Sibenski list, 14. svibnja 2015

I benskiLIst

ww

w.s

iben

ski-

list.

hr

UPANIJSKI TJEDNIK

UPANIJSKI TJEDNIK

Knin e dobiti Ulicu 72. bojne Vojne policije

OBILI sMO IBENSKU TVRAVUBarone e biti jo jedna atrakcija STr. 4

STr. 32

IR ABORIEMUreenje plae koe vlasnicibespravnih rivica

ETVRTAK 14. SVIBNJA 2015. godINA LIII BRoJ 2681

Razgovor s Majom Spahijom

MISS IBENSKO - KNINSKE UPANIJE

STr. 8

Ajmo, Crniani, sada na Dinamo!

MALONOGOMETAE EKA PRVA LIGA

DOZNAJEMO Poast elitnoj postrojbi 5. kolovoza STr. 5

NAELNIK POBJESNIO NA NOVINArA Luka kapetanija Opini Tisno zabranila radove na popravku obale u Jezerima

Klarin: Otkad je za obinu sanaciju rive potrebna dozvola!? STr. 4

STr. 6

2 Aktualno ibenski list etvrtAk, 14.5.2015.go

vore

i o

tvor

eno Meterize i rokie

davno smo mogli izgraditi!

PIE

ZD

RA

VK

O P

ILI

Ante Parat, ravnatelj UC-a, uvijek je bio bez

dlake na jeziku. Takav je bio i kada je prije nekoli-

ko godina javno polemizirao s tadanjim SDP-ovim

dogradonaelnikom Frankom Vidoviem oko vo-

ra Rokii, a takav je i danas kad upire prstom u pot-

predsjednika Vlade Branka Gria koji najavljuje

kako e smanjiti naknadu za uporabu cesta koja se

plaa pri registraciji motornih i prikljunih vozila

za desetak posto. Parat e odmah, bez krzmanja

kazati kako je, barem kada je o toj najavi rije, ona

u funkciji kupnje jeftnih politikih poena pred iz-

bore, jer se radi o sredstvima lokalne samouprave

kojima Vlada asti prijevoznike zbog poveanja

troarina na gorivo.

Dva od tri problemaParat je, isto tako, podsjetio da su sredstva ko-

ja idu iz dravnog prorauna, a prikupe se od tro-

arina za gorivo, preko HC-a iz svojevrsnog fonda

poravnanja u UC-eve u zadnje dvije godine pre-

polovljena - s 240 na 120 milijuna kuna. ibenski

UC tako je umjesto devet uprihodovao s tog naslo-

va pet milijuna kuna godinje. U dvije godine rije

je o osam milijuna kuna manje, a o kolikoj je vrijed-

nosti rije, najbolje se vidi kad se usporedi cijena

vora Meterize, koja je izlicitirana na 11,5 milijuna

kuna bez PDV-a. Drugim rijeima, u samo tri go-

dine ibenik je - zbog krize i tednje - ostao bez vri-

jednosti vora Meterize. Zbog kojeg je, primjerice,

ibenski gradonaelnik dr. eljko Buri jedva uspio

dogovoriti sastanak i sjesti za stol s Edom Kosom,

direktorom Hrvatskih cesta. A nije tu rije samo o

Meterizama, ve i o Rokiima. Jer, kako god je cije-

na vora Meterize bila procijenjena na 16,5 milijuna

kuna - pa je natjeaj dao znatno niu cijenu - tako bi

se vjerojatno dogodilo i s Rokiima koji su procije-

njeni na dvadeset milijuna kuna. Tonije reeno,

za tih dvadesetak i(li) koji vie milijun kuna, i-

benik je mogao ve danas rijeiti dva od tri gorua

prometna problema. Trei je, dakako, vor Njivice.

Vrhunac konkretnostiZato nije? Zato to nije bilo politikog koncen-

zusa ni sloge. Imali smo manjak pameti, a viak

stranakog dipeta i nepotrebnog inaenja. Pro-

jekt Rokia radio je HDZ, gradom ibenikom vla-

dao je SDP i HNS, koji nisu eljeli izdati potvrdu

glavnog projekta jer da je vor predimenzioni-

ran i da je primjereniji za San Francisco nego

za ibenik. Naravno, u Hrvatskim su cestama

takvu svau jedva doekali zovite vi nas kad

se dogovorite a u ovih se etiri ili pet godina na

Rokiima nije gradilo nita. Vrhunac politikog

utjecaja domaeg SDP-a u nacionalnoj cestograd-

nji oito je takav i toliki da je ibenskom gradona-

elniku uspio dogovoriti sastanak i otvoriti vrata

prvog ovjeka uprave HC-a. Vrhunac konkretno-

sti nakon tog sastanka bio je da je obeano kako

e se novi natjeaj za izvoaa radova na voru

Meterize raspisati do kraja svibnja, najkasnije do

sredine lipnja. Stari je natjeaj, kao to je pozna-

to, poniten nakon to se domaa tvrtka Saraen

alila na odluku natjeajnog povjerenstva da po-

sao dobije splitsko Poduzee za ceste. A prvobit-

no je bio raspisan jo u studenom prole godine...

