resornog ministra.

Predsjednik Sindikata vojnih sluæbeni-ka i namjeπtenika RRaaddee DDeelliiÊÊ podsjetio jeRonËeviÊa kako je upravo on poniπtio od-luke o dodacima koji su iznosili 80 miliju-na kuna godiπnje, zbog toga πto nije mo-gao prihvatiti linearno poveÊanje. Nakontoga sindikati su dostavili prijedlog teæak40 milijuna kuna kojim su radna mjesta usustavu obuhvaÊena razliËitim postotci-ma uveÊanja, da bi zatim samo Ministar-stvo iznijelo prijedlog teæak 17 milijunakuna, koji se danas sveo na manje od 10milijuna.

Predstavnik Samostalnog sindikata dje-latnika u zrakoplovstvu MMaarriijjaann LLuukkeettiiÊÊ is-taknuo je kako sada barem treba pokuπa-ti da se u odluke uvrste ispuπtena radnamjesta s posebnim uvjetima, pa makar iuz ovako mali postotak uveÊanja.

Sindikalni povjerenik Vjekoslav MajnariÊje prigodom uruËivanja peticije ministruRonËeviÊu naglasio teæak poloæaj dræavnihsluæbenika i namjeπtenika u sustavu obra-ne u Slavoniji, buduÊi da se radi o podruËjus minimalnom gospodarskom aktivnoπÊu istoga slabim izgledima za zapoπljavanjeonih zaposlenika koji zbog preustroja osta-ju bez posla. Naglasio je kako se u Slavo-niji sa strahom iπËekuje 1. lipnja, “Dan D”,za poËetak stavljanja na raspolaganje ne-rasporeenih dræavnih sluæbenika.

Ministar RonËeviÊ naglasio je kako ne-ma ambicije rjeπavati nepravde u susta-vu obrane “od stoljeÊa sedmog”, ali ÊeVladi jasno reÊi kako Ministarstvo obranenije zapoËelo reformu samo OSRH veÊcijelog ministarstva, te kako se na MORHdanas gleda kao na jednu kuÊu.

RonËeviÊ je naglasio kako se svaki slu-Ëaj razmatra individualno, uz ponudu ras-poreivanja na odgovarajuÊe slobodnoradno mjesto, odnosno prekvalifikacijuako to nije moguÊe, te kako za priËuvneËasnike, koji zadovoljavaju uvjete za pre-voenje u djelatni vojni sastav, ograniËa-vajuÊi Ëimbenik nisu toliko godine æivota,koliko struËna sprema, dodavπi kako semnogo ratnih zapovjednika nakon ratavratilo u poduzeÊa u kojima su radili dorata, od kojih su mnoge otiπle u steËaj.

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika4

8. SJEDNICA GLAVNOG POVJERENI�TVA

PrihvaÊen pravilnik sredstava solidarnosti

sma sjednica Glavnog povjereniπtva Sindikata dræ-avnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH odræa-na je 17.veljaËe 2005. godine u Zagrebu.

Predsjednik IIvviiccaa IIhhaass izvijestio je prisutne o odræanoj sjed-nici Nadzornog odbora na kojoj je utvren tekst Pravilnikasredstava solidarnosti. DDrraagguuttiinn BBoorriiss je upoznao nazoËne sazakljuËcima Nadzornog odbora, te istaknuo kako je MMiijjoo AAddaamm--ËËeevviiÊÊ predloæio da se sva sredstva iz Fonda solidarnosti, kojanisu utroπena, prebace za naknadu za πtrajk. MMllaaddeenn KKookkaannnaglasio je kako je ovaj Pravilnik korektan i puno jasniji od pri-jaπnjega, te smatra da se u Ël. 2. Pravilnika sredstava solidar-nosti treba pojasniti o kojem dijelu Ëlanarine se radi.

Nakon rasprave zakljuËeno je: jeeddnnooggllaassnnoo ssee pprriihhvvaaÊÊaa PPrraa--vviillnniikk ssrreeddssttaavvaa ssoolliiddaarrnnoossttii..

SRAMOTNO NISKE PLAćEIIvviiccaa IIhhaass je izjavio kako su trebali biti nastavljeni pregovori

o koeficijentima, dodacima na uvjete rada i nagraivanju, a za-dræalo se na poveÊanju osnovice jer je Sindikatu bilo reËenokako je ostalo 800 milijuna kuna za moguÊe korekcije. Istak-nuo je kako je JJaaddrraannkkaa KKoossoorr bila angaæirana izborima pa supregovori bili odgoeni, unatoË stalnim sindikalnim pozivima.Inakon zavrπenih izbora pregovori nisu dogovoreni jer je Ja-dranka Kosor - prezauzeta! Ivica Ihas je istaknuo kako je na-pokon odræan sastanak pregovaraËkog tima 16.veljaËe te jezakljuËeno kako su plaÊe dræavnih sluæbenika sramotno niske.Sindikat je zatraæio poveÊanje koeficijenata za 10 posto. IvicaIhas smatra da se pregovori namjerno odugovlaËe te kako tre-ba zaoπtriti situaciju i to na naËin da se izae u javnost sa pla-Êama dræavnih sluæbenika, te smatra kako naπi ministri nisudovoljno zainteresirani za poveÊanje plaÊa dræavnim sluæbeni-cima i namjeπtenicima.

DDaarrkkoo LLeessaarr predloæio je organizirani prosvjed na Markovutrgu u Zagrebu. ZZoorraann PPeerroovviiÊÊ je naglasio kako ne postoji jas-na slika o plaÊama dræavnih sluæbenika i spomenuo predrasu-du kako su dræavni sluæbenici i previπe plaÊeni, te smatra kakobi preko medija trebalo pokazati stvarnu sliku dræavnih sluæbe-nika. Na istome je tragu diskutirala i MMiirrjjaannaa DDvvoorrnnyy,, a za upoz-navanje javnosti zaloæila se i ZZrriinnkkaa BBaabbiiÊÊ: -Nitko ne razlikujelokalni od regionalnog dijela! IIrraallddaa FFiidduuππeekk je istaknula kako jeu razdoblju od 2003. do 2005. godine 11 ljudi otiπlo u lokalnusamo radi veÊe plaÊe. Svi diskutanti o ovoj temi suglasili su sekako bi hrvatska javnost na primjeren naËin trebala biti informi-rana o istini o plaÊama dræavnih sluæbenika.

SVE VI�E NOVIH ČLANOVAU nastavku sjednice prisutni su izvjeπtavali o stanju u svojim

podruænicama. Iralda Fiduπek je iznijela o problemu vatrogasa-ca u Virovitici zbog nepoπtivanja kolektivnog ugovora koji jepotpisan sa Gradom, te je istaknula kako je iz podruænice po-

rezne uprave istupilo 30-tak Ëlanova. SStteevvoo HHaaddææaammiijjaa je izja-vio kako je za Grad Bjelovar gotov kolektivni ugovor, Ëeka sepoziv za potpis, te je istaknuo da je osnovana podruænica u»azmi. Darko Lesar informirao je o osnovanoj podruænici Ko-paËki rit. BBrraannkkaa MMaarrttiinnoovviiÊÊ VVuukkoovviiÊÊ je izjavila da je potpisankolektivni ugovor za lokalnu i regionalnu upravu, te da je doπlodo poveÊanja broja Ëlanova. Zrinka BabiÊ takoer je izvijestilao poveÊanju broja Ëlanova, kao i SSllaavviiccaa JJuurraanniiÊÊ spomenuvπiosnivanje dviju novih podruænica. MMllaaddeenn KKookkaann je izjavio da jeosnovana nova podruænica, te je istaknuo da je doπlo do pro-blema u njegovoj podruænice radi promjene sistematizacije. BBii--sseerrkkaa BBeeggiiÊÊ je izjavila kako raste broj Ëlanova sindikata, te dase ugasila podruænica carinske uprave. JJoozzoo PPeerriiÊÊ je izjavio daje osnovana podruænica profesionalne vatrogasne postrojbe uVinkovcima i podruænica u lokalnoj upravi. KKaattaarriinnaa ZZaaddrraavveeccje iznijela problem u podruænici porezne uprave, te problem po-druænice zatvora u Lepoglavi. »lanovi se æale na previsoku Ëla-narinu u odnosu na Ëlanarinu drugih sindikata. Ivica Ihas je is-taknuo kako se dræavna uprava treba odvojiti od lokalne. Poh-valio je rad komisije za Vilu Mirnu, posebice Katarinu Zadraveckoja “jako dobro obavlja svoj posao i jako dobro vodi komisiju”.

KonaËni je zakljuËak sjednice: “UU vvrriijjeemmee pprreeggoovvoorraa oo kkooeeffii--cciijjeennttiimmaa ttrreebbaammoo uuppoozznnaattii jjaavvnnoosstt,, VVllaadduu ii zzaassttuuppnniikkee kkaakkoo ssuuppllaaÊÊeennii ddrrææaavvnnii sslluuææbbeenniiccii,, ttee aakkoo pprreeggoovvoorrii nnee uussppiijjuu,, ttrreebbaa oorr--ggaanniizziirraattii mmiirraann pprroossvvjjeedd nnaa MMaarrkkoovvuu ttrrgguu””..

SJEDNICE

O

9. SJEDNICA GLAVNOG POVJERENI�TVA

Korekcije koeficijenata- pregovorima ili prosvjedima!

Posljednja, ovih dana odræana, sjednica Glavnog povjereniπtvapotvrdila je veÊ ranije usvojena stajaliπta o nuænosti korekcije ure-dbi o koeficijentima i posebnim uvjetima rada u dræavnoj sluæbi iodluËnost Sindikata da teæak materijalni i socijalni poloæajdræavnih sluæbenika i namjeπtenika izbori i kroz prosvjede.

“Ukoliko naπe nastojanje da kroz razgovore s Vladom, kojojsmo veÊ u viπe navrata dostavili naπe prijedloge korekcijekoeficijenata i dodataka na uvjete rada, ne urode plodom, naπeÊemo zahtjeve Vladi ponoviti na Markovu trgu”, kazao je pred-sjednik Ivica Ihas, dodavπi kako se nada da Êe pritisak i argu-menti Sindikata napokon uvjeriti Vladu u neodræivost posto-jeÊega stanja.

