Embed Size (px)
Citation preview
Odjel za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i
Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo
Znanstveno-stručni skup
SIMBOL, IDENTITET I DOMOVINSKI RAT
Pokrovitelj skupa:
predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović
Zagreb, listopad 2014.
Znanstveno-stručni skup
SIMBOL, IDENTITET I DOMOVINSKI RAT
PROGRAM
PROGRAM
8:45 Prijava izlagača9:00 Svečano otvorenje
1. sjednica: IdentitetisimboliuumjetnostiuDomovinskomratu (Moderatori: Ž. Heimer, O.Žunec)9:45 UmjetnostuDomovinskomratu–Hrvatskastvarnostnarazglednicama1991./1992. (J. Maras-Kraljević)10:00 Bjelovarskiratniplakati1991.-1993. (M. Medar, K. Ivanček)10:15 GlazbauDomovinskomratu (J. degl`Ivellio) 10:30 Licarata–ratnefotografije (I. Nevešćanin)10:45 DomovinskiratuGlasuSlavonijeiGlobusu (A. Perković-Paloš)11:00 Rasprava I. 11:05 - 11:45 Stanka uz kavu
2. sjednica: VojniidentitetisimboliuDomovinskomratu (Moderatori: M. Werhas, M. Medar)11:45 SpomeniciDomovinskograta (S. Križić-Roban)12:00 ZastavezagrebačkihpostrojbiizDomovinskograta (Ž. Heimer)12:15 Znakovljepožeške123.brigade (V. Kramberger)12:30 SisačkatvrđavaStarigradkaomotivnaznakovljusisačkihpostrojbiidokumentarnojgrađiuvremenuDomovinskograta (I. Valent)12:45 SvečaneodoreMinistarstvaobraneiOružanihsnagaRepublikeHrvatske (M. Sabolović) 13:00 Rasprava II. 13:05 - 14:30 Stanka za ručak
3. sjednica: IdentitetisimbolidruštvauDomovinskomratu (Moderatori: M. Sabolović, G. Vuković)14:30 Historijsko-geografskimotivinahrvatskimfalerističkimelementima (M. Sabolović, G. Vuković)14:45 Hrvatskakunakaonacionalnisimbol:mišljenjahrvatskihgrađanaouspostavidržavnevalute1990ihinjenojdanašnjojupotrebi (T. Tarko-Poljak)15:00 MonetarnisustavRepublikeSrpskeKrajinenaokupiranimpodručjimaRepublikeHrvatskeod1992.do1994.godine (D. Filipčić)15:15 Domovinskiratihrvatskadijaspora:konceptidomovineiidentitetaiseljenikaipotomakaiseljenika-dobrovoljacaDomovinskograta (M. Perić- Kaselj)15:30 HrvatskastrankapravauDomovinskomratu (V. Veselinović)15:45 Rasprava III.
16:00 Zatvaranje Skupa16:30 Osnivačka skupština Hrvatskog uniformološkog društva
Znanstveno-stručni skup
SIMBOL, IDENTITET I DOMOVINSKI RAT
PREDGOVOR
8
Stvaranje samostalne Republike Hrvatske i obrambeni Domov-inski rat koji je uslijedio nesumnjivo su ključni događaji u povijesti hrvatskog naroda. Velike patnje i stradanja koje su građani Republike Hrvatske podnosili u prvoj polovici devedesetih godina 20. stoljeća, bilo kao posljedicu neposredne ratne ugroze ili nužnosti života u ratom zahvaćenom hrvatskom društvu, spadaju u takva razdoblja nacionalne povijesti u kojima su emocije izraženije nego u drugim „redovitim“ pe-riodima povijesti. U takvim okolnostima stvaraju se nacionalni simboli koji imaju posebno značenje za budućnost i ostaju zabilježeni u nacio-nalnoj svijesti kroz buduće generacije.