IMPreSSUM Ibenski

LIst

ww

w.s

iben

ski-

list.

hr

UPANIJSKI TJEDNIK

GLaVnI ureDnIk JoKo DADI

zamjenICa ureDnIka MARINA JURKoVI

marketInG ElIDA SlAVIcA [email protected]

tel.: 022/201-269, 022/201-270, fax: 022/212-979

aDresa Petra Grubiia 3, 22000 ibenik

iro raun IBAN: HR3124110061100004846

www.sibenski-list.hr

osniva i izdava ibenski list d.o.o.dirEKTor MIRoSlAV IVItIsak Slobodna Dalmacija d.d.

uPraVa ePHANTE SAMoDol, ToMISlAV wRUSS

nadzorni odbor EPHANA HANEKoVI, KREIMIR oSI,

DEJAN KRUI, fRA IlIJA IVKoVI

TJEDNA VAGA

Do kraja lipnja djelatnici Turistiko-informativnog centra(TIC) ibenik preselit e se u novi prostor na obali, podno katedrale. Radovi i opremanje ukupno e investitora, TZ Grada ibenika kotati oko 750.000 kuna. Interijer novog prostora bit e ureen moderno tradicionalnim elementima. Osim prostorije za rad s turistima s velikim pultom, tu e biti i ured za voditelja TIC-a, te sanitarni vor i ajna kuhinja. Nabavit e se i potpuno nova oprema, a zajedno sa stanarima zgrade bit e obnovljena i fasada.

Proizvodnja bi u ibenskom aluminijau mogla poeti za dva mjeseca. Do tada e novi vlasnik TLM-a preuzeti kompletno upravljanje tvornicom. Dok se to ne dogodi, nee biti ni sirovine ni proizvodnje, bio je eksplicitan Igor amis. To to je njegov dogovor s Vladom RH podrazumijevao pokretanje proizvodnje jo prolog mjeseca, za njega nije sporno. Kako su taj amisov stav doivjeli radnici Pree koji nisu dobili tri plae, nije teko zamisliti, kao to nije neosnovano pretpostaviti da e ruski gazda krajem ljeta smisliti neki novi izgovor.

Mandolinski orkestar Kreimir pod vodstvom Mate Viia osvojio je prvu nagradu na 20. hrvatskom festivalu mandolinskih orkestara u Imotskom. U orkestru svira 20-ak uenika, mahom osnovaca, a na imotskom festivalu sudjeluju svake godine. Do sada su etiri puta pobijedili, a osvojili su nekoliko puta i drugo te tree mjesto. Najnoviji uspjeh mladim ibenskim mandolinistima i njihovu voditelju svakako je poticaj za daljnji rad, koji bi, nadaju se, mogao imati i veu financijsku podrku mjerodavnih u ibenskoj kulturi.

Opina Tisno protuzakonito obnavlja dio obale u Jezerima koja je jo uvijek u koncesiji RD-a Punta Rata, niti za radove na pomorskom dobru ima dozvolu. Zbog dvostrukog krenja propisa, Luka kapetanija zabranjuje Opini daljnje radove, a naelnik Klarin, zamoljen za izjavu, prvo tvrdi da mu nikakve dozvole nisu potrebne, a potom novinaru bijesno poklapa telefonsku slualicu. Podsjeamo ga da obala u Jezerima nije njegova prija, meutim on jest, meu ostalim, na saborski zastupnik. Kako e onda netko drugi potovati zakon, proceduru i javnost?

PlUS MINUS PlUS MINUS

DINo KARAolEdirektor Ureda TZ-a Grada ibenika

IGoR AMISvlasnik TLM-a

IVAN KlARINnaelnik opine Tisno

MATE VIIvoditelj Mandolinskog orkestra Kreimir

NIK

A S

TIPA

NI

EV/C

RO

PIX

aktualno

Prvo to ujem - otkad je za obinu sanaciju rive potrebna dozvola!?

KlARIN PoBJESNIo NA NoVINARA luka kapetanija opini Tisno zabranila radove na popravku obale u Jezerima

ibenski list etvrtak, 14.5.2015. aktualno 3ibenski list etvrtak, 14.5.2015. aktualno 3

zabrani gradnje na rivi u Je-

zerima ostao je konsterniran

to mu je prvo to uje! O e-

mu je rije i zato bi zaboga,

bio u ikakvom prekraju? Ot-

kad je to za obinu sanaciju

obale potrebna ikakva dozvo-

la? zaredao je s retorikim

pitanjima i potom konsta-

tirao da u Jezerima vie ne-

ma sportske luke, jer je tako

odredio Prostorni plan Opi-

ne Tisno.

Novinaru zalupio telefonskom slualicom

Na opasku da to ne ide ba

tako prije propisane zakon-

ske procedure na razini u-

panije i eli li drugim rijei-

ma kazati da Luka kapeta-

nija ne zna svoj posao, inae

dobar poznavatelj propisa

kada mu to odgovara, srdi-

to je uzvratio da je on nael-

nik Opine Tisno, i svaki na

daljnji razgovor upravo pre-

Prvo to ujem - otkad je za obinu sanaciju rive potrebna dozvola!?

staje. A ovaj novinar, koji ne-

ma pojma to se u Jezerima

i opini uope dogaa, neka

se i dalje pristrano informi-

ra u upanijskim uredima!

zalupio je telefonskom slu-

alicom.

teta, jer smo za oito ner-

voznog Ivana Klarina, nesvi-

klog da zakonska batina ima

i drugi kraj koji ga ipak moe

barem malo dohvatiti, prem-

da je naelnik opine, ima-

li dosta pitanja, osim ovoga o

zabrani radova na jezerskoj

rivi. Jedno od njih bilo je i da

prokomentira kako su se ve-

ina i opozicija u upanijskoj

skuptini 4. svibnja, kao malo

kad sloili s prijedlogom Stipe

Petrine, vijenikom i naelni-

kom Opine Primoten da se

odluka o oduzimanju koncesi-

je RD Punta Rata odgodi za

sljedeu sjednicu, jer bi ugro-

avanje poznatog big-game

natjecanja koje drutvo godi-

nama organizira bilo protiv

zdrave pameti.

