23
Znanstveno-struèni skup VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA Sveuèilište u Zadru i Hrvatsko vojno uèilište ,,Petar Zrinski’’ Visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i Grada Zadra Visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i Grada Zadra

Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Embed Size (px)

DESCRIPTION

SEMIOLOGIJA

Citation preview

Page 1: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Znanstveno-struèni skup

VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA

VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA

Sveuèilište u Zadru i Hrvatsko vojno uèilište ,,Petar Zrinski’’

Visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske

i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i Grada Zadra

Visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske

i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i Grada Zadra

Page 2: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Znanstveno–struèni skup

Zadar, 28. ožujka 2014.Zadar, 28. ožujka 2014.

PROGRAM

SAŽECI

VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI

OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA

Page 3: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Urednik:Marin Saboloviæ

Oblikovanje i grafièka priprema:Tome Mareliæ, GRAFOS, print & copy centar

Korektura:Goran Vukoviæ

Tiskara:GRAFOS print & copy centar

Naklada:250

Visoko pokroviteljstvo:

predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik

Oružanih snaga i Grada Zadra

Grad Zadar

Page 4: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Sveuèilište u Zadru

Obala kralja Petra Krešimira IV, Zadar

dr. sc. Damir Magaš

dr. sc. Mladen Pahernik, pukovnik

Marin Saboloviæ

dr. sc. Ante Šiljeg

dr. sc. Željka Šiljkoviæ

Jakov Vidoviæ

dr. sc. Branimir Vukosav

Goran Vukoviæ

dr. sc. Slaven Zdilar, brigadni general

?Vojno-geografski i geostrateški osvrt na vojne operacije u obrambenom Domovinskom rat

?Vojno-geografski osvrt na djelovanje združenih agresorskih snaga u RH

?Utjecaj prirodno-geografskih sastavnica (klime, reljefa, vegetacije, voda, tla...) na

osmišljavanje i provedbu vojnih operacija u obrambenom Domovinskom rat

?Problemi prometne povezanosti RH u obrambenom Domovinskom ratu

?Etnièki i religijski sastav stanovništva RH 1991. godine

?Gospodarstvo RH u obrambenom Domovinskom ratu (utjecaj velikosrpske agresije na

turizam, industriju, konkurentnost...)

?Geografski razmještaj bombardiranja civilnih ciljeva i urbicidi u obrambenom

Domovinskom ratu

?Zagaðenost minama RH kao posljedica velikosrpske agresije

?Pregled teritorijalnog ustroja i preustroja OS RH (1991.-1995.)

?Terenske izmjere u obrambenom Domovinskom ratu

?Geoprostorni prikaz i teritorijalni ustroj od Zajednice opæina sjeverne Dalmacije i Like do

Republike Srpske Krajine

?Morfometrijske karakteristike i analize kljuènih prostora u okviru obrambenoga

Domovinskog rata

?Obrambeni Domovinski rat u okviru GIS-a

Predložene teme znanstveno-struènog skupa

Programski odbor:

Mjesto održavanja:

Page 5: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

SADRŽAJ:

SAŽECI

PROGRAM

dr. sc. Stjepan Šterc, Monika Komušanac:

dr. sc. Marinko Lozanèiæ:

Ilija Vuèur:

dr.sc. Dražen Živiæ:

Andrijana Perkoviæ Paloš:

Franjo Hrvojeviæ, dr. sc. Mladen Pahernik:

Smiljan Buhin:

Sandra Joviæ-Mazalin:

Marin Saboloviæ, Goran Vukoviæ:

dr. sc. Mladen Pahernik, dr. sc. Slaven Zdilar:

Ivica Mandiæ:

dr. sc. Željko Heimer:

Marko Rapan:

dr. sc. Josip Èerina:

agresije na Hrvatsku

Hrvatski geografski prostor – izvor nacionalne

snage

Vojno-strateški znaèaj teritorija Bosne i Hercegovine za

Hrvatsku u vrijeme Domovinskog rata

Važnost „Kukuruznog puta“ u obrani Vukovara 1991.