U takvom okružnu ne nastaju i potvrđuju se samo simboli nacional-nog identiteta, već se stvaraju i snažni lokalni i regionalni simboli, i sim-boli najrazličitijih društvenih grupa u agresijom zahvaćenom društvu. Simboli postaju element obrane, iskaz zajedništva sa žrtvama i obećanje ugroženima da nisu zaboravljeni i ostavljeni sami sebi. U takvim su vi-soko-emocionalnim vremenima umjetnici osobito inspirirani u svojem stvaranju, kroz koji god medij da se izražavaju. Dakako, istodobno sa razvojem i stvaranjem Oružanih snaga Republike Hrvatske razvijaju se i specifično vojni simboli, u koje su utkane kako nacionalne tradicije tako i novi simboli koji se stvaraju tijekom Domovinskog rata.
Proučavanje simbola koji su nastali i koristili se u Domovinskom ratu područje je istraživanja koje se, iako je prošlo dva desetljeća, tek polako otvara. Kao što su i mnogi simboli tijekom Rata nastajali inicijativom po-jedinaca „odozdo“ tako se i njihovo suvremeno istraživanje na određeni
bojnik dr. sc. Željko Heimer, dipl. inž.
predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva
DOMOVINSKI RAT KAO TEMELJ IDENTITETA GRAĐENOG SIMBOLIMA
9
način događa „odozdo“ – često kao posljedica razvoja hobističkog inte-resa pojedinaca kolekcionara određenih materijalnih artefakata (vojnih oznaka, odora, poštanskih maraka i drugih). Među takvim kolekciona-rima pojavljuju se pojedinci kojima samo sakupljanje predmeta post-aje nedovoljno i voljni su napraviti korak dalje i upustiti se u njihovo dublje istraživanje i razjasniti ulogu koju su ti predmeti imali, korak više od stvaranja privatne zbirke. Napraviti takav iskorak iziskuje ne samo dobru volju i veliki elan, već i primjereni znanstveni pristup koji će omogućiti sustavno proučavanje. No, gdje ima volje ima i načina i to se može uočiti i na ovom skupu. Pojedinci koji su izvorno iz sasvim udaljenih znanstvenih područja, učinili su napor da usvoje potrebna znanja i vještine, koja im omogućuju interdisciplinarna istraživanja, koja njihovi predmeti interesa zahtijevaju. Na sličan način je nastalo i naše Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo (HGZD) te smo sma-trali da je to upravo i primjeren način da se tako potakne i stvaranje Hrvatskog uniformološkog društva. Iako su predmeti interesa tih dvaju društava često vrlo različiti, toliko je dodirnih točaka, zajedničkih izvora i metodoloških preklapanja, da je sasvim izvan sumnje da će dva društva u budućnosti često i dobro surađivati.
Znanstveno-stručni skup Simbol,identitetiDomovinskirat svojevrsni je nastavak skupa SemiologijaobrambenogaDomovinskograta koji je održan u Zadru u zajedničkoj organizaciji Sveučilišta u Zadru i HGZD 6. prosinca 2013., kao rezultat je inicijative grupe studenata zadarskog Sveučilišta. Tamo je uočeno postojanje interesa i potreba za održavanjem ovog zagrebačkog skupa, kako bi se ovo područje istraživanja otvorilo prema većem broju istraživača iz raznih disciplina.
Znanstveno-stručni skup
SIMBOL, IDENTITET I DOMOVINSKI RAT
SAŽECI
11
UMJETNOST U DOMOVINSKOM RATU – „HRVATSKA STVARNOST NA RAZGLEDNICAMA
1991./92.“
prof. Josipa Maras Kraljević
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
Marulićev trg 21, Zagreb
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, uz prikupljanje arhivskog gradiva, vodi brigu i o simboličkoj razini značenja hrvatskog obrambenog rata vođenog tijekom 1990-ih godina. Prikuplje-na i istražena dokumentacija može dati odgovore na mnoga pitanja ve-zana za uzroke, tijek i posljedice rata, kao i za konkretnu vojnu obranu hrvatskog prostora od agresije, ali nužno je istražiti i danas djelomično zapostavljena nastojanja kulturnih, vjerskih i svih ostalih civilnih insti-tucija da se zaustavi rat u Hrvatskoj. Jedan od načina da se proširi vijest o strahotama rata i senzibilizira javnost bile su „ratne razglednice“ koje su, tijekom 1991. i 1992., slale poruke humanitarnog, političkog i kul-turnog karaktera.
