I benskiLIst

ww

w.s

iben

ski-

list.

hr

UPANIJSKI TJEDNIK

UPANIJSKI TJEDNIK

Nikola Bai: Ovo nije brod, ovo je ista erotika

VLADA UBACILA U PEtU BRZINU

DRAMA U ZAGORIVukova je svakim danom sve manje i manje

ETVRTAK 04. LIPNJA 2015. godINA LIII BRoJ 2684

Mnogi igrai nee sa mnom u 2. HNL!

LABROVI NAJAVIO ISTKU:

STr. 15

MANDALINA Novi turistiki kompleks obili smo s projektantom

STr. 34

Bilo bi smijeno Degenfelda pretpostaviti Vraniu ili upuku

SPOMEN-OBILJEJE IZAZVALO POLEMIKE Prednost strancu ili ibenskim velikanima?STr. 10

Britanci jame 140.000 noenja na Obonjanu godinje!

NIK

OLI

NA

VU

KOV

I S

TIPA

NI

EV/C

ROPI

X

MEGAPrOJEKT Jedan od najatraktivnijih otoka u ibenskom arhipelagu postat e glazbena destinacija mladih iz cijeloga svijeta

STr. 2

upanijama ostaje prihod od koritenja obale! STr. 8

STr. 20

2 Aktualno ibenski list etvrtAk, 4.6.2015.go

vore

i o

tvor

eno

PIE

ZD

RAV

KO P

ILI

Nikad vie neu dopustiti da ovisim o politici - ka-

zala je u razgovoru s kolegicom Davorkom Blaevi

u sijenju prole godine Brankica Crljenko. I ena se

toga, valja joj priznati, dri - ovih je dana odluila da

e politika ovisiti o njoj, pa je bombastino izila iz

SDP-a i postala potpredsjednica nove stranke biveg

hrvatskog predsjednika Ive Josipovia Naprijed

Hrvatska progresivni savez. Tako je nekadanja

saborska zastupnica SDP-a, u prolom mandatu - na-

kon izbora 2007. 50-godinja magistrica socijalnog

rada postala jedna od politiki najutjecajnijih iben-

ki u dravi. Nema ih puno potpredsjednica stranki!

A ni direktorica Ureda Uprave Hrvatske lutrije, to je

radno mjesto na kojem radi od 1. sijenja 2014. godine.

Shvatila da je samaA do zvijezda koje upravo dotie ovih dana pro-

lazila je Brankica Crljenko i preko trnja. Kada joj je

potkraj 2011. istekao saborski mandat, vratila se u

ibenik i kako se ispovjedila kolegici - deset mjeseci

sam uporno traila posao, javljala se na sve mogue

natjeaje, listala oglasnike i nita. Znate, otkako

sam izila iz Sabora, moj mobitel je prestao zvoniti,

a samo rijetki su bili oni koji su se na moj poziv oda-

zivali. Zamislite kako je to kad vam se netko pored

koga ste etiri godine sjedili u saborskim klupama,

vie ne eli javiti na mobitel Shvatila sam da sam

potpuno sama, i bio je to zbilja najtei period u mome

ivotu. Ali, neto sam nauila i tada sam sebi vrsto

obeala: Nikad vie neu dozvoliti da ovisim o politi-

ci! Na pitanje kako je dola u Hrvatsku lutriju, odgo-

vorila je: Pa jednostavno, javila sam se na natjeaj,

ispunjavala sam sve uvjete, i bila sam primljena. I

u tome joj, veli, nije nimalo suflirala politika. No, da

ne bi ispalo kako prodaje maglu, priznala je kako joj

je pomogao jedan jedini kolega koji joj je u najteim

trenucima ivota pruio ruku, i kojem se zato klanja

do kraja svog ivota!

Sada, nakon to ju je bivi predsjednik, koji je i

sam iziao iz SDP-a, postavio na ovako visoko mjesto

u svojoj stranci, nije teko isitati tko je bio taj kole-

ga koji joj je pomogao. I onda i sada!

Nije joj bilo lako...Jer, njezin odnos sa ibenskim SDP-om i Fran-

kom Vidoviem odavno je takav da ima slike nema

tona jo od vremena kada je - pored toga to je bila

saborska zastupnica bila i potpredsjednica Grad-

skog odbora SDP-a ibenik i lanica Glavnog odbora

stranke. Ni dandanas nije bolje, pa e Vidovi, upitan

da prokomentira avanciranje nekadanje strana-

ke kolegice, samo kratko rei: Nemam komentara.

Ko je ta? Zato kada danas Crljenko kae da joj nije

bilo lako izii iz SDP-a nakon 16 godina lanstva u

toj stranci u koju je ula krajem 1999. godine valja

zakljuiti nije joj bilo ni teko.

U svakom sluaju, bit e interesantno vidjeti pre-

dizborne liste za Sabor u Devetoj izbornoj jedinici, u

kojoj bi se za prolazak mogli sueliti svaki na svojoj -

Vidovi i Crljenko. U borbi za manje-vie isto birako

tijelo. Pri emu se njezina kandidatura na listi ini

izvjesnijom nego njegova...

IbenskiLISt

ww

w.s

iben

ski-

list.

hr

UPANIJSKI TJEDNIK

GLavNI uredNIk JoKo DADI

zamjeNICa uredNIka MARINA JURKoVI

marketING ElIDA SlAVIcA marketing@sibenski-list.hr

tel.: 022/201-269, 022/201-270, fax: 022/212-979

adreSa Petra Grubiia 3, 22000 ibenik

iro raun IBAN: HR3124110061100004846

www.sibenski-list.hr

osniva i izdava ibenski list d.o.o.dirEKTor MIRoSlAV IVItISak Slobodna Dalmacija d.d.

uPrava ePHANTE SAMoDol, ToMISlAV wRUSS

nadzorni odbor EPHANA HANEKoVI, KREIMIR oSI,

DEJAN KRUI, fRA IlIJA IVKoVI

aktualno

Brankici Crljenko, s obzirom na odnose s vidoviem, nije bilo teko izii iz SDP-a

IMPreSSUM

TJEDNA VAGA

Imao je pravo stari svi-jet kada je skovao poslovi-cu to maka koti, mie-ve hvata!. Tako se i male-na, tek desetogodinja ker Ecije Ojdani i Ante Viljca, ve prvog dana snimanja u Tepljuhu odlino snala ispred kamera, glumei An-ku, glavnu ensku ulogu u istoimenom filmu Dejana Aimovia. Iako bez for-malne glumake naobrazbe veli tata da nije pohaala ni dramsku sekciju u koli samoinicijativno se javila na audiciju im je ula za nju! Geni, geni glumaki...

Ako s Obonjanom bu-de kako je najavio, ibenski gradonaelnik moe biti izni-mno zadovoljan. Nakon TEF-a u prvoj, u drugoj bi godi-ni mandata rijeio jo jednu neuralginu toku ibenske politike koja je kao mora pri-tiskala grad i latentno prije-tila proraunu. A ovako, biv-i bi Otok mladosti trebao ne samo ivjeti i zaraivati ne-go i dovoditi goste u ibenik, oivjeti brodski prijevoz, po-tronju, koncertnu sezonu i jo svata neto...

Ivan Klarin, kolega za-stupnik, ali i predsjednik O SDP-a prijavio je kolegu An-tu Kuluia ali i predsjed-nika O HDZ-a sportskoj inspekciji. Prijave se, kae Klarin, odnose na mogui sukob interesa, u koje spa-da i to to je Kului kao vi-soki dunosnik HNS-a mo-gao utjecati na to da njegov sin ostvari brojne privilegi-je unutar krovne institucije hrvatskog nogometa, a ti-me i znatnu financijski ko-rist. Oito, kad su se Klarinu izjalovili napadi na Josipu Rimac, okrenuo se Kuluiu.

Dra san te ka kaplju na dlanu/uva san te i noi i dane/ i ljubija suzu tvoju slanu/ ekajui da ti sunce grane. Tako u pjesmi ir-je moje pjeva pjesnik Ivan Dobra irjanin. Pa su mu, evo, irjani pruili mogu-nost da to sunano granu-e koje prieljkuje ostvari i on sam osobno, izabravi ga na asnu dunost predsjed-nika Mjesnog odbora. Nee Ivanu biti lako, ali dobre vo-lje da neto napravi i ljubavi za rodni koj toga mu nee nedostajati.

PlUS PlUS MINUS

ElJKo BURIgradonaelnik

ANTE KUlUIsaborski zastupnik

PlUS

cVITA VIlJAcglumica

IVAN DoBRApjesnik

MEGAPRoJEKT Jedan od najatraktivnijih otoka u ibenskom arhipelagu postat e glazbena destinacija mladih iz cijeloga svijeta

Projekt u realizaciju kree odmah, a prva sezona, 2016., trajat e osam tjedana, i Gradu ibeniku donijeti ve u startnoj, prvoj godini 10 milijuna eura prihoda! Na otoku e tjedno boraviti oko tri tisue posjetitelja, a godinje e se ostvarivati vie od 140 tisua noenja! Bit e posla za ibenane, jer govori se o ak stotinjak novih radnih mjesta na otoku...

Jami se 140.000 noenja na obonjanu godinje!Obonjan, jedan od naj-atraktivnijih otoka u ibenskom arhipela-gu, u godinama soci-jalistikog kolektivizma ljet-

no taborite hrvatskih izvi-

aa, na pragu je svoje velike

anse za novu turistiku va-

lorizaciju i, nakon duge hi-

bernacije, pravu renesansu. Tako barem najavljuje bri-

tanski investitor Sound

Channel Limited, tvrtka koja

je odnedavno dobila koncesi-

ju na 43-godinje upravljanje

otokom. Tvrde da e Obonjan

biti lider modernog, urbanog

turizma zabave za kakvim

danas svijetom putuju mili-

juni mladih ljudi vrlo solid-

ne platene moi.

Projekt kree odmahProjekt u realizaciju kree

odmah, a prva sezona, 2016.,

trajat e osam tjedana, i Gra-

du ibeniku donijeti ve u

startnoj, prvoj godini 10 mi-

lijuna eura prihoda! Na oto-

ku e tjedno boraviti oko tri

tisue posjetitelja, a godinje

e se ostvarivati preko 140 ti-

sua noenja! Bit e posla za

ibenane, jer, govori se o ak

stotinjak novih radnih mje-

sta na otoku...

No, bajkoviti planovi ne-

kako su se radovito lijepi-

li za ovaj ivopisni otok, a

fascinirani investitori obe-

avali brda i doline, da bi

potom uzmicali i gradili se

kako zbog formalno-prav-

nih potekoa i komplicira-

nog hrvatskog sustava nisu

u mogunosti provesti svoje

mega-planove. Hoe li ovog

puta biti drugaije, uspjeni-

je, potenije?

Prije est-sedam godina,

davorka bLaEviANte BARANI/ CROPIX

gradska (HDZ) vlast pomopo-

zno je najavljivala posao sto-

ljea na nekadanjem skaut-

skom otoku, koji e preporo-

diti ne samo Obonjan nego i

ibensko gospodarstvo. Pro-

jekti ibenik podrazumije-

vali su nekoliko megainve-

sticija, a uz ostalo i golema

ulaganja na Otoku mladosti.

Sklopljen je ugovor 2008. iz-

meu Grada ibenika i tvrt-

ke Projekti ibenik koja je

na otok dovela luksembur-

ku grupaciju Orco Proper-

ty s ambicioznim planovima

izgradnje eksluzivnih hotel-

skih kapaciteta s tisuu po-

stelja i ulaganjima od preko

150 milijuna eura. Orco gru-

pa je u meuvremenu kupi-

la Sunani Hvar i na njega

prebacila projekt Obonjan,

koji, zbog financijskih i dru-

gih dubioza, nikad nije ni za-

poeo. Sunani Hvar je dos-

pio u predsteajnu nagodbu,

a projekt Obonjan na led.

Grad je pokuavao, zbog ne-

ispunjavanja ugovornih ob-

veza, raskinuti ugovor, an-

gairani su odvjetniki ti-

movi i poela je mukotrpna,

teka bitka za povratak oto-

ka pod pasku njegova vlasni-

ka - Grada ibenika. Nova

gradska nomenklatura (SDP-

ibenski list etvrtak, 4.6.2015. aktualno 3ibenski list etvrtak, 4.6.2015. aktualno 3

MEGAPROJEKT Jedan od najatraktivnijih otoka u ibenskom arhipelagu postat e glazbena destinacija mladih iz cijeloga svijeta

Jami se 140.000 noenja na Obonjanu godinje!

Buri: Vjerujem u projekt- Ako bismo uzeli u razmatranje najcrnji

scenarij, dakle da investitor ne moe ispuni-ti ugovorne obveze i realizirati projekt, osta-je injenica da smo izili iz pravne zavrzla-me u kojoj smo bili od 2008. donedavno, iz koje je izlaz bio samo arbitraa i financijske

obveze za Grad, a iz ovog ugovora se izlazi lako i jednostavno: Deki, niste ispunili ugo-vor, vraajte otok! Rasteretili smo se finan-cijskih obveza, utedjeli 40 milijuna kuna,

i vrsto vjerujem dobit emo revitaliziran

otok jedinstvene turistike ponude koji e

se znaajno odraziti i na gradsku ekonomiju

- uvjeren je ibenski gradonaelnik dr. elj-ko Buri.

BLIC RAZGOVOR Kristijan Greti, glavni promotor Projekta Obonjan:

Dinamika ulaganja ovisit e o brzini izdavanja dozvolaTko je Sound Channel Limited, ime se bavi, koliko ima zaposlenih, gdje su dosad investirali i kakvi su im poslovni rezulta-ti, koliko e uloiti u Obonjan,

kolike garancije da je aneksi-rani stari ugovor na kojem po-iva cijeli posao revitalizacije

otoka, sve to pitali smo glav-nog ovjeka za promociju pro-jekta Obonjan Kristijana Gr-etia.

Poznati diljem svijetaO britanskom investitoru

Sound Channel Limited hr-vatska javnost ne zna gotovo

nita. to i tko stoji iza njih,

ime se bave, koliko ljudi za-poljavaju?

- Tvrtka Sound Channel Li-mited specijalizirana je za or-ganizaciju glazbenih i umjet-nikih dogaaja diljem svijeta.

Iza sebe imaju respektabilan

portfolio glazbenih projekata

poput organizacije Hideouta,

Lost& Founda te Unknowna, to su samo neki od najpozna-tijih projekata na hrvatskom

tritu. Jedna su od vodeih

svjetskih kompanija u toj gra-ni poslovanja. Vodei ljudi

kompanije strunjaci su na po-druju marketinga, odnosa s

javnou i promocije te razvo-ja poslovanja u sferi smjetaj-nih kapaciteta te rukovoenja

glazbenim dogaajima i ugo-stiteljstvom. Tvrtka posluje sa

17 stalno zaposlenih djelatni-ka te veim brojem vanjskih

suradnika na pojedinim pro-jektima. Uz to, vlasnici su dva restorana na podruju Velike

Britanije te multifunkcional-ne dvorane specijalizirane za

odravanje velikih glazbenih

dogaaja. Glavni predstavni-ci Sound Channela za projekt

Obonjan su Daniel Anthony Blackledge i Steven Allison.

Zbog ega investitor prije

ulaska u realizaciju projek-ta nema makar aproksimaci-

ju planiranih ulaganja? ak

ni za prvu fazu, a navodno e

ih biti sedam, jo uvijek se ne

zna visina ulaganja, makar

okvirno. S obzirom na nega-tivno iskustvo grada ibeni-ka s luksemburkim investi-torom Orco Property Group,

koji je najavljivao ulaganja od

150 milijuna eura na Obonja-nu a od ega nije bilo nita, po-stoji opravdana sumnja u re-alnost i namjere novog konce-sionara...

- Investitori imaju detaljnu aproksimaciju trokova i pla-niranih ulaganja, ali ih nismo obznanili javnosti zbog pred-vienih istupanja iz zadanih

okvira s obzirom na stanje in-frastrukture na otoku. Samo

u prvoj godini minimalna ula-ganja u projekt Obonjan izno-sit e 50-ak milijuna kuna, no,

oekujemo da e ta brojka bi-ti premaena. Dinamika dalj-njih ulaganja ovisit e o brzi-ni izdavanja dozvola i procje-

nama potreba za ulaganjem.

Nije ideja, kao ranije, da se ide u projekt koji nije racionalan,

ekonomski opravdan i ispla-tiv (ekskluzivni hoteli s tisu-ama kreveta od 150 milijuna

eura...). Investirat e se u skla-du s realnim ekonomskim po-trebama u projekt koji e biti

isplativ i investitoru i gradu,

uzevi u obzir ope globalne i

domae promijenjene okolno-sti koje su nastupile od 2008.

do danas.

Bez arbitraeZbog ega tetni ugovor s

bivim koncesionarom nije ra-skinut nego je samo poprav-ljen aneksom? Zato se nije

ilo u novi ugovor koji bi bio

vra garancija da e se po-sao korektno i poteno obavi-ti, a projekt doista realizirati

na Obonjanu? Ovako, ostaje

dvojba da se opet radi o po-kuaju brze zarade uz mini-malna ulaganja, a onda, zbog

ovih ili onih razloga, naputa-nje otoka...

- Stari ugovor s bivim

koncesionarom je raskinut. Nije tono da je samo poprav-ljen aneksom. Istina je da je Grad osloboen mnogobrojnih

obveza iz starog ugovora - pri-mjerice ulaganja u vodovod na to se obvezao, a to bi ga staja-lo minimalno 25 milijuna ku-na. Nadalje, Grad je osloboen

neizvjesnosti arbitranih po-stupaka i mogue tete kao po-sljedice odluka arbitrae. Evi-dentno je da sa starim investi-torom do realizacije projekta

nikad ne bi dolo, odnosno u

uvjetima otvorenih arbitra-nih postupaka s neizvjesnim

zavretkom, projekt nikada ne

bi ni poeo. injenicu da je pro-jekt ponovo doveden na razinu

realizacije treba smatrati ve-likim uspjehom. Ugovor s no-vim investitorom sklopljen je i

sadrajno prilagoen realnim

i postojeim uvjetima. Postoje

vrste garancije da e se posao

korektno i poteno odraditi.

Uistinu ne treba sumnjati da e projekt biti realiziran, i

da emo ve idue sezone vi-djeti prve domae i strane go-ste na Obonjanu. ak i ako do

realizacije ne doe iz bilo ko-jih razloga izazvanih nepred-vienim okolnostima, a za to

trenutno ne postoje ni najma-nje anse, ne moe biti nika-kve tete za Grad ibenik ili

RH.Ideja investitora nije be-toniranje otoka, ve ulaga-nje u novi oblik turizma bazi-ranog na modernom pristupu

ekoloke odrivosti te prila-goenog dananjim ekonom-skim prilikama, a koje su pot-puno drukije od onih 2008.

godine.

HNS) nije uspjela izii iz toga

zamrenog pravnog labirin-ta u koji je Grad upao izrazi-to tetnim ugovorom iz 2008.

I inilo se da iz toga zaara-nog kruga nema izlaza, dok prije tjedan dana gradona-elnik ibenika eljko Buri

nije slavodobitno na sjednici Gradskog vijea promovirao

Sporazum izmeu Sunanog

Hvara, Obonjan rivijere, Pro-jekata ibenik i Grada ibe-nika, kojim se konano skida

neugodnaplomba s otoka,

kree projekt njegove revita-lizacije i turistikog preporo-da, Grad rastereuje kredit-nih i drugih obveza te novim aranmanom ostvaruje ute-du od ak 40 milijuna kuna.

Ne zna komu je tvrtka Projekti ibenik,

koja je preuzela koncesiju, prodana, niti ga

to zanima, jer Grad nije htio prihvatiti da ta

tvrtka samostalno nastavi projekt, nego se

inzistiralo na dogovoru sva etiri ugovorna

subjekta (Sunani Hvar, Obonjan Rivijera,

Projekti ibenik i Grad ibenik) kao garan-ciji za projekt.

- Nismo smjeli prvi raskinuti ugovor s

bivim koncesionarom jer nas to tjera u no-vi meunarodni natjeaj, a ovo je laka i,

za Grad, optimalna varijanta kojom smo se

rijeili i arbitrae. A vrsto vjerujem da e

projekt biti realiziran i Obonjan turistiki

procvjetati - poruuje Buri.

Bila je to doista dobra, opti-mistina vijest. Ali, tko je jed-nom oparen, kako kae na

narod, pue i na hladno...

U igri je opet tvrtka Pro-jekti ibenik, koja je promije-nila vlasnika i preuzela kon-cesiju na Obonjan, a Sunani

Hvar temeljem spomenutog

Sporazuma istupio iz ugovo-ra i svoje pozicije prenio na

Projekte ibenik, ali tako da

se sva dotadanja meusobna

potraivanja i pokrenuti spo-rovi meu potpisnicima ugo-vora obustavljaju.

Grad ne trpi tetuZa gradonaelnika Buri-

a najbitniji je podatak da

Grad ne trpi novim Sporazu-

mom nikakvu tetu, da se ra-stereuje kredita koji je pla-ao, umjesto prijanjeg kon-cesionara, za Otok mladosti

i da napokon kree turisti-ka valorizacija ovog rajskog otoka golemih potencijala.

Javnosti je prezentiran novi

projekt i novi investitor na

Obonjanu- britanski glazbe-ni promotor Sound Channel

Limited. Jo pretenciozniji

od Orco grupe. Makar kad je

rije o kapacitetima na otoku

i broju gostiju. Umjesto tisu-u smjetajnih jedinica, na-javljuje ih se ak tri tisue!

Zbog toga je mijenjan i Pro-storni plan upanije kojim su

otoni smjetajni kapaciteti

bili limitirani na tisuu jedi-nica. Ali, vie se ne govori o

ekskluzivnom hotelu s bez-broj sjajnih zvjezdica, nego o adaptaciji i renoviranju za-teenih objekata ijih e 550

postelja biti reducirano, za

raun vieg standarda smje-taja, na 350-400.

Komforni bungaloviNo, uz to, na otoku e po-

sjetitelji imati priliku jedin-stvenog boravka u tzv. krea-tivnom smjetaju, u eksklu-zivnim atorima, kuicama

na drveu, pokretnim, kom-fornim bungalovima... Ipak,

ma koliko predstavnik in-vestitora Daniel Anthony Blacledge euforino najavlji-vao brzi turistiki uzlet oto-ka s jedinstvenim konceptom

koji rauna na sinergiju pri-rodnih ljepota, komfornog i

kreativnog smjetaja, kvali-tetne hrane i vrhunske glaz-bene i umjetnike ponude,

ostale su i neke dvojbe o re-alnoj potentnosti investitora,

o pretencioznosti projekta ni-ske razine ulaganja, o njego-voj odrivosti...

Kristijan Greti

4 Aktualno ibenski list etvrtAk, 4.6.2015.

IR PO VRUINI Uz brojne manifestacije i odline vremenske prilike, cjelodnevni uur zavladao je gradskim ulicama

ibenik ivnuo!

Kraj svibnja i poetka lipnja donio je velike promjene u samom ibeniku - grad je naprosto ivnuo! Uz cjelodnevni uur po ibenskim ulicama, odrane su i brojne manifestacije kojima je tek najavljeno jo zanimljive i bogatije ljeto. Uostalom, uvjerite se, sve su zabiljeili nai fotoreporteri

Prvog dana lipnja djeak s mamom odluio je uivati u sladoledu

Na biciklijadi Radio ibenika, iji je prihod namijenjen za lijeenje mlade Pimotenke Rebeke Radi, sudjelovalo je 250 biciklista svih generacija

NiK

a S

tipa

Ni

ev/C

ROpi

X

NiK

a S

tipa

Ni

ev/C

ROpi

XSve je vie onih koji se ele ovjekovjeit fotografijom s tvave svetog Mihovila s pogledom na Katedralu svetog Jakova i Kanal svetog Ante

NiK

a S

tipa

Ni

ev/C

ROpi

X

U konobi poznatog Crnianina ime Panjkote grupa ibenskih bonkulovia priredila je veer dobrodoslice kuharima svjetskog renomea koji su kuhali na Festivalu Okusi Mediteran to se odrzaoi u Sibeniku na ljetnoj pozornici Tvrave sv. Mihovila. Menu je bio tipino dalmatinski, ibenski: bob s pancetom i manistrom te meso s kumpirima ispod peke. Glavni kuhari su bili poznati ibenski odvjetnik Zoran Petkovi, magistar arheologije eljko Krnevic i sam vlasnik konobe ime Panjkota. Zvjezdani kuhari nakon vesele i ugodne veeri pohvalili su nae domae kuhare, a jelo sa zadovoljstvom konzumirali

U sklopu festivala Okusi Mediterana na ibenskoj rivi odrana je mediteranska trnica s Italia Fest, festivalom talijanskih gastronomskih specijaliteta

Brojni ibenani i njihovi gosti posjetili su mediteransku trnicu s talijanskim specijalitetima ime Panjkota priprema vatru za peku

aN

te B

aR

aN

i/C

ROpi

X

NiK

a S

tipa

Ni

ev/C

ROpi

X

NiK

a S

tipa

Ni

ev/C

ROpi

X

ibenski list etvrtak, 4.6.2015. aktualno 5ibenski list etvrtak, 4.6.2015. aktualno 5

IR PO VRUINI Uz brojne manifestacije i odline vremenske prilike, cjelodnevni uur zavladao je gradskim ulicama

ibenik ivnuo!

Sreko Vuki prodaje antikvitete na tandu

Fra Ivan Bradari, gvardijan Samostana sv. Frane pokazuje novinarima i turistikim djelatnicima bogatu sakralnu zbirku u novootvorenom muzeju u kojem je izloena bogata sakralna zbirka iz arhiva samostana

Zbor Laudantes koji pjeva u Katedrali svetog Jakova pozirao je ispred ibenske prvostolnice

Na biciklijadi Radio ibenika, iji je prihod namijenjen za lijeenje mlade Pimotenke Rebeke Radi, sudjelovalo je 250 biciklista svih generacija

Nedjeljka Jurin pravi ljekovite kuglice od gline

Nik

a S

tipa

Ni

ev/C

ROpi

X

Nik

a S

tipa

Ni

ev/C

ROpi

X

Zvjezdani chefovi pod zvjezdanim nebom, jedinstveni kulinarski spektakl, odran je na Tvravi svetog Mihovila. Na dogaaju koji su vodili Barbara Kolar i Zlatko Gall kuhali su Lionel Levy, Guillaume Sourrieu i San Degeimbre

Nik

a S

tipa

Ni

ev/C

ROpi

X

Nik

a S

tipa

Ni

ev/C

ROpi

X

U konobi poznatog Crnianina ime Panjkote grupa ibenskih bonkulovia priredila je veer dobrodoslice kuharima svjetskog renomea koji su kuhali na Festivalu Okusi Mediteran to se odrzaoi u Sibeniku na ljetnoj pozornici Tvrave sv. Mihovila. Menu je bio tipino dalmatinski, ibenski: bob s pancetom i manistrom te meso s kumpirima ispod peke. Glavni kuhari su bili poznati ibenski odvjetnik Zoran Petkovi, magistar arheologije eljko Krnevic i sam vlasnik konobe ime Panjkota. Zvjezdani kuhari nakon vesele i ugodne veeri pohvalili su nae domae kuhare, a jelo sa zadovoljstvom konzumirali

ime Panjkota priprema vatru za peku

aN

te B

aR

aN

i/C

ROpi

X

Nik

a S

tipa

Ni

ev/C

ROpi

X

Nik

a S

tipa

Ni

ev/C

ROpi

X

6 Aktualno ibenski list etvrtAk, 4.6.2015.

T ijekom cijele godine hrvatski profesional-ni vatrogasci, osim in-tervencija, imaju razne aktivnosti od edukacije do terenskih vjebi, kako bi bi-li to spremniji za obavljanje

tog odgovornog, stresnog i opasnog posla. Svibanj, koji je

na dravnoj razini proglaen

mjesecom zatite od poara i

u kojem vatrogasci obiljeava-ju Dan vatrogastva, a 4. svib-nja, na blagdan sv. Florijana,

njihova zatitnika, posebno

je bogat dogaajima. Meu

ostalim, pojaane aktivnosti

provode se i na edukaciji gra-ana s ciljem razvijanja svije-sti o protupoarnoj zatiti. Na

naem podruju najznaajni-

Do 29. svibnja ove godine imali smo 226 intervencija, a od toga je bilo 89 poara na otvorenom prostoru. No, moram rei da su zadnjih godina u porastu i tehnike intervencije - upozorava MiloeviKatarina RUDANNIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

Ne igrajte se s vatrom, sve je vie poara na otvorenom!

APEL ZA OPREZ Volimir Miloevi, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada ibenika, upozorava:

ji su u tom smislu poari na

otvorenom prostoru.- Oni u pravilu nastaju kao

posljedica postupanja s va-trom u prirodi, a da se pritom ne potuje upanijska odluka

o mjerama zatite od poara

na otvorenom prostoru, koja propisuje kada je dozvoljeno paljenje vatre na otvorenom i pod kojim uvjetima, a kad je zabranjeno. Radi edukacije

graana 19. svibnja bili smo

na Poljani i prezentirali na-u opremu i vjetine. Osim toga, podijeljene su broure i

letci s mnogo zanimljivih in-formacija, prilagoenih odra-slima, ali i djeci. Sutradan, 20. svibnja, prvi put smo imali

Dan otvorenih vrata. Graa-

ni su mogli posjetiti Vatroga-sni dom i vidjeti kako izgleda prosjean dan profesionalnog

vatrogasca. Tijekom svibnja u

posjet su nam dolazila i pred-kolska i kolska djeca, a infor-macije o preventivnom djelo-vanju i pozivom na oprez kod paljenja vatre odaslane su i kroz elektronike i tiskane

medije - govori nam Volimir Miloevi, zapovjednik JVP-a grada ibenika.

Inae, tijekom 2014. godine

na administrativnom podru-ju grada ibenika JVP imala

je 332 intervencije, meu ko-jima 42 poara na otvorenom

prostoru.- Do 29. svibnja ove godine

imali smo 226 intervencija, a

od toga je bilo 89 poara na

otvorenom prostoru. Javnost najvie zanimaju ti poari, ali

moram rei da su zadnjih go-dina u porastu i tehnike in-tervencije. S obzirom na to da

se trokovi intervencija pla-niraju na temelju prethodne godine, a nama su poari na

otvorenom prostoru ve sada

duplo vei, to znai da smo ve

potroili dio sredstava plani-ranih za sezonu - kae Milo-evi.

Osposobljavanje i vjebe na terenu

ibenski Vatrogasni dom

posjetili smo u etvrtak 28.

svibnja, za vrijeme osposo-bljavanja pripadnika javnih

Volimir Miloevi, zapovjednik JVP ibenik.

ibenski list etvrtak, 4.6.2015. aktualno 7ibenski list etvrtak, 4.6.2015. aktualno 7

Ne igrajte se s vatrom, sve je vie poara na otvorenom!

APEL ZA OPREZ Volimir Miloevi, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada ibenika, upozorava:

vatrogasnih postrojbi iz ibe-nika, Drnia, Knina i Vodica, za spaavanje iz dubina i s vi-sina. Provodili su ga instruk-tori Dravne uprave za zatitu

i spaavanje, a organizator je upanijska Vatrogasna zajed-nica. Osposobljavanje je odr-ano u dvije grupe, u razdo-blju od 11. do 15. svibnja i od 25. do 29. svibnja, a prola su ga ukupno 24 profesionalna vatrogasca. U ibenskoj po-strojbi sada imaju devetero pripadnika ija je specijalnost

spaavanja iz dubina i s visina koji e svoje znanje prenositi

na ostale kolege. Tijekom mje-seca zatite od poara bilo je i

niz terenskih vjebi zatite i

spaavanja. Primjerice, u vo-

dikom hotelu Olympia i hote-lu Niko u Solarisu.

- Cilj vjebi bio je prikazati

zajedniko djelovanje redov-nih snaga sustava zatite i spaavanja u sluaju izbijanja

poara u hotelu te meusobno

uvjebavanje timova vatroga-saca, policije i hitne medicin-ske pomoi, te djelatnika ho-tela. Vjebe su bile jako dobre

i dobro su prihvaena i kod go-stiju hotela - kae Miloevi.

Inae, u JVP grada ibenika

zaposleno je 55 vatrogasaca i troje administrativnih djelat-nika. Vatrogasci rade u turnu-su, to znai da rade 12 sati, a

24 sata se odmaraju, a u jednoj smjeni je izmeu devet i trina-est ljudi. Taj odmor ne podra-

zumijeva potpuno oputanje, jer nakon izlaska iz turnusa oni su u priuvi, pa ih se ako

situacija nalae vraa na po-sao.

Skupo odravanjeKad je rije o vatrogasnim

vozilima, Miloevi kae da

mogu biti super zadovoljni s obzirom na to da je prosjena

starost voznog parka, u kojem je 16 vozila razliite namjene,

deset godina.- To je izuzetno dobar pro-

sjek, jer je u zadnjih deset go-dina nabavljeno pet novih vozila. Imamo i jedan vatro-gasni gliser koji nam jako do-bro slui za prebacivanje ljudi

i opreme, koje imamo dovolj-

no, na otoke. Problem nam je odravanje voznog parka, jer

zahtijeva financije kojih sa-da nedostaje. Evo, imamo va-trogasne autoljestve kojima je sada deset godina i moraju na redovni generalni servis u Njemaku, a on kota pola mi-lijuna kuna. Dio novca osigu-rali smo tako da smo 400.000 kuna iz programa upanijske

vatrogasne zajednice, predvi-enih za nabavu jednog vatro-gasnog vozila, preusmjerili za servisiranje autoljestvi, jer bez njih ne moemo gasiti po-are na visini, niti spaavati

s visina. Ostatak novca osi-gurat e Grad ibenik. Ovo je

primjer koliko je skupo odra-vanje - na kraju e Miloevi.

Sedamdeset godina JVP grada ibenikaJavno ili profesionalno vatrogastvo u ibeniku datira od studenog 1945. godine, pa JVP grada ibenika ove godine slavi sedamdeset roendan. Kroz povijest je, sukladno s promjenama i dravnim ureenjima, mijenjala nazive, pa tako 1956. godine Stalna straa postaje Profesionalna vatrogasna jedinica ibenik koja djeluje na podruju bive Opine ibenik do 1986. godine. Tada mijenja naziv u Centar za zatitu od poara opine ibenik i pod tim nazivom djeluje do 1994. godine, kada zbog ratnih okolnosti i potrebe za jedinstveno organiziranim vatrogasnim sustavom vatrogasnu postrojbu preuzima MUP RH te nastavlja funkcionirati kao Vatrogasna postrojba PU ibensko kninske do 2000. godine. Te godine, temeljem Zakona o vatrogastvu i u skladu s odredbama Zakona o ustanovama, Gradsko poglavarstvo grada ibenika osniva Javnu vatrogasnu postrojbu grada ibenika, koja djeluje do danas kao javna ustanova jedinice lokalne samouprave.

8 Aktualno ibenski list etvrtAk, 4.6.2015.

VLADA UBACILA U PETU BRZINU Procedura za donoenje novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

upanijama ostaje dosadanji prihod od koritenja obale!

Nakon vie od godinu da-na premaenog roka za donoenje novog Zako-na o pomorskom dobru i morskim lukama, te posvema-nje utnje koja je u meuvreme-nu obavila taj zakonski akt, iji je

nacrt doivio unisone kritike iz

primorskih upanija, Ministar-stvo pomorstva, prometa i infra-strukture ovih dana proceduru ubacuje u petu brzinu, te se iz-mijenjeni prijedlog Zakona tre-ba nai pred lanovima Vlade za

desetak dana. Zanimljivo, doga-aji sustiu jedan drugog; istog

dana (26. svibnja) kada je Hrvat-ska zajednica upanija utemelji-la Radnu skupinu za pomorsko dobro sastavljenu od predstav-

Branimir PERIANIKA STIPANIEV, NIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

nika sedam obalnih regional-nih samouprava u namjeri da s ministarstvom urno otvore raz-govore o mogunostima izmjena

postojeeg Zakona, iz kabineta

ministra Sinie Hajdaa Doni-a radnoj skupini stie poziv za

sastanak u Pazinu prolog pet-ka, a zatim i ove srijede u Zagre-bu. Uoi potonjeg, razgovarali

smo s Jadrankom Frop, proel-nicom upanijskog Odjela za po-morstvo, promet i otoni razvoj

i predsjednicom Radne skupine za pomorsko dobro HZ.

Frop je, poput svojih kolega,

tijekom posljednje dvije godine u vie navrata istupala u javno-sti iznosei niz ozbiljnih zamjer-ki prijedlogu zakona na koji se

eka od 2003. godine, otkako je

na snazi propis u meuvreme-nu dopunjavan Vladinim ured-bama. Umjesto da se taj zakon, temeljno dobar, dopuni novim odredbama u skladu s potreba-ma prakse, svi novi prijedlozi, a bilo ih je nekoliko, samo su uno-sili dodatnu zabunu svojim pro-turjenostima, to nam do da-nas oteava rad - govori Frop.

Iza ovako neoekivane urnosti

resornog ministarstva, saznaje-mo, stoji i obveza RH s itavim

nizom zakonskih odredbi, a u sluaju Zakona o pomorstvu i

morskim lukama, rije je o Di-rektivi Europskog parlamenta i Vijea iz 2014. o dodjeli ugovora

o koncesijama.

Ministar preduhitrio upanije

Ova je Vlada pak s novim

zakonskim prijedlogom namje-ravala prekinuti dosadanju uspjenu praksu dodjeljivanja koncesija na pomorskom dobru od strane upanija, koje bi izgu-bile i do 40 milijuna kuna priho-da i namjenskih sredstava koja su se vraala u ureenje obale.

Da je to zaivjelo, ibensko-knin-ska upanija bila bi zakinuta za

40 posto dosadanjeg novca od

4,4 milijuna pala bi na neto ma-nje od 2,7 milijuna.

Pridodaje im se i novac od koncesijskih odobrenja za gospodarska plovila koji je drava uzela lokalnoj samoupravi naglaava Jadranka Frop

- Ministar nas je preduhitrio i

to mi je drago, jer se nismo sasta-li ve 3,5 godine, premda su u-panijski odjeli za pomorstvo te-meljna razina provedbe dravne

politike u odnosu na pomorsko dobro - naglaava Jadranka Fr-op, zadovoljna to je ministar-stvo, prema Donievim rije-ima na pazinskom sastanku,

uvailo glavne primjedbe iz u-panija tijekom javnih rasprava o prijedlogu novog zakona. Sa-eto, novi e zakon upanijskim

uredima prepustiti odreivanje

granica pomorskog dobra u pr-vom stupnju, upanijama ostaje

prihod od naknade za koritenje pomorskog dobra koju su plaali

vlasnici svih registriranih brodi-ca, a pridodaje im se i novac od koncesijskih odobrenja za gospo-darska plovila koji je drava uze-la lokalnoj samoupravi.

Dodue, ne vraa ga gradovi-ma i opinama, no budui da e s

njime raspolagati upanije, to je

jamstvo da e biti namjenski ulo-en u ureenje obale - naglaava

Frop. U izmijenjenom nacrtu

zakona koji je upanijama do-stavljen doslovce u pet do pod-ne uoi zagrebakog sastanka

u srijedu, predviena je mogu-nost da veliki gradovi odobrava-ju koncesije i zasnivaju vlastite luke uprave, no ipak je najva-

nija izmjena, dri Frop, to je

upanijskim uredima povjere-no odreivanje granica pomor-skog dobra u prvom stupnju. Do-sad su granice jedino predlagali, a potvrivalo ih je ministarstvo

i upravo je to bila najslabija ka-rika u aurnosti za kasnije kon-cesioniranje pomorskog dobra.

Ministarstvo kao drugostupanjski organ

- S ovim se procedura ubrzava za jedan korak, jer ministarstvo postaje drugostupanjski organ za albe. upanije, pa tako i naa

trebat e se dodatno ekipirati, jer

je odreivanje granica najvani-ja stvar u u cijeloj problematici obale. Pomorsko dobro je ope

dobro, nikad nee biti predme-tom prodaje, no treba uskladiti katastar, zemljinik i DORH. Ni-sam sigurna u kojoj e mjeri novi

zakon to pospjeiti, jer ta koordi-nacija ni dosad nije bila niti insti-tucionalno, a ni kadrovski ure-ena na najbolji nain nagla-ava Jadranka Frop. Iza ovako

neoekivane urnosti resornog

ministarstva stoji i obveza RH s itavim nizom zakonskih odred-bi, a u sluaju Zakona o pomor-stvu i morskim lukama, rije je o

direktivi Europskog parlamenta i Vijea iz 2014. o dodjeli ugovora

o koncesijama.

ibenski dragovoljci obiljeili 25. godinjicu prvog okupljanja

Misa i vijenci za sve poginule i umrle za Hrvatsku

Prvi ibenski dragovoljci njih vi-e od 130 - obiljeili su 25. godi-njicu prvog okupljanja i aktivnog ukljuivanja u obranu suvereniteta

Republike Hrvatske, kojeg ve tra-dicionalno, obiljeavaju 30. svibnja,

u sjeanje na bivi Dan dravnosti.

U spomen na prijatelje i suborce, ali i sve poginule i umrle za Hrvatsku, poloili su vijenac kod centralnog

spomen-kria na Kvanju, a odrana

je i misa zadunica.Zajedniki ruak za sve organi-

ziran je u restoranu Trstenik u Donjem Polju. Kako nam je najavio

Pako Erak, jedan od organizatora, dogovoreno je kako e se u Mravni-ci na mjesni dom postaviti spomen-ploa kako bi se dostojno obiljeilo

mjesto na kojem se prije 25 godina

dijelilo prvo oruje pristiglo za obra-nu Hrvatske.

Zdravko PILI

AN

TE B

AR

AN

I/C

ROPI

X

Jadranka Frop

- Na sastanku u Zagrebu svi iz Radne skupine Hrvatske zajednice upanija sloili smo se, meu ostalim da nam ne treba formiranje zasebnih gradskih lukih uprava, a taj stav prihvaen je i u Ministarstvu. Jednako kao i prijedlog da velikim gradovima novi Zakon ne treba omoguiti izravne dodjele koncesija, jer je to daleko jednostavnije provesti tako da upanija gradskoj upravi prenese to pravo, kao to je napravljeno u sluaju Jadrije

izvijestila nas je u najkraim crtama Jadranka Frop nakon sastanka, na kojem je analizirano svih 240 lanaka zakonskog prijedloga.Posebno su se osvrnuli na postupke upisa i izvlatenja, plan upravljanja, institut dozvole kao i pitanja podkoncesija i nunih kadrovskih i tehnikih uvjeta za provoenja zakona. Radna skupina pie detaljan pregled primjedbi koji e za nekoliko dana biti upuen u Ministarstvo.

Ne trebaju nam luke uprave gradova!

ibenski list etvrtak, 4.6.2015. Oglas 9ibenski list etvrtak, 4.6.2015. Oglas 9

10 Aktualno ibenski list etvrtAk, 4.6.2015.

U kontekstu skorog otvaranja obnovlje-ne tvrave ubie -vac (Barone) Drutvo Jurja Dalmatinca, koje je po-taklo obnovu utvrde, namje-rava podignuti spomenik

barunu Cristophu Martinu von Degenfeldu, glavnome zapovjedniku junake obra-ne i pobjede ibenika protiv

Turaka u Kandijskome ra-tu 1646. Prema izjavi Nikole Grubia, predsjednika dru-tva, zamisao je jo uvijek u za-etku, a nije poznata ni loka-cija spomen obiljeja linosti

po kojemu se tvrava stoljei-ma nazivala. Grubi je to ka-zao sredinom travnja, nakon

povratka iz njemakog Kon-stanza, gdje se, zajedno s ko-legama iz Jurja Dalmatinca

sastao s Degenfeldovim po-tomcima koji e krajem godi-ne, kako je predvieno, doi

na otvorenje obnovljene tvr-ave ubievac. U izjavi za i-benski list ovih dana, elnik

ovog drutva u osnovnim je

crtama potvrdio prvotnu za-misao, uz ogradu da jo uvijek

ne moe precizirati hoe li u

ast Degenfeldu biti postav-ljen spomenik, ili pak skro-mniji znamen, poput spomen

ploe.

Druga strana medaljeNo, medalja ima i drugu

stranu: dogodine e ibenik

nizom manifestacija obiljeiti

950. obljetnicu od prvoga spo-mena, te bi se moglo dogoditi

da jedan zasluni stranac u

najstarijem hrvatskom gra-du na obali spletom okolnosti

dobije spomen obiljeje prije

nego li neki od ibenskih ve-likana iji su ivot i djelo uve-like premaili lokalne okvire,

a mi im jo uvijek ne dajemo

znaaj koji im po svemu pri-pada, krijui ih od sebe i svi-jeta. Naime, prijedlog za po-stavljanje spomenika barunu

Degenfeldu, profesionalnom

vojniku iz bitaka protiv Tu-raka na ovim prostorima, za-sad je jedini javno poznat uo-i velike ibenske obljetnice

dogodine.

- Na obnovi tvrave Baro-ne Drutvo Juraj Dalmatinac

radi ve nekoliko godina i ova

Krajnje je vrijeme da ibenik pone isticati vanost svojih zaslunih sinova postavljanjem spomen-obiljeja na javnim prostorima. Ne ulazim u to kakva bi trebala biti, hou jedino naglasiti da taj posao treba permanentno obavljati jedno struno, nepolitiko tijelo pod okriljem gradske uprave istie Darko GulinBranimir PERIANIKA STIPANIEV/CROPIX

PREDNOST STRANCU ILI IBENSKIM VELIKANIMA? Inicijativa o podizanju spomen-obiljeja glavnome zapovjedniku junake obrane i pobjede protiv Turaka u Kandijskome ratu 1646. godine izaziva polemike

inicijativa vezana uz Degen-felda logian je slijed doga-aja, neovisno o proslavi 950.

obljetnice ibenika govori

Grubi i dodaje da e drutvo,

ve kako organizacija prosla-ve bude odmicala, istupiti sa

svojim prijedlogom ibena-na kroz povijest vrijednim

spomen obiljeja.

Ivica Poljiak, predsjed-nik Inicijativnog odbora za

proslavu i obiljeavanje ove

vane ibenske obljetnice,

takoer i lan Drutva Juraj

Dalmatinac, kratko je komen-tirao kako jo uvijek ne posto-ji nikakav slubeni prijedlog

te da ima dovoljno vremena

da se ozbiljno razmisli ne sa-mo o barunu Degenfeldu, ve

razumljivo, i o svim ibena-nima koji zasluuju spome-niko obiljeje.

In. Darko Gulin, dugogo-dinji predsjednik ibenske

narodne glazbe, publicist i

predani prouavatelj povije-sti ibenskog kraja, naroi-to pomorstva, smatra kako

je krajnje vrijeme da ibenik

pone isticati vanost svo-jih zaslunih sinova postav-ljanjem spomen obiljeja na

javnim prostorima.

-N e ulazim u to kakva bi

ona trebala biti, samo na-glaavam da taj posao treba

obavljati jedno stalno stru-no, nepolitiko tijelo pod okri-ljem gradske uprave, jer se ne

moe sve napraviti preko no-

i. Eto, neka ova obljetnica

bude povod da tome ozbiljno

prionemo govori. Na poziv

Inicijativnog odbora za obilje-avane 950. obljetnice, Gulin

je, zajedno s predstavnicima

ostalih ibenskih kulturnih

drutava i institucija priloio

svoje prijedloge za obiljeava-nje roendana ibenika koji

je, istie, iznjedrio mnoge ge-nijalce, a jo uvijek ih ne a-sti dostojnim obiljejima na

ulicama i trgovima, izuzev

velikog koarkaa Draena

Petrovia.

Nita kontra Degenfelda, ali

- Da se razumijemo, ne-mam nita protiv baruna De-Darko Gulin, predsjednik SNG

Voditelj kampa, arheolog eljko Krnevi

Ivica Poljiak

Nikola Grubi, predsjednik drutva Juraj Dalmatinac

ibenski list etvrtak, 4.6.2015. aktualno 11ibenski list etvrtak, 4.6.2015. aktualno 11

PREDNOST STRANCU ILI IBENSKIM VELIKANIMA? Inicijativa o podizanju spomen-obiljeja glavnome zapovjedniku junake obrane i pobjede protiv Turaka u Kandijskome ratu 1646. godine izaziva polemike

Vraniev padobran-zatitni znak ibenika-Vrlo cijenim rad Drutva Juraj Dalmatinac, njegove zamisli i konkretna djela u vezi s revitalizacijom ibenskih tvrava, no smatram da treba postaviti spomen obiljeje tom vanom povijesnom dogaaju iz Kandijskog rata, a ne posebno barunu Degenfeldu. Njegov udjel je velik, meutim u toj su se opsadi istakli i ibenani - kao zapovjednici i mnogobrojni vojnici. Jednako bi trebalo postaviti i znamen na i rujansku bitku za ibenik 1991., kada nam je prijetila opasnost od velikosrpskih posizanja smatra eljko Krnevi, voditelj Arheolokog odjela ibenskog muzeja i meu ostalim, lan Drube hrvatskoga zmaja.Istie da imamo toliko velikana da bismo u ibeniku mogli napraviti njihovu aleju, a ako bi se birao i globalno prepoznatljiv, zatitni znak grada, onda je to bez premca padobran, izum naeg Fausta Vrania o kojem na javnim prostorima naalost, nema nikakvog obiljeja. U najkraem, Krnevi, poput Darka Gulina, dri da je i izvan aktivnosti u povodu 950. obljetnice ibenika, potrebno utemeljiti stalnu strunu skupinu koja bi odredila osobe i dogaaje od spomenike vanosti za ibenik i predlagalo nain njihova isticanja.

genfelda, naprotiv, no u kon-tekstu zasluga za ibenik tijekom njegove gotovo tisu-ljetne povijesti, on je moda

10. ili ak 20. na listi da mu se

podigne spomenik. To bi mi ak bilo smijeno, jer takvu

ast, govori jo uvijek nismo

iskazali jednome Antunu Vraniu, europejcu par exce-llance svoga vremena, diplo-matu, knjievniku, sveeni-ku, naposljetku i kardinalu - koji je savjetovao madar-ski dvor i pregovarao sa sul-tanom Sulejmanom, sudjelu-jui u rjeavanju presudnih

politikih pitanja tadanjeg

svijeta. to je nadalje, u ovo-me kontekstu, s njegovim si-novcem Faustom Vraniem,

najveim naim inenjerom

toga doba koji je prvi u svijetu skoio s padobranom vlastite

konstrukcije, jezikoslovcem i

tajnikom ekog dvora?

U toj je ibenskoj plejadi i

Robert Visiani, jedan od naj-veih svjetskih botaniara

u svoje vrijeme, prvi iben-ski akademik, lan vie od

50 znanstvenih drutava, ve-liki znanstvenik i dobrotvor. Njegovim novcem podignut

je kat na tadanjoj ibenskoj

bolnici, a spomenik, bez ikak-ve sumnje, meu prvima za-sluuje i Ante upuk, naj-znaajniji ibenski gradona-elnik ikad, vizionar koji je s

izgradnjom hidrocentrale na

Krki, prve u Europi i druge

u svijetu nakon Nijagare, te-aki ibenik uveo u moderno

doba, nastavlja Gulin niz za-slunih ibenana vrijednih

spomen-obiljeja i zakljuuje

ga sa sv. Nikolom Taveliem, prvim hrvatskim svecem.

Od navedenih, Gulin u svo-jim prijedlozima nije istakao toliko irok krug linosti, ve

jedino sv. Nikolu Tavelia te

je za njegovu skulpturu suge-rirao i mjesto: u jednoj od po-stojeih, sada praznih nia u

zidinama samostana sv. Fra-ne. Pored ostaloga, dri da bi

svakako trebalo obiljeiti i to

da je u ibeniku 1898. Alexan-dre Promio, iz Drutva brae

Lumiere, snimio prvi filmski zapis na hrvatskome tlu.

12 upanija ibenski list etvrtak, 4.6.2015.upanija dr

nik

i am

arco

rd I s pet deka kave moglo se priredit zazubice

PIE

U

RO P

ERLI

Ve se puno nedilja vako druimo i puno svi-ta mi ree da je lipo sitit se svoji stari, dida i ba-be, ae i matere, svoji sela i obiaja i pogotovo

svoga divana, svoga govora. Ja van siguro nisan

neki jezini istunac, ali mi je puno drago kad

se sitin kakve rii kako je govorila moja mater,

a sad je nikako ut. Ki da se na jezik teke po te-ke pritvara u stranjski, u engleski.

Kad bi moja mater sada mogla pogledati tele-vizor, pola toga ne bi razumila. Najprvo bi je ra-zoarale ove puste voditeljice i pikerice ta no-su kratke kotulie, namru se oko oiju i ponu

uvijat ki gospojetine kad govoru. Di je ono vrime

kad bi pikerice bile gospoje ta lipo govoru i i-taju, ta znaju stranjske jezike i imaju trajnu, a

ne neke lude frizure. pikeri bi svi imali odijela

s kolarinan i bili bi uredno podaiani. Ma divo-ta jedna. Kad si vidijo Ljubu Jelia ili Mladena

Delia, vidijo si da su to ljudine.

Bila im je greza ri drinaNa je ode govor, kako to reu strunjaci za

oto, tvrd i dosta sirov i grub. Dakue nega bit

takav. Kad ovik promisli ta nas je sve pratilo

u ivotu, zna odma da i govor ne more bit ki iz

tinela. Kad bi neki isti stranac poejo uit knji-evni hrvatski, sumnjan da bi ba puno razumi-jo na drniki jezik. Meni je uvik drago spome-nit ri drina. To je obina ri ta oznaava

dicu. Ima san neke prijatelje iz Slavonije ta su

se zgrozili kad bi to uli. Bilo in je puno grezo.

Onda bi in ja odma nadounta kako mi ne ie-mo ceston nega teston, i kako volimo izdavit a

ne izvadit. Ima puno stvari koje smo nekad ima-li i zvali njijovin imenima, a sad ih jednostavno

nema. Ko sad zna od mladi ta je brutulin. Ni-ko, ritki. A ri je o jednoj jednostavnoj spravi,

prilici sirove kave. Kava iz njeg miriala je kroz

cilu ulicu. I s pet deka kave moglo se priredit za-zubice zloestin komijan.

Ima rii koje su imale i svoje osnovno i svoje

metaforino znaenje. Moja mater uvik bi u ku-i nosila traveu, a na glavi udar. Jo ka mulac

svatijo san da je travea neto vrlo vano. Kad

se jedanput moja starija sestra bunila materi za-to ona mora do rano naveer kui, a ja ka mu-lac ne, stara je energino odgovorila: Zato ta ti

uvik more ta donit ispod travee, a on ne. I tu

bi se diskusija prikidala.

Ii na stranu i driiti gaeKad san nedavno razgovara s nekoliko ve

odraslih cura i momaka, pita san ih znaju li ta

znau izrazi ii na stranu i driiti gae. Na

moje iznenaenje niko nije zna pravo znaenje.

Za prvi izraz mislili su da je ri o oviku koji se

malo maka u glavi, malo skreno, a za ovi drugi

izraz nisu znali nita. Ta ko bi i pomislijo da se

u gornjin izrazin krije pravo znaenje obavlja-ti nudu ili i na zahod. Ovako je to ipak lipe

kazano, a da se nije nita izgubilo na znaenju.

Uljudnosti u ophoenju nai stari bilo je puno

vie nego ta moremo zamislit. U dnevnom go-voru, kad god bi spomenili betije, rekli bi da

izvine krava ili da izvine prase ili konj.

Kad smo spomenili drinu, onda je red i re

da dite, kad podreste, bude drtesina. I onda se

odma nama i zaljubi. Bez obzira na anse u lju-bavi, svi su se drali principa dok dur dur, dok

traje nek traje. Kolko je jezik zapetljana stvar go-vori i jo jedan detalj. Kad san ja bijo mlad, onda

su govorili da je eva jedna lipa tica ta se narod-ski zove evrljuga. evrljuga je zaboravljena, a

evu esto vidin na titlovima filmova koji nam

se stalno prikazuju na televizoru.

Tom

Du

br

avec

/cro

pix

Opina kupila materijal - dobri ljudi uredili prostor

PIROVAC Puhaki orkestar ponovno u staroj koliZahvaljujui razumijevanju naelnika i njegovih suradnika, na emu smo im zahvalni, uspjeli smo od veljae pa do Jurjevdana, 24. travnja, kad je na Dan opine, urediti prostor i u njega se useliti. Opina je financirala kupnju materijala, a dobri ljudi, nai obrtnici, glazbari i ostali mjetani, radili su bez lipe naknade te im i ovom prigodom zahvaljujemo na tome. Da nije bilo njih, sigurno bi nas ureenje prostorija kotalo dva puta vie, a ovako je iznosilo oko 40.000 kuna kae Denis Jelui, voditelj i dirigent pirovakog Puhakog orkestra

Mande TURINOV-JEINA

prvi put u svojoj 35-go-dinjoj povijesti NP Kornati priredio je pri-godnu fetu za mjeta-ne, ali i za brojne goste, u po-vodu objedinjenog obiljea-vanja Meunarodnog dana

bioloke raznolikosti, Dana

zatite prirode i Europskog

dana parkova.

Niz aktivnosti koje je

Ustanova planirala u razdo-blju izmeu 21. i 24. svibnja

Otone torijeFETA NP Kornati prigodno obiljeio Meunarodni dan bioloke raznolikosti, Dan zatite prirode i Europski dan parkova

odgoen je zbog nepovolj-nih vremenskih uvjeta, ali

sve proputeno naknadno

je nadoknaeno. Uspjeno je

provedena edukacija djece iz

Djejeg vrtia koljkica u

Betini, a u subotu 30. svibnja

otvorena je izloba likovnih

i literarnih radova uenika

O Murterski koji, koju

smo organizirali u suradnji

s murterskom kolom ka-zala nam je biologinja Mar-tina Markov u ime organiza-tora priredbe.

Osim izlobe, u subotu se

na sredinjem murterskom

trgu Rudina odrao i sajam

otonih proizvoda i tradi-cijskih vjetina pod nazi-vom Otone torije, koji

je nastao u suradnji s Udru-enjem obrtnika Murter-

Tisno-Pirovac. Uz kupnju

autohtonih domaih pro -izvoda, najsretnije kupce

dopale su i vrijedne nagra-de, a svi su posjetitelji mogli

uivati i u prigodnoj pjesmi

klape Levera. Ipak, najvi-

e panje plijenile su tri Mur-terke, Josica Jelovi, Gor-dana imat i Olga Troskot,

koje su, obuene po doma-u, radoznalim pogledima

prezentirale tradicijske vje-tine predenja kurnaske vu-ne i pletenja biav od do-mae vune.

Sajmom otonih proi-zvoda i tradicijskih vjeti-na, za koji se nadamo da e

postati tradicionalan, Jav-na ustanova eli podrati lo-kalne proizvoae, ali i pota-

Katarina RUDANNIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/cropix

p irovaki Puhaki or-kestar, koji je osnovan 1957. godine, konano je doao na svoje. Bolje rei u svoje, jer su se nakon 15

godina podstanarstva i rada u

drugim i neadekvatnim pro-storima vratili u staru kolu

u sreditu mjesta. Jedno vrije-me bili su podstanari u Vatro-gasnom domu Pirovac, a ka-ko je orkestar rastao, morali

su se preseliti u kinodvoranu.

Probe su odravali na pozor-nici kinodvorane, a prostor su

dijelili s drugim pirovakim

udrugama kao to su KUD

Bezdan, pjevaki zbor Sv.

Juraj i maoretkinje. Nakon

to je rekonstruirano krovi-te zgrade, glazbari su krenu-li u ureenje prostorija na za-dnjem katu.

Podsjetimo, rekonstrukci-ja krovita zgrade stare 129

godina kotala je 375.000 ku-na, za to je Opina prole go-dine od Ministarstva kulture

dobila 100.000 kuna, a osta-

tak je financiran iz opinskog

prorauna. Glazbari u svojem

ovogodinjem proraunu nisu

imali planirani novac za ure-enje prostorija jer nisu oeki-vali da e, s obzirom na to da

je zahvat bio velik, radovi na

krovitu biti gotovi.

Veliki i mali svirai Zahvaljujui razumije-

vanju naelnika i njegovih

suradnika, uspjeli smo od ve-ljae pa do Jurjevdana, 24.

travnja, kad je na Dan opi-ne, urediti prostor i u njega

se useliti. Opina je financi-rala kupnju materijala, a do-bri ljudi, nai obrtnici, glazba-ri i ostali mjetani, radili su

bez lipe naknade te im i ovom

prigodom zahvaljujemo na to-me. Da nije bilo njih, sigurno

bi nas ureenje prostorija ko-talo dva puta vie, a ovako je

iznosilo oko 40.000 kuna ka-e Denis Jelui, voditelj i di-rigent Puhakog orkestra Pi-rovac. Orkestar danas ima 47

lanova, a u proteklih 58 go-dina djelovanja kroz njega je

prolo vie od 320 sviraa.

Vrijedno je kazati da u

maloj koli Puhakog orke-stra imamo 28 djece, na emu

nam moe pozavidjeti i ne-ka glazbena kola. Dva puta

tjedno, srijedom i subotom,

orkestar ima probe, a prije

nastupa probe pojaavamo i

do tri-etiri puta tjedno ka-e Jelui.

On vodi i malu kolu i s bu-duim sviraima velikog or-kestra radi etiri puta tjedno.

ibenski list etvrtak, 4.6.2015. upanija 13ibenski list etvrtak, 4.6.2015. upanija 13

Opina kupila materijal - dobri ljudi uredili prostor

PIROVAC Puhaki orkestar ponovno u staroj koli

FETA NP Kornati prigodno obiljeio Meunarodni dan bioloke raznolikosti, Dan zatite prirode i Europski dan parkovaknuti ostale dionike lokalne zajednice na odrivije kori-tenje zaviajnih prirodnih

resursa kazala je Markov,

te je za iduu nedjelju naja-vila jo jedno iznenaenje u

reiji NP-a Kornati. Naime,

kako je rekla, s obzirom na to

da mnogi stanovnici iben-sko-kninske upanije nika-da nisu uivo vidjeli Korna-te, Nacionalni park organi-zirat e izlet za 35 osoba po

promotivnoj cijeni od 50 ku-na. Na istom e brodu biti i

lanovi Foto-kluba ibenik,

iji je zadatak snimanje foto-grafija za izlobu koja e se

postaviti prigodom obilje-avanja 35. obljetnice njego-va osnutka 13. kolovoza, na

istom sredinjem trgu.

Biciklijadom prikupljeno 6000 kuna za Rebeku Radi

Od ponedjeljka 1. lipnja, svi akti vezani za provedbu do-kumenata prostornog ureenja i gradnje zaprimaju se u pisarnici Upravnog odjela za prostorno uree-nje i gradnju ibensko-kninske upanije na adresi Kralja Zvonimira 16 u ibeniku, na drugom katu. Zgrada je

meu graanima poznatija pod nazivom arina pekara.

- Do sada su se svi akti vezani za provedbu dokumena-ta prostornog ureenja i gradnje zaprimali u pisarnici u

zgradi upanije, na Trgu Pavla ubia I. br. 2, a predmeti

se rjeavaju na ovoj lokaciji. Preseljenjem pisarnice u nae

prostore sada se sve radnje obavljaju na jednoj lokaciji, to

olakava posao naim graanima, ali i nama - kae Semira kugor, proelnica ovog upravnog odjela.

Katarina Rudan

Katarina Rudan

U petak 29. svibnja drnika Srednja kola Ivana Me-trovia proslavila je Dan kole i 55. obljetnicu rada koja se vee uz utemeljenje ekonomske kole u Drni-u. Od 1960. godine do danas kroz razrede ekonom-ske, gimnazije i kole uenika u privredi, te potom uva-rove kole, prolo je gotovo 11.000 uenika i 400 prosvjet-nih djelatnika.

Valja podsjetiti na to da drnika Srednja kola nije s ra-dom prestajala ni u vrijeme Domovinskog rata i srpske oku-pacije Drnia. S obzirom na to da je najvie Drniana za

vrijeme progonstva bilo smjeteno u Splitu, tako je organi-ziran i rad kole. Danas se u koli obrazuje 330 uenika, a

zaposlena su 42 prosvjetna djelatnika.

Kroz kolu prolo 11.000 uenika

OBLJETNICA Srednja kola Ivana Metrovia broji 55 godina

Katarina Rudan

Na Biciklijadi 2015. Ra-dio ibenika, koja je odrana u nedjelju uz sudjelovanje 225 bici-klista, prikupljeno je 6023,50

kuna od startnine. Kako su

organizatori i najavili, Bici-klijada je imala i humanitar-nu notu pa su prikupljeni no-vac uplatili na raun za lije-enje Rebeke Radi.

Podsjetimo, Biciklijadu,

koju Radio ibenik organi-zira od 2011. godine, uz su-organizatore Turistiku

zajednicu Grada ibenika

i Biciklistiki klub Faust

Vrani, podrali su Udru-enje obrtnika ibenika, iji

su lanovi pripremali obrok

za sudionike, Nextbike, su-stav javnih bicikala, koji je

sudionicima ove sportsko-

rekreativne manifestacije

koji nemaju vlastiti bicikl

besplatno ustupio svoje, te

Prometna policija PU iben-sko-kninske, iji su slube-nici osiguravali Biciklija-du. Sponzori manifestacije

bili su Makari club, bici-klistiki magazin Biker,

Bicikle Frop, Moto Be-an, Iljadica Rapo, I-Bike

Bicycle Adventure i pivni-ca Tony.

Glazbarska kuina Pripremamo se za Glazbarsku kuinu koja e se odrati 4. srpnja na rivi u Pirovcu. Neemo se natjecati u sviranju, nego u kuhanju, jer poznato je gdje su glazbari, tu je i dobra spiza. Osim hrvatskih orkestara, svoj su dolazak najavila dva orkestra iz Slovenije i jedan iz Mostara, to susretu daje meunarodni karakter kae Jelui.

Pirovaki glazbari mogu se

pohvaliti brojnim nastupima

na podruju nae upanije,

sudjelovali su i na dravnim

natjecanjima puhakih orke-stara, a gostovali su i izvan

granica Lijepe nae. Svira-li su, meu ostalim, u Slove-niji i Austriji, a u najljepem

im je sjeanju audijencija kod

pape Frane u listopadu 2013.

godine.

Pisarnica se iz upanije preselila u arinu pekaru

14 upanija ibenski list etvrtak, 4.6.2015.

Petar MIKULIINNIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

ivot e na irju uskoro biti kao pjesma. Tako poluozbiljno zbore i-benski boduli, aludi-rajui na injenicu kako je za

novog predsjednika Mjesnog

odbora na najudaljenijem

naseljenom otoku ibenskog

arhipelaga izabran Ivan Do-bra, istaknuti akavski pje-snik, koji je ne tako davno

izabran u Drutvo hrvat-skih knjievnika. Dobra ni-je poseban samo po tome to

je predsjednik pjesnik, on

je i iseljenik povratnik. U

Sjedinjenim Amerikim Dr-avama bio je i te kako akti-van u Hrvatskom svjetskom

kongresu. Utemeljio je Zavi-ajno drutvo irjana u New

Yorku.

Osjetio zov Domovine- Nisam mogao vie ivjeti

preko bare. Nisam, uosta-lom, ni elio da se iz emigra-cije vratim, kao mnogi dru-gi, u mrtvakoj krinji. Osje-tio sam zov Domovine, elju

da pomognem opustjelom

otoku svojih predaka. Sad

sam, eto, dobio priliku da to-me prionem i slubeno. Kao

predsjednik Mjesnog odbora

irja jasno nam je kazivao

57-godinji Ivan Dobra.

U devet samostalnih zbir-ki pjesama te pet knjiga, u

kojima se kao autor pojavlju-

POVRATNIK NA KOJ Poznati akavski pjesnik novi je predsjednik Mjesnog odbora irja

Novi predsjednik Mjesnog odbora ima i jasnu viziju revitalizacije otoka, koji povijest pamti po ilirskoj kraljici Teuti, ali i po uvenoj topovskoj bitnici u Domovinskom ratu

irjani: Dobrina je ljubav nepresuna- Kao roena irajka svesrdno pozdravljam izbor Ivana Dobre za predsjednika Mjesnog odbora. Konano smo dobili predsjednika, ija je ljubav prema irju nepresuna, a volja da se neto napravi gotovo elina. Dosta nam je vikend-predsjednika. elimo da irje vodi ovjek koji svakodnevno ivi sa svojim kojem kazala nam je Ajka Grguriin, jedna od rijetkih stanovnica, koja sa svojim suprugom Antom Omerom ivi cijelu godinu u Muni, pristaninoj luci irja.

Ivan Dobra: Masline, vinova loza i zelena ljiva moraju biti temelj poljoprivrednog razvoja irja

Ivan Dobra: Naputene su vojarne idealne za turizam

je s nizom drugih hrvatskih

pjesnika, Dobra je praktiki

opsjednut svojim irjem, no

u New Yorku je perom rea-girao i na sve to je emocio-nalno uzdrmalo Hrvatsku i

njegov ibenski zaviaj. Do-movinski rat, smrt Draena Petrovia, traginu pogibiju

vatrogasaca na Kornatima...

Producent je i nosaa zvuka

irje je mora cvit, kakvim

se moe pohvaliti malo koji

od jadranskih otoka.

No, nostalgini pjesnik

sada se okree budunosti. U

njegovu je notesu trenuta-no vie planova za oivljava-nje irja nego novih stihova.

- Najprije bih o onim ur-nim zadaama, rjeavanje

kojih je nasuna potreba

otoana.

Bez struje 80 kuaOsamdeset kua u uvala-

ma Mikavica, Peena i Tra-tinska nemaju, vjerovali ili

ne, elektrine energije. Kao

da smo u 19. stoljeu! Uva-la Koromanja i predio koji

zovemo Brdo nemaju vode.

Kleknut u, ako treba, na

koljena pred Mihu Mioa,

direktora ibenskog Vodo-voda, da barem ljeti zapo-sli jednog ovjeka na irju,

koji e lako opravdati svoju

plau dopremajui vodu ku-anstvima iz vodosprema.

O tome kako nemamo ni tr-govinu ne moram previe ni

govoriti. A prostor za duan

imamo: Staru kolu, lokal u

Muni... - nabrajao nam je Do-bra temeljne probleme svoga

kolja.

Novi predsjednik Mje -snog odbora ima i jasnu vi-ziju revitalizacije otoka, ko-ji povijest pamti po ilirskoj

kraljici Teuti, ali i po uve-noj topovskoj bitnici u Domo-vinskom ratu.

Turizam s posebnim na-glaskom na nautiki i lovni,

poljoprivreda, te izgradnja

starakog doma i odmarali-ta za hrvatsku policiju i voj-sku - to su temeljne Dobrine

toke u programu zaustav-ljanja tihog umiranja irja.

Po njegovim rijeima, nita

od navedenog nije nerealno.

- Neposredno prije rata

Francuzi su obznanili pro-jekt izgradnje marine u Stu-pici. Nama je svejedno hoe

li ona biti tamo ili na sjeve-ru otoka, u Mikavici. Ni lov-ni turizam, baziran na faza-nima, zeevima i jarebicama

ne bi bio novost. Lovci su nas

pohodili prije dvadesetak go-dina. Masline, vinova loza i

nekad nadaleko poznata ir-janska zelena ljiva mora-ju biti temelj poljoprivred-nog razvoja irja. Ne treba

puno sredstava za obnovu

uljare. Tri naputene vojar-ne gotovo su idealne za auto-kampove, odmaralini turi-zam. Nije problem urediti ni

staraki dom u zaputenom

Kulturnom domu. Zato bih

ja svoju starost provodio u i-benskom Cvjetnom domu, a

ne na svom irju? Da zapo-slimo samo jednog ovjeka,

vratili bismo barem simbo-lino nadu irju uvjeren je

Ivan Dobra.

Dinastija na otokuNovi je predsjednik Mje-

snog odbora irje, za razli-ku od mnogih njegovih mje-tana, oito vrsto zapeo da

ostatak ivota provede na

rodnom koju. Izgradio je

kuu izmeu pristanita Mu-

na i staroga sela, koje je stoti-njak metara udaljeno od mo-ra. Uzgaja pilie, fazane, ku-nie, kani obnoviti vinograd

u plodnom irjanskom polju.

Pria o pjesniku-pred-sjedniku krije i tezu o dina-stiji Dobra na irju. Jedan

od Dobrinih prethodnika na

funkciji predsjednika irjan-skog Mjesnog odbora bio je i

njegov brat Anton, gradski vijenik i vlasnik kluba Ma-kari na Banju.

- Ja i brat nismo ista po-litika opcija, ali sam sigu-ran kako e se on silno tru-diti da ostavi dubok trag u

svom mandatu. Nee on da-ti mira nikome, kad je rije

o tome kako pomoi irju.

Ni gradonaelniku, ni upa-nu, ni direktorima komunal-nih poduzea. On vam - nije

to zloesta usporedba - ima

osobine buldoga. Kad neko-ga zgrabi, Ivan ga ne puta -

govori nam Anton Dobra, ko-

ji je uvjeren da e brat Ivan

nastaviti i njegov projekt o

mediteranskom bilju, apli-cirajui ga za fondove Eu-ropske unije.

Za kraj smo ostavili istinu

o naoj (nevjerojatnoj) poli-tikoj stvarnosti. Na opustje-lom irju, koje zimi ima jed-va pedesetak itelja, pojavile

su se tri liste na izborima za

Mjesni odbor. Uz HDZ i SDP,

i lista sveprisutnog, sposob-nog, ali i pomalo kontrover-znog Stipe Petrine. Ivan Do-bra domogao se predsjed-nike fotelje upravo preko

Stipine liste. Zato, osim op-timizmom kojim zrai novo

vodstvo Mjesnog odbora, ir-jem krui i jedna poluozbilj-na pria.

- Nikad ne zna ime ete

i kako Stipe Petrina iznena-diti. Moda u budunosti za-trai prikljuenje irja svom

Primotenu zafrkavaju se

stariji irjani.

ibenski list etvrtak, 4.6.2015. upanija 15ibenski list etvrtak, 4.6.2015. upanija 15

Zdravko PILISandra imunovic/cropix

n asuprot priama ka-ko u Zagori haraju vukopsi, superior-ni krianci vukova i pasa vujaka koji nemaju

straha od ljudi i kolju stoku

kao na tekuoj traci, stoji i

potpuno suprotno miljenje

ljudi od struke Zagora je na

pragu odumiranja i broj vu-kova, ljudi i stoke u Zagori se

svake godine nezaustavljivo

smanjuje!

- Moja je procjena da u

ovom trenutku na podruju

ibensko-kninske upanije

obitava izmeu 30 i 40 vuko-va. Jo lani je njihov broj bio

vei i iznosio izmeu 40 i 50

jedinki. A dogodine e ih biti

jo i manje! veli Ivica upe, vjetak Uprave za zatitu pri-rode za naknadu tete od za-tienih velikih zvijeri.

On, zajedno s kolegom

Markom Ljubiiem, pokri-va podruje ibensko-knin-ske upanije, i prilino meri-torno tvrdi da je razlog sma-njivanju popualcije vuka

upravo u smanjivanju broja

ljudi, ali i stada stoke.

Sve tete pale na velike uzgajivae stoke

- Kada sam je poeo raditi

a bilo je to 1996., dakle pri-je dvadesetak godina u vr-ljevu, Utorima Gornjim i Do-njim, Vinovu Gornjem i Do-njem bilo je moda i stotinjak

stada ovaca. Danas je dobro

ako ih ima i desetak. Pa na

cijelim Miljevcima ne znam

ima li pet stada ovaca! Prije je

svaka bakica imala petnaest,

dvadeset ovaca koje je drala

u ogradi i vuku nije bilo te-ko ugrabiti ovaca koliko mu je

trebalo. Bilo ih je na svakom

koraku i bile su slabo uvane.

Danas tih bakica nema, nema

ni tih malih stada, nego samo

velikih, od stotinjak ili vie

ovaca, koja su dobro uvana i

vuku je puno tee dolaziti do

plijena obrazlae upe i kao

primjer navodi stado Grozda-na Cigia iz Pakova Sela, ije

stado zajedno s janjcima zna

narasti i do 350 grla, a opslu-uje ga i uva i do deset ovar-skih i pastirskih pasa.

O TOME SE GOVORI Pojava vukopasa u Zagori znak je da je populacija vuka u opasnosti, a i da cijela Zagora demografski odumire

POSJETITE NAS NA ADRESI TRG KRALJA TOMISLAVA 35 U SKLOPU POSLOVNICE FINA-e Oekuje vas najsuvremenija i najraznovrsnija ponuda financijskih proizvoda i usluga namijenjenih graanima

u radnom vremenu od ponedjeljka do petka od 8 do 14 sati te subotom od 8 do 12 sati.

SVIJET MOGUEG.

PRIVREDNA BANKA ZAGREB

OD SADA I U DRNIU!

stradavaju najvie lovaki

psi i ranjene divlje svinje,

koje ne pronau lovaki psi

krvosljednici.

- U lovitima ibensko-

kninske upanije godinje

nestane stotinjak lovakih

pasa, a najvie njih poslije

dan dva zavri kao plijen

vuka tvrdi upe.

Od poznavatelja proble-matike saznajemo, pak, da

ne zavre svi psi na jelov-niku vukova. S nekima od

njih vuice se, u nedostatku

drugih partnera i pare, a po-red lovakih, Zagora je pu-na i ovarskih pasa lutali-ca koji se goste klaonikim

otpadom s ilegalnih deponi-ja, pa tako nastaju krianci,

vukopsi i klima pogodna za

plasiranje svakojakih fan-tastinih teorija o super-predatorima, kriancima

iz Sibira. Stvarnost je dru-gaija ti su krianci naje-e inferiorni vuku i znak

su da je njegova populacija

u Zagori slaba i pred izumi-ranjem. I ne bi za njim nitko

ni plakao da se slina sud-bina ne smijei i cijeloj Za-gori...

No, kako je stada manje,

paradoksalno je, ali istinito

- sve su tete pale na velike

uzgajivae stoke, jer malih,

ponavlja upe, vie skoro pa

i nema. A sada kada se sma-njuje i komplicira isplata po-ticaja za umatiena stada

pramenke - s 300 na 150 ku-na te poveava rok na koji

se treba obvezati na njezino

uvanje s jedne na pet godi-

na, bit e ih, uvjeren je, i ma-nje. U prilog upinim tezama

govore i brojke. Tako je zna-ajno smanjen i broj teta ko-je stoari prijavljuju.

- Zadnju godinu dana pri-javljeno je oko 400 napada

na stoku, a broj teta po na-padu iznosi u prosjeku izme-u jedne i dvije ovce ili koze.

To je 600-injak grla godinje,

manje nego prije, ali za one

koje tetu trpe, a to su sto-ari, to je jo uvijek previ-e navodi vjetak i dodaje

da se napadi intenziviraju u

proljee, kad vukovi izvode

mlade dva do tri mladunca

po leglu.

Plijen im - lovaki psiNapadi na stoku jenja-

vaju na jesen, kada poinje

lovna sezona, pa od vukova

16 upanija ibenski list etvrtak, 4.6.2015.

Marina JURKOVINIKA STIPANIEV/CROPIX

O ne su prave ibenske Njemice. Ili njema-ke ibenke, svejed-no. Kada su iz Nje-make stigle u ibenik, sve

to su znale rei bilo je do-bar dan! Samo 13 mjeseci od tada trebalo im je da im ibe-nik postane grad snova, nji-hov drugi dom, da savreno

zagospodare i standardnim

hrvatskim jezikom, ali i dal-matinskim hrvatskim, da

oeve premetnu u ae, da

na pijaci kupuju pomidore, a na plau nose ugamane, da

im telefonski razgovori poi-nju sa eeee, di siiii...

One su Sinah Cloh (22) i Sophia Engel (20), prekrasne djevojke iz njemakih mjesta

Ottweilera i Wittlicha. Obje

su bive volonterke ibenskog

Caritasa. U Kreimirov grad

stigle su iz biskupije Trier ko-

ja njeguje tradiciju volonter-stva, pa posredstvom Udruge

Sofia alje svoje volontere u

mnoge zemlje. Sophia do po-sljednjeg trenutka nije ni zna-la kamo e je uputiti, a kada je

potvreno da e to biti Hrvat-ska, odnosno ibenik, nije bi-la naroito euforina.

Ovdje je sve, samo nije dosadno

Mislila sam da e mi biti

dosadno... Kakva greka! Ov-

ibenske Njemice vie ne mogu bez svoga grada

SINAH I SOPHIA Kada su stigle iz Njemake, sve to su znale rei bilo je dobar dan!

Sinah Cloh (22) i Sophia Engel (20), prekrasne djevojke iz njemakih mjesta Ottweilera i Wittlicha, bive su volonterke ibenskog Caritasa, koje vie ne mogu bez ovoga grada

dje je sve, samo nije dosadno. Odmah sam stekla prijatelje

i poela uiti jezik od djece u

katolikom djejem vrtiu

Brat sunce... Kad se sjetim

svojih poetaka, smijeno mi

je. Ponavljala sam iste gre-ke kao djeca... Naravno da ni-sam govorila knjievno, ali

to nije ni vano. Vano je bi-lo komunicirati sa svima, Ni-nom i Miljenkom u Caritasu,

ljudima na ulici, drutvom u

kafiu... Sada tako govorim

jer ipak studiram hrvatski

jezik u Zagrebu. Ali, ovaj i-benski mi je drai... ibenski

je jezik mog doma kojeg ni-kada neu zaboraviti. Jesam

u Zagrebu, ali sam i u ibe-niku. Svaki slobodni vikend sam ovdje i svaki put kad pro-em Sv. Rok, kad ugledam

ibenski list etvrtak, 4.6.2015. upanija 17ibenski list etvrtak, 4.6.2015. upanija 17

sunce i more, kaem sama

sebi: ide prema domu, jo malo pa si tu. Zapravo, nikad nisam ni otila, samo sam se preselila u Zagreb.

Zato? Zato to se nisam mo-

gla razdvojiti od Hrvatske, nisam mogla zauvijek na-pustiti ibenik. Kad sam se prole godine u kolovozu trebala vratiti u Njemaku,

to jednostavno nisam bila u stanju napraviti i tamo neto poeti studirati. Otvorila mi

se mogunost studiranja hr-vatskog jezika u Zagrebu, pa sam je odmah prihvatila.

Sad u u lipnju dobiti certi-fikat s kojim u se vratiti u

Njemaku. Bit e mi teko,

iako sam svjesna da je i ova-ko teko sve uskladiti. Stalno putujem na relaciji Zagreb ibenik, a preko praznika i u Njemaku. Naporno je. Bit e

vam moda udno, ali ja ni-kad nisam imala osjeaj da

sam napustila ibenik. Za-greb mi je prebrz, prevelik... Nedostaje mi i ljetni i zimski ibenik. To su dva razliita

grada, ali svaki mi je predi-van. Nikad nisam toliko ita-la i posveivala se sebi kao u

zimskom ibeniku. A prijate-lji... oni ostaju poveznica. Tu su moje druge sestre, druge majke...

Stigla kao dijete, tu sam odrasla

I njezina sunarodnjakinja, a zapravo, po ljubavi prema ibeniku, i sugraanka Si-nah (kae se Sina, kao kad

se krsti: U ime Oca, i Sina...)

jednako je zanesena gradom u kojem je, kae, od 18-godi-nje curice postala ena.

U ibenik sam stigla kao dijete. Tu sam odrasla u oso-bu kakva sam danas. Na po-etku mi je u Caritasu bilo

prilino teko u uredu jer ni-sam govorila hrvatski. Onda

sam postala osobna asisten-tica djevojici Penelopi u Ka-tolikoj osnovnoj koli i ona

je moja prva uiteljica hrvat-skog jezika. I ibenskog, isto tako. Stalno me je ispravljala i dodavala nove rijei. Znala

bi mi rei: To se tako ne kae,

nemoj ovako, nemoj onako... Danas mi je kao sestra. Na-ravno, Caritas je bio moja ba-za, moja obitelj, i kako je vri-jeme prolazilo, sve bolje sam govorila i stjecala nove prija-telje. Danas mogu kazati da su moji najbolji, najodaniji i najiskreniji prijatelji upra-vo u ibeniku. Juer sam,

tako, otila na kavu s prija-teljicom. Rekla mi je kako ima osjeaj da nikada nisam

ni otila natrag u Njema-ku. Tamo mi nedostaju ove kave... Kao da se cijeli ivot

nekako povezuje uz njih. Pi-ju se satima. To su obredi na kojima se razgovara, upozna-je nove ljude... Kad me obuz-me nostalgija u Njemakoj,

znam pozvati prijateljice. Ka-em im: hitno mi treba kava,

ali one to nikako ne razumi-ju i te kave zato nisu iste. One

popiju za pet minuta i kau:

Ajmo a...

Kako se na njemakom

kae: Ajmo a...?

(smijeh)... Pa, priznajem,

ne kae se... To mi je ostalo u

krvi, u uhu... To je taj moj li-pi ibenik uz kojega sam ve-zana i bit u zauvik! Jel da

to lipe zvui na ibenskom

jeziku?! E!

18 upanija ibenski list etvrtak, 4.6.2015.

Joko ELAR

K ad nas je poetkom ezdesetih godina prologa stoljea ku-stos Muzeja grada i-benika, legendarni dr. Boo

Dulibi uputio u Ulicu Jur-ja Dalmatinca snimiti jedan

spomenik, za nau rubriku u

tadanjem ibenskom listu,

dodao je: Tamo e u tiini

etati kroz povijest.

Danas, nakon pedesetak

godina, povijest je jo uvijek

ondje. Ta uska ulica puna ti-ine, sa svojih tridesetak sta-novnika, u doba Jurja Mateja-va Dalmatinca, slavnog gra-ditelja ibenske katedrale sv.

Jakova sredinom 15. stoljea,

bila je ila kucavice Kreimi-rova grada. Spojnica njegove

najstarije jezgre meu bede-mima do centra na Starome

pazaru i Poljani.

Tom ulicom namjernik

moe obilaziti, a da minuta-ma nikoga ne susretne. Onu-da ne hode ak ni turisti, koji

se okolnim prolazima penju

do Tvrave sv. Mihovila. I ba

taj stoljetni mir, svjetla i sjene

starih zdanja, s kupolom ka-tedrale to izvire nad ju-nim krajem ulice, s blizinom

mora, daju joj poseban peat

prolosti s razmiljanjem ko-je nadahnjuje.

Ovdje ti nema puno svitaPrva osoba koju smo susre-

li bio je znanac Joso Guberi-na, pred njegovom radioni-com minijatura u kui brata

mu, kipara Aleksandra Ale

Guberine. I ona bila vlasni-tvo Jurjevo. Kamenu plastiku

portala te kue izradio je sam

majstor Juraj.

- Zna, ovdje ti nema puno

svita. Ja ih sviju znadem na

prste nabrojiti. Ali po onome

to se iz prolosti zna, ovuda

je nekad sve vrvjelo od ivota.

Pa vidi, s druge strane ulice,

da pree koji korak, kua je

u kojoj je Juraj dugo stanovao

i gdje su dolazili njegovi su-vremenici: grditelji, puani,

plemii, crkveni dostojnici,

umjetnici. Odmah je tu i cr-kva sv. Grgura iz. 13. stoljea,

u kojoj je sada postav replika

djela Jurja Dalmatinca koje

je on radio u Splitu, Trogiru

i drugdje. Iz ove ulice potjeu

i mnoge stare ugledne iben-ske obitelji. Ulica se protee

od Bute u Docu, kroz stari

benediktinski samostan, do

prilaza Trgu Republike Hr-vatske i katedrale. Sve je to

uglavnom kao i prije 500 go-

Ulica Jurja Dalmatinca - tiina koja govoriHOD KROZ POVIJEST Jedna stara ibenska ulica, sa svojih tridesetak itelja, bila je ila kucavica jo u 15. stoljeu

Zna, ovdje ti nema puno svita. Ja ih sviju znadem na prste nabrojiti. Ali po onome to se iz prolosti zna, ovuda je nekad sve vrvjelo od ivota - kazuje Joso Guberina

dina - pria nam Joso Gube-rina.

Ali je, zaudo, ostalo pot-puno turistiki neiskorite-no. Jedna nezaobilazna i-benska atrakcija jo spava

stoljetnim snom.

Susreli smo u etnji i jed-nog Splianina, Nenada Sr-delia, koji punih 30 godina

ivi u ibeniku.

- Naprosto sam zaljubljen

u ovaj dio grada, znadem

svaki kamen u ovoj ulici, po-znam ljude pune gostoljubi-vosti. ovjek uiva ivjeti u

ovakvu miru, a ako elite,

more vam je samo pedesetak

metara nizbrdo.

U Jurjevoj ulici, u njegovoj

kui, je i jedno, vjeruje se, nje-govo remek-djelo: kruna zden-ca u obliku bave s umjetni-kom kamenom plastikom.

Vidjeli smo ga ondje prije vi-e desetljea i snimili. Ovoga

puta nismo mogli, jer nije bilo

vlasnika, a rekli su nam da je

zdenac primijenio i lokaciju(!).

Ni za to se ne bih mijenjala

A zbog toga to je nad vra-tima Jurjeve kue uklesan lik

medvjeda (orso), bilo je onih

to su Jurja Dalmatinca krsti-li prezimenom Orsini, to je to-talna neistina.

U svoju kui, takoer s te-meljima iz 16. stoljea, pozva-la nas je Diana Sekuli, koja sa sinovima Filipom i Krei-mirom u njoj ivi desetak go-dina. Njezin pokojni suprug

Nikica Sekuli, poznati obrt-nik, obnovio je to zdanje i-ji su unutarnji dijelovi, gu-sterna, prostori ispod razine

ulice, sa sedrenim svodom i

drugi dijelovi, potpuno ou-vani.

- Ni za to se ne bih mije-njala za ivot ovdje - kazu-je gospoa Diana, u ovome okruju mira pogledom na

more i s dobrim ljudima oko-lo, gdje smo svi kao jedna i-

ra obitelj. Kada u ljetno po-podne legnem na postelju, na

stropu sobe ljeskaju se odsje-vi namrekanog mora u lu-ci. Kao neka iva slika. Ov-dje vlada mir koji se niim na

moe platiti. Moj pokojni su-prug uloio je velik u ljubav,

trud i napor za obnoviti ovo

staro zdanje. Ovdje nema ka-fia, klubova, restorana, a u

centar grada moemo doi za

nekoliko minuta. Eto, pitajte

i moju susjedu Branku Nini,

rei e vam isto - kazuje Dia-na Sekuli.

Pedesetak metara prema

gradu kua je Jose Jakovlje-via, pokojnog doajena iben-

Joso Guberina pred svojom radionicom

Nenad Srdeli iz Splita zaljubljenik u stari ibenik Diana Sekuli i Branka Nini

Ovuda ne prolaze turisti

REAGIRANJE Mr. sc. Drako Lambaa, bivi steajni upravitelj Remonta

Netoni su navodi Branka Kronje

K a ko je u jav nost i , o s o bit o u ib e n i -ku, poznato da sam obavljao dunost ste-ajnog upravitelja Remon-tnog brodogradilita ibe-nik, d.o.o., zahtijevam da

temeljem Zakona o medi-jima, l. 40 i 41, objavite

ispravak informacije iz i-benskog lista, od 7. svib -nja 2015.g., stranica 31, po

nazivommPresuda za kle-vetu, Branko Kronja pred-stavnik bivih radnika Re-onta - osuen sam zbog to-

ibenski list etvrtak, 4.6.2015. upanija 19ibenski list etvrtak, 4.6.2015. upanija 19

Ulica Jurja Dalmatinca - tiina koja govoriHOD KROZ POVIJEST Jedna stara ibenska ulica, sa svojih tridesetak itelja, bila je ila kucavica jo u 15. stoljeu

skoga novinstva, dugogodi-njeg urednika ibenskog li-sta. Njegov sin Ivo, takoer

poznati novinar, nastavlja oevu ljubav prema ibeni-ku i ulici iz koje je potekao i divi joj se kad god svrati u rodni grad.

I tako smo u Ulici Jurja

Dalmatinca proveli cijelo po-podne. Na povratku u grad-sku vrevu kroz juna vrata

grada, doekao nas je latin-ski natpis nad portalom sta-re palae: Recte faciendo, ne-minem timeas - Dobro ine-i, nieg se ne boj.

Da je bar uvijek u ivotu

tako! Kruna zdenca u kui Jurja Dalmatinca

Juni kraj Ulice Jurja Dalmatinca

Prvo priznanje jedinoj hrvatskoj marini za superjahte

Mandalina dobila Plavu zastavu

D -Marin Mandalina u ibeniku, jedina hrvatska marina za superjahte ko-ja nudi 79 vezova za jahte duine od 30 do 140 metara

te 350 vezova za manje bro-dove, dobila je svoju prvu Plavu zastavu. Tim meu-narodno prepoznatim pri-znanjem najvieg ekolo-kog standarda iznimno je

ponosan Artun Ertem, di-rektor D-Marine. inom do-djele Plave zastave je, kae,

potvreno da su prepoznata

ulaganja u odrivo uprav-ljanje te gospodarenje mo-rem i obalnim pojasom.

- U naem poslovanju

oduvijek pridajemo jedna-

Marina Jurkovi ku pozornost podizanju razi-ne usluga, kao i odravanju

visokih ekolokih standar-da. Smatramo da drugaijim

pristupom nije ni mogue po-nuditi najbolju kvalitetu, ni potvrditi izvrsnost u poslo-vanju - zakljuio je Ertem.

Dodaje kako Plavom za-stavom D-Marin Mandalina

nastavlja nizati priznanja i nagrade za svoj rad.

- Tako je Yacht Harbor Association iz Londona na-gradio najviu razinu kvali-tete vezova te standard njezi-nih usluga priznanjem Five

Gold Anchors. Ministarstvo turizma, pak, dodijelilo je

naoj marini kategorizaciju

pet sidara, ime je ona posta-la prva i zasad jedina takva marina u Hrvatskoj. Uz to,

D-Marin Mandalina prva je marina u Hrvatskoj kojoj

je organizacija Amerika

akademija ugostiteljskih

znanosti dodijelila presti-nu nagradu Five Star Dia-mond Award - zadovoljno

konstatira direktor D-Ma-rin Mandalina, podsjea-jui kako je upravo ta ma-rina smjetena u prirodno

zatienom podruju jedno

od najsigurnijih mjesta za

prihvat jahti na Jadranu.

D-Marin Mandalina, nai-me, nema ogranienja za

visine plovila, to uz neo-granien gaz i posebno iz-graenu energetsku infra-strukturu predstavlja ide-alno mjesto za vezivanje

superjahti.

Nik

A S

tipA

Ni

ev/C

ROpi

X

REAGIRANJE Mr. sc. Drako Lambaa, bivi steajni upravitelj Remonta

Netoni su navodi Branka Kronjega to sam govorio istinu.

Netoni su navodi Bran-ka Kronje, a pogotovo da je:

osuen kao predstavnik

bivih radnika i predsjed-nik odbora vjerovnika, tu-en za klevetu i sramoe -nje, nikad nije spominjao

nezakonito bogaenje ste -ajnog upravitelja, govo -rio golu istinu, dionice Ja-dranske banke prodane is-pod trine cijene, radnici

remonta rtva krupnih ri-ba i sitnih slova, Dravno

odvjetnitvo nije odradilo

posao po pitanju kaznene prijave, odbaena kaznena

prijava je podloga za osuu-juu presudu protiv istoga.

Na i me presudom O p -inskog suda u ibeniku,

potvrenom od upanij -skog suda u ibeniku, na-vedenom se nalae da na-knadi neimovinsku tetu

od 25.000 kn sa zakonskom

zateznom kamatom za raz-doblje od 30.4.2004. do kon-ca 2008.g. zbog prozivanja

na provjeren i tendeciozan nain mene osobno ime -

nom i prezimenom, jer je

time povrijedio pravo na

ugled, ast, dostojanstvo

i ime. Sud zakljuuje da

je isti u vie javnih istu-pa (koje ne citiram) ned-vojbeno vrijeao i kleve-tao naruavajui osobno

i profesionalno dostojan-stvo mene osobno (citati

iz presude).

S potovanjem

mr.sc. Drako Lambaa, dipl.iur.

20 Reportaa ibenski list etvRtak, 4.6.2015.

Jordanka GRUBANIKA STIPANIEV/CROPIX

U okolo ibenika po-sljednjih est-sedam godina stalno se ne-to mijenja u vizura-ma iz grada ili prema gradu. Je da su generacije provele ivot u grintanju i uzdasima

to sve to imamo a sve je, eto, neiskoriteno, zaputeno, ru-evno, neuredno - naposljetku i zabranjeno za svaki pristup - no, sad se sve danomice mi-jenja! Prvo je, u tih 360 stup-njeva obzora, ureena jedna

nevelika, dodue privatna ali lokacijski vrlo atraktivna i uoljiva vila, Vila Moj mir

na rtu ulaza (izlaza) luka - Ka-nal sv. Ante. Onda je krenu-la redaljka: ibenik je do-bio prvu gradsku plau, pa je

ureena Tvrava sv. Mihovi-la, ureuju se i druge tvrave,

etnica Kanalom sv. Ante, no-vo trajektno pristanite u lu-ci... Ovo je, pak, pria o jednoj

punti u akvatoriju gradske lu-ke, onoj mandalinskoj.

Kada su vlasnici Marine

Mandalina, turska Dogus

Grupa, tamo odluili gradi-ti hotel, mislili smo - koja ko-

rist za grad od toga - njihova marina - njihov hotel. Kao da e sve ponijeti u kaeli, do-ma u Tursku. Uostalom, Mle-ani su gradili tvrave, Au-stro-Ugarska lanterne i rive,

pa je sve i dalje ovdje kod nas, u Hrvatskoj...Tako i ovu tur-sku investiciji treba, kao prvo, shvatiti kao ibensku vredno-tu. to i jest.

Ve se namjetaju sobeA kad je hotel poeo nicati

u betonu, ve smo poeli za-stajkivati skenirajui oi-ma taj na luki akvatorij s li-jeva na desno i obratno, s no-vim detaljem. Polako nas je

naputao al za starom vizu-rom Kulina. Poeli smo uiva-ti u novoj.

Kad se u punoj visini zabi-jeljela prednja fasada, u ko-joj mnogi vide zapovjedniki

most, a asocijacija na oblinje

nautiko mjesto pritom je nei-zbjena - tada smo ve shvaa-li da se tamo dogaa neto izu-zetno. Lip je, lip, govore ljudi u prolazu obalom, i s prozora i teraca ibenskog amfiteatra - gradskih kua.

Proetala sam se nekidan s glavnim projektantom koji

je sa suradnicima projekti-rao hotel, Nikolom Baiem, gradilitem u kojem se ve na-mjetaju neke sobe, a u lobiju hotela je cijelo brdo pomno u najlon upakiranih kuina za fotelje.

- Svi kau da ih proelje

podsjea na brod, ali... nije to

brod kako mnogi kau, to je

ista erotika forma. Narav-no, uvijek rabim i te motive i brodske forme, ali ovo je ista

erotika... - govori mi Niko Ba-i a oi mu - premda je ovo tko

zna koji projekt u njegovoj ka-rijeri, i premda je tu erotika tek metafora - svijetle kao da je zaljubljeni mladi, uspjeni

poetnik, ili bar kakav mili-junski dobitnik na lutriji... Ni-kola Bai jednostavno je za

ovaj projekt vezan nekim stra-snim vezama, a u etnji gra-dilitem otkrivam i kojima...

Monumentalan lobito se erotike tie, da, sta-

nete li s prednje strane, glav-na zgrada init e vam se po-put boka, a ona stranja poput

bedra ene koja lei. Imate li

dovoljno mate, moete njome

(matom) etati i dalje.S Nikolom Baiem ula-

Ovo nije brod, ovo je ista erotikaRADOVI PRI KRAJU U Mandalini smo obili novi turistiki kompleks turske Dogus Grupe s glavnim projektantom, arhitektom Nikolom Baiem, koji nam je otkrio:

Svi kau da ih proelje hotela podsjea na brod, ali... nije to brod kako mnogi kau, to je ista erotika forma. Naravno, uvijek rabim i te motive i brodske forme, ali ovo je ista erotika... - govori Niko Bai

Spomenik kaunuZidovi vila su, naravno, zbog statike morali biti sagraeni po svim propisima. Ali, kad ih gledate s vanjske strane, onda oni nisu samo nalik, nego su u stvarnosti zidovi s otiskom primitivnih alunga, onih naih starih kauna od kua, magazina i konoba, to su nastajali u razdoblju nove izgradnje poslije (Drugog i svjetskog) rata:-Mi smo, praktiki, zidove obukli u kaun, htjeli smo ostaviti spomenik jednom naem starom graditeljstvu iz dalekih vremena, na kojega gledamo s prijezirom ali- zato!?! Pa to su radili nai roditelji u vrijeme poslijeratne obnove kako su znali, umjeli i mogli, u vreme te obitelj