Glavno povjereniπtvo podræalo je takvo stajaliπte sindikalno-ga vodstva i izrazilo spremnost da se u sluËaju odbijanja korek-cije uredbi Vlade, pristupi organizaciji sindikalnoga prosvjedana Markovu trgu.

Na sjednici je podnijeto i izvjeπÊe o materijalno-financijskomposlovanju za 2004. godinu i plan prihoda i izdataka za 2005.godinu, a æupanijski povjerenici podnijeli su izvjeπÊe o tijekupriprema za 11. πportske susrete SDLSN.Usvojeno je izvjeπÊe Komisije za Vilu “Mirna” o koriπtenju ovogsindikalnog odmaraliπta u proπloj godini, a Povjereniπtvo jeinformirano o nacrtu Pravilnika o kriterijima za nagraivanje ipohvale istaknutim Ëlanovima Sindikata.

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika5

SISAK: NaËelnik PU sisaËko-moslavaËke Marijan Tomorad primiopredstavnike SDLSN

NaËelnik PU sisaËko-moslavaËke MMaarriijjaann TToommoorraadd25.travnja sastao se s predsjednikom Odbora policijeSDLSN MMiirrkkoomm BBooππkkoovviiÊÊeemm i tajnikom Sindikata SSiinniiππoommKKuuhhaarroomm.

Tema nije bila svakodnevna i ugodna - disciplinska odgo-vornost sindikalnog povjerenika SDLSN u PP Dvor. Ne ula-zeÊi u pojedinosti sluËaja koriπtenja i kvara na sluæbenomevozilu, zbog kojega je doπlo do zahtjeva PU za pokretanjemdisciplinskog postupka protiv sindikalnog povjerenika,predstavnici Sindikata objasnili su odbijanje davanja suglas-nosti saznanjima o sliËnim kvarovima na sluæbenom vozilu

prije i poslije dogaaja za koji se tereti sindikalni povjerenik,kao i Ëinjenicom poremeÊenih odnosa na relaciji naËelnikPP Dvor - sindikalni povjerenik. Do toga je doπlo nakon po-kuπaja dodjele kontejnera za potrebe graniËne ophodnje PPDvor naËelniku ArËabiÊu, koja je sprijeËena nakon interven-cije sindikalnog povjerenika BBoorriissaa LLoovvrreennËËiiÊÊaa i objave vi-jesti o tomu na web stranicama Sindikata.

Tomorad je sluËaj pokuπaja dodjele kontejnera u PP Dvorocijenio pogreπkom koja je pravodobno uoËena i sprijeËe-na. Dogovoreno je da se u konkretnom sluËaju πto pomnijeutvrde sve relevantne Ëinjenice, a sindikalni povjerenik PPDvor obavi razgovor s naËelnikom Tomoradom.

Sindikalna strana susret je ocijenila otvorenim i konstruk-tivnim, te izrazila spremnost da se sva pitanja vezana uz radi djelovanje Sindikata, kao i poloæaj policijskih sluæbenika,rjeπavaju u izravnom dijalogu s mjerodavnim policijskimstrukturama.

rvih dana ove godine ministricapravosua VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt,sa suradnicima, sastala se s

predstavnicima Sindikata dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika RH , Ëime jenastavljena dobra praksa otvorenih vrataMinistarstva pravosua i sindikata dræav-nih sluæbi.

PoËetak sastanka proπao je u poviπenutonu zbog toga πto je Sindikat u medijimaprozvao Ministarstvo zbog kaπnjenja is-plate dara za djecu i boæiÊnice u sustavupravosua, do koje je doπlo tek 30. prosi-nca.

Ministrica Oæbolt, naime, smatra kakoje Ministarstvo pravosua sa svoje straneuËinilo sve πto je potrebno da sluæbenici-ma i namjeπtenicima u njezinu resoru bu-du isplaÊena prava iz kolektivnog ugovo-ra i zamjerila je Sindikatu zbog, premanjezinu miπljenju, neutemeljenog proziva-nja u medijima.

ReplicirajuÊi, Ivica Ihas je naglasio ka-ko je Sindikat u javnost iznio samo infor-macije do kojih je doπao u sluæbenimkontaktima s predstavnicima Ministar-stva financija, kao i da do ministrice nijemogao doÊi zbog njezine trenutne ne-dostupnosti. Ipak, Ihas smatra kako je usvemu najvaænija Ëinjenica πto zaposle-nicima u pravosuu dar za djecu i boæiÊ-

nica nisu isplaÊeni do 30. prosinca.Ihas je u nastavku ministrici skrenuo

pozornost na izrazito loπ materijalni polo-æaj sluæbenika i namjeπtenika u pravosu-u spomenuvπi, primjerice, kako je plaÊasluæbenika sa SSS u prosjeku izmeu2.800 i 2.900 kuna, odnosno oko 65 pos-to prosjeËne plaÊe u Republici Hrvatskoj.S time u svezi Ihas je ministrici Oæbolt pre-dao sindikalni prijedlog poveÊanja koefici-jenta sloæenosti poslova u dræavnoj sluæbikojim su obuhvaÊeni i djelatnici u pravo-suu, a koji je sindikalna strana dostavilana razmatranje predstavnicima Vlade uzajedniËkoj radnoj skupini za razmatranjepitanja ureenih uredbama o koeficijenti-ma, posebnim uvjetima rada i nagraiva-nju. Od ministrice je zatraæio potporuzahtjevu Sindikata da se poveÊanje plaÊau dræavnim sluæbama rjeπava kroz revizijukoeficijenata, buduÊi da bi linearno pove-Êanje osnovice samo produbilo zaostaja-nje plaÊa u dræavnim sluæbama u odnosuna javne. Socijalni kapital koji predstavlja-ju sluæbenici i namjeπtenici najveÊa su vri-jednost svake dræavne uprave, ali da bi seon saËuvao potrebno je ljudima omoguÊi-ti barem pristojne plaÊe, karijeru i napre-dovanje u sluæbi, zakljuËio je Ihas.

Sindikalni predstavnici upozorili su i naneujednaËenu sudsku praksu o pitanju

dara za djecu i boæiÊnice za 2000. godinu.VeÊi dio sudova potraæivanja sluæbenikarjeπavao je u njihovu korist, a manji nega-tivno. NeujednaËenost sudske prakse po-sebice je doπla do izraæaja nakon odbija-nja ustavne tuæbe Sindikata zbog negativ-ne presude Æupanijskog suda u Bjelova-ru. PoËelo se dogaati da su sudovi, kojisu dosad potvrivali presude opÊinskihsudova u korist sluæbenika, sada poËelipreinaËavati njihove presude- u negativ-ne. Sindikat je istaknuo primjer Æupanij-skog suda u Karlovcu gdje je isti predsjed-nik sudskoga vijeÊa prvo potvrivao pozi-tivne presude OpÊinskog suda u Karlov-cu, a poslije ih preinaËavao u negativne.

Ministrica je upoznata i s loπom prak-som nekih predsjednika opÊinskih sudovakoji ignoriraju obveze iz kolektivnog ugo-vora glede suradnje sa Sindikatom, a po-sebno je istaknut primjer OpÊinskog sudau MetkoviÊu gdje je dvoje sluæbenika, pro-glaπeno viπkom, dobilo otkaz, da bi se sa-da temeljem natjeËaja ponovno popunja-vala njihova radna mjesta.

Vesna ©kare-Oæbolt je odgovorila kakoje za nju kvaliteta rada na prvome mjestu,te da veÊ zapoËetu reformu pravosuamogu provesti samo kvalitetni kadrovi.Stoga je naglasila kako Êe Sindikat o tompitanju uvijek biti dobrodoπao sugovornik.

P

Ministrici je kvaliteta rada na prvomemjestu

Ihas s ministricomOæbolt

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika6

a poziv Ministarstva Ruske Fede-racije za poslove civilne zaπtite,izvanredna stanja i otklanjanje

posljedica elementarnih nepogoda,Moskvu su od 5. do 8. travnja posjetiliMMllaaddeenn MMaaggddiiÊÊ, predsjednik Odbora pro-fesionalnih vatrogasaca Sindikata dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaRH, GGoorraann FFrraannkkoovviiÊÊ, predsjednik Udru-ge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske iIIvvaann VVuulleettaa, zapovjednik javne vatrogas-ne postrojbe Slavonski Brod. Predstavni-ci hrvatskih vatrogasaca posjetili su Mi-nistarstvo Ruske Federacije za izvanred-na stanja, Akademiju dræavne vatrogasnesluæbe, Akademiju civilne zaπtite, Glavnuupravu za vatrogasni nadzor gradaMoskve, vatrogasnu postrojbu br. 2, Cen-tar za vrπenje spasilaËkih operacija odposebnog rizika „Lider“ i centar aeromo-bilne spasilaËke postrojbe „Centrospas“.Predstavnike hrvatskih vatrogasaca pri-mio je veleposlanik Republike HrvatskeBBooææoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ..

Tijekom posjeta Moskvi u ime Velepos-lanstva RH u njihovoj pratnji bio je prvitajnik IIvviiccaa BBuuddaanneecc.

Predstavnike hrvatskih vatrogasaca uVeleposlanstvu RH 5. travnja primio je ve-leposlanik Boæo KovaËeviÊ. Predstavnicihrvatskih vatrogasaca obavijestili su o os-nivanju Dræavne uprave za zaπtitu i spa-

πavanje i Programu aktiv-nosti u provedbi posebnihmjera zaπtite od poæara u2005. godini. S tim u sveziza hrvatske vatrogasce za-nimljiva su iskustva i znanjaRusije na podruËju zaπtite ispaπavanja.

POSJET VATROGASNOJ AKADEMIJIHrvatsko izaslanstvo posjetilo je Akade-

miju dræavne vatrogasne sluæbe osnovanujoπ 1933. godine. Upoznati su s obrazov-nim procesom i materijalno-tehniËkom ba-zom Akademije. Akademija je glavna vatro-gasno-tehniËka obrazovna institucija kojavrπi pripremu, usavrπavanje i poveÊanjekvalifikacije struËnjaka na podruËju vatro-gasne sigurnosti po programima poËetnog,srednjeg, visokog i dopunskog profesional-nog obrazovanja. Akademiju zavrπava os-novni dio struËnjaka na podruËju vatrogas-ne sigurnosti (56 posto s visokim obrazova-njem i 76 posto sa srednjim obrazovanjem).Tijekom zadnjih deset godina Akademiju jezavrπilo viπe od 20 tisuÊa inæenjera vatro-gasne sigurnosti ukljuËujuÊi iz stranih ze-malja (od 1964. godine viπe od dvije tisuÊestranih struËnjaka, iz Angole, Afganistana,Bugarske, Maarske, Vijetnama, NjemaË-

ke, Jemena, Kube, Mongolije, Nikaragve,»eπke, SlovaËke i dr.).