U ovom radu prikazat ću samo dio „ratnih razglednica“ koje HMDCDR posjeduje u arhivu, a koje pokazuju da je postignuto jedinstvo vojne i civilne sastavnice društva u ideji „obrane Hrvatske“.
12
BJELOVARSKI RATNI PLAKATI 1991.-1993.
Mladen Medar i Krešimir Ivanček
Gradski muzej Bjelovar
U ovom priopćenju dvojice autora daje se značajan doprinos Bjel-ovara, odnosno učenika –srednjoškolaca Ekonomske i birotehničke škole u Bjelovaru, Domovinskom ratu. Ne samo deklarativno, promidžbenim materijalima, tj. s četiri plakata koji su organski vezani uz ovu temu (1991. godine jedan plakat, 1992. dva plakata te još jedan sljedeće, 1993. godine) već i financijskim efektom: prodajom ovih plakata, od ko-jih je svaki tiskan u 12000 primjeraka, ostvaren je znatan prihod koji je uplaćen na račun djece-stradalnika Domovinskog rata.
U radu se donose opisi i poruke sva četiri plakata:
1991. - SAVE CROATIA - Rekognize, stop the War!;
1992. - HRVATSKI USKRS i SRETAN BOŽIĆ U MIRNOM I TOPLOM
DOMU;
1993. - 30. 5. DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
Njihov idejni začetnik bio je profesor Vojislav Kranželić, ravnatelj bjelovarske Ekonomske i birotehničke škole, a oblikovao ih je u tehni-ci zračnoga kista, reljefnog tiska i kolaža akademski slikar-grafičar Krešimir Ivanček, tadašnji profesor ove škole.
Sva četiri bjelovarska ratna plakata danas su rijetkost, a njihovi originalni primjerci nalaze se u stalnom postavu Domovinskog rata Po-vijesnog odjela Gradskog muzeja Bjelovar.
13
GLAZBA U DOMOVINSKOM RATU
Josip degl’ Ivellio
Palmotićeva 4, 10000 Zagreb
Kroz temu „Glazba u Domovinskom ratu“ autor prikazuje i obrađuje te analizira (malo?)brojnost, (ne?)kvalitetu i aspekt glazbe (zborska, popularna, ozbiljna, narodna i dr.) koja se stvarala tijekom Domovin-skog rata. Također, referira se na jedini organizirani “pokušaj” stvaranja kvalitetne i stručne glazbe u čast “nove” države, Republike Hrvatske koja je proizašla iz Domovinakog rata, a to je zbirka od 10 novih skladbi za zborove u čast domovine Hrvatske čiji je autor inicijator te koja je objav-ljena tiskom u knjizi: Josip degl’ Ivellio: ZMAJSKA PJESMARICA, Izdavač: Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”, Zagreb, 2006. Uz sve to stvara us-poredbe s kvalitetom i kvantitetom slične glazbe iz Ilirskog pokreta.
14
LICA RATA
Ivica Nevešćanin, prof.
Hrvatski povijesni muzej
Matoševa 9, Zagreb
Za vrijeme izložbe „Domovinski rat“ održanoj u Hrvatskom povijes-nom muzeju 2011. –2012. godine, autorima je bilo zanimljivo to da se posjetiteljima upravo ratna fotografija, kao dio povijesne i dokumen-tarne fotografije, pokazala kao najzanimljiviji medij i muzejski predmet.
