Pitanja za prvi kolokvij iz sigurnosnog menadžmenta

1. Šta je menadžment?

Mary Parker Folit: Menadžment je umjetnost ostvarivanja ciljeva posredstvom drugih ljudi, tj. orkestriranje ljudi, rada I sistema kako bi se postigli ciljevi.

Piter Draker: Menadžment je nauka I vještina upravljanja ljudima.

Čester Bernard: Menadžment kao svjesno koordiniranje aktivnosti dvije ili više osoba.

Sony Akiro Morite: Menadžment je donošenje odluka, a menadžer je onaj koji odlučuje:

H. Koontza I H. Weihricha: Proces oblikovanja okoline gdje pojedinac radeći u grupama izvršava odobrenu zadaću.

Menadžment je proces planiranja, organizovanja, vođenja I kontrolisanja ljudskih, materijalnih, finansijskih resursa zbog ostvarivanja zadatih cijeva pod najpovoljnijim uslovima.

2. Od čega u njajvećoj mjeri zavisi efekat zajedničkog rada?

Efekat zajedničkog rada u najvećoj mjeri zavisi od njegovog usmjeravanja, što je posao menadžera. Zajednički rad je osnovni uzrok nastanka menadžmenta, jer da ne postoji rad u kojem učestvuje veći broj ljudi I potreba da se tim radom upravlja, ne bi bilo ni potrebe za menadžmentom.

3. Zašto su organt,izaciji potrebni menadžeri?

Organizaciji su potrebni menadžeri zato što:

- Obezbijeđuju da organizacija ostvari efikasnu proizvodnju- Održavaju stabilnost rada organizacije- Vrše izbor strategije radi prilagođavanja promjenama- Obezbijeđuju da organizacija služi krajnjim korisnicima- Oni su ključna veza u uspostavljanju odnosa između organizacije I okruženja. - Simbolizuju vlast I organizaciju u statusnom I ceremonijalnom smislu

4. Napravite distinkciju pojmova: menadžment, upravljanje, rukovođenje i izvršenje?

Upravljanje ima zadatak da:

- Odredi cilj organizacije- Da ga podijrli na parcijalne ciljeve I globalne zadaće- Da postavi strategiju za postizanje cilja

1

Rukovođenje se tumači kao izvršna funkcija upravljanja. Rukovoditelji se bave planiranjem, organiziranjem, vrednovanjem i nadzorom.

Izvršenje u organizaciji obavljaju djelatnici kojima rukovodstvo daje naloge I kontrolira njihov rad.

Menadžment je višeznačan pojam. Odnosi se na regulacijsku funkciju, na process, na resurse, na ukupno znanje i praksu vođenja funkcija.

Menadžment je razumno vođenje i mudro upravljanje nekom zadaćom sa jedne i institucija koju čini vodstvo organizacije sa druge strane

5. Procesna obilježja menadžmenta?

- Regulacijski proces u svim vrstama organizacije- Proces koji se javlja na svim organizacijskim razinama- Proces usmjeren na određivanje I realizaciju ciljeva- Proces kojem je temeljna zadaća efikasnost I uspješnost organizacije- Proces koji omogućava realizaciju ciljeva pomoću drugih ljudi- Proces koji sadrži odlučivanje, utjecaj, komunikaciju, koordinaciju I povezivanje

6. Definicija rukovođenja?

Rukovođenje je skup međusobno povezanih načela, metoda koje koristimo radi reguliranja svih aktivnosti I odnosa u ostalim funkcijama organizacije koje su usmjerene prema konkretnim ciljevima I zadaćama, usklađujući I optimalno koristeći sve raspoložive resurse.

7. Šta je profesionalizam, a sta maestralnost?

Maestralnost se predstavlja kao umjetnost u obavljenju profesionalne djelatnosti. Veže se za menadžere koji su dostigli najviši nivo umjeća u upravljanju poslovnim sistemima.

8. Pojam sigurnosnog menadžmenta?

Pojam sigurnosnog menadžmenta podrazumjevaodlučivanje o sigurnosnim ciljevima organizacionog sistema, o načinima I sredstvima da se izbjegnu nepovoljni utjecaji koji dolaze iz okruženja I da se njihov štetni utjecaj smanji

9. Koji je osnovni zadatak sigurnosnog menadžmenta?

2

Osnovni zadatak sigurnosnog menadžmenta jeste da osigura vitalnost organizacije, tj. njenu sposobnost preživljavanja u različitim okolnostima uz prosperitet I rast organizacije.