Predstavnici hrvatskih vatrogasaca ta-koer su posjetili Glavnu upravu za vatro-gasni nadzor grada Moskve i vatrogasnupostrojbu br. 2. Glavni dræavni inspektor zavatrogasni nadzor grada Moskve, VViikkttoorrKKlliimmkkiinn,, upoznao je hrvatsko izaslanstvo sdjelatnoπÊu i prezentirao opremu i materijal-na sredstva njegove sluæbe.

U Ministarstvu RF za izvanredna stanjahrvatsko izaslanstvo primio je zamjenik di-rektora Uprave za meunarodnu suradnjuVVllaaddiimmiirr KKaakkuuππaa, koji ih je upoznao sastrukturom i djelatnoπÊu ruskog ministar-

stva. Ministarstvo je federalno tijelo izvrπnevlasti, specijalno opunomoÊeno za rjeπava-nje zadaÊa na podruËju civilne zaπtite, zaπ-tite stanovniπtva i teritorija od izvanrednihstanja prirodnog i tehnoloπkog karaktera.Na Ëelu je ministar SSeerrggeejj ©©oojjgguu. Tijekomsastanka, ruski sugovornik je izvijestio hr-vatsko izaslanstvo da je ruska strana zain-teresirana za skoro potpisivanje sporazu-ma o suradnji na podruËju sprjeËavanja pri-rodnih i tehnoloπkih katastrofa.

AKADEMIJA CIVILNE ZA�TITEHrvatsko izaslanstvo primio je zamje-

nik naËelnika Akademije SS..VV.. KKaarrttaaππoovv,koji je govorio o obrazovnome procesu imaterijalno-tehniËkoj bazi Akademije.Akademija je osnovana 1992. godine ivodeÊa je obrazovna institucija, metodo-loπki i znanstveni centar, koji se bavi pri-premom i usavrπavanjem rukovoditelja i

HRVATSKI VATROGASCI U MOSKVI

ZANIMLJIVA RUSKA ISKUSTVA I DOSEZI

N

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika7

struËnjaka za zaπtitu stanovniπtva od iz-vanrednih situacija.

Naπi predstavnici posjetili su i Centarza provoenje spasilaËkih operacija odposebnog rizika „Lider“ Ministarstva RFza izvanredna stanja, gdje ih je primio na-Ëelnik Centra general-major NNiikkoollaajj VVddoo--vviinn, koji ih je upoznao s organizacijom ra-da i materijalno-tehniËkom bazom centra.

Centar je formiran 1994. godine i od ta-da njegovi pripadnici stalno sudjeluju uspasilaËkim i humanitarnim operacijama uRusiji i inozemstvu. Osnovna zadaÊaCentra je sigurnost provoenja radova uzoni izvanrednog stanja, zaπtita i sigurnostdjelatnika Ministarstva RF za izvanrednastanja, osiguranje humanitarnog tereta,provoenje spasilaËkih radova nakon po-tresa, uruπenja zgrada i objekata, avion-skih nesreÊa i drugih izvanrednih stanja.

Suradnici centra „Lider“ sudjelovali su uotklanjanju posljedica potresa u Kolumbi-ji, Afganistanu, Alæiru, Iranu, na Tajvanu,Indiji. StruËnjaci Centra vrπili su posloverazminiranja i u Bosni i Hercegovini, te naKosovu.

UpriliËen je i posjet centralnoj aeromo-bilnoj postrojbi „Centrospas“ MinistarstvaRF za izvanredna stanja, 7. travnja 2005.

Primili su ih naËelnik spasilaËke sluæbeAAlleekkssaannddaarr RRoommaannoovv i zamjenik naËelni-ka inæenjerijsko-tehniËke sluæbe VVllaaddiimmiirrPPoottaappoovv.. Postrojba je osnovana 1992.godine, za reagiranje na izvanredna sta-nja vezana s prirodnim katastrofama i teh-nogenim nesreÊama, pruæanje pomoÊi lju-dima, oËuvanje proizvodnog potencijala.

SUSRET S DJELATNICIMAVELEPOSLANSTVA RH Predstavnici hrvatskih vatrogasaca

posjetili su Veleposlanstvo RH u Moskvi,gdje su se susreli s djelatnicima Velepos-lanstva. Gosti su se zahvalili Veleposlan-stvu i njegovim suradnicima na podrπci ipomoÊi tijekom njihova posjeta, te izrazilizadovoljstvo rezultatom posjeta velikombroju institucija Ministarstva RF za izvan-redna stanja.

DR�AVNI INSPEKTORAT

Za bolji poloæaj sluæbenikaRadni sastanak poËetkom travnja u Dræavnome inspektoratuizmeu predstavnika SDLSN-a i poslodavca oznaËio jepoËetak socijalnoga dijaloga u tome dræavnome tijelu

omoÊnici glavnog dræavnog inspektora IIlliijjaaTTaaddiiÊÊ i MMiillaann SSttiippiiÊÊ, te NNiikkoollaa SSuubboottiiÊÊ i pred-sjednik SDLSN-a IIvviiccaa IIhhaass, tajnik Sindikata

SSiinniiππaa KKuuhhaarr, voditelj pravne sluæbe SindikataNNeennaadd VVuukkoovviiÊÊ i sindikalni povjerenici SSttaannkkaa BBrraaËËiiÊÊi IIggoorr BBaabbiiÊÊ razgovarali su o nizu pitanja u ozraËjuobostranoga razumijevanja potrebe osiguranja uËin-kovitog rada Dræavnoga inspektorata i poboljπanjapoloæaja i uvjeta rada njegovih zaposlenika.

SLOBODNI DANISindikalna strana upozorila je na pojavu pritiska Ëelnika u podruËnim ustro-

jstvenim jedinicama na inspektore da za odraeni prekovremeni rad uzimaju slo-bodne dane, bez ostavljanja moguÊnosti izbora novËane naknade za prekovre-meni rad.

Postavljeno je i pitanje koriπtenja godiπnjeg odmora u „inspekcijskoj sezoni“ tj.razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna u kojem se veÊ godinama radi bez prestanka.Sindikalni povjerenik Igor BabiÊ zatraæio je viπe fleksibilnosti poslodavca kako bise inspektorima omoguÊilo koriπtenje 12 dana prijeko potrebnoga odmora u srp-nju ili kolovozu. Upozorio je i na Ëinjenicu kako godiπnji odmor u ovome razdobljune mogu dobiti Ëak ni oni inspektori koji su svoj posao obavili prije poËetka tur-istiËke sezone, kao πto su, primjerice, inspektori zaπtite na radu.

Sindikat traæi i rjeπavanje pitanja radne odjeÊe i zaπtitne odjeÊe za inspektore.Naime, u πest godina postojanja sluæbe inspektori su dobili jedino poliesterskejakne s natpisom „Dræavni inspektorat“, koje se ne mogu smatrati radnom odje-Êom, veÊ samo znakom prepoznavanja pri inspekcijskome nadzoru.

POVJERENICI ZA�TITE NA RADUDok se nedostatak sredstava za zaπtitnu opremu ne priznaje kao opravdanje

tvrtkama koje nadziru inspektori, Dræavni inspektorat od svojih zaposlenika traæirazumijevanje zbog nedostatka zaπtitne odjeÊe uslijed proraËunskih ograniËenja.

Sindikalna strana uruËila je TadiÊu odluku o imenovanju troje povjerenikazaπtite na radu i zatraæila njihovo ukljuËivanje u osiguranju uvjeta za rad na sigu-ran naËin u Dræavnome inspektoratu, ukazavπi na Ëinjenicu kako je od svihdræavnih tijela sluæba zaπtite na radu ustrojena jedino u Ministarstvu financija.

OdgovarajuÊi na navode Sindikata, pomoÊnik glavnog dræavnog inspektoraIlija TadiÊ ukazao je na politiku sluæbe da se svi poslovi trebaju obaviti uredovnome radnom vremenu, osim u sluËajevima kada to priroda posla zahti-jeva, a najËeπÊe se radi o potrebi zavrπetka jednom zapoËetog inspekcijskognadzora. Istaknuo je kako pravo sluæbenika na isplatu prekovremenog rada nijesporno, a Nikola SubotiÊ je napomenuo kako je samo u proπloj godini zaprekovremeni rad isplaÊeno 2 milijuna kuna. Milan StipiÊ smatra da se bareminsopektori ne bi trebali bojati traæiti isplatu prekovremenog rada od poslo-davca, dodajuÊi kako „bojaæljivi“ inspektori vjerojatno ni svoj posao ne obavlja-ju kako treba.

TadiÊ je obeÊao da Êe se pitanje koriπtenja godiπnjih odmora u srpnju i kolovozunaÊi na dnevnome redu struËnog kolegija Dræavnog inspektorata, kako bi sepronaπlo rjeπenje kojim bi se izaπlo u susret potrebama zaposlenika i istovremenoosigurao djelotvoran rad sluæbe.

Glede radne i zaπtitne odjeÊe i struËnog osposobljavanja, TadiÊ je istaknuo kakouz financijske (ne)moguÊosti prije same nabave treba propisati πto je od opremepotrebno za svako pojedino radno mjesto.

P

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika8

rije desetak dana Hina je prenijela ka-ko je dræavna tajnica za rad u Minis-tarstvu gospodarstva, rada i poduzet-

niπtva, VVeerraa BBaabbiiÊÊ, izrazila uvjerenje da Êe usklopu vaænih reformi pred kojima se Hrvatskanalazi trebati reformirati i postojeÊi “rigidansustav plaÊa”, te uvesti standard “jednake pla-Êe za jednaki rad”.

U izjavi za Hinu dræavna je tajnica opovrgnu-la napise nekih medija da je na nedavnoj tribi-ni o zapoπljavanju æena najavila ukidanje insti-tuta “minulog rada”, pojasnivπi kako je iznosilaosobna stajaliπta u vezi sa smjernicama ili razvojnim pravci-ma koji se mogu oËekivati na podruËju rada i zapoπljavanja,kako radi prilagodbe Europskoj uniji, tako i radi ozbiljnog rje-πavanja problema nezaposlenosti.