Povodom dvadesete obljetnice od vojno redarstvene operacije Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza, u Hrvatskom povijesnom muzeju, tijekom 2015. godine planira se izložba fotografija pod naslovom „Lica rata“. Vrijeme će zasig-urno izbrisati mnoga sjećanja na ratnu stvarnost u Domovinskom ratu, ali mnoga imena, slike i lica tzv. „običnih“ i „malih“ branitelja i civila će se, nadamo se, upamtiti. Na izložbi bi se predstavilo 100 simboličkih i ključnih fotografija domaćih i stranih ratnih fotografa iz vremena Domovinskog rata odabranih prema dokumentarnoj , povijesnoj i umjetničkoj vrijednosti. Iako se danas Domovinskog rata većina ljudi još uvijek dobro sjeća, teško je i nezahvalno procijeniti koje će fotografije toga vremena upamtiti povijest.
15
DOMOVINSKI RAT U GLASU SLAVONIJE I GLOBUSU
Andrijana Perković Paloš
Filozofski fakultet, Split
Borisa Papandopula 21, 21000 Split
Obrambeni Domovinski rat (1991. – 1995.) neizostavan je dio iden-titeta suvremene hrvatske države. Ugroženost ne samo hrvatske su-verenosti i teritorija nego i hrvatskog nacionalnog bića i identiteta naišli su na žestoki otpor, kako na ratištu, tako i na umjetničkom planu pa i u medijima. Od tiskovnih medija nedvojbeno se ističu dnevni list Glas Sla-vonije i tjedni list Globus. Njihove stranice bile su ispunjene vijestima o stanju na ratištu, a kroz izvještaje, fotografije i ilustracije oblikovala se slika o hrvatskim braniteljima i na taj način se podizao moral hrvatskoj javnosti. U ovom radu će biti riječi o prikazu djelovanja hrvatskih bra-nitelja i izgradnji njihovog identiteta te o odnosu hrvatske i europske politike prema ratom zahvaćenim područjima kroz pisanje dva prethod-no spomenuta lista. Razdoblje koje će se obuhvatiti je period najžešće agresije na Hrvatsku, od kolovoza do prosinca 1991. godine.
16
SPOMENICI DOMOVINSKOG RATA
dr. sc. Sandra Križić Roban
Institut za povijest umjetnosti
Grada Vukovara 68, 10000 Zagreb
Spomen obilježja Domovinskog rata svjedoče o trendu prisvajanja i jednoznačnog raspolaganja javnim prostorom; brojni primjeri ne ost-varuju nikakvu komunikaciju s okolinom, a gledatelji su tretirani kao pasivni promatrači, a ne aktivni sudionici u zajedničkom prostoru i vremenu. Brojnost i tipološke karakteristike spomenika svjedoče o bi-rokratskom procesu arhiviranja pa time i institucionaliziranja sjećanja, pri čemu se ne potiču rješenja koja računaju na izravno razumijevanje događaja lišeno monumentalnih spomeničkih gesta.
Nacionalna spomenička baština svjedoči o slobodnom razvitku umjetničkih ideja, no u posljednjih petnaestak godina malo je prim-jera koji na suvremen način preispituju odnos prema procesu i načinu komemoriranja. Kritička analiza spomenika i dekonstrukcija njegove metode pomoću koje bi se postiglo odmicanje od uobičajenih načina interpretacije sjećanja kao materijalizirane oznake (mjesta, događaja, osobe) moguće su smjernice. Većina izgrađenog počiva na korištenju uvriježenih, pradavnih simbola univerzalnih poruka, no njihov je likovni govor retrogradnog karaktera.