Dodue, prema informaci-

jama iz upanijskih slubi, to

je samo uzaludno odlaganje

odluke koja se mora donijeti,

jer je zakonski jedina mogu-

a. Zamolili bismo Klarina da

se takoer osvrne kad mu je

ve dosljedno provoenje za-

kona toliko pri srcu - na rije-

i upana Gorana Pauka, ko-

ji je sa skuptinske govornice

kazao da mu je u cijeloj luici

smetao jedino ponton Punte

Rata, postavljen za potrebe

natjecanja u big-gameu, a na

druga dva, ispred mjesne turi-

stike zajednice uope se nije

obazirao.

O dojmu, kada ve nema odgovora

Znai li to da je inzistiraju-

i na zakonitosti kada mu ide

u piriju, Klarin s namjerom

smjestio svojim Jezerani-

ma, premda je kao mjeta-

nin i naelnik sigurno znao

da je koncesija sportske lu-

ice s vremenom posta-

la problematinom, ali ne

krivnjom Punte Rata, ve

zbog zakonskih nedoree-

nosti?

Budui da je naelnik za-

klopio slualicu, posluit

emo se dojmom. A taj je da

se Ivan Klarin, rekli bi ne-

ki, pravi nevjet kada mu to

odgovara, premda svakim

svojim potezom klie: Dr-

ava, to sam ja! Recentna

zabrana radova na obali u

Jezerima nije neto to e

mu osobito nakoditi, no

ugodan dojam - nakon kraj-

nje loeg koji ostaje nakon

njegova nesmiljenog obra-

una s Puntom Rata - ostav-

lja saznanje da ipak postoji

neka inspekcija koja poru-

uje: Mi provodimo zakon,

makar ti bio drava!

Kako navodi Robert Baljkas, ibenski luki kapetan, zakon je u ovom sluaju dvostruko zaobien: prekrena su prava legalnog koncesionara, a to je jo uvijek RD Punta Rata jer upanijska skuptina na zasjedanju 4. svibnja sportskom drutvu nije oduzela koncesiju i sljedee za radove je trebalo ishoditi dozvolu Luke kapetanije, jer je rije o zahvatu na pomorskom dobru

darska plovila objanjava

Baljkas.

Upravo je s Klarinovim

inzistiranjem da inspekcija

Luke kapetanije izae na te-

ren otpoeo muan rasplet s

koncesijom na obali u Jezeri-

ma to e silom zakona usko-

ro zavriti njezinim oduzima-

njem sportskim ribolovcima

iz Punte Rata, i posljedino,

trajnim gubitkom prava da se

javljaju na natjeaje za konce-

sije na pomorskom dobru, o

emu smo pisali na ovim stra-

nicama.- Zbog toga nisam ni-

malo sretan i drim kako je

rjeenje u Jezerima moglo bi-

ti povoljno da je bilo dogovo-

ra. Meutim, svi trebaju zna-

ti da Luka kapetanija nije ni

na ijoj strani, osim na stra-

ni zakona dodat e Robert

Baljkas.

Kada smo naelnika Kla-

rina zamolili da komentira

rjeenje Luke kapetanije o

Branimir PERIANIKA STIPANIEV/CROPIX

B umerang koji je bacio Ivan Klarin, naelnik Opine Tisno i SDP-ov saborski zastupnik kada je u ljeto 2013. pozvao

inspekciju Luke kapetanije

da se sredi stanje u sportskoj

luici, vratio se i malo ga okr-

znuo po glavi. Naime, Luka

kapetanija ibenik ovih dana

izdala je rjeenje kojim se Op-

ini zabranjuju daljnji radovi

na sanaciji 150 metara obale

u Jezerima. Kako navodi Ro-

bert Baljkas, luki kapetan,

zakon je u ovom sluaju dvo-

struko zaobien: prekrena

su prava legalnog koncesio-

nara, a to je jo uvijek RD

Punta Rata budui da upa-

nijska skuptina na zasje-

danju 4. svibnja sportskom

drutvu nije oduzela konce-

siju i sljedee za radove je

trebalo ishoditi dozvolu Lu-

ke kapetanije, jer je rije o za-

hvatu na pomorskom dobru.

Luka kapetanija jedino je na strani zakona

- Naknadno emo utvrditi

postoji li prekrajna odgovor-

nost i ija. U svakom sluaju,

Opina je poela nelegalne

radove i ma koliko namjera

bila dobra, naa inspekcija

duna je reagirati prema Za-

konu. Jednako kao i u slua-

ju zabrane rada RD-u Punta

Rata 2013. godine zato to su

u sportskoj luici na vezovi-

ma zateena strana i gospo-

KLARIN POBJESNIO NA NOVINARA Luka kapetanija Opini Tisno zabranila radove na popravku obale u Jezerima

4 Aktualno ibenski list etvrtAk, 14.5.2015.

Sve su ibenske tvra-ve prelijepe na svoj nain i sa svake puca jedinstven pogled na grad. Tako je i tvrava Baro-

ne, odnosno ubievac, koja

se obnavlja i ureuje od je-

seni prole godine s milijun

europskih eura i dodatnih

300 tisua eura iz ibenskoga

gradskog prorauna, oduvi-

jek bila nezaobilazno odredi-

te svakog ozbiljnijega gosta i

putnika namjernika. Dapae,

nema ni ibenanina u ijem

se obiteljskom albumu ne na-

lazi barem jedna fotografija s

Baronea. Nakon to se na je-

sen zavri s ureenjem, Baro-

ne e bljesnuti punim sjajem.

Tvrava e, nesumnjivo, bi-

ti prvorazredni izletniki lo-

kalitet zahvaljujui i atrak-

tivnim sadrajima u kojima

e se, uvaavajui do detalja

povijesne injenice, koristiti

visoka tehnoloka dostignu-

a poput takozvane proirene

stvarnosti.