Vera BabiÊ istiËe da naπ sustav plaÊa opÊenito, a napose udræavnoj i javnoj upravi, slijedi davno naslijeenu strukturuuravnilovke, s uvrijeæenim parametrima: osnovica pomnoæe-na s plaÊom plus naknade. Tako nefleksibilna struktura uka-zuje da su plaÊe najmanje vezane uz rezultate rada i nemainovativnih rjeπenja za nagraivanje poput bonusa ili timskeplaÊe.

- PPoossttoojjeeÊÊee ddooddaattkkee nnaa ggooddiinnee ssttaaææaa ii ““vvjjeerrnnoosstt ppoossllooddaavv--ccuu““ oocciijjeenniillii ssttee,, uu mmeeddiijjiimmaa,, lleeggaallnniimm sstteeËËeevviinnaammaa kkoolleekkttiivv--nnoogg pprreeggoovvaarraannjjaa,, aallii iissttooddoobbnnoo ii pprriissttuuppoomm kkoojjii nnee ppoottiiËËee vvee--ÊÊuu iinniicciijjaattiivvuu ii aannggaaææmmaann,, ppoosseebbiiccee mmllaaiihh,, zzaappoosslleenniikkaa.. UUkkoojjeemm bbii pprraavvccuu ttrreebbaalloo kkrreennuuttii kkoolleekkttiivvnnoo pprreeggoovvaarraannjjee uu HHrr--vvaattsskkoojj kkaakkoo bbii ssee ttaakkvvoo ssttaannjjee pprreevvllaaddaalloo??

- Sadaπnje stanje nije moguÊe prevladati bez ozbiljnog ikompleksnog zahvata u zakonsku infrastrukturu. Bit Êe po-trebno donijeti novi zakon o sustavu plaÊa u dræavnim i jav-nim sluæbama, odnosno dva zakona za podruËja dræavnih ijavnih sluæbi.

OBJEKTIVNA MJERILA REZULTATA RADAKada je rijeË o strukturi plaÊe, ona bi morala biti preciznija

u relevantnim parametrima i dovoljno fleksibilna da ostavi vi-πe prostora onome dijelu koji se izravno vezuje za rezultat ra-da, kvalitetu profesionalnih i struËnih vjeπtina. Ne smije se os-taviti prostora, kao πto je aktualni sustav plaÊa, za multiplici-ranje istovrsnih parametara i to osobito onih koji izravno nisuu vezi s koliËinom i kvalitetom rezultata rada. Primjera radi,poznato je da je u tzv. koeficijentu sloæenosti s kojim se mno-æi osnovica plaÊe, sadræani i sloæenost posla, uvjeti rada,

zahtjevanost glede struËne i profesionalne izobrazbe, odgo-vornost i sl. dakle, analitiËke podloge relevantne za konaËnuvisinu plaÊe. UnatoË toga, svjedoci smo da autonomna regu-lativa u kolektivnim ugovorima “otvara” mnoga od ovih para-metara na novi naËin, kao samostalne parametre koji se na-dograuju . To nas je dovelo do toga da je sve manje objek-tivnih mjerila rezultata rada u iskazanoj visini plaÊe. Kod do-bro postavljene strukture plaÊe u ureenom sustavu plaÊaostaje dovoljno prostora za podruËje kolektivnog pregovara-nja o visini osnovice kao temeljnom pitanju, a i o drugim kom-ponentama poznatim kao uvjeti rada, meu kojima, nadamse, bit Êe i pitanja kao πto su ona iz podruËja socijalne sigur-nosti, napose dobrovoljne mirovinske πtednje, stambenih po-treba i sl.

- JJee llii rreeaallnnoo ooËËeekkiivvaattii iinniicciijjaattiivvuu ii ppoommaakk ssiinnddiikkaattaa oodd ppoollii--ttiikkee ooËËuuvvaannjjaa ii uuggoovvaarraannjjaa nnoovviihh ssttaattuussnniihh ii mmaatteerriijjaallnniihh pprraa--vvaa pprreemmaa ppoolliittiiccii ppaarrttnneerrssttvvaa uu rraadduu ii oobbvveezzaammaa,, uu uuvvjjeettiimmaakkaadd ssee uu kkoolleekkttiivvnniimm pprreeggoovvoorriimmaa nnee pprreeggoovvaarraa oo ssrreeddiiππnnjjeemmppiittaannjjuu iizz rraaddaa -- ppllaaÊÊii ??

- Nisam sigurna da dobro razumijem Vaπe pitanje. Naime,

Razgovor s Verom BabiÊ,dræavnom tajnicom za rad

u Ministarstvu gospodarstva, rada

i poduzetniπtva

RADIKALNE U SUS

KOLEKTIVNOG PNNaa ppooddrruuËËjjuu jjaavvnniihh sslluuææbbii vveelliikkaa jjee,, nneess

kkaaææee VVeerr

P

Ekskluzivno

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 9 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

istina je da su nam kolektivni ugovori pravi “romani” u kojimaima svaπta, od prepisanih zakonskih odredbi, Ëak gotovo i ci-jeloga zakona, ali ipak se pregovara, na ovaj ili onaj naËin, oplaÊi, o osnovici plaÊe i drugim njezinim parametrima. Nema,meutim, inventivnosti, i to kod svih subjekata kolektivnogapregovaranja, a nema niti dovoljno hrabrosti za inovativne ini-cijative. Vlada ” tiranija statusa quo “, a s tim se, dakako, mi-re i sindikati. Neizbjeænost reforme, nuæna profesionalizacijedræavne i javne uprave neÊe nam, sindikatima ni Vladi, osta-viti alternativu. Stoga je vaæno πto prije otvoriti dijalog i udruæ-iti napore.

- VVllaaddaa ssee kkaaoo ppoossllooddaavvaacc ËËeessttoo ppoonnaaππaa nneeddoosslljjeeddnnoo.. UUuuvvjjeettiimmaa PPAALL aarraannææmmaannoomm pprreeddvviieennee cceennttrraalliizzaacciijjee kkoolleekk--ttiivvnnoogg pprreeggoovvaarraannjjaa ii nnaa GGSSVV--uu uussvvoojjeennoogg ssttaavvaa oo ttoommee ddaassee ssppeecciiffiiËËnnoossttii ppoojjeeddiinniihh sslluuææbbii nnee rrjjeeππaavvaajjuu ssttrruukkoovvnniimm kkoo--lleekkttiivvnniimm uuggoovvoorriimmaa,, vveeÊÊ aanneekkssiimmaa ggrraannsskkiihh kkoolleekkttiivvnniihh uuggoo--vvoorraa,, VVllaaddaa jjee ppoottppiissaallaa ssttrruukkoovvnnii kkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr ss lliijjeeËËnniiccii--mmaa,, aa ssvvaakkii nnoovvii ggrraannsskkii kkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr ssaaddrrææii rrjjeeππeennjjaa kkoo--jjaa uu ppiittaannjjee ddoovvooddee pprriinncciippiijjeellnnoosstt VVllaaddee.. IImmaa llii VVllaaddaa uuooppÊÊeepprreeggoovvaarraaËËkkuu ssttrraatteeggiijjuu iillii ssee oonnaa ooddrreeuujjee oodd sslluuËËaajjaa ddoo sslluu--ËËaajjaa??

- Doista, strukturalne promjene koje nas oËekuju u podru-Ëju dræavne i javne uprave sa svrhom jaËanja njihove profe-

sionalizacije i uËinkovitosti, zahtijevat Êe radikalne promjeneu sustavu kolektivnog pregovaranja. PostojeÊa rjeπenja nisudobra. Vode neredu u dræavnim financijama i konfliktnim rad-nim odnosima. U Hrvatskoj je, na æalost, centralizacija kolek-tivnog pregovaranja tamo gdje je ne bi trebalo, niti smjelo bi-ti, u gospodarstvu, a decentralizacija tamo gdje je ne smije bi-ti, u dræavnim i javnim sluæbama. Naime, u podruËju gospo-darstva, temeljem opÊih propisa o radu, de jure postoje sviuvjeti za kolektivno pregovaranje na svim razinama, od podu-zeÊa, grane, do nacionalnih kolektivnih ugovora, ali de factose to pretvara u suprotnost kroz institut proπirenja kolektivnogugovora odlukom ministra nadleænog za rad. Taj institut jepredvien kao izniman, ali je postao, na æalost, pravilo. Pribli-æavamo se rjeπenjima koja su nekada postojala u propisimao radu i radnim odnosima u institut tzv. opÊih kolektivnih ugo-vora koji su se morali sklopiti snagom zakona.

S druge strane, na podruËju javnih sluæbi velika je, nesvr-hovita i nepotrebna decentralizacija. Vjerovala sam kako jesklapanje Temeljnog kolektivnog ugovora za javne sluæbe,rjeπenje. Meutim, nasljee, sindikalni pritisak i servilnost po-litike, a izostanak hrabrosti i odgovornosti politiËkog liderstvada, kada je to potrebno, poduzme i one mjere koje nisu popu-

larne ali su za opÊe dobro, dovele su nas do otvaranja pros-tora vrlo konfliktnim odnosima. S tim u vezi je i priËa o stru-kovnim kolektivnim ugovorima koji nisu tradicija naπega za-konodavstva, niti prakse, a niti su na tragu suvremenih pris-tupa u organizaciji i podjeli rada. Sve, dakle, upuÊuje kako ni-je bilo osobitog strateπkog pristupa u ovome podruËju. Tim Êeteæe biti aktualnom politiËkom liderstvu da inicira, zastupa i udijalogu sa socijalnim partnerima brani neminovnost novogastrateπkog pristupa u kojem mora pokazati i vjerodostojnost iodluËnost jer je najodgovornije za opÊe dobro.