17
ZASTAVE ZAGREBAČKIH POSTROJBI IZ DOMOVINSKOG RATA
bojnik dr. sc. Željko Heimer
Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo, predsjednik
Pazinska 50, 10110 Zagreb
U Zagrebu je od neposredno prije do završetka Domovinskog rata ustrojeno gotovo 150 cjelina od razina najviših zapovjedništava, preko brigada, pukovnija, bojni, satnija, do vodova te ostalih cjelina. Struktura se osobito početkom stvaranja Oružanih snaga relativno brzo mijenja-la. Zbog te brzine, a i zbog ratnih okolnosti i možebitne tromosti novog sustava, postrojbama nisu dodjeljivane zastave, kao što je to uobičajeno u vojskama. Ipak, postrojbe osjećaju potrebu za takvim obrednim simboličnim predmetima, te ih ubrzo počinju izrađivati samoinici-jativno. Većina postrojbi razine brigade i postrojbi, zapovjedništava i ustanova viših razina do kraja Rata 1995. imale su jednu ili više zastava u uporabi. Dio ih je sakupljen u Vojnom muzeju i zbirci Glavnog stožera. Od 2006. dodatno je izrađen veći broj simboličnih zastava za tada već ugašene postrojbe s početka Rata, kao simbolične zastave za uporabu u vojnim obredima. Zastave zagrebačkih postrojbi iskazuju snažnu grad-sku (grb, plava boja, spomenici, „kvartovski“ urbani simboli), nacionalnu (trobojnica, šahovnica, pleter) te vojnu simboliku – gransku (kopnena vojska, zrakoplovstvo), rodovsku (pješaštvo, topništvo, vojna policija…) kao i opće simbole vojne časti (oružje, vojna oprema, floralni motivi – hrast, maslina…). Kao specifični simboli identiteta postrojbe pojavljuju se totemistički simboli, najčešće u životinjskim likovima.
18
ZNAKOVLJE POŽEŠKE 123. BRIGADE
Vjekoslav Kramberger
Već prvim postrojavanjima Zbora narodne garde 1991., tj. ustrojem prvih brigada i samostalnih bataljuna, diljem Republike Hrvatske jav-lja se mnoštvo raznolikih platnenih neslužbenih oznaka kao obilježja određenih postrojbi. Simboli, razne znamenitosti gradova ili mašta po-jedinaca tako postaju zaštitni znakovi prvih vojnih jedinica. Gledajući u cjelini te znakove s današnjeg motrišta, možemo ih smatrati fenomenom jednog doba. Tema ovog rada su ratni „krpeni prišivci“ požeške 123. bri-gade iz najslavnijeg perioda brigade kada je od jeseni 1991. do početka siječnja 1992. godine sudjelovala u vojnoj akciji „Orkan ‘91“ u kojoj je po prvi puta oslobođen veći okupirani teritorij Republike Hrvatske. Znakovlje požeške brigade je većim dijelom javnosti nepoznato velik dio nije iz određenih razloga objavljene u popularnoj trilogiji o vojnom znakovlju Hrvatskoratnoivojnoznakovlje , a pojedine objavljene nose određene netočne ili nepotpune podatke koje mi je cilj ispraviti ih. Osim njih bit će govora o nekim oznaka koje su nastale kasnije, nakon 1992. godine kada u Požegi djeluje Centar za osnovnu obuku vojnika, a 123. brigada biva ročna. Te oznake bismo trebali s pravom odvojiti od ratnih, koje možemo slobodno nazivati „oznakama s dušom“.
19
SISAČKA TVRĐAVA STARI GRAD KAO MOTIV NA ZNAKOVLJU SISAČKIH POSTROJBI I DOKUMENTAR-
NOJ GRAĐI U VREMENU DOMOVINSKOG RATA
Ivica Valent
Gradski muzej Sisak
Ulica kralja Tomislava 10, 44000 Sisak
Sisačka tvrđava Stari grad sa vojim bedemima kao stoljetni podsjet-nik borbe s Osmanlijama postala je neizostavnim motivom grada Sis-kakroz stoljeća i simbol otpora osvajaču.
Krajem 19. stoljeća stiliziran prikaz tvrđave postaje sastavni dio grba novo ujedinjenog vojnog i civilnog Siska i od tada pa do danas upotre-bljavan je kao neizostavan motiv grada Siska.
Početkom Domovinskog rata i formiranjem dragovoljačkih postrojbi koje prerastaju u postojbe hrvatske vojske pojavila se potreba za izra-dom znaka koji će jasno odrediti njihovu pripadnost i spremnost na ob-ranu svoga Grada i Republike Hrvatske, stilizirana utvtda i cjaloviti grb grada Siska tako postaju sastavnim dijelovima oznaka sisačkih postro-jbi.
20
SVEČANE ODORE MINISTARSTVA UNUTARNJIH
POSLOVA I ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE
Marin Sabolović, mag. geogr.
Suvremeni način odijevanja oružanih formacija općenito uključuje korištenje službenih i svečanih te radnih i ratnih, odnosno prikrivnih odora. U hrvatskim oružanim formacijama nastanak svečanih odora veže se uz posebne odore Odjela za osiguranje predsjednika: s jedne strane povijesno-tradicijske te s druge strane odore motociklista u eskortnoj pratnji koje su obilježile 1991. i 1992. godinu. Međutim, te odore formalno pripadaju skupini izdvojenih odora, tako da je prva svečana odora u punom smislu te riječi bila ona Hrvatske ratne mor-narice, uvedena u drugoj polovici 1993. godine. Službene odore ostalih grana Oružanih snaga: Hrvatske kopnene vojske i Hrvatskog ratnog zra-koplovstva i protuzračne obrane uvedene su tek 1996. godine u okviru tri propisa – Odluke o vrstama odora u Oružanim snagama Republike Hrvatske, Pravlinika o vojnim odorama i Sastava kompleta i normativa pripadanja s opisom dijelova odora.
Svečane odore Ministarstva unutarnjih poslova uvedene su početkom 1995. godine uvođenjem bijele košulje i svečanih kravata, a formalno-pravnu dimenziju ostvarile su u okviru Uredbe o odorama Ministarstva unutarnjih poslova, usvojene 1996. godine. Godinu dana kasnije uve-dene su i svečane odore specijalne policije s kojima je završio ciklus uvođenja službenih odora hrvatskih oružanih formacija.
21
HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI MOTIVI NA HRVATSKIM FALERISTIČKIM ELEMENTIMA
Marin Sabolovć, mag. geogr., Goran Vuković, mag. geogr.
Odlikovanja i priznanja vanjska su obilježja priznanja zajednice za istaknute zasluge koje dodjeljuju njeni predstavnici. Dodjela odlikovan-ja ima dugi povijesni kontinuitet kroz cijelu novu eru, a svoj vrhunac doživljava upravo dodjelom suvremenih odlikovanja od 18. stoljeća. Zbog svoje iznimne važnosti, odlikovanja su u najvećoj mjeri izrađena od plemenitih metala i dragog kamenja, a autori rješenja renormirani su umjetnici. Zbog toga odlikovanja imaju ne samo umjetničku nego i materijalnu vrijednost, što je i jedno od osnovnih obilježja odlikovan-ja. Motivi na odlikovanjima najčešće ispisuju povijest jednog naroda sadržavajući ključne događaje određene povijesne epohe. Povijesni iden-titet stečen u okvirima burnih povijesnih događaja djelovanjem povijes-no istaknutih osoba, vojskovođa ili vladara po kojima tada odlikovanja i nose ime, osnovni je element u umjetničkom oblikovanju odlikovanja. S druge strane, ne treba zanemariti niti geografske elemente po kojima su hrvatska odlikovanja specifična, a prikazi geografskog oblika države, specifične šumske flore i obradivih površina na istočnoslavonskim niz-inama daju dodatnu šarolikost u okviru isticanja posebnosti Republike Hrvatske. Hrvatske falerističke elemente, u skaldu s međunarodnom tradicijom, izradili su umjetnici: Kruno Bošnjak, Stipe Sikirica, Miroslav Šutej i Mladen Veža.