10. Pojmovno određenje menadžera sigurnosti?

Spoznaja o važnosti bezbijednosti za uspješnost poslovanja dovela je do potrebe da se u privradnim I drugim organizacijama zaposle stručnjaci za bezbijednost. Potreba razvijanja naučno- istraživačke I stručne djelatnosti iz oblasti sigurnosnog menadžmenta, te neophodnost znanja poslužile su kao osnova za školovanje stručnjaka,tj. menadžera sigurnosti.

11. Sigurnosni menadžment kao naučna disciplina?

Nauka sigurnosnog menadžmenta izučava se na mnogim visokoškolskim ustanovama. Kao predmet svog izučavanja ima sigurnosne poslove u policiji, privredi I državnoj upravi. Sigurnosni menadžment se posmatra iz dva ugla: iz ugla rukovođenja u privatnoj sigurnosti, te iz ugla izvršne funkcije u policiji.

12. Koji je cij izučavanja predmeta sigurnosni menadžment?

Cilj izučavanja predmeta sigurnosni menadžmenta jested a student steknu opća teorijska znanja o savremenom upravljanju organizacije u dijelu koji se odnosi na sigurnost, te da sagledaju osobitosti upravljanja sigurnosti u činiocima privatne sigurnosti, obavještajne službe I drugim granama državne uprave.

13. Podjela (dihotomija) sigurnosnog menadžmenta?

Dihotomija sigurnosnog menadžmenta jeste:

- Sigurnosni menadžment u državnim sigurnosnim službama: pružaju usluge drugim korisnicima; sigurnosni menadžment predstavlja osnovni, ali ne I jedini oblik menadžmenta

- Sigurnosni menadžeri u privatnim preduzećima: pružaju sigurnosne usluge drugim orgnizacijama; mora se voditi računa o opstanku takvog preduzeća na tržištu I njegovom rastu I razvoju, kao I rizicima, izazovima I prijetnjama sa kojima se susreću.

14. Koje su osnovne funkcije sigurnosnog menadžmenta?

Osnovne funkcije sigurnosnog menadžmenta su:

- Procijenjivanje aktuelnih I potencijalnih sigurnosnih prijetnji, izazova I rizika- Preduzimanje mjera radi otklanjanja opasnosti- Zaštititi preduzeće ili drugu organizaciju od svih oblika ugrožavanja

3

- Kontrolisanje sprovođenja sigurnosnih mjera I funkcionisanja sistema sigurnosti- Pružanje odgovarajućih informacija Top-menadžmentu ili političkom rukovodstvu- Izrada sigurnosnih analioza

15. Šta je sigurnosna (bezbijednosna) kultura?

Sigurnosna kultura je skup vrijednosti norme I vjerovanja koju će zaposlenici u organizaciji prihvatiti kao svoje I po kojoj će se organizacija prepoznavati.

16. Šta podrazumjeva obaviještajna komponenta sigurnosnog menadžmenta?

Obaviještajna komponenta podrazumjeva prikupljanje podataka o:

- Konkurenciji- Kandidatima za zapošljavanje- Stanju unutar organizacije- Organizacijama sa kojima se stupa u partnerski odnos- Ako se nalaze u partnerskom odnosu- Spriječavanju štetnih posljedica

17. Šta je cilj sigurnosnog menadžmenta?

Glavni cilj sigurnosnog menadžmenta jeste očuvanje organizacije koja treba da:

- Pruži maksimalnu sigurnost poslovanja- Ostvarivanje ciljeva organizacije- Osigura sigurnost zaposlenicima i- Da očuva sigurnost sredine u kojoj se obavlja poslovanje

18. Koja su tri ključna resursa sigurnosnog menadžmenta?

- Ljudski- Informativni- Materijalni

19. Osnovne karakteristike u razvoju sigurnosnog menadžmenta u prapovijesti?

Pretpostavlja se da je čovjek na zemaljskoj kugli oko million godina. Ako vrijeme od million godina svedemo na 1h onda je čovjek 55 minutaproveo u kamenom dobu, nešto manje od 5 minuta u neolitskoj kulturi na pripitomljavanju životinja, upotrebi luka I strijele, a u razdoblju u kojem pravi automobile manje od jedne sekunde.