-- ©©ttoo jjee ssaa zzaappoosslleenniicciimmaa?? JJeessuu llii oonnii ttaaooccii nneeddeeffiinniirraanneepprreeggoovvaarraaËËkkee ppoozziicciijjee uu kkoojjoojj ddjjeelluujjuu VVllaaddaa ii ssiinnddiikkaattii uu ddrrææaavv--nniimm ii jjaavvnniimm sslluuææbbaammaa?? JJee llii kkookkeettiirraannjjee VVllaaddee ss rraazzlliiËËiittiimmpprriissttuuppiimmaa nnaa rreellaacciijjii ssttrruukkoovvnnii--ggrraannsskkii kkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorrii ppoo--kkuuππaajj ssttvvaarraannjjaa ddeetteerrmmiinniirraannoogg pprreeggoovvaarraaËËkkoogg kkaaoossaa iillii ppooss--lljjeeddiiccaa nneeddoossttaattkkaa vviizziijjee ssuurraaddnnjjee ssaa ssoocciijjaallnniimm ppaarrttnneerriimmaa??IImmaa llii VVllaaddaa,, uu ππiirrookkoommee ssppeekkttrruu rraazznnoovvrrssnniihh ssiinnddiikkaattaa ii ssiinnddii--kkaallnniihh ssrreeddiiππnnjjiiccaa kkoojjee nnee ooddrraaææaavvaajjuu sseekkttoorrsskkuu ssttrruukkttuurruu,,ppaarrttnneerree ss kkoojjiimmaa mmooææee uussppjjeeππnnoo ddeeffiinniirraattii dduuggoorrooËËnnuu ppoolliittii--kkuu ssuurraaddnnjjee??

OKRETANJE VLADE REPREZENTATIVNIM PARTNERIMA- Vaπe me pitanje odmah navodi na protupitanje: Koga

zastupaju sindikati, je li stav sindikata stav sindikalne biro-kracije ili odraæava raspoloæenje Ëlanstva? Ako je rijeË o sin-dikalnoj birokraciji s jedne i Vladi s druge strane, onda suzaposlenici doista taoci. »esto sam sluπala sindikalne prigo-vore o toboænjim namjerama Vlade da provocira sindikalnesukobe, stvara pregovaraËki kaos i sl. Mislim da o tome ne-ma govora, ali ima podosta neznanja i nepoznavanja suπti-ne kolektivnih odnosa, te parcijalnog promatranja i rjeπava-nja pitanja koja, po svojoj naravi, zahtijevaju konsolidiranipristup. Moglo bi se uËiniti da sindikati viπe profitiraju u tomkaosu, ali to bi bilo razmiπljanje “kratke pameti”. No, u dvo-stranim odnosima, kao πto su to kolektivni radni odnosi, ne-ma odgovornosti samo jedne strane. U uvjetima pluralne sin-dikalne scene, Vlada se mora okrenuti reprezentativnimpartnerima koji mogu preuzeti svoj dio odgovornosti za rea-lizaciju dogovorenog.

- NNaa kkrraajjuu,, ssiinnddiikkaattii ddrrææaavvnniihh sslluuææbbii ddoossaadd ssuu ggoottoovvoo uuvviijjeekkpprreeggoovvaarraallii ss VVaammaa kkaaoo ËËllaanniiccoomm pprreeggoovvaarraaËËkkoogg ttiimmaa VVllaaddee,,zzaavviiddjjeevvππii ppoojjeeddiinniimm jjaavvnniimm sslluuææbbaammaa nnaa ppooppuussttlljjiivvoossttii rreessoorr--nniihh mmiinniissttaarraa.. JJeessttee llii rraazzmmiiππlljjaallii oo pprroommjjeennii ppoossllooddaavvccaa ii mmoo--gguuÊÊnnoossttii ddaa pprreeggoovvoorree ddooææiivviittee ssaa ssiinnddiikkaallnnee ssttrraannee?? MMooææddaauu pprreeggoovvaarraaËËkkoommee ttiimmuu SSDDLLSSNN--aa??!!

Sugerirate li Vaπim pitanjem da sam tvrdoglava i nepopust-ljiva osoba? Iako nitko nije sudac u vlastitoj stvari, mislim dasam osoba koja uvaæava argumente i ima dosta senzibilnos-ti za standarde slobode udruæivanja i slobode kolektivnogapregovaranja, te poneπto, sasvim skromnog, znanja. Iako milaska zavrπni dio Vaπega pitanja, ne razmiπljam o promjeniposlodavca. Promjena koju sugerirate ne bi promijenila niπtau mojim stajaliπtima o kojima sam ovdje govorila. To bi zna-Ëilo da bi se, u pretpostavljenim okolnostima, morala jednakozauzimati, kao i sada, da svom poslodavcu ukaæem na nuæ-ne promjene.

RRaazzggoovvaarraaoo ii ssnniimmiioo:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr

PROMJENE STAVU PREGOVARANJAssvvrrhhoovviittaa ii nneeppoottrreebbnnaa ddeecceennttrraalliizzaacciijjaa,,rraa BBaabbiiÊÊ..

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika10

indikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RHimenovanje predstavnika sindikata u radnu skupinu zaizradbu nacrta prijedloga nacionalnog sporazuma o

politici plaÊa prihvaÊa kao legitiman, ali ne i najbolji moguÊiizbor, pa Ëak i moguÊu zapreku u postizanju nacionalnog kon-senzusa oko ovog vaænog pitanja.

Nitko imenovanim predstavnicima sindikata ne osporavapravo zastupanja sindikata u gospodarstvu, javnim sluæbama iliusluænom sektoru, ali Ëinjenicu da bi interese oko 75.000zaposlenih u tijelima dræavne uprave i lokalne (podruËne)samouprave trebao zastupati predstavnik javnih sluæbi,Sindikat ne smatra logiËnim ni praviËnim rjeπenjem.

U situaciji u kojoj bi zadaÊa formirane radne skupine trebalabiti, meu ostalim, utvrivanje dinamike usklaivanja zateËenihrazlika u plaÊama i utvrivanje zajedniËkih pravila za javne idræavne sluæbe, uvoenje stimulativnog dijela plaÊe kao instru-menta motivacije zaposlenih ili izvansudsko rjeπavanje sporo-va zbog materijalnih potraæivanja iz kolektivnog ugovora,zaposleni u dræavnim tijelima ne mogu se pouzdati u dobrenamjere predstavnika javnih sluæbi Ëije su startne pozicijepovoljnije zahvaljujuÊi granskim kolektivnim ugovorima, apostignuÊa na podruËju izvansudskog rjeπavanja sporovarezultat neprincipijelne politike koalicijske vlade.

UPITAN PRIDJEV �NACIONALNI�Bez sudjelovanja predstavnika dræavnih sluæbi u kreiranju

sporazuma o politici plaÊa, kojim Êe se utjecati i na njihovdruπtveni i materijalni status, teπko moæe ponijeti pridjev„nacionalni“.

Zato SDLSN odluËno zahtijeva da se ne dopusti izostanakimenovanja predstavnika sindikata dræavnih sluæbi u podgrupeza pripremu pojedinih dijelova programskog zadatka radneskupine za dræavne sluæbe i lokalnu (regionalnu) samoupravu.

S time u svezi SDLSN upozorava na Ëinjenicu da je nesud-jelovanje predstavnika dræavnih sluæbi u razgovorima onacionalnom sporazumu o politici plaÊa veÊ dovelo do toga daneki sindikati dræavnih sluæbi unaprijed odbacuju i samupomisao na dobre namjere u kreiranju kvalitetne politike plaÊa,ovisno o tome i kako im je projekt prezentiran od strane njihovesindikalne srediπnjice.

Tako se pomanjkanje sluæbenih i pravodobnih informacija, alii njihove transmisije kroz same sindikalne srediπnjice o inicija-tivi Vlade, svelo na reinterpretiranje novinskih napisa o pritiskuMMF-a i zamrzavanju plaÊa. To je urodilo daljnjim pojednos-tavljivanjima ideje o nacionalnom konsenzusu o politici plaÊakroz socijalno partnerstvo i tripartitni dijalog i manipulacijomsindikalnog Ëlanstva kojima je Vladina inicijativa prezentiranakao izbor izmeu zamrzavanja plaÊa i industrijskih akcija koji-ma bi se to moglo sprijeËiti.

SDLSN nije, za razliku od sindikata dræavnih sluæbi koji sumeu svojim Ëlanstvom proveli referendum o tome jesu li za iliprotiv zamrzavanja plaÊa, manipulirao raspoloæenjem dræavnihsluæbenika i namjeπtenika, iz razloga πto potporu Ëlanstva nenamjerava graditi na falsificiranju Ëinjenica, niti na jaËini opi-ranja Vladinim projektima, ali je zato kroz demokratska tijelaparticipiranja i odluËivanja unutar svoje sindikalne srediπnjice,NHS-a, dao svoj doprinos formiranju stavova NHS-a vezanihuz razgovore o sporazumu o politici plaÊa za dræavne sluæbe.

U tom smislu ne odbacujemo ideju o nacionalnom sporazu-mu o politici plaÊa ukoliko Êe on ukljuËivati izjednaËavanjepolaznih pozicija zaposlenih u javnim i dræavnim sluæbama iomoguÊiti predstavnicima dræavnih sluæbi sudjelovanje u nje-govoj izradbi.

Vjerujemo da je konsenzus o ovom vaænom druπtvenompitanju moguÊ, ali on se moæe postiÊi samo uz sudjelovanjepredstavnika zaposlenih u dræavnim sluæbama.

SDLSN je 15. oæujka dostavio Uredu za socijalno partner-stvo svoje oËitovanje na dostavljeni Prijedlog Uredbe o izm-jenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta ikoeficijentima sloæenosti poslova u dræavnoj sluæbi, kojim seusklauje stanje nastalo formiranjem Dræavne uprave zazaπtitu i spaπavanje i propisuju radna mjesta inspektoraunutarnjeg nadzora u dræavnim tijelima.

Sindikat prosvjeduje zbog Ëinjenice da se izmjena uredbeo koeficijentima predlaæe u trenutku dok traju razgovori okorekciji koeficijenata izmeu pregovaraËkih odbora Vlade isindikata dræavnih sluæbi.

“Smatramo da donoπenje Uredbe u ovakvom obliku isadræaju dok su u tijeku razgovori izmeu pregovaraËkihodbora koji se odnose upravo na predmetnu uredbu i u koji-ma sindikati predlaæu korekcije koeficijenata poloæaja i rad-nih mjesta dræavnih sluæbenika i namjeπtenika predstavljaizigravanje socijalnog dijaloga i ukazuje na ponaπanje koje

nije sukladno demokratskim steËevinama socijalnog part-nerstva”, navodi se u oËitovanju Sindikata.