22
HRVATSKA KUNA KAO NACIONALNI SIMBOL: MIŠLJENJA HRVATSKIH GRAĐANA O USPOSTAVI DRŽAVNE VALUTE
1990IH I NJENOJ DANAŠNJOJ UPOTREBI
dr. sc. Tijana Trako Poljak
Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb,
Tijekom uspostave suverene hrvatske države 1990ih došlo je do dvi-je promjene državne valute: 1991. godine iz jugoslavenskog dinara u hrvatski dinar (HRD), te 1994. godine u hrvatsku kunu (HRK). U znanst-venoj literaturi o nacionalnoj simbolici, valuta se smatra sastavnim ref-erencijalnim simbolom u nacionalnom simboličkom registru uz takve simbole kao što su državna zastava, himna, blagdani, spomenici, itd. U empirijskom istraživanju 2013. godine ispitivali smo upravo značenja koja hrvatski građani pridaju hrvatskoj kuni kao referencijalnom na-cionalnom simbolu, a ne samo kao funkcionalnom platežnom sredstvu - novcu. Korišten je kvalitativni pristup metodom polu-strukturiranih dubinskih intervjua, na namjernom uzorku 85 građana diljem Hrvatske. Rezultati ukazuju na podvojenost među građanima koji ju shvaćaju kao i referencijalni i funkcionalni simbol, dok ju dio vidi isključivo kao platežno sredstvo. Podvojenost postoji i između pridavanja pozitivnih ili negativnih asocijacija hrvatskoj kuni kao referencijalnom nacionalnom simbolu, u vrijeme njenog uvođenja 1990ih i danas.
23
MONETARNI SUSTAV REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE NA OKUPIRANIM PODRUČJIMA REPUBLIKE HRVATSKE OD
1992. DO 1994.
Dejan Filipčić, mag. arh., mag. pov.
Izidora Kršnjavog 10, 47000 Karlovac
Novac Republike Srpske Krajine predstavlja vrlo zanimljivu pojavu u okviru današnje hrvatske numizmatike, ali i interesantni povijesni dokument u vremenu u kojem su pobunjeni Srbi na području pod svo-jom kontrolom („Krajina“) htjeli imati sve elemente državnosti pa tako i vlastiti novac. Riječ je o novčanicama od apoena 10 do 50 milijardi dina-ra, izdavanima u četiri serije, tiskanima u ZIN-u u Beogradu, koje su kao legalno sredstvo plaćanja na svojim okupiranim područjima na terito-riju RH uveli Srbi nakon suspenzije jugoslavenskog dinara (po ISO 4217 kodu YUN) 1. srpnja 1992. Prvi novac RSK izdan je 20. srpnja 1992. kao krajinski „reformirani dinar“ koji je mijenjan u odnosu na stari dinar 1:10. Od tog perioda, pa do 4. serije tog novca (tzv. januarski dinar), 1. siječnja 1994., krajiški dinar prati velika hiperinflacija povezana s gos-podarskim slomom RSK, tako da je u skladu s programom o rekon-strukciji monetarnog sistema u SR Jugoslaviji u veljači 1994. zamijenjen konvertibilnim „super dinarom“. U ovome radu naglasak će biti stavljen na izgled, denominacije i motive tih novčanica, kao i na hiperinflaciju odnosno na kretanje cijena u RSK, kao i općenito na ukupni monetarni život na okupiranim područjima Hrvatske do 1995. godine.
24
DOMOVINSKI RAT I HRVATSKA DIJASPORA: KONCEPTI DOMOVINE I IDENTITETA ISELJENIKA I POTOMAKA ISELJENIKA-DOBROVOLJACA DOMOVINSKOG RATA
dr. sc. Marina Perić Kaselj
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Trg Stjepana Radića 3, 10 000 Zagreb
Za vrijeme Domovinskog rata hrvatska dijaspora odigrala je ključnu ulogu ne samo u materijalnoj nego i u moralnoj podršci domovini svojih predaka. U radu se razmatraju koncepti pojmovi identiteta i domovine, te značenja Domovinskog rata kao faktora mobilizacije, solidarnosti i jedinstva hrvatskog naroda u domovini i dijaspori. Kroz analizu dis-kursa svih priloga koji se odnose na dijasporu i Domovinski rat koji su izdani u časopisu Matica (izdavača Hrvatske matice iseljenika) govori se o odnosu dijaspore i domovine za vrijeme Domovinskog rata kroz svu složenost moralnih, identitetskih i emocionalnih komponenti koje sačinjavaju taj odnos. Drugoj razini analize pristupa se „odozdo“ kroz svjedočenja potomaka iseljenika dobrovoljaca Domovinskog rata.
25
HRVATSKA STRANKA PRAVA I DOMOVINSKI RAT
Velimir Veselinović
Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Lepušićeva 6, 10000 Zagreb
Hrvatska stranka prava aktivno je sudjelovala u Domovinskom ratu. Organiziranjem stranačkih paravojnih postrojbi HOS-a koje su se vrlo brzo integrirale u regularne postrojbe Hrvatske vojske, HSP dala je svoj doprinos u Domovinskom ratu. Osnovni cilj iovog rada je prika-zati glavne političke ciljeve stranke (između ostaloga i organiziranje HOS-a), najvažnije osobe u stranci i prikazati stranačke izborne kam-panje (u prvom redu kampanje iz 1992. i 1995.) kao kulminaciju svrho-vite komunikacije o politici u pluralističkoj demokraciji koja se odvija između političkih aktera, medija i javnosti. Taj fenomen izaziva veoma velik interes suvremenih politologa, sociologa, povjesničara, političkih komunikologa i drugih znanstvenika diljem svijeta. Tijekom svojim iz-bornih kampanja HSP deklarirala se kao stranka s najžešćim nabojem antijugoslavenstva i antikomunizma. Prikazivali su se i identificirali kao stranka velikog povijesnog i tradicijskog backgrounda. Nezavisna nacio-nalna država i vrijednosti Domovinskog rata za pravaše je tijekom svih izbornih kampanja bila vodeća tema i najveća vrijednost te su tradi-cionalno polagali prava na definiranje hrvatskog sna, pitanja, svijesti tj. općenito hrvatstva. Kao sljedbenici Starčevićeve i Kvaternikove ide-ologije, pravaši nikome nisu priznavali dosljedniju državotvornost od
26
one što je sami ispovijedaju. Osnovna stranačka ideologija HSP-a bila je radikalni hrvatski nacionalizam pri čemu je vodstvo stranke prisvajalo monopol na jedino ispravno tumačenje hrvatskih nacionalnih interesa. Stranka je rabila termin NDH, organizirala proslave 10. travnja, zago-varala granicu na Drini i plebiscitarno ujedinjenje sa Bosnom i Herce-govinom. Iako je zagovarala NDH i ustaški pokret, odricala se ustaških zločina i zločinačkog ustaškog režima, argumentirajući da je ustaški režim imao fašistički i totalitarni karakter a ne država. NDH nisu htjeli poistovjećivati s režimom nego su smatrali da ga je trebalo promijeniti. Obilježavanje 10. travnja devedesetih godina nije nužno značilo slavi-ti fašizam i političko-ideološki karakter NDH nego obilježiti sjećanje na osnivanje jedne hrvatske države. U tome je bio paradoks. Također, samo osnivanje paravojnih postrojbi navodilo je na ustašonostalgiju HSP-a jer je u Drugom svjetskom ratu kratica HOS označavala Hrvatske oružane snage, vojsku NDH, kao i to da su neke postrojbe nosile imena po ustaškim časnicima.