Prva čovjekova druženja bila su u lovačkim skupinama gdje su postojala pravila ponašanja, pa je u njima posijano prvo sjeme menadžmenta. Nije bilo dominantnih I

4

diskriminiranih, ali je postojao različit ugled pojedinih članova koji se zasnivao na boljem umijeću u lovu.

U prapovijesti rukovodioci skupina, klanova, plemena bili su prvi menadžeri. Osnovni kriterija za njihov izbor bila je vještina.

Rodovski savezi su preteča današnjih senata/skupština. Kod plemena Seneka nalazimo prve oblike konsenzusa. Savremeni menadžment se dobrim dijelom može unapređivati izučavanjem iskustva prapovijesnog društva.

20. Osnovne karakteristike u razvoju sigurnosnog menadžmenta u robovlasničkom društvu?

Dolazi do metamorfoze primitivnog, nevlasničkog društva u klasno.- Kod Sumera uvode se profesionalni upravitelji structure- Stari Egipćani su primjenjivali I organizaciju u privredi- Kralj Babilona uveo je proračune, vođenje knjiga, procijenjivanje I opisivanje radnih

mijesta. Hamurabijev zbornik je jedan od najutemeljitijih zakonskih akata koji obrađuju pravna pitanja menadžera

- Kinezi su utvrdili standard odgovornosti rukovodioca- Stara Grčka je uvela načelo demokratije- Rimljani su prvi formirali birokratsku organizaciju I odvojili upravljanje civilnim od

upravljanja vojnim organizacijama.

Rob je postao bezimeni učesnik lišen svake inicijative I sigurnosti. To je dovelo do sloma robovlasničkog društva I nastanka nove epohe ljudske civilizacije, a time I novog menadžmenta.

21. Osnovne karakteristike u razvoju sigurnosnog menadžmenta u feudalizmu?

- Hijerarhija- Stroga pravila ponašanja- Nosipci vlasti su vazali- Feudi se opsamostaljivali, zapostavljali zajedničke interese- Cjelina slabi I poprima oblik labavih veza I tako nastaju države u malom sa aparatom koji

je samostalan

Hijerarhija upravljanja: kralj, vojvode, baroni, vitezovi.Turska: sultan. Halifa I spahija, dizdari I imami

U feudalizmu nastaje esnafska organizacija koja je odigrala odlućujuću ulogu u razvoju gradova I zanatstva. Najveći utjecaj na menadžere u feudalizmu imale su crkve. Upravljanje katoličkom crkvom zasnivalo se na autoritetu njenog centra. Islamska

5

organizacija zasnivala se na božanskim zakonima. Pravoslavnu crkvu čine patrijaršije. Svaki patrijarh, mitropolit, arhiepiskop je samostalan.

Na razvoj menadžmenta jak utjeca imala je Mletačka republika. Nalazimo ortačka I dionička društva kao poslovne organizacije, ističe se zahtjev da računovodstvo bude u funkciji upravljanja..

22. Osnovne karakteristike u razvoju sigurnosnog menadžmenta u kapitalizmu?

- Prvi oblik kapitalističke proizvodnje je kooperacija- Manifaktura : mnogo veći broj zaposlenih radnika koji su zaposleni od istog kapitaliste- Vlasnik je odlučivao šta će, kojim sredstvima I na kojem mjestu proizvoditi- Manifakturistički način proizvodnje je odigrao ulogu u povećanju produktivnosti rada,

alata I ljudi, uvećanju viška proizvoda, uvećanje životnog standarda- Javlja se pojava fabrika, mašinskog rada, tj. mašinska industrija- Pojavom mašinskog rada nastaju preduzeća, ali I potreba da se individualni kapitalisti

povežu ekonomskim putem, tj. putem tržišta. Javlja se liberalni kapitalizam.

23. Koja su osnovna obilježja menadžerske revolucije?

Process razdvajanja svojine od njegove funkcije doživljava svoj vrhunac, što dovodi do situacije da vlasnici sredstava za proizvodnju postaju rentijeri, a kapitalom upravljaju menadžeri, takva pojava u kapitalističkom svijetu se naziva menadžerska revolucija.

- Ona nema prava vlasništva nad sredstvima za proizvodnju- Menadžeri imaju apsolutnu vlast nad stvarima, procesima I ljudima- Menadžeri se koriste znanjem I naučnim institucijama u ostvarivanju svojih ciljeva.

24. Osnovna načela koja je Taylor video kao temelj znanstvenog pristupa menadžmentu?

1. Znanost2. Postizanje sklada u skupnom djelovanju3. Postizanje suradnje među ljudskim bićima4. Da bi se ostvario rad maksimalni output, a ne ograničeni5. Maksimalni razvoj radnika radi njihovog prosperiteta I prosperiteta kompanije

25. Kakav je doprinos menadžmentu dao Henry L. Gantt?

On je uveo grafički način opisivanja planova što menadžerima omogućava bolju kontrolu. To je vremenom dovelo do poznatog Gantova grafikona koji je u upotrebi I danas.

26. Ko je bio Henry Fayol I kakav je dao doprinos menadžmentu?

6

Henry Fayol se smatra ocem modern teorije operacijskog menadžmenta. Fayol je ustanovio da aktivnosti industrijskog preduzeća mogu biti podijeljene u šest grupa, a to su: finansijske, sigurnosne, računovodstvene, menadžerske, tehničke, komercijalne.

27. Nabrojte najmanje 10 načela menadžmenta prema Henryu Fayolu?

1. Podijela rada2. Ovlast I odgovornost3. Disciplina4. Red5. Pravednost6. Inicijativa7. Centralizacija8. Nagrađivanje9. Skalarni lanac10. Jedinstvo komande

28. Nabrojte dva značajna znanstvenika koji su primjenjivali psihologiju u menadžmentu I koji je njihov osnovni doprinos?

1. Hugo Monsterberg : kaže das u njegovi ciljevi bili otkriti kako pronaći ljude čiji mentalni kvaliteti najbolje odgovaraju poslu koji treba raditi, pod kojim se psihološkim uvjetima može iz rada svake osobe postići najveći output I kako preduzeće može utjecati na radnike da od njih dobije najbolje rezultate.

2. Walter Dill Scott : pisao je o primjeni pojmova psihologije na oglašavanje I marketing, ten a razvijanje takvih postupaka u kadrovskom upravljanju.

29. Nabrojte dva značajna znanstvenika koja su sa sociološkog aspekta izučavali menadžment I koji je njihov osnovni doprinos?

1. Max Weber : koji smatra da u temeljima svih društvenih organizacija leži hijerarhija, vlast I birokracija.

2. Emile Durkheim : naglašava ideju da skupine kontroliraju ljudsko ponašanje

30. Koji znanstveni pravac je zastupao Chester Bernard?

Chester Bernard je zastupao teoriju društvenih sistema. Smatrao je da je zadatak rukovoditelja održavati system kokoperativnog rada u formalnim organizacijama, pa je prvo proučio razloge postojanja I prirodu kooperativnih sistema.

31. Henry Mintzberg je došao do zaključka da menadžeri obavljaju niz od deset uloga koje je razvrstao u tri grupe koje nose naziv?

7

32. Koje četiri osnovne primjene utječu na okruženje ili ambijent koji profiliše ekonomsko tržište?

33. Navedite osnovna obilježja “ inteligentne organizacije”?

- Tehnologija : koja proširuje sposobnosti zaposlenika- Mreže : koje omogućuju prikupljanje znanja- Potrošači : kojima su osigurani željeni proizvodi- Zaposlenici : sposobni I motiviranoi da uče I podučavaju, dijele I razvijaju znanje.

34. Koji su ključni čimbenici (faktori) održivog razvoja organizacije?

1. Intelektualni capital : ljudski capital, struktrurni capital, relacijski-potrošački capital2. Strojevi I oprema3. Prirodno okruženje : proctor, vrijeme, klima4. Socijalno okruženje : organizacija države, pravo, navike, kultura, običaji

35. Pojam I struktura intelektualnog kapitala?

36. Nabrojte šest općih temelja moći?

- Legitimna moć- Korektivna moć- Referentna moć- Ekspertna moć- Informacijska moć- Odnosna moć

37. Koji stimulatori spadaju u “moć nagrade” I nabrojte najmanje po dva primjera za svaki?

U moć nagrade spadaju: - Materijalno- statusni stimulatori: plaća, bolji posao- Nematerijalni stimulatori: priznanje za izvršeni posao, mogućnost daljeg obrazovanja

38. Klasifikacija autoriteta?

Sa sociološkog aspekta: - izvorni autoritet, - izvedeni autoritet

Pet vrsta autoriteta:- Statusni

8

- Karizmatični- Stručni- Politički- Tradicionalni

Tri temeljna tipa autoriteta: - Linijski tip- Stožerni tip- Funkcionalni tip

39. Objasnite distinkciju između pojmova “autoritatizam” I “egalitarizam”?

Strogo insistiranje na autoritetu položaja, funkcije ili čina, što može prerasti u poseban oblik ponašanja I naziva se autoritatizam.

Suprotna pojava sa minimalnom upotrebom autoriteta naziva se egalitarizam.

40. Pojam I vrste odgovornosti?

Odgovornost se može definisati kao obaveza izvršenja zadataka u zadovoljavajućem opsegu I kvaliteti u stručnom smislu I u smislu angažmana potencijalne organizacije.

Vrste odgovornosti: - Moralna- Materijalna- Disciplinska- Krivična odgovornost- Stručna- Pravna- Statusna- Interna- Vanjska

41. Pojam I ciljevi delegiranja autoriteta I odgovornosti?

Autoritet I odgovornost su međusobno povezani. Autoritet je podloga odgovornosti.Autoritet je moć koja postaje legitimna u specifičnom socijalnom kontekstu. Autoritet pripada voditelju, gdje on ima određene nadležnosti, prava I dužnosti koje mu omogućavaju da što uspješnije vodi djelatnike.

Delegiranje predstavlja prenošenje zadaća I autoriteta nižim razinama rukovođenja koje će biti odgovorne za njihovo izvršenje.

Cilj delegiranja:

9

- Postići rasterećenje- Prenošenje ovlasti na podređene- Angažovati što veći ljudski potencijal sa inteligentnim sposobnostima

Odgovornost se ne može u potpunosti delegirati. Kod delegiranja autoriteta I odgovornosti treba voditi računa o tome da se on delegira osobi koja je u stanju izvršiti zadaću.

42. Pojam I tri pojavna oblika hijerarhije?

Hijerarhija je posebni ustroj složenih odnosa. Tri pojavna oblika hijerarhije su:

- Subordinacija- Koordinacija- Optimalna mješavina subordinacije I koordinacije

43. Sličnosti I razlike između subordinacije I koordinacije?

Subordinacija je oblik hijerarhijskih odnosa koji se mogu označiti kao strogo piramidalno-linijski odnos gdje komunikacija uvijek počinje od vrha piramide I ide prema dolje.Koordinacija ima koncept hijerarhijskog odnosa, povratne veze, horizontalno povezivanje, tj. veza sa drugim službama, organizacijskim jedinicama.

Savremena hijerarhija : koordinacijaKlasična hijerarhija: subordinacija

44. Pojam I vrste sigurnosti?

Sigurnost je jedan od temeljnih fenomena ljudskog društva. Sigurnost je interes, cilj, vrijednost, stanje, djelatnost pojedinca,države,društva, strukturalni element opstanka, životna funkcija.

Vrste sigurnosti:- Sigurnost pojedinca- Sigurnost države- Sigurnost grupe država- Sigurnost međunarodne zajednice

45. Nabrojte tri sigurnosna izazova?

- Vojni- Politički- Ekonomski

10

46. Nabrojte po tri sigurnosne prijetnje za: globalni, regionalni I nacionalni (BiH) nivo ili razinu?

Prijetnje na globalnom nivou:- Ekonomske I socijalne- Terorizam- Nuklearno, radioaktivno, hemijsko I biološko oružje

Prijetnje na državnom nivou:- Špijunaža- Sabotaža- Organizovani criminal

Prijetnje na regionalnom nivou:- Terorizam- Regionalni konflikti- Klimatske prijetnje

47. Koje su karakteristike sigurnosnih prijetnji simetričnog I asimetričnog tipa?

Simetričnog tipa: statističke, predvidljive, homogene, hijerarhijske, krute, I otporne na promijene.Asimetričnog tipa: dinamične, manje predvidive, umrežene, fluidne, samoorganizirane, stalno prilagodljive I evolutivne.

48. Koje dvije nove sigurnosne dinamike daju terorističkoj prijetnji (Al-Qaida) veću urgenciju?

1. Al-Qaida je prvi primjer naoružane nedržavne mreže sa globalnim dosegom I sofisticiranim kapacitetima. Napadi na više od deset država članica UN-a, na četiri kontinenta, u posljednjih pet godina su pokazale da se Al-Qaida i osobe povezane sa njom predstavljaju univerzalnu prijetnju članstvu UN-a.

2. Prijetnja terorista nastojat će izazvati masovna stradanja.

49. Nabroj tri vrste “nedržavnih aktera” kao nosilaca sigurnosnih prijetnji?

- Private koorporacije- Virtuelne mreže- NVO I civilno društvo

50. Koje su pogibeljne I štetne pojave za gospodarstvo i/ili nacionalnu sigurnost?

- Slučajne naravi: neznanje, nepažnja, nehaj…itd.- Ljudski factor: duševna bolest, droga, alcohol…itd.

11

- Zlonamjerno izazivanje: politički, vjerski, vojni, kriminalni motivi.

51. Nabroj tri devijacije iz socijalne patologije?

- Kriminal- Narkomanija- Prostitucija

52. Navedi razliku između prijetnje I krivičnog djela?

Krivično djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično.Prijetnja nije definirana u krivičnom zakonu.

53. Šta sigurnosna funkcija podrazumjeva I nabrojta najmanje tri organa koji su nosioci sigurnosne funkcije?

Sigurnosna funkcija podrazumjeva državni zaštitni mehanizam sastavljen od organizacije I određenih organa koji vrše odgovarajuće poslove I zadatke zaštite.

Tri organa: - Vojska- Policija- Tužilaštva I sudovi

54. Navedite najmanje tri društvena subjekta koji su u sastavu sigurnosnog sistema BiH?ekonomski kolaps.

55. Ako postoji komunikacijski odnos između subjekta “A” I subjekta “B”, da li govorimo o “moći” ili “sili”? Govorimo o moći.

56. Šta je “uticaj”, a šta “autoritet”?Uticaj je takav odnos u kojem jedan akter provodi svoje ciljeve nad drugim, a da pri tom ne koristi sankcije niti njima prijeti.Autoritet pripada onoj kategoriji odnosa u kojima vladaju argumentacija I svijest o interesu.

57. Pojam I predmet (objekat) ugrožavanja?

Pojam ugrožavanje je promijenjiva kategorija koja zavisi od shvatanja konkretnog društva, odnosno društvo određuje koje pojave predstavljaju pojave ugrožavanja.

Predmet ugrožavanja je širok spektar objekata: život, zdravlje, imovina, teritorija.

58. Koja su dva osnovna oblika ugrožavanja sigurnosti?

12

- Vanjski- Unutrašnji

59. Navedi načela sigurnosnog menadžmenta I kratko ih objasni?

- Načelo hijerarhije I subordinacije- Načelo podijele rada- Načelo kohezije I koordinacije- Načelo efektivnosti I učinkovitosti- Načelo realnosti ciljeva- Načelo kreativnosti I inventivnosti- Načelo sistematičnosti- Načelo tačnosti- Načelo elastičnosti I postupnosti- Načelo pravovremenosti I operativnosti- Načelo delegiranja ovlašćenja- Načelo “raspona menadžmenta”

60. Šta su državni, nacionalni, životni I politički interesi?

Nacionalni interesi su nešto što stoji izvan bilo kakvih unutrašnjih i političkih slaganja ili neslaganja, usmjereni prema razvoju nacionalne zajednice.

- Očuvanje mira- Realizacija pune nacionalne sigurnosti države- Stalno podizanje napretka

Životni interesi u okviru nacionalnih interesa imaju za cilj očuvanje nacionalne teritorije-rat.

Politički interesi formiraju se o ovisnosti o interesima trenutno vladajuće strukture, stranke ili grupe koja je na vlasti.

Državni interesi: države su socijalizovane. One nastoje postići što veći nivo sigurnosti kroz integraciju u internacionalme strukture kako bi obezbijedile efikasnije funkcionisanje države I kvalitetan život građana. Nastoje izbjeći invazije, izumiranje I

13

14