SDLSN dodaje ukoliko Vlada RH doista razgovara sasindikatima dræavnih sluæbi u dobroj vjeri glede pitanjaureenih predmetnom uredbom, onda bi zbog naËelauËinkovitosti i ekonomiËnosti trebalo zastati u donoπenjuizmjena i dopuna Uredbe, kako bi se po zavrπetku razgovo-ra pregovaraËkih odbora Vlade i sindikata dræavnih sluæbimogao definirati jedinstveni prijedlog i sprijeËilo donoπenjedviju izmjena u kratkom vremenu.

“S time u svezi skreÊemo pozornost da upravoPregovaraËki odbor Vlade oteæe s izjaπnjavanjem gledesindikalnog prijedloga korekcije koeficijenta, premda jena sastanku pregovaraËkih odbora 16. veljaËe zaklju-Ëeno da Êe se PregovaraËki odbor Vlade RH oËitovati naprijedlog sindikata u roku od 10 dana”, kaæe se u oËito-vanju.

NACIONALNI SPORAZUM O POLITICI PLAĆA

Zaobieni predstavnici dræavnih sluæbi

Izmjene uredbe o koeficijentima

S

PO�EGA:

Prvi kolektivni ugovoroæeπko-slavonska æupanija takoer se moæe pohvaliti sËak Ëetiri kolektivna ugovora za zaposlene u regional-noj i lokalnoj samoupravi.

Nakon Æupanije poæeπko-slavonske, gradova Pakraca i Lipi-ka i Poæega je kolektivnim ugovorom regulirala prava svojihsluæbenika i namjeπtenika. Tako je ova æupanija pokazala ka-ko se na njezinu podruËju promiËe sloboda ugovaranja uvjetarada povoljnijih od uvjeta odreenih zakonom, kao steËevinademokracije i oæivotvorenje socijalnog partnerstva.

GradonaËelnik Grada Poæege ZZddrraavvkkoo RRoonnkkoo, predsjednikSDLSN IIvviiccaa IIhhaass i sindikalni povjerenik FFrraannjjoo KKrrvvaarriiÊÊ stoganisu krili zadovoljstvo potpisivanjem kolektivnog ugovora kojimse na rok od Ëetiri godine jamËe prava iz rada i po osnovi radana razini odreenoj kolektivnim pregovorima i materijalnim i fi-nancijskim moguÊnostima Grada Poæege.

OdgovarajuÊi na pitanje predstavnika lokalnih medija jesu lina potpisivanje kolektivnog ugovora utjecali skoraπnji lokalni iz-bori, predsjednik SDLSN Ivica Ihas odgovorio je kako oni nisubili presudni, ali sigurno je da i o toj Ëinjenici treba voditi raËuna.

- „Sindikat ohrabruje lokalne vlasti da upravo pred izbore dje-latnicima svojih sluæbi zajamËe sigurnost zaposlenja i prava izrada, kako izbornu utakmicu ne bi doæivljavali kao prijetnju svo-joj egzistenciji“, rekao je Ihas.

Naglasio kako je ovo prvi kolektivni ugovor u povijesti GradaPoæege i poæelio dug i uspjeπan æivot kolektivnom pregovara-nju u Poæegi.

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika11

LIPIK:

Obostrano zadovoljstvo

Zaposleni u upravnim tijelimaGrada Lipika od 4. travnja imajusvoja prava iz rada i po osnovi radaregulirana kolektivnim ugovorom.

Iako je sklapanje kolektivnogugovora danas postalo standard-nim naËinom ureivanja prava i napodruËju lokalne samouprave, vri-jednost tog kolektivnog ugovoratreba promatrati u ozraËju predsto-jeÊih lokalnih izbora, koje Êe za-posleni u upravnim tijelima Lipika

doËekati neoptereÊeni njihovim re-zultatima.

Svoje zadovoljstvo potpisanimkolektivnim ugovorom nije krio nigradonaËelnik Lipika, SSttjjeeppaann HHoorr--vvaatt, koji je prigodom sveËanog pot-pisivanja u zgradi gradskog pogla-varstva naglasio kako je sklapanjeugovora istodobno i priznanje zateæak i odgovoran posao koji oba-vljaju sluæbenici gradske uprave.

Predsjednik Sindikata IIvviiccaa IIhhaassponovno je naglasio vrijednost ko-lektivnog ugovora u odnosu na pra-vilnik o radu kao jednostrani akt ko-ji se moæe mijenjati neovisno o voljizaposlenika kao socijalnih partnera,

a sindikalna povjerenica RRuuææaa DDee--llaaËË istaknula je potrebu sindikalnogorganiziranja i jaËanja utjecaja sin-dikata u pregovorima s poslodav-cem kroz veÊu participaciju zapos-lenika u aktivnostima Sindikata.

P

Pismo članova SDLSN-a

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika12

PRESS KONFERENCIJA U RIJECI

Sluæbenicidegradiranii poniæeni

redstavnici Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika Republike Hrvatske iskazali su11. oæujka nezadovoljstvo Vladinim prijedlogom

uredbe o koeficijentima, plaÊama i statusom dræavnihsluæbenika i namjeπtenika. Tajnik sindikata SSiinniiππaa KKuuhhaarrkazao je na konferenciji za novinare da su dræavni sluæ-benici i namjeπtenici slabo plaÊeni, degradirani i poniæe-ni, da strahuju od gubitka radnih mjesta, pa pristaju najoπ veÊe smanjenje radnih prava. IstiËe da dræava krπikolektivni ugovor sa svojim sluæbenicima, a privatnimposlodavcima daje loπ primjer. Kuhar je rekao da je biv-πa Vlada smanjila osnovicu za plaÊe, ukinula platne raz-rede, nekim sluæbenicima smanjila plaÊe i do 30 posto teuskratila prava iz kolektivnog ugovora. Dræava svim dræ-avnim sluæbenicima i namjeπtenicima duguje 1000 kunaza boæiÊnice i 400 kuna za dar za djecu te milijunske iz-nose za prekovremene sate, istiËe Kuhar te navodi da jesadaπnja Vlada obeÊala nagodbu u vezi s materijalnimpravima o kojima se vode sudski postupci.

“Iako je potpredsjednica Vlade JJaaddrraannkkaa KKoossoorr obeÊa-la dostaviti prijedlog izvansudske nagodbe, on joπ nijestigao do Sindikata”, rekao je Kuhar. Naveo je da su seVlada i sindikati obvezali da Êe nakon potpisivanja kolek-tivnog ugovora poËeti razgovore o koeficijentima, poseb-nim uvjetima rada i nagraivanju, da je Sindikat sredi-nom veljaËe dostavio prijedloge po tome, ali da se Vladajoπ nije oËitovala. Umjesto toga, kaæe Kuhar, Sindikatu jedostavljen prijedlog izmjena uredbe o koeficijentima ko-jim se samo usklauje stanje nastalo izdvajanjem centa-ra za obavjeπÊivanje iz MORH-a i osnivanjem dræavneuprave za zaπtitu i spaπavanje.

“Ako je takav prijedlog uredbe o koeficijentima Vladinodgovor na zahtjev Sindikata, Sindikat Êe razmotriti vo-enje socijalnog dijaloga i o industrijskim akcijama”, rekaoje Kuhar.

POREZNA UPRAVA

Inspektori nisu na cijeniredstavnici SDLSN susreli su se 5.travnja u Srediπnjemuredu Porezne uprave s pomoÊnikom ravnatelja ÆÆeelljjkkoommGGllaavvaaππeemm i njegovim suradnicima kako bi razgovarali o

poloæaju djelatnika te sluæbe koja je, uz Carinsku upravu, jedna odrijetkih koja puni dræavni proraËun. Dvije su se strane suglasilekako se ta Ëinjenica, na æalost, ne odraæava na poloæaj zaposlenihu Poreznoj upravi kroz odgovarajuÊu valorizaciju u obliku koefici-jenata radnih mjesta ili dodatke na uvjete rada.

Usporedbom koeficijenata radnih mjesta inspektora u Poreznojupravi s koeficijentima inspektora u drugim dræavnim sluæbamarazvidno je kako porezni inspektori, izgleda, nisu na cijeni.

Poloæaj ostalih zaposlenika Porezne uprave je takav da, ukolikose neπto ne promijeni u dogledno vrijeme, moæe doÊi do ozbiljnihporemeÊaja u obavljanju temeljne zadaÊe ove sluæbe.

Tako je i pomoÊnik ravnatelja Glavaπ potvrdio kako je za pret-postaviti da sluæbenik s plaÊom od 2.800 kuna nije motiviran zasukob s poreznim obveznicima i osiguranje financijske discipline,zbog Ëega i punjenje dræavnog proraËuna moæe biti ugroæeno.

Predsjednik SDLSN IIvviiccaa IIhhaass upoznao je predstavnike poslo-davca o aktivnostima Sindikata na korekciji koeficijenata za svedræavne sluæbenike i namjeπtenike u sklopu pregovora s Vladomu koje su ukljuËeni sindikati, potpisnici kolektivnog ugovora.

Neovisno o tomu, Sindikat istodobno podræava donoπenjeposebne uredbe kojom bi se utvrdili koeficijenti i dodaci na uvjeterada, te kriteriji i iznos dodatka za natprosjeËne rezultate u raduza sluæbenike Porezne uprave. S time u svezi Sindikat je pred-loæio odræavanje sastanka s ministrom financija na kojem bi sud-jelovala oba sindikata koja djeluju u Poreznoj upravi, s ciljemdavanja prijedloga i podrπke πto skorijem donoπenju podzakon-skih akata kojima bi se konaËno popravio poloæaj sluæbenikaPorezne uprave.

Ihas je naznaËio razliku izmeu djelovanja SDLSN i Sindikataporezne uprave Hrvatske, ukazavπi na Ëinjenicu da su se sindikatipotpisnici kolektivnog ugovora obvezali na socijalni mir za vrijemevaæenja kolektivnog ugovora. To ne znaËi nemoguÊnostprovedbe odreenih sindikalnih i industrijskih akcija kao oblika pri-tiska, ali nameÊe i odgovornost glede posljedica pozivanja i orga-nizacije πtrajka u Poreznoj upravi.

Stav SDLSN-a glede nacionalnog sporazuma jest taj da je prijeusklaivanja rasta plaÊa na nacionalnoj razini potrebno izjednaËitistartne pozicije dræavnih sluæbenika s onima zaposlenika u javnimsluæbama i javnim poduzeÊima. Na sastanku je bilo rijeËi i o nacrtuprijedloga sistematizacije, te zdravstvenim pregledima djelatnika.

P

P

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika13

ve je spremno za uspjeπan poËetak i tijek ovogodiπnjih11. πportskih susreta dræavnih sluæbenika i namjeπteni-ka, koji Êe u TuristiËkome naselju Zaton biti otvoreni 4.

svibnja u 21 sat. Kao πto je poznato, odræat Êe se od 4. do 8.svibnja, deseti put u Zatonu- kaæe BBoorriiss PPlleeππaa, predsjednikOrganizacijskog odbora.

KKoolliikkoo ÊÊee bbiittii ssuuddiioonniikkaa??- S obzirom na lokalne izbore

oËekujemo moæda manji brojsudionika nego ranijih godina, sobzirom da dræavni sluæbenicimoraju raditi poslove vezaneza izbore, a neki, koji su dolaziliu Zaton, su moæda i na izborn-im listama. OËekujemo okotisuÊu sudionika.

ZZaaππttoo ssvvaakkee ggooddiinnee uuZZaattoonnuu??- To turistiËko naselje

omoguÊava smjeπtaj veÊegabroja ljudi, od 1500, Ëak i do

2000, koliko smo imali sudionika. Apartmansko naseljeomoguÊuje i neposrednost meu ljudima. Naπi Ëlanovi zadovoljnisu takvim smjeπtajem, omoguÊeno je druæenje, svirka, nitkonikome ne smeta i sve su to prednosti Zatona pred drugimsliËnim naseljima na Jadranu. Samo jedne godine su Susreti biliu ©ibeniku. Bez obzira πto su bili dobro organizirani i sudionicidobro smjeπteni, ali hotelski je smjeπtaj ipak neπto drugo u odno-su na apartmansko naselje.

SS oobbzziirroomm ddaa ssuuddiioonniiccii ttrreebbaajjuu ii ddvvaa sslloobbooddnnaa ddaannaa zzaaSSuussrreettee,, jjee llii iimm ttoo ppoossllooddaavvaacc oommoogguuÊÊuujjee??

-- S obzirom na pravo utvreno kolektivnim ugovorom poslo-davac, poπtujuÊi primjenu kolektivnog ugovora, tolerira ta dvaradna dana.

KKoojjee ssuu ssvvee nnaattjjeeccaatteelljjsskkee ddiisscciipplliinnee??- Kao i svake godine: muπki i æenski stolni tenis, kuglanje, pikado,

nogomet, πah, potezanje uæeta i tenis, a izvan konkurencije je beloti ove godine namjeravamo omoguÊiti odbojku na pijesku i koπarku.

NNooggoommeett jjee ddiisscciipplliinnaa ss nnaajjvviiππee aaddrreennaalliinnaa.. UUttaakkmmiiccee ssee nneesshhvvaaÊÊaajjuu kkaaoo rreekkrreeaacciijjaa,, nneeggoo kkaaoo bboorrbbaa ddvvaa pprreessttiiæænnaa pprrooffee--ssiioonnaallnnaa kklluubbaa.. ZZaaππttoo jjee ttoo ttaakkoo??

-- Zanimljivo pitanje na koje ne znam odgovor. Problemi se tekpoËinju javljati kod polufinalnih susreta. Do tada problema nema.Niti tko stavlja prigovore, ali kad poËinje borba za odliËja, poËinju iproblemi. Ove Êemo godine pokuπati tome doskoËiti. Prije samogpoËetka natjecanja voditelji ekipa morat Êe potpisom jamËiti daprovjere Ëlanstvo protivniËke ekipe i da su potpisom suglasni spopisom igraËa koji Êe igrati. Æelja nam je pomiriti nogometnu igrui poπtivanje odreenih pravila. Svake godine u nekoj se ekipipojavi igraË koji nije Ëlan SDLSN-a, a takvoj je ekipi samo bitnoosvojiti neko vodeÊe mjesto. SudaËki aparat veÊ je angaæiran i toje obveza naπega domaÊina. Sistem nagraivanja ostaje isti kao i

prethodnih godina.

HHooÊÊee llii ii oovvee ggooddiinnee bbiittiittoommbboollaa??

-- Ove godine idemo namanji broj tombola, jer preve-liki broj nagrada, koje i nisutako vrijedne, dugotrajno seizvlaËe, gubi se vrijeme, a sviËekaju glavni zgoditak, auto-mobil, kojeg ove godine neÊebiti. Zauzeli smo stav o vri-jednosti ovogodiπnjih nagra-da do 50.000 kuna, a naj-manja nagrada ne bi smjelabiti manja od vrijednostimobitela.

BORIS PLE�A, predsjednik Organizacijskog odbora 11. �portskih susreta

Viπestruke prednosti ZatonaZbog lokalnih izbora manji broj sudionika. I ove Êe godine biti tombola, alibez automobila kao glavnog zgoditka

S

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika14

Vijest o katastrofalnom stanju uzatvorskom sustavu u kojem je za-biljeæen manjak od 176 pravosudnihpolicajaca, kako je zabiljeæeno u iz-vjeπÊu Vlade upuÊenom Hrvatskomsaboru, za Sindikat nije bila neoËe-kivana.

Na æalost, zaposlenici u zatvor-skom sustavu nisu ugroæeni samozbog pretrpanih zatvora i kroniËnognedostatka potrebnog broja pravo-sudnih policajaca. Naime, iako im jeUredbom o poslovima s posebnimuvjetima rada u dræavnoj sluæbi priz-nat dodatak na plaÊu zbog uvjetarada kojima obiluje ovo, po nekimistraæivanjima najstresnije zanima-

nje, njihova im Uprava za zatvorskisustav dodatak isplaÊuje samo zavrijeme provedeno na redovnom ra-du, odnosno za rad ostvaren u sklo-pu redovnog mjeseËnog fonda sati.

Sluæbenicima u zatvorima, kojizbog manjka osoblja imaju i stoti-njak prekovremenih sati mjeseËno,Uprava za zatvorski sustav isplaÊu-je naknadu za prekovremeni radkao da su za vrijeme prekovreme-nog rada radili na nekim drugimposlovima, primjerice u raËunovod-stvu Uprave.

Tako je sluæbenik koji je u sijeËnjuodradio Ëak 136 prekovremenih sa-ti ostao zakinut za oko 1.500 kuna

bruto plaÊe, jer su u Upravi za zat-vorski sustav odredbu Ëlanka 35.stavka 3. kolektivnog ugovora zadræavne sluæbenike i namjeπtenike,prema kojoj su dodaci na osnovnuplaÊu dodaci za uspjeπnost na radu,dodaci za poslove s posebnim uvje-tima rada i druga uveÊanja plaÊe,protumaËili kao nemoguÊnost ispla-te dodatka na uvjete rada za oba-vljeni prekovremeni rad.

Zbog takva “kreativnog” tumaËe-nja kolektivnog ugovora od straneUprave za zatvorski sustav Sindikatje zatraæio od Komisije za tumaËe-nje kolektivnog ugovora, Srediπnjegdræavnog ureda za upravu i Minis-tarstva gospodarstva, rada i podu-zetniπtva poduzimanje mjera izsvoje nadleænosti kako bi se doda-tak za obavljanje poslova radnogamjesta s posebnim uvjetima rada uzatvorskom sustavu platio za svaki

o d r a e n isat rada.

S ind i ka tnaglaπavakako je ttee--mmeelljj zzaa iiss--ppllaattuu ddooddaatt--kkaa zzaa rraaddnnaa ppoosslloovvii--mmaa ss ppoo--sseebbnniimm uuvv--jjeettiimmaa rraaddaa

ËËiinnjjeenniiccaa ddaa sslluuææbbeenniikk ii nnaammjjeeππtteenniikkrraaddii preteæiti dio svakoga radnogadana nnaa rraaddnnoommee mmjjeessttuu ss ppoosseebb--nniimm uuvvjjeettiimmaa rraaddaa, aa nnee ËËiinnjjeenniiccaa ddaattaakkaavv ppoossaaoo oobbaavvlljjaa uu rreeddoovvnnoommeerraaddnnoomm vvrreemmeennuu iillii pprreekkoovvrreemmeennoommrraadduu,, ttjj.. uunnuuttaarr iillii iizzvvaann rreeddoovvnnooggmmjjeesseeËËnnoogg ffoonnddaa rraaddnniihh ssaattii.

Sindikat je dopisom podsjetio dase i prekovremeni rad u MUP-uobraËunava pomoÊu vrijednosti sa-ta uveÊanog za dodatke na uvjeterada.

LEPOGLAVA

MoguÊ πtrajk straæe i sluæbenikaPlaÊa sluæbenika s VSS-om i 20 godina

radnoga staæa od samo 4400 kuna, πto jetek prosjeËna plaÊa u Hrvatskoj, kao i pri-manja sluæbenika sa SSS-om i 10 godinastaæa, koja iznose tek 70 posto prosjeËneplaÊe, daju dræavnim sluæbenicima inamjeπtenicima puno pravo da ne buduzadovoljni statusom. Zna li se, k tome, daoni ne dobivaju ni „cipelarinu“, iako im jekolektivnim ugovorom pravo na njuzajamËeno. Sadaπnji iznosi dodataka narad pravosudnih policajaca koji rade uposebno teπkim uvjetima smijeπno su niski. Ako u najnovijim pregov-orima Vlada ponovno ne pokaæe sluha, Sindikat Êe Ëlanovima predloæitiindustrijske akcije, a one podrazumijevaju i prosvjede, πtrajkove i „bijeleπtrajkove“. Naglaπeno je to na skupπtini Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika Kaznionice u Lepoglavi, koju je otvorio pov-jerenik DDrraagguuttiinn MMuurriiÊÊ, a nazoËio joj je i predsjednik SDLSN-a IIvviiccaa IIhhaass.

„S Vladom pregovaramo o koeficijentima, dodacima na rad inagraivanju. Traæimo korekciju koeficijenata za plaÊe za najmanje 10posto, te da se dodaci na posebne uvjete rada sa sadaπnjih mizernih petpoveÊaju na 25 posto. Poseban je problem uredba o nagraivanju” -kazao je Ihas.

KATASTROFALNO STANJE UZATVORSKOM SUSTAVUSindikat zatraæio isplatu dodataka za uvjete rada za prekovremeni rad uzatvorskom sustavu

Godina X. • Zagreb • 1. svibnja 2005. • Broj 42 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika15

RijekaUPRAVA I URED ZAOBRANU PGÆ RIJEKA

U prostorijama Ureda za obranu Trsat, 19. travnja 2005.godine, osnovana je sindikalna podruænica Uprave i ureda zaobranu PGÆ Rijeka. Uvodnome dijelu osnivaËke skupπtineprisustvovalo je petnaest djelatnika, od kojih sedmero ËlanoviSindikata.

OsnivaËkoj skupπtini nazoËili su sindikalni povjerenik BBrraannkkooLLjjuubbaannoovviiÊÊ iz podruænice MORH - CENTAR 985 i æupanijskapovjerenica Primorsko-goranske æupanije SSllaavviiccaa JJuurraanniiÊÊ kojaje prisutne upoznala s organizacijom i aktivnostima Sindikata.

Za povjerenika podruænice izabran je IIvvaann IIvvaannkkoovviiÊÊ (Uredza obranu), za zamjenicu TTaattjjaannaa SSmmoolliiÊÊ RRooËËaakk (Ured zaobranu) i za blagajnicu VVaannddaa MMoohhoorroovviiËËiiÊÊ (Ured dræavneuprave u PGÆ).

�ibenikOsnovana podruænica uCarinarnici ©ibenikU Carinarnici ©ibenik od15.travnja djeluje Sindikatdræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika RH. Tako je odluËeno na osnivaËkojskupπtini nove sindikalnepodruænice SDLSN-a na kojoj je za povjerenika izabran AAnntteeIIvvaass, a za zamjenika VViinnkkoo ÆÆuuppee.

OsnivaËkoj skupπtini prisustvovali su i æupanijska povjereni-ca JJaaddrraannkkaa PPaaddoovvaann, predsjednica Odbora carine SDLSNJJaaddrraannkkaa PPoossaavveecc, Ëlan Nadzornog odbora BBoorriiss DDrraagguuttiinn itajnik Sindikata SSiinniiππaa KKuuhhaarr.

PozdravljajuÊi nove Ëlanove sindikata tajnik SDLSN SiniπaKuhar ukratko je naznaËio razliku u statutarnom i sindikalnomdjelovanju izmeu SDLSN i CSH, kao dva sindikata koji djelu-ju u Carinskoj upravi.

SDLSN, rekao je Kuhar, poloæaj carinskih djelatnika sagle-dava u sklopu poloæaja dræavnih sluæbenika i namjeπtenika najedinstvenom podruËju dræavnih sluæbi.

Sveti Ivan ZelinaJoπ jedna nova podruænicau ZagrebaËkoj æupaniji!Zaposlenici Ureda dræavne uprave u ZagrebaËkoj æupaniji-Ispostava Sveti Ivan Zelina krenuli su stopama svojih kolega udrugim ispostavama Æupanije i 30. oæujka odræali su osni-vaËku skupπtinu svoje podruænice. Osim 13 Ëlanova matiËnogatijela uprave, podruænici su pristupila i tri zaposlenika tamoπnjeispostave Geodetske uprave, a na osnivaËkoj skupπtini, kojojje nazoËio i æupanijski povjerenik ZZoorraann PPeerroovviiÊÊ,, izabrano jerukovodstvo nove podruænice odnosno peteroËlano pov-

jereniπtvo. ZelinËani su povjereniËku duænost povjerili ZZvvoonnkkuuDDooππeennuu, njegov zamjenik je IIvvkkiiccaa JJeeææeekk, dok se odgovorneblagajniËke duænosti prihvatila ©©tteeffiiccaa HHrrkkoovviiÊÊ.

»lanovi novoosnovane podruænice i do sada su aktivno sud-jelovali u sindikalnom radu kroz samoborsku podruænicuSindikata. Osamostaljivanjem njihova aktivnost joπ Êe viπeporasti i dati novu kvalitetu. Osnivanje zelinske podruæniceima posebno znaËenje iz razloga πto je to prva podruænicaSDLSN RH na tome podruËju.

RabPrevladati osjeÊaj izoliranosti

©esnaest djelatnika zaposlenih u Uredu dræavne uprave uPrimorsko-goranskoj æupanij - Ispostava Rab, Prekrπajnomsudu Rab i Dræavnoj geodetskoj upravi, PodruËnom uredu zakatastar Rab, 22. oæujka u Gradskoj vijeÊnici osnovalo jesindikalnu podruænicu.

Za povjerenicu je izabrana KKaattaarriinnaa BBuuzzaa VViiddaass (Ured dræavneuprave u PGÆ), za zamjenicu ÆÆaannaa SSeerrππiiÊÊ (Prekrπajni sud Rab)i za blagajnicu IIlloonnaa ©©iimmiiËËiiÊÊ (Ured dræavne uprave u PGÆ).

OsnivaËkoj skupπtini nazoËila je æupanijska povjerenicaSSllaavviiccaa JJuurraanniiÊÊ koja je prisutne upoznala s organizacijom iaktivnostima Sindikata na dræavnoj, æupanijskoj i razinipodruænice.

Osnivanjem podruænice djelatnici se nadaju da Êe redovitodobivati informacije i prosljeivati svoje prijedloge u srediπnjicuSindikata. Svi oËekuju podrπku Sindikata u razdoblju decen-tralizacije poslova Ureda dræavne uprave. Kako je naglaπeno,mnogi su djelatnici po Ispostavama, tijkom proπle reorgani-zacije Æupanijskih ureda, ostali bez posla ili su otiπli u prijevre-menu mirovinu. Vjeruju da Êe aktivnim djelovanjem nove pov-jerenice Katarine Buza Vidas prevladati osjeÊaj izoliranostinastao u vrijeme kad nisu imali podruænicu.

Peta obljetnicapodruænice PP Dvor

(SDLSN, 9. travnja) Sindikalna podruænica Policijskepostaje Dvor proslavila je danas petu godiπnjicu posto-janja. Kao i obiËno duh pokretaË obiljeæavanja djelovanjajedne od aktivnijih sindikalnih podruænica Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika bio jesindikalni povjerenik Boris LovrenËiÊ, koji je organizirao isveËani domjenak na kojem je okupljene policijskesluæbenike pozdravio i tajnik sindikata Siniπa Kuhar.

InaËe, ova je mala sindikalna podruænica u Dvoru naUni postala poznata zbog svoje brobe za kontejner zapotrebe graniËne ophodnje, na koji je naËelnik policijskepostaje Ivica ArËabiÊ „bacio oko“ o Ëemu je veÊ pisano uSindikalnom listu i na web stranicama Sindikata.

NOVE PODRUÆNICE

Pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstvaSamobora, u ovome lijepome gradu 17. i 18. oæujkaodræan je, sada veÊ tradicionalni, osmi malono-gometni uskrsni turnir u organizacijisamoborske podruænice Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika RH. Sudjelovalo je 16malonogometnih ekipa.

Ekipa Samoborskog πportskogsaveza je, treÊi puta redom, trijum-firala, nadigravπi u finalu respek-tabilnu momËad Hrvatskih autoces-ta rezultatom 1:0 i tako osvojila utrajno vlasniπtvo pehar Grada Samobora.

VeÊ prvoga dana natjecanja, koje je poËelo 17.oæujka u sportskoj dvorani O© “Bogumil Toni”, bilo jejasno kako Êe ovogodiπnji turnir biti zanimljiv iuzbudljiv, πto je najbolje pokazala utakmica izmeuekipa Mjesnih odbora Samobora i Hrvatskih auto-cesta.

Do treÊeg mjesta na turniru probila se fiziËkinajpripremljenija ekipa samoborskih Prosvjetara,sastavljena od profesora tjelesne kulture samo-borskih srednjih i osnovnih πkola, koja je u malomfinalu svladala uvijek solidnu momËad Policijskepostaje Samobor s rezultatom 1:0. Ishod finalnogdvoboja izmeu Samoborskog πportskog saveza iHrvatskih autocesta bio je u cijelosti neizvjestando posljednje sekunde i pitanje je kakav bi biokonaËni rezultat ovoga meËa da na vratimaSaveza nije stajao izvrsni BBooææoo DDoommiittrroovviiÊÊ, koji je

bravuroznim obrana-ma saËuvao minimal-nu prednost svojemomËadi, koju je uvodstvo od 1:0, πto jebio i konaËni rezultatdvoboja, doveo spretni

i sretni IIvviiccaa VViittkkoo. PPaavvlliicc,, DDeerrvviiππËËaauuππeevviiÊÊ i drugi izHAC-a u posljednjem dijelu utakmice doslovno suopsjedali gol protivnika, no rezultatske promjenenije bilo. Vratar DomitroviÊ, najstariji igraË ovogafinala, “skidao” je i one lopte koje su veÊ svi vidjeliu mreæi. Titula najboljega igraËa pripala je takoerËlanu πampionske momËadi, VVllaaddiimmiirruu JJaakkooppaaËËuu,dok je najbolji strijelac turnira postao igraË HAC-aDDrraaææeenn JJaabbllaann s Ëetiri postignuta pogotka.SudaËku pravdu na svim utakmicama na primjer-an su naËin dijelili naπi poznati arbitri SSllaavvkkooIIvvaanneecc i BBrraannkkoo KKooææaarreecc.

Organizacijski odbor turnira odluËio je dio sredsta-va predvienih za organizacijske troπkove doniratiu humanitarne svrhe kao pomoÊ za lijeËenje naπihmladih sugraanki NNiikkoolliinnee ©©ooiiÊÊ i RReennaattee MMiiππiiÊÊ, aovom plemenitom Ëinu se prigodnim poklon-paketi-ma pridruæila i tvrtka Era-Tornado, jedan od ovogo-diπnjih sponzora turnira.

ZZ..PP..

Nakladnik:Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika

i namjeπtenika Republike Hrvatske

Za nakladnika:Ivica Ihas, predsjednik Sindikata

Adresa uredniπtva:Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2

Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092E-mail: sdlsn-rh@zg.htnet.hr

www.sdlsn.hr

GrafiËka priprema: Grafem d.o.o. ZagrebTisak: Tiskara PetraviÊ, Strmec

MALONOGOMETNI USKRSNI TURNIR “SAMOBOR 2005.”

SAMOBORSKOM ©PORTSKOMSAVEZU PEHAR U TRAJNOVLASNI©TVO