n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXVI, broj 22 2. lipnja 2016. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Foto: Timea Horvat 4. –5. stranica

„Kraljice" 7. stranica

U XVII. okrugu 10. stranica

Tijelovo u Santovu 6. stranica

Dan zahvale – Velika crikvena svetačnost Koljnofa

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Komentar

Majuška študiranjaMajuš je misec dolaska, odlaska, prijatelj-stva i ljubavi. I to već od ljeta do ljeta ovakoteče i biži i curi dalje. Toliko toga se je zgo-dalo na tlu Gradišća u ovi minuli majuškidani da jednostavno je teško i prebrojiti,kako da ne bi bio onda novinar u vjekovječ-nom zakašnjenju s izvješćaji, visti i reporta-žami. Majuš je osvježenje, duh bazge, travezelene, pogleda, a rastu kukorice, ako je jurgrojze ukrao mraz. Neophodno je ovovrime spravišćev sa starimi prijatelji u skla-panju novih kontaktov, obavezno pod ved -rim nebom. Svega je bilo u ovom misecupo Gradišću, o čemu još niste mogli štati,kad čudnom snagom redakcijskih manev -rov neki napisi furd izostanu iz stranic, ali,kako bi rekli, što kasni, i ne mine. Na vjer-skom polju bilo je ovde cijeli red shodišćev,duhovskoga pondiljka pri hatarskom križusmo mogli još jednoč doživiti miline sa Ši-čani, prvim pričešćanjem od sjevera dojuga su svečevala dica, blagoslovljene suobnovljene crikve, čemu se jednako moruveseliti ne samo mješćani Koljnofa nego svihodočasniki i gosti te citadele hrvatstva. U društvenom žitku dirigentska palica jeprikdana novomu peljačtvu u dvi gradiš-ćanski društvi, a Petrovišćani su jur završiliseriju predstavov sa svojim novim kusićemu naši teatri. Pri ovoj točki nastaje tišina, aruke sklopimo na molitvu zavolj velikogazgubitka prijatelja, glumca i redatelja, svimnam voljenoga Ivana u Hercegovcu. NekiGradišćanci su ove dane otprli sezonu pu-tovanja u staru domovinu, a i Boku kotor-sku, smočili se u blaženom jadranskomplavetnilu. Drugim su dospili prijatelji, part-neri, stari znanci da bi s lipom ričom, krat-kim druženjem i dobrom voljom prelipilinam slutnje na dojduće lipe dane, i produ-žili nam žitak, kako negda i ćutimo u ovojnegda turobnoj, negda pak radosnoj ma-njinskoj sudbini. Draga nam je svaka hrvat-ska rič, dobro će dojti svako objamljenje inježno milovanje pogleda, kad znamo dasu uz nas mnogi vjerni, iskreni ljudi ki znaju,ćutu, još i suprot daljine, u što, koliko se za-laže. Evo, već blizu petsto ljet, znamda prikosamnaestoga-devetnaestoga pokoljenja...Motoristi, biciklisti, pišaki i piloti, kuhari i ta-boraši, šipaši i ognjogasci, zlatomašniki iiseljeniki, svi će još imati svoju rič i misao dokraja ljeta, pero i snimalo je u rezervi, samoda mi ne fali stranic u glasnika.

Tiho

Jedan od najdražih blag-dana kao djetetu bilo mi jeTijelovo. Velika, duga op-hodnja, procesija, a midjeca s košaricama punimlatica proljetnoga cvijeća,prvih mirisnih ruža, ho-damo po tepihu od miris-nih latica.

Četiri okićene postajeoltara. Od jednoga do dru-gog u molitvi, nepreglednomnoštvo vjernika, pod top-lim zrakama proljetnog sunca kojekupa ljepotu svijeta. Nije toga dana bilavažna škola, nego cvijeće, košarica i ol-tarski sakrament.

Društvene mreže stvaraju prividnusliku svijeta, pa tako i u moj domdonose tijelovske oltare, „koljibice”,„senice”, sjenice koje su prošle nedjeljeokićene diljem zemlje na blagdan Ti-jelova. Tijelovske su ophodnje održanei u župama koje napučuju Hrvati diljemMađarske. Često su upravo oni naj -brižniji vjernici u kićenju i ukrašavanjutijelovskih oltara. Neki od njih deset-ljećima kite tijelovske oltare, zalog kojisu im dali njihovi predci. Nitko nijemogao zatrti običaj kojim se

određivalo ime. Neki supokleknuli, ali ipak nakonvišedeset ljetnog zatiranja injihova ograničavanja naophode oko crkve, u nekimžupama Tijelovske ophod-nje ponovno se obnavljajuu nekadašnjem sjaju i slavese obilaskom naselja u ve-likim ophod njama. Gle da -jući pod robnosti foto grafijaovogodišnjih tijelov skihslavlja, oltare, svete slike, i

simbole vjere, zastave, poželjela sam ija ponovno biti dijete i iz svoje košaricebacati latice ruža svijetu oko sebe.Poželjela sam doživjeti iskonsku radost

vjerovanja u nevinost svi-jeta. Svijeta u kojem danasreligije strahuju jedna oddruge, i ne prepoznajudjecu s košaricama ruža.Zatvaramo im vrata svogasvijeta u strahu izazvanomvjerom smrtnika.

Zadnje nedjelje rascvje-tanog i mirisnog svibnjasudjelovala sam na svetojmisi i sudjelovanju desetprvopričesnika prvi put na

pravi način euharistijskom slavlju pri-mivši sakrament Prve pričesti. Blagda-nom Tijelova potvrđujemo Isusa Krista,koji je među nama, što potvrđujemo ieuharistijskim slavljima, kazuju kato-lički teolozi.

Sve u svemu, cvijeće i latice ruža,okićeni oltari, sveti sakrament pozivajuna prenošenje radosti jedni drugima uzajedništvu vjerovanja u živoga Krista ihostiju (tijelo) koja je živi Bog.

Branka Pavić Blažetin

Četiri okićene postaje oltara. Od jed-

noga do drugog u molitvi, nepregle-

dno mnoštvo vjernika, pod toplim

zrakama proljetnog sunca koje kupa

ljepotu svijeta.

Glasnikov tjedan

„Jezik, kultura, etnitet – identitet” „Jezik, kultura, etnitet – identitet” naslov je konferencije koja se održava od 3.do 4. lipnja u pečuškoj njemačkoj kući Lenau Haus (Munkácsyjeva 8) u organi-zaciji udruge Lenau, njemačkog Instituta za inozemne veze, Radnog odbora zaistraživanje narodnosti pečuškoga regionalnog središta Mađarske akademije iInstituta za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu. Međudvadesetak predavača jesu i djelatnici Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakul-teta Sveučilišta u Pečuhu. Radni je jezik konferencije mađarski. Timea Bockovacizlagat će na temu A horvát nyelv magyarországi oktatási színterei, dr. sc. ErnestBarić govorit će na temu A vezeték és keresztnévadás, mint az identitásmegőrzésének eszköze, dr. sc. Stjepan Blažetin na temu Identitás és tankönyvek– a magyarországi horvátok tükrében. Održavanje konferencije podupire iHrvatska državna samouprava.

AKTUALNO n 3 n

Završnica Državnoga natjecanja osnovnoškolaca iz hrvatskoga jezika i književnosti učenika dvojezičnih

škola i iz hrvatskoga narodopisaNarodnosno pedagoško obrazovno središte Prosvjetnog ureda krajem travnja u Croaticinim prostorijama priredilo je za-vršnicu Državnoga natjecanja iz hrvatskoga jezika i književnosti učenika dvojezičnih škola te završnicu Državnoga natje-canja iz hrvatskoga narodopisa. U završnici, usmenome dijelu, u takozvanoj drugoj kategoriji, sudjelovalo je dvanaestnatjecatelja, a iz hrvatskoga narodopisa sedam natjecatelja. Njihove su odgovore vrednovali: Timea Bockovac, TomislavKrekić i Robert Ronta. Koordinatorica nadmetanja bila je Magdalena Šibalin Kühn.

Na početku natjecanja nazočne je pozdravila i članove prosud-benoga odbora predstavila suradnica Narodnosnoga pedagoš -kog obrazovnog središta Prosvjetnog ureda Magdalena ŠibalinKühn. Potom su učenici vukli redne brojeve za natjecanje izhrvat skoga narodopisa. Polaznici su oni pečuške Hrvatske os-novne škole „Miroslav Krleža”, tukuljske Osnovne škole „SándorWeöres“ i keresturske Osnovne škole „Nikola Zrinski“. Na nadme-tanje su ih pripremili nastavnici: Mirjana Murinji, Žuža Kečkeš, Ed-mond Bende i Erika Rac. Pojedini su se učenici još međusobnodogovarali ili pokušali memorizirati tekst prikaza. Kako bi se raz-bila trema, članovi prosudbenoga odbora od natjecatelja prvosu tražili neka se predstave, potom su trebali vući teze, a u svakojje tezi bilo po dva pitanja. Zatim su predstavili odabranu temu upower point programu. Kadšto se tehnika malo našalila s natje-cateljima, ali osnovnoškolci bili su snalažljivi i poput pravoga pre-davača odlučno i sigurno predstavili odabranu temu. Osnov -noškolci rado su birali za temu naselje gdje žive Hrvati, što sečesto poklapalo s njihovim zavičajem. Uime prosudbenoga od-

bora mišljenje je priopćio Robert Ronta. Čestitao je natjecate-ljima i naglasio da ih je veselio dobar odabir tema, te da supojedini prikazi pružali mnogo novih informacija i spoznaja onjima. Savjetovao im je da ubuduće rabe malo manje teksta, paće tako projektna tema biti znatno preglednija. Postignuća jepriopćila Timea Bockovac. Treće je mjesto osvojila Anđelka Stazić,drugo Mirela Orovica, a pobjednica je natjecanja iz hrvatskoganarodopisa Reka Balog. One su polaznice pečuške Hrvatskeosnovne škole Miroslava Krleže.

Na završnici Državnoga natjecanja osnovnoškolaca iz hrvat-skoga jezika i književnosti učenika dvojezičnih škola nadmetalisu se polaznici koljnofske Dvojezične osnovne škole «Mihovil Na-ković», budimpeštanske Hrvatske škole i pečuške Hrvatske škole

Miroslava Krleže. Pripremile su ih nastavnice: Katica Mohoš Arato,Mirjana Karagić, Marijana Jakošević i Gabi Kohut. Pošto su natje-catelji izvukli redne brojeve, pristupili su nadmetanju. Nakonkratkoga predstavljanja, učenici su vukli teze koje su bile iz hrvat -skoga jezika i književnosti. Uime prosudbenoga odbora mišljenjeje dala i rezultate priopćila predsjednica Timea Bockovac. Česti-tala je svim natjecateljima, i naglasila da ih veseli što su se u lije-pome broju natjecali, i kako je lijepo vidjeti svake godine novalica. Po odluci odbora, treće je mjesto pripalo Lauri Érsek, drugoReki Balog. One su učenice pečuške Hrvatske osnovne škole Mi-

roslava Krleže, a prvomjesto osvojila je Kar-mela Pajrić, polaznicakoljnofske Dvojezič neosnovne škole «Miho-vil Naković». Svim su-dionicima se uručilapohvalnica, a učeni-cama koje su osvojileprva tri mjesta po kategorijama, dip lo -ma i bonovi za knjigusvečano će se uručitiposlije. O točnomenadnevku (datumu) imjes tu škole će pra -vo dob no biti oba vi -ješ tene. Čestitamosvim natje cateljima injihovim nastavnici -ma!

Kristina Goher

Sudionici završnice Državnoga natjecanja osnovnoškolaca iz hrvatskoga jezika i književnosti učenika dvojezičnih škola

Reka Balog, Anđelka Stazić, Mirela Orovica

Karmela Pajrić, Laura Érsek, Reka Balog

n 4 n TEMA

U Hodočasnoj crikviposvećenoj BlaženojDivici Mariji najprljeje dvojezična svetamaša združila vjer -nike ku su predvodilidr. Lajos Pápai, jurskibiškup, i dr. EgidijeŽivković, željezanskibiškup, a muzički juje oblikovao ženskizbor iz Buševca. U okviru maše pos -većeno je crikvenogrijanje koje je inš-talirano iz osam mi -lijun forintov, za štose je naticala još laniFara Koljnof kodMinistarstva ljudskihresursa. Za mašomse je vesela povorka,na čelu s pozvanimičasnimi gosti, folklo-raši i vjerniki doše-

tala do centra Koljnofa, kade se i nalazi druga crikva Sv. Martina.Po protokolarnom aktu tamo je najprlje dr. Lajos Pápaiblagoslovio pilj sa spomen-pločom benediktinca JeronimaSinkovića, rodjenoga Koljnofca (1780.). Kako je rekla IngridKlemenšić, predsjednica Hrvatske samouprave, pred trimi ljeti jeu Gradišće kalendaru farnik Ivan Karall objavio članak o jubi-larnom ljetu hodočasnikov i tamo je pisao za koljnofskogabenediktinca, ki je umro u Turnau 1855. ljeta. Njegov grob nisutamo našli, zato je pala odluka zastupničtva Hrvatskesamouprave da spovidniku Gradišćanskih Hrvatov u štajerskomhodočasnom mjestu, Celju, postavi se spomen-stup polag spovi-dalnice uz crikvu Sv. Martina. U njemu je mjesto dobila i kopijaPutujuće Celjanske Marije, ku je darovala sama predsjednicaHrvatske samouprave Ingrid Klemenšić, da i na ov način se za -hvali Blaženoj Divici Mariji da su mogli realizirati još i dva važneprojekte u Koljnofu. Dr. Lajos Pápai uz molitvu je blagoslovio iobnovljeni spomenik palih herojev u Prvom svitskom boju, a že -ljezanski biškup dr. Egidije Živković je prosio blagoslov navjernike ki poišću, i zvana i nutri lipo obnovljenu, crikvu Sv. Mar-tina. Pri kulturnom programu nazočne su redom obradovali dičjitancoši Dvojezične škole «Mihovil Naković», tamburaški sastavosnovnoškolarov i bivših učenikov koljnofske škole ter folklorašiOgranka seljačke sloge Buševec. Na kulturnom polju se s njimi

sudjeluju Koljnofci od ljeta 1977., a škole dotičnih naselj supovezane već od dvadeset ljet. Miklós Soltész, državni tajnik zacrikvene, narodnosne, društvene i civilne veze u Ministarstvu zaljudskih resursa, istaknuo je da je Sv. Martin takov svetac, kogaHrvati, Ugri, Nimci, Francuzi i Talijani jednako gledaju svojim imoramo biti u Ljetu milosrdnosti pravi njegovi nasljedniki, kad

nas za to i 2000-ljetno kršćanstvo obavezuje. – Ovu zemlju, ovudržavu su naši preci na nas ostavili da ju čuvamo za buduće ge -neracije. Mi moramo svim dati na znanje da smo živi na ovomkontinentu u kršćanstvu i našoj kulturi. Naša je odgovornost dafinancijske potpore dajemo na takove inicijative ke jačaju

Dan zahvale – Velika crikvena svetačnost Koljnofa

Blagoslavljanje crikav i otkrivanje pilja Jeronimu SinkovićuNije lipše svetačnosti od toga kad jedan narod skupa se veseli sa svojimi peljači, brojnimi prijatelji, a i svakije u mogućnosti viditi razvoj, polipšanje jednoga mjesta, naselja, kade se i dobro ćuti. Tomu smo bili svidoki20. majuša, u petak, kad je Koljnof u ogromnom slavlju svečevao završetak dvih projektov u službi obnav -ljanja i polipšanja mjesnih crikav ter restauriranja spomenika i otkrivanja pilja jur skoro pozabljenom Kolj-nofcu, pateru Jeronimu Sinkoviću. Organizatori svečevanja, Farska općina i Hrvatska samouprava Koljnofa,i svi svečani govorači zahvalili su se svim pomagačem ki su na bilo koji način podupirali realizaciju prevelikihdjel, a predstavnikom Ministarstva ljudskih resursa, Jurskoj biškupiji i Biškupiji u Željeznom posebno suupućene riči zahvale za materijalnu potporu.

Povorka od Hodočasne crikve Časni gosti na svečanom programu

Jurski biškup dr. Lajos Pápai blagoslovio je pilj

TEMA n 5 n

kršćanstvo i naše vjerske za-jednice – je pred svim rekaopolitičar i obećao, svenek ćese podupirati nastojanja ka ćeslužiti za oživljavanje kršćan -skih vridnosti, odnosno ob-nove i gradnje zgradov keimaju važnu ulogu u očuvanjui zadržavanju narodnosnogaidentiteta i jezika. Matija Firtl,parlamentarni zastupnik i po -časni mješćanin Koljnofa, ta -kaj je dotaknuo u svojemgovoru svisnu gradnju buduć -nosti i osnovnom vridnošću jenazvao vjeru, ka pokaže ismjer svakoj zajednici. – Vjeraje stoljeća dugo na ovi pros-tori obdržala Hrvate i dalajednu svisnu zajednicu i Kolj -nofu. Za to je dobar primjerHrvatska samouprava ka će sodgovornošću za prikzima -njem mjesne škole, od sep-tembra stupiti i u uloguodr žavatelja mjesne čuvar -nice. Skupadržanje je snaga ka djeluje u svakom uspješnomrazvijanju, u svakom projektu ovde u Koljnofu – smo čuli od par-lamentarnoga zastupnika ki se je zahvalio svim pomagačem re-aliziranja dvih velikih projektov vlašćega sela. VeleposlanikRepublike Hrvatske, dr. Gordan Grlić Radman je rekao: – Mi poš-tujemo tuđe, ali ne damo svoje. Zato i vama neka bude primjerda imate matičnu domovinu koja se brine za vas, ne samo finan-cijski, ne samo jezično, ali to morate i vi. Ono što morate, njegujtesvoj gradišćanski, to je važno. Nemojte da mi u Hrvatskoj učimou knjigama, kako ste govorili gradišćanski. Želimo to čuti od vas!Morate učiti gradišćanski, ako učite književni, to je vaša stvar.Hrvatski jezik je bogat jer ima i gradišćanski, jer ima šokački,bunjevački, podravski, pomurski, zagorski, evo, i turopoljski.Dakle, hrvatski jezik, hrvatska je bogata kultura. Naš identitetpočiva na snazi dobroga, na snazi ljubavi, i to je kad imate srcakoja se pune. A hrvatsko i mađarsko srce puni se upravozajedničkim sjećanjem na zajedničku povijest – dodao je hrvatskidiplomat spominjući i 450. obljetnicu Nikole Šubića Zrinskoga,

junaka ki je umro za ideale, zbog ljubavi prema domovini, ljubaviprema obitelji, srčanosti i lojalnosti. Glasnogovornik Hrvatov uParlamentu Mišo Hepp u svojem svečanom govoru je pohvalioKoljnof jer da svojim dolaskom u to naselje uvijek najde neštonovo: je kad se popravlja cesta, ranijih ljet je obnovljen trg, lanise je predala nova čuvarnica, a sad su obnovljene još i dvi crikve.Spomenuo se je i na to da državno shodišće Hrvatov je započetouprav u Koljnofu, u Hodočasnoj crikvi Blažene Divice Marije.Franjo Grubić, načelnik Koljnofa, ovo sadašnje vrime je tituliraopovijesnim jer se s velikim elanom djeluje za dobrobit cijele za-jednice i stanovničtva spomenutoga naselja. Misli da ovopoglavlje sa zlatnimi slovami će zajti u koljnofsku kroniku jer,kako je rečeno, sami Koljnofci su marljivi ljudi, vjeruju u Boga,imaju dobre prijatelje u Vladi Ugarske, i sve to je potpomaže i udjelovanju. Završnu rič kot domaćica je dobila Ingrid Klemenšić,predsjednica Hrvatske samouprave, gdo je svim rekla «Bog plati»za svu žrtvu, ufanje, pomoć i potporu. Četverourna maratonskaproslava je u završnom aktu još pozvala na izložbu poštanskihmarkov i razglednicov u čast Sv. Martina.

th

Ogranak „Seljačke sloge” iz Buševca na pozornici i u povorki

Časni gosti pred oltarom i domaćini pred vrati crikve Sv. Martina

n 6 n BAČKA

U Santovu je do danas očuvan redovita tijelovska ophodnja. Većgodinama zajednička ophodnja hrvatskih i mađarskih vjernikaodržava se između dviju misa obilaskom četiriju postavljenih iokićenih oltara, po običaju, dva hrvatska i dva mađarska. Tako jebilo i ove godine, 29. svibnja, povodom blagdana Tijelova ili, kakoga nazivaju santovački Hrvati, Br(a)šančeva. Kako se tom prigo-dom izlaže Presveti Oltarski Sakrament, po ustaljenom običaju, iove su godine postavljena četiri prigodna oltara na otvorenome,okićena vjerskim simbolima, svetim slikama, cvijećem, šokačkimtkaninama i ćilimima, koje su pripremile i okitile stalne santovač -ke obitelji, među njima i one koje to rade već desetljećima, pa inaraštajima. Marica Srakić Prodan već desetljećima kiti dva oltarašokačkih Hrvata, drugi i treći, nekada Deščarov i Stipanov, a utome joj pomaže i kći Anica. Takozvani Širokov oltar postavili suAnica i János Vida, preuzeli ga od Marije Širok Vida, čija obiteljnaraštajima njeguje ovu tradiciju.

Prema običaju, ophodnju vjernika uljepšale su djevojke u iz-vornoj šokačkoj i mađarskoj narodnoj nošnji s crkvenim zasta-vama, te ministranti i ovogodišnji prvopričesnici, koji su na čeluophodnje put posipali ružinim laticama. Iza njih, pod nebnicomkoju su nosila četvorica crkvenih općinara hrvatske i mađarskezajednice, velečasni Zsolt Retkes, duhovnik bajskog Općepro-svjetnog središta „Sveti Ladislav”, s Presvetim Oltarskim Sakra-mentom, nadalje župnik Imre Polyák koji je vodio molitvu i čitaoevanđelja kod hrvatskih oltara, te hrvatski i mađarski vjernici.Ispred svakog oltara uz čitanje evanđelja, molitvu i blagoslov,naizmjenično na hrvatskom i mađarskom jeziku, pjevale su seblagdanske pjesme. Misno slavlje, koje je predvodio santovačkižupnik Imre Polyák, uljepšano je pjevanjem hrvatskih vjernikakoje je predvodio nekadašnji župni kantor Ferenc Burány. Pod-sjetimo kako je Tijelovo u materijalnom smislu blagdan kruhabez kojega ne možemo živjeti, a u duhovnome smis lu Isusovo ti-jelo bez kojeg ne može živjeti duh katolika. Blagdan je to sakra-

menta u kojem se na nevjerojatan i neopisiv način daruju Božjaljubav i milosrđe. Nakon višedeset ljetnog zatiranja i njihova ogra-ničavanja na ophodnje oko crkve, u nekim župama Tijelovskeprocesije ponov no se obnavljaju u neka daš njem sjaju.

Stipan Balatinac

Santovačka župa

Blagdan Tijelova i zajednička ophodnja dviju zajednica– hrvatske i mađarske

Tijelovo, ili svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, jedan je od četiriju zapovjednih blagdana, a kao pomični blagdanslavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetoga Trojstva, devetog četvrtka nakon Uskrsa ili deset dana nakon Duhova.Svetkovina u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak postao je omiljen još u 13. odnosno 14. stoljeću stoljećuzbog posebno svečanih ophodnja i hodočašća. U Hrvatskoj se Tijelovo slavi na dan, u četvrtak, ujedno je i državni praznik,a u nas se kao crkveni blagdan slavi iduće nedjelje.

Pred oltarom koji je okitila Marica Srakić Prodan

Santovačka tijelovska ophodnja oko župne crkve

Santovačke Hrvatice s crkvenim barjacima

BARANJA n 7 n

Katolj i blagdan Duhova

Hrvatska samouprava toga sela već niz godina uz blagdan Duhovaorganizira druženje na tamošnjoj Planini. Tako je bilo i ove godineunatoč neprikladnu vremenu. Ali ni vrijeme nije omelo Katoljce, de-setak gazda otvorilo je svoje podrume i kuhalo za svoje društvo. Dru-žili su se Katoljci s prijateljima i rođacima uz ukusne zalogaje izkotlića, glazbu i dobru kapljicu. Za dobro raspoloženje brinuo se mo-hački Orkestar Poklade koji je obilazio podrume na Planini. Desetakje kuhara ocjenjivalo prosudbeno povjerenstvo birajući najbolja jeladana. Kako za Hrvatski glasnik piše Katoljkinja Marija Gugan, kuhaose ovčji paprikaš, riblja čorba, pileći paprikaš, grah... Jedno jelo biloje bolje od drugoga... Ipak, najboljim je ocijenjen miješani svinjsko--goveđi paprikaš što ga je skuhao Zoltán Erdof. Drugo je mjesto pri-palo mladoj družini, na čelu sa Zoranom Živkovićem koji je skuhaoizvrstan đuveč. Treće je mjesto pripalo Feriki Vildu za njegov goveđipaprikaš. Za prigodne nagrade pobrinula se Hrvatska samouprava,na čelu s predsjednicom Ružicom Ivanković.Kraljice KUD-a Tanac na drugi dan Duhova pohodile su hrvatske do-move u Kukinju, Salanti, ali i Katolju! Ponijele su sa sobom jastučić,plesale i pjevale:

Faljen Isus, kraljo, da cmilje beremo,je l’ je vama maljo? da kralja kitimo,Od dvora do dvora, kralja i kraljicu,do cmiljeva polja, bana i banicu.

Djevojčice iz škole Miroslava Krleže plešu u podmlatku KUD-a Tanac,u „Pačićima”. Među njima je i učenica spomenute Škole Luca Ivanko-vić, koja pohađa peti razred. Ona stanuje u Katolju i svakoga dana smamom putuje u Pečuh u školu. „Kraljice” su pjevale selom i pože-ljele mnogo sreće mješ tanima, a primljene su u četiri katoljske kuće...Darivalo ih se kolačima, pićem, domaćini su im na odlasku poželjelimnogo sreće i da dođu i dogodine, da se čuje dječja pjesma selom.

Snimka: KUD Tanac

Salanta i blagdan Duhova

Redovito okupljanje salantskih Hrvata uz blagdanDuhova i ove je godine upriličeno 15. svibnja, u organi-zaciji KUD Ma rica i mjesne Hrvatske samouprave. Dana16. svibnja salant ske «kraljice», podmladak plesačaKUD-a Tanac, koji vježba s Ramonom Štivić i MirjanomJakšić, posjetili su i nekoliko domova ovog naselja

noseći dobre želje ukućanima. Prvi dan Duhova obilje -žila je sveta misa na hrvatskom jeziku koju je u mjesnojcrkvi služio velečasni Ladislav Ronta, župnik Harkanj skežupe, koji se brine i za duhovne potrebe tamošnjihvjernika. Svetoj misi slijedio je unatoč oblačnu vremenumimohod od crkve do doma kulture gdje je priređenkulturno--folklorni program. Nastupile su sve skupineKUD-a Marica, Ženski pjevački zbor Augusta Šenoe uzpratnju Orkestra Vizin te folklorne plesne skupine izZaprešića i Vukovara.Iz Vukovara Hrvatsko kulturno-glazbeno društvo„Dunav” jedno od najstarijih vukovarskih društava kojenastavlja sto ljetnu tradiciju djelovanja Hrvatskogapjevačkog i glazbenog društva „Dunav” iz Vukovara, os-novanog daleke 1867. g. Društvo je nositelj mnogih kul-turnih događanja u Vukovaru, i danas i u svojojstoljetnoj djelatnosti. Okuplja Vukovarce svih naraštajakoji svoje slobodno vrijeme posvećuju glazbi, plesu,pjevanju i sviranju na tamburaškim glazbalima. Njego-vanje i očuvanje hrvatske kulture prvenstven je zadatakdruštva.Danas Društvo okuplja preko 120 članova različite ži -votne dobi, najviše djece i mladeži, ali i onih starijih kojiu zajedništvu s mladima čuvaju hrvatske običaje, ples ipjesmu u dječjoj i odrasloj folklornoj sekciji, tambu-raškoj sekciji i Mješovitome pjevačkom zboru.Iz Hruševca Kupljenskog, nedaleko od Zaprešića, uSalantu je došao KUD „Hruševec Kupljenski”. Svoj radovo Društvo započinje 1998. Osnovni mu je cilj izvućisve iz starih škrinja i spasiti od odjeće, starih predmeta,do pjesama, plesova i običaja koje želimo sačuvati u štoizvornijem obliku. U Društvu djeluje 70 aktivnih članova.Društvo organizira niz manifestacija tijekom godine, anajpoznatija je Susreti KUD-a i puhačkih sastava.

- mcc -

n 8 n KULTURA

BEREG – U organizaciji HKPD-a „S. S. Kranjčević”, 19.lipnja na Ljetnoj pozornici u središtu naselja, s počet-kom u 19 sati priredit će se već uobičajena smotra tam-buraša „Mikini dani 2016”. Dodajmo kako je bereškokulturno-prosvjetno društvo 28. svibnja gostovalo uHrvatskoj na 19. Bogdanovačkim folklornim večerima.

MOHAČ – U Osnovnoj umjetničkoj školi Lajosa Schnei-dera 17. i 18. lipnja priredit će se X. tamburaški festival.U gradskoj športskoj dvorani 17. lipnja, s početkom u19 sati priređuje se koncert omiljenoga pjevačaZvonka Bogdana. Ulaznice za koncert u pretprodaji1500, a na licu mjesta 2000 forinta (Tourinform Mohač– 69/505 515).

Trenutak za pjesmu

Budem li morao

Budem li se moraoponovno roditi,

ništa me tada neće spriječititakvim svijetom

s kraja na kraj hoditiu kojem će ljudi ljude toplinom pogleda liječiti.

Ivan Balenović

Nakon svečanog otvorenja uslijedila su izlaganja sudionika u če-tiri sekcije, koja su se odvijala cijeli dan, na književne i jezikoslo-vne teme. Sudionicima, studentima pojedinih sveučilišta iposlijediplomskih polaznika to je mogućnost izlaganja predstručnom publikom svoga naraštaja, za stjecanje novih iskustavai, ne u posljednjem redu, mogućnost pub likacije, što je u znan-stvenome svijetu itekako važno. Svoja su izlaganja trebali dosta-viti organizatoru i u pisanom obliku. Studenti su se mogli prijavitiputem oglasa i prijavnica na konferenciju mladih sla vista, koji sudostavljeni i objavljeni na portalima i oglasnim pločama odsjekaslavenskih studija narečenih sveučilišta. Među izlagačima bili sui Hrvati iz Mađarske, polaznica doktorskih studija Instituta slaven-ske i baltičke filologije Filozofskog fakulteta budimpeštanskogSveučilišta Loránda Eötvösa Marija Šajnović, ona je za temu oda-

brala „Iz povijesti hrvatskog i srpskog jezika u XIX. stoljeću“, temladi student kroatistike i rusistike Filozofskog fakulteta Sveuči-lišta u Zagrebu Vjekoslav Blažetin, koji je za temu odabrao „Utje-caj sovjetske i mađarske politike na književnost Hrvata uMađarskoj između 1948. i 1953. godine“. Kako za Medijski centarCroatica Marija Šajnović reče, taj je naslov odabrala jer to je raz-doblje najzanimljivije u povijesti tih jezika, to je ono razdobljekoje i danas jako utječe na hrvatski i srpski jezik.Mladi slavist Vje-koslav Blažetin reče da je naslov odabrao i zbog važnosti 1948.godine, koja je bitna i u književnosti Hrvata u Mađarskoj, a tako iu povijesti drugih naroda u Mađarskoj. Iz Republike Hrvatske nakonferenciji su sudjelovali studenti iz Osijeka, Zadra i Zagreba.

k. g.

VI. konferencija mladih slavista u BudimpeštiU organizaciji Instituta slavenske i baltičke filologije te Odsjeka slavenskih studija Filozofskog fakulteta budim-peštanskog Sveučilišta Loránda Eötvösa, u prostorijama narečenoga fakulteta, 5. svibnja ustrojena je šesta kon-ferencija mladih slavista, na kojoj je izlaganje održalo sedamdesetak studenata. Polaznici su oni sveučilištaBosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Hrvatske, Makedonije, Poljske, Rusije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Ukrajinei Budimpešte.

Prvi dan radnog dijela međunarodnog okruglog stola održan jeu Osijeku, a drugi dan u Vinkovcima. U radu skupa sudjelovali suprof. Tomislav Žigmanov (Subotica), dr. sc. Marko Josipović (Osi-jek), dr. sc. Josip Kovačević (Osijek), prof. Katarina Čeliković (Su-

botica), mr. sc.Janja Juzbašić (Žu-panja) i mag. eth-nol. Katarina Jurilj(Vukovar), MarijaŠeremešić (Som-bor), mr. sc. Vera Erl(Osijek), prof. MirtaBijuković Maršić iAlen Andraković(Osijek) te mr. sc.Ljubica Gligorević(Vinkovci), prof. Sil-vestar Balić i dr. sc.Stjepan Blažetin(Pečuh), prof. MirkoĆurić, (Đakovo), dr.

sc. Vlasta Markasović (Vinkovci), dr. sc. Tatjana Ileš (Osijek), pov-jesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić (Subotica), NevenaMlinko (Subotica), Aleksandra Prćić (Subotica), prof. ĐurđicaBabić, (Babina Greda), mag. ethnol. et anthrop Katarina Dimšić(Zagreb), prof. Tomislav Lunka, (Soljani), publicist Ivica Ćosić Buk-vin (Vrbanja). Ključna je riječ ovogodišnjeg skupa neobična riječterrafilia koja se grubo može prevesti kao ljubav prema zemljiodnosno tlu.

Kako je pojasnio predsjednik Šokačke grane dr. sc. Mato Jo-sipović, okupljeni znanstvenici i stručnjaci govorili su o zemlji kaodomovini, tlu kao supstratu za hranu i svim poveznicama koje suvezane za tlo. U oba dana međunarodnog okruglog stola pred -stavljeno je 18 znanstvenih i stručnih izvješća.

Dr. sc. Stjepan Blažetin (Filozofski fakultet Sveučilišta JanusPannonius, Pečuh): Plodne zemlje Josipa Gujaša Džuretina; prof.Silvestar Balić (Filozofski fakultet Sveučilišta Janus Pannonius,Pečuh): Zemlja kao tema i motiv u periodičnim izdanjima Hrvata uMađarskoj od 1920.

Pokrovitelji su manifestacije Grad Osijek i Osječko-baranjskažupanija, te Grad Vinkovci i Vukovarsko-srijemska županija.

-mcc-

KULTURA n 9 n

Bogatstvo...

Zemlja u panonskoj kulturiU Osijeku i Vinkovcima 6. i 7. svibnja održan je međunarodni okrugli stol Urbani Šokci 11, u organizaciji udruge Šo-kačka grana Osijek i Vinkovački šokački rodovi te subotičkog Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i pečuškogaZnanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj.Dvodnevni Međunarodni okrugli stol Urbani Šokci 11, na temu Zemlja u panonskoj kulturi hrvatskih subetničkih sku-pina: Šokačko-bunjevačka terrafilia, okupio je dvadesetak znanstvenika koji su održali predavanja na skupu. U sklopusvečanosti otvaranja predstavljen je Zbornik Urbani Šokci 10, koji sadrži radove s prošlogodišnjeg okruglog stola. Onjemu su govorili mr. sc. Vera Erl, dr. sc. Goran Rem, dr. sc. Helena Sablić Tomić, dr. sc. Ružica Pšihistal i književnikTomislav Žigmanov.

„Koljibica” na Tijelovo, u Kozaru. Slijeva: Janja Čupić Gojak, Ljubica Gojak,Đuro Živković, Stana Gojak Živković

BUDIMPEŠTA – „Primjeri suživota uKarpatskome bazenu. Povijesno is kust -vo: integracija narodnosti u Karpat -skome bazenu“ naslov je konferencijekoja se priređuje pod visokim pokro -viteljstvom predsjednika Mađar skogaparlamenta Lászlóa Kövéra, 8. i 9. lipnja2016. Prvi dan priredbe bit će u pred-vorju budimpeštanskog Etnografskogmuzeja, počinje u 9.30 pozdravnim go -vorom glavnoga ravnatelja toga muzejaLajosa Kemecsija i zamjenika državnogatajnika za narodnosne, civilne i društ -vene veze Attile Fülöpa. U prijepod-nevnoj se sekciji predstavljaju narod -nosti u Mađarskoj, u njoj će od 10.35izlaganje imati Šandor Horvat naslova „O običajima Hrvata u Karpat skomebazenu”. Sutradan, 9. lipnja, mjes to jepriredbe dvorana Gornjega domaMađarskoga parlamenta, koju svečanimgovorom otvaraju predsjednik Mađar -skoga parlamenta László Kövér, pred-sjednik Zavoda za na rod nosnu strategijuJenő Szász, glasnogovornik armenskezajednice Tamás Turgyán, predsjednikMađarskog etnografskog društva Sán-dor Bodó. U prijepodnevnoj su sekcijipovijesna izlaganja, a poslijepodne suetnografske teme, kada će, od 13.20,Ernest Eperjessy imati predavanje snaslovom „Četrdeset godina ima serijskoizdanje Etnografija narodnosti u Ma -đarskoj”, potom se predstavljaju etno-grafski svesci pojedinih narodnosti, ohrvatskom će svesku govoriti urednik iz-danja Šandor Horvat. Organizatori dvo -dnevne konferencije jesu: Zavod za na -rodnosnu strategiju, kabinet armen-skoga glasnogovornika Mađarskogaparlamenta, Mađarsko etnografskodrušt vo, Mađarsko-erdeljska udrugama đarskih Armena i Savez mađarskihArmena u Erdelju.

U prostorijama Općeprosvjet-nog doma „Sándor Vigyázó”, 21.svibnja u organizaciji Hrvatskesamouprave Rákosmente ust-rojen je Hrvatski dan. Na pri-redbi se okupilo dvadesetakzainteresiranih, među inima ireferentica dogradonačelnikaokruga za narodnosti NikolettaKiss. Nazočne je na hrvatskomei mađar skome jeziku pozdravilapredsjed nica samouprave MiraŠarošac Šimon, potom je članIzvorne plesne skupine LászlóKovács na mađarskome jezikupredstavio skupinu, te govorioo njihovome repertoaru. Usklopu Dana sa splitskim i sple-tom bunjevačkih plesova temeđimurskom pjesmom i ple-som predstavila se Izvornaplesna skupina, koju je i ovogaputa pratio tukuljski sastav Prekovac. Na kraju njihova nastupa ukolo se pridružilo nekoliko ljubitelja hrvatskih plesova. Publika jenakon kulturnoga programa mogla prolistati brošure turističkihponuda Republike Hrvatske, zahvaljujući budimpeštanskom zas-tupništvu Hrvatske turističke zajednice, te razgledati turističkeplakate i kušati bureke.

Kako nam reče predsjednica samouprave Mira Šarošac Šimon,na osnivanje hrvatske samouprave ih je potaknula pomoćHrvatskoj školi jer i ona i njezin suprug rade u toj ustanovi, azastup nica je i roditelj također iz te škole. U ožujku je s velikim

uspjehom u okrugu nastupila HOŠIG-ova Literarna i plesna scenas kazališnom predstavom „Vremeplov”, što je toliko oduševilo gra-donačelnika Leventea Riza da je hošigovcima obećao lovranskogostovanje, budući da s tim hrvatskim naseljem već godinamanjeguju dobre partnerske i prijateljske veze. Odnosi između Sa-mouprave u Rákosmente i okružne Hrvatske samouprave jako sudobri, te im je za ovogodišnje djelovanje osigurano umaloosamsto tisuća forinti. Po planu, sljedeća je priredba gostovanjeHrvatske škole u Lovranu.

Kristina Goher

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Hrvatski dan u XVII. okruguOd novoga samoupravnog ciklusa, i u budimpeštanskom XVII. okrugu osnovana je Hrvatska samouprava, a nje-zini zastupnici jesu: Ladislav Šimon i Marija Maćuš Veréb te predsjednica Mira Šarošac Šimon, a iza njih je većdruga ovogodišnja priredba.

BUDIMPEŠTA – „Slaveni s juga” naslov je redovite priredbebudimpeš tanske gradske četvrti Lovranac-Petarac (Pestszent-lőrinc-Pestszentimre), koju zajednički priređuju bugarska, hr-vatska i srpska samouprava toga okruga u subotu, 11. lipnja, uBókayjevu vrtu (Szélmalom u. 33). Na pozornici od 14.30 satinas tupa budimpeštanska Hrvatska izvorna skupina.

BUDIMPEŠTA – Svečano zatvaranje odgojno-obrazovne go-dine u Hrvat skome vrtiću toga grada bit će u petak, 3. lipnja u9.30 sati. Svaka vrtićka skupina, Vjeverice, Leptirići i Zečići,predstavit će učeno gradivo tijekom odgojno-obrazovne go-dine 2015./16. Na sadržaje su odgovorne odgojiteljice nareče-nih skupina.

BUDIMPEŠTA – U organizaciji Hrvatske samouprave grada Bu-dimpešte, Novoga Budima, Majdana (Kőbánya), XII. i XIII.okruga, i ove će se godine ustrojiti Nogometni turnir „In me-moriam Stipan Pančić“, u subotu, 4. lipnja, u HOŠIG-ovoj šport-skoj dvorani (XIV., Kántorné sétány 1 – 3). Prema predviđenomeprogramu, u 10 je sati svečano otvorenje, potom do 17.30 no-gometne utakmice, proglašenje rezultata te od 18 sati večera

i druženje. S kratkim će folklornim programom, uz glazbenupratnju tukuljskoga Tamburaškog sastava Prekovac, nastupitibudimpeštanska Hrvatska izvorna plesna skupina, a na Turnirse očekuju, osim domaćina, momčadi iz Baje, Dušnoka, Kolj-nofa, Trogira i Hercegovine.

BUDIMPEŠTA – Svečana urudžba diploma Državnoga natje-canja osnov noškolaca iz hrvatskoga jezika i književnosti te na-rodopisa bit će 8. lipnja, s početkom u 10 sati u svečanojdvorani Vladina ureda grada Budimpešte (V. okrug, Vacka ulica62 – 64).

BUDIMPEŠTA – U Milenijskom parku (Kis Rókus u. 16 – 20) i oveće godine, 10. i 11. lipnja, prirediti Kulturni i zabavni dan II.okruga mađarskoga glavnog grada. Posjetitelje očekuju cjelo -dnevni kulturni i gastronomski programi. U subotu, 11. lipnja,priredbi će se pridružiti i Hrvatska samo up rava toga okruga, u12 sati se otvara Ulica okusa, gdje posjetitelje očekuju bureci, aod 13.50 na pozornici nastupa tukuljski Tamburaški sastav Pre-kovac.

«Hodi k nam, o, Duh Sveti, pripravni smoprijeti tebe u živoj ljubavi, hodi, hodi, DuhSveti u tuga batritelj pravi», mišala se jejačka s glasom vjetra na početku svetemaše na zemlji «Kerči» med pustimigrunti, kamo je došlo kih pedeset vjerni-kov iz Hrvatskih Šic i Petrovoga Sela natradicionalnu mašu. – Napodne smo se jošpitali, što ćemo? Idemo li van u hatar, za-

volj ločestoga vrimena, ali su Šičani doka-zali da imaju čvrstu i jaku vjeru, zato smoi ovde – naglasio je dušobrižnik TamásVárhelyi pri crikvenom obredu pred onimkrižem kojega je u zahvalnosti da je srićnozašao u Ameriku dao u rodnom kraju sa-zidati 1909. ljeta fratar Jožef Pock. RichárdInzsöl je u svojoj prodiki podilio radost iporuku duhovske svetačnosti i istaknuoda je važno u današnjem svitu najti putjedan do drugoga, razumiti jedan dru-goga jer da je to svakomur osnovna želja.Svetak na Duhe daje nam spomenuti sena to da, kot braća i prijatelji u Jezušu, mo-rali bi živiti i sprohadjati zapovid ljubavi irazumiti riči Svetoga Duha ke će nas upu-titi na dobrotu i pozvati na dobre čine.Mašu je muzički oblikovala kantorica AnaJušić, a za svetom mašom svi su bili po -zvani na južinu uz druženje u lugu. Kakoje rekao Jožef Schlaffer, predsjednik farskeopćine u Hrvatski Šica, svako ljeto se jur

najpr označuje u mjesnom crikvenomprogramu Duhovski pondiljak s mašompri križu Kerčija. Ovo je za to važno kadnegda svoj dan Šičani ki su na zemlji dje-lali, simo su išli počivati i moliti da tuča nedojde, da urodju pomaže dobro vrime. Jursvi teško čekaju da se napravi put od šičkecrikve, onda ne bi prahali puto-vati okolo 19 km, umjesto pol-drug kilometara. – Mi smonutradali naticanje za ov put,od sela do križa, ako budemopinez dostali, iz toga ćemomoći šoderom nariktati kljetuovu cestu, na kojoj su išli našistari varkada u Sambotel – jerekao šički načelnik Vilmoš Bug -nić, koga u ove zadnje tajednei druge brige trapu. Naime, ljudisu se začeli bojati, posebno sta-riji i žene, ki ne smu jur sami ho-dati okolo-naokolo, kad kako seje vist proširila i toga ujtra sunašli 47 migranšov u selu, a di-boko u lugu i mi smo mogliupametzeti zaprti mikrobus saslovačkom registracijom. – Ovonam je velika problema, kad minaše ljude moramo čuvati. Umisecdan ovo se jur po trećiput zgoda da najdemo bigunceu ovoj krajini, a mi moramo jošbolje paziti jedan na drugoga.Vrijeda ćemo skupapozvati ne-

kakovo spravišće načelnikov u Pinčenojdolini pak se spominati, kudaj se moramogibati, kad ovo na dobro izajti neće –dodao je još poglavar ki je gvišan i u tomda susjedi neće dugo kasniti postavlja-njem plota i na ovom dijelu granice.

Tiho

GRADIŠĆE n 11 n

„Hodi k nam, o, Duh Sveti...”

Hodočasna maša pri križu „na Kerči”Dopodne je još godina curila na Duhovski pondiljak, a onda na vrime svete maše nasmijalo se je sunce ušičko-narajskom hataru. Pod lipami pri križu «na Kerči» sviću su nažgali, kitice su stavili šički vjerniki kisu suprot vrimenskih nezgodov još piše zašli do cilja. Većimi su pak doputovali na auti na svetu mašu kusu celebrirali Tamás Várhelyi, duhovnik, i Richárd Inzsöl, pomoćni farnik Pinčene doline.

Grupa hodočasnikov – suprot blatapiše do cilja

Spomenuti Dan postao je tradicijom u posljed -njih nekoliko godina, a publika je i ovaj putmogla uživati u jako bogatome kulturnomprogramu. Organizatori su bili radosni što suse Općina Ždala i Gola odazvali pozivu, oni subili prvi put u Izvaru. Priredbi su pribivali i prvakonzulica generalnog konzulata RepublikeHrvat ske u Pečuhu Dinka Franulić, voditeljUreda Hrvatske državne samouprave JozoSolga, načelnik Općine Ferdinandovac BrankoKolar te predsjednici i zastupnici hrvatskih sa-mouprava okolnih naselja.

Nakon svete mise na hrvatskom jeziku,koja je bila u mjesnoj katoličkoj crkvi, posjeti-telji Dana okupili su se u domu kulture. Pro-gram je započeo nastupom učenika izvarske ibojevske glazbene škole, u pratnji profesora Ti-bora Đurokovića. Zatim je slijedio program čla-nova izvarskog i bojevskog umirovljeničkogdruštva, koji su otpjevali splet prekrasnih pod -ravskih pjesama. Nakon domaćih društava na pozornicu je stu-pilo kulturno-umjetničko društvo iz Ferdinandovca, s kojimaIzvar već godinama njeguje prijateljski odnos, a ovaj put su sepripremili spletom plesova.

Nakon njih prvi put u Izvaru nastupio je KUD Gola, koji je svo-jim nastupom oduševio gledatelje. Slijedio je nastup KUD-aŽdala, zatim golskih tamburaša, koji su svirali divne pjesme.

Program je okončao barčanski KUD Podravina uz glazbenu

pratnju Orkestra Vizin. Na kraju programa nazočni su se prid ružili„Podravini” na pozornicu, i skupa su otpjevali pjesmu Podravinomoja mila. Potom su voditelji KUD-ova i sastava na pozornicipreuzeli poklon od organizatora.

Domaćini su svakoga čekali zajednič kom večerom. Dan jezavr šio druženjem uza svirku Orkestra Vizin, koji je stvorio odlič -no ozračje.

Luca Gažić

n 12 n PODRAVINA

Zbor izvarskog i bojevskog društva umirovljenika

„Dan podravskih veza u Europskoj uniji” u IzvaruU organizaciji tamošnje Hrvatske samouprave, u subotu, 14. svibnja, u Izvaru je priređen tradicionalni „Dan po-dravskih veza u Europskoj uniji”. Dan je započeo svetom misom na hrvatskom jeziku koju je služio vlč. KrunoslavMilovec, novovirjanski župnik, uz koncelebraciju martinačkog župnika vlč. Ilije Ćuzdija te izvarskog župnika vlč. Ta-mása Benczika. Nakon mise nazočne je čekao bogat kulturni program u mjesnom domu kulture.

Učenici šeljinske Osnovne škole„Géza Kiss” u Erdelju

Učenici šeljinske osnovne škole „Géza Kiss” putem na-tječaja „Határtalanul” imali su mogućnost otputovati uErdelj od 1. do 7. svibnja. Uz pet nastavnika, na izletuje sudjelovalo 25 učenika sedmog razreda. Natječaj jeraspisalo Ministarstvo ljudskih resursa, na kojem su do-bili 924 000 Ft, a manjak su nadoknadili roditelji i spon-zori. U okviru izleta djeca i pratitelji posjetiti supovijesne, književne i geografske znamenitosti u Erde-lju. Budući da Šeljin već godinama njeguje prijateljskiodnos s tamošnjim naseljem Șilea Nirajului (Nyárádsel-lye), pohodili su i to mjesto, susreli se sa stanovnicimasela, te pog ledali školu u naselju Ghimeș-Făget (Gyi-mesbükk). Na oba su mjesta djeca svoje običaje pred-

stavila u sklopu raznih kulturnih programa. U naseljima Șumuleu Ciuc(Csíksomlyó) i Deva (Déva) mogli su vidjeti u kakvim okolnos tima žive tamoš -nji njihovi vršnjaci. Svi su se sudionici vrlo dobro osjećali i ovaj će im izlet zasi-gurno ostati u trajnome sjećanju.

Luca Gažić

MALA STRANICA n 13 n

Idealni cimerU našem domu ove školske godine imamo takozvana tematskazanimanja. U sklopu tih zanimanja imali smo zadatak nacrtati„štapiljka”, to jest „cimera”, i napisati njegove osobine premakojima je on najbolji, to jest idealan cimer ili cimerica.Prema našemu mišljenju idealni je cimer iskren, povjerljiv, ure-dan, pošten, ne krade, higijenski osviješten, vrijedan. Idealnicimer nije štreber, ali nije ni glup, dobra je faca, koji se ne suz-država, voli pizzu i čokoladu, mnogo se glupira, nije svađalica,ali nije ni savršen. Idealni cimer kada sam gladan, donese mijela. Razmislite, ima li takav cimer!?

Patrik Talaber

BrucošijadaMnogo se govorilo o brucošijadi u gimnaziji, već od početkaškolske godine, plašili su nas stariji da će to biti događaj kadaćemo mi najmlađi „naribati” i biti izloženi svakakvim ludori-jama. Nije lako biti brucošem, sve nam je novo, ne znamo štokada treba činiti, jesmo li na pravome mjestu, kod praveosobe, a onda će nas još i zezati. Malo sam se informirala odstarije braće, koji su to također sve prošli, pa smo se malosmirili, preživjeli su i oni, valjda ćemo i mi. Dogodilo se tojoš početkom školske godine u organizaciji učenika 12. raz-reda i, eto, već smo uskoro stigli i do kraja. Dvanaesti razrednas je podijelio u četiri skupine, u skupinu malaca, Disne-yjevih princeza, štrumfova i likova iz filma Shrek. Već smoujutro trebali u kostimima ići u školu, bilo je u klupama sva-kakvih likova: Štrumfeta, Snjeguljica, Trnoružica… Bili smoposebno označeni da smo brucoši. Dok su neki dobili za-daću, drugi su to gledali i, dakako, smijali se držeći se zatrbuh. Iz svake su skupine izabrali po jednu učenicu iliučenika koji su trebali ispeći jaje negdje, ali bez ulja, anisu mogli otići u kuhinju. Imali su jedan sat za ovaj za-datak. Poslije toga smo u gradu šetali do Parka Béke pje-vajući, svi su nas gledali i mislili „ovi su poludjeli”, a natrgu, gdje je bila postavljena pozornica, odglumili smojednu bajku, no više nam se plesalo u lijepim haljinamaprinceza, vrtjeli se. Naša je „bajka” ispala baš smiješnajer smo bili jako dobri u improvizaciji. Brucošijada se na-stavljala na školskome nogometnom igralištu. Nije bilolako igrati nogomet u dugim suknjama, a kad smo do-bili slobodni udarac, prethodno smo trebali kružiti oko

jednog malog novčića dvadeset puta, mnogima se vrtjelo uglavi i pali su. Za brucošijadu trebali smo se unaprijed pripre-miti, naš auto za karton reli bio je vrlo šaren. To je bilo kao u crtiću „Kremenko”, trebali sjesti u auto i trčati njime. Neki su do-bili takav zadatak u kojem su bez ruke trebali jesti tako da jetko drugi držao gumenu rukavicu, a u njoj je bilo vrhnje iz čegasu ga istiskali. Ja sam dobila zadatak da napušem balon s braš -nom, nije bilo lako, a kad je puknuo, cijelo mi je lice postalobrašnavo. Učenici 12. razreda pripremili su nam i ljute mufinešto su izabrane osobe morale pojesti. Iz pojedinih skupina iza-brani su najhrabriji i oni su trebali dati poljubac drugoj osobipo cijelome tijelu, koliko može. Zadnji je zadatak bio da je sva-tko dobio balon zavezan ispod leđa i trebalo ga je probušitijedan drugom tako da se prvi držao za stolac, a drugi mu ga jeispuknuo trbuhom. Bilo je mnogo smijeha, učenici 12. razredaizmislili su jako dobre igre. Već jedva čekam da dođe i naš raz-red na red kada će organizirati brucošijadu, ali to će značiti danam je to naša posljednja godina.

Bernadeta Turul

IZ „KRLEŽINE” NOVINARSKE RADIONICEU učeničkom domu pečuške Hrvatske gimnazije Miroslava Krleže djeluje malo novinarsko uredništvo kojimravna profesorica Marta Gergić. Učenici 9. razreda: Patrik Talaber (glavni urednik), Katica Horvat, Mirela Galić,Ivana Martić, Rita Tomašev i Bernadeta Turul povremeno sastavljaju novine. Ovaj put naša Mala stranica priop-ćuje nekoliko njihovih napisa i fotografija.

n 14 n POMURJE

NEDELIŠĆE – U tome mjestu 4. lipnja priređuje se 32. Smotraizvornih međimurskih popijevaka „Međimurska popevka”. Prijesredišnje smotre održane su tri predsmotre i dječja predsmotrakako bi stručni žiri za središnju smotru izabrao najboljeizvođače. Na središnjoj će smotri nastupiti i pomurski zboroviiz Serdahela, Sumartona, Kaniže i Vivien Buda, učenica Os-novne škole „Nikola Zrinski”, odnosno Oršolja Kuzma iz Budim-pešte.

SERDAHEL – U organizaciji roditeljskog vijeća, mjesne os-novne škole i Hrvatske samouprave „Stipan Blažetin”, 11. lipnjapriredit će se uobičajeni Obiteljski dan. Tijekom Dana bit će

nuđeni razni športski sadržaji, učenici će u sklopu kulturnogprograma predstaviti plesne i glazbene točke, a roditelji ćepripremiti razna omiljena jela za djecu. Na Obiteljskom će danusudjelovati i učenici draškovečke prijateljske škole.

MLINARCI – U organizaciji Hrvatske samouprave, 12. lipnja bitće održana tradicionalna priredba Traži se zvijezda Pomurja.Na program se mogu prijaviti pojedinci, plesne skupine,družine, zborovi s raznim kulturnim programima: igrokazom,pjevanjem, plesom i drugim. Predsjednica Samouprave ZoricaLenđel moli zainteresirane da svoje programe prijave do 31.svibnja na dostupnostima Samouprave.

U kaniškoj Pijarističkoj gimnaziji od 2012. godine odvija se učenjehrvatskoga jezika, to je jedina srednjoškolska ustanova u Pomurju koja omogućava učenje hrvatskoga jezika u redovitojnastavi kao izborni predmet, odnosno izborni strani jezik. I tre-nutno tridesetak učenika uči hrvatski jezik po različitim godiš-tima, među njima su i oni iz hrvatskih naselja. Zapravo, upravoto je dalo povoda za uspostavu suradnje s hrvatskom ustano-vom. Petnaest zadarskih učenika pratile su prof. Elvira Katić i sestra Viktorija Gadža. Cjelotjedno druženje popratila je tematika450. obljetnice Sigetske bitke. Gosti su s kaniškim vršnjacima po-

sjetili mjesto Novoga Zrina u Belezni i pogledali izložbu o isko-pavanjima, povodu obljetnice organiziran je izlet u Siget, gdjesu gimnazijalci pogledali utvrdu i okušali svoje umijeće u vojnimborilačkim vještinama. Nije izostao ni izlet u Budimpeštu, Budim-ska tvrđava, Ribarska kula, Mađarski parlament zadivili su zadar-ske učenike. Tijekom jednog tjedna mnogo se učilo, no ostalo jevremena i za druženje, veslanje na rekreacijskom jezeru u Kaniži,na kupanje u zalakaroškim toplicama. Zadarski su se gosti rastaliu nadi ponovnog susreta u Zadru.

beta

Kaniški i zadarski učenici „Stopama Zrinskih i Frankopana”

Kaniška Pijaristička i zadarska Klasična gimnazija Ivana Pavla II. prije tri godine potpisale su povelju o međusobnoj suradnjiželeći otvoriti nove vidike svojim polaznicima glede upoznavanja drugih kultura i prihvaćanja drugih. Koliko su to ozbiljnoshvatili čelnici i djelatnici obiju ustanova, dokazuju zajednički projekti, međusobna gostovanja učenika uza sadržajne pro-grame koje nude mogućnost upoznavanja zajedničke prošlosti, odnosno turističkih vrijednosti Mađarske i Hrvatske. U okviru te suradnje, od 17. do 23. travnja zadarski gimnazijalci bili su gosti kaniških gimnazijalaca i, prema izvješću nasta -v nice koordinatorice Veronike Vuk, zajed no ostvarili projekt „Stopama Zrinskih i Franko pana”.

Izlet u Siget

SA SVIH STRANA n 15 n

Pješačko hodočašće Pečuške biskupije

Pješačko hodočašće Pečuške biskupije, već osmu godinu zare-dom, ove godine 7. svibnja, okupilo je više tisuća hodočasnikakoji su pješačili od pečuškoga predgrađa do judske/đunskebazilike, u dužini od 25 kilometara. Pješačilo se cestom broj 56od 7.30 do 13.30. Stigavši u Jud/Đud, hodočasnici su pribivalisvetoj misi koju je na otvorenome služio pečuški biskupGyörgy Udvardy koji je i predvodio hodočašće, pješačeći s vjer-nicima. Svetu misu pjevao je između ostalih i Mješoviti pjevačkizbor harkanjskih Hrvata. Traženi ispravak

Poštovana urednice. Molim Vas da ispravite navod koji je na-pisan u Hrvatskom glasniku broj 19. na 3. stranici u napisuNovo peljačtvo DGHU-u, Vince Hergović po drugi put na čeluGradišćancev.

Napisani navod: Za pol ure Franjo Grubić kot načelnik Kolj-nofa je pozdravio sve nazočne i izjavio je da nije bilo lako najtikandidate za predsjedničtvo i predložio je tajno glasanje, štosu birači i prihvatili. Za predsjednika Društva su se kandidiraliMarija Pilšić i Vince Hergović, i kad je Franjo Grubić pitao kan-didatkinju, hoće li se zeti za kandidaturu, ona to nije prihva-tila, tako se je za funkciju predsjednika jedino ganuo VinceHergović.

Umjesto napisanog navoda tražim ovaj ispravak:

Za pol ure Franjo Grubić kot načelnik Koljnofa je pozdraviosve nazočne i izjavio je da nije bilo lako najti kandidate zapredsjedničtvo i predložio je tajno glasanje, što su birači iprihvatili. Za predsjednika Društva su kandidirali Mariju Pilšići Vince Hergovića, i kad je Franjo Grubić pitao, hoće li se zetiza kandidaturu, ona to nije prihvatila, tako se je za funkcijupredsjednika jedino ganuo Vince Hergović.Bit je napisanog navoda kako se ja nisam sama kandidirala,već su mene kandidirali, a ja se nisam prihvatila kandidature.

S poštovanjemMarija Pilšić

ObavijestEržebetvaroška Hrvatska samouprava i ove godine organiziraposjet Karlovačkom festivalu piva. Kreće se 26. kolovoza u 13sati iz HOŠIG-ova parkirališta, a povratak je u Budimpeštu 28.kolovoza nakon objeda. Predviđen je ovaj program: stiže seu Selce u kasnim večernjim satima, u subotu, 27. kolovoza,poslije doručka slobodni program, a nakon objeda putovanjeu Karlovac, gdje je također slobodan program. U večernjimsatima povratak u Selce. U nedjelju, poslije doručka slobodanprogram te nakon objeda povratak u Budimpeštu. Iznos su-djelovanja: 10 000 Ft, i 50 eura po osobi, u kojoj su dva doru-čka, dva objeda i jedna večera. Prijave i uplate očekuju se do15. srpnja 2016. Podrobnije informacije na tel.: 06 30 2003919 ili 06 30 523 3213, te elektroničkom poštom horvaton-kormanyzat@erzsebetvaros.hu.

PORNOVA – Fara Petrovoga Sela, a ujedno i šest sel u Pinčenojdolini, opet poziva na tradicionalno spravišće crikvenih jačkar-nih zborov od Narde do Petrovoga Sela. Predstavljanje i skupnijačkarni koncert šest nimških i hrvatskih zborov ljetos će bitipriredjeni u pornovskoj crikvi ove nedilje, s početkom u 14.30uri.

„Racki Duhovi” obilježeni u znaku osamstoljetnog Dušnoka

S bogatim kulturno-zabavnim, gastronomskim i športskimsadržajima 14. – 15. svibnja u Dušnoku su priređeni tradicio-nalni „Racki Duhovi”. Ovogodišnja je priredba protekla uznaku obilježavanja 800. godišnjice sela Dušnoka. Kao i pri-jašnjih godina, prvoga dana uz misno slavlje organiziran je isusret Dušnočana koji više ne žive u tome naselju. Uz raznezabavne sadržaje za djecu i odrasle, drugoga dana organizi-ran je gala program u povodu obilježavanja osamstoljetnogDušnoka. Za tu je prigodu pripremljena i velika rođendanskatorta koju je pripremio Dušnočanin Tamaš Dudaš. Među osta-lima dan je završen plesačnicom i balom uz domaći orkestar«Zabavna industrija».

Snimka: snassz-kopri(www. dusnok.hu)

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČA: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, uredništvo Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se financira izdržavnog proračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

BAJA – Dogradonačelnica Andrea Besesek Csubákné 26.svibnja primila je rektora Visoke škole Józsefa Eötvösa ZoltánaMelicza, ravnateljicu Instituta za narodnosne i strane jezikedr. Adél Manz i ravnateljicu Pedagoškog instituta dr. MarijuKanižai. Glavna je tema razgovora bilo usuglašavanje izo-brazbe hrvatskih i njemačkih učitelja te odgojitelja, zapravopokretanje MA stupnja. Ocijenivši da je narodnosna izo-brazba zajednička stvar, Grad podupire taj poticaj, naglasilaje uz ostalo dogradonačelnica.

MOHAČ – Šokačka čitaonica 4. lipnja organizira već redovitoribičko natjecanje koje će se održati na ribičkom jezeru uobližnjem Šumberku. Opširnija obavijest u Šokačkoj čitaonicii u ribičkoj trgovini Blinker.

DRVLJANCI – Proštenje i hrvatska sveta misa u Drvljancimaove će godien biti održana 3. lipnja na svetkovinu PresvetogSrca Isusova. Toga će dana srebrnu misu u Drvljancima imatislavljenik, svećenik podrijetlom iz Starina, Ladislav Bačmai.On je sada župnik u Seksaru (Szekszárd), zaređen je prije 25godina. Sveta misa počinje u 11 sati. Kako kaže srebrnomis-nik, njegova srebrna misa zahvala je za 25 godina provedenihu vinogradu Gospodnjem. Bačmai će imati još jednu misu nakojjma će obilježiti svoje srebrnomisništvo 5. lipnja u seksar-skoj Belvaroškoj crkvi, s početkom u 16.30. Bačmai je prvumisu kojom je obilježio svoje srebrnomisništvo imao u rod-nom Strainu, dana 16. svibnja, na Sv. Ivana Nepomuka, zaštit-nika starinske crkve i sela Starina, u tamošnjoj crkvi.

KAPOŠVAR – Hrvatska samouprava 4. lipnja organizirapriredbu pod naslovom „Hrvatski okusi u Podravini i Po-murju”. Priredba počinje natjecanjem u kuhanju u 13.30 satina vanj skim terenima Športskog središta grada (Kaposvár,Arany János utca 97) na koje stižu družine iz Podravine i Po-murja. Kulturni program počinje u 16 sati nastupom kulturnihudruga iz dvije regije. Organizatori sve zainteresirane srdačnoočekuju.

SEMELJ – U organizaciji Hrvatske samouprave, 4. lipnja or-ganizira se malonogometni turnir na kojem će uz domaćumomčad sudjelovati i momčadi iz Kukinja, Egraga, Mišljena,Lotara i prijateljskog naselja Semeljaca iz Hrvatske. Utakmicepočinju prije podne u 10 sati. Istog se dana organizira i balna kojem svira Orkestar Juice.

NARDA – Dobrovoljno ognjogasno društvo Narde, Seoskasamouprava i Hrvatska samouprava Narde vas srdačno pozi-vaju na svečani program obilježavanja 125. obljetnice posto-janja mjesnoga Ognjogasnoga društva i na Hrvatski dan kojiće se održati 11. junija, u subotu. Gosti se primaju kod jezerau Maloj Nardi od 12.30 uri, otkud u 13.30 uri krene povorkaslavljenikov, pozvanih ognjogasnih društav uz pratnjupuhačkoga orkestra i mažoretkinj iz Murskoga Središća. U 14uri se začme sveta maša zahvalnica i blagoslavljanje noveognjogasne zastave. Potom slijedi kulturni program uznastup jačkarnoga zbora Zora iz Kisega, KUD-a Mladost izOdre ter domaćih jačkaric i tamburašev. U 18 uri je večera terbal s petroviskim Pinka-bandom.

GORNJI ČETAR – U januaru ovoga ljeta se je utemeljiloTurističko, kulturno i športsko društvo Pinčene doline udotičnom naselju, čije članstvo priredjuje ove subote učetarskoj Gorici „Druženje u Gorici”. Kako nam je rekao članspomenutoga Društva, Tivadar Čeri, od 10 uri u parkirališćupred Muzejom „Željezne zavjese” majstori ručnih djel namalom sajmu čekaju sa svojimi suveniri pohodnike. Od 14 urise predstavljaju ognjogasci Keresteša, a pol ure kasnije gi-taristi „Capito” će zabavljati dicu. Nastupat će ovde sa svojimdvojezičnim programom dica iz četarske čuvarnice ter školskifolkloraši takaj iz Gornjega Četara. Jačkarni zbor Slavuj izHrvatskih Šic i mišani pjevački zbor Rozmarin iz GornjegaČetara s gradišćanskimi pjesmami će zabavljati publiku. Dicaće se moći naticati u moljanju, a teme crtežov je Pinka i Gora.Med podupirači priredbe su Hrvatska samouprava GornjegaČetara, Knjižnica „Dániel Berzsenyi” u Sambotelu, Muzej „Že -ljezna zavjesa” i četarski restoran „Pezi”.

PETROVO SELO – Stanovničtvo spomenutoga naselja morese pripraviti na treći gastronomski dan ove nedilje. Naime, 5.junija, od 9 uri, su ponovo mobilizirani iskusni kuhari sa svo-jimi brigadami oko bogračov, na dvoru restorana „Pinka” dado podneva iz divljega mesa i ribov napravu fanjski objed.Jila će cijeniti stručni žiri. Dicu čekaju različite mogućnostizabave na dvoru Kulturnoga doma, a bit će i športsko nati-canje od 14 uri. Od 17 uri slijedi istancanje majpana, kamo supozvani stari i mladi na prigodno druženje.