godine

Utjecaj etnièkog sastava stanovništva na srpsku

pobunu u Hrvatskoj: primjer sjeverne Dalmacije

Demografski aspekti

obrambenoga Domovinskog rata u Karlovaèkoj županiji

Etnièki sastav Slavonije uoèi i nakon Domovinskog rata

Dubrovaèko gospodarstvo u Domovinskom ratu

Operacija „Vihor“ – geomorfometrijske

analize prostora

Vojno – geografska analiza

crte razdvajanja u Zbornom podruèju Split prije vojno-redarstvene

operacije Oluja 95“

Suvremeni pristup manevarskom ratovanju

Geografski aspekti simbola postrojbi u

Domovinskom ratu

Znaèenje zadarske regije u prometnom povezivanju Hrvatske

tijekom obrambenoga Domovinskog rata

Minsko-informacijski sustav u funkciji graðanske

sigurnosti

Stvarni uzroci srbijanske

11

7

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

Page 6: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Znanstveno–struèni skup

PROGRAM

VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI

OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA

Page 7: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

PROGRAM

OTVORENJE

10:00 Sveèano otvorenje

IZLAGANJA

10:40 Stvarni uzroci srbijanske agresije na Hrvatsku – dr. sc. Stjepan Šterc, Monika Komušanac

10:55 Hrvatski geografski prostor – izvor nacionalne snage – dr. sc. Marinko Lozanèiæ11:10 Vojno-strateški znaèaj teritorija Bosne i Hercegovine za Hrvatsku u vrijeme Domovinskog

rata – Ilija Vuèur11:25 Važnost „Kukuruznog puta“ u obrani Vukovara 1991. godine – dr. sc. Dražen Živiæ11:40 Rasprava I..

11:40-12:00 Stanka i prigodni koktel

12:00 Utjecaj etnièkog sastava stanovništva na srpsku pobunu u Hrvatskoj: primjer sjeverne

Dalmacije – Andrijana Perkoviæ Paloš12:15 Demografski aspekti obrambenoga Domovinskog rata u Karlovaèkoj županiji – Franjo

Hrvojeviæ, dr. sc. Mladen Pahernik12:30 Etnièki sastav Slavonije uoèi i nakon Domovinskog rata – Smiljan Buhin12:45 Dubrovaèko gospodarstvo u Domovinskom ratu – Sandra Joviæ-Mazalin13:00 Rasprava II.

13:10-15:30 Stanka za ruèak

15:30 Operacija „Vihor“ – geomorfometrijske analize prostora – Marin Saboloviæ, Goran Vukoviæ 15:45 Vojno–geografska analiza crte razdvajanja u Zbornom podruèju Split prije vojno-

redarstvene operacije Oluja 95“ – dr. sc. Mladen Pahernik, dr. sc. Slaven Zdilar16:00 Suvremeni pristup manevarskom ratovanju – Ivica Mandiæ 16:15 Geografski aspekti simbola postrojbi u Domovinskom ratu – dr. sc. Željko Heimer16:30 Rasprava III.

16:40 -17:00 Stanka

17:00 Znaèenje zadarske regije u prometnom povezivanju Hrvatske tijekom obrambenoga

Domovinskog rata – Marko Rapan17:15 Minsko-informacijski sustav u funkciji graðanske sigurnosti – dr. sc. Josip Èerina17:30 Rasprava IV.

- -7

Page 8: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Znanstveno–struèni skup

SAŽECI

VOJNO-GEOGRAFSKI ASPEKTI

OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA

Page 9: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

- -11

Politizacija, diplomatske i sudske aktivnosti, javne polemike i pisanje tiska,

povijesna tumaèenja, nedovoljna sadržajna razina o problematici u obrazovnom

primarnom i akademskom sustavu, neodgovarajuæe nazivlje, vrlo slaba znanstvena

zainteresiranost na skupovima i u radovima te brojni drugi aspekti tumaèenja

srbijanske agresije na Hrvatsku, u svojoj osnovi i u pravilu zanemaruju prave razloge

pokretanja vojnog udara na Hrvatsku poèetkom devedesetih godina dvadesetog

stoljeæa. Sva objašnjenja o graðanskom ratu, pobuni hrvatskih Srba, zaštiti etnièke

manjine, strahu od nove demokratske vlasti u Hrvatskoj, povijesno utemeljenom strahu

iz nekih prošlih ratova, potrebi oèuvanja bivše zajednice, nedjeljivosti teritorija u novoj

Europi, oèuvanju razlièitog oblika jedinstva u regiji, potrebi mirnog razlaza iz zajednice,

vremenu i akterima zapoèinjanja sukoba i agresije, velièini stradanja i posljedicama itd.

itd., u pravilu prikrivaju stvarne uzroke agresije na Hrvatsku. Oni su geopolitièki,

geostrateški, geografski i povijesno utemeljeni u stalnoj želji kontrole posebno vrijedne

hrvatske jadranske obale, kljuènih strateških toèaka i koridora, potencijala i resursa

prostora s hrvatskim identitetom, želji jasno izraženoj kroz cijelu povijest. Ništa se neæe

promijeniti niti u buduænosti, osim što æe oblici kontrole biti drugaèiji, a hrvatski æe

prostor ponovo potvrðivati ponavljanje povijesti sukladno njegovim vrijednostima i

složenim geoprostornim faktorima.

dr. sc. Stjepan Šterc

Geografski odsjek PMF-a Sveuèilišta u ZagrebuMaruliæev trg 19/2, 10000 Zagreb

Monika Komušanacmag. edukacije geografije i povijesti

Ured za strategiju, upravljanje promjenama i projektima HDZ-a, Zagreb

[email protected]

STVARNI UZROCI SRBIJANSKE AGRESIJE NA HRVATSKU

Page 10: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Strategijskom pobjedom Republike Hrvatske u obrambenom i osloboditeljskom

ratu, odnosno porazom srbijanske agresije, stvoreni su težišni uvjeti za realizaciju

strategijskog nacionalnog cilja – ostvarenje neovisne i samostalne države.

Geografski smještaj i položaj samostalne srednjoeuropske Republike Hrvatske na

jadranskoj fasadi otvorenoj prema gravitacijskoj prostorno-funkcionalnoj zoni

Podunavlja, te potencijalnom raskrižju europskih razvojnih osovina Baltik – Jadran i

Atlantik – Crno more, jamstvo su njezinog povoljnog tranzitnog položaja, kao temelja

strategije održivog razvoja.

U euroatlantskom i europskom prostorno-funkcionalnom kontekstu,

operacionalizacija hrvatskih nacionalnih interesa znaèajno æe ovisiti o procesu

povezivanja Hrvatske s europskim kopnenim težištem, uvjetom valorizacije jadranske

fasade – temeljne hrvatske geografske i resursne regionalne prednosti. Meðutim,

jaèanje funkcije tranzitnog položaja, bez konkurentne strategije održivog razvoja, može

prouzroèiti niz suvremenih sigurnosnih prijetnji, a posebice potencijalnu ugrozu

vitalnih resursa – temelja procesa oblikovanja razvojnih osovina, te sveobuhvatnoga

nacionalnoga geografskog prostora.

Navedeno, i niz drugih suvremenih sigurnosnih prijetnji i ugroza, interaktivnih

sastavnica geografskih procesa i odnosa unutar suvremenoga dinamiènoga globalnog

ratišta, zahtijeva razvoj novih gospodarskih, sigurnosnih i obrambenih sposobnost

društva sukladno znaèajkama geografskog prostora kao izvora sinergije umrežene

nacionalne snage.

dr. sc. Marinko Lozanèiæ

HVU „Petar Zrinski“ - ZagrebIlica 256b, 10000 [email protected]

HRVATSKI GEOGRAFSKI PROSTOR – IZVOR NACIONALNE SNAGE

- -12

Page 11: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

U izlaganju se, uvažavajuæi èinjenicu da geografski smještaj u prostoru u znaèajnoj

mjeri determinira vojno-strateški položaj svake države, nastoji pokazati presudan

utjecaj geografskog smještaja Bosne i Hercegovine u odnosu na Hrvatsku, na znaèajke i

tijek velikosrpske agresije na Hrvatsku od 1991. do 1995. godine. Pregledom do sada

objavljenih podataka i istraživanjem neobjavljenih izvora dolazi se do zakljuèka kako je

teritorij Bosne i Hercegovine, daleko više nego teritoriji ostalih republika bivše SFRJ,

korišten kao polazna osnovica za vojne planove i operacije agresora. Pri tome se

teritorij Bosne i Hercegovine nije koristio kao samo prolazna geografska trasa

agresorskim snagama nego i kao logistièka i demografska baza za popunu jedinica JNA.

U isto vrijeme graðani Bosne i Hercegovine su, bilo kao pripadnici republièke

Teritorijalne obrane i policije, bilo kao dragovoljci u paravojnim postrojbama,

sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku. Naglašena vojno-strateška važnost

teritorija Bosne i Hercegovine za Hrvatsku pokazala se takoðer prilikom operacija

Hrvatske vojske voðenih za oslobaðanje okupiranog teritorija na završetku

Domovinskog rata.

Ilija Vuèur

profesor, arhivist

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

Maruliæev trg 21, Zagreb

[email protected]

VOJNOSTRATEŠKI ZNAÈAJ TERITORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ZA HRVATSKU U VRIJEME DOMOVINSKOG RATA

- -13

Page 12: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Obrana Vukovara u ljeto i jesen 1991. poèivala je na uzajamnoj povezanosti vojnih,

geografskih, demografskih, društvenih i politièkih èimbenika i procesa, pa je i za

razumijevanje njihove kauzalne povezanosti potreban multidisciplinaran i

interdisciplinaran pristup. S obzirom da se Vukovar, zbog specifiène etnodemografske

strukture grada i njegove okolice, i prije potpunog vojnog okruženja poèetkom

listopada 1991., nalazio u vrlo nepovoljnom položaju, omoguæavanje prometne

povezanost s Vinkovcima kao najbližim urbanim središtem te osiguravanje

nesmetanog dotoka ljudstva, naoružanja i vojne opreme te medicinskih potrepština,

nametnulo se prioritetnim obrambeno-logistièkim zadatkom. U tom kontekstu uloga

„kukuruznog puta“, izmeðu vukovarskog prigradskog naselja Lužac i naselja

Bogdanovci, kao isturene toèke obrane grada bila je od gotovo nemjerljive važnosti. Od

25. kolovoza do poèetka listopada 1991. ovaj je poljski put bio dijelom prometne

komunikacije Vukovar – Bogdanovci – Marinci – Nuštar – Vinkovci, za koji su se vodile

teške borbe izmeðu snaga hrvatske obrane i JNA, potpomognute brojnim lokalnim i

drugim srpskim paravojnim postrojbama.

prof. dr. sc., Dražen Živiæ

znanstveni savjetnik, izvanredni profesor

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Podruèni centar Vukovar

204. vukovarske brigade 6, p.p. 58, 32000 Vukovar

[email protected]

VAŽNOST „KUKURUZNOG PUTA“ U OBRANI VUKOVARA 1991. GODINE

- -14

Page 13: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Na primjeru sjeverne Dalmacije analizira se uloga i utjecaj etnièkog sastava

stanovništva na izbijanje i širenje oružane srpske pobune, tzv. „Balvan revolucije“ u

kolovozu 1990. godine i, sukladno tome, na narušavanje meðunacionalnih odnosa.

Psihološka odijeljenost Hrvata i Srbana na hrvatskom teritoriju prethodno je

postignuta sustavnom velikosrpskom propagandom, dok je oružana srpska pobuna

uzrokovala prostornu odijeljenost. To se oèitovalo postavljanjem barikada s

naoružanim stražama na prometnicama koje su vodile u srpska sela i gradove. Na taj su

se naèin blokirali prilazi i hrvatskim i srpskim mjestima te se stvaralo ozraèje

neizvjesnosti i straha, o èemu je opširno izvještavao hrvatski tisak. Izrazito napeta

atmosfera i nacionalna homogenizacija koja je zavladala u dalmatinskom zaobalju nije

se ogranièila iskljuèivo na to podruèje, nego se postupno širila na veæe, priobalne

gradove u okruženju.

Andrijana Perkoviæ Paloš

Doktorandica povijesti, Filozofski fakultet u Splitu

Borisa Papandopula 21, 21 000 Split

[email protected]

UTJECAJ ETNIÈKOG SASTAVA STANOVNIŠTVA NA SRPSKUPOBUNU U HRVATSKOJ: PRIMJER SJEVERNE DALMACIJE

- -15

Page 14: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Karlovaèka županija je podruèje s vrlo dugim negativnim demografskim procesima.

Zbog svog specifiènog položaja i heterogene etnièke strukture nalazi se u fokusu

velikosrpskih pretenzija još od polovice 19. stoljeæa. U radu je posebno naglašen utjecaj

velikosrpske agresije koja je dodatno pogoršala ionako loša demografska obilježja.

Primjenom GIS-a prikazana je narodnosna struktura Karlovaèke županije prije i po

završetku Domovinskog rata i njen prostorni raspored. U poratnom razdoblju došlo je

do velikih promjena u demografskoj slici Karlovaèke županije (drastièan demografski

pad, promjene u etnièkoj strukturi). Iz prezentiranih podataka i prostorne analize može

se išèitati u kojoj je mjeri pokušaj realizacije ideje o Velikoj Srbiji donio patnji

nesrpskom stanovništvu, a njen neslavan slom srpskom nacionalnom korpusu tragiènu

sudbinu.

Franjo Hrvojeviæ, pukovnik

Hrvatsko vojno uèilište - MORH

Ilica 256b, 1000 Zagreb

doc.dr. sc. Mladen Pahernik, pukovnik

Hrvatsko vojno uèilište - MORH

Ilica 256b, 10000 Zagreb

mladen. [email protected]

DEOMOGRAFSKI ASPEKTI OBRAMBENOG

DOMOVINSKOG RATA U KALOVAÈKOJ ŽUPANIJI

- -16

Page 15: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Planskim kolonizacijama i individualnim doseljavanjem stanovništva i izvan

današnjih granica Republike Hrvatske na prostor Slavonije, s vremenom je stvoren

heterogeni etnièki sastav s prevladavajuæim hrvatskim stanovništvom, ali i velikim

udjelom srpskog stanovništva. Meðutim, Slavonija kao podruèje s relativno visokim

udjela Srba i u neposrednom dodiru sa Srbijom te podruèje s izravnim velikosrpskim

posezanjima pretrpjelo je strašna ratna razaranja, koja su, uz sve ostale posljedice,

dovele i do znatnih demografskih poremeæaja, poput poremeæaja dobno-spolnog,

etnièkog i religijskog sastava. Prema popisu 1991. godine u pet slavonskih županija udio

Hrvata je bio 72 %, a Srba 17 %, dok je prema popisu iz 2001. godine udio Hrvata bio 86

%, a Srba 9 %. Znaèajnije promjene u etnièkom sastavu obilježavaju podruèje zapadne

Slavonije, dok je prostor istoène Slavonije, Baranje i Srijema doživio relativno manje

demografske poremeæaje. Opæenito, u podruèjima gdje je prevladavalo srpsko

stanovništvo nakon rata je znatnije poremeæena dobna struktura – evidentno je

starenje stanovništva.

Smiljan Buhinuniv. bacc. geo.

Gojanec, Vl. Nazora 12, 42 205 [email protected]

ETNIÈKI SASTAV SLAVONIJE UOÈI I NAKON DOMOVINSKOG RATA

- -17

Page 16: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Do poèetka Domovinskog rata osnova gospodarstva Dubrovnika i šire dubrovaèke regije bile su uslužne djelatnosti. U radu se razmatra uloga i važnost razlièitih gospodarskih djelatnosti tijekom Domovinskog rata na dubrovaèkom podruèju, te izravne i neizravne posljedice (štete) velikosrpske agresije na dubrovaèko gospodarstvo. S obzirom na posebnost geostrateškog položaja i suženost hrvatskog teritorija na krajnjem jugoistoku Hrvatske, Dubrovnik se ubrzo nakon poèetka neprijateljskih napada u listopadu 1991. našao u potpunoj blokadi s kopna, mora i iz zraka, a prekinuta je i opskrba vodom i strujom. U tim nepovoljnim uvjetima je organiziran život stanovnika Dubrovnika i brojnih prognanika iz okolice, èemu su doprinijele sve gospodarske djelatnosti dobivajuæi novu ulogu, prilagoðenu ratnim potrebama.

Tako su, primjerice, turistièki kapaciteti bili važni za zbrinjavanje (oko 20000) prognanika iz dubrovaèke okolice, gdje im je osiguran smještaj i hrana, medicinska skrb, te su organizirana skloništa za vrijeme najtežih neprijateljskih napada. I ostale djelatnosti su imale veliko znaèenje, poput komunalnih službi Vodovoda i Vatrogasaca, zatim graðevniske tvrtke GP-a koja je postala sastavni dio vojne logistike (inženjerije). Iako ogranièeni, industrijski pogoni su bili važni. U Tvornici ugljenografitnih proizvoda (TUP) proizvodila su se priruèna minskoeksplozivna sredstva, a u konfekcijskom pogonu Jadranka (podružnica splitske Jugoplastike) šivale su se odore za hrvatsku vojsku.

Izravna ratna šteta koju su prijavile dubrovaèke tvrtke do 1995. procijenjena je na oko 500 milijuna DEM. S obzirom na prevladavajuæu djelatnost turizam, neizravna šteta nastala dužim prekidom turistièke aktivnosti daleko je veæa. Osim drastiènog pada turistièkih kapaciteta (s 55000 na 9000 mjesta) i broja posjetitelja u odnosu na prijeratne, treba uzeti u obzir i „izgubljene godine“ tijekom kojih su na svjetskom turistièkom tržištu nastupili novi trendovi.

Sandra Joviæ Mazalin

profesorica povijesti i geografije

Biskupijska klasièna gimnazija Ruðera Boškoviæa s pravom javnosti

Poljana Ruðera Boškoviæa 6, 20000 Dubrovnik

[email protected]

DUBROVAÈKO GOSPODARSTVO U DOMOVINSKOM RATU

- -18

Page 17: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Vojno-redarstvena operacija „Vihor“ naziv je za taktièku napadnu operaciju

Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u

zoni odgovornosti Operativne grupe za Sisak i Baniju (OGSB) na podruèju Banovsko-

pokupskog bojišta. Cilj operacije bio je ovladavanje džepovima južno od rijeke Kupe

složenom borbenom radnjom – napadom iz pokreta forsiranjem rijeke. Operacija je

izvršena 12. i 13. prosinca 1991., ali osnovne zadaæe Operacije nisu izvršene. Zbog

izrazito kompleksnoga djelovanja i kljuène uloge geografskih obilježja prostora, u ovom

æe radu biti prikazani kljuèni geografski elementi uz pomoæ digitalnih analiza. Cilj rada

je prikazati geografska obilježja podruèja istraživanja na temelju digitalnog modela

reljefa (DMR) i digitalnih geomorfometrijskih analiza u Geografskom informacijskom

sustavu (GIS).

Marin Saboloviæ,

univ. bacc. geo.

Goran Vukoviæ,

univ. bacc. geo.

[email protected]

[email protected]

OPERACIJA „VIHOR“ - GEOMORFOMETRIJSKE ANALIZE PROSTORA

- -19

Page 18: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

U radu se analiziraju vojno-geografski elementi pružanja prednje crte Hrvatske

vojske i neprijateljskih snaga u podruèju Zbornog podruèja Split. Analizira se njeno

pružanje u ukupnoj dužini od 256 km te oblik povezan s vojnim akcijama provedenih

prije vojno-redarstvene akcije "Oluja 95". Podruèje uz crtu razdvajanja razmatra se kroz

fizièko-geografske te socio-geografske elemente zemljišta s ciljem njihova

kvantitativnog vrednovanja u fazama obrambenih, odnosno kao polazna crta

napadajnih operacija Hrvatske vojske tijekom Akcije. Tako je kroz vojno-geografsku

analizu zemljišta unutar geoinformacijskih sustava istraživano podruèje vrednovano

temeljem kvantitativnih vrijednosti moguænosti motrenja i maskiranja, te prohodnosti

zemljišta prema kljuènom zemljištu u daljnjim fazama napadajnih operacija.

doc. dr. sc. Mladen Pahernik, pukovnik

Hrvatsko vojno uèilište - MORH

Adresa: Ilica 256b, 10000 Zagreb

mladen. [email protected]

dr. sc. Slaven Zdilar, brigadni general

Hrvatsko vojno uèilište - MORH

Adresa: Ilica 256b, 10000 Zagreb

[email protected]

VOJNO-GEOGRAFSKA ANALIZA CRTE RAZDAVANJA

U ZBORNOM PODRUÈJU SPLIT PRIJE VRO „OLUJA 95“

- -20

Page 19: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Suština manevarskog ratovanja je poraz neprijateljske volje za borbom umjesto

njegovih sposobnosti da se bori. Ali kako pobijediti èovjekov um?

Danas možemo mjeriti i precizno kvantificirati poraz neprijateljskih sposobnosti da

se bori. Mnogo je privlaèniji od napada na neprijateljsku psihološku volju za borbom.

Nikome od nas ne može biti ugodno kad razmišljamo o èinjenici kako naša sudbina u

konaènici ovisi o neèemu što je maglovito i ne može se kvantificirati, a upravo su to

znaèajke volje za borbom.

Najuèinkovitije sredstvo poražavanja neprijateljske volje za borbom jest

iznenaðenje. Svrha je iznenaðenja udariti u vrijeme i na mjestu, ili na naèin za koji

neprijatelj nije pripreman. Školski primjer iznenaðenja predstavlja operativni manevar

dijela OS RH s planine Dinare na grad Knin tijekom operacije „Oluja“. Neprijatelj je

pogrešno vrednovao prostorni faktor operativnog podruèja, što je za posljedicu imalo

uništenje gravitacijskog središta protivnika – volje za borbom.

Ivica Mandiæ, kapetan fregate

diplomirani inženjer pomorskog prometa

HVU „Petar Zrinski“

Ilica 256b, 10000 Zagreb

[email protected]

SUVREMENI PRISTUP MANEVARSKOM RATOVANJU

- -21

Page 20: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Zemljopisni simbolizam u heraldici poznat je još u vremenu žive heraldike u

srednjem vijeku, kada je uglavnom vezan za prirodne granice, no opæenito je rijedak do

suvremenog doba. Širenjem uporabe zemljovida, oblici administrativnih granica

postaju opæepoznati i dobivaju svojstvo prepoznatljivog simbola te se poèinju

ukljuèivati i u neke nacionalne zastave kao politièki neutralni simboli. Suvremene

zastave ponekad ukljuèuju prikaze zemljovida kao dio grafièkog dizajna i logotipa. U

oznakama postrojbi hrvatskih oružanih snaga u Domovinskom ratu geografski se

simbolizam nalazi se u obliku prikaza zemljovida, globusa, topografskih simbola,

geometrijskih apstrakcija inspiriranih zemljopisnim ili reljefnim znaèajkama, te kao

više ili manje stilizirani krajobraz ili zemljopisni orijentir. Oznake postrojbi, koji u sebi

sadrže i geografski simbolizam, pojavljuju se i na vojnim zastavama, no zemljovidi se

ponekad pojavljuju i kao dodatni simboli na zastavama. Osim zemljovida Republike

Hrvatske pojavljuju se i prikazi nekih njezinih dijelova, a nakon Domovinskog rata,

ukljuèivanjem u meðunarodne asocijacije, pojavljuju se i prikazi globusa.

dr.sc. Željko Heimer, bojnik

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske;

predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva

Pazinska 50

[email protected]

GEOGRAFSKI ASPEKTI SIMBOLA POSTROJBI U DOMOVINSKOM RATU

- -22

Page 21: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Geoprometni položaj zadarske regije ima veliko znaèenje u povezivanju Hrvatske,

zbog èega je to podruèje geostrateški bilo osobito važno tijekom Domovinskoga rata. Uz

Jadransku magistralu, kao glavnu cestovnu prometnicu, od posebnoga znaèaja bile su i

cestovne prometnice koje povezuju veæa naselja sa Zadrom. Oružane provokacije

pobunjenih Srba, uz pomoæ Jugoslavenske narodne armije, tijekom 1991. godine

prerasle su u agresiju. Stanje je postalo kritièno krajem rujna kada je okupirano gotovo

cijelo zadarsko zaleðe, èime su zauzete glavne cestovne prometnice, a neprijateljska

vojska stigla je u predgraðe Zadra. Zbog pomorske blokade jadranskih luka od strane

Jugoslavenske ratne mornarice, jedina veza Dalmacije s ostalim dijelovima Hrvatske

održavala se preko otoka Paga, odnosno Paškog mosta i trajektnom linijom Prizna-

Žigljen. Akcijom Maslenica omoguæen je promet u otežanim uvjetima preko Novskog

ždrila, a tek akcijom Oluja promet je u potpunosti normaliziran. Cilj rada je prikazati

kljuène prometnice u zadarskoj regiji i njihovu važnost tijekom obrambenoga

Domovinskog rata.

Marko Rapan

Diplomirani inženjer prometa

Zraèna luka Zadar d.o.o.

P.P. 367, 23000 Zadar

[email protected]

ZNAÈENJE ZADARSKE REGIJE U PROMETNOM POVEZIVANJU HRVATSKE TIJEKOM OBRAMBENOGA DOMOVINSKOG RATA

- -23

Page 22: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat

Minsko informacijski sustav je jedinstven i dinamièan sustav prilagoðen

aktivnostima protuminskog djelovanja u funkciji zaštite graðanske sigurnosti.

Usuglašen je s meðunarodnim standardima te ga je moguæe modularno prilagoditi

protuminskoj djelatnosti drugih zemalja koje imaju problem s minama. Sadržava

kronologiju minske opasnosti od prve procjene iz 1996. godine koja se odnosila na

13.000 km² opasnih podruèja pa sve do 2014. godine kada se minsko sumnjiv prostor

odnosi na 625,9 km². Prijelomna je 2004. godina jer se tada završio proces definiranja

oneèišæenih površina na cjelokupnom prostoru opæina i gradova te su se takve površine

obilježile oznakama minske opasnosti u svrhu prevencije od stradavanja. Rizik od mina

je znaèajno smanjen u odnosu na ranije razdoblje, ali opasnost još uvijek prijeti

graðanima pa je i nadalje informiranje graðana o opasnostima od mina važna aktivnost

protuminskog djelovanja. Minsko informacijski sustav omoguæava usporeðivanje i

širenje toènih informacija vezanih uz problem s minama i graðansku sigurnost. Takve

su informacije široko dostupne preko MIS portala graðanima i lokalnim zajednicama, a

sve to u cilju sigurnijeg života i rada u blizini minsko sumnjivih podruèja.

dr.sc. Josip Èerina

Hrvatski centar za razminiranje – Podružnica Jug

Stjepana Radiæa 11, 23000 Zadar

[email protected]

MINSKO INFORMACIJSKI SUSTAV U FUNKCIJI

GRAÐANSKE SIGURNOSTI

- -24

Page 23: Knjiga Sažetaka Domovinski Rat