Broj 112 studeni 2017. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 4-5

PROMET

EKIPE ŽUPANIJSKIH CESTA SPREMNE ZA ZIMSKU SEZONU

ZDRAVSTVO

Darivatelji krvi primili priznanja

Počast poginulim hrvatskim braniteljima

OBLJETNICA

Str. 16-17

Str. 22-23

Dodatnih 9,7 milijuna kuna za lokalne projekte

INFRASTRUKTURA Str. 2-3

32 Ž KŽ K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017.

đana. Mislim da je to izvrstan način kako i ubuduće treba surađivati - rekao je Košćec, a u ime općinskih načelnika, načelnik Brc-kovljana Željko Funtek dodao da Žu-panija niz godina prati razvojne projekte jedinica lokalne samo-uprave.

- Možemo biti ponosni na Županiju što nas pomaže svo-jim potporama. Kroz razne

reforme proračuni općina i gradova se sma-njuju, pa će nam odobrena sredstva Županije pomoći da realiziramo ono što je našim žite-

ljima najpotrebnije. Hvala svima koji su digli ruku za rebalans proraču-

na - rekao je Funtek. Brckovlja-nima su sredstva odobrena za zbrinjavanje otpadnih voda te uređenje poljskih i puteva u vinogradarskom dijelu općine.

Poštovani čitatelji,

približava se kraj i ove poslovne godine. Pišu se planovi i programi za slje-deću, priprema se sjednica Županijske skupštine, za-vršavaju se određeni projekti i poslovi kako bismo poslovnu godinu završili što uspješnije, a božićne dane dočekali što radosnije.Nakon početkom godine dodijeljenih 15,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava za projekte u gospo-darstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj in-frastrukturi, rebalansom proračuna osigurano je za istu namjenu dodatnih 9,7 milijuna kuna. Potpisan je ugovor o dodjeli sredstava HŽ infrastrukturi za modernizaciju i elektrifikaciju željezničke pruge od Zaprešića do Zaboka, vrijedan 614,4 milijuna kuna, od čega su 85% bespovratna europska sredstva. U poduzetničkoj zoni općine Pisarovina položen je temeljni kamen budućega pogona za proizvodnju metalne galanterije tvrtke Mihoković, vrijednog 8,5 milijuna kuna, a održan je i 1. Susret poduzetnika ove općine. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU dodijelilo je Zagrebačkoj županiji bes-povratnih 2 milijuna kuna za dogradnju, odnosno rekonstrukciju osnovnih škola u Bedenici i Bistri. Zimska služba Zagrebačke županije spremna je za provođenje programa u zimskom razdoblju 2017./2018., za što je osigurano 14,2 milijuna kuna.Obilježen je 18. studenoga - Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. Izaslanstvo Županije u Vukovaru je predvodio zamjenik župana Hrvoje Frankić. U prigodi nacionalnog Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, 25. listopada, u Vrbovcu su uručene zahvalnice dobrovoljnim darivateljima za višestruko darivanu krv. Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije preuzeo je četiri nova vozila, dva za hitnu medicinu i dva za sanitetski prijevoz, a do kraja godine dobit će još šest vozila, svekupne vrijednosti 3 milijuna kuna. U Svetoj Nedelji otvoren je Centar za posjetitelje. Proslavljen je Dan Jastrebarskoga, Dan Dugog Sela i Dan općine Pisarovina. Glazbena škola „Ferdo Livadić“ iz Samobora progla-šena je najuspješnijom glazbenom školom u RH u 2017. godini, a tamburaški orkestar Tamburaškog društva „Ferdo Livadić“, također iz Samobora, i Tamburaški sastav KUD-a „Preporod“ iz Dugog Sela proglašeni su najuspješnijim sudioicima 24. Susreta hrvatskih tamburaških orkestara i sastava. Održano je nekoliko manifestacija - „Martin je v Zagrebu“, Sarmijada u Laktecu, Lovački bal u Zaprešiću, a okrunjena je i nova Vinska kraljica županije.Dragi čitatelji želim vam ugodno čitanje našega informativnog biltena.

Lijepo vas pozdravlja vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

jeste li znali?Obitelj Erdődy, čiji su se brojni članovi istaknuli u

borbama protiv Turaka, dala je pet hrvatskih banova

Riječ uRednika

Početkom godine gradovima i općinama je već isplaćeno 15,3 milijuna kuna, pa ukupna sredstva za realizaciju projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj infrastrukturi u ovoj godini iznose 25 milijuna kuna

REBALANSOM PRORAČUNA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA 2017. OSIGURANO VIŠE NOVCA ZA SUFINANCIRANJE RAZVOJNIH PROJEKATA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Gradovima i općinama dodatnih 9,7 milijuna kuna

Nedavnim rebalansom proračuna, do-datnih 9,7 milijuna kuna osigurala je Županija za projekte gradova i op-ćina u gospodarstvu, za poboljšanje

komunalne infrastrukture, sigurniji promet i za razvoj ruralnih područja. Početkom go-dine za istu je namjenu jedinicama lokalne samouprave već isplaćeno 15,3 milijuna kuna.

S predstavnicima gradova i općina ugo-vore o dodjeli 9,7 milijuna kuna župan Stje-pan Kožić potpisao je krajem studenoga. Novac je osiguran za gradnju i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture (za projekte vodoopskrbe, prometne

infrastrukture, zbrinjavanje otpadnih voda i zbrinjavanje otpada), za obnovu društvenih domova, cesta i područnih škola u ruralnim sredinama te za razvoj poduzetničkih zona, povećanje energetske učinkovitosti zgrada javne namjene i razvoj javne turističke in-frastrukture.

- U ovoj godini projekte gradova i općina pomažemo s ukupno 25 milijuna kuna, što mi se čini izuzetno visokim iznosom. Tako-đer, želim naglasiti da smo prije nekoliko dana potpisali i ugovore s našim poduzet-nicima kojima smo za poboljšanje uvjeta njihova poslovanja osigurali bespovratnih 7,2 milijuna kuna - rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši da se nada da će se pomoć gradovima i općinama, kao i poduzetnicima, odraziti na kvalitetu infrastrukture, odno-sno omogućiti kvalitetniji rad gospodarstve-nicima. Istaknuo je da je suradnja s gradovi-ma i općinama izuzetno dobra, da Županija zajedno s njima realizira značajan broj pro-jekata. Posebno je istaknuo one u školstvu.

- U posljednjih 15 godina zajedno smo sa-gradili preko 50, što škola, osnovnih i sred-

njih, što sportskih dvorana. U prošlom smo vremenu imali i značajniju pomoć resornih ministarstava, koja je u zadnje vrijeme stala ili je simbolična - rekao je župan, naglasiv-ši i suradnju s četiri grada i deset općina s istoka županije u projektu vodoopskrbe, od-nosno skori početak gradnje Regionalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“.

- Prvi smo u državi objedinili sva trgo-vačka društva za distribuciju vode na tome području u jedinstveno poduzeće, što je stvorilo uvjete da imamo nositelja projek-ta i da naše općine i gradovi iz europskih fondova dobiju bespovratnih 500 milijuna kuna. Ukupna vrijednost ovoga projekta je 707 milijuna kuna. Time smo pokazali da se upornost, bez obzira na zakonske prepreke, isplatila - rekao je župan.

U ime prisutnih gradonačelnika, na odo-brenim sredstvima za asfaltiranje nerazvr-stanih cesta u Svetom Ivanu Zelini, Novom Mjestu i Kominu zahvalio je gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec.

- Županija ulaže u nas i boljitak naših gra-

ÎRebalansom proračuna povećana su i bespovratna sredstva namijenjena poticanju razvoja poduzetništva. Županija je, s ukupno 7,2 milijuna kuna, podržala 212 poduzetničkih projekata. - Posebno smo stimulirali mikro i male po-duzetnike. Prije svega, njih je i najviše, a i čini se da su i 'najžilaviji'. Natječaj smo raspisali u travnju i tada smo imali osiguranih 3,2 milijuna kuna, no kada smo vidjeli koliko je zahtjeva prispjelo, rebalansom smo taj iznos povećali za 125 posto. Čini mi se da će to biti značajna pomoć poduzetnicima - rekao je župan Kožić, naglasivši da upravo zahvaljujući poduzetnici-ma, odnosno njihovu uspješnom poslovanju, Zagrebačka županija spada u red gospodarski najrazvijenijih županija u RH, ali i županija koje u državni proračun uplaćuju više nego što iz njega primaju.- Sve što baštinimo možemo zahvaliti podu-zetnicima. Mislim da će im ove bespovratne potpore biti 'vjetar u leđa' - rekao je župan.

Potpore poduzetnicima

❛Županija ulaže u nas i boljitak naših građana. Mislim da je to izvrstan način kako i ubudu-će treba surađivati - rekao je gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec

❛Kroz razne reforme proračuni općina i gradova se smanjuju, pa će nam odobrena sredstva Županije pomoći da realiziramo ono što je našim žiteljima najpotrebnije - rekao je načelnik Brckovljana Željko Funtek

Županija s gradovima i

općinama realizira značajan broj

projekata, posebno u školstvu

❱ Županija je objedinila sva trgovačka društva za distribu-ciju vode u svome istočnom dijelu i time stvorila uvjete da gradovi i općine dobiju iz EU fondova bespovratnih 500 milijuna kuna

GRADOVI I OPĆINEGRADOVI I OPĆINE

4 Ž K broj 112, studeni 2017. 5Ž K broj 112, studeni 2017.

Potpisan je ugovor o dodjeli sredstava HŽ Infrastruktu-ri za modernizaciju i elek-

trifikaciju željezničke pruge od Zaprešića do Zaboka. Ugovorom, koji su u Zaboku potpisali mini-star mora, prometa i infrastruk-ture Oleg Butković, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić i ravnatelj Središnje agen-cije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Tomi-slav Petric, osigurava se 614,4 milijuna kuna, od čega 85 posto iznosa otpada na bespovratna eu-ropska sredstva (kroz Operativni program „Konkurentnost i kohe-zija“), a preostalih 15 posto na sredstva državnoga proračuna.

- Ovo je po vrijednosti drugi projekt modernizacije želje-zničke infrastrukture u RH, koji će žiteljima koji su tradi-cionalno okrenuti putovanju vlakom olakšati dnevno puto-vanje prema Zagrebu - rekao je ministar Butković, dodavši da investicijski ciklus ide „s autocesta prema željeznici“.

- Sektor prometa daje zna-čajan doprinos u ugovaranju europskih sredstava. S danas potpisanim ugovorom prešli smo iznos od 8 milijardi kuna ugovore-nih projekata iz fondova EU, a veli-ki dio njih čine upravo željeznički projekti - dodao je ministar.

Dionica željezničke pruge od Zaprešića prema Zaboku dugačka je 24 kilometra. Osim njezine te-meljite obnove, rekonstruirat će se i kolodvori u Novim Dvorima, Luki, Velikom Trgovištu i Zaboku te stajališta u Pojatnom, Kupljeno-vu i Žeincima. Podići će se razina osiguranja na 15 cestovno-želje-

zničkih prijelaza, sagradit će se četiri željeznička i jedan cestovni most. U tijeku je javni natječaj za odabir izvođača radova, koji bi trebali početi počet-kom iduće, a završiti 2020. godine.

- Modernizacijom pruge brzina prome-tovanja će se povećati na 120 kilometara na sat, čime će se vrijeme putovanja brzim vlakom skratiti za više od 50 posto, a put-

ničkim za otprili-ke 30 posto. Pove-ćat će se i nosivost pruge te omogu-ćiti prometovanje vlakovima mak-simalno dopušte-ne mase od 22,5 tona po osovini, čime će se stvo-riti uvjeti za rast teretnog prometa - pojasnio je Ivan

Kršić, predsjednik Uprave HŽ In-frastrukture.

Potpisivanju ugovora, uz ostale, prisustvovali su zamje-nik župana Hrvoje Frankić i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk. Frankić je podsjetio da Zagrebačka županija, zajedno s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom, radi na projektu integriranoga javnog

prijevoza putnika, kojemu će željeznica biti osnova. On

će stanovnicima dviju županija omogućiti bolju povezanost sa Zagrebom i osigurati kvalitetnije uvjete pu-

tovanja. - Stoga je rekonstruk-

cija pruge od Zaprešića pre-ma Zaboku od iznimnoga značaja. Ono što nam još ostaje je bolja željeznička povezanost Zagreba s Velikom Goricom i pruga prema Svetoj Nedelji i Samoboru - rekao je Frankić.

Za gradonačelnika Zaprešića Željka Turka bolja željeznička po-vezanost županije s gradom Za-grebom „ulog je u budućnost“.

- U vremenu pred nama kroz ovaj ćemo projekt pridonijeti dalj-njem razvitku Zaprešića i župani-je, ali i RH u cjelini - rekao je.

U zimskim uvjetima, teme-ljem Pravilnika o održa-vanju i zaštiti javnih cesta, županijske i lokalne ceste

smatraju se prohodnima ako na njima ima do 15 centimetara uta-bana snijega, a državne ceste ako je na njima do 10 centimetara sni-jega. Županijske i lokalne ceste, koje su u nadležnosti Županijske uprave za ceste Zagrebačke župa-nije (ŽUC), ukupno 1277 kilome-tara, podijeljene su u dvije razine prednosti - 3. i 4., te o njihovoj prohodnosti do 15. travnja 2018. (do kada traje razdoblje zimske službe) brine 28 mobilnih ekipa Županijskih cesta Zagrebačke žu-panije (ŽC). Isto trgovačko druš-tvo, s 26 mobilnih ekipa, brine i o prohodnosti 347 kilometara državnih cesta na prostoru naše županije, svrstanih u 1. i 2. razinu prednosti.

- Ovaj posao obavljamo gotovo 20 godina, imamo iskustvo i zna-nje - za predstavljanja plana odr-žavanja cesta u zimskom razdo-blju (Plan zimske službe) rekao je direktor ŽC-a Jurica Krleža.

ODRŽAVANJE PROMETNICA U ZIMSKOM RAZDOBLJU - OD 15. STUDENOGA 2017. DO 15. TRAVNJA 2018.

O prohodnosti prometnica brinu mobilne ekipe Županijskih cesta

Mobilne ekipe ŽC-a raspo-ređene su na sedam mjesta pripravnosti, u Okujama, Go-ričici, Vrbovcu, Samoboru, Jastrebarskom, Zaprešiću i Ivanić-Gradu. Na raspola-ganju im je 5000 tona soli i isto toliko prostornih meta-ra kamena agregata (sipine) za županijske i lokalne ce-ste te 5000 tona soli i 1500 prostornih metara sipine za

državne ceste.Na cestama koje su svrstane u

3. razinu prednosti (sve županij-ske i neke lokalne prometnice) prohodnost mora biti osigurana od 5 do 20 sati. U vremenu od 20 do 5 sati mogući su, kod prosječ-nog intenziteta snježenja, zastoji do dva sata, a kod iznadprosječ-nog intenziteta snježenja nužno

je osigurati prohodnost jednog prometnog traka, također s mogućim zasto-jima do dva sata. Prohod-nost na cestama 4. razine (lokalnim cestama) nužno je osigurati između 7 i 20 sati. Kod prosječnog intenziteta snježenja mogući su kraći zastoji, a kod iznadprosječnog intenziteta zastoji i do jednog dana.

- Vozači moraju biti svjesni da cestu nije moguće očistiti do as-falta. Konačno, promet je moguć ako se na cestama na kojima ima snijega (do 10 centimetara na dr-žavnim, odnosno do 15 centime-tara na lokalnim i županijskim; op.a.) koristi adekvatna zimska oprema i brzina prilagodi uvjeti-ma na cesti - rekao je Zdenko Maj-zec, ravnatelj ŽUC-a.

❱ Županijske ceste Zagrebačke županije brinu o prohodnosti 1277 kilometara županijskih i lokalnih cesta te o 347 kilometa-ra državnih cesta

Županijske i lokalne ceste smatraju se prohodnima ako na njima ima do 15 centimetara snijega

za odrŽavanje

Županijskih i lokalnih cesta

osigurano je 14,2 milijuna kuna

KREĆE MODERNIZACIJA JOŠ JEDNE ŽELJEZNIČKE PRUGE

Brže i sigurnije putovanje od Zaprešića do Zaboka

Rekonstrukcijom pruge brzina prometovanja će se povećati na 120 kilometara na sat, čime će se vrijeme putovanja brzim vlakom skratiti za više od 50 posto, a putničkim za otprilike 30 posto

ÎÎ Predstavljanju Plana zimske službe prisustvovao je i župan Stje-pan Kožić, koji je, uz ostalo, govorio i o ulaganjima ŽUC-a Zagrebačke županije u sanaciju prometnica te još jednom ukazao na nedostatno financiranje županijskih uprava za ceste. - Sredstvima kredita od 50 milijuna kuna i izvornim prihodima ŽUC-a preasfaltirali smo 2016. i ove godine 170 kilometara županijskih i lokalnih cesta. To je značajno, ali još uvijek nedostatno - rekao je župan, naglasivši da se visina naknade koja se plaća pri registraciji motornih vozila, a koja čini osnovni prihod županijskih uprava za ceste, nije mijenjala od 2002. godine. Istovre-meno su ulazni troškovi ŽUC-eva i po nekoliko puta značajno porasli.

Županijske uprave, nastavio je župan, izgubile su i prihod od deset lipa po litri benzina. - Trudimo se uvjeriti Vladu RH da se ukupni prihodi ŽUC-eva moraju značajnije povećati. U razgovorima s resornim mini-starstvom uvijek je to razumljivo, no iza toga nema konkretnih poteza - ustvrdio je župan.

Nedostatno financiranje ŽUC-a

radovi bi trebali početi

početkom 2018., a završiti 2020.

godine

PROMET PROMET

76 Ž K Ž K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017.

EUinfo

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova raspisalo je natječaj za prijavu projekata iz područja Informiranja o Europskoj uniji. Cilj natječaja je davanje potpore projek-tima koji će informirati i upoznati što veći broj građana s različitim aspektima članstva u EU, a čije će aktivnosti biti posebno usmjerene na djecu i mlade.

Ukupna vrijednost natječaja je 1,05 milijuna kuna, a očekivani iznos financijskih sredstava koji se može ugovo-riti s pojedinim prijaviteljem kreće se u rasponu od 20.000 do 100.000 kuna.

Specifični cilj natječaja je informiranje mlađe populacije o Europskoj uni-ji, njezinim prednostima, kao i promicanje aktivnog sudjelovanja mladih u društvu, osvješćivanjem prava koja su jednaka za sve unutar Europske uni-

je. Prednost će imati projekti koji građane potiču na korištenje mogućnosti koje im pruža EU, projekti koji uključuju aktivno sudjelovanje krajnjih korisnika u provedbi projekta, projekti koji osvještavaju moguć-nosti koje se pružaju građanima EU na određenome području, projekti koji potiču daljnje komuniciranje europskih tema, projekti koji utječu na kvalitetu života građana...

Prihvatljivi prijavitelji su isključivo udruge koje su upisane u Registar udruga i djeluju najmanje dvije godine. Prijavitelj može prijaviti više od jednog projekta i nije nužno sudjelovanje partnera u njego-voj provedbi.

Rok za podnošenje prijava je do 10. prosinca 2017. godine.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo je 7. studenoga otvoreni trajni poziv za dostavu projektnih prijedloga „Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći - faza II“, koji će se financirati iz Fonda europske pomoći za najpotrebiti-je. Cilj poziva je ublažavanje najgorih oblika siromaštva pružanjem nefinancijske pomoći te mjerama koje će pridonijeti boljem socijalnom uključivanju potrebitih osoba.

Prihvatljivi prijavitelji su neprofitne pravne osobe kojima je nadležni ured izdao rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitar-ne pomoći (neprofitne organizacije, organizacije civilnoga društva).

Ukupan raspoloživi iznos je 49 milijuna kuna, od čega je dio sredstava namijenjen partnerskim organizacijama za provedbu projektnih aktivnosti kroz tehničku pomoć.

Najmanji iznos zatraženih bespovratnih sredstava može iznositi 500.000 kuna, a najviši ukupni iznos za sve vrste aktivnosti predviđene pozivom ne može biti veći od 5 milijuna kuna. Projekti se mogu financirati u iznosu do 100% prihvatljivih troškova, pri čemu vodeće partnerske organizacije i njihovi partneri nisu dužni osigurati sufi-nanciranje iz vlastitih sredstva.

Poziv se vodi u modalitetu trajnog poziva, što znači da se projekti odabiru za financiranje do iscrpljenja financijskih sredstava. Krajnji mogući rok za dostavu projektnih prijava je 31. prosinca 2018. godine.

INFORMIRANJE O PREDNOSTIMA EU

SREDSTVA ZA UBLAŽAVANJE SIROMAŠTVA

ʠ Očekivani iznos financijskih sredstava koji se može ugovoriti s pojedinim prijaviteljem kreće se u rasponu od 20.000 do 100.000 kuna

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i ko-hezija 2014.-2020., Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) objavio je otvoreni poziv za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstva za ener-getsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora.

Pozivom se podupire provođenje mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u zgra-dama javnog sektora u kojima tijela državne vlasti i državne uprave, jedi-nice lokalne ili regionalne samouprave, javne ustanove, ustanove, vjerske zajednice i udruge obavljaju društvene djelatnosti. Društvenim djelat-nostima smatraju se: predškolski odgoj, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, visoko obrazovanje, formalno obrazovanje odraslih, znanstvena djelatnost, kazališna djelatnost, audiovizualne djelatnosti, knjižnična djelatnost, arhivska djelatnost, muzejska djelatnost, zdrav-

stvena djelatnost, djelatnost socijalne skrbi, uprav-na i/ili uredska djelatnost, pravosudna djelatnost, sportska djelatnost, stanovanje zajednica, vatro-gasna djelatnost, djelatnost zaštite i spašavanja te djelatnost humanitarne pomoći.

Ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava u proračunu RH, osiguran iz EFRR-a, je 380 miliju-na kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji

se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnoga projektnog prijedloga je 40.000 kuna, a najviši iznos 80 milijuna kuna.

Podnošenje projektnih prijedloga dozvoljeno je najranije od 2. siječnja 2018., a krajnji rok za dostavu projektnih prijedloga je 31. prosinca 2020. godine. Tijelo nadležno za provedbu je Ministarstvo graditeljstva i pro-stornoga uređenja.

ENERGETSKA OBNOVA I KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

ʠ Ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava u proračunu RH, osiguran iz EFRR-a, je 380 milijuna kuna

ʠ Prihvatljivi prijavitelji su neprofitne pravne osobe kojima je nadležni ured izdao rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći

www.euinfo.hr

DOGAĐAJIEUROPskI fONDOVI

BESPOVRATNA SREDSTVA MINISTARSTVA REGIONALNOGA RAZVOJA ZA DOGRADNJU I OPREMANJE ŠKOLA

Dva milijuna kuna za dogradnju osnovnih škola u Bedenici i Bistri

Sredstva su osigurana za projekte koji se ne mogu financirati kroz operativne programeMinistarstvo regionalno-

ga razvoja i fondova Eu-ropske unije dodijelilo je Zagrebačkoj županiji

bespovratnih 2 milijuna kuna za dogradnju, odnosno rekonstrukci-ju OŠ Bedenica i OŠ Bistra. Ugovor o dodjeli sredstava, u sklopu Pro-grama podrške poboljšanja materi-jalnih uvjeta u osnovnim i srednjim školama, potpisali su župan Stje-pan Kožić i ministrica regionalnoga razvoja Gabrijela Žalac.

Kroz Fond za regionalni razvoj novac je ukupno osiguran za 47

ÎŽupan Stjepan Kožić, po potpi-sivanju ugovora, izjavio je da je Za-grebačka županija u rekonstrukciju i dogradnju PŠ Bedenica uložila 17,8 milijuna kuna vlastitih sredstava, a u rekonstrukciju i dogradnju OŠ Bistra ukupno će uložiti, također iz vlastitoga proračuna, 27,5 milijuna kuna. Dogradnju OŠ Kupljenovo Županija pomaže s 5,4 milijuna kuna, odnosno s 30 posto ukupnoga iznosa.

Ulaganja Županije

POZITIVNO MIŠLJENJE GSV-a NA PRIJEDLOG PRORAčUNA Gospodarsko socijalno vijeće u Zagrebačkoj županiji dalo je pozitivno mišljenje na prijedlog proračuna Zagrebačke županije za 2018. godinu. Izvorni prihodi planirani su u iznosu od 362,5 milijuna kuna i viši su za 4,8% u odnosu na ovogodišnji proračun, dok su prihodi konsolidiranoga proračuna (koji evidencijski obuhvaća i prihode proračunskih korisnika) planirani u iznosu od 671,4 milijuna kuna, što je za 7,6% više od ovogodišnjih. Sjednica Županijske skupštine na kojoj se očekuje donošenje proračuna održat će se krajem studenoga.

školskih objekata u Republici Hrvatskoj čija se gradnja, od-nosno rekonstrukcija, ne može financirati kroz operativne programe, odnosno sredstvima EU fondova. Među pro-jektima koji su dobili financijsku podršku Ministarstva su i dograd-nja OŠ Kupljenovo i gradnja jed-nodijelne sportske dvorane uz ovu školu, za što je odobreno 2 milijuna kuna, i dogradnja školske kuhinje i blagovaonice u OŠ Jurja Habdelića u Velikoj Gorici, za što je odobreno 600.000 kuna.

- Duboko smo svjesni problema-

tike osnivača škola, koji svoje projekte u

ovoj financijskoj per-spektivi ne mogu financi-

rati zbog lošeg programiranja operativnih programa. Osigurali smo stoga 42 milijuna kuna za pro-jekte čija je realizacija već započe-la. To je naša pomoć regionalnoj i lokalnoj razini - rekla je ministrica Žalac, dodavši da se s ministarstvi-ma obrazovanja i financija razgo-vara o ponovnom uvođenju mo-dela kojim bi se gradnja, odnosno rekonstrukcija školskih objekata sufinancirala sredstvima Razvojne banke Vijeća Europe (CEB).

osim Županiji, sredstva su

odobrena i zaprešiću te velikoj gorici

98 Ž K Ž K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017. ZDRAVsTVO ZDRAVsTVO

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE KONTINUIRANO OBNAVLJA VOZNI PARK

Deset novih vozila za hitnu pomoć i sanitetski prijevoz Ukupna vrijednost vozila koja se nabavljaju ove godine je 3,04 milijuna kuna

Unazad nekoliko godina re-dovito se obnavlja vozni park Zavoda za hitnu me-dicinu Zagrebačke župa-

nije. Ove godine Zavod je naručio deset vozila - osam za hitnu me-dicinu i dva za sanitetski prijevoz. Prva četiri vozi-la predana su ispostava-ma Zavoda na korištenje početkom studenoga u Zaprešiću. Ključeve je vozačima uručio župan Stjepan Kožić.

- Od 2014. do danas nabavili smo 38 novih vozila. Skrbimo kako bi vozni park Zavoda bio

ÎTribina je bila organizirana za predstavnike gradova i općina te zdravstvene dje-latnike. Uvodno ih je, u ime Županije, pozdravila zamjenica župana Nadica Žužak. - Osim što radi ovakve edukacije, Zagrebačka županija ima i Stožer zdravstva koji bi se u eventualnim kriznim situacijama brinuo o tome da se, sukladno zakonu, provode mjere suzbijanja epidemije ili pandemije - rekla je zamjenica Žužak.

Stožer zdravstva

TRIBINA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO I UPRAVNOG ODJELA ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB

TEČAJ ZA ZDRAVSTVENE DJELATNIKE

Provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

Palijativna skrb u praksi

Klimatske promjene osnovni su razlog što se na europsko-me tlu javljaju bolesti koje su

nekada bile karakteristične samo za tropska područja. Zbog global-noga zatopljenja ponovno se jav-ljaju i neke zarazne bolesti koje u Europi nisu bile zabilježene i više od pola stoljeća. Zbog toga je pro-

vođenje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, odnosno DDD mje-ra, od iznimne važnosti. Gradovi i općine su dužni donijeti odluku kojom se osigurava provođenje mjera u razdoblju od tri do pet go-dina, osigurati sredstva za njihovo provođenje te u odluci o komu-nalnom redu propisati obvezu

uklanjanja uvje-ta u okolišu koji pogoduju štet-nicima te pred-vidjeti asanacij-sko-sanitacijske mjere. Nadzor nad provođenjem DDD mjera, su-kladno zakonu, provode župa-nijski zavodi za javno zdravstvo.

Za članove Projektnog tima za razvoj palijativne skrbi na području Zagrebačke

županije i zdravstvene djelatni-ke županijskoga Doma zdravlja organiziran je dvodnevi tečaj „Palijativna skrb u praksi“. Go-vorilo se, uz ostalo, o Alzhei-meru kao javnozdravstvenom problemu, palijatvnoj skrbi neuroloških bolesnika, ulozi nezdravstvenih volontera, psi-hologa i duhovnika u palijativ-noj skrbi, važnosti osni-vanja hospicija u lokalnoj zajednici...

- Zemlja smo s izrazito velikim brojem starijih osoba koje uglavnom žive u samačkim domaćin-stvima. Njima, kada za to dođe vrijeme, moramo pomoći da na što humani-ji način dođu do kraja svo-jega života. Drugi razlog zašto užurbano moramo razvijati palijativnu skrb je taj što u Hrvatskoj bilježimo veliki porast oboljelih od karcinoma, a treći što jako brzo rastu i svi oblici demencije - rekla je Vlasta Vu-čevac, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu me-dicinu. Ova grana suvremene medici-ne je relativno nova, počela se razvijati pri-je pedesetak godina.

- Smatra se da palijativno lije-čenje treba obuhvatiti razdoblje

od dijagnoze neizlječive bolesti do razdoblja žalovanja nakon smrti bolesnika - rekao je Veće-slav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije, dodavši da palijativna medici-na ne može izliječiti osobu, ali može o njoj skrbiti, ublažiti joj bol i pomoći u rješavanju psiho-socijalnih problema. Palijativa naglasak stavlja na skrb o cije-loj obitelji.

Mrežom javne zdravstvene

službe Zagrebačka županija ima pravo na ugovaranje tri ko-ordinatora za palijativnu skrb.

- U javnoj raspravi je Plan razvoja palijativne skr-

bi na području Za-grebačke županije. Ideja je da bole-snici koji imamju potrebu za takvom njegom što dulje

ostanu unutar svo-jih obitelji - obrativši

se polaznicima tečaja re-kla je zamjenica župana Nadica Žužak.

O tome kako su se tijekom pro-teklih pet godina provodile DDD mjere u općinama i gradovima Županije te o onome što treba či-niti u narednome razdoblju govo-rilo se u Jastrebarskom za tribine „Provođenje DDD mjera u Zagre-bačkoj županiji“. Zajedno su je organizirali Upravni odjel za zdravstvo i socijal-nu skrb Zagrebačke županije i županijski Zavod za javno zdrav-stvo. Uvodno izlaga-nje imale su Snježana Čopor i Vanja Slavić-Vrzić, obje iz Zavoda za javno zdravstvo.

- Redovito provodimo moni-toring komaraca. U Zagrebačkoj županiji, nažalost, već postoji nekoliko mjesta na kojima su se etablirale invazivne vrste koma-raca, zbog čega je izuzetno važno provoditi DDD mjere. Osim toga, važna je i edukacija stanovništva

o bolestima koje prenose komarci. Kako u Europi danas postoje četiri bolesti koje su nekada bile 'rezer-virane' za tropska područja (mala-rija, vrućica zapadnog Nila, Dengue hemoraška vrućica i Chikungunya vrućica), a koje prenose komarci,

postoji realna opasnost da se one pojave i kod nas. Stoga nije

dovoljno samo zamaglji-vanje komaraca, jer to je metoda 'kratkoga vijeka', već treba pro-vesti čitav niz postu-

paka kako bi se stvo-rili uvjeti da se komarci

uopće ne legu - rekla je V. Slavić-Vrzić, voditeljica Službe

za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije. Govoreći o glodavcima, rekla je da je iznimno važno kontrolirati nji-hovu populaciju na mjestima gdje žive ljudi, odnosno spriječiti njihov ulazak iz prirodnih staništa u kuće, odnosno dvorišta.

Zbog globalnoga zatopljenja ponovno se javljaju zarazne bolesti koje u Europi nisu bile zabilježene i više od pola stoljeća

Smatra se da palijativno liječenje treba obuhvatiti razdoblje od dijagnoze neizlječive bolesti do razdoblja žalovanja nakon smrti bolesnika

primjeren potrebama stanovniš-tva. Za deset vozila, koja Zavod nabavlja ove godine, osigurali smo iz decentraliziranih sredstava pro-računa 2,65 milijuna kuna - rekao je župan, dodavši da se iz proraču-na Županije izdvajaju sredstva koja su iznad propisanog standarda u zdravstvu, a sve kako bi kvaliteta usluge bila primjerena.

Ukupna vrijednost deset vozila koja se nabavljaju ove godine je 3,04 milijuna kuna. Uz Županiju, Grad Zaprešić je osigurao 250.000

kuna, a sam Zavod 140.000 kuna. - Veseli kada zajedno činimo

više za standard naših stanov-nika. Uključili smo se u nabavu dvaju vozila (jednog za hitnu medicinsku službu i jednog sani-tetskog; op.a.) jer vjerujemu da ćemo time poboljšati zdravstve-ni standard zaprešićkoga kraja - izjavio je gradonačelnik Zapreši-ća Željko Turk.

Vozila Zavoda za hitnu medici-nu Zagrebačke županije godišnje

(ukupno) naprave oko 5,5 milijuna kilometara. Davorin Gajnik, rav-natelj Zavoda, kaže da su za hitnu medicinu ključni ljudi, oprema i vozila.

- Ulažemo u edukaciju zaposle-nih, dobro smo opremljeni, a kon-tinuiranom nabavom vozila doći ćemo u situaciju da hitna služba uvijek koristi nova vozila, dok će se ona koja su prešla određenu kilometražu koristiti za sanitetski prijevoz - kaže Gajnik.

vaŽna je edukacija

stanovništva o bolestima koje

prenose komarcizagrebačka

Županija ima pravo na ugovaranje tri koordinatora za palijativnu skrb

❱ Županija iz proračuna izdvaja sredstva koja su iznad propisanog standarda u zdravstvu, a sve kako bi kvaliteta usluge bila primjerena

Prva četiri isporučena vozila dobile su Ispostave Zavoda u Zaprešiću, Velikoj Gorici,

Jastrebarskom i Vrbovcu

1110 Ž K Ž K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017.

Sjednicu je održalo Gospo-darsko-socijalno vijeće u Zagrebačkoj županiji. Razgovaralo se o orga-

nizaciji i stanju sustava civilne zaštite i problematici strukov-nog obrazovanja. Sjednica je održana u Veleučilištu Velika Gorica, pa je članove GSV-a uvodno pozdravio dekan Ivan Toth, podsjetivši da je ova vi-

sokoškolska ustanova jedina u RH koja školuje stručnjake za krizni menadžment. O sustavu civilne zaštite u županiji govo-rio je Branko Herček, viši struč-ni suradnik za zaštitu i spaša-vanje Zagrebačke županije, a o civilnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj Petar Vitas, načelnik Sektora civilne zaštite u Držav-noj upravi za zaštitu i spašava-nje, ujedno i predavač na Veleu-čilištu Velika Gorica.

Kao uvod u razgovor o pro-blematici strukovnoga ob-razovanja, Savjetovalište za studente „Sova“ Veleučilišta

Velika Gorica predstavio je Marko Toth, a o programima Županije govorio je Vjeran Štublin, pročelnik za prosvje-tu, kulturu, sport i tehničku kulturu. Toth je rekao da je jedan od ciljeva „Sove“ pove-zati studente s potencijalnim poslodavcima.

- Veleučilište Velika Gorica poslodavcima pruža moguć-

nost oblikovanja po-tencijalnih zaposle-nika, nadograđujući njihove kompetencije već za vrijeme studija - rekao je Toth.

Na prostoru žu-panije djeluju dvije strukovne škole, u Velikoj Gorici i Samo-boru, a ostale srednje škole unutar svojih

programa imaju i strukovno obrazovanje. Županija škola-ma pomaže na razne načine, a uz ostalo, rekao je Štublin, i osiguravanjem sredstava za opremanje praktikuma prili-kom uvođenja novih nastav-nih programa. Tako su ove godine osigurana sredstva za opremanje praktikuma u SŠ Dugo Selo za školovanje računalnih tehničara za stro-jarstvo i u SŠ Dragutina Stra-žimira u Svetom Ivanu Zelini za školovanje tehničara za električne strojeve s primije-njenim računalstvom.

SJEDNICA GOSPODARSKO-SOCIJALNOG VIJEĆA

Školovanje stručnjaka za krizni menadžmentRazgovaralo se o organizaciji i stanju sustava civilne zaštite i problematici strukovnog obrazovanja

❛ Vjerujem da će se Naftalan, čije su posebnosti korisnici usluga već prepoznali, naći i na svjetskoj karti zdravstvenoga turizma - za svečanosti otvorenja akcije rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

❛Domaći proizvod mora postati ključ prepoznatljivosti hrvatskoga turizma - naglasio je predsjednik HGK Luka Burilović

SAJAM POSLOVA REGIONALNOG UREDA HZZ-a ZAGREB

Jedinstveni susret ponude i potražnje na tržištu rada

Krajem rujna u evidenciji Hrvatskoga zavoda za za-pošljavanje bilo je 8299 nezaposlenih osoba s po-

dručja Zagrebačke županije, što je 27,4 posto manje nego u istom razdoblju 2016. godine. Najviše je bilo nezaposlenih žena iznad 50 godina starosti, potom osoba sa srednjom stručnom spremom, a 29 posto ukupne nezaposlenosti odnosilo se na osobe mlađe od 30 godina. Ove je podatke, za otvo-renja 11. Sajma poslova, u orga-nizaciji HZZ - Regionalnog ureda Zagreb, iznijela zamjenica župana Nadica Žužak.

- Kroz bespovratne potpore poduzetnicima i obrtnicima, kao i kroz ulaganja u poduzetničke zone djelujemo na to da brojka nezaposlenih bude manja - rekla je zamjenica župana.

Sajam poslova je okupio osam-desetak izlagača-poslodavaca koji traže radnike.

- Ovo je jedinstveni susret po-nude i potražnje na tržištu rada. Tražitelji zaposlenja mogu od po-slodavaca dobiti infor-maciju koja se radna mjesta nude, koji su uvjeti za zaposlenje, što se očekuje od bu-dućega zaposlenika... S druge strane, po-slodavci mogu dobiti informacije o profilu i kompetencijama nezaposlenih osoba. Lani je 350 nezapo-slenih u roku od 30

dana od završetka Sajma dobilo posao - rekla je Marija Halić, v.d. predstojnice Regionalnog ureda HZZ-a Zagreb.

Sajam je otvorio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, ukazavši, uz ostalo, na važnost strukovnog obrazovanja budući da statistike pokazuju da trećinu nezaposlenih u RH čine mladi, a najveći dio njih ima srednju struč-nu spremu.

- Pozornost moramo usmjeriti na jačanje strukovnog i dualnog obrazovanja, koje će biti ključ re-forme na području tržišta rada - rekao je ministar.

Trećinu nezaposlenih u Hrvatskoj čine mladi, a najveći dio njih ima srednju stručnu spremu

AKCIJA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE S CILJEM POVEZIVANJA DOMAĆE PROIZVODNJE I TURISTIČKOGA SEKTORA

Hrvatski proizvod za hrvatski turizamProizvode je predstavilo 65 izlagača, među njima i Ljekarne Zagrebačke županije

S ciljem povezivanja hrvatsko-ga turizma i proizvođača domaćih, hrvatskih pro-izvoda, Hrvatska gospo-

darska komora organizirala je, u sklopu manifestacije „Kupujmo hrvatsko“, specijaliziranu akciju „Hrvatski proizvod za hrvatski turizam“. Proizvode je predsta-vilo 65 izlagača, među njima i Ljekarne Zagrebačke županije, a za otvorenja akcije o turističkoj ponudi Zagrebačke županije go-vorio je župan Stjepan Kožić.

- Raduje što ova akcija, prije svega, može pomoći malim pro-izvođačima da svoj proizvod, po primjerenoj cijeni, plasiraju kroz turizam. Ponosni smo što

❱ Krajem rujna u evidenciji HZZ-a bilo je 8299 nezaposle-nih osoba s područja Zagrebačke župani-je, što je 27,4 posto manje nego u istom razdoblju 2016. godine

proizvod za hrvatski turizam“ želimo spojiti more i kontinent. Želimo domaćim pro-izvođačima olakšati put do novih ugovora i partnera. Domaći pro-izvod mora postati ključ prepo-znatljivosti hrvatskoga turizma - rekao je Burilović.

Otvorenju sajma, uz ostale, prisustvovao je i ministar turiz-ma Gari Cappelli, koji je također ukazao na nužnost većeg po-vezivanja hrvatskoga turizma i proizvođača, pogotovo iz sektora prehrane te građevinske i indu-strije namještaja.

zvoja zdravstvenoga turizma.

- Širimo ovu bol-nicu te će ona kroz izgradnju vanjskoga i unutarnjih bazena dosegnuti viši stan-dard usluge. Zdrav-stveni turizam godiš-nje raste po stopi od 20 posto. Vjerujem da će se Naftalan, čije su posebnosti kori-snici usluga već prepoznali, naći i na svjetskoj karti zdravstvenoga turizma - rekao je župan.

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, rekao je da je važnost turizma za gospodarstvo nemjerljiva.

- Turizam je sektor na čijim leđima počiva oporavak cjeloku-pne hrvatske ekonomije i stoga moramo iskoristiti sve prilike koje nam se pružaju da kroz njega promoviramo domaću proizvodnju. Akcijom „Hrvatski

u Zagrebačkoj županiji ima naj-više registriranih obiteljskih po-ljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, oko 15.000 - rekao je župan, dodavši da to što je Zagre-bačka županija pretežno ruralni prostor nije mana, već naprotiv određena prednost upravo za OPG-ove. Istaknuo je i vinske ceste te, u zajedništvu s Gradom Zagrebom, i Cestu sira zagrebač-ke regije. Govorio je i o razvoju cikloturizma, a posebno je nagla-sio SB Naftalan kao nositelja ra-

GOsPODARsTVO GOsPODARsTVO

1312 Ž K Ž K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017.

ÎU ime Županije svečanosti su prisustvovali zamjenica župana Nadica Žužak, predsjednik Skupštine i saborski zastupnik Mihael Zmajlović i potpredsjednik Županijske skupštine Vladimir Bregović. Čestitavši na uspjesima postignutima tijekom proteklih godinu dana, Zmajlović je rekao da to nisu samo uspjesi gradske uprave, nego svih onih koji se trude da u Jaski bude što ljepše živjeti. - Podržavam vas u borbi da svi gradovi i općine u RH dobiju više novca, da se država decentralizira, jer sve se politike, na kraju, reflektiraju lokalno - rekao je Zmajlović. Prisutnima se obratio i potpredsjednik Sabora RH Siniša Hajdaš Dončić, rekavši da smatra da je najbolji razvoj onaj koji kreće odozdo, koji je ‘delegiran’ potreba-ma stanovnika, jer u lokalnim se sredinama, rekao je, najbolje prepoznaju priori-teti i potrebe.

Decentralizacija države

Iduće godine počinje poboljšanje vodno-komunalne infrastruk-ture na području Jastrebar-skoga, projekt vrijedan 169,2

milijuna kuna. Sufinanciran europ-skim novcem, obuhvaća gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, gradnju više od 40 kilometa-ra kanalizacijskog sustava i 15 cr-pnih stanica, kao i rekonstrukciju dijela vodovodne mreže i gradnju tri vodospreme.

- Unatoč činjenici da je grad-ski proračun, u odnosu na razdoblje od prije desetak godina, de-setak milijuna kuna ‘tanji’, Jaska će slje-dećih godina biti veliko gradilište. Zahvaljujući sposob-nim ljudima, koji na projektima rade nekoliko godina, ugovoreni su najveći

infrastrukturni projekti u povije-sti Jaske, koji će se sufinancirati europskim novcem. Pripremamo i nove projekte u obnovi kulturne baštine, turističke infrastrukture, pripremamo gradnju prometnica, novog vrtića... Sljedeća godina bit će i godina reformi - gradske upra-ve, gradskih institucija i tvrtki, ali i godina u kojoj ćemo građanima ‘otvoriti vrata’ pametnoga gra-da, jer rješenja koja koristimo i za koja smo primili niz vrijednih priznanja nemaju smisla ako ih ne mogu koristiti i naši sugrađani - za svečane sjednice Gradskoga vijeća,

Projekt obuhvaća gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, gradnju više od 40 kilometara kanalizacijskog sustava i 15 crpnih stanica, kao i rekonstrukciju dijela vodovodne mreže i gradnju tri vodospreme

KREĆE REALIZACIJA NAJVEĆEGA INFRASTRUKTURNOG PROJEKTA U POVIJESTI JASTREBARSKOGA

169,2 milijuna kuna za poboljšanje sustava vodoopskrbe i odvodnje

❛Želim da ljudi koji trenutno vode Grad budu upamćeni kao oni koji su imali hrabrosti mijenjati ga nabolje - poručio je gradonačelnik Zvonimir Novosel

sljedeća godina bit će

godina reformi - gradske uprave,

gradskih institucija i tvrtki

je zaista točno. Naravno, svaki u okviru svojih mogućnosti, svaki u svom geografskom, prometnom, kulturološkom, tradicijskom i ekonomskom okviru. Ali, gradovi su danas i nositelji tereta reformi koje provode vlade. Prečesto, a naročito posljednjih godina, rast državnih prihoda, nažalost, prate pad i stagnacija lokalnih proraču-na - rekao je Novosel, dodavši da se gradske uprave trude podići standard življenja, ali da im država sve više ‘vezuje ruke’.

- Gotovo da nema političara, jav-ne osobe, dionika javnih rasprava koji ne spominju decentralizaciju i potrebu da ojačamo kapacitete lo-kalnih sredina. No, ovoj zemlji tre-ba hrabrost da to zaista i učini. Tu hrabrost ovoga trenutka ne vidim. Moja zadaća i zadaća svih mojih kolega načelnika i gradonačelnika je da govorimo o tome i stvara-mo svijest u društvu koje se mora transformirati na bolje, pravednije i građanima korisnije - rekao je Novosel.

u prigodi Dana Ja-strebarskoga, rekao

je gradonačelnik Zvoni-mir Novosel. Dodao je da

želi da ljudi koji trenutno vode

Grad budu upamćeni kao oni koji su imali hrabrosti mijenjati ga na-bolje.

- Često volimo reći da su gradovi u Hrvatskoj nositelji razvoja. I to

SVEČANOM SJEDNICOM GRADSKOGA VIJEĆA PROSLAVLJEN DAN DUGOG SELA

Prije dvadeset godina Dugo Selo dobilo status grada

Gradsko vijeće pruža potporu gradonačelniku, podržava sve dobre projekte i ideje, ima strpljenja, ali ima i velika očekivanja

❛Ne želim autobusni ni željeznički kolodvor koji će odvoziti ljude iz ovoga grada. Želim da se ljudi u njega doseljavaju - poručio je gradonačelnik Nenad Panian

Dvadesetu godišnjicu do-bivanja statusa grada, na blagdan svoga zaštitnika sv. Martina, proslavilo je

Dugo Selo. Grad je to u kojemu se, unazad dva desetljeća, udvo-stručio broj stanovnika. Za sve-čane sjednice Gradskoga vijeća o povoljnom geostrateškom polo-žaju i potencijalima Dugog Sela govorio je gradonačelnik Nenad Panian.

stajalo je malo sreće, malo lobira-nja. Falio je i pravi politički trenu-tak, koji smo morali sami izazvati, i potpora 'vrha' za provedbu ka-pitalnih projekata, poput toliko spominjanog Cargo centra koji bi osigurao veći proračun i siguran razvoj grada u budućnosti - rekao je Budimir. Dodao je da Gradsko vijeće pruža potporu gradonačel-niku, podržava sve dobre projek-te i ideje, ima strpljenja, ali ima i velika očekivanja.

- Trebaju nam novi projekti, prvenstveno iz područja gospo-

darstva, a sve to zahtijeva ozbiljne, stručne i od-

govorne ljude koji će donositi prave i du-goročne odluke, a ne očekivati pljesak za svaki učinjeni korak.

Potrebno je realizi-rati vrijedne projekte

poput Sustava odvod-nje Dugo Selo-Rugvica i RVS-a

„Zagreb-istok“, gradskog trga, gradnje nadvožnjaka, obilaznice, povećati kvalitetu komunalnih usluga, sagraditi treću osnovnu školu... Potrebno je ostvariti i bo-lju suradnju s Gradom Zagrebom kako bi zajednički ostvarili pro-jekte iz područja gospodarstva, prometa, turizma, kulture... - re-kao je Budimir.

- Moramo se pogledati u oči i ne tražiti veze po ministarstvi-ma. Nama treba kanalizacija, vo-dovod, asfalt…, nama ne trebaju politički bodovi. Stalno sam s ljudima, sa svima sam dobar. Moj

ÎZa svečanosti, kojoj su ispred Županije prisustvovali potpredsjed-nici Skupštine Ljubica Ambrušec i Vladimir Bregović, dodijeljena su javna priznanja Grada te zahvalnice dosadašnjim gradonačelnicima i predsjednicima Gradskog vijeća. Nagrada za životno djelo, posthu-mno, dodijeljena je Milanu Bunčiću i Aleksandru Antoloviću. Svečanoj sjednici Gradskoga vijeća prethodila je sveta misa u župnoj crkvi sv. Martina biskupa te odavanje počasti poginulim braniteljima na spomen-obilježju u središtu grada.

Zahvalnice dosadašnjim gradonačelnicima

je zadatak da moj rodni grad po-stane mjesto sretnih i zadovolj-nih ljudi. Ne želim autobusni ni željeznički kolodvor koji će od-voziti ljude iz ovoga grada. Želim da se ljudi u njega doseljavaju - uz ostalo je rekao Panian. Poručio je da grad čine ljudi, nove kulture i novi običaji objedinjeni u zajed-ništvu. Također, govorio je i o projektima koji će se realizirati u suradnji s Vodoopskrbom i od-vodnjom Zagrebačke županije i Hrvatskim vodama.

Uvodno se prisut-nima obratio pred-sjednik Gradskog vijeća Darjan Budimir, rekavši da je danas Dugo Selo među vodećim gradovima u Hrvatskoj po izdva-janju za predškolski odgoj, grad koji ima odlične sportske terene, izgrađen sustav odvodnje i proči-stač otpadnih voda, u zajedništvu s Općinom Rugvica, grad u koje-mu djeluju uspješne kulturne i udruge civilnoga društva...

- Za neke veće projekte nedo-

GRADOVI I OPĆINE GRADOVI I OPĆINE

unazad dvadeset godina u dugom selu se

udvostručio broj stanovnika

1514 Ž K Ž K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017. GRADOVI I OPĆINE GRADOVI I OPĆINE

POVEZIVANJE ODRANSKOG POLJA I TUROPOLJSKOG LUGA

Obnova drvenog mosta na rijeci Odri

Županijska uprava za ceste u ovoj godini ulaže u obnovu prometnica na području Pisarovine 2,8 milijuna kuna

U SKLOPU PROSLAVE DANA OPĆINE UPRILIČEN 1. SUSRET PODUZETNIKA KOJI POSLUJU U PODUZETNIČKOJ ZONI PISAROVINE

NA DAN NEBESKOGA ZAŠTITNIKA SVETOG MARTINA ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOGA VIJEĆA PISAROVINE

Općina s povoljnim investicijskim okruženjem

Nova državna cesta do Pisarovine u planu gradnje do 2020. godine

Potpisanim je ugovorom za izradu glavnog i izvedbenog projekta osigurano 197.500 kuna

Načelnik Općine Orle Ervin Vujica i ravnateljica Javne ustanove „Zeleni prsten“

Martina Glasnović potpisali su ugovor o sufinanciranju projek-tne dokumentacije za obnovu drvenoga mosta na rijeci Odri u naselju Selce. Zbog velikih ošte-ćenja, ovaj je most zatvoren za promet još 2010., a povezuje općinu Orle s područjem Velike Gorice. Za izradu glavnog i izved-benog projekta njegove obnove potpisanim ugovorom osigurano je 197.500 kuna, od čega je tro-šak Općine Orle 5925 kuna.

- Za naše stanovnike ovo je izuzetno važan most, jer mnogi od njih u Vukomeričkim Gori-cama imaju

vinograde i nekretnine. Da bi došli do njih, sada moraju u jed-nom smjeru proći obilazno i do 50 kilometara, a preko mosta je udaljenost svega 12 kilometara - rekao je Vujica. Područje na kojemu se most nalazi uvršteno je 2013. u Ekološku mrežu Na-

tura 2000, a inicijativa za nje-govu hitnu obnovu pokrenuta je 2015. godine.

- Sredinom ove godine ishodili smo lokacijsku dozvolu. Posavi-

na i Turopolje su dva ui-stinu posebna područja u Zagrebačkoj županiji koje ovaj most, nažalost, već neko vrijeme ne spa-ja. To i nama koji brine-mo o Odranskom polju i Turopoljskom lugu, kao zaštićenim područjima, stvara probleme - rekla je Martina Glasnović.

i izoliranosti ovoga naselja za vrijeme poplava. Govorio je i o projektu katastarske izmjere, bez ijedne kune ulaganja vlasni-ka zemljišta i objekata na njemu, kao i razvoju turizma. Pisarovi-na, pohvalio se Kovačić, godišnje

ÎZagrebačka županija je dosad, posredstvom JU „Zeleni prsten“, uložila u pripremu dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole oko 250.000 kuna. - Izuzetno nam je drago da se potpisuje ovakav ugovor, on je dokaz suradnje lokalne samouprave s Javnom ustanovom, odnosno Županijom. Njime stva-ramo preduvjete da i Općina i Javna ustanova mogu prijaviti projekt obnove mosta na natječaje EU - rekao je zamjenik župana Hrvoje Frankić.

Suradnja Općine i Javne ustanove

U sklopu proslave Dana općine Pisarovina i 1. susreta podu-zetnika ove općine, u tamoš-

njoj Poduzetničkoj zoni položen je temeljni kamen za proizvodno-poslovni pogon tvrtke Mihoković. Bit će to 11. poduzetnički pogon u ovoj gospodarskoj zoni, u kojoj je zemljište kupilo 55 poduzetnika. Vrijednost proizvodno-poslov-nog pogona tvrtke Mihoković, u kojemu će se proizvoditi tehnički zahtjevniji metalni proizvodi, je 8,5 milijuna kuna, od čega je 3,6 milijuna dobiveno iz Europskoga

fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konurentnost i kohezija.

- Specijalizirali smo se za slo-ženije metalne stvari, radimo za poznate tvrtke poput Chanela i Samsunga, a u ovome pogonu, za početak, planiramo zaposliti de-setak radnika. Zašto smo došli u Pisarovinu? Zbog blizine Zagreba, zbog toga što smo dosta povoljno kupili zemljište i zbog nevjerojat-noga suporta Općine. Ishođenje papirologije išlo je 'kao po loju '. Brzo i jednostavno! - ispričao je Stjepan Mihoković, direktor tvrtke.

Polaganju temeljna kamena prisustvovala je potpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodar-stva Martina Dalić, koja se susrela

dica Žužak podsjeti-la je tom prigodom da gradovi i općine,

ali i poduzetnici ima-ju snažan oslonac u

Županiji. - Nedavnim rebalansom

proračuna povećali smo sredstva za poticanje razvoja poduzetništva za 125 posto - rekla je zamjenica Žužak, dodavši da je Županija u po-sljednjih desetak godina uložila u razvoj Poduzetničke zone Pisaro-vina oko 5 milijuna kuna.

Rijeka-Zagreb u planu gradnje do 2020. godine.

- Vidljivo je da je Pisaro-vina općina povoljnoga investicijskog okru-ženja, a nova cesta dat će novi zamah ovoj zoni koja je već sada među deset top poduzetničkih zona u RH - rekla je potpred-sjednica Vlade.

Domaćin 1. susreta podu-zetnika općine Pisarovina bila je tvrtka KM Kovnica (dio poslov-ne grupe König metall), u kojoj je zaposleno 290 radnika, a gosti su obišli i pogon za preradu meda i proizvodnju pčelinjih proizvoda tvrtke PIP. Zamjenica župana Na-

bilježi preko 4000 noćenja posjeti-telja.

- Dosadašnji stupanj razvoja općine te njezin geografski i stra-teški položaj dovoljan su razlog da više nikada nikome ne padne

na um da nepromišljenim odlukama ili populi-

stičkim mjerama pokuša ukinu-ti općinu koja ima sve uvjete za normalno

funkcioniranje i samofinanci-

ranje - poručio je Kovačić.

Uz Andriju Hebranga, iza-slanika predsjednika Sabora RH (koji je i otkrio skulpturu Jane, čime je trajno obilježeno najpoznatije izvorište prirod-ne mineralne vode u RH - Ja-mničke kiselice), prisutnima

ÎPrije početka svečane sjednice, vatrogascima Bratine, kao jednom od tri središnja vatrogasna društva na prostoru općine, uručeni su ključevi navalnoga vozila, kapaciteta 2800 litara vode. Nadograđeno na MAN-ovom podvozju, vrijednost vo-zila je oko 700.000 kuna, od čega je dio sredstava osigurala i Zagrebačka županija.

Vatrogasno vozilo

se obratila i zamjenica župana Na-dica Žužak.

- Suradnja Županije s Općinom, kroz ulaganja u komunalnu infra-strukturu i promet, poduzetničku zonu, školstvo..., rezultirala je na ovom području brojnim projektima koji su povećali kvalitetu života sta-novnika. Samo ove godine Županij-ska uprava za ceste ulaže u obnovu prometnica na području Pisarovine 2,8 milijuna kuna. Zajedno provodi-mo i projekt „Pomoć u kući“ kojim brinemo o starijem stanovništvu, čime sprječavamo ili odgađamo njihovu institucionalizaciju, odno-sno odlazak u staračke domove. S tim projektom nastavljamo i dalje, u proračunu za iduću godinu plani-ramo i dodatna sredstva - rekla je zamjenica Žužak.

Svečanu sjednicu Općinskoga vi-jeća pjesmom su popratile veliko-goričke „Jane“.

Zasad je sagrađeno deset pogona, a zemljište je u PZ Pisarovina kupilo 55 poduzetnika u razvoj

pz pisarovina Županija je u

posljednjih desetak godina uloŽila oko 5

milijuna kuna

a zaslužnima javna priznanja. Za svečane sjednice Općinskoga

vijeća Pisarovine, na dan općinsko-ga zaštitnika sv. Martina, načelnik Tomo Kovačić govorio je o projek-tima koji stoje pred Općinom, a planiraju se realizirati u suradnji s nadležnim državnim tijelima, Za-grebačkom županijom i sredstvi-ma EU fondova.

- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Hrvatske ceste prepoznali su potrebu i važnost izgradnje nove državne ceste, od čvora Zdenčina na autocesti Rije-ka-Zagreb do Pisarovine. Izrada glavnog projekta je u završnoj fazi, a sama gradnja planira se u 2019. i 2020. godini. Nadam se da će se

planirana dinamika poštivati - rekao je Kovačić, dodavši da

je u pripremi potpisivanje sporazuma između Hr-vatskih cesta i Hrvatskih

voda o izmještanju od obale Kupe ceste prema Grade-

cu Pokupskom, čime se rješava problem si-

gurnosti prometa

pisarovina, pohvalio se

načelnik, godišnje biljeŽi preko

4000 noćenja posjetitelja

Autori skulpture Jane su akademski kipari

Emilija Karlavaris i Izvor Oreb, oboje

stanovnici Pisarovine

Vrijednost proizvodno-poslovnog pogona tvrtke

Mihoković je 8,5 milijuna kuna

i s poduzetnicima koji posluju u PZ Pisarovina. Pohvalila je prijatelj-sku orijentiranost Općine prema

poduzetnicima te rekla da je nova državna cesta koja će povezati ovu poduzetničku zonu s autocestom

Centar Pisarovine dobio je skulpturu Jane, općinska uprava nove prostorije, a u Poduzetničkoj zoni je počela

gradnja još jednog proizvodnog po-gona. U prigodi Dana općine, vatro-gascima je uručeno navalno vozilo,

❱Most se nalazi na području uvrštenom u Ekološku mrežu Natura 2000

1716 Ž K Ž K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017.

rovljeni brigadni general Rudi Stipčić, ratni zapovjednik Opera-tivne grupe Posavina, koju su sa-činjavale i braniteljske postrojbe s današnjeg prostora Zagrebačke županije. Stipčić je dodao da je ovim akcijama oslobođeno 21 naselje te je razbijen 5. banjaluč-ki korpus, zajedno s pobunjenim Srbima.

Prisutnim braniteljima i obi-teljima poginulih obratio se i umirovljeni general zbora Josip Lucić, prvi ratni zapovjednik 1. gardijske brigade „Tigrovi“, na-glasivši da se mora znati tko je bio agresor, a tko se u Domovin-skom ratu branio.

- Nema mira dok se prešućuje istina, nema mira dok se ne pro-govori o zajedništvu koje je iska-zano na ovom ratištu. Jasno treba

BRANITELJI BRANITELJI

Akcijama ‘Orkan 91’, ‘Otkos 10’ i ‘Papuk 91’, srpski agresor i ideja o ‘Velikoj Srbiji’ doživjeli su 1991. najteži poraz

KOMEMORACIJA POGINULIM BRANITELJIMA NA NOVLJANSKOJ I NOVOGRADIŠKOJ BOJIŠNICI

‘Mora se znati tko je bio agresor, a tko se u Domovinskom ratu branio’

Komemoracijom u Novskoj, na lokaciji Trokut, odana je počast hrvatskim bra-niteljima poginulima u

akcijama „Orkan 91“, „Otkos 10“ i „Papuk 91“, prvim napadnim akcijama hrvatske vojske u Do-movinskom ratu, vođenima od 29. listopada 1991. do 3. siječnja 1992. godine.

- Ovim akcijama, agresor i ide-ja o ‘Velikoj Srbiji’ doživjeli su ‘91. najteži poraz - rekao je umi-

‘Tigrovi’ su izrasli iz jedinice za posebne namjene MUP-a

27. GODIŠNJICA OSNUTKA 1. GARDIJSKE BRIGADE

U ratu je i sam spomen imena ‘Tigar’ budio osjećaj sigurnosti

Obilježena je 27. go-dišnjica osnutka 1. gardijske brigade

„Tigrovi“. Na svoj ratni put brigada je krenula iz Ra-kitja. Vijenci su položeni ispred spomenika poginu-lim i nestalim Tigrovima u Vojarni Croatia u Zagrebu, a nakon svete mise pri-godni program uprili-čen je u Domu Tigrova u Rakitju.

- Osnovani ste kao jedinica za posebne namjene MUP-a i bili ste postrojba koja je oba-vila tranziciju iz policijskih u oružane snage RH. Djelatnici MUP-a ponosni su što je ova bri-gada izrasla iz njihovih redova - rekao je ministar unutarnjih po-slova Davor Božinović, dodavši da je tijekom ratnih dana sam spo-men imena „Tigar“ značio osjećaj sigurnosti.

U ime predsjednika Vlade RH, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da aktual-na vlast prepoznaje i cijeni ulogu svojih branitelja, njihove potrebe

i svoje obveze. - Pozivam vas da u

sinergiji zajedništva nastavimo graditi ovu

zemlju, na onim ide-alima s kojima smo se

prije 27 godina ovdje okupi-li - rekao je Medved, dok je Ante Deur, izaslanik Predsjednice RH, poručio da su „Tigrovi“ najslavni-ja brigada iz koje je stvarana po-bjednička vojska.

Obilježavanju 27. obljetnice osnutka 1. gardijske brigade „Ti-grovi“, uz ostale, prisustvovao je i zamjenik župana Hrvoje Frankić. Izjavo je da je čast biti s pripad-nicima postrojbe koja je u Domo-vinskom ratu obavljala najteže zadatke.

VIJENCI ZA POGINULE U DOMOVINSKOM RATU

Uoči blagdana Svih svetih, izaslanstvo Županije, predvođeno županom Stjepanom Kožićem, polo-žilo je vijenac i zapalilo lampaše ispred spomen-ploče na mostu preko Kupe u Pokupskom. Vijenac je položen za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu. Uz župana, u izaslanstvu su bili njegovi zamjenici Nadica Žužak i Hrvoje Frankić, potpredsjednik Županijske skupštine Vladimir Bregović i članovi županijskog Odbora za hrvatske branitelje. Lampaše je zapalilo i izaslan-stvo Općine Pokupsko, dok je molitvu predvodio vlč. Antun Pećar.

❛Pozivam vas da u sinergiji zajedništva nastavi-mo graditi ovu zemlju, na onim idealima s koji-ma smo se prije 27 godina ovdje okupili - rekao je ministar branitelja Tomo Medved

DAN SJEćANJA NA ŽRTVU VUKOVARAIzaslanstvo Županije, predvođeno zamjenikom župana Hrvojem Fran-kićem, sudjelovalo je u obilježavanju Dana sjećanja za žrtvu Vukovara. U Koloni sjećanja prošlo je put od vukovarske bolnice do Memorijalnog

groblja žrtava iz Domovinsko-ga rata, gdje su položene ruže i zapaljeni lampaši. U prigodi Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, zaposlenici Zagrebačke županije zapa-lili su lampaše u Ulici grada Vukovara u Zagrebu, u kojoj je i sjedište Županije.

na ratni put

brigada je krenula iz

rakitja

ÎUvodno je prisutne pozdravio gradonačelnik Novske Marin Piletić, a u ime Koprivničko-kri-ževačke, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije, suorganizatora kome-moracije, govorio je župan Stjepan Kožić. Rekao je da se na Trokutu s ponosom sjećamo razdoblja kada je zajedništvo bilo na vrhuncu. - Zajedništvo koje smo iskazali u teškim vremenima moramo imati i danas u miru. To dugujemo poginulim braniteljima, onima koji su svoje najbolje godine dali za Hr-vatsku - rekao je Kožić, dodavši da se okupljanjem na lokaciji Trokut čuva uspomena na heroje, a mladi-ma prenosi istinu o Domovinsko-me ratu, o braniteljima i njihovoj žrtvi koju su podnijeli.

ÎKrajem listopada, spomen-obi-lježje poginulim braniteljima na lokaciji Trokut obišlo je 780 učenika samoborskih i svetonedeljskih škola. Pored komemoracije, održan je tom prigodom i sat povijesti „Domovinski rat i sudjelovanje u njemu 151. samoborske brigade“. O događajima na zapadnosla-vonskom ratištu u jesen 1991. učenicima su govorili Miljenko Komes i Franjo Horvat, sudionici bitke za Trokut. Cvijeće na spomen-obilježje položi-li su ratni zapovjednik samoborske brigade Adolf Paar, predsjednik Od-bora za branitelje Gradskog vijeća Samobora Zlatko Demerac i stručni suradnik za školstvo Marijan Kižlin, a molitvu je predvodio samoborski kapelan, velečasni Danijel Hačko.

ÎNakon obraćanja uzvanika, položeni su vijenci i zapaljeni lampaši ispred spomen-obi-lježja poginulim braniteljima. U izaslanstvu Zagrebačke županije, uz ostale, bili su župan Stjepan Kožić, njegov zamjenik Hrvoje Frankić i potpredsjednik Županijske skupštine Vladimir Bregović. Vijence su položila i izaslanstva gradova i općina Zagrebačke županije čije su ratne po-strojbe sudjelovale u operacijama na novljanskoj i novogradiškoj bojišnici.

Zajedništvo

Sat povijesti

Polaganje vijenaca ❛Hrvatska je vodila

politički opravdan i vojno besprijekorno izveden rat - rekao je general Mladen Markač

postaviti pitanje tko prešućuje Domovinski rat, tko prešućuje ve-ličinu stvaranja hrvatske države i veličinu žrtve koja je za nju polo-žena. Naša snaga je u zajedništvu i neprijatelji su nam svi oni koji to zajedništvo razbijaju - poručio je Lucić.

U ime predsjednika Vlade RH i ministra obrane govorio je bri-gadni general Zdravko Jakop, re-kavši da su akcije Hrvatske vojske na zapadnoslavonskom ratištu spriječile odsijecanje Slavonije od ostatka Hrvatske te da je upra-

vo novljanska bojišnica pokazala snagu hrvatskoga naroda iz koje se rađao pobjednički duh.

General pukovnik Mladen Mar-kač na komemoraciji je bio izasla-

nik Predsjednice RH. Podsjetio je na događaje koji su prethodili Domovinskom ratu, rekavši da treba prekinuti s politikom ‘de-tuđmanizacije’.

- Što nam je ta politika doni-jela proteklih godina? Ideološ-ku podijeljenost, netoleranciju, pomanjkanje domoljublja... Zato ponovno trebamo staviti glave skupa i graditi bolju budućnost - rekao je Markač, naglasivši da je Hrvatska vodila politički oprav-dan i vojno besprijekorno izve-den rat.

18 Ž K broj 112, studeni 2017. 19Ž K broj 112, studeni 2017.

Osnovna škola „Pavao Belas“ u Brdovcu bila je domaćin međužupanijskoga susreta

učeničkih zadruga Zagrebačke i Međimurske županije. Sudjelo-valo je stotinjak zadrugara, koji su izrađivali božićne čestitke od konca, nakit od perlica, slike od papira, razne ukrase iz drvena materijala...

Zadrugare je obi-šao zamjenik župana Hrvoje Frankić te se i sam okušao u izradi ukrasa iz šperploče.

- Ovo je lijepo uče-ničko druženje, od-lična inicijativa koju podupiremo. Ovakvim susretima razvija se poduzetništvo kod mladih. Možemo biti sretni što nam se dje-ca razvijaju kao odgovorne osobe koje će se vrlo brzo naći u poslov-nom i radnom okruženju - komen-tirao je Frankić.

Na prostoru Zagrebačke župa-nije djeluju 33 učeničke zadruge s preko 2500 zadrugara.

- Važno je da se djeca uključuju u rad zadruga, ona su naši budući poduzetnici. Kroz aktivnosti za-druga uče iz različitih materijala, što prirodnih, što kupljenih, na-praviti ukrasne i uporabne pred-mete koji imaju svoju vrijednost, svoju cijenu. Novcem od njihove

O kriterijima koje hrvatske županije trebaju ispuniti da bi dobile status 'prija-

telja djece' razgovaralo se za okrugloga stola Programske osnove i kriteriji projekta „Žu-panije - prijatelji djece“, koje-mu je domaćin bila Zagrebačka županija. Projekt je pokrenuo Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske, a partner je Hrvatska zajednica županija. Njime se, u okviru nadležnosti županija, žele unaprijediti prava djece priznata Konvencijom UN-a o pravima djeteta.

- Prilikom dodjeljivanja sta-tusa 'prijatelja djece' naročito će se vrednovati ona ulaganja

Dječji vrtić 'Radost' je već 92. vrtić u Hrvatskoj koji je dobio tradicijske igračke, uvrštene na listu UNESCO-a kao nematerijalno kulturno dobro

ZAJEDNIČKI PROJEKT SAVEZA DRUŠTAVA 'NAŠA DJECA' I HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA

NASTAVLJA SE PROJEKT ETNOGRAFSKOG MUZEJA I RADIJA KAJ 'DAJMO DJECI KORIJENE I KRILA'

Prava djece priznata konvencijom UN-a

Tradicijske drvene igračke i djeci Dječjeg vrtića 'Radost'

Za dobivanje statusa 'prijatelja djece' naročito će se vrednovati ona ulaganja županija koja su iznad zakonskoga standarda u segmentu obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi...

Jastrebarskoga dobili su tradi-cijske drvene igračke. Dosad su igračke, zahvaljujući pomoći Za-grebačke županije, već dobili vrtići u Zaprešiću, Dugom Selu, Samobo-ru, Velikoj Gorici, Vrbovcu, Ivanić-Gradu i Svetom Ivanu Zelini. Pro-jekt zajedno provode zagrebački Etnografski muzej i Radio Kaj.

- U vrtiću stječete znanje koje ćete nositi cijeli život. Vi ste 'naša krila u budućnost'. Svima nam je namjera da, uz pomoć vaših od-gajatelja, čuvate svoju baštinu. Vi ste ti koji ćete ove igračke preni-jeti dalje u budućnost - poručila

je mališanima Mirjana Drobina iz Etnografskog muzeja, autorica projekta.

Dječji vrtić „Radost“ već je 92. vrtić u Hrvatskoj koji je dobio tradicijske drvene igračke, uvr-štene na listu UNESCO-a kao nematerijalno kulturno dobro. Ravnateljici vrtića Jadranki Stojković igračke su predali za-mjenica župana Nadica Žužak i zamjenik gradonačelnika Jastre-

panija je nabavu igračaka za Dječji vrtić „Radost“ financirala s 12.000 kuna. Koristit će ih sve odgojno-obrazovne skupine ovoga vrtića, za početak polaznici Montessori programa.

- Svaka donacija je dobrodošla, no ova ipak ima i dodanu vrijed-nost. Naša vizija je razvijati kod djece ljubav prema tradiciji, očuva-nju okoliša i biološkoj raznolikosti. Zato je ovaj poklon dodatni poticaj da i dalje nastavimo raditi s djecom na ovim temeljima. Često u našoj profesiji, da se poslužim sloganom ove akcije, idemo s pozicije da dje-ci 'dajemo krila' da se razvijaju, ali ne smijemo pritom zaboraviti da ih treba naučiti i čuvati svoje korijene - rekla je ravnateljica vrtića Jadran-ka Stojković.

Dječji vrtić „Radost“ radi na pet lokacija na području Jastrebar-skoga, a polazi ga, kroz razne pro-grame, nešto manje od 600 djece. Poklon je vrtić dobio i od Narodnih novina, partnera projekta „Dajmo djeci korijene i krila“.

Zadrugari su izrađivali božićne čestitke od konca, nakit od perlica, slike od papira, razne ukrase iz drvena materijala...

SUSRET ŠKOLSKIH ZADRUGARA ZAGREBAČKE I MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Poduzetnički duh mladih

❱ Na prostoru Zagrebačke županije djeluju 33 učeničke zadruge s preko 2500 zadrugara

županija koja su iznad zakon-skog standarda u segmentu ob-razovanja, zdravstva, socijale, slobodnog vremena i sigurnosti djece... Također, za dobivanje statusa bit će bitno koliko op-ćina i gradova s područja po-jedine županije već ima status 'prijatelja djece' - rekla je So-nja Borovčak, dopredsjednica Saveza društava „Naša djeca“, ujedno i voditeljica Radne sku-pine projekta. Zasad je želju da dobiju status 'prijatelja djece' iskazalo deset hrvatskih župa-nija.

Želju da dobiju status 'prijatelja

djece' zasad je iskazalo deset hrvatskih

Županija- Za-

grebačka županija niz godina radi na pro-jektima za dobrobit djece, a do-bivanjem statusa njihova prija-telja sve ćemo ih staviti pod isti nazivnik i dodatno brendirati županiju. Spremni smo za sta-tus 'prijatelja djece', jer ga zna-čajan broj naših općina i grado-va već ima - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak.

Predviđa se da bi prve župa-nije, koje će ispuniti kriterije, status 'prijatelja djece' dobile u svibnju sljedeće godine.

barskoga, Grada prijatelja djece, Domagoj Šlat.

- Osim što će ove ekološki pri-hvatljive igračke koristiti djeca u igri, kako bi kroz njih naučila da treba čuvati tradiciju, ovim od-gojno-obrazovnim projektom po-mažemo i obrtnike koji se bave proizvodnjom tradicijskih igrača-ka - rekla je zamjenica Žužak. Žu-

❛Svima nama je na-mjera da, uz pomoć odgajatelja, čuvate svoju baštinu - po-ručila je autorica projekta Mirjana Drobina

prodaje, unutar zadruge, stva-raju nove vrijednosti. Mislim da je to temelj kvalitetne buduć-nosti - rekla je Darinka Balen, tajnica Podružnice učeničkih zadruga Zagrebačke županije. Govoreći o međužupanijskim i međunarodnim susretima zadrugara, rekla je da je cilj ispunjen ako se njima ostvari i jedno prijateljstvo koje ostaje i traje.

- Ponosni smo što Zagrebač-ka županija, jedina u Hrvat-skoj, godišnje izdvaja 135.000

kuna da bi učeničke zadruge mo-gle kvalitetno odraditi svoje pro-jekte - rekla je D. Balen.

Dragica Benčik, voditeljica Po-družnice učeničkih zadruga Me-đimurske županije, komentirala je da svako područje u Hrvatskoj ima svoje specifičnosti, običaje i

tradiciju. - Učeničko zadrugar-

stvo treba ići upravo u smjeru očuvanja bašti-ne i tradicije određeno-ga kraja. S velikim zani-manjem pratit ćemo na današnjem susretu što rade zadruge u Zagre-bačkoj županiji, možda neke stvari prenesemo i u naš kraj - rekla je D. Benčik. Zamjenik župana Hrvoje Frankić i sam

se okušao u izradi ukrasa iz šperploče

U sklopu odgojno-obrazov-nog projekta „Dajmo djeci korijene i krila“, i mališani Dječjeg vrtića „Radost“ iz

DOGAĐAJI DOGAĐAJI

2120 Ž KŽ K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017. VIJEsTI EUROPskI fONDOVI

❱❱ Osnovna škola Milana Langa iz Bregane ima najljepši školski vrt u Hrvatskoj, a Dječji vrtić „Radost“ iz Jastrebarskoga najljepši vrt u kategoriji dječjih vrtića. U konkurenciji za najljepše, u ekološko-edukativnom projektu Hrvatske radiotelevizije i Ministarstva znano-sti i obrazovanja, bilo je više od stotinu vrtova. Cilj ovoga projekta je da djeca kroz uzgoj voća, povrća i cvijeća, te uređenje i obliko-vanje školskih vrtova uče voljeti prirodu te prepoznavati vrijednosti i ljepotu podneblja u kojemu žive. Projekt se provodi od 1994. na inicijativu novinarke Lidije Komes, urednice radio emisije „Slušaj kako zemlja diše“.O najboljima je odlučivalo stručno povje-renstvo koje su činili agronomi, pedagozi i krajobrazni arhitekti, koji su u dva navrata, u lipnju i rujnu, obišli sve prijavljene vrtove.U ime Zagrebačke županije svečanosti proglašenja najljepših prisustvovala je zamjenica župana Nadica Žužak.- Kroz ovaj projekt djeca od malih nogu uče koliko je važno brinuti o prirodi - rekla je zamjenica Žužak, dodavši da Županija brine o očuvanju prirode i prirodnih resursa, uz ostalo i kroz energetsku obnovu zgrada dječjih vrtića i osnovnih škola. - Na taj način učimo djecu da ne treba rasipati prirodne resurse tamo gdje to nije potrebno, a istovremeno podižemo kvalitetu rada i boravka u tim prostorima - rekla je Žužak.

❱❱ÎMinistarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku organiziralo je u Velikoj Gorici radionicu „Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina“. Namijenjena je bila predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave i udruga civilnog sektora. Cilj je bio upoznati ih s mogućnostima financiranja projekata i pro-grama vezanih uz ovu specifičnu populaciju.U ime Županije radionici je prisustvovala zamjenica župana Nadica Žužak.- Preko 55 posto nezaposlenih osoba na po-dručju županije čine žene, osobe sa srednjom stručnom spremom, osobe starije od 50 go-dina, ali i mladi. To su sve skupine koje se teže zapošljavaju, no zahvaljujući ovim sredstvi-ma nadamo se da će se realizirati projekti koji će im omogućiti da postanu konkurentniji na tržištu rada - rekla je zamjenica Žužak. Europskim novcem, a ukupno je na raspo-laganju 100 milijuna kuna iz Europskoga socijalnog fonda, financirat će se projekti i programi koji će pospješiti zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba, mladih osoba koje izlaze iz institucionalizirane skrbi, beskućnika, žena žrtava nasilja i pripadnika romske nacionalne manjine.

Marginalizirane skupine društva

Najljepši školski i vrtovi dječjih vrtića

TURISTIČKA PONUDA KONTINENTALNE HRVATSKE U JEDNOJ APLIKACIJI

Više od 10.000 preuzimanja mobilne aplikacije Vision One

Preuzimanjem samo jedne mobilne apli-kacije - Vision One, na jednostavan, brz i praktičan način mogu se na jed-nome mjestu saznati informacije o tu-

rističkoj ponudi 14 kontinentalnih županija. Aplikacija, u svega godinu dana, bilježi više od 10.000 preuzimanja. Turistička zajedni-ca Zagrebačke županije bila je prva županija koja je u projekt uključila sve svoje gradove.

- Sve naše turističke proizvode: eno-gastro, kulturni turizam, izletišta i sl., stavili smo u jednu aplikaciju. U stvari, radi se o mreži apli-kacija na jednoj platformi, pa se samo jednim klikom, na jednu ikonu, mogu pronaći podaci o turističkoj ponudi cijele kontinentalne Hr-vatske. Dio platforme je i aplikacija prodajnog tipa „Zelena kuća“ putem koje se, uz osigura-nu dostavu, mogu kupiti lokalni proizvodi i suveniri - za 3. sastanka Vision One VIP kluba,

održanoga u Duhovno-obrazovnom centru „Marijin dvor“ Lužnica u Zaprešiću, pojasnila je Ružica Rašperić, direktorica TZ Zagrebačke županije.

Projekt je pokrenut u ljeto 2016., a krajnji mu je cilj umrežiti turističku ponudu svih hr-vatskih županija. U međuvremenu je prešao i granice RH, te se razvija i u susjednoj Slove-niji.

- Korištenjem ove aplikacije turisti dobiva-ju umreženu i kompletnu informaciju bez da moraju preuzimati na desetke drugih aplika-cija mijenjajući gradove, županije i svoje inte-rese. Sve što turistima treba objedinili smo na jednome mjestu - rekao je Danijel Botić, vodi-telj prodaje i marketinga Vision Teama.

Aplikacija se besplatno može preuzeti pre-ko Google Play Storea i App Storea.

Projekt je pokrenut u ljeto 2016., a krajnji je cilj umrežiti turističku ponudu svih hrvatskih županija

❱ Aplikacija se besplatno može preuzeti preko Google Play Storea i App Storea

285.435 kuna. - Puno mi je značio povrat

sredstava, jer njime sam 'poza-tvarao' kredite. Novonabavljena mehanizacija, prije svega traktor,

DO NOVCA EUROPskIH fONDOVA kONZULTANTskIM UsLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

'Veći motiv od same zarade je ljubav prema rodnome kraju'

Ni u težim vremenima ni-sam išao iz domovine, pa neću ni sada - odlučan je Mirko Smetko, iz Stan-

kova pored Jastrebarskoga, prvi proizvođač vina od autohtone okićke trešnje. Ima 720 stabala ove voćke, a prvo je voćno vino proizveo 2014. godine. Proizvodi Mirko i vino od grožđa, vlastita i kupljena, što mu je trenutno i osnov-ni izvor prihoda. Na oko dva hektara uzgaja bijeli pinot, portugizac, graševinu, kraljevinu, sauvignon i žuti plavac. Dodatno otkupi oko tridesetak tona grožđa, uglav-nom graševine. Razvojačeni je hrvatski branitelj koji se poljo-privredom ozbiljnije počeo bavi-ti 2008. godine.

- Kao dijete sam živio u ino-zemstvu i znam kako je 'vani'. Iako je u poljoprivredi sve teže, veći motiv od same zarade je lju-bav prema rodnome kraju. Da se država više brine o selu, bilo bi i više obrađenih, a ne korovom obraslih površina - govori Smet-ko, koji kupcima nudi, kao jedan od rijetkih u nas, i rose vino od portugisca.

- Tržište je zasićeno uvoznim vinima, a ovime sam htio napra-viti iskorak u svojoj proizvodnji - kaže Smetko, koji je vlastitim te europskim novcem, kroz Mjeru ruralnog razvoja RH 4.1.1. (Re-strukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti po-ljoprivrednih gospodarstava)

s puno dodatne opreme, smanji-la je troškove goriva, a uštede su i na utrošenom vremenu rada. O komforu traktora i da ne govo-rim - pripovijeda Smetko, zahva-lan stručnim suradnicima Re-gionalne razvojne agencije koji su ga vodili kroz izradu i prijavu projekta.

- Već sam pomislio da od po-vrata sredstava neće biti ništa, jer procedura je dugo trajala. No, upornost i pravovremena infor-macija djelatnika Agencije bili su presudni i projekt smo uspješno odradili - dodaje Smetko. U pla-nu mu je nabava stroja za branje trešanja, no još razmišlja hoće li i za njega tražiti europsko sufi-nanciranje. Ako da, i opet će se, govori, obratiti konzultantima Regionalne razvojne agencije.

- Dodatna sigurnost je što iza njih stoji Zagrebačka županija, a od koje sam prije četiri godine dobio subvenciju za postavljanje sustava za navodnjavanje voć-njaka - kaže Smetko.

Novonabavljena mehanizacija, prije svega traktor, smanjila je troškove goriva, a uštede su i na utrošenom vremenu rada

❛Da se država više brine o selu, bilo bi i više obra-đenih, a ne korovom obraslih površina - kaže Mirko Smetko

smetko je prvi proizvođač

voćnoga vina od autohtone okićke

trešnje nabavio traktor, malčer,

stroj za zelenu rezidbu vinograda i gospodarsko vozilo. Ukupna ulaganja iznosila su pre-ko 600.000 kuna, a povrat je bio

2322 Ž K Ž K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017.

❛Darovati krv za mene je zadovoljstvo, a usput osjećam se i zdravije, poletnije - ispričao je Ivan Grginec

fINANCIJE

POREZNI sAVJETNIk

Svako gospodarstvo, pa tako i hrvat-sko, susreće se s multinacionalnim kompanijama koje u svjetskom gospodarstvu zauzimaju najznačaj-niju ulogu. Unutar takvih multina-cionalnih kompanija odvija se niz poslovnih transakcija. Transferne cijene odnose se na uvjete koji se primjenjuju na transakcije koje se obavljaju unutar takvih multina-cionalnih kompanija. Transferne cijene obuhvaćaju cijene koje se naplaćuju između povezanih tvrtki osnovanih u različitim državama za transakcije unutar društva. Cijene koje odrede tvrtke unutar multi-nacionalnih kompanija često nisu utvrđene u skladu s tržišnim cijena-ma. Zbog toga su takve transakcije unutar multinacionalnih kompa-nija vrlo zanimljive poreznim vla-stima i podložne čestim poreznim kontrolama. Međutim, s obzirom da su transferne cijene izuzetno kompleksne, porezne vlasti pri-mjenjuju različite načine kontrole. Iz tog razloga je i u Republici Hr-vatskoj izmijenjen Zakon o porezu na dobit, u vezi s kojim je donesen Pravilnik o postupku sklapanja prethodnog sporazuma o transfer-nim cijenama (NN 42/17) koji je stupio na snagu 29. travnja 2017. godine. Navedenim Pravilnikom definira se sklapanje prethodnog sporazuma o transfernim cijenama i ugovornim odnosima (u daljnjem tekstu: sporazum), a u vezi s time treba znati sljedeće podatke.

1. Kako se može sklopiti spora-zum?

Sporazum se može sklopiti kao jednostrani sporazum između po-reznog obveznika i Porezne uprave ili dvostrani ili mnogostrani spora-zum između poreznog obveznika i Porezne uprave te povezanih osoba poreznog obveznika i poreznih tijela drugih država u kojima su po-vezane osobe rezidenti, a s kojima se takav sporazum može sklopiti temeljem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugog međunarodnog sporazuma.

2. Tko su povezane osobe?Povezanim osobama smatra-

ju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe ili iste osobe sudjeluju izrav-no ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

3. Koji je cilj sklapanja sporazu-ma?

Cilj sklapanja sporazuma rješava-nje je pitanja transfernih cijena

na partnerskoj osnovi i utvrđenim načelima kako bi se racionalnijim korištenjem resursa poreznih ob-veznika i Porezne uprave postigao predvidljiv rezultat, neutralizirali porezni rizici te osigurala pravna sigurnost za poreznog obveznika u konkretnom poslovnom događaju, odnosno kontroliranoj transakciji za koju se sporazum sklapa.

4. Na kojim načelima se temelji sporazum?

Načela na kojima se temelji sporazum su postupanje u dobroj vjeri poreznog obveznika i Porezne uprave, transparentnost i spre-mnost poreznog obveznika za pružanje svih relevantnih informa-cija, međusobno razumijevanja poreznog obveznika i Porezne uprave u poreznim pitanjima, uza-jamno povjerenje između poreznog obveznika i Porezne uprave u smislu međusobnih očekivanja i preuzi-manja odgovornosti za rizike.

5. Radi čega se sporazum skla-pa?

Sporazum se sklapa radi utvrđiva-nja poreznog tretmana jedne ili više transakcija između povezanih osoba prije nego su transakcije započele. Na taj način se utvrđuje odgovarajući skup kriterija kao što su metode, usporednice, odgovara-juća usklađivanja ili ključne i kritič-ne pretpostavke u vezi s budućim događajima tih transakcija tijekom određenoga vremenskog razdoblja.

6. Što može biti predmet skla-panja sporazuma?

Predmet sklapanja sporazuma su buduće transakcije između pove-zanih osoba, za koje se pri odabiru metodologije primjene načela nepristrane transakcije pojavljuju pitanja pouzdanosti i točnosti ili kada su specifične okolnosti tran-sfernih cijena koje se razmatraju izuzetno složene.

7. Što se događa ako Porezna uprava utvrdi da bi transakci-

je imale prekogranični učinak?Kada porezni obveznik iskaže inicijativu za sklapanje jedno-stranog sporazuma, a analizira-jući tu inicijativu Porezna uprava utvrdi da bi transakcije s povezanim osobama imale prekogranični učinak u drugoj državi članici EU ili državi s kojom RH ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugi međuna-rodni sporazum, Porezna uprava će o namjeri sklapanja sporazuma obavijestiti tu drugu državu. U tom

slučaju Porezna uprava će u surad-nji s poreznim tijelom druge države predložiti poreznom obvezniku sklapanje dvostranog ili mnogo-stranog sporazuma. Ako porezni obveznik ne pristane na sklapanje dvostranog ili mnogostranog sporazuma, Porezna uprava će pri sklapanju jednostranog sporazuma uzeti u obzir informacije koje je dobila od drugih poreznih tijela, a koje su vezane za transakcije koje su predmet sporazuma.

8. Na koji rok se može sklopiti sporazum?

Sporazum se može sklopiti na rok do pet godina, ovisno o obilježjima i vrsti transakcija koje su predmet sporazuma.

9. Kada se prestaje primjenji-vati sporazum?

Sporazum se prestaje primjenjivati istekom roka na koji je sklopljen, raskidom ili opozivom.

10. Može li se produžiti primje-na sporazuma?

Kada sporazum prestaje istekom roka na koji je sklopljen u tijeku po-reznog razdoblja, može se produžiti primjena do kraja tog poreznog razdoblja, pod uvjetom da ne na-stupe okolnosti za raskid ili opoziv sporazuma. Porezni obveznik može šest mjeseci prije isteka roka na koji je sporazum sklopljen, podnijeti izjavu za produženje sporazuma.

11. Može li Porezna uprava opo-zvati sporazum?

Porezna uprava može opozvati sporazum, jednostrano ili u među-sobnom dogovoru, u slučaju ako utvrdi da:- postoji netočan prikaz činjenica, greška ili propust u podnesenoj izjavi o namjeri sklapanja spora-zuma i dostavljenim godišnjim izvješćima te drugoj popratnoj dokumentaciji ili dostavljenim bilo kakvim informacijama s tim u vezi, koji se može pripisati nemaru ili namjernom neispunjavanju obveza od strane poreznog obveznika, ili- porezni obveznik u značajnoj mje-ri nije poštivao pojedini temeljni uvjet sporazuma.

12. Vrijedi li opoziv sporazuma od dana opoziva?

Ne, opoziv sporazuma vrijedi retro-aktivno, od prvog dana primjene sporazuma, odnosno smatra se da sporazum nije nikad ni sklopljen te nema više nikakve snage ni učinka na poreznog obveznika i druge ugovorne stranke.

Transferne cijene

Bolje dati, nego primiti, tako svoj humani put darivatelja krvi objaš-njava Stjepan Hasanović

iz Gradečkoga Pavlovca. Krv je dosad darovao 128 puta, prvi puta, 'iz ruke u ruku', kao voj-nik, ženi starješine na porodu, 1972. u Foči.

- Nakon svakog davanja osje-ćam se odlično. Znam da sam nešto humano napravio - go-vori Stjepan. Na nacionalni Dan darivatelja krvi, 25. listopada, za svečanosti Županijskoga društva Crvenoga križa u Vr-bovcu, primio je priznanje za dosad darovanu krv.

Iz Gradečkoga Pavlovca je i Ivan Grginec, koji je prvi puta

ŽUPANIJSKO DRUŠTVO CRVENOGA KRIŽA URUČILO ZAHVALNICE ZA VIŠESTRUKO DAROVANU KRV

'Jedna moja kap nečiji je slap života'

na Nadice Žužak, primila je Anica Sabolčec iz Rugvice.

- Krenula sam davne 1975., u Vukovaru, kada je krv hit-no trebalo dati za bolesnu djevojčicu. Spasili smo tada jedan život! - prisjetila je A. Sobolčec, dodavši da je sret-na kada nekome pomogne.

- Jedna moja kap nečiji je slap života. Preporučujem svima da daruju krv, jer jed-noga će dana i njima zatreba-ti - rekla je.

Lani je na prostoru županije prikupljeno 11.209 doza krvi, što je za 709 doza više od plana

ÎObilježavanjem nacionalnoga Dana darivatelja krvi želi se zahvaliti svima koji daruju dio sebe, ali i pota-knuti one koji se na to još nisu odlu-čili, da se uključe u akcije darivanja, jer krv je „tekućina života“ koja se ne može proizvesti umjetnim putem. Zahvalnice za darovanih 125, 100, 75, 50 i 35 doza krvi, kao i završne zahvalnice i obiteljska priznanja, dari-vateljima su uručili zamjenica župana Nadica Žužak, izvršni predsjednik Hrvatskoga Crvenog križa Robert Markt, Patricija Topić Šestan ispred Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu i predsjednik Društva Crvenog križa Zagrebačke županije Ivica Cvetković.- Darujete ono najvrjednije što imate, nešto što se nigdje ne može kupiti. Vaša je plemenitost u tome što i ne znate kome ste spasili život. Vi ste ti koji ste tako snažno, svojim dobrim srcem, večeras povezali Zagrebačku županiju - rekla je zamjenica Žužak.

Dar od srca

❛Kada počneš, ne možeš stati. Znaš da si nekome pomogao - govori Danijel Sinković

krv darovao 'na preva-ru', na radnim akcija-ma, lagavši da je puno-ljetan, a nije bio.

- Već sam u godina-ma, no dok se bude moglo, darivat ću je. Meni je to zadovolj-stvo, a usput osje-ćam se i zdravije, poletnije - ispričao je Ivan.

Uz njih dvojicu, priznanje za 125.

puta darovanu krv primili su Rade Škaljac iz Vrbovca i Da-nijel Sinković iz Martinske Vesi.

- Drago mi je što drugima mogu pomoći. Darujem je i radi svojega zdravlja, jer na-kon darivanja se bolje osje-ćam - rekao je Rade. Danijelu je tek 39 godina, pa kaže da

Anica Sabolčec

Stjepan Hasanović, Rade Škaljac, Danijel Sinković, Ivan Grginec

Zahvalnice darivateljima, uz ostale, uručila je i zamjenica župana Nadica Žužak

UDRUGE

bi bio zadovoljan kada bi došao do 200 darivanja. Dosad ih iz sebe ima 129.

- Kada počneš, ne možeš sta-

ti. Znaš da si nekome pomogao - rekao je.

Priznanje za 75 puta darova-nu krv, iz ruku zamjenice župa-

2524 Ž K Ž K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017. DOGAĐAJI DOGAĐAJI

vijesti

Godišnje nagrade 'Simply the best'

Nagrađen rad Ružice Rašperić

Na Danima hrvatskoga turizma, koji su krajem listopada održani u Malom Lošinju, direktorica TZ Za-grebačke županije Ružica Rašperić primila je, u kategoriji Čovjek - ključ uspjeha, nagradu za djelatnika go-dine u sustavu turističkih zajednica. - Ljudi jesu ključ uspjeha u turizmu i kroz naš rad to svakodnevno po-tvrđujemo. Činimo sve kako bi nam upravo čovjek, turist i njegove po-trebe bile na prvom mjestu. Nakon 20 godina predanog rada, zalaganja i upravljanja sustavom, ne samo kroz osnovnu djelatnost Turističke zajednice Zagrebačke županije, nego turizmom kao gospodarskom granom u cjelini te niza ostvarenih projekata, ovim priznanjem moj rad je prepoznat i nagrađen - izjavila je Ružica Rašperić.Priznanje u kategoriji Destinacija godine dobio je Grad Samobor, uvršten među tri najuspješnije destinacije kontinentalne Hrvatske.Dodjela godišnjih turističkih nagra-da projekt je Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore.

U sklopu 19. Međunarodno poslov-no-turističke burze PUT, sredinom studenoga održane u Splitu, dodije-ljene su nagrade „Simply the best”, tradicionalne godišnje nagrade za kvalitetu, inovativnost i kreativnost u turizmu. Tri nagrade otišle su u Zagrebačku županiju. U kategoriji Manifestacije inspirira-ne lokalnim običajima i tradicijom nagradu je osvojila ivanićgradska Bučijada, u kategoriji Ugostiteljski objekti - izletišta nagradu je dobio Ekopark Krašograd, a u kategoriji Osoba s. Berislava Mirjam Grabovac iz Duhovno-obrazovnog centra „Marijin dvor“ - Lužnica.

ŽUPANIJSKI VINARI I PROIZVOĐAČI DELICIJA NA 12. ZAGREB VINOcomu OPERATIVNI PROGRAM RAZVOJA CIKLOTURIZMA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Najveći festival vina u Hrvatskoj Kreiraju se nove biciklističke rute Zemlja-partner ovogodišnjega festivala bila je Ruska Federacija

Za izradu Operativnog plana te trasiranje, uređenje i označavanje biciklističkih ruta, Ministarstvo turizma dodijelilo je Zagrebačkoj županiji 350.000 kuna

ÎDiljem županije proslavljen je blagdan sv. Martina. Krstio se moš u podrumima i ugostiteljskim objektima, a u sklopu manife-stacije Martin je v Zagrebu i na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije i Grada Zagreba, a otvo-rila ju je novookrunjena vinska kraljica Lucija Fabek (vidi zadnju stranu; op.a.). Tijekom trajanja manifestacije 25 izlagača s pod-ručja županije predstavilo je svoja vina, domaća jela i tradicijske proizvode.

Martin je v Zagrebu

Kontinuirano ulaganje

SABOR KULTURE U DUGOM SELU ORGANIZIRAO 24. SUSRET HRVATSKIH TAMBURAŠKIH ORKESTARA I SASTAVA

Tamburaši iz Samobora i Dugog Sela najbolji u državi

Stariji tamburaški orkestar Tamburaškog društva „Ferdo Livadić“ iz Samo-bora, u kategoriji koncer-

tnih orkestara, i Tamburaški sa-stav KUD-a „Preporod“ iz Dugog Sela, u kategoriji folklornih sasta-

va, osvojili su prvu nagradu na 24. Susretu hrvatskih tamburaških orkestara i sastava, održanome početkom studenoga u Dugom Selu. Ujedno su ova dva sastava, u konkurenciji 18 tamburaških sa-stava i orkestara, proglašena naj-uspješnijim sudionicima susreta te će sudjelovati na „Razglednici 7“ kulturno-umjetničkog amate-rizma Republike Hrvatske. U ka-

tegoriji folklornih orkestara treću nagradu osvojio je KUD Novo Čiče.

U zajedništvu sa Zajednicom kulturno-umjetničkih udruga Za-grebačke županije, Gradom Dugo Selo, KUD-om „Preporod“ i HDS ZAMP-om, Susret hrvatskih tam-buraških orkestara i sastava orga-nizirao je Hrvatski sabor kulture. Jedan od pokrovitelja bila je Za-grebačka županija.

Sudjelovalo je ukupno 18 tamburaških sastava i orkestra

Preko 300 izlagača, proizvo-đača i distributera vina, te proizvođača suhome-snatih proizvoda, sira, na-

maza, maslinova i bučina ulja... sudjelovalo je na 12. Zagreb VINOcomu, međunarodnom festivalu vina i kulinarstva, odr-žanom krajem studenoga u za-grebačkom hotelu Espla-nade. Među njima su bili i ponajbolji vi-nari te proizvođači delicija s prostora Zagrebačke župa-nije, koja je od pr-voga dana održava-nja festivala i jedan od njegovih pokrovite-lja. Zemlja-partner ovogo-dišnjega Zagreb VINOcoma bila je Ruska Federacija.

- Hrvatska vinska scena po-stala je iznimno živa, neuspo-rediva s onime što je bilo prije 12 godina kada sam pokrenuo festival, a pogotovo prije 25 godina kada sam ušao u vinski svijet. Smisao ovoga festivala je spajati potrošače, koji vade novčanike i plaćaju, i proizvo-đače vina koji trebaju uvjeriti potrošača da imaju jako dobar proizvod koji treba kupiti. Ov-

dje se dogova-raju ozbiljni po-slovi, jer dolazi

kvalitetna pu-blika - ispričao je

Ivan Dropuljić, di-rektor festivala. Rekao je

također da se tržište Rusije zanima za hrvatska vina te da treba raditi u smjeru izvoza.

- U Hrvatskoj, lagano, ima i viška vina i barem bi 20 posto trebalo izvoziti - do-dao je Dropuljić.

Fedstival su, kao i prote-klih godina, pratile zani-mljive radionice, kroz koje su, rekao je direktor festi-vala, uistinu prezentirani svjetski vinski velikani.

Pedesetak institucija, gra-dova i općina te bici-klističkih i ekoloških udruga potpisalo je Spo-

razum o suradnji na provedbi Operativnog plana razvoja ci-kloturizma Zagrebačke župa-nije.

- Budući da je cikloturizam jedan od najbrže rastućih tu-rističkih proizvoda u županiji, potpisani sporazum nemi-novno će rezultirati novim, kvalitetnim i uređenim bicikli-stičkim rutama, kao i poveća-njem pratećih sadržaja za cikloturiste - izjavila je Ružica Rašperić, direktorica TZ Za-grebačke županije.

U svibnju ove go-dine Ministarstvo turizma, u sklopu Programa razvoja cikloturizma na konti-nentu, dodijelilo je Zagrebač-koj županiji 350.000 kuna za izradu Operativnog plana ra-zvoja cikloturizma te, uz ostalo, trasiranje, uređenje i označava-nje biciklističkih ruta. Nositelj izrade Operativnog plana bila je Turistička zajednica župa-nije, a izradio ga je Institut za

kroz niz radionica

prezentirani su svjetski vinski

velikani

ÎŽupanija kontinuirano ulaže u razvoj cikloturizma. Uz ostalo, u suradnji s Turističkom zajednicom postavljene su servisne stanice za bicikle u svim gra-dovima županije te u općinama Krašić, Pisarovina i Brdovec. Također, Županija je uključena u 123 milijuna kuna vrijedan projekt Greenway, gradnju prvog biciklističkog autoputa u Hrvatskoj uz rijeku Savu.

turizam. U njemu stoji da bi do 2020. ciklotu-

rizam u Zagrebačkoj župa-niji trebao biti jedan od najra-zvijenijih izletničkih turističkih proizvoda. Da bi se to ostvarilo, uz ostalo, treba dobro obilježiti i (sadržajima) unaprijediti lo-kalne rute za bicikliste-rekrea-tivce, kreirati rute, bike parko-ve i ostale sadržaje za brdske bicikliste, graditi odmorišta i

servisne stanice, proširiti po-nudu smještaja i unaprijediti ugostiteljske sadržaje, razvijati informativne i interpretativne sadržaje, obrazovati certificira-ne biciklističke vodiče.

cikloturizam je jedan od najbrŽe

rastućih turističkih proizvoda

TO 'Ferdo Livadić'

TS KUD-a 'Preporod'

2726 Ž KŽ K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017.

započeo graditi ubožnicu u Zagre-bu.

- Bio je veliki čovjek o kojemu će još puno trebati reći i istraživati - o

Borkoviću je kazao biskup Mrzljak.

Blagoslovlje-ni spomenik, s

U središtu Svete Nedelje, u zgradi nekadašnje mit-nice, otvoren je Centar

za posjetitelje. Rekonstrukci-jom ove zgrade, Sveta Nedelja je dobila izložbeno-galerijski prostor, opremljen IT tehnolo-gijom, suvenirnicu s lokalnim proizvodima, odnosno prostor u kojemu su smješteni Turistič-ko-informativni centar, s multi-medijalnim sadržajima, i Turi-stička zajednica Svete Nedelje.

- Jedan od najneuglednijih objekata u samom središtu gra-da preobrazili smo u hvale vri-jedan Centar. Njime smo oboga-tili postojeću turističku ponudu - za svečanosti otvorenja Centra rekao je gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec.

U rekonstrukciju zgrade, od-nosno njezino opremanje, ulo-ženo je nešto više od 3 miliju-na kuna. Županija je pomogla s 250.000 kuna, a Ministarstvo turizma je osiguralo 600.000 kuna.

- Projekt je vrijedan iz dva ra-zloga. Jedan je što je ruina u sre-dištu grada pretvorena u objekt

Varaždinski biskup Josip Mrz-ljak blagoslovio je u Domagoviću (grad Ja-

strebarsko) spomenik ne-kadašnjem zagrebač-kom biskupu, pavlinu Martinu Borkoviću. Ro-đen je u ovome naselju prije 420 godina, bio je banski na-mjesnik za sudbene poslove, na njegov je prijedlog Hrvat-ski sabor proglasio svetoga Josipa zaštitnikom hrvatsko-ga naroda, za učilišta u Lepo-glavi i Zagrebu isposlovao je pravo dodjeljivanja akadem-skih stupnjeva, starao se za školovanje siromašnih đaka i

U programu su sudjelovali predstavnici češke, makedonske, crnogorske, romske, mađarske i bošnjačke nacionalne manjine

SVEČANO EUHARISTIJSKO SLAVLJE U DOMAGOVIĆU

DAN KOORDINACIJE VIJEĆA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA

Blagoslovljen spomenik biskupu Martinu Borkoviću

Bogatstvo različitosti

Na Borkovićev prijedlog, Hrvatski sabor proglasio je 1687. svetoga Josipa zaštitnikom hrvatskoga naroda

ÎVijeće srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije svečanom sjedni-com proslavilo je Aranđelovdan - krsnu slavu Sv. Mihaela Arhanđela. Govorilo se tom prigodom o aktivnostima Vijeća tijekom protekle godine dana, a pro-movirana je i knjiga „Iz povijesti Srba u parohiji Salnik od doseljavanja do današnjih dana“. Ova parohija, najza-padnija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, obuhvaća naselja na prostoru Rakovca, Vrbovca i Svetog Ivana Zeline. Autori knjige, Hrvoje Petrić i Filip Škiljan, na-vode da ona, kroz pregled četiri stoljeća zajedničkoga suživota, daje primjer međusobnoga razumijevanja i toleran-cije hrvatskoga i srpskoga naroda.

U ime Županije proslavi Aranđelovda-na prisustvovala je zamjenica župana Nadica Žužak. Zahvalila je Vijeću na svemu što radi kako bi se očuvali tradi-cija i običaji srpske nacionalne manjine. - Sve što radite kako biste sačuvali svoje običaje i približili ih građanima Zagrebačke županije iznimno je važno, jer radi se o stvarima koje nas trebaju spajati - rekla je zamjenica Žužak.

Proslava Aranđelovdana

Koordinacija vijeća i predstav-nika nacionalnih manjina Za-grebačke županije obilježila

je svoj dan. U prigodnome pro-gramu, upriličenom u Velikoj Go-rici, sudjelovali su predstavnici češke, makedonske, crnogorske, romske, mađarske i bošnjačke nacionalne manjine.

- Puno smo jači kada radimo zajedno, na zajedničkim projekti-ma. Stoga smo i oformili Koordi-naciju - rekla je Sanela Kantare-vić, njezina potpredsjednica.

Imbro Berkeš, predsjednik Koordinacije, kao jedan od zna-čajnijih projekta u ovoj godini istaknuo je snimanje dokumen-

Zahvaljujući reprezentativnom prostoru na frekventnoj lokaciji, Turističko-informativni centar će omogućiti kvalitetnije pružanje turističkih, ali i drugih informacija

SVETA NEDELJA DOBILA 'POLAZNU POSTAJU' ZA TURISTIČKI OBILAZAK GRADA

U zgradi nekadašnje mitnice uređen Centar za posjetitelje

❱ U rekonstrukciju zgrade, odnosno opremanje Centra, uloženo je nešto više od 3 milijuna kuna

❱ Brončana skulptura biskupa Borkovića djelo je akademskog kipara Vitolda Košira

brončanom skulpturom biskupa Borkovića, djelo akademskog ki-para Vitolda Košira, postavljen je sredinom ožujka u spomen na 330. obljetnicu Borkovićeve smrti.

Blagoslovu spomenika prethodi-la je koncelebrirana sveta misa na kojoj su, uz ostale, bili zamjenica župana Nadica Žužak i predsjed-nik Županijske skupštine, ujedno i saborski zastupnik, Mihael Zmaj-lović.

sa svrhom, a drugi što su građa-ni, posebno turisti, dobili pola-znu postaju za obilazak Svete Nedelje. Ovo može biti primjer drugim sredinama u županiji kako urediti prostor u kojemu će se prezentirati sve ono čime se neki kraj može pohvaliti - pri-

sustvujući otvorenju Centra re-kao je zamjenik župana Hrvoje Frankić. Zahvalio je svima koji su, u kontinuitetu, doveli do re-alizacije ovoga projekta.

Za Renatu Vlahović, direkto-ricu TZ Svete Nedelje, riječ je o izuzetno važnom projektu, di-jelu cjelokupne javne turističke infrastrukture, koji će pridoni-jeti i atraktivnosti destinacije.

- Važan segment u sklopu ovoga objekta je turističko-in-formativni centar koji će, za-hvaljujući reprezentativnom prostoru na frekventnoj lokaci-ji, omogućiti posjetiteljima kva-litetnije pružanje turističkih, ali i drugih informacija - rekla je R. Vlahović.

tarnog filma „Nacionalne manji-ne Zagrebačke županije“.

- Ovaj film je vrijedan trag o djelovanju nacionalnih manjina na čuvanju identiteta, tradicije, kulture i običaja - rekao je Berkeš.

Obilježavanju Dana Koordina-cije prisustvovali su, uz ostale, zamjenica župana Nadica Žužak, predsjednik Županijske skupšti-ne i saborski zastupnik Mihael Zmajlović i načelnica Gradeca,

ujedno i potpredsjednica Župa-nijske skupštine Ljubica Ambru-šec.

- Hrvatsku, a time i našu župa-niju krasi bogatstvo različitosti, a dio toga su i nacionalne manjine. Zahvala na svemu što radite kako biste očuvali kulturne vrijedno-sti, specifičnosti i vaš identitet. Na tome ćete i dalje imati podrš-ku Županije - okupljenima je po-ručio Mihael Zmajlović.

Zbor 'Bulbuli'

Društvo Crnogoraca

'Motenegro'

Etno skupina 'Ezerki'

Romski san

Zajednica Mađara Pisanica

Češka beseda

DOGAĐAJI DOGAĐAJI

2928 Ž K Ž K broj 112, studeni 2017. broj 112, studeni 2017.

ÎPriznanja najuspješnijima uručio je župan Stjepan Kožić. Nakon Samo-borki, drugo mjesto za najukusniju sarmu polučila je ekipa Hrvatsko srce Vrbovec, a treće ekipa Vrbovca. Drugoplasirane u pripremi jela od ki-seloga zelja bile su, ponovno, članice Hrvatskoga srca Vrbovec (musaka s kiselim zeljem), a trećeplasirane žene Tučenika (buncek s kiselim zeljem). - Prvi smo u državi, još 1999., krenuli s brendiranjem domaćih proizvo-da. Mislim da smo time pomogli poljoprivrednim proizvođačima da na lakši način stvaraju dodanu vrijednost svojih proizvoda. Da tradicionalnom proizvodnjom, uz primjenu modernih tehnologija, stvore kvalitetan proizvod prepoznat na tržištu - rekao je župan. Dodao je da je Sarmijada jedna od tristotinjak turističkih manifestacija koje se tije-kom godine organiziraju na prostoru županije.

POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

U sURADNJI s VETERINARskOM sTANICOM VRBOVEC

Afrička svinjska kuga (ASK) vrlo je kontagiozna virusna za-razna bolest domaćih i divljih svinja koja se prenosi di-rektnim i indirektnim kontaktom, preko kontaminirane

hrane i određenim vrstama krpelja.Odlika ove bolesti je visoki pobol i visoki mortalitet, i do 100%, te je jedna od najznačajnijih bolesti svinja. Domaćini bolesti divlje svinje prolaze gotovo bez simptoma i razvijaju perzisten-tnu infekciju, dok, naprotiv, domaće svinje ugibaju pod teškim hemoragijskim sindromom. Ovisno o virusu, bolest može biti perakutnog, akutnog, subakutnog i kroničnog tijeka s pripadaju-ćim simptomima. Akutni oblik ASK-a lako je zamijeniti s nekim drugim zaraznim bolestima, ponajprije s klasičnom svinjskom kugom, vrbancem i salmonelozom. U najčešćem akutnom tijeku simptomi koji ukazuju na bolest su visoka tjelesna temperatura do 42°C, ubrzano disanje, gubitak apetita, životinje djeluju slabo i pospano. Klinički znakovi koji se razviju su pojava plavo-ljubi-častih krvarenja po ušima, trbuhu i stražnjim nogama, iscjedak iz oka i nosa, crvenilo kože grudiju, abdomena, repa, nogu, začep ili proljev, krv u fecesu, povraćanje, pobačaj gravidnih krmača u svim fazama graviditeta, krvavi pjenušavi sadržaj iz usta i nosa i nekoordinirano kretanje neposredno prije uginuća.Otpornost virusa u vanjskoj sredini je vrlo visoka. Virus ostaje infektivan duže vremena u sekretima i ekskretima inficiranih svinja (slina, suze, nosni sekret, urin, feces, sekret genitalnog trakta), kao i sirovinama i proizvodima svinjskog podrijetla. U sasušenoj krvi virus preživi do 15 tjedana, 2-3 mjeseca u fecesu, u termički neobrađenim svinjskim proizvodima i do 400 dana, a u smrznutom mesu čak do tri godine!ASK se prvi puta javlja u Europi sredinom prošloga stoljeća, te ponovno od 2007. godine na području Rusije i Kavkaske države, od kuda dalje napreduje Europom. U Europskoj uniji, bo-lest je prijavljena u Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i prije nekoliko dana u Rumunjskoj. Trenutna situacija predstavlja stal-nu prijetnju stočarskom sektoru i zato, osim nadležnih veterinar-skih službi, u rizičnim područjima moraju biti svjesni opasnosti i razumjeti rizik uzgajivači i držatelji svinja, te primjenjivati sve biosigurnosne mjere za zaštitu svinja. Takve mjere uključuju hra-nu iz nerizičnih područja, nabavku svinja isključivo iz pouzdanih i certificiranih gospodarstava (komercijalni uzgoj slobodan od ASK-a), zatvoreno držanje, ograničen ulazak na gospodarstvo, zaštitnu odjeću, pravilno zbrinjavanje uginulih životinja, zabra-nu unošenja divljih svinja i mesa divljih svinja na gospodarstvo, sprječavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje zaštitnih ograda i druge mjere. Osim stočara, važno je da su svjesni opa-snosti i lovci, klaoničari, prijevoznici, mesoprerađivači i drugi koji su uključeni u ovaj lanac.Afrička svinjska kuga je bolest koja se ne liječi, obavezno se prijavljuje po zakonu, a trenutno ne postoji učinkovito i sigurno cjepivo.

Afrička svinjska kuga u susjedstvu

❱ Bolest je prijavljena u Poljskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi i prije nekoliko dana u Rumunjskoj

Na prostoru županije obitava raznolika divljač, od prepelice do medvjeda

U LAKTECU ODRŽANA TRADICIONALNA 12. SARMIJADA

LOVAČKIM BALOM U ZAPREŠIĆU ZAVRŠENA OVOGODIŠNJA MANIFESTACIJA ‘DANI LOVSTVA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE’

Bogatstvo jela od kiseloga zelja

čuvaju prirodu i brinu o divljači

Družili su se lovci na lovač-kome balu. Ove godine u Zaprešiću. Završno je to događanje Dana lov-

stva Zagrebačke županije, manifestacije koja, uz bal, obuhvaća natjeca-nja u lovnoj kinologiji i lovnome streljaštvu.

A na njima su i ove godine poluče-ni odlični rezultati.

U lovnoj kinologiji, ekipa Lo-vačkoga saveza Zagrebačke

županije osvojila je na državnom natjecanju

(Lovnokinološkom kupu „Sveti Hubert“) prvo mjesto. U ekipi

Manifestacija se organizira kako bi se promoviralo zelje kiseljeno na tradicionalan način

su bili Darko Škrobot s njemačkim oštrodlakim ptičarom Elanom (LU Samobor), Zoran Postić s njemač-kim oštrodlakim ptičarom Arisom (LU Velika Gorica) i Vladimir Mi-renić s njemačkim oštrodlakim ptičarom Raffom od Postića (LU Velika Gorica). Pojedinačno, u žen-skoj konkurenciji pobjednica Lov-nokinološkog kupa „Sveti Hubert“ je Nikolina Koščević s njemačkim oštrodlakim ptičarom Ringom od Postića (LU Velika Gorica). U lov-nome streljaštvu, koje je obuhva-ćalo tri discipline: lovački trap, parkur i karabin, prvak države je

Svježe meso, domaće, s kolinja. I nešto junetine, kupovne. I, naravno, zelje. Kiseljeno na

starinski, onako kako su ga bake kiselile. I nešto začina, špeka, češ-njovke... Samoborske. I krčka se sarma! Krčka, krčka... Da bi bila u slast ocjenjivačima, a onda i dobronamjernome puku, prigor-skome. Onome koji već 12 godina redovito dolazi na festival jela od kiseloga zelja - Sarmijadu u Lakte-cu.

- Nema tajne! Temelj sarme je dobro zelje i fino meso - kaže Ma-rija Lindić, redovita natjecateljica na Sarmijadi, koja je na ovogodiš-

njoj, zajedno s Nadom Jednar i Dragicom Kos, skuhala najukusniju sarmu. I ne samo nju. Skuhale su Samoborke, kao ekipa Hrvatsko srce Samobor, i pobjedničko jelo od kiseloga zelja. Zelju je ‘prilog’ bila (kestenima) punjena raca. Iz Dra-gičina uzgoja.

- Žemlje smo na sitno izreza-le, posušile, zdinstale špek, luk, češnjak, dodale jaja i

smrvljene, kuhane kestene. Sve izmiješale, napravile rolade i pe-kle u saftu s racom... I poslužile s kiselim zeljem - ispričale su po-bjednice Sarmijade. A ona se, rekla je Brigitte Berulec u ime Udruge proizvođača robne marke kiseloga zelja „Laktec“, organizira kako bi se dodatno promoviralo kiselo zelje, kiseljeno na tradicionalan način.

- Želimo pokazati bogatstvo jela od kiseloga zelja, na koji se sve na-čin ona mogu pripremati i koliko se ljubavi u njih unosi - rekla je B. Berulec.

❛Stereotip je da su lovci ljudi s puškom koji hodaju po šumi i ubijaju životinje. To su ljudi koji, kroz svoj hobi, žive u skla-du s prirodom - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak

❛Nema tajne! Temelj sarme je dobro zelje i fino meso - kaže Marija Lindić, članica pobjedničke ekipe

ÎNa prostoru županije, kroz osam lovnih ureda, djeluje oko 3500 aktivnih lova-ca. Njihove aktivnosti Županija godišnje pomaže s preko milijun kuna, odnosno sve ono što prihoduje od lovozakupnine, Županija lovcima, kroz niz mjera i programa, vraća nazad. - Kroz mjere koje smo osmislili s lovozakupnicima sufinanciramo unos divljači u lovišta, premije osiguranja, dokumentaciju potrebnu za njihov rad, legaliza-ciju objekata u vlasništvu lovozakupnika, promidžbene materijale, uređenje objekata, poput lovačkih domova, odnosno objekata za preradu mesa divljači... - rekla je Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu Zagrebačke župani-je. Godišnje se od lovozakupnine za zajednička otvorena lovišta prikupi oko 560.000 kuna, a od lovozakupnine za državna lovišta oko 650.000 kuna.

ÎDomaćin ovogodišnjih, 14. Dana lovstva Zagrebačke županije bio je Lovni ured Zaprešić. Lovišta njegovih osam lovačkih udruga prostiru se sa zapadne strane Sutle, odnosno sjeverno od Save prema Medvednici. - Radi se o gusto naseljenom području. Nema gotovo niti jednog brda, a da na njemu nije sagrađena vikendica. Ograničeni smo lovnim površinama, jer zakon dozvoljava lov 300 metara izvan naseljenog područja. Urbanizacijom i gradnjom novih prometnica naše se lovne po-vršine smanjuju - rekao je Zdravko Piškor iz Lovnog ureda Zaprešić.

Brendiranje domaćih proizvoda

Godišnje lovcima preko milijun kuna

Urbanizacija smanjuje lovne površine

u smrznutom mesu virus preŽivi

do tri godine

od sitne divljači najviše

se lovi fazan, a od krupne divlja svinja

i srna

Radovan Abramović (LU Ivanić-Grad).

Lovcima se na lovačkome balu, ispred Županije, pridružila zamje-nica župana Nadica Žužak. Česti-tavši osvajačima državnih prizna-nja, rekla je da lovci, prije svega, čuvaju prirodu i brinu o divljači.

- Stereotip je da su lovci ljudi s puškom koji hodaju po šumi i ubi-jaju životinje. To su ljudi koji, kroz svoj hobi, žive u skladu s prirodom - rekla je zamjenica Žužak.

31Ž K broj 112, studeni 2017. 30 Ž K broj 112, studeni 2017.

Zbog važnosti za ptice gnjezdarice i selice, područje Sava-Strmec, površine 287 ha, zaštićeno je 1971. godine kao poseban ornitološki rezervat. To je jedinstveno stanište brojnih vrsta ptica, obraslo šumom vrba, topola i johe te gustom niskom vegetacijom, protkano rukavcima, brojnim kanalima, pješčanim i šljunčanim nanosima te močvarnim livadama. U vrijeme visokih vodostaja rijeke Save dolazi do plavljenja dijela rezervata i punjenja rukavaca savskom vodom. Do danas je na području Ornitološkog rezervata Sava-Strmec, kojim upravlja JU Zeleni prsten Za-grebačke županije, evidentirano preko 150 vrsta ptica, od kojih je šezdesetak stanarica, dvadesetak zimovalica, tridesetak selica i četrdesetak preletnica.

ZANIMLJIVOsTI

kRIŽALJkA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČkE ŽUPANIJE

VIJEsTI

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XI / Broj: 112, studeni 2017.

IMPREssUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Za osobite zasluge u ino-vatorstvu, izumiteljstvu i promociji tehničke

kulture mladih naraštaja, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović odlikovala je Ivana Vlainića, profesora u Srednjoj strukovnoj ško-

li Samobor, Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle.

Ivan Vlainić brojne je učenike

usmjerio u tehničko stvaralaštvo i inova-torstvo, od kojih je najpoznatiji Mate Ri-mac, tvorac najbržega električnog automo-bila na svijetu, potom David Martić, tvorac didaktičke gitare, kao i Lovro Stipanović, Josip Oroz i Martin Sokolović koji su na ne-davnom međunarodnom sajmu inovacija u Nürnbergu osvojili zlatno priznanje za izum znanstvene podmornice.

U samoborskoj Srednjoj strukovnoj školi započeo je i svoj volonterski rad u tehničkoj kulturi. Inicirao je osnivanje Društva peda-goga tehničke kulture grada Samobora, a danas je predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture te Zajednice tehničke kul-ture Zagrebačke županije.

Ivan Vlainić odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle

PROMOCIJA INOVATORSTVA, IZUMITELJSTVA I TEHNIČKE KULTURE MLADIH NARAŠTAJA

Pavao Jozić, član Stolnoteniskog kluba osoba s invaliditetom „Synergia“ iz Sa-mobora, osvojio je brončanu medalju u pojedinačnoj konkurenciji na Europ-

skom prvenstvu u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom, održanom početkom listopada u Sloveniji. Kao član hrvatske reprezentacije, Pavao je u ekipnoj konkurenciji bio srebrni. Na ostvarenom mu je uspjehu, u ime Županije, za organizirana prijema, čestitao zamjenik župa-na Hrvoje Frankić.

- Tvoj pristup sportu može mla-dima biti uzor. Pokazao si kako se može ako se hoće - rekao je zamje-nik Frankić, dodavši da Županija, ne samo kroz sport, nego i na ra-zne druge načine izlazi ususret osobama s invaliditetom.

Komentirajući prvenstvo, Jozić je rekao da je to bio jedan od najja-čih turnira na kojemu je sudje-lovao.

- Treba još puno rada da bih došao do zlatne meda-lje. Zajedno sa svojim trene-rom radim na tome - rekao je Pavao, zahva-livši Županiji

ŽUPANIJA ORGANIZIRALA PRIJEM I PRIGODNO NAGRADILA STOLNOTENISAČA PAVLA JOZIĆA

Pokazao kako se može ako se hoće Pavao je na Europskom prvenstvu, kao član hrvatske reprezentacije, bio brončani u pojedinačnoj i srebrni u ekipnoj konkurenciji

Poseban ornitološki rezervat Sava-Strmec

Brojne učenike usmjerio je u tehničko stvaralaštvo i inovatorstvo, a najpoznatiji od njih je Mate Rimac

vlainić je predsjednik

hrvatske zajednice tehničke kulture te zajednice tehničke

kulture zagrebačke Županije

na podršci koju mu pruža.Na prijemu je zahvalio i

Viktor Jozić, Pavlov otac i predsjednik Stolnoteni-

skog kluba „Synergija“, rekavši da bez pomoći

Županije i Grada Samo-bora ne bi bilo mogu-

će opremiti dvoranu kluba koja je, prema rije-čima sportaša, među najboljim stolnoteniskim dvoranama u Hrvatskoj.

Darko Matić, predsjednik Sportskog save-za osoba s invaliditetom Zagrebačke županije, obećao je da će sportaši s invaliditetom „još če-šće biti gosti Županije“. Županija je Pavla Jozića nagradila sa 6500 kuna.

Samoborka Lucija Fabek, studentica 4. godine ekonomskog fakulteta u zagrebu, s ponosom će sljedećih godinu dana nositi krunu vinske kraljice zagrebačke županije. okrunjena je krajem listopada u zagrebačkome ho-telu „the Westin“, a nakon što je, ranije, pred ocjenjivačkim sudom pokazala najviše znanja o vinima i vinskoj kulturi, gastronomiji i turizmu, običajima i tradiciji županije. za njezinu prvu pratilju izabrana je danijela uvodić iz marije gorice. lucija se, zajedno s mamom i sestrom, bavi proizvodnjom bermeta, aroma-tiziranoga vina na bazi frankovke s dodatkom pelina i suhog voća. - veseli što kruna vinske kraljice, po drugi puta, ide u samobor. vjerujem da ću ljubav prema vinima, posebno bermetu, uspješno prenositi na ljude koje ću susretati. zagrebačka županija ima širok spektar vina, čija je kvaliteta prepoznata. imamo puno toga za ponuditi i vjerujem da će svaki vinar naći svoje mjestu na tržištu - u nastupnome govoru rekla je novookrunjena vinska kraljica. krunu je primila od lucije šember, koja je titulu vinske kraljice nosila protekle dvije godine, a lentu je dobila od zamjenika župana hrvoja frankića. - organiziranje ovoga izbora samo je jedan u nizu projekata koji zagrebač-ka županija organizira s ciljem razvoja vinarstva i vinogradarstva na svome području - rekao je frankić. uz krunidbu vinske kraljice, iste je večeri organizirano i kušanje vina dvade-setak županijskih vinara.

Luciji Fabek kruna Vinske kraljice