Str. 14-15

ŠKOLSTVO

Str. 27Str. 11

DOMOVINSKI RAT

HUMANOST

POLJOPRIVREDA

Komemoracija poginulim braniteljima na lokaciji Trokut-NovskaDarivateljima krvi

uručene zahvalnice za višestruko iskazanu humanost

Umirovljenim učiteljima zahvala za višegodišnji rad s mladima

Marina Dobošić prva pratilja najuzornije hrvatske seoske žene

I MARIJAGORIČKI OSNOVCI DOBILI SPORTSKU DVORANU

OBRAZOVANJE

Str. 16-17

Str. 18-19

listopad 2016. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni biltenBroj

100

32 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.

Poštovani čitatelji,

iz broja u broj, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, došli smo i do 100. broja Županijske kro-nike - informativnog biltena Zagrebačke županije. Jubilej je to koji je vrijedno spomenuti, ali i čestitati cijeloj ekipi, onima koji direktno sudjeluju u pripremi Kronike, kao i onima koji indirektno podržavaju ovaj projekt. Vjerujem da smo vas tijekom proteklih devet godina uspjeli zadovoljavajuće informirati o svim važnijim događajima u županiji. Tako i u ovome jubi-larnom broju donosimo pregled događaja koji zaslužuju pažnju čitatelja.Prigodnom svečanošću otvorena je novo-sagrađena sportska dvorana uz OŠ Ante Kovačića u Mariji Gorici, vrijedna oko 14,5 milijuna kuna. Za sanaciju šteta nastalih usli-jed poplave koja je prostor županije zadesila početkom 2014., Zagrebačkoj županiji je iz Fonda solidarnosti EU isplaćeno 9,28 milijuna kuna, a što je Županija odmah proslijedila krajnjim korisnicima.Zagrebačka županija, u suradnji sa županij-skom Turističkom zajednicom, predstavila se u Varšavi na međunarodnom sajmu turističkih putovanja World travel show. Tom prigodom potpisan je sporazum o suradnji Zagrebačke županije i Mazowieckijeg vojvodstva. Obilježen je Svjetski dan učitelja, a Samobor i Zaprešić proslavili su dan grada. Održana je tradicionalna sajamska priredba Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebač-ke županije i Grada Zagreba, koja je okupila devedesetak izlagača domaćih autohtonih tradicijskih proizvoda. U Zaprešiću se na 18. sajmu gospodarstva predstavilo oko 250 izlagača. U Ivanić-Gradu je održana Bučijada, u Mariji Gorici Štruklijada, štrudlijada i keste-nijada, a u Velikoj Gorici jubilarni 15. Gastro Turopolja.Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je crkvu sv. Benedikta opata u Mičevcu. Tim činom u potpunosti je završena gradnja crkve koja je započela 2005. godine. Blagoslovljen je, a time i simbolično otvoren križni put „Staza života“ u Donjoj Pušći. I na kraju čestitke članovima Kulturno-umjet-ničkog društva „Nova zora“ iz Donje Lomnice na osvojenom drugom mjestu (u kategoriji koreografiranog folklora) na 23. susretu hrvat-skih folklornih ansambala i izvornih skupina.

Dragi čitatelji, uz zahvalu što nas pratite i podržavate u radu, lijepo vas pozdravlja vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

JESTE LI ZNALI?

U povelji Bele IV. iz 1242. ime Samobora zapisano je

kao Zumbur (mađarska inačica za Samov burg)

ELEMENTARNA NEPOGODA ELEMENTARNA NEPOGODA

RIJEČ UREDNIKA

Ukupno prijavljena šteta na prometnoj infrastrukturi, vodnom gospodarstvu i kulturnim dobrima, zajedno s troškovima operativnih snaga zaštite i spašavanja, iznosila je preko 34 milijuna kuna

POTPISANI UGOVORI S KRAJNJIM KORISNICIMA BESPOVRATNIH SREDSTAVA NAMIJENJENIH SANACIJI ŠTETA OD ELEMENTARNE NEPOGODE

Za sanaciju šteta uzrokovanih poplavom u 2014., Županiji iz Fonda solidarnosti EU isplaćeno 9,28 milijuna kuna

❱ Krajnji korisnici sredstava su gradovi Velika Gorica, Sveti

Ivan Zelina, Ivanić-Grad i Dugo Selo, općine Bedenica, Gradec, Kloštar Ivanić, Kravarsko, Križ, Pisarovina i Pokupsko, te Vatroga-sna zajednica Zagrebačke županije, Županijska uprava za ceste i Gradsko društvo Crvenoga križa Velike Gorice

❱ Uspješno okončani projekt vodili su Stručna

služba župana i Odjel za reviziju, a koordinator je bio zamjenik župana Damir Tomljenović

Za sanaciju šteta nastalih uslijed poplave koja je prostor župa-nije zadesila početkom 2014., Zagrebačkoj županiji isplaće-

no je iz Fonda solidarnosti EU 9,28 milijuna kuna. Dio sredstava, 2,46 milijuna kuna, doznačen je Županiji krajem 2015., te je odmah prosli-jeđen krajnjim korisnicima: gra-dovima i općinama (Velikoj Gorici, Ivanić-Gradu, Svetom Ivanu Zelini, Dugom Selu, Bedenici, Gradecu, Kloštru Ivaniću, Kravarskom, Kri-žu, Pisarovini i Pokupskom), Vatro-gasnoj zajednici Zagrebačke župa-nije, Županijskoj upravi za ceste i

Gradskom društvu Crvenoga križa Velike Gorice. Preostali iznos, odnosno 6,82 mili-juna kuna, Županiji je doznačen sredinom rujna ove godine, a krajnjim korisnicima isplaćen je nakon potpisanih ugovora sa županom Stjepanom Kožićem.

- Ovom smo projektu prišli vrlo ozbiljno. Vodila ga je Stručna služba župana i Odjel za reviziju, a koordinator je bio zamjenik župana Damir Tomljenović. Prve procjene su govorile da ćemo dobiti nešto malo više od 8 milijuna kuna, no dobrom obradom pripremljenih podloga te izradom troškov-

nika dobili smo čak 1,2 milijuna kuna više. Zahvala svima koji su odradili ovaj posao - za potpisivanja ugovora rekao je župan.

Ukupno prijavljena šteta na prometnoj infrastrukturi, vodnom gospodarstvu i kulturnim dobrima, zajedno s troškovi-

❛Prve procjene su govorile da ćemo dobiti malo više od 8 milijuna kuna, no dobrom obradom pripremljenih podloga te izradom troškovnika dobili smo čak 1,2 milijuna kuna više - naglasio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

NAJVIŠE SREDSTAVA

DOZNAČENO JE ŽUC-u I OPĆINI

KRAVARSKO

Najviše je stradalo područje Velike Gorice

ma operativnih snaga zaštite i spašavanja, iznosila je preko 34 milijuna kuna.

- Nema baš previše županija koje su dobi-le sredstva iz Europskog fonda solidarnosti

za sanaciju šteta od popla-ve. Naravno, sredstva koja smo dobili nisu dostatna za cjelokupnu sanaciju šte-ta, ali nisu ni mala - rekao je župan.

U ime krajnjih korisnika sredstava, Županiji je na odrađenom poslu zahvalio gradonačelnik Velike Go-rice i saborski zastupnik Dražen Barišić.

- Zadovoljstvo je što dje-lomično možemo naplatiti nastalu štetu. No, perma-nentno smo ugroženi i ovo je samo spašavanje situa-

cije iza nas. Ugroza od poplave, nažalost, i dalje postoji. Administrativno, pokazalo se, imamo sposobnosti povući europska sred-stva, no ono što bi svi zajedno trebali raditi je sinkronizirati se na terenu i strateški se prihvatiti posla da ovakvih situacija ipak više ne bude. Moramo biti spremni zaštititi stanovništvo - rekao je Barišić.

54 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016. GOSPODARSTVO

ÎProvincija Hebei, koja u Kini zauzima strateški geografski položaj, s izlazom na Žuto more, ima 74 milijuna stanovnika. Najjači gospodarski sektori su elektronika te oprema za hidroelektrane i solarne elektrane. Na prostoru ove provincije više od 70 svjetskih korporacija ima svoje proizvodne pogone. - Hrvatska ima strateški položaj na putu prema tržištu Europske unije. Stoga želimo ohrabriti i stimulirati naša poduzeća iz drvne industrije i željezničkog prometa da uspostave i razvijaju suradnju s Hrvatskom. Smatram da moramo iskoristiti današnji posjet i uspostaviti nove veze, jer Zagrebačka županija, uvjerio sam se, ima svoju priču - rekao je Quan Qi Heng, voditelj kineskog izaslanstva, u provinciji Hebei zadužen za gospodarstvo i vanjsku trgovinu.

ÎNakon prezentacije o moguć-nostima ulaganja na prostoru županije, s naglaskom na podu-zetničke zone, koju je moderirao pročelnik za gospodarstvo Damir Fašaić, i predstavljanja Klastera hrvatskih proizvođača namještaja i oprema za unutarnje i vanjsko uređenje, s kojim je goste pobliže upoznao Dragutin Juraga, član ERA grupe iz Velike Gorice, kine-sko izaslanstvo obišlo je proizvod-ne pogone DIR-a. Potom je obišlo Poduzetničku zonu Jalševac u Jastrebarskom i Poduzetničku zonu Pisarovina.

Strateški položaj na putu prema tržištu Europske unije

Mogućnosti ulaganja

GOSPODARSTVO

ÎÎ Proizvodni pogon Ivanićplasta nalazi su u gotovo samom središtu Ivanić-Grada, gdje nema mogućosti za njegovo proširenje. Vitomir Klasić kaže da se o izmještanju pogona u gospodarsku zonu razmišlja, ali trenutno samo teoretski. Asortiman proizvoda, dodaje, ne misli širiti. - I dalje ćemo se zadržati u segmentu toaletnih sjedala, u kojemu smo se etablirali. Ušli smo u nišu koja nam odgovara - kaže Klasić, dodajući da je pred tvrtkom (dodatno) unapređenje tehnologije i robotiziranje proizvodnje.

Robotiziranje proizvodnje

IVANIĆPLAST - DOBITNIK NAGRADE ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE

Vodeći proizvođač toaletnih sjedala u jugoistočnom dijelu EuropeProizvodi se izvoze u 26 zemalja svijeta - osim u zemlje EU, i u Rusiju, Izrael, Cipar i Maleziju

IZVOZI SE 80 POSTO

PROIZVEDENOGA

Posluje (iznimno uspješno!) bez lipe kredita. Izvozi u 26 zemalja svijeta (osim u ze-

mlje EU, i u Rusiju, Izrael, Cipar, Maleziju), a u Hrvatskoj drži oko 60 posto tržišta. Vodeći je proi-zvođač toaletnih sjedala u jugo-istočnom dijelu Europe. S osam-desetak zaposlenih, Ivanićplast godišnje proizvede oko 400.000 toaletnih sjedala u četrde-setak različitih modela. Na izvoz otpada 80 posto pro-izvodnje.

- Točno, poslujemo bez kredita. To je konzervativ-niji pristup, nije pravi po-slovni. Ne radimo s drža-vom i državnim firmama, izloženi smo svjetskom tržištu na kojemu imamo i ogromnu konkurenciju, pa smo, s obzirom na te okol-nosti, imali bojazan dizati

kredite. Odlučili smo se za sporiji, ali sigur-niji razvoj. Da smo di-zali kredite u vrijeme krize, danas vjerojat-no ne bismo bili ovdje - govori Vitomir Kla-

sić, vlasnik Ivanićpla-sta, tvrtke koja je ove

godine dobila Nagradu za doprinos ugledu i pro-

mociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu. Bio je to i povod da je, početkom listopada, posje-ti župan Stjepan Kožić. Rekao je tom prigodom da bi bio iznimno sretan kada bi ovakvih tvrtki na prostoru županije bilo više.

- Tehnološki razvoj ove firme je takav da proizvodi ono što svjet-sko tržište traži. Proizvodnja se, iz godine u godinu, modernizira, robotizira i na takav se način pra-te svjetski trendovi. Ivanićplast ima osigurano tržište i izvan gra-nica Hrvatske, a što znači da ima budućnost i garanciju da će se i dalje moći razvijati - nakon razgo-vora s poslovodstvom tvrtke izja-vio je župan. Dodao je da ovakvih 'zdravih' firmi koje rastu i šire se, te usvajaju nove tehnologije, baš i nema previše.

- Stoga će Županija, u okvirima svojih ovlasti, uvijek biti uz takve - rekao je župan.

Susret kineskih gospodarstvenika sa županom i njegovim suradnicima upriličen je u prostorijama Drvne industrije Rubinić

ŽUPANIJU POSJETILO GOSPODARSKO IZASLANSTVO KINESKE PROVINCIJE HEBEI

INVESTITORI MOGU RAČUNATI NA PARTNERSKI ODNOS ŽUPANIJE

Županiju je posjetilo gos-podarsko izaslanstvo kineske provincije He-bei. U izaslanstvu su bili

predstavnici 19 kineskih tvrtki koje se bave preradom drva te izradom namještaja i dekoraci-ja za uređenje kućanstava i ho-telskih lanaca. Susret kineskih gospodarstvenika sa županom i njegovim suradnicima uprili-čen je u prostorijama Drvne in-dustrije Rubinić (DIR) u Jastre-barskom.

- Zagrebačka županija ima status jedne od gospodarski najjačih i najperspektivnijih županija u RH. Ima perspek-tivan geografski položaj, koji smo još davnih dana odlučili maksimalno iskoristiti razvo-jem poduzetničkih zona. Rezul-tati nisu izostali. Neke od najve-ćih domaćih, ali i stranih tvrtki odlučile su svoju poduzetničku aktivnost razvijati upravo na području Zagrebačke župani-je - ispričao je gostima župan Stjepan Kožić. Naglasio je da investitori mogu računati na partnerski odnos Županije, na

kvalitetnu, učinkovitu i koope-rativnu javnu upravu koja je, u najkraćem mogućem vremenu, u mogućnosti ponuditi od kva-litetnog prostora za ulaganje do brzog ishođenja dozvola.

Liu Kai, savjetnik u Uredu za gospodarstvo i trgovinu pri Ve-leposlanstvu NR Kine u RH, za-hvalio je Županiji što je, u roku od samo tjedan dana, organizi-rala ovaj susret.

- Svjedoci smo vaše efika-snosti, stoga bismo željeli da naši poslovni ljudi iskoriste ovu priliku i uspostave surad-nju - rekao je Kai, dodavši da je u zadnjih nekoliko godina ovo

najveće kinesko izaslanstvo iz sektora drvne industrije

koje posjećuje Hrvat-sku.

Dobrodošlicu je izaslanstvu pože-lio i gradonačel-nik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel.

Rekao je da Jastre-barsko, iako mali grad,

ima dvije nagrade Europ-ske komisije - jednu za projekt u području uštede električne energije u javnoj rasvjeti, a dru-gu za suradnju i odnos s podu-zetnicima.

- Nositelji smo i certifikata Business friendly town, za od-nose s poduzetništvom i direk-tna strana ulaganja, a Financial times nas je 2012. i 2016. uvr-stio u top deset mikro gradova s najboljom strategijom za pri-vlačenja stranih ulaganja - re-kao je Novosel.

Toaletna sjedala se izrađuju od najkvalitetnijeg urea duroplast materijala koji se, osim čvrstoćom i trajnošću, odlikuje i antibakterijskim svojstvima

❱ÎU četrdesetak različitih modela, Ivanićplast godišnje proizvede oko 400.000 toaletnih sjedala

❱ÎPerspektivan geo-grafski položaj Županija je maksi-malno iskoristila razvojem poduzetnič-kih zona

DIR zapošljava 130 radnika

Posjet je organiziran u suradnji s Veleposlanstvom NR Kine u RH

U IZASLANSTVU SU BILI PREDSTAVNICI

19 KINESKIH TVRTKI IZ SEKTORA DRVNE

INDUSTRIJE

76 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.

Županija je, posredstvom Upravnog odjela za fondove EU, regionalnu i međuna-

rodnu suradnju, organizirala za predstavnike gradova i općina te županijskih institucija infor-mativnu radionicu o mogućno-stima prijave projekata preko-granične suradnje na programe Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Cilj radionice bio je educirati i potaknuti sudionike na osmiš-

ljavanje projektnih ideja koje bi se mogle prijaviti na programe transnacionalne suradnje IN-TERREG V-B Dunav, INTERREG V-B Mediteran, INTERREG Sre-dišnja Europa i INTERREG V-B Jadransko-jonski program - ADRION, kao i na programe pre-kogranične suradnje INTERREG IPA Hrvatska-BiH-Crna Gora i INTERREG V-A Slovenija-Hrvat-ska 2014.-2020.

Programe europske teritori-

jalne suradnje sufinancira Eu-ropski fond za regionalni razvoj. Za Republiku Hrvatsku, u raz-

doblju od 2014. do 2020., osi-gurano je 1,7 milijardi eura. U gotovo svim programima stopa sufinanciranja iznosi 85 posto.

Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za fondove EU, regionalnu i međunarodnu su-radnju, rekao je da će Zagrebač-ka županija pomoći svim prijavi-teljima projekata prekogranične suradnje sa svoga područja kako bi se u budućnosti povuklo što više europskoga novca.

DOGAĐAJI DOGAĐAJI

U VARŠAVI POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I MAZOWIECKIJEG VOJVODSTVAJEDNA HRVATSKA ŽUPANIJA - JEDNA OBNOVLJENA KUĆA U BOSNI I HERCEGOVINI

INFORMATIVNA RADIONICA O MOGUĆNOSTIMA POVLAČENJA EUROPSKOGA NOVCA U SALZBURGU ODRŽANA 12. KONFERENCIJA INSTITUTA EUROPSKIH REGIJA I GRADOVA

'Pozitivna klima između dvaju naroda mora uroditi plodom'

LJUDI KOJI SU PROŠLI RAT ZNAJU ŠTO ZNAČI VRATITI SE U VLASTITI DOM

Programi transnacionalne i prekogranične suradnje Integracija azilanata u europsko društvo

Zagrebačka županija uklju-čila se u projekt „Jedna hrvatska županija - jedna obnovljena kuća u Bosni

i Hercegovini“. Ugovor, kojim će Županija sa 120.000 kuna pomoći obnovu jedne obiteljske kuće u su-sjednoj državi, potpisali su župan Stjepan Kožić i predsjednik Saveza za povratak izbjeglih i raseljenih

Razmjena mladih, obrazovanje, kultura, gospodarstvo, suradnja na EU projektima..., samo su neka od područja zajedničkog djelovanja dviju regija

Pravo na obnovu imaju osobe koje su se vratile u Bosansku Posavinu na svoju prijeratnu adresu

❱Sporazum je potpisan u vrijeme održavanja međuna-rodnog sajma turističkih putovanja World travel show, na kojemu se turističkom i gastro-enološkom ponudom te kulturnom i povijesnom baštinom predstavila i Zagrebačka županija

Josipa Jerkovića, koji je i prisustvovao pot-pisivanju ugovora.

- Bez obzira na broj kuća koje ćemo obnovi-ti, ovo je za nas veliki pro-jekt. Povratnik će dobiti krov nad glavom! Na prostoru Republike Srpske trenutno ima 5000 zahtje-va za obnovu kuće, a donatora nema - rekao je Jerković. Pojasnio je da pravo na obnovu, u sklopu projekta „Jedna hrvatska županija - jedna obnovljena kuća u Bosni i Hercegovini“ imaju isključivo oso-be koje su se vratile u Bosansku Posavinu na svoju prijeratnu adre-su.

- Neće se obnavljati kuće onima koji se žele vratiti, nego onima koji su to već učinili, obiteljima koje žive u Bosanskoj Posavini, ali u lo-

šim uvjetima, u kući koja prokišnjava ili u gospodarskoj zgra-

di - dodao je Jerković, rekavši da se nada da će

se u projekt uključiti i osta-le županije.

Župan Stjepan Kožić, uz kojega je potpisivanju ugovora prisustvo-vao i njegov zamjenik Rudolf Vuje-vić, rekao je da se radi o hvalevri-jednom projektu, jer ljudi koji su prošli rat znaju što znači vratiti se u vlastiti dom. Inicijatorima pro-jekta je poručio neka imaju vjere i snage i ustraju u njegovoj realiza-ciji kako bi se što veći broj Hrvata vratio na svoje ognjište.

- Hrvatska je članica EU i može vam pomoći i na druge načine. Pri-je svega u prekograničnoj suradnji kroz EU fondove - rekao je župan.

Zamjenik župana Damir Tomljenović i pred-sjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković sudjelovali su na 12.

konferenciji Instituta europskih regija i gradova (IRE) održanoj u Salzburgu (Austrija).

Uz središnju temu, integraciju podnositelja zahtjeva za azil u regi-jama, gradovima i općinama, teme konferencije bile su i europsko finan-ciranje regionalnih i općinskih infra-struktura, posebno razvoja i implementacije projekta širokopojasnog interneta, održivog

upravljanja zemljom i vodama te očuvanja kulturne i povijesne baštine zemalja Europske

unije. U 2015., prema podacima Europske komisije iznesenima za konferencije, u zemljama Europske unije azil je zatražilo 1,2 milijuna osoba. Najviše tražitelja azila je iz Sirije, Afganista-na, Iraka, Kosova i Albanije. Njih 70

posto je radno sposobno, 83 posto je mlađe od 35 godina, a svaki treći od de-

set tražitelja azila je maloljetnik. Uglavnom se radi o osobama s niskom razinom obrazovanja.

U 2015. AZIL U ZEMLJAMA EU ZATRAŽILO JE 1,2 MILIJUNA OSOBA

Županija obnovu pomaže sa 120.000 kuna

❛Bitna je potpora koja dolazi iz naše matične domovine - rekao je Pavo Dujak, predsjednik Saveza za povratak izbjeglih i raseljenih Bosanske Posavine

DOSAD SE U PROJEKT, ZAJEDNO SA

ZAGREBAČKOM, UKLJUČILO OSAM HRVATSKIH

ŽUPANIJA

Bosanske Posavine Pavo Dujak. Dosad se u ovaj projekt, zajedno s našom, uključilo osam hrvatskih županija.

- Bitna je potpora koja dolazi iz matične domovine. Naša entitet-ska ministarstva godišnje obnove između tri i pet kuća, a mi, zasad, obnavljamo njih osam. Nadam se da ćemo u svakoj općini u kojoj djeluje naša organizacija obnoviti po jednu kuću - rekao je Dujak.

Inicijativa za ovaj projekt obno-ve potekla je od dopredsjednika bosanskoga entiteta Republika Srpska iz reda hrvatskog naroda

Sporazum o suradnji Zagrebačke županije i Mazowieckijeg vojvodstva (Poljska) u Varšavi su potpisali zamjenici župa-

na ovih dviju regija - Rudolf Vujević i Rafał Rajkowski. Sporazum je, naglašeno je, prvi korak prema uspješnoj suradnji.

- Teme su detaljno obrađene, ali one nas ni u kojem smislu ne smiju ograničavati. Razmjena mladih, obrazovanje, kultura, gospodarstvo, suradnja na EU projektima..., samo su neka od područja zajedničkog dje-lovanja - rekao je Rajkowski, dodavši da se nada da će potpisani sporazum biti poziti-van primjer drugim regijama kako surađi-vati.

Rudolf Vujević, zamjenik župana Zagre-

bačke županije, ustvrdio je da pozitiv-na klima koja vlada između poljskog i hrvatskog naroda mora uroditi plo-dom. Potpisivanju sporazuma prisu-stvovala je i veleposlanica Republike Hrvatske u Poljskoj Andrea Bekić, re-kavši da se nada da će on rezultirati konkretnim poslovima.

- Regionalna suradnja ima veliko zna-čenje. U Dubrovniku je ove godine odr-

tnersku i prijateljsku suradnju s poljskim vojvodstvima - istaknula je veleposlanica.

Sporazum je potpisan u vrijeme održavanja međunarodnog sajma tu-rističkih putovanja World travel show, na kojemu se turističkom i gastro-enološkom ponudom te kulturnom i povijesnom baštinom predstavila i Zagrebačka županija. Predstavljanje je organizirano u suradnji sa župa-nijskom Turističkom zajednicom, a atrakcija sajma bili su Vitezovi zelin-gradski. Hrvatska se na sajmu pred-stavila i atraktivnom izložbom um-jetničkog fotografa Davora Rostuhara „Hrvatska iz zraka“.

Atrakcija sajma bili su Vitezovi zelingradski

žan 5. forum hrvatsko-poljskih regija, koji je imao vrlo važnu gospodarsku kompo-nentu. Naših deset županija ostvaruje par-

98 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.

❱Županija poziva sve zainteresirane da svoje komentare na nacrt prijedloga Strategije razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije dostave, do 11. studenoga, na adresu elektroničke pošte: i.bosnjak@zagrebacka-zupanija.hr

DOGAĐAJI DOGAĐAJI

❱Koordinacija će, u suradnji s centrima za socijalnu skrb, pokušati doći do što točnijeg broja beskućni-ka na prostoru županije te potom razmotriti mogućnosti da se za njihovo zbrinjavanje povuku sredstva Europske unije

❱Župan Kožić je pozvao poduzetnike da koriste Odjel za EU fondove Zagrebačke županije i Regionalnu razvojnu agenciju kako bi pripremili projekte i povukli što više sredstava iz europskih fondova

❱Radi se o strateškom dokumentu čiji je cilj podizanje kvalitete života građana, konkurentnosti gospodarstva i efika-snosti javne uprave na temeljnim načelima održivog razvoja uz primjenu informacij-sko-komunikacijske tehnologije

ŽUPANIJSKA KOORDINACIJA ZA LJUDSKA PRAVA

Koliko beskućnika živi na prostoru županije?Zakon definira da je beskućnik osoba koja nema dovoljno sredstava za život kojima bi mogla podmiriti potrebu stanovanja

Koliko je na prostoru župa-nije beskućnika? Pitanje je na koje odgovor tra-

ži županijska Koordinacija za ljudska prava. Očto je to, za sjednice Koordinacije je kazala njezina predsjednica Marija Ledinski Anić, problem koji buja i raste.

Trenutno do-stupni podaci, temeljeni na broju smještenih u Prihvatilištu za beskućnike Crve-noga križa grada Za-greba u Velikoj Kosnici, go-vore da je tamo (privremeno) smješteno pet beskućnika s prostora županije. No, prema riječima Zvonka Mlinara, vo-ditelja Prihvatilišta i potpred-sjednika Hrvatske mreže za beskućnike, taj broj je osjetno veći.

- Zakon definira da je be-skućnik osoba koja nema dovoljno sredstava za život

kojima bi mogla podmiriti potrebu stanovanja. Takve osobe mogu ostvariti za-jemčenu minimalnu naknadu od 800 kuna, ali ona sigurno nije do-voljna da bi unajmili stan, plaćali režijske troškove i sebi osigurali

prehranu - pojasnio je Mli-nar. Govorio je i o pre-

drasudama, koje su u društvu još uvijek prisutne. Beskućni-ke se, kaže, još uvi-jek doživljava kao

skitnice i neradnike. - Takvih je, onima ko-

jima je to stil života, svega pet posto. Ostalo su žrtve eko-

nomske situacije - ostali su bez posla, 'uništili' su ih kredti, blo-kirani su, narušenog su zdravlja... Među onima koji su smješteni u našem prihvatilištu ima i dosta osoba koje su izašle iz dječjih do-mova i udomiteljskih obitelji, ima čak i branitelja, psihički bolesnih osoba, ali, nažalost, i djece - do-dao je Mlinar.

U suradnji s centrima za soci-jalnu skrb, zaključeno je za sjednice, Koor-dinacija će pokušati doći do što točnijeg broja beskućnika na prostoru županije, te potom razmotriti mogućnosti da se za njihovo zbrinjavanje povuku sredstva iz Europske unije.

JOŠ UVIJEK POSTOJE

PREDRASUDE, PA SE BESKUĆNIKE DOŽIVLJAVA

KAO SKITNICE I NERADNIKE

SAJAM JE OKUPIO OKO 250 IZLAGAČA IZ

ZAPREŠIĆKOGA KRAJA, ALI I ŠIRE

PREDSTAVLJEN NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE RAZVOJA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

Zagrebačka županija - pametna županijaIdeja je da se Zagrebačka županija u sljedećih pet godina transformira u pametnu županiju te tako svojim građanima i gospodarstvenicima ponudi učinkovite i moderne usluge

Predstavljen je nacrt pri-jedloga Strategije razvoja informacijske i komuni-kacijske tehnologije na

području Zagrebačke župani-je - pametne županije. Radi se o strateškom dokumentu čiji je cilj podizanje kvalitete života gra-đana, konkurentnosti gospodar-stva i efikasnosti javne uprave

na temeljnim načelima održivog razvoja uz primjenu informacij-sko-komunikacijske tehnologije. Drugim riječima, Strategija pred-stavlja osnovu za daljnji razvoj, odabir razvojnih projekata i ak-tivnosti u skladu s mogućnostima Županije i prilikama u okruženju, prvenstveno dostupnošću razvoj-nih fondova.

- Ideja je da se Zagrebačka županija u sljedećih pet go-dina transformira u pamet-nu županiju te tako svojim građanima i gospodarstve-nicima ponudi učinkovite i moderne usluge. Prioritet-no je uložiti u informatiza-ciju županijskog sustava, što će posljedično utjecati i na unapređenje novih in-

SAJAM GOSPODARSTVA U ZAPREŠIĆU DOŽIVIO SVOJU PUNOLJETNOST

Novim zakonodavnim okvirom agilnije pomoći poduzetnicimaU sklopu sajma održana je manifestacija Poslovni uzlet grada Zaprešića

Sajam gospodarstva u Zapre-šiću doživio je svoju pu-noljetnost. Ovogodišnji je

okupio oko 250 izlagača iz za-prešićkoga kraja, ali i šire.

- Da je obrt-ništvo još živo govori veliki in-teres izlagača za ovaj sajam. Oni su 'svjetlo na kraju tunela' onima koji su polako počeli odustajati - rekla je Jasenka Jan-čić, predsjednica Udruženja obrt-

nika Zaprešića, organizatora sajma.

Za svečanosti otvorenja go-vorili su i Mirza Šabić, pred-sjednik OK Zagreb, te Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvat-ske obrtničke komore. Rano-gajec je izrazio nadu da će nova

Vlada RH stvoriti zakonodavni okvir koji će omogućiti obrtni-cima da rade ono što najbolje znaju.

- Treba nam dobar zakonski okvir kako više ne bismo tre-bali razmišljati hoće li naše obitelji stradati ako ne možemo na-platiti proizvod koji smo uredno isporu-čili - rekao je Rano-gajec.

Gradonačelnik Želj-ko Turk poručio je da sajam pokazuje koliko Grad Zaprešić vodi brigu o gospo-darstvenicima, kojima stvara preduvjete za razvoj, a što znači i bolji život svih njegovih sta-novnika.

Sajam je otvorila Ana Mandac,

tada pomoćnica ministra podu-zetništva i obrta, a svečanosti je prisustvovao i župan Stjepan Kožić. Naglasio je da je Župani-ja uvijek bila uz poduzetnike i

obrtnike, pripomagala im na niz načina - subvencija-

ma, potporama, edu-kacijama...

- I ovom prigo-dom vas pozivam da koristite naš

Odjel za EU fondove i Regionalnu razvoj-

nu agenciju kako bi pri-premili programe i projekte

i povukli što više sredstava iz fondova EU - rekao je župan, dodavši da nova Vlada, kroz za-konodavni okvir, treba još agil-nije pomoći poduzetnicima da se mogu normalno razvijati.

je izradila tvrtka Infocumulus.

- Županije se danas nalaze na raskrižju na ko-jemu mogu bira-ti između starih i novih, digitali-ziranih rješenja. U tome je izrada Strategije prvi korak. No, ona ne smije ostati 'zaključana u ladi-ci', nego njezine mjere i ciljeve u praksi treba početi ostvarivati što je prije moguće - rekao je Vedriš.

Trenutno je u tijeku tzv. savje-tovanje sa zainteresiranom jav-nošću, stoga Županija poziva sve zainteresirane da svoje komenta-re na nacrt prijedloga Strategije razvoja informacijske i komu-nikacijske tehnologije dostave (putem obrasca objavljenog na mrežnoj stranici www.zagrebac-ka-zupanija.hr) na adresu elek-troničke pošte: i.bosnjak@zagre-backa-zupanija.hr, najkasnije do 11. studenoga.

formacijskih i komunikacijskih sustava diljem županije - rekao je župan Stjepan Kožić.

Da je riječ o iznimno kvalitet-nom strateškom dokumentu,

potvrdili su i članovi ekspertnog tima Mladen Vedriš, Nedeljko Štefanić i Anita Lovrić, koji su aktivno sudjelovali u kreiranju nacrta prijedloga Strategije, koji

1110 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.

I bez uvođenja prireza, Samobor je u samom vrhu hrvatskih gradova po razvijenosti i kvaliteti života

U prvim napadnim operacijama HV-a u Domovinskom ratu, u jesen i zimu 1991., sudjelovale su i braniteljske postrojbe s prostora županije

Grad Samobor proslavio je 774. rođendan. Svečana sjednica Gradskoga vijeća bila je pri-

goda da gradonačelnik i saborski zastupnik Krešo Beljak još jed-nom naglasi da je Samobor prvi hrvatski grad koji je, još počet-kom godine, izašao iz krize.

- Usprkos tome što smo i u Sa-moboru doživjeli gospodarsku tranziciju na hrvatski način, pa smo ostali bez velikih poduzeća, naš se privatni sektor, obrtnici i mala poduzeća, uspio rekon-struirati i pokriti rupe koje su nastale. To je pokrenulo proces novog zapošljavanja, a Grad je različitim mjerama pomagao gospodarskom oporavku - rekao je Beljak. Zahvalio je samobor-skim poduzetnicima što su svo-jim radom, novim projektima i ulaganjima pridonijeli boljem punjenju gradskog proračuna, izvukli vlastito poslovanje iz krize, a time i Grad u cjelini. Danas Samo-bor, rekao je Beljak, i bez uvođenja prire-za, po gospodarskim pokazateljima i stanju proračuna ima čvrstu poziciju u samom vrhu hrvatskih gradova. U samom je vrhu i po razvijenosti i kvaliteti života. Jednim od najvećih posti-gnuća u proteklome razdoblju Beljak je istaknuo uređenje pro-stora bivše vojarne.

- Dok drugi muku muče s na-puštenim vojnim objektima koji

Komemoracijom na lokaciji „Trokut“, nedaleko od Novske, odana je počast poginulim

hrvatskim braniteljima na zapad-noslavonskom ratištu u prvim na-padnim operacijama Hrvatske voj-ske u Domovinskom ratu, u jesen i zimu 1991. godine. U tim su opera-cijama, u sklopu Operativne grupe Posavina, sudjelovale i braniteljske postrojbe s prostora Zagrebačke županije.

- Na novljanskoj i novogradiškoj bojišnici, uspješnim izvođenjem obrambenih djelovanja, od 9. do 29. listopada 1991., zaustavljena je i slomljena moć 5. banjalučkog korpusa i pobunjenih Srba. Time su stvoreni uvjeti za napadna oslobo-dilačka djelovanja Hrvatske vojske. Prije 25 godina, 29. listopada 1991., otpočela je prva napadna operacija Hrvatske vojske u Domovinskom

U PRIGODI 774. OBLJETNICE GRADA ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA SAMOBORA KOMEMORACIJA U SPOMEN NA POGINULE HRVATSKE BRANITELJE NA ZAPADNOSLAVONSKOM RATIŠTU

'Prvi smo hrvatski grad koji je izašao iz gospodarske krize'

Zaustaviti revidiranje povijesti i krivotvorenje povijesnih činjenica

GRADOVI I OPĆINE DOMOVINSKI RAT

SAMOBOR

POVRŠINA: 250 km² BROJ NASELJA: 78BROJ STANOVNIKA: 37.633

zjape prazni, bivša vojarna u Sa-moboru danas je postala novi urbani centar grada - rekao je. U ovome je prostoru u tijeku završ-no uređenje zgrade javne vatro-gasne postrojbe, a kroz nekoliko mjeseci u njemu će biti otvoren i Centar za mlade. Govorio je Beljak i o sanaciji odlagališta ot-pada „Trebež“, u što je utrošeno gotovo 100 milijuna kuna.

- Zahtjevni i opsežni radovi u potpunosti su financirani nov-cem Kohezijskog fonda EU i Fon-da za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Naše građane to nije koštalo niti kune! - rekao je gradonačelnik. Istaknuo je i do-biveno bezuvjetno mišljenje Dr-žavne revizije o poslovanju Gra-da, te najavio nastavak radova i ulaganja.

- Nećemo stati, nastavit ćemo tempom koji smo sami sebi zada-li - rekao je.

ÎUz uvodno obraćanje predsjednika Gradskoga vijeća Branimira Šiljka, prisutnima se obratio i župan Stjepan Kožić. Rekao je da svega onoga što je u Samoboru napravljeno ne bi bilo bez sloge i međusobnog povjerenja. Podsjetio je i na ulaganja Županije u prostor grada, prije svega u školstvo. - Sretan sam što imate porast prihoda proračuna, čime se stvaraju kvalitetni uvjeti za daljnji razvoj - rekao je župan.

Međusobno povjerenje i sloga

❛Dok drugi muku muče s napuštenim vojnim objektima koji zjape prazni, bivša vojarna u Samoboru postala je novi urbani centar grada - rekao je gradonačelnik, ujedno saborski zastupnik Krešo Beljak

Za sjednice su, tradicionalno, uručena javna priznanja Grada. Godišnje nagrade dobili su Franjo Horvat, Đurđica Pleše Vujica,

Ana Lenard, „Proklima“ i Rukometni klub „Rudar“, a plakete HPD „Sveti Patrik“, Vesna Marjanović, Miroslav Mataušić, Anita Matijaščić,

Branko Tomašković, Mažoret klub „Unity S“ i Miroslav Živković

U SANACIJU ODLAGALIŠTA

OTPADA TREBEŽ ULOŽENO JE 100 MILIJUNA KUNA

ratu - „Orkan 91“., kojom je raz-bijen neprijatelj i do potpisivanja primirja 3. siječnja 1992. oslobo-đeno oko 750 četvornih kilometara okupiranog teritorija zapadne Sla-vonije. Napadi i borbena djelovanja Operativne grupe Posavina olakšali su bojno djelovanje snagama Ope-rativne zone Bjelovar u napadnim operacijama „Otkos 10“, koja je po-čela 31. listopada, i “Papuk 91“, koja

je počela 28. studeno-ga - za komemoracije je rekao umirovljeni brigadni general Rudi Stipčić, zapovjednik Operativne grupe Po-savina.

Okupljenim brani-teljima i obiteljima poginulih, uz ostale, obratili su se izasla-nik Predsjednice RH Ante Deur, izaslanik ministra obrane bri-gadni general Krešo Tuškan, ratni zapovjednik 1. gardijske brigade „Tigrovi“ general bojnik Jozo Mi-ličević i ministar branitelja Tomo Medved.

- 25 godina nakon ovih akcija, Ministarstvo ima nove izazove:

ispraviti niz ne-pravdi, ostvariti punu pravnu i so-cijalnu sigurnost branitelja i pri-donijeti očuvanju povijesne istine, zaustaviti mogu-će krivotvorenje povijesnih činje-nica i revidiranja povijesti - poručio je ministar.

Misu zadušnicu za sve poginule služio je požeški biskup Antun Škvorčević. Na kra-ju komemoracije, kojoj je u ime Zagrebačke županije prisustvovao zamjenik župana Damir Tomljeno-vić, ispred spomen-stećaka polože-ni su vijenci i zapaljeni lampaši.

ÎOdajući počast poginulim braniteljima na novljanskoj bojišnici prisjećamo se jedne od najzna-čajnijih pobjeda Hrvatske vojske nad srpskim agresorom i JNA u početnoj fazi Domovinskog rata, tijekom jeseni i zime 1991. godine. Upravo na današnji dan, na mjestu na kojemu trenutno stojimo, prije 25 godina je počela akcija „Orkan 91“, u sklopu koje se odvijala i borba za Trokut. Spomenutom akcijom, ali i akcijama „Otkos 10“ i „Papuk 91“ oslobođeno je 79 posto okupiranog teritorija zapadne Slavonije. Znači, u vremenu kada je Hrvatska stradavala od Iloka do Dubrovnika, malobrojni i slabo naoružani branitelji uspjeli su se ne samo oduprijeti, nego i izboriti prvu pojedu. Nažalost, ove ope-racije, po mom mišljenju, nisu dovoljno vrednovane - rekao je zamjenik župana Damir Tomljenović, dodavši da je obilježavanje ovih događaja iznimno važno jer se molitvom i zapaljenom svijećom prisjećamo svih poginulih hrvatskih branitelja na novljanskom bojištu, ali i širimo istinu o Domovin-skom ratu kako se ona nikada ne bi zaboravila.

Širiti istinu o Domovinskom ratu

Na lokaciji 'Trokut' postavljeno je devet spomen-stećaka

❱Prije 25 godina, 29. listopada 1991., otpočela je prva napadna operacija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu - 'Orkan 91'

1312 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016. DOGAĐAJI GRADOVI I OPĆINE

U planu je gradnja 35 milijuna vrijednoga čvorišta, odnosno silaska s autoceste Zagreb-Macelj kod WestGatea

ZAPREŠIĆ BROJNIM MANIFESTACIJAMA OBILJEŽIO DAN GRADA, 16. LISTOPADA

Odobrena sredstva za početak projekta 'Novo ruho Novih dvora'

ZAPREŠIĆ

POVRŠINA: 52,6 km² BROJ NASELJA: 9BROJ STANOVNIKA: 25.223

ÎPrisutnima na svečanoj sjednici obratili su se Dražen Bari-šić, saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice, i Darko Nekić, gradonačelnik Senja, a ispred Zagrebačke županije zamjenik župana Damir Tomljenović. - Prije svega, čestitao bih gradskoj upravi, na čelu s gradonačelni-kom, na zavidnom broju projekata koji su pokrenuti zadnjih go-dinu dana. Moram istaknuti da u dijelu tih projekata sudjeluje i Zagrebačka županija. Ono na što sam posebno ponosan upravo su zajednički projekti u školstvu - rekao je Tomljenović i dodao

da, nakon značajnog ulaganja u OŠ Ljudevita Gaja, Županija upravo radi na stvaranju uvjeta kako bi pomogla i projekt koji je Grad već započeo - dogradnju OŠ Kupljenovo sa sportskom dvoranom. Govorio je i o potrebi decentralizacije države.- Formiranjem novoga saziva Hrvatskoga sabora stekli su se uvjeti da dobijemo novu, stabilnu Vladu koja će konačno krenu-ti u decentralizaciju Hrvatske, o kojoj se stalno govori. Vjerujem kako će Vlada u regionalnoj i lokalnoj upravi tražiti svoje partne-re, na dobrobit naših građana - rekao je Tomljenović.

U nizu projekata sudjeluje i Županija

Nagrada Grada Zaprešića dodijeljena je Hrvatskim cestama, povelju su primili Inker d.d., Trajbar team, Grad Kaštela, Centar za mladež Zaprešić i Mješoviti pjevački zbor „Ban Josip Jelačić“. Plaketu je primila Marica Barišić-Ružić, medalju Vito Košar, Marko Martinjak, Tihana Živković, Letizija Čibarić, Matej Brnčić i Drvostil, a zahvalnicu Tatjana Kink i Hrvoje Banaj

Grad Zaprešić proslavio je svoj dan. U nizu događanja, središnja svečanost bila je sjednica Gradskoga vijeća,

za koje je gradonačelnik Željko Turk ustvrdio da Zaprešić u svojoj povijesti nikada nije imao toliko investicija kao danas, a koje se pa-ralelno realiziraju.

- Pred nama je nastavak gradnje ceste do Jablanovca, kao i gradnja 35 milijuna vrijednoga čvorišta, odnosno silaska s autoceste Za-greb-Macelj kod WestGatea. To je vrlo važno za daljnji razvoj gospo-darske zone s pola milijuna kva-drata sto posto komunalno ure-đenoga prostora. Očekujemo novi gospodarski zamah u ovoj zoni - rekao je Turk. Istaknuo je i grad-nju južne obilaznice, prometnice koja će osjetno rasteretiti promet

u središtu Zaprešića, otvoriti nove mogućnosti razvoja zaprešićkoga kraja prema Sloveniji te omogućiti bolju povezanost gradskih naselja.

- U planu je i gradnja želje-zničko-autobusnog terminala na lokaciji glavnoga željezničkog kolodvora. Projekt uključuje i modernizaciju željezničke pruge Zaprešić-Zabok, što je preduvjet za uvođenje integriranoga javnog

prijevoza - rekao je Turk. Poseb-no je istaknuo obnovu kompleksa Novi dvori.

- Ministarstvo regionalnog ra-zvoja odobrilo nam je 5 milijuna kuna za izradu projektne doku-mentacije za projekt „Novo ruho Novih dvora“ - rekao je Turk, do-davši da se obnavlja i Vršilnica, je-

dan od najpoznatijih zaprešićkih objekata kulture. Istaknuo je da je razvoj turizma, temeljen na kultu-ri, povijesnoj i prirodnoj baštini, jedna od strateških mjera razvoja grada. Govorio je i o ulaganjima u školstvo. U tijeku je dogradnja postojeće zgrade OŠ Kupljeno-vo, a učenike ove škole već iduće školske godine dočekat će i nova sportska dvorana. Uređen je oko-liš PŠ Pojatno, a u cijelosti je ob-novljena PŠ Jablanovec.

Trenutno se u Zaprešiću ure-đuje i Turistička zona „Zajarki“, a svojevrsni preporod doživjet će i gradski trgovi Dr. Franje Tuđmana i Ivana Pavla II. Gradonačelnika posebno veseli projekt „Novo lice starog centra“.

- Selidbom vatrogasaca i komu-nalaca na nove lokacije, stvoreni su preduvjeti da starom dijelu Zaprešića u narednom vremenu udahnemo novi život - rekao je.

❱ÎJužna obilaznica (u fazi gradnje) osjetno će rasteretiti promet u središtu grada, otvoriti nove mogućnosti razvoja na potezu prema Sloveniji te omogućiti bolju povezanost gradskih naselja

❱ÎU tijeku je dogradnja postojeće zgrade OŠ Kupljenovo, a učenike ove škole već iduće školske godine dočekat će i nova sportska dvorana

INFORMATIČKOM OPREMOM NAGRAĐENE NAJUSPJEŠNIJE ŠKOLE U AKCIJI PRIKUPLJANJA STAROGA PAPIRA

OD SJEČE SAČUVANO 3960 STABALA U suradnji s Unijapapirom Croatia, akcija je provedena četvrtu godinu zaredom

Interaktivnom pametnom plo-čom, s projektorom, softverom i pripadajućom opremom, Žu-

panija je nagradila šest područnih osmogodišnjih škola, najuspješ-nijih u akciji prikupljanja staroga papira u školskoj 2015./2016. go-dini. Najviše papira, kao i prošle godine, prikupili su učenici PŠ Ra-kitovec (OŠ Vukovina). Po učeniku 608,5 kilograma ili ukupno nešto više od 34.000 kilograma. Učenici PŠ Buševec (OŠ Vukovina) priku-pili su 16.760 kilograma (419 ki-lograma po učeniku), a učenici PŠ Pojatno (OŠ Kupljenovo) 11.440 kilograma papira (248,7 kilogra-ma po učeniku). Nagradu Župa-

nije dobile su i PŠ Donja Lomnica (OŠ Nikole Hribara), PŠ Mraclin (OŠ Vukovina) i PŠ Dubranec (OŠ Eugena Kvaternika).

Akcija prikupljanja papira, u suradnji s tvrtkom DS Smith Unijapapir Croatia, provedena je četvrtu godinu zaredom. U njoj su sudjelovale 44 škole (matične i područne), a ukupno je priku-pljeno 198.130 kilograma papira, čime je od sječe sačuvano 3960 stabala. Za prikupljeni papir, uz nagradu Županije, Unijapapir Croatia je svim školama isplatila novčanu naknadu.

ÎÎ Predstavnicima škola informatič-ka oprema je uručena na prigodnoj svečanosti u prostorijama PŠ Pojatno. - Ova je akcija dobra poruka kako mladi svojim angažmanom mogu pridonijeti zaštiti prirode, a time i očuvanju stabala od sječe - poručio je župan Stjepan Kožić.

ÎÎ Učenici PŠ Rakitovec stari papir prikupljaju petnaestak godina. - Uz razvijanje ekološke svijesti učenika i očuvanje prirode, od prodaje prikupljenoga papira školu smo opremili s dvije pametne ploče i nekoliko računala, kupili smo nove klupe i stolice, nove ormare, ugradili smo klimu, kupili knjige za lektiru, a dobivenim novcem uređujemo i oko-liš škole - rekao je Miroslav Grahovac, koordinator za Eko školu Rakitovec. Učenici ove škole dosad su od sječe 'spasili' 37 hektara šume ili, kako je slikovito rekao Grahovac, aleju staba-la dugačku 15 kilometara.

Zaštita prirode

Aleja stabala dugačka 15 kilometara

❱ Šest škola nagrađeno je interaktivnom pametnom pločom s projektorom, softverom i pripadajućom opremom

Svečanost je održana u PŠ Pojatno

Informatička oprema uručena je ravnateljima škola

ŠPORTSKO DRUŠTVO SPECIJALNI ŠPORTOVI 'LUČ' IZ ZAPREŠIĆA

Prvenstvo Hrvatske u plivanju za osobe s intelektualnim teškoćamaŠportsko društvo Specijalni športovi „Luč“ iz Za-

prešića organiziralo je u Termama Tuhelj 15. prvenstvo Hrvatske u plivanju za osobe s intelektualnim teškoćama. Održano je pod pokroviteljstvom Županije, a sudjelo-valo je 126 natjecatelja iz 31 ekipe. U muškoj i ženskoj konkurenciji nadmetali su se u plivanju na 25 i 50 metara slobodno i prsno te 25 metara leđno. Priznanja naj-uspješnijima uručio je zamjenik župana Damir Tomljenović.

- Sve aktivnosti koje se provode s

osobama s intelektualnim teškoćama izuzet-no su bitne, a pogotovo sportske. Prije svega, zahvalio bih ljudima poput Franje Horvata, koji ulažu puno ljubavi i strpljenja u svoj po-

sao i organiziraju natjecanja poput ovog. Ponosan sam što Županija

dugi niz godina pomaže ovakve aktivnosti - rekao je Tomljenović.

Natjecanje je održano po pra-vilima Specijalne olimpijade Hr-vatske - nacionalnoga sportskog

saveza koji se bavi provođenjem specifičnih sportsko-rekreativnih

aktivnosti osoba s intelektualnim teškoćama. - Organiziramo natjecanja u sportovima

primjerenim osobama s intelektualnim teško-ćama. Najposjećenija su upravo ona koja or-ganizira naše društvo: natjecanje u plivanju, kuglanju, nogometu... - rekao je Franjo Hor-vat, predsjednik Športskog društva Specijalni športovi „Luč“.

❱

NATJECANJE JE ODRŽANO PO

PRAVILIMA SPECIJALNE OLIMPIJADE

HRVATSKE

14 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016. 15BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž KVIJESTI ŠKOLSTVO

Preventivne programe zajedničkog naziva 'Zajedno više možemo', u suradnji sa Županijom, općinama i gradovima, PUZ provodi od 2006. godine

Više od 80 posto učenika prvog razreda srednjih škola s pro-stora županije, obuhvaćenih

istraživanjem u sklopu evaluacije Programa prevencije zlouporabe opojnih droga, izjasnilo se da su preventivni programi Policijske uprave zagrebačke (PUZ) utjecali na njihovu odluku da ne probaju opojne droge. Preventivne pro-grame, zajedničkog naziva „Zajedno više možemo“, u suradnji sa Županijom, općinama i gradovima, PUZ provodi od 2006. godine. Započelo je predavanjima za uče-nike četvrtog i šestog razreda, i njihove roditelje, kako bi djeca policiju prihvaćala kao pomagača, kao nekoga kome se mogu povjeriti. Danas program prevencije ima nekoliko potpro-grama: „Mogu ako hoću“, „Sajam mogućnosti“, „Prevencija i alter-nativa“, „Ne, zato jer ne“...

Evaluacija Programa prevencije zlouporabe opojnih droga, s na-glaskom na potprogram „Ne, zato jer ne“, obuhvatila je 1732 učenika prvog razreda srednjih škola, od kojih je njih 1135 bilo obuhvaćeno i evaluacijom programa preven-cije kada su bili polaznici šestog razreda osnovne škole. Dobiveni podaci, koje je za tiskovne konfe-rencije predstavila Ana Butković s Odsjeka za psihologiju Filozof-skog fakulteta u Zagrebu, govore

REZULTATI EVALUACIJE PROGRAMA PREVENCIJE ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA

Preventivni programi PUZ-a utjecali na odluku mladih da ne probaju opojne droge

da je informiranost uče-nika o preventivnim pro-

gramima policije u porastu, da je 71 posto ispitanika zadovoljno radom policije te da učenici naj-odgovornijima za prepoznavanje i sprečavanje ovisnosti smatraju policiju, pa potom roditelje.

- Istraživanje je također poka-zalo i da trećina ispitanika nije sigurna bi li se obratila policiji za pomoć. U tome vidimo prostor i važnost za daljnji rad s učenicima.

RADOM POLICIJE

ZADOVOLJNO JE VIŠE OD 70 POSTO

ISPITANIKA

❱Nastava tjelesnog odgoja dosad se odvijala u prostoriji od svega 50 kvadrata, a nerijetko i na školskom dvorištu te obližnjim livadama

Dvorana je zajednička investicija Zagrebačke županije, Ministarstva regionalnog razvoja i Općine Marija Gorica, a sredstva su uložili i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te, u nabavu opreme, Ministarstvo znanosti i obrazovanja

UZ OSNOVNU ŠKOLU ANTE KOVAČIĆA U MARIJI GORICI OTVORENA NOVOSAGRAĐENA SPORTSKA DVORANA

TRAJALO JE, ALI TRUD SE UVIJEK ISPLATI!Otvorena je novosagrađena

sportska dvorana uz OŠ Ante Kovačića u Mariji Gorici. Zajedno s uređe-

nim okolišem vrijedna oko 14,5 milijuna kuna, zajednička je in-vesticija Zagrebačke županije, Ministarstva regionalnog razvoja i Općine Marija Gorica, a sredstva su uložili i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te, u na-bavu opreme, Ministarstvo zna-nosti i obrazovanja. Koristit će je ne samo 137 učenika škole, već i sportske i kulturno-umjetničke udruge marijagoričkoga kraja.

- Dvorana je preporod ne samo za školu, nego i cijeli kraj. U njoj će vježbati i veliki, i vjerujem da će svaki dan biti ispunjena ne-kom aktivnošću. Beskrajno sam sretna! - za svečanosti otvorenja rekla je v.d. ravnateljica škole An-

tica Rajčić, dodavši da se nastava tjelesnog odgoja dosad odvijala u prostoriji od svega 50 kvadrata, a nerijetko i na školskom dvorištu te obližnjim livadama.

Svečanosti je prisustvovao i akademik Željko Reiner, tada predsjednik Sabora RH, koji je zajedno sa županom Stjepanom Kožićem, općinskom načelnicom Maricom Jančić i Janicom Kostelić dvoranu i otvorio.

- Dvorana je zajednički uspjeh svih onih koji su htjeli investirati ÎPredstavljanju rezultata evaluacije Programa preven-

cije zlouporabe opojnih droga prisustvovali su župan Stjepan Kožić i načelnik PUZ-a Željko Prša. - Teško je naći samo jednoga krivca za raširenost droge među mladima. Stoga smo zajedničkim snagama od-lučili krenuti u prevenciju i suzbijanje ovoga problema. Od samog smo početka, zajedno s policijom i strukom, uključeni u širu društvenu akciju koja iz godine u godinu daje sve pozitivnije povratne informacije kako od učeni-ka, tako i njihovih roditelja. Sredstva za provedbu preven-

tivnih programa osigurali smo i za školsku 2016./2017. godinu - rekao je župan.Provedenim istraživanjem željelo se doći do podataka o stavovima učenika o opojnim drogama, o tome kako su se sami odredili prema toj pošasti modernoga doba, ali i o njihovu prihvaćanju policije. - Našim preventivnim radom želimo da se učenici, kada dođu u mogući kontakt s drogom, sami pravilno odrede i odaberu ispravan put. Da kažu ne! Ne samo drogi, nego i alkoholu i vršnjačkom nasilju - rekao je Prša.

Reci ne - drogi, alkoholu i vršnjačkom nasilju

u bolju, ljepšu i zdraviju buduć-nost stanovnika Marije Gorice, a posebno najmanjih - rekao je Re-iner, dodavši da je, velikom upor-nošću i trudom, načelnica općine pokazala da se i s relativno malo sredstava s kojima raspolažu

lokalne zajednice, te povezi-vanjem ministarstava, ovakvi projekti mogu privesti kraju.

- Dvorana ima sve predis-pozicije da postane centar ne samo sportskih, nego i kultur-nih i zabavnih aktivnosti Ma-

rije Gorice i obližnjih mjesta. Vjerujem da će ona biti poticaj djeci, ali i starijima, za bavlje-nje tjelesnom aktivnošću, prven-stveno radi unapređenja i očuva-nja tjelesne kondicije i zdravlja - rekao je Reiner.

Dvorana se gradila gotovo pet godina. Dvodijelna je, s energet-ski učinkovitom fasadom i pane-lima.

- Korak po korak i došli smo do ovoga što danas imamo. Trajalo

je, bilo je teško, ali trud se uvijek isplati, pogotovo kada ula-žeš u djecu. Imamo devet posto stanovnika više nego prije deset godina i to je znak da se moramo boriti za naše najmlađe. Dvorana je za nas simbol hrabrosti i do-sljednosti. Sagradili smo ju uz sve teškoće i izazove - rekla je načel-nica Marica Jančić.

Prisutne je pozdravila i Janica

Kostelić, dok je župan Stjepan Ko-žić, ponosan što se početkom sva-ke školske godine otvaraju novi objekti, rekao da je odrednica Županije veliki dio proračunskog novca ulagati u djecu, u kvalitetu njihova učenja, jer bez kvalitet-nog obrazovanja nema ni razvoja.

- Možda smo ovu dvoranu i ne-što duže gradili, no mislim da se

isplatilo čekati. Djeci smo stvo-rili kvalitetnije uvjete za tjelo-vježbu, a u dvorani će svoj pro-stor naći i mnoge udruge ovoga kraja. Ona je i model kako gra-diti objekte, jer kada zajedno ulažu Županija, Općina, Fond za zaštitu okoliša i resorna mi-nistarstva, onda je puno lakše doći do krajnjega cilja - rekao je župan.

Pozitivan dio priče je što se manje od jedan posto ispitanika izjasni-lo da se nikako ne bi obratilo po-liciji za pomoć - rekla je A. Butko-vić. Zaključno, istaknula je da se iz rezultata istraživanja može iščita-ti da potprogram prevencije „Ne, zato jer ne“ predstavlja kvalitetno osmišljenu formu preventivnog djelovanja na ciljanu skupinu, u ovom slučaju adolescente.

- Cjelokupni program preven-cije, sa svim potprogramima, ima pozitivan efekt na mlade. Ono što vidimo je da provođenje pro-grama utječe na njih da ne pro-baju opojne droge, da im pruža korisne informacije, pridonosi boljoj upoznatosti s prevenci-jom i razvijanju odnosa s polici-jom, što je vrlo važno - rekla je A. Butković.

Školu polazi 137 učenika

❛Ova dvorana je model kako graditi objekte, jer kada zajedno ulažu Županija, Općina, Fond za zaštitu okoliša i resorna ministarstva, onda je puno lakše doći do krajnjega cilja - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

U gradnju dvorane i uređenje okoliša uloženo je oko 14,5 milijuna kuna

17Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.16 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.

❛Svojom krvlju potvrdili ste ljubav za bližnjega - poručila je Štefica Kamenarić- Filipović, predsjednica DCK Zagrebačke županije

UDRUGEUDRUGE

UMIROVLJENICI OBILJEŽILI MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA

Smijeh i zabava najbolji su lijek za vaše svakodnevne problemeRezolucijom UN-a, usvojenom u prosincu 1990., Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada

Zajednica udruga umirovlje-nika Zagrebačke županije obilježila je Međunarodni

dan starijih osoba. Rezoluci-jom UN-a, usvojenom 1990., obilježava se 1. listopada. Cilj mu je naglasiti važnost skrbi o socijalnom položaju, pravima i kvaliteti života starijih osoba. Umirovljenici s prostora župa-nije, predstavnici 27 umirov-ljeničkih udruga, družili su se u Okuju. Domaćin je bila Udruga umirovljenika grada Velike Go-rice.

- U 28 podružnica brojimo preko 2800 članova. Omoguću-jemo našim članovima povolj-nije ljetovanje, odlazak u to-

plice, nabavu ogrjevnoga drva, a vodimo brigu i o bolesnima - ispričao je Krunoslav Ban, tajnik velikogoričke udruge. Jo-sip Jakopač, predsjednik ZUU Zagrebačke županije, zahvalio je Županiji što podržava umi-rovljeničke aktivnosti, pa tako i obilježavanje, od prije četiri godine, Međunarodnoga dana starijih osoba.

- Suradnja sa Županijom je i više nego dobra. Perfektna! - re-kao je.

Da Županija sustavno brine o stanovnicima starije životne dobi, potvrđu-ju i riječi Tome Benka, potpred-sjednika Matice umirovljenika Hrvatske.

- Sretni ste dok imate ovakvu

Županiju, jer umirovljeničke udruge Zagrebačke županije imaju najbolju financijsku podlogu u RH - naglasio je Benko, dodavši da umirov-

ljenici nisu, kako to neki kažu, trošak državi.

- Svatko od nas treba razmi-šljati da će jednoga dana ostar-jeti - rekao je.

U ime župana Stjepana Koži-ća umirovljenike je pozdravio vijećnik u Skupštini Zagrebačke županije Stjepan Vlahovec. Uz ostalo je rekao da su smijeh i zabava najbolji lijek za proble-me s kojima se umirovljenici susreću.

U prigodnom programu su-djelovali su pjevački zborovi udruga umirovljenika Velike Gorice, Pokupskog, Svete Nede-lje i Zaprešića.

❛Sretni ste dok imate ovakvu Županiju, jer umirovljeničke udruge Zagrebačke županije imaju najbolju financijsku podlogu u RH - rekao je Tomo Benko, potpredsjednik Matice umirovljenika Hrvatske

DOMAĆIN DRUŽENJA BILA JE

UDRUGA UMIROVLJENIKA GRADA VELIKE GORICE KOJA

KROZ 28 PODRUŽNICA OKUPLJA PREKO 2800

ČLANOVA

DRUŠTVO CRVENOGA KRIŽA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U IVANIĆ-GRADU OBILJEŽILO DAN DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI

Spašavaju živote, a zauzvrat ništa ne tražeZahvalnice su primile i obitelji s više dobrovoljnih darivatelja, kao i oni koji krv, zbog bolesti ili godina, više ne mogu darivatiDodjelom zahvalnica za

višestruko darovanu krv, Društvo Crvenoga kri-ža Zagrebačke županije

(DCK) obilježilo je Dan dobro-voljnih darivatelja krvi, 25. listo-pada. Domaćin svečanosti bilo je Gradsko društvo Crvenoga križa Ivanić-Grada. Želi se time, kako je naglasila predsjednica DCK Zagre-bačke županije Štefica Kamenarić-Filipović, zahvaliti onima koji su svojom krvlju potvrdili ljubav za bližnjega.

- Želimo zahvaliti i obiteljima s više dobrovoljnih darivatelja, kao i onima koji zbog bolesti ili godina svoju krv više ne mogu darivati. Željela bih napomenuti da DCK Zagrebačke županije u potpunosti ispunjava planove koje pred nas postavlja Hrvatski zavod za tran-sfuzijsku medicinu i pripadajuće transfuziološke službe. Lani je na području naše županije prikuplje-no 11.062 doze krvi, čime je plan premašen za 1171 dozu - rekla je Š. Kamenarić-Flipović. Uz nju, zahvalnice darivateljima uručili su župan Stjepan Kožić, izvršni pred-sjednik Hrvatskoga Crvenog križa Robert Markt, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu

Supružnici Zdenka (lijevo) i Vladimir Lovrečić (desno)

Irena Jukić i zamjenik gradonačel-nika Ivanić-Grada Željko Posilović.

- Svako darivanje je neprocjenji-vo! Da nema vas, običnih, dobrih, samozatajnih ljudi, ne bi bilo ni silnih ozdravljenja kojima svakod-nevno svjedočimo. Ne bi Hrvatska bila prva u svijetu po transplanta-ciji jetre. U ime svih bolesnika koji-ma ste pomogli veliko hvala - oku-pljenima se obratila Irena Jukić.

Robert Markt je rekao da će svaki bolesnik u Hrvatskoj, bio on bogat ili siromašan, zahvaljujući plemenitim i hrabrim gestama darivatelja, dobiti krv kada treba i krvnu grupu koju treba.

Zahvalivši okupljenima, župan Kožić je rekao da je darivanje krvi ogromna vrijednost koja se, u vrijeme kada dobrota ne privlači preveliku pažnju, ne može kupiti novcem.

- Ponosan sam na darivatelje, spasili su mnoge živote, a zauzvrat nikada nisu ništa tražili - rekao je.

ÎSupružnici Vladimir i Zdenka Lovrečić, članovi GDCK Ivanić-Grad, primili su zahvalu za završno dariva-nje. Vladimir je krv darovao 361 put, a Zdenka 102 puta. - Sretni smo što smo mogli pomo-ći! Poruka mladima: uključite se, probajte, testirajte svoje zdravlje. Ako ste zdravi, pomognite drugima - prokomentirao je Vladimir. Njegova supruga kaže da je ponosna na mlade ljude koji ulaze u obitelj darivatelja. - Nek' ih zdravlje posluži i nek' krv daruju što duže - rekla je.

Marija Milković, Velika Buna, 75 darivanja

ÎČini mi se da je to najmanje što mogu učiniti. Ako sam uspjela spasiti i jedan život, ja sam sretna, presret-na. Zdrava sam, zašto ne pomoći ako se može. Treba odvojiti samo malo vremena i dobre volje.

Darko Ožetski, Ivanić-Grad, 150 darivanja

ÎČovjek se osjeća zadovoljnije, jer učinio je dobro djelo. Za mene je to nešto sasvim normalno, jednostavno humani čin. Nema razloga da onaj tko može ne daruje krv, dobro je to i za društvo i za njega.

Zajedno krv darovali 463 puta

PORUKE DARIVATELJA

Marija Milković i Darko Ožetski

LANI SU NA PODRUČJU

ŽUPANIJE PRIKUPLJENE 11.062

DOZE KRVI

1918 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016. FINANCIJE

POREZNI SAVJETNIK

Budući da je u nadležnosti Porezne uprave i provođenje nadzora pri-mjene poreznih propisa, u nastavku

donosimo odgovore u vezi s tijekom poreznog nadzora, a kako bi se porezni obveznici upoznali s načinom njegova provođenja.

1. Kada započinje porezni nadzor?Porezni nadzor u pravilu započinje

dostavom obavijesti o poreznom nadzoru.

2. Treba li se obavijest uvijek dostaviti prije početka nadzora?

Ne, obavijest se ne dostavlja ako bi se time ugrozila svrha poreznog nadzora (primjeri-ce, kada se nadzor odnosi na kontrolu iz-davanja računa, popis zaliha i slično). Kada prestanu okolnosti koje ugrožavaju svrhu poreznog nadzora, inspektor će dostaviti obavijest o poreznom nadzoru.

3. Što sadrži obavijest o poreznom nadzoru?

Obavijest sadrži: naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta, ime, odnosno naziv poreznog obveznika kome se upu-ćuje, predmet poreznog nadzora ili druge radnje koje će se provesti u poreznom nadzoru, razdoblje koje je predmet pore-znog nadzora, datum početka poreznog nadzora, obvezu sudjelovanja poreznog obveznika u postupku i pravne posljedice zbog ometanja ili odbijanja poreznog nadzora te potpis ovlaštene osobe.

4. Smije li se u nadzoru nadzirati samo razdoblje i predmet navedeni u

obavijesti ili se to može proširiti? Ako se u postupku nadzora utvrde nepra-vilnosti i nezakonitosti koje upućuju na potrebu njegova proširenja, tada se nadzor može proširiti i na predmet i razdoblje koje nije navedeno u obavijesti te je u tom slučaju o proširenju nadzora potrebno donijeti zaključak.

5. Na koji način se predstavlja inspektor?Inspektor se obavezno predstavlja

predočenjem službene iskaznice i značke.

6. Gdje se može obavljati nadzor?Nadzor se u pravilu obavlja u sje-

dištu poreznog obveznika, međutim ako porezni obveznik ne raspolaže poslovnim prostorom pogodnim za obavljanje poreznog nadzora, on se može obavljati i u službenim prostorijama Porezne uprave.

7. Smije li inspektor pregledati poslov-ne prostorije?

Da, ali u nazočnosti poreznog obveznika, njegova punomoćnika ili zastupnika.

8. Kada se obavlja porezni nadzor i što se događa ako se on ne može završi-

ti tijekom radnog vremena?Nadzor se obavlja u pravilu tijekom uobičajenoga radnog vremena, a iznimno izvan uobičajenoga radnog vremena uz suglasnost poreznog obveznika ili ako to bezuvjetno nalaže svrha poreznog nadzora. Ako započeta radnja u nadzoru ne može završiti tijekom radnog vremena, u slučaju da to bezuvjetno nalaže svrha nadzora zaključkom se može privremeno zapečatiti poslovni ili skladišni prostor. Na zaključak o privremenom pečaćenju ne može se izjaviti žalba.

9. Koliko traje mjera privremenog pečaćenja poslovnog ili skladišnog

prostora?Privremena mjera pečaćenja traje najdulje do početka radnog vremena poreznog obveznika prvoga idućeg radnog dana.

10. Što se utvrđuje u poreznom nad-zoru?

U poreznom nadzoru utvrđuju se sve bitne činjenice koje mogu konačno povećati ili smanjiti poreznu obvezu. Porezni obveznik činjenice dokazuje na način da daje obavijesti, predočava evidenciju, poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i druge isprave koje su potrebne.

11. Može li inspektor zatražiti podatke od zaposlenika i trećih osoba?

Da, inspektor može zatražiti podatke od navedenih osoba i za to nije potreban posebni pisani zahtjev.

12. Može li se uskratiti davanje obavi-jesti u poreznom nadzoru i tko to

može učiniti?Da, obavijest mogu uskratiti bračni drug, srodnici u ravnoj liniji, srodnici u pobočnoj liniji do trećeg stupnja te srodnici po taz-bini do drugog stupnja, kao i posvojenik i posvojitelj poreznog obveznika, duhovnici, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetni-ci, revizori, zdravstveni djelatnici te njihovi pomoćnici o onome što im je povjereno ili što su doznali u tom svojstvu, osim ako su razriješeni obveze čuvanja tajne, osobe koje profesionalno sudjeluju ili su sudjelovale u izradi tiskovina ili radijskih i televizijskih emisija te njihovi pomoćnici.

13. Može li osoba koja čuva poslovnu dokumentaciju i poslovne knjige

poreznog obveznika uskratiti njihovo pre-dočavanje?Ne može ako ih je porezni obveznik dužan predočiti.

14. Koji je značaj poslovnih knjiga u poreznom nadzoru te na koji na-

čin se mora voditi knjigovodstvo?Poslovne knjige su temelj za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje po poje-

dinim vrstama poreza. Poslovne knjige, odnosno knjigovodstvo potrebno je voditi u skladu s propisima koji uređuju pojedine vrste poreza, na način da treća osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika. Knjiženja u poslovnim knjigama trebaju se provoditi točno, pravodobno i uredno na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava.

15. Što je uredna i vjerodostojna knji-govodstvena isprava?

To je ona knjigovodstvena isprava iz koje se nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja, njezin materijalni sadržaj (narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene), te koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj.

16. Gdje se i koliko dugo čuvaju po-slovne knjige s pripadajućom do-

kumentacijom?Poslovne knjige čuvaju se u poslovnim prostorijama ili, ako nema poslovnih pro-storija, u stanu poreznog obveznika ili kod punomoćnika ili osobe koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige. Poslovne knjige i evidencije čuvaju se deset godina od početka tijeka zastare, a preko toga roka u skladu s posebnim propisima.

17. Može li se u poreznom nadzoru procjenjivati porezna osnovica?

Da, procjena se obavlja ako porezni obve-znik ne može predočiti knjige ili evidencije koje je dužan voditi prema poreznim propisima, ako ne izdaje propisane račune ili ne vodi poslovne knjige točno, uredno i pravodobno, ako podatke za oporezi-vanje ne može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom, ili ako odbije sudjelovati u poreznom nadzoru ili onemogućava njegovu provedbu.

18. Na temelju čega se obavlja pro-cjena?

Procjena se obavlja temeljem raspoložive poslovne dokumentacije, ako ona postoji, a nije proknjižena, raspoložive poslovne dokumentacije o poslovanju u određenom razdoblju kraćem od razdoblja oporeziva-nja, zatim temeljem podataka i činjenica o ostvarenim primicima utvrđenim očevi-dom ili poreznim nadzorom, usporedbom iskazanih primitaka s primicima drugih poreznih obveznika koji obavljaju istu djelatnost na istoj ili sličnoj lokaciji ili usporedbe s prosječnim primitkom više poreznih obveznika iste djelatnosti na istoj ili sličnoj lokaciji, instaliranom kapacitetu (mogućih isporuka dobara i usluga) utvr-đenim očevidom ili poreznim nadzorom, te ostalim statističkim podacima kojima raspolaže Porezna uprava.

Što treba znati o poreznom nadzoru (2. dio)

U prigodi Svjetskog dana učitelja, 5. listopada, Za-grebačka županija orga-nizirala je tradicionalni

susret s učiteljima koji su tije-kom ove godine otišli u miro-vinu. Susret je održan u Drenju Brdovečkom (općina Brdovec). Prigodni poklon - ručni sat, vino i cvijeće, kao znak zahval-nosti za trud tijekom radnoga vijeka, primilo je 45 učitelja. U njihovo ime zahvalila je Đurđi-ca Gaberc, učiteljica razredne

Prigodni poklon - ručni sat, vino i cvijeće, kao znak zahvalnosti za trud tijekom radnoga vijeka, dobilo je 45 učitelja

ŠKOLSTVO

ŽUPANIJA UPRILIČILA SUSRET S UČITELJIMA KOJI SU OVE GODINE OTIŠLI U MIROVINU

DIVNO JE RADITI S MLADIMA I GLEDATI KAKO ODRASTAJU

ÎSusret s učiteljima, koji se organizira već 13 godina, prigoda je da se ukaže na činjenicu da je Zagrebačka županija prepoznala njihov rad kao jedan o najvažnijih za ukupan razvoj društva te da ga kao takvoga i cijeni. Na susretu s učiteljima bili su župan Stjepan Kožić, njegov zamjenik Rudolf Vujević i predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković. Župan je zahvalio učiteljima za sve što su učinili za odgoj i obrazovanje mladih. - Izuzetno ste pošteno, radišno i marljivo odradili svoj dio posla. Pone-kad ste bili daleko više od učitelja, đacima ste bili i roditelji i liječnik i oslonac. Pripremali ste ih za život, da sutra postanu ljudi koji će brinuti za zajednicu - rekao je župan, podsjetivši da Županija na niz načina pomaže da bi uvjeti obrazovanja bili što kvalitetniji. - Žao mi je što vaš status u društvu nije onakav kakvog zaslužujete. Na-dam se da će država kroz svoje institucije, ali prije svega kroz zakonsku regulativu, riješiti status učitelja i profesora, da će vaš značaj u društvu biti na razini koju zaslužujete - poručio je župan.

Učitelji zaslužuju više

U PRIGODNOME PROGRAMU SUDJELOVALI

SU UČENICI OŠ PAVLA BELASA

❱ÎUvodno se umirovlje-nim učiteljima obratio načelnik Brdovca Alen Prelec, rekavši da su na području ove općine, zahvaljujući sredstvima Županije, u tri osmogo-dišnje i tri područne škole, stvoreni najbolji mogući uvjeti za obrazovanje djece

Svjetski dan učitelja obilježava se 5. listopada

je. Cijeli je život, naglaša-va, radila s puno ideala i entuzijazma, pa je veseli što je Župa-nija i ove godine okupila umirov-ljene učitelje, „da se ne osjeća-ju zaboravljeno“.

Kolegijalnost i iskrenost, jednosta-

van razgovor i dobru među-sobnu komunikaciju, to je ono što je od učenika tražila Vida Pust Škrgulja, do umirovljenja, početkom ove godine, učite-ljica latinskog jezika i likovne umjetnosti u SŠ Ivana Šveara u Ivanić-Gradu.

- Divno je raditi s mladim ljudima i gledati kako odrasta-ju. Svaki dobar rad u prosvjeti, sigurna sam, uvijek se vraća dobrim. Važno je biti pravedan, biti čovjek i u svakom učeniku gledati osobu, a ne broj - kaže. Uspoređujući rad u prosvjeti nekad i danas, kaže da današnji

đaci ponekad i nemaju osjeća-ja da u školi ipak treba ra-

diti, već misle da će sve umjesto njih riješiti

internet. - Definitivno tre-

ba raditi na novom kurikulumu i prila-goditi programe no-

vom vremenu - rekla je V. Pust Škrgulja.

Vida Pust Škrgulja i Đurđica Gaberc

nastave, koja je u školi provela 40 godina. Po struci profesori-ca defektologije, s najmlađim je đacima, uzrasta od prvog do četvrtog razreda, radila u OŠ Sveta Nedelja.

- U mirovinu sam otišla ui-stinu sretna. Učiteljski poziv je prekrasna struka! Osobno sam cijeli život posvetila najdrago-cjenijoj populaciji, djeci. Stoga

sam u mirovinu i otišla s prekrasnim uspomenama - ispričala je Đ. Gaberc. Nije bila, reći će, 'svilena', ali jest pravedna. I zahtjevna.

- Najviše sam inzistirala na suživotu, pravednosti, toleranciji... I, naravno, tražila sam da đaci usvoje obavezna znanja, ključne pojmove i stvari - dodala

2120 Ž KŽ K BROJ 100, LISTOPAD 2016. BROJ 100, LISTOPAD 2016. POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA

❛Ljudi imaju želju za domaćim, tradicionalnim proizvodima - komentirala je Zvjezdana Dončević, suvlasnica Eko kuhače

Ova nezgodna i dugotrajna bolest pasa često se susreće ovih jesenskih dana u veterinarskim abulantama.

Uzročnik je virus parainfluence, prenosi se kapljično, brzo se širi i obično istovremeno oboli veći broj pasa. Zna se dogoditi da se „ekipa s livade“ sretne u čekaonici s istim simptomima.Glavni simptom je kašalj koji se javlja vrlo naglo, manje ili više snažno i u pravilu nije pro-duktivan. Vlasnici često kažu da je kašalj tako naglo nastupio da su sigurni da je pas pojeo kost ili nešto drugo što mu je moglo zastati u grlu. Pas kašlje širom otvorenih usta, baš kao da želi izbaciti „kost“. Kašalj je čest, nastaje pri svakom uzbuđenju, potezanju ogrlice ili lavežu, a često puta uslijed naprezanja pas povrati sadržaj obroka ili, pak, samo pjenasti tekući sadržaj. Ostalih simptoma gotovo i nema, apetit je očuvan, temperatura normalna, moguć je iscjedak iz oka ili nosa, no ovu bolest često prate bakterijske komplikacije i zato

je potrebno psa odvesti veterinaru kako bi procijenio opće stanje i eventualnu potrebu za antibioticima.Liječenje se sastoji od podizanja opće otpornosti, smirivanja kašlja antitusicima i, prema potrebi, antibioticima za sprje-čavanje sekundarne infekcije. Ukoliko je kašalj produktivan, odnosno nastaju veće količine sluzi, moguće je primijeniti i terapiju inhaliranjem. Vrlo je važno da pas poštuje strogo mirovanje, najmanje tri tjedna, bez fizičkih napora, samo lagane šetnje. Posebno je važno da vlasnik dok je pas bolestan izbjegava okupljališta pasa, jer sve dok pas kašlje, zarazan je za druge pse. Bolest se ne prenosi na ljude.

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

Zarazni kašalj pasa

❱Bolest često prate bakterij-ske komplikacije, stoga je psa potrebno odvesti veterinaru kako bi procije-nio njegovo opće stanje i eventualnu potrebu za antibioticima

Na sajmu su, kao i proteklih godina, sudjelovali proizvođači povrća i prerađevina od povrća, suhomesnatih proizvoda, sira, vina, rakije, likera, ljekovitog i začinskog bilja, kruha i kolača...

NA ZAGREBAČKOM PRISAVLJU ODRŽANA SAJAMSKA PRIREDBA 'DANI HRANE I TRADICIJSKIH PROIZVODA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA'

MALO JE ŠARF, ALI... FINO JE!

ÎÎ Ovogodišnja sajamska priredba (odlično posjećena!), organizirana u suradnji Župa-nije i Grada, okupila je devedesetak izlagača domaćih, autohtonih, tradicijskih proizvoda. Sajam se, već 14 godina, organizira u prigodi Svjetskog dana hrane (16. listopada) i Svjet-skog dana seoske žene (15. listopada). Ovo-godišnji je otvorio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, a ispred Županije otvorenju su, uz ostale, prisustvovali župan Stjepan Kožić i predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković. U pozdravnome govoru župan je rekao da je sajam jedan od načina na koji Županija pomaže proizvođačima hrane da prezenti-raju, a onda i prodaju dio svojih proizvoda. Zahvalio je prisutnima što čuvaju tradiciju, običaje i kulturu te posebno ruralni prostor.- Naše poljoprivredne proizvođače potičemo i kroz proračun i na druge načine. Poma-

gat ćemo i dalje da se održe i razvijaju na svojim OPG-ima,

da očuvaju 'ono zeleno' oko grada Zagreba - rekao je.

Očuvanje ruralnog prostora

Malo je šarf, ali... fino je! - začuo se komentar sredovječne gospođe netom nakon kušanja zaseke na štandu Eko kuhače. Bavi se ova

tvrtka, registrirana u Šenkovcu, proizvod-njom i preradom prehrambenih proizvoda. Uz zaseku (namaz od dimljenoga mljeve-nog mesa - svinjske lopatice, pomiješanog s mašću, solju i paprom), ponudila je po-sjetiteljima sajamske priredbe Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke župa-nije i Grada Zagreba i namaz od mljevenih čvaraka, meso iz banje (tiblice), zagorski špek...

- Radimo tek devet mjeseci, no posao se, zasad, pokazao odličnim. Ljudi imaju želju za domaćim, tradicionalnim proizvodima - kaže Zvjezdana Dončević, suvlasnica Eko kuhače. Njezin je djed bio seoski mesar, podrijetlom Zagorac, pa je njegovu re-cepturu prilagodila današnjem vremenu. Ponudila je Zvjezdana na sajmu i proizvo-

de OPG-a Varljen, uglavnom zimnicu: ajvar, kiselu ljutiku, šampinjone,

krastavce, papriku, turšiju... I pekmez. Desetak okusa. I si-rup od borovih iglica. I voćni ocat, od maline i kupine. Ve-limir Varljen, nositelj OPG-a,

U sklopu sajma su predstavljena i dva projekta - „Izrada i zaštita tradicijskog kolača vrbovečka pera“, projekt Udruge proizvođača tradicijskog proizvoda „Pera“ iz Vrbovca, i „Od lana haljina tkana“, projekt KUD-a Čiče

Zvjezdana Dončević (s desna)

Renata Medur (prva s lijeva)

❛Ove godine kao da se situacija popravila. Ljudi dolaze i kupuju - ispričala je Renata Medur, vlasnica domaće radinosti za proizvodnju ukrasnih medenjaka

POSEBNO MJESTO

IMALA JE HRANA S OZNAKOM 'PROIZVOD

ZAGREBAČKE ŽUPANIJE'

VAŽNO JE DA PAS POŠTUJE STROGO

MIROVANJE, NAJMANJE TRI TJEDNA, BEZ FIZIČKIH NAPORA, SAMO LAGANE

ŠETNJE

javljivati i na sajmovima. - To mi je dodatni posao,

no zadovoljna sam! Ove go-dine kao da se situacija popravila. Ljudi dolaze i kupuju - komentirala je. Na sajmovima su je, dodaje, zapazili vlasnici

specijaliziranih trgovina i cvjećari, s kojima danas

posluje. - Dobro je pojaviti se na ova-

kvom sajmu, jer ako ništa dru-go, ljudi uzmu vizitku, pa te ka-

snije zovu - komentirala je Renata.

i suvlasnik Eko kuhače, kazuje da su i on i Zvjezdana dali otkaze u tvrtkama u kojima su bili zaposleni i „počeli raditi ono što će ih više veseliti, a manje psihički opterećivati“. Sajmovanje smatra odličnom prilikom za proširenje kruga kupaca, a podršku Županije iznimno pozitivnom.

Na sajmu su, kao i proteklih godina, sudje-lovali proizvođači povrća i prerađevina od povrća, suhomesna-tih proizvoda, sira, vina, rakije, likera, ljekovitog i začinskog bilja, kruha i kolača... Renata Medur, vlasnica domaće radinosti iz Jastrebarskoga, izložila je ukrasne medenjake. U počet-ku ih je poklanjala prijateljima, a onda se, prije pet godina, počela po-

Jedan od poznatijih brendiranih proizvoda - sir 'Dragec'

22 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016. 23BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž KPOLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

ÎOtvorenju sajamskih priredbi Organica (7. sajam zdrave hrane), APItera (2. sajam pčelarstva), Mystic (7. sajam alternative) i Izvor (1. sajam županija, izvornih proizvoda, običaja i manifestacija) prisustvovali su župan Stjepan Kožić i predsjednik Županij-ske skupštine Dražen Bošnjaković. - Danas se često govori o izvornim, domaćim, ekološkim proizvodima. I nama u Županiji je to primarno, pa je to i razlog što smo prisutni na ovome sajmu. Posjetiteljima želimo prezentirati ono što se proizvodi na našim poljoprivrednim gospodarstvi-ma, a posebno naše robne marke koje 'njedrimo' više od deset godina - rekao je župan.

Robne marke

U suradnji s Udrugom proizvođača bučinog ulja Hrvatske organiziran je stručni skup 'Ostvarivanje statusa proizvođačke organizacije u sektoru proizvodnje bučinog ulja'

U Ivanić-Gradu je, tradicional-no trećeg vikenda u listo-padu, održan sajam buča,

bučinog ulja, proizvoda od buča i ostalih eko-etno proizvoda, već 12 godina znan kao Bučijada u Ivanić-Gradu. Ova turističko-gos-podarska, ujedno i gastronomska manifestacija, u organizaciji Tu-rističke zajednice Ivanić-Grada, i ove je godine, unatoč lošijem vremenu, okupila brojne izlagače. Obogaćena je bila gastro pozor-nicom na kojoj se održavao coo-king show - tematske radionice na kojima su se pripremala jela od buče. Organizatori su osmi-slili i park skulptura i instalacija od buče, a u suradnji s Udrugom proizvođača bučinog ulja Hrvat-ske organiziran je stručni skup „Ostvarivanje statusa proizvo-đačke organizacije u sektoru pro-izvodnje bučinog ulja“.

Nakon dosad realiziranih pro-jekata (standardizacije proizvod-nje i stvaranja brendiranog ulja označenog jamstvenim žigom

SAJAM BUČA, BUČINOG ULJA, PROIZVODA OD BUČA I EKO-ETNO PROIZVODA

Najveselija i najposjećenija jesenska manifestacija u županiji

„Premium“, te utvrđivanja udje-la vitamina E i linolne masne ki-seline u bučinim uljima), projekt udruživanja proizvođača i dobi-vanja statusa proizvođačke or-ganizacije kruna je rada na una-pređenju kvalitete bučinog ulja. Za stručnoga skupa govorilo se kako kroz udruživanje u proi-zvođačku organiza-

ciju što bolje iskoristiti prirodne, stručne, teh-ničke i ljudske potenci-

jale u proizvodnji ulja te kako do financijske pomoći koja se nudi iz EU fondova i državnog proračuna.

Županija je bila pokrovitelj manifestacije. Programu nje-zina otvorenja prisustvovao je

predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković, a izlagače na

tržnici Maznica, kao i izlagače na 5. prodaj-no-izložbenom sajmu bučinog ulja, obišao je i župan Stjepan Kožić.

Rekao je da Bučijada spa-da u jednu od važnijih turi-

stičkih manifestacija u županiji, te podsjetio na pomoći Županije poljoprivrednoj proizvodnji.

- Pripomažemo na razne nači-ne, ne samo financijski, nego, što mi se danas čini iznimno bitnim, i edukacijom kako pripremiti programe i projekte za sredstva EU fondova. Mogućnosti je puno. Mnoga poljoprivredna gospodar-stva mogu kroz ovakve projekte poboljšati svoju proizvodnju - re-kao je župan.

Manifestaciju organizira Turistička

zajednica Ivanić-Grada

Organizatori su osmislili park skulptura i instalacija od buče

BUČIJADA JE POKRENUTA PRIJE

12 GODINA

❱ÎIzlagalo je više od 20 proizvo-đača bučinog ulja i sedamde-setak OPG-a

❱ÎManifestacija je bila obogaćena gastro pozornicom na kojoj se održavao cooking show - tematske radionice na kojima su pripremana jela od buče

❱ÎOcjenjivači su vredno-vali čistoću, bistrinu, miris i okus cvjetnog meda, meda bagre-ma, amorfe, meduna, kestena, lipe te meda od trušljike, metvice, smiljkite i zlatošipke

❱ÎMed su na ocjenjiva-nje dostavili članovi devet, od ukupno 12 pčelarskih udruga koliko ih djeluju na prostoru županije

NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU ODRŽANE SAJAMSKE PRIREDBE ZDRAVOG ŽIVLJENJA

Sajam izvornih proizvoda, običaja i manifestacija hrvatskih županija

nastup na ovome sajmu. Izložili smo naše robne marke, koje su stekle prepoznatljivost i ugled među posjetiteljima županije. Ponosni smo što predstavljamo i prvi pjenušac na svijetu proizve-den od sorte grožđa portugizac, za kojega je njegov 'kreator' Kre-šimir Ivančić s Plešivice odnio zlato na međunarodnom ocje-njivanju portugizaca u Pečuhu - komentirala je Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Prema Strategiji razvoja turizma, eno-gastro ponuda je na prvome mjestu turističkih proizvoda Zagrebačke županije

U sklopu sajamskih priredbi zdravoga življenja, na Zagre-bačkom velesajmu održan je

početkom listopada 1. sajam župa-nija, izvornih proizvoda, običaja i manifestacija. Sudjelovalo je deset županija, među njima i Zagrebačka.

U SKLOPU 7. FESTIVALA PČELARSTVA URUČENA PRIZNANJA NAJUSPJEŠNIJIM PROIZVOĐAČIMA MEDA

U KOŠNICAMA STJEPANA ŽUNECA PČELE PROIZVELE ŠAMPIONSKI MED

Domaćin ovogodišnjega senzoričkog ocjenjivanja, potom i Festivala pčelarstva Zagrebačke županije bilo je Pčelarsko društvo 'Moslavina Otok Ivanić'Med od smiljkite (vr-

ste djeteline) Stjepana Žuneca iz Bratine šam-pion je 14. ocjenjivanja

meda Zagrebačke županije. Prizna-nja najboljim proizvođačima meda, u sklopu 7. festivala pčelarstva Zagrebačke županije, uručena su u Ivanić-Gradu.

Ove je godine ocijenjen 91 med, najviše je bilo cvjetnoga, te je do-dijeljeno 21 zlatno, 47 srebrnih i 29 brončanih priznanja. Uvjerljivo najuspješniji, s deset zlatnih pri-znanja, bili su članovi Pčelarske udruge „Lipa“ iz Jastrebarskoga.

Stjepan Žunec, vlasnik košnica u kojima su pčele proizvele naj-bolji med, član je Pčelarske udru-ge „Kupska dolina“ iz Pisarovine. Pčelarstvom se bavi osam godina, hobistički, a ovogodišnje ocjenjiva-

meda u RH. Vjerujem da je tome pripomogla i Županija, prije svega kroz pomoći koje da-jemo pčelarima, ali i ukupnoj poljopri-vrednoj proizvod-nji - rekao je župan, dodavši da će Župa-nija i dalje poticati edukaciju pčelara kako bi unaprijedili proizvodnju, ali i lakše došli do bespovrat-nih sredstava iz EU fondova.

U županiji je oko 800 pče-lara, udruženih u 12 udruga, koji godišnje, u prosjeku, proizvedu 400 tona meda.

nje bilo je prvo na koje je dostavio med.

- Prvi put i odmah glavni zgo-ditak! - komentirao je. Na upit što za njega znači dobiveno priznanje, odgovorio je da to pokazuje da se proteklih godina dovoljno educi-rao. Žunec ima dvadese-tak košnica te priznaje da ni sam nije znao da su njegove pčele 'ubrale' baš nektar smiljkite.

- Na ocjenjivanje sam dostavio cvjet-ni med, a tek je fizikalno-kemijska analiza pokazala o kojem se cvijetu točno radi - ispri-čao je. Njemu, te ostalim 'zlatnim' medarima, prizna-nje je uručio župan Stjepan Kožić.

- Krajobraz županije prido-nosi i kvaliteti i odluci da se sve više ljudi bavi proizvod-njom meda. Najjača smo županija po proizvodnji

Stjepan Žunec Dodijeljeno je 21 zlatno priznanje

- Prema Strategiji razvoja turiz-ma, koju smo izradili, eno-gastro ponuda je na prvome mjestu tu-rističkih proizvoda Zagrebačke županije, pa smo tome i posvetili

24 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016. 25BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž K MANIFESTACIJEDOGAĐAJI

❱Prihod od prodanih štrukli i štrudli organizatori su donirali za obnovu vukovarskog vodotornja

Projekcijom filma „Od lana ha-ljina tkana“ završila je pro-vedba istoimenoga pro-

jekta. Osmislio ga je i realizirao KUD Čiče, a krajnji su rezultat etno haljine i torbe izrađene od lanenoga platna.

Cilj projekta, u koji su uglav-nom bili uključeni mladi člano-vi društva, očuvanje je tradicije sijanja i prerade lana (čupanja, riflanja, na-makanja u potoku, udaranja stupom, tuče-nja na trlici, češljanja na grebenu), tkanja na tkalačkome stanu te, konačno, uporaba do-bivenoga platna u sva-kodnevnom životu.

- Ponosan sam na čla-nove KUD-a. Ovaj pro-jekt je dokaz da mladi mogu napraviti puno toga. I da se puno toga može napraviti s malo novca - rekao je Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a. Zahvalio je svima koji su pomogli realiza-ciju projekta, prije svega Zagrebačkoj županiji i Gradu Velikoj Gorici. Sa-

borski zastupnik i gradonačel-nik Velike Gorice Dražen Bari-šić rekao je da ovakvi uspješni projekti potiču na rad i druge udruge.

Nakon projekcije filma, u ko-joj su prikazane sve faze pro-jekta - od pripreme zemljišta i sadnje lana do izrade platna, održana je revija etno haljina i torbi.

LOVNOKINOLOŠKI KUP 'SVETI HUBERT'

Državni smo prvaci u lovnoj kinologiji!Lovci Lovačkog saveza Zagrebačke županije eki-

pno su državni prvaci 8. lovnokinološkog kupa „Sv. Hubert“. Pojedinačno državni je prvak Darko Škrobot, član ekipe LS Zagrebačke županije, dok je Vladimir Mirenić osvojio treće, a Zoran Postić peto mjesto.

U ekipi naše županije također su bile Mateja Starjački i Nikolina Koščević.

Državno prvenstvo u lovnoj kinologiji, podijelje-no u tri kategorije, održano je u Bujama i Pazinu. Uz lovnokinološki kup „Sv. Hubert“, održan je 7. kup za pse glasnoga gona na divlju svinju u gate-ru i 7. kup u radu pasa goniča. U sve tri kategorije sudjelovalo je osamdesetak natjecatelja iz 18 žu-panija.Ekipa Lovačkog saveza Zagrebačke županije

Prvenstvo, podijeljeno u tri kategorije, održano je u Bujama i Pazinu

NEDJELJNI TUROPOLJSKI RUČAK VRHUNAC JE GASTRO TJEDNA UPRILIČENA U VELIKOGORIČKIM

RESTORANIMA

OČUVANJE TRADICIJE SIJANJA I PRERADE LANA TE TKANJA NA TKALAČKOME STANU

Od lana haljina tkanaFilmom su prikazane sve faze projekta - od pripreme zemljišta i sadnje lana do izrade platna i etno haljina

❛Ovaj projekt je dokaz da mladi mogu napraviti puno toga. I da se puno toga može napraviti s malo novca - rekao je Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a Čiče

SREDIŠNJA TURISTIČKO-KULINARSKA MANIFESTACIJA VELIKOGORIČKOGA KRAJA

JUBILARNI 15. GASTRO TUROPOLJAUz kontinentalne, bilo je i morskih delicija koje su ponudili članovi Udruženja obrtnika Korčula-Lastovo

Udruženje obrtnika i Turi-stička zajednica Velike Go-rice, zajedno s Gradom i uz podršku Županije,

organizirali su jubilarni 15. Ga-stro Turopolja. Okupio je i ove godine veliki broj posjetitelja. Gorički restorani za njih su pri-premili raznolik nedjeljni turo-poljski ručak. Uz kontinentalne, bilo je i morskih delicija koje su ponudili članovi Udruženja obrtnika Korčula-Lastovo.

- Nedjeljni turopoljski ručak vrhunac je gastro tjedna koji se odvijao u velikogoričkim resto-ranima. To je, prije svega, pro-

mocija naših obrtnika-ugostite-lja - ispričao je Vlado Mikulčić, predsjednik goričkoga Udruže-nja obrtnika.

U sklopu nedjeljnoga turo-poljskog ručka dobrovoljna va-trogasna društva pripremala su turopoljsku kotlovinu, u velikoj

tavi se kuhao juneći gulaš, hra-nu su pripremali i lovci... Sve to 'zalilo' se vinima iz Vukomerič-kih gorica.

Manifestaciju je otvorio gra-donačelnik Velike Gorice Dra-žen Barišić, rekavši da ona sva-ke godine okuplja sve veći broj

ju proširiti i na taj pro-stor - rekao je.

Ispred Županije otvorenju manife-stacije prisustvo-vala je potpred-sjednica Županijske

skupštine Mirela Ka-talenac.

U MARIJI GORICI ODRŽANA 8. ŠTRUKLIJADA, ŠTRUDLIJADA I KESTENIJADA

Običaji pripreme tradicijske hrane Manifestacija je organizirana zajedništvom dviju udruga - Marijagoričke zipke i Trseka

Subotnje jutro u Mariji Gorici. Maglovito. Prohladno. No, ve-selo. S osmijehom na usnama.

Iskrenim. Sretnim. Miris kestena, netom pečenih. I čaša portugisca u ruci. I štrudle na stolu. Slane i slat-ke. I kuhani štrukli. Vrući. Puši se

posjetitelja. - Iduća će biti

još bogatija. Iza Muzeja Turo-polja gradimo Centar za posje-titelje, s novim platoom. Stoga ćemo manifestaci-

Gorice. Tročlani ocjenjivački sud oci-

jenio je pristigle štrukle i štrud-le i obznanio: najukusnije sla-ne štrudle stigle su iz pećnice Zdenke Pušić iz Marije Gorice, najukusnije slatke ispekla je nje-zina prezimenjakinja Kristina

Pušić iz Kraja Gornjeg, a najbolji su štrukli (zapečeni) rad ruku Danice Jakovina iz Bijele Gorice.

- Danas kada je u društvu, ma-nje-više, sve iskomercijalizirano, kada se na svakom koraku po-stavlja pitanje isplativosti neče-ga, ove vrijedne ruke se ne mogu mjeriti nikakvim novčanicama. One su bogatstvo cijele ove priče - komentirala je Mirela Katale-nac, potpredsjednica Županijske skupštine, pozdravivši prisutne u ime Županije.

iz njih... I pjesma najmlađih. I onih starijih, u narodnom ruhu. Čuvanje tradicije, njegovanje običaja, pri-prema tradicijske hrane...

Pod pokroviteljstvom Predsjed-nice RH i Zagrebačke županije, održana je pred kraj listopada, na platou ispred župane crkve Poho-da Blažene Djevice Marije, 8. mari-

jagorička Štruklijada, štrudlijada i kestenijada. Organizirana zajedniš-tvom dviju udruga - Marijagoričke zipke i Trseka.

- Željeli bismo zadržati običaje pripreme tradicijske hrane i sve to prenijeti na najmlađe. Za sada u tome uspijevamo - komentirala je Marica Jančić, načelnica Marije

2726 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.

kada je upoznala i sadašnjeg supruga. Obitelj Dobošić, na

Marinin nagovor, prije osam godina napušta uzgoj krava i proizvodnju mlijeka te se okre-će proizvodnji bučina ulja. Danas buče uzgaja na površini od 20 hek-tara, a s još dvadesetak otkupljuje ih od kooperanata. Osim bučina ulja, čistoga te s 20-postotnim do-datkom suncokretova, proizvodi i bučino brašno te namaz od mlje-venih bučinih koštica s dodatkom češnjaka i đumbira. Obitelj Dobošić proizvodi i brašno od pira te heljde.

Marina je majka sedmogodiš-njeg Filipa i petogodišnje Nine, aktivna je članica LAG-a Prigorje (preko kojega uređuje kušaonicu bučina ulja), a u slobodno vrijeme se opušta uz cvijeće, slikanje i izra-du mozaika.

POLJOPRIVREDAEUROPSKI FONDOVI

❱ÎDržavni izbor, u prigodi Svjetskoga dana seoskih žena, 15. listopada, održan je u Grabarju pored Kutjeva (Požeško-slavonska županija)

Marina Dobošić iz Žabnice (općina Farkaševac) prva je pratilja najuzornije hrvat-

ske seoske žene za 2016. godinu. Državni izbor, u prigodi Svjetskoga dana seoskih žena, 15. listopada, održan je u Grabarju pored Kutjeva (Požeško-slavonska županija). Naj-uzornijom je proglašena Tamara Krklec Čvangić iz Brodaraca (Kar-lovačka županija), a njezinom dru-gom pratiljom Aleksandra Pekica iz Štokovca u općini Svetvinčenat (Istarska županija).

Marina Dobošić najuzornija je seoska žena Zagrebačke županije. Nositeljica je obiteljskoga poljopri-vrednog gospodarstva koje uzgaja buče golice i proizvodi bučino ulje u vlastitoj uljari. Rodom Slavonka, iz Požege, Marina je u Zagreb doš-la nakon završetka srednje škole,

PRIREDBA KOJOM SE ŽELI UKAZATI NA VAŽNOST I ZNAČAJ ŽENE U RURALNOME PROSTORU

Marini Dobošić lenta prve pratilje najuzornije hrvatske seoske žene Marina je nositeljica obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koje uzgaja buče golice i proizvodi bučino ulje u vlastitoj uljari

Uzorne žene Zagrebačke županije ÎProglašenje najuzornije seoske žene Zagre-

bačke županije upriličeno je u sklopu sajamske priredbe Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Za Marini-nu prvu pratilju izabrana je Marijana Prevarek iz Vrhovca (grad Vrbovec), a drugu pratilju Snježana Klanfar iz Jurkova Sela (općina Žumberak). Sve tri predstavljale su Zagrebačku županiju na izboru najuzornije hrvatske seoske žene.Marijana Prevarek nositeljica je OPG-a koji se bavi proizvodnjom mlijeka. Na obiteljskoj farmi trenutno je šezdesetak muznih krava te još toliko junica i ženske teladi. Majka je četvero djece, a najdraža Marijanina aktivnost u slobodno vrijeme je čitanje knjiga. U vrbovečkoj knjižnici, u

prosjeku, tjedno posudi tri knjige. Druga pratilja Snježana Klanfar sa suprugom se bavi ruralnim turizmom. U objektu koji vodi šest je ležajeva. Sve ubrane plodove s gospodarstva preradi te plasira kroz agroturizam. Majka je dvoje djece i predsjednica Udruge za održivi razvoj Žumberak. U konkurenciji za najuzorniju seosku ženu Zagre-bačke županije također su bile Marija Jantoljak iz Žunca (grad Vrbovec), Jadranka Ribarić iz Belčića (grad Jastrebarsko), Ankica Trcak iz Polonja (grad Sveti Ivan Zelina) i Ana Zeba iz Križevčeca (tako-đer grad Sveti Ivan Zelina). Lentu najuzornijoj, te priznanja ostalima uzornim seoskim ženama uručio je župan Stjepan Kožić.

MARINA JE MAJKA

SEDMOGODIŠNJEG FILIPA I PETOGODIŠNJE

NINE

❱Za europska sredstva već je prijavljen projekt gradnje fotonaponske elektrane, a kada se raspiše natječaj, obitelj će aplicirati i za sredstva za nabavu robota za mužnju krava

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Za smanjenje štetnog utjecaja stajskoga gnoja na okoliš dobili 1,75 milijuna kuna

Vrhovci mlijeko, s 4,3 posto mliječne masti, prodaju na dva mljekomata, a u obiteljskoj mini sirani proizvode oko 40 različitih proizvodaLjudi u okolici grada znaju što

je domaće, poštuju to, no oni u Zagrebu, naravno ne svi, kad probaju naše vrhnje,

misle da je pokvareno. Prekiselo im je, jer ne poznaju okus pravo-ga domaćeg vrhnja, kakvoga u trgovačkim lancima nema - pri-povijeda Božica Vrhovec iz Plu-ske (općina Luka), čija je obitelj, njihov obrt za poljoprivrednu proizvodnju, dobio bespovratnih 1,75 milijuna kuna (gotovo 90 posto uloženoga) kroz Program ruralnog razvoja RH do 2020., Mjeru 4.1.2. „Zbrinjavanje, ruko-vanje i korištenje stajskog gno-jiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš“. U projekt su ušli zajedno s OPG-om Stjepana Pogačića, također iz Pluske, te tako ostvarili dodatne bodove, čime su prihvatljivi troškovi uku-pne investicije bili uvećani za 20 posto. Strojevi će se koristiti u omjeru 70 posto Obrt Vrhovec, 30 posto OPG Pogačić. Nabavljen je rasipač umjetnoga gnoja, pri-kolica za gnoj, cisterna (zapre-mine 8500 litara) za gnojnicu, utovarivač stajskoga gnoja i mini utovarivač.

preko maslaca, kaj-maka, kiseloga mlije-ka, jogurta, kefira..., do polutvrdih sire-va. Stjepan kaže da nema nasljednika, ne bi stalno ulagali. No, imaju četvero djece, od kojih se sin Ivan (16) školuje u poljo-

privrednoj školi i potencijalni je nasljednik obiteljskoga posla.

- Sve što zaradimo uložimo, no bez potpore iz europskih fondova bilo bi teško. Javljamo se na sve natječaje, pa smo tako

za europska sredstva već prijavili i projekt ko-

rištenja obnovljivih izvora energije. Pla-niramo graditi foto-naponsku elektranu za vlastite potrebe na

farmi, a kada se raspiše natječaj, kroz Mjeru 4.1.1.

aplicirat ćemo i za sredstva za kupnju robota za mužnju krava - najavljuje Vrhovec.

POVRAT SREDSTAVA

IZNOSIO JE (GOTOVO) 90 POSTO

ULOŽENOGA

Konzultanti projekta, koji je u rujnu ove godine okončan povratom ulože-nih sredstava, bili su zapo-slenici Regionalne razvojne

agencije Zagrebačke županije. - Posao su odradili vrhunski!

- kaže Stjepan Vrhovec, vlasnik obrta.

- Da su bar naši političari pa-metni kao što su konzultanti Re-gionalne. Bilo bi nam svima puno bolje - dodala je njegova supruga.

Vrhovci mlijeko (s 4,3 posto mliječne masti) prodaju na dva mljekomata (oba u Za-prešiću), a u obiteljskoj mini sirani (registriranoj pod posebnim uvjetima) pro-izvode oko 40 različitih proi-zvoda - od svježeg sira i vrhnja,

Nabavljen je rasipač umjetnoga gnoja, prikolica za gnoj, cisterna za gnojnicu, utovarivač stajskoga gnoja i mini utovarivač

Sve što se proizvede,

proda se!

2928 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.

SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA I IZVORNIH SKUPINA

Lomničanima druga nagrada Hrvatskog sabora kulture Kulturno-umjetničko društvo „Nova zora“ iz Donje

Lomnice osvojilo je drugu nagradu Hrvatskog sabora kulture, u kategoriji koreografiranoga fol-

klora, na 23. susretu hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina, održanom u Čakovcu. Društvo se predstavilo pjesmama i plesovima Brodskog Posavlja („Ajd' za milim, ajd' za dragim“) i lomničkom svadbom („Lomnički svati“). Lomničanima je ovo bio prvi nastup na Državnoj smotri koreografiranog folklora, dosad su sudjelovali samo na smotrama izvornog folklora. Smo-tra je održana u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, a KUD „Nova zora“ je na njoj sudjelovao kao pobjednik 18. smotre koreografiranog folklora Zagrebačke županije.

DOGAĐAJIVIJESTI

Dan njemačkoga jedinstva

Slijepe i slabovidne osobe

U prigodi Dana njemačkoga jedin-stva, 3. listopada, i Dana neovisnosti RH, 8. listopada, prigodno druženje or-ganizirali su Goran Beus Richembergh, predstavnik njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji, i Ivo Rittig, predsjednik Zajednice Nijemaca u Hrvatskoj. - Povod okupljanju su dva značajna datuma, a razlog širenje prijateljstva, uspostava novih kontakata, druženje ljudi koji se duže vrijeme nisu vidjeli... - ispričao je Beus Richembergh. S pripadnicima njemačke nacional-ne manjine družio se i predsjednik Skupštine Zagrebačke županije Dražen Bošnjaković. Rekao je da su Županija i nacionalne manjine složna 'obitelj' koja svoj odnos gradi na povjerenju, uvažavanju, toleranciji... - Županija će vam i dalje pomoći kako biste očuvali vašu kulturu i povijest - obećao je Bošnjaković.

Zamjenik župana Rudolf Vujević sastao se s predstavnicima Udruge slijepih Zagreb. Razgovaralo se o zapo-šljavanju slijepih i slabovidnih osoba te aktivnostima koje Udruga u tu svrhu poduzima. Najveći nedostatak kod zapošljavanja slijepih osoba, rečeno je, dugačak je proceduralni postupak koji poslodavce demotivira da zaposle osobu s invaliditetom. Predstavnici Udruge predstavili su projekt „Sapuni s točkicama - socijalno poduzetništvo slijepih i slabovidnih osoba“, kojim se javnost želi osvijestiti o mogućnostima invalidnih osoba te osi-gurati dodatna sredstva za rad Udruge. U planu je izrada sapuna koji bi ujedno bio i suvenir. Na sebi bi imao natpis pojedinoga grada na Brailleovom pismu, te bi na taj način bio i inovativni turistički proizvod.

GRADNJA SAKRALNIH OBJEKATA

Posveta crkve sv. Benedikta u MičevcuZagrebački nadbiskup, kardi-

nal Josip Bozanić posvetio je crkvu sv. Benedikta opata u

Mičevcu. Gradnja crkve, započeta 2005., ove je godine, uređenjem interijera, u potpunosti završena.

- Sve smo uspjeli zahvaljujući zajedništvu. Kroz protekle go-dine uspjeli smo savladati sve prepreke na koje smo nailazili, od građevinskih do imovinsko-pravnih. Sada imamo hram u ko-jemu ćemo pronaći milosrđe po-trebno svima nama, ali i novi put, novi pravac u našem životu koji će budućim generacijama Mičev-ca dati novu i ljepšu budućnost - posvetu crkve komentirao je Vla-dimir Štarkelj, član pastoralnog vijeća župe.

Gradnja crkve najvećim je dije-lom financirana iz sredstava eko-loške rente (isplaćene zbog blizi-

ne odlagališta otpada Jakuševec). U ime Županije, posveti crkve i

misnome slavlju prisustvovala je vijećnica u Skupštini Zagrebačke županije Marija Ledinski Anić.

❱Gradnja crkve najve-ćim je dijelom financirana sredstvi-ma ekološke rente

❱ 'Staza života' je uređena na prostoru između crkve sv. Jurja i kapele Majke Bože Čiselske

MONSINJOR NEDJELJKO PINTARIĆ U DONJOJ PUŠĆI BLAGOSLOVIO KRIŽNI PUT 'STAZA ŽIVOTA'

VJERNICIMA DONOSI MIR I DUHOVNU OBNOVU Autor 14 postaja križnoga puta, izrađenih u acrystalu, samouki je kipar Franjo Haramina iz Svetog Križa

U Donjoj Pušći je uređen križni put „Staza života“. Blagoslovio ga je mons. Nedjeljko Pintarić, pred-

stojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, koji je prethodno u župnoj crkvi sv. Jurja predvodio i misno slavlje.

Uređen na uzvisini, na prosto-ru između crkve sv. Jurja i kape-le Majke Bože Čiselske, križni put će vjernicima, kaže načelni-ca Pušće Anđela Cirkveni, pruži-ti duhovni mir i obnovu.

- Ideju staru 18 godina, koja je jedno vrijeme zastala, sada smo priveli kraju. Ponosni smo na to! - istaknula je načelnica.

Autor 14 postaja križno-ga puta, izrađenih u acrystalu (umjetnom kamenu), samouki je kipar Franjo Haramina iz Sve-tog Križa (općina Marija Gorica).

- Oduvijek sam htio napra-viti križni put, istina od drva, hrastova, ali napravio sam ga u acrystalu. Sretan sam što je

TRADICIONALNI MOTIVI KULTURNE BAŠTINE DUGOSELSKOG KRAJA

Etno-tradicionalno-suvremenoU prostorijama županijske Tu-

rističke zajednice, u zagre-bačkoj Preradovićevoj ulici,

otvorena je izložba „Etno-tradici-onalno-suvremeno“. Izložena su umjetnička djela nastala tijekom 15. likovnog susreta umjetnika Za-grebačke županije, lani održanoga u Dugom Selu.

- Osim slika, stvaranih tehnika-ma ulja i akrila na platnu, bogat-

stvo izložbe su linorezi na kojima su prikazani tradicionalni motivi kulturne baštine dugoselskog kra-ja - rekla je Nadica Kozić, vodite-ljica Centra za kulturu Pučkoga otvorenog učilišta Dugo Selo.

Izložbu je otvorio gradonačel-nik Dugog Sela Stipo Velić, koji je ovom prigodom najavio i program predstojećih Martinskih dana u Dugom Selu.

U UREĐENJE KRIŽNOGA PUTA UTROŠENO JE 1,7 MILIJUNA KUNA

gled - komentirao je Haramina.

Svečanosti u Donjoj Pušći, uz mnoštvo vjernika, pri-sustvovao je i župan Stjepan Kožić, re-kavši da je križni put iznimno zna-čajan za vjernike Pušće, ali da je on samo jedan u nizu projekata koji su zadnjih godina ostva-reni u ovoj općini.

- Danas ima mnogo kriti-čara koji govore da male op-

ćine treba ukinuti, da one ne bi trebale postojati. No, svega ono-

ga što je u Pušći napravljeno ne bi bilo da ona nema

svoju općinu - rekao je župan.

Načelnica Cir-kveni, nakon bla-goslova križnoga puta, najavila je

i skoro otvorenje novouređenoga trga

u Donjoj Pušći te dječjeg vrtića za mališane s posebnim potrebama.

postavljen u maminoj župi, koja je rodom iz Pušće. Na odličnom je položaju s ko-jega se pruža prekrasan po-

VIJESTI

3130 Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016.Ž K BROJ 100, LISTOPAD 2016. ZANIMLJIVOSTI

KRIŽALJKA

TAJANSTVENI SVIJET ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Žuti mukač Žuti mukač je malena žaba, prosječ-ne veličine oko 40 milimetara. Kada se nađe u opasnosti, pretvara se u pravoga gimnastičara, te se brani otrovnim žlijezdama na leđnoj strani tijela. Tijelo i glava su plosnati, njuška za-obljena, a zjenica oka žutog mukača srcolikog je oblika. Leđa su mu sive ili maslinasto-smeđe boje, a trbuh prošaran mrljama od žarko žute pa sve do narančaste boje. U pri-rodi je kombinacija tamnog sa žutim obojenjem znak „pažnja otrovno“. Stoga žuti mukač svojim izgledom upozorava - ne prilazi!

DOGAĐAJI

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: IX / Broj: 100, listopad 2016.

IMPRESSUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

U PULI ODRŽANO 7. DRŽAVNO NATJECANJE VATROGASACA REPUBLIKE HRVATSKE

NATJECATELJSKE EKIPE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 'POTUKLE' KONKURENCIJU Nastup na Međunarodnoj vatrogasnoj olimpijadi izborili su vatrogasci Razljeva, Andrilovca, Paukovca, JVP Ivanić-Grada i ženska ekipa DVD-a Ribnica

Na 7. državnom natjecanju vatrogasaca RH, održanom početkom listopada u

Puli, potpuna dominacija natje-cateljskih ekipa Zagrebačke žu-panije! U muškoj „A“ kategoriji, natjecateljsko odjeljenje DVD-a Razljev (općina Križ) osvojilo je prvo mjesto, natjecateljsko odjeljenje DVD-a Andrilovec

nastupa na međuna-rodnoj vatrogasnoj olimpijadi u srpnju 2017. u Austriji.

Na natjecanju, održanom u orga-nizaciji Hrvatske vatrogasne zajedni-ce, sudjelovalo je 221 natjecateljsko odjeljenje, iz Zagrebačke županije njih 19. Uz ekipe koje su trijumfirale, sudjelovale su i ekipe dobro-

ČETIRI DESETLJEĆA ZRAKOPLOVNE TEHNIČKE ŠKOLE RUDOLFA PEREŠINA

Velika Gorica - grad zrakoplovstvaSajmom zrakoplovstva, potom svečanom

akademijom, Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina iz Velike Gorice

proslavila je 40. obljetnicu osnutka. Trenut-no se u njoj obrazuje 306 učenika, budućih zrakoplovnih tehničara i prometnika.

- Obrazujemo kadrove koji promoviraju i zrakoplovnu struku i grad Veliku Goricu i državu u cjelini, jer puno naših učenika na-kon završene škole odlazi u svijet - rekao je Vedran Šarac, ravnatelj škole. Četiri deset-ljeća rada škole bila je prigoda da se, i ovoga puta, Velika Gorica promovira kao grad zra-koplovstva.

- Današnje događanje erupcija je znanja, kvalitete, gospodarstva i moći koju imamo

u Velikoj Gorici orijentirani na zrako-plovstvo - prokomentirao je grado-načelnik Dražen Barišić.

U sklopu svečanosti, ispred

Pučkoga otvorenog učilišta održan je izložbeni sajam na

kojemu su sudjelovali svi oni koji u Velikoj Gorici djeluju na

području zrakoplovstva - uz školu, Hrvatska kontrola zračne plovodbe, Croatia Airlines, Aeroklub Velika Gorica, Veleuči-lište Velika Gorica, Hrvatsko ratno zrako-plovstvo (sa simulatorom letenja) i Zajedni-ca tehničke kulture.

TRENUTNO SE U ŠKOLI OBRAZUJE

306 UČENIKA, BUDUĆIH ZRAKOPLOVNIH

TEHNIČARA I PROMETNIKA

(Dugo Selo) drugo, a odjeljenje DVD-a Paukovec (Sveti Ivan Ze-lina) treće mjesto. Najbolji su bili i natjecatelji Javne vatroga-sne postaje Ivanić-Grada, u „A“ kategoriji profesionalnih va-trogasaca. U „A“ kategoriji žena natjecateljska ekipa DVD-a Rib-nica osvojila je drugo mjesto. Sve ove ekipe izborile su pravo

voljnih vatrogasnih društava Bobovec, Deanovec, Otok Sa-moborski i Petrovi-na u muškoj „A“ ka-tegoriji, Bregana,

Ribnica i Volavje u muškoj „B“ kategori-

ji, Ivanić-Grad i Zapre-šić u ženskoj „A“ kategoriji,

te Mala Hrastilnica, Johovec, Ribnica, Staro Čiče i Turopolje u ženskoj „B“ kategoriji.

NA NATJECANJU

JE SUDJELOVALO 221 ODJELJENJE, IZ

ZAGREBAČKE ŽUPANIJE NJIH 19

DVD Razljev

JVP Ivanić-Grad

U sklopu međužupanijske suradnje učeničkih zadruga, u uzvratnom posjetu OŠ Milke Trnine u Križu, učenicima ta-mošnje zadruge „Jabuka“, boravilo je četrdesetak učenika

splitske OŠ Mejaši, članova učeničke zadruge „Lavanda“. Zadruga-ri su brali jabuke, čime je označen i početak ovogodišnje berbe u školskom voćnjaku, o kojemu isključivo brigu vodi stotinjak kriš-kih zadrugara.Tradicija učeničkog zadrugarstva u Križu duga je više od sto go-dina. Prvi zapis o postojanju učeničke zadruge seže u 1884. kada se na ovom području sadio hmelj. Voćnjak s nasadom jabuka po-dignut je 1986. godine. - Cilj je kod djece stvoriti radne navike. Naš školski voćnjak, u ko-jemu se godišnje bere i do 25 tona jabuka, održava sam sebe. Za-drugari imaju besplatnu prehranu u školi, prilikom berbe mogu kući ponijeti jabuke, a četrdesetak najboljih, koje sami među so-bom biraju, na kraju školske godine dobije nagradni izlet - ispri-čao je Zlatko Hasan, ravnatelj škole. Od prije tri godine zadruga-ri proizvode i sok od jabuke. Godišnje oko 3500 litara. Liniju za njegovu proizvodnju školi je kupila Županija. - Važno je da djecu tijekom školovanja učimo i radu. Pokrenu-li smo Dan učeničkog zadrugarstva, međužupanijsku, a onda i međunarodnu suradnju naših zadruga. Smatramo da je rad za-druga vrlo vrijedan i kvalitetan - komentirao je zamjenik župa-na Rudolf Vujević, koji se zadrugarima pridružio u berbi jabuka.Osim boravka u Križu, gosti iz Splita posjetili su Samobor, Rud-nik sv. Barbare u Rudama i Grgosovu špilju.

Međužupanijska suradnja učeničkih zadruga