Prema rijeima Ivane Bu-

jas Rupi, voditeljice Odsjeka

za razvoj gradskog Upravnog

odjela za gospodarstvo, podu-

zetnitvo i razvoj, nedavno je

okonan poziv na natjeaj za

snimanje dokumentarnog fil-

ma o ivotu u ibeniku u 17.

stoljeu. Rije je o filmu ko-

jim e se vjerno prikazati na-

in ivota starih ibenana

iz tog povijesnog razdoblja,

njihove obiaje, izgled, odje-

u i obuu, a takoer i prizo-

re s tri najfrekventnija javna

mjesta: trga, luke i trnice.

Hvale suradnju s Gradom Natjeaj je, osim filma i

kreiranja uobiajenih infor-

macija o lokalnim prirod-

nim, kulturnim i povijesnim

znamenitostima te ugosti-

teljskoj ponudi, podrazumi-

jevao i izradu sadraja proi-

rene stvarnosti posredstvom

AR naoala te pametnih te-

lefona i prijenosnih raunala

s likom naratora, ibenskog

plemia Frane Divnia. Zada-

Dok konzervatori na tvravi pregledavaju svaki kamen u elji da novoobnovljeni dijelovi drevne utvrde koja je u Kandijskom ratu branila ibenik od turskih osvajaa bude ak i bojom to slinija izvornom graevinskom materijalu, u gradskoj upravi zaokupljeni su drugim poslom. Zavren je javni poziv autorima filma i multimedijskih sadraja koji e buduim posjetiteljima Baronea pribliiti ivot ibenana u 17. stoljeuMarina JURKOVINIKA STIPANIEV/CROPIX

Barone e biti jo jedna ibenska atrakcijaPROJEKT NAPREDUJE S konzervatorom Ivom Glavaem posjetili smo jedinu tvravu bastionskog tipa u Hrvatskoj, na kojoj traju istraivako-konzervatorski radovi

tak je, uz to, bio nainiti rau-

nalnu simulaciju napada Tu-

raka na tvravu Barone, od-

nosno videopanoramu grada

ibenika kako je izgledao u 17.

stoljeu. Na natjeaj su pristi-

gle dvije ponude i upravo su

u postupku evaluacije, ne sa-

mo od Grada ibenika, ne-

go i naih partnera u projek-

tu Muzeja grada ibenika i

zagrebakog Fakulteta stro-

jarstva i brodogradnje kae

Ivana Bujas Rupi, te dodaje

kako u projektu Barone nita

nee biti preputeno sluaju.

Konzervator Ivo Glava pokraj zida stare tvrave Radove na ureenju tvrave Barone financira Europska unija

Istraivanja su potvrdila da je sadanja tvrava Barone nastala na temeljima znatno manje tvrave


Barone e biti jo jedna ibenska atrakcijaPROJEKT NAPREDUJE S konzervatorom Ivom Glavaem posjetili smo jedinu tvravu bastionskog tipa u Hrvatskoj, na kojoj traju istraivako-konzervatorski radovi

Pronali izvorni ulaz u tvravuGlava spominje i niz iroj javnosti malo poznatih detalja vezanih uz tvravu Barone, koja je u novijoj povijesti bila nagrivana raznim graevinama, od dograenog talijanskog bunkera jo iz Drugog svjetskog rata, straarnice, vojnog skladita, pa do improviziranog parkiralita. Sve je to, kako veli, ukinuto, a ve sada na tvravi gotovo da nema traga da su postojali. Barone se rekonstruira tako da se novopostavljeni kamen i fuge gotovo ne razlikuju od izvornih. Moram napomenuti da smo sasvim sigurno pronali izvorni ulaz u tvravu. Bio je na odreenoj visini, kao to je to uobiajeno na bastionskim utvrdama. Postojala su i vrata s pominim mostom, tragove nismo sauvali, ali iz arheolokih ostataka koje emo prezentirati to se jasno moe vidjeti.

DOZNAJEMO Zvonimirov grad e za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja osvanuti s ulicom nazvanom po elitnoj postrojbi

Nova kninska ulica bit e otvorena uz prostor bive vojarne Senjak u kojoj su pripadnici 72. bojne VP bili smjeteni po ulasku u Knin u kolovozu 1995. godine

Knin e 5. kolovoza dobiti Ulicu 72. bojne Vojne policije

Dok se vjerojatno jo du-go nee znati tko e sve i gdje doi na dvadese-tu obljetnicu oslobo-dilake akcije Oluja, u Kninu

i Zagrebu, doznali smo ono to

je sigurno i neprijeporno Zvo-

nimirov e grad 5. kolovoza

osvanuti s ulicom nazvanom

po jo jednoj elitnoj postrojbi

Hrvatske vojske. Naime, Knin

e za Dan pobjede i domovin-

ske zahvalnosti i Dan hrvat-

skih branitelja dobiti Ulicu

72. bojne Vojne policije!

Ulica 72. bojne Vojne poli-

cije bit e otvorena uz prostor

bive vojarne Senjak, koju je

MORH jo 2009. godine daro-

vao Gradu Kninu, a u kojoj su

vojni policajci bili smjeteni

po ulasku u Knin u kolovozu

1995. godine. Na Senjaku se

nalazi i crkva Gospe Velikog

Hrvatskog Krsnog Zavjeta.

No, posebno je zanimljivo i da

e se nova kninska prometni-

ca, Ulica 72. bojne Vojne polici-

Joko DADI

je nalaziti nedaleko od Ulice 4.

gardijske brigade, iz koje je ova

bojna i nastala.

Naime, 13. prosinca 1991.

godine, 72. bojna Vojne policije

osnovana je po zapovijedi mi-

nistra obrane Gojka uka, a

nastala je iz Samostalne sat-

nije Vojne policije etvrte

brigade. Prva postrojba Voj-

ne policije, koja je djelovala u

zoni odgovornosti 72. bojne

bio je vod Vojne policije osno-

van pri 4. gardijskoj brigadi

u Novigradu, a tijekom voe-

nja oruanih borbi u mjestu

Kruevo.

Kroz 72. bojnu Vojne poli-

cije tijekom Domovinskog ra-

ta prolo je oko 2500 pripadni-

ka, a puna formacija je 1995.

godine iznosila 1045 pripad-

nika. ivote su izgubila dva-

naestorica pripadnika.

Nadomak Banjoj Luci, 17.

listopada 1995. poginuo je

posljednji hrvatski branitelj

u Domovinskom ratu, Ante

Buani, pripadnik Antite-

roristikog voda 72. bojne Voj-

ne policije.

iVa

Na

Jur

aS

Ulica 72. bojne Vojne policije bit e otvorena uz prostor bive vojarne Senjak

S tim se slae i ibenski

konzervator dr. sc. Ivo Gla-

va, koji nadgleda radove

na tvravi. Hvali suradnju

s Gradom ibenikom, poseb-

no s odjelom na ijem je elu

proelnik Matija Bumbak.

Svaki problem ili nedoumi-

ca u arheolokom, konzer-

vatorskom, projektantskom

ili graevinskom dijelu pro-

jekta Barone rjeava se na

zajednikim sastancima ko-

ji se odravaju jednom tjed-

no. Ako je neto hitno, stvari

funkcioniraju i dnevno. Neri-

jetko se e-mailovi razmjenju-

ju i tijekom noi jer nema pro-

stora za improvizaciju.

Osim na Baroneu, u

ovom trenutku u Hrvatskoj

nema, koliko mi je poznato,

ni jednog istraivanja tvra-

ve bastionskog tipa. U Dal-

maciji su ovo pionirska istra-

ivanja, koja su potvrdila da

je sadanja tvrava Barone

Tvrava sv. Ivana titila je Barone u Kandijskom ratu Prva faza tvrave Barone je, inae, relativno skromna. Sa stajalita tadanjeg sustava ratovanja ne bi mogla izdrati znaajniju opsadu, a razlog zato u Kandijskom ratu nije pala lei u injenici da je glavna koncentracija turskog napada iz smjera Meteriza bila Tvrava sv. Ivana. Izmeu dviju tvrava, Sv. Ivana i Baronea, postojala je palisada, odnosno obrambeni rov kojim su venecijanski vojnici mogli komunicirati. Vrata i jedne i druge tvrave okrenuta su upravo prema tom rovu. Inae, grafika Joana Blaeua pokazuje kako se tono odvijala bitka 1647. izmeu Turaka i kranske vojske kod ibenika.

nastala na temeljima znat-

no manje tvrave. Tijekom

konzervatorsko-strunih,

dijelom i znanstvenih pripre-

mnih radnji, naime, doao

sam do zakljuka da je tvra-

va Barone morala imati sta-

riju fazu koja je bila neovisna

o sadanjem izgledu i da se ne

radi o istom arhitektonskom

konceptu. Na takve me je in-

dikacije uputio jedan pomalo

zaboravljeni natpis providu-

ra Antonija Bernarda iz 1659.

godine. Na tom natpisu pro-

vidur kae da je tvravu ui-

nio sigurnijom, to je znai-

lo da je na Baroneu postavio

sadanje polubastione i klije-

ta. Takoer sam pronaao i

jednu kartu Vincenza Ma-

rije Coronellija koja dovodi

do istog zakljuka. Na osno-

vi toga i na temelju relativ-

no skromnih struno-znan-

stvenih podataka o tvravi,

zakljuio sam da cijeloj stva-

ri treba opreznije pristupiti i

da moemo oekivati stariju

fazu. Doista smo je i pronali,

pa emo je primjereno i pre-

zentirati. Arheoloki dio po-

sla pomno je i profesionalno

odradio Muzej grada ibeni-

ka, a materijal je pohranjen

u Muzeju.

Detalji od iznimne vanosti

Konzervatori, istina, ne

sudjeluju u kreiranju pre-

zentacijskog dijela posla oko

tvrave Barone, ali nadaju se

da e i on biti jednako uspje-

no odraen kao i arheoloko-

graevinski.

Mnogi su detalji od izni-

mne vanosti za vjerodosto-

jan prikaz ibenske stvar-

nosti u vrijeme kad je zati-

ta tvrava znaila ivot. U

popratnoj multimediji, nai-

me, moraju se vjerno pono-

viti odore koje su imali ve-

necijanski vojnici, odore ko-

je su imali turski vojnici u

razliitim vrstama formaci-

ja, njihova oprema i oruje,

i to ne samo vojnika pjea-

ka, nego i konjanika. Treba

slijediti i izgled originalnih

topova. Nedavno sam, tako,

pronaao knjigu Il canoni di

Venezia koja je izdana 2014.

godine. U katolokom dije-

lu prikazani su i opisani svi

postojei venecijanski topo-

vi, tako da se, u usporedbi s

odreenim arhivskim poda-

cima, moe odrediti koji su

topovi bili na tvravi za-

kljuuje Glava.

Za dom i slobodu hrvatskom naroduS obzirom da je plan uporabe postrojbi u cijeloj zoni odgovornosti Zbornog podruja Split ve bio napravljen, vojnoredarstvenu operaciju Oluja doekali smo potpuno spremni za izvravanje svih vojnopolicijskih i borbenih zadaa. 72. bojna VP bila je u prvom i drugom ealonu - s ponosom je istaknuto u ratnom putu postrojbe.Istaknimo i kako u svom ratnom znaku 72. bojna VP ima dva anela koji dre hrvatski grb i ma, to je simbol odanosti Domovini i simbol spremnosti na boj.Svih ratnih godina, pa tako i danas, prepoznatljiv je pozdrav pripadnika 72. bojne Vojne policije: Za dom i slobodu hrvatskom narodu.

JoK

o D

aD

i

6 Aktualno ibenski list etvrtAk, 14.5.2015.

Branimir PERIANIKA STIPANIEV/CROPIX

D a ne upalim svoga twinga, ne bih znao to je buka, toliko je tiho u aboriu. I mogu vam rei da jedva e-

kam ljetnu ivost, malo vre-

ve i okupljanja! govori kroz

smijeh starosjedilac Neven

Bumbak, dok kree prerasle

grane borova nad tekatom

kafia koji na Obali Govia

u Starom selu vodi njegov

sin. Objekt e otvoriti 1. lip-

nja i ao mu je to u abori-

u nema vie ugostiteljskih

lokala.

- Mislim da nam je to mo-

da najvei nedostatak. Ova-

ko, sa samo dva-tri odredita,

gosti koji ovdje ljetuju odla-

ze u druga mjesta na izlazak.

Zar ne bi bilo bolje da to vi-

e potroe kod nas? kon-

statira Bumbak, uvjeren da

je ugostiteljstvo u aboriu

potencijalno dobar posao, pa

mu ni samome nije jasno za-

to je lokala malo. Bumbak

ima novu obiteljsku kuu na

obali, a u nasljedstvo je dobio

i starinu u treem redu. To

je jedno od rijetkih preosta-

lih starih zdanja, jer je abo-

ri u posljednjih 20-30 godina

doivio graditeljski bum du

pet kilometara svoje obale u

naseljima Staro selo, Mrzla

vala, Jasenovo, Crveni brig

i Drage. Od starosjedilaca,

gotovo da i nema nekog tko

se ne bavi turistikim iznaj-

mljivanjem.

S Bumbakom se slae Kr-

ste Grande, predsjednik

mjesnog odbora u protekle

etiri godine. abori na i-

tavom podruju ima 540 sta-

novnika, a u pici sezone, od

1. srpnja do 20. kolovoza bu-

de i preko etiri tisue ljudi.

Nema sadraja, pogotovo za mlade

- Infrastrukturno, taj broj

moe se podnijeti, ali u abo-

riu nema sadraja, pogoto-

vo ne za mlade. Dvije picerije

i dva kafia nedostatni su na

tolikom prostoru, meutim,

za ljude eljne mira mislim

da je abori idealno mjesto

za odmor, daleko od buke i

vreve ostalih ljetovalita

govori Grande. I na nedav-

nim izborima izaao je sa

svojom listom, koja je osvoji-

la etiri mjesta u Vijeu mje-

snog odbora, a pobjedniki

HDZ, predvoen Rokom Go-

viem ima pet mjesta i for-

mirat e vodstvo. No, budu-

i da mjesne samouprave jo

nisu ustanovljene u skladu s

izbornim rezultatima, Gran-

de je ljubazno pristao govo-

riti o postignutome u svome

mandatu i najvanijim pro-

blemima u aboriu.

-Od pet najistaknutijih

crnih toaka u prometu na

podruju Grada ibenika

cestovni prikljuak abo-

ria na magistralu jedna je

od najopasnijih. Miro Lu-

ci, gradski proelnik za ko-

munalne djelatnosti, obeao

mi je da e u ovoj godini biti

izraen barem idejni projekt

nadvonjaka, bez ega ovdje

nee biti sigurnog prometo-

Ureenje plae prema Mrzloj vali koe vlasnici bespravnih betonskih rivica!

REPORTERSKI IR ABORIEM Obili smo mjesto kod ibenika koje je posljednjih dvadesetak godina doivjelo graditeljski bum

Razgovarali smo s ljudima i polovina je za to da se te betonske rivice porue, no ostali ne ele ni uti za to. to je najzanimljivije, svi bi se bavili turizmom, ali sloge oko ureenja plae nema i to se nee moi rijeiti bez intervencije gradskih slubi - napominje Krste Grande, bivi predsjednik MO

vanja. Nadam se da e novo

vodstvo mjesnog odbora na-

staviti gdje smo stali govori

Grande. Istie da je vodstvo

aboria u prolom sazivu, u

suradnji sa strunjacima sa-

mostalno izradilo idejni pro-

jekt ureenja cijele abori-

ke obale od pjeane plae do

uvale Jasenovo s ureenom

etnicom, plaom s tuevi-

ma, zelenim pojasom

-Gradu sam predloio da

gradimo etapno, no jo uvi-

jek nema odgovora istie

Grande uz napomenu da

krajnji dio aboria, uz Mr-

zlu valu prema Jasenovu za-

ostaje po ureenosti infra-

strukture. Prema tome di-

jelu naselja odnosilo se kao

da nije u sastavu istog mje-

sta, i bez odlunosti gradske

uprave nee biti mogue ure-

diti plau na potezu do Mrzle

vale, povezanu s Obalom Go-

via u starom naselju. Pred

svojim kuama vlasnici su

naime, bez ikakvih dozvola

sagradili mulie za privezi-

vanje brodica i to je s vreme-

nom, postala njihova privat-

na obala.

Kruno odvijanje prometa u Starom selu

- Razgovarali smo s tim

ljudima i polovina je za to da

se te betonske rivice porue,

no ostali ne ele ni uti za to.

to je najzanimljivije, svi bi

se bavili turizmom, ali sloge

oko ureenja plae nema i to

se nee moi rijeiti bez in-

tervencije gradskih slubi,

napominje Grande. Na Oba-

li Govia odavno su shvatili

jo uoi Domovinskog ra-

ta da betonske rivice tre-

ba poruiti da bi se dobila

sadanja plaa, uz poznatu

prirodnu, pjeanu, jedina

ureena du ove obale. Dok

smo razgovarali s Grande-

om, njome je upravo brujao

jedan graevinski stroj rav-

nomjerno rasporeujui lju-

nak zbijen na hrpe od valova.

- Promijenili smo 28 stu-

pova javne rasvjete, rasvi-


Ureenje plae prema Mrzloj vali koe vlasnici bespravnih betonskih rivica!

REPORTERSKI IR ABORIEM Obili smo mjesto kod ibenika koje je posljednjih dvadesetak godina doivjelo graditeljski bum

Lokva u Jasenovu budui parking?Jedan od urnih zadataka svakako je sanacija bare u Jasenovu nepovezane s morem, a nastala je zbog slijeganja terena na povrini od 500 etvornih metara i sada se tu legu komarci.-Trebalo bi je nasuti, a moj prijedlog bio je da se tu uredi parking koji bi u sezoni, u ime u za raun Gradskog parkinga naplaivao mjesni odbor, tako da i aboriu ostane neto sredstava. Dodue, nisam siguran je li to pravno mogue i ostalo je na tome, no tu baru svakako treba sanirati govori Krste Grande. Problematian je i put do groblja, te dri da bi se mjesni odbor u novom sastavu to prije trebao posvetiti rjeavanju i toga komunalnog problema.

jetlili boalite, uredili dje-

je igralite i igralite za od-

bojku na pijesku, a rasvjetu

igralita uveli smo u sustav

javne rasvjete. Uredili smo

takoer i prostorije Mjesnog

odbora i mislim da smo no-

vom vodstvu ostavili dobre

smjernice da nastave s ra-

dom na poboljanju uvjeta

ivota u aboriu govori

Grande.

Dodue, bilo bi znatno

lake, smatra, da je manje

onih mjetana koji radije

promatraju sa strane, potom

s negodovanjem doekaju bi-

lo kakvu akciju mjesnog od-

bora koja mijenja ustaljene

tokove. Tako je bilo, istie

Grande, i kada smo u su-

radnji s gradskom upravom

uveli kruni smjer prometa

u Starom selu, s ime su sve

uske, dotad dvosmjerne ulice

postale jednosmjerne, a sva-

kodnevni ivot ugodniji.

8 upanija ibenski list etvrtak, 14.5.2015.upanija

Iako su mi je mnogi predviali, moram vam najiskrenije rei da ja pobjedu nisam oekivala. Prije svega, zato to mi je ovo bilo prvo takvo iskustvo - povjerila nam se Maja Spahija, 22-godinja studentica prava u SplituNevena BANI BILANNINO STOJIPRIVATNI ALBUM

Nakon Maje Cvjetko-vi, Ivane Ergi i Katarine Prnjak, i-benik je nakon neko-liko sunih godina opet do-

bio svoju misicu. Na pro-

lotjednom izboru za Miss

ibensko-kninske upanije

lentom najljepe okitila se

22-godinjakinja Maja Spa-

hija i potvrdila da favoritki-

nje ponekad zaista i pobje-

uju. Naime, uoi finala ti-

tulu pobjednice odnijela je

i na neslubenom izboru lo-

kalnog internetskog porta-

la ibenik.in, pa je njezina

pobjeda zapravo malo koga

iznenadila.

Njezinom prvom prati-

ljom proglaena je Marta

Malenica, a drugom Anto-

nia Barii, a na samom na-

tjecanju bilo je ukupno de-

vet djevojaka, uz spomenuti

trojac jo i: eljka Pai, Nika

atlak, Branka Baljkas, Ga-

brijela Troskot, Anela Per-

kov i Nikolina Milievi. Bi-

la je to jedna dobro ugoena

veer od pjesme, plesa i lje-

pote, kojoj je kao savrena

kulisa posluio klub Ma-

kari na Banju, a napetosti,

unato zasluenoj Majinoj

pobjedi, ipak nije nedosta-

jalo.

Za to se pobrinuo struni

ocjenjivaki sud u sastavu:

dogradonaelnik Danijel

Mileta, vlasnik Makarija

Anton Dobra, direktorica

TZ-a upanije eljana i-

ki, Grada Dino Karaole,

prvi ovjek Gradskog par-

kinga Goran Bulat, poznata

ibenska manekenka i dru-

ga pratilja Miss Hrvatske iz

2007. godine Kristina Brki,

novinar portala ibenik.in

Goran Pauk, urednik s No-

ve TV Davor Gari i organi-

zatorica izbora za Miss Hr-

vatske Iva Lopari-Kontek.

Oni su nakon prvog kruga

u daljnje natjecanje poslali

pet kandidatkinja, a pistom

su se etale u trapericama,

veernjim haljinama i kupa-

im kostimima, pri emu je

zanimljivo rei da je haljine

specijalno za ovu priliku di-

zajnirala ibenska dizajneri-

ca Rozalija Matov-Banovac.

U programu koji su vo-

dili novinar Mario Krni i

polufinalistica showa The

Voice Ana Opaak, koja je

i zapjevala, nastupili su jo

ruska trbuna plesaica Po-

lina Mytko i iluzionist Cas-

per. Nakon dijela programa

u kojem su kandidatkinje

morale odgovarati na pita-

nja irija bilo je jasno da e

najljepom biti proglaena i

oita miljenica publika, pre-

lijepa Maja. I bi tako.

Otra konkurencija u Crikvenici

Ova 22-godinjakinja,

studentica prava u Splitu,

pokuat e na finalnom iz-

boru koji se ove godine odr-

ava u Crikvenici u ibenik

donijeti etvrtu titulu Miss

Hrvatske, ali i sama je svje-

sna da joj to nee biti nima-

lo lagan zadatak, meutim

time se ne optereuje.

- Iako su mi je mnogi pred-

viali, moram vam najiskre-

nije rei da ja pobjedu ni na

ovom izboru nisam oekiva-

la. Prije svega, zato to mi je

ovo bilo prvo takvo iskustvo

i nisam znala to od njega

uope mogu oekivati, a po-

najmanje znam to me eka

NAJLJEPA IBENKA Budua pravnica Maja Spahija okitila se lentom Miss ibensko-kninske upanije i otkrila:

Ovo mi je bio prvi izlazak na pistu u ivotu, a moji aduti za pobjedu bili su iskrenost i osmijeh!

PlinovodEvo, itan u tampi kako jedna politologinja

upozorava da ovi teroristiki upad u Makedoniji

vodi amerika CIA ne bi li destabilizacijon ote dr-

ave poremetila novi sporazum Rusije i Turske

o izgradnji plinovoda Turski tok amata sebi u

bradu Dobra Parona.

- Eee, uja san neto priklopija je tufo El Ti-

gre, da je sve oto dija projekta Velike Albanije, koji

nije samo infiacija ekstremista, nego mu stranu

dru Amerika, Engleska, pa i vabe, a ruke zado-

voljno trljaju i islamisti Uostalon, ta me brige za

plinovode ove oli one? Kada mi se isprazni boca, io-

nako nazoven maloga dostavljaa i eto ti ga u tren,

ne proe ni deset minuta. On je moj plinovod, moj

ibenski tok, a za druge me nije brige! zakljuija

je oto poglavlje diskusije i natega muki gucalj iz

guzlaste boce od pive.

- Meni kaijete o plinu? Ma ne volin ga njanko

u fajerici, kamo li u kui. Brrr, ne mogu od stra,

sveta moja struja odgovorila mu je. Al nije njojzi

brige za plin i ko ga je izmislija, nego ota politolo-

ginja jasno i glasno upozorava da se destabilizaci-

ja Makedonije ta jon svidoimo, more priliti i na

iru regiju. Mogui su teroristiki napadi na BiH,

pa Rvaska zbog blizine triba razmiljati o sigur-

nosnin okviriman za razvoj turizma ita ona.

- E, do otoga je meni, oto je na juni i sjeverni

tok, tute je nae i crno i uto zlato i blago! Turizam!

gleda u njega traei odgovor.

- Je, u pravu ste, reka je i utapija se u ozbilj-

nomen motu. Ja mislin da mi tribamo iskoristiti

prelazni perijod u kome se naa zemlja nalazi. Za-

pravo, namin je stalna jedino tranzicija pa ako is-

palimo turistiki slogan: Doite u nas jerbo jo

vaik ne selekcijoniramo kovace! - virujte, svi e

pohrliti, makar svako malo bilo teroristikih upa-

da. Znate li kolko jedan Nijemac u svomen doma-

instvu triba selekcionirati? Te cakal vamo, pla-

stiku namo, foliju nunde, najlone oto Ljudi do-

u sa posla umorni ka pasi, a onda, namisto da

dignu sve etri u zrak i ljudski se odmoru, kuine

pritvaraju u mini - deponije i samo pribiru li pribi-

ru, do boje trube i novoga radnoga dana. Pa i te-

rorizam je lake podniti od otoga svakodnevnoga

drila! ponija se El Tigre u neotkriveni potencijal

domaega turizma.

- A zamislite kakve su tek mogunosti perma-

nentne tranzicije kada su japanski turisti u pita-

nju? zalipila se Dobra Parona za temu.

- Eto, diretur nae turistike zajednice, Dino

Karaole, jedanput je kaza koje oto motive najvi-

e slikavaju japanski turisti u ibeniku: stablo ta

reste na krovu buduega gradskog otela i Autran-

sportove busove u raspadu I sada, nastavila je,

morete samo zamisliti oduevljenje nekog uzga-

jivaa bonsaija kada na krovu nike kue ugleda

maleno stablo lipe od ijednoga njegovoga! Kolko

je on samo truda i panje posvetija svojoj biljci, a u

nas se oblikovalo tako dobro samo od puste lam-

pavosti i nemara! Sigurno nas doivljavaju ka lju-

de izuzetnih sposobnosti zakljuila je.

- E, i sada zamislite japanskoga turista nado-

veza se El Tigre, kako se u doniranon njemakon

busu kojega je i prija 20 godina bilo skuplje piturati

nego ta je vridija, vozi petljon na Meterizaman. I

udon se udi kako se tute promet uope odvija, ko

ima prednost, a ko triba ekati I dakako, ovik

slikaje li slikaje, a proplaka bi od ganua da znade

kako biva gradska vlast nije tila rekonstruirati

petlju jerbo bi zbog toga tribalo sasii nekoliko bo-

ria govori El Tigre.

A da sazna pravu istinu zato petlja eka do da-

nas? Da je to zato ta nisu tili dati guta HDZ-u,

da ne ispane da su oni napravili petlju? pita ga

Dobra Parona.

- E, to je ve situacija kada mi plaemo. A gost

puca od smija pa zar nije doa na odmor?!

glav

a o

tobr

aco

Pie

Br

an

imir

Per

ia

ibenski list etvrtak, 14.5.2015. upanija 9ibenski list etvrtak, 14.5.2015. upanija 9

Moj stil:- Volim klasian i glamurozan stil odijevanja, iako sam ja najee u sportskom izdanju.Obiljeja stila:- Odrasla sam uz rock glazbu, pa mi je kroz odrastanje bio takav i modni izriaj, ha-ha.Prvo modno iskustvo:- Ovo je bio moj prvi izlaz na modnu pistu.Moji najvjerniji navijai bili su:- Moja obitelj, rodbina i prijatelji.Sanjam o:- Izgradnji uspjene karijere i jednog dana obitelji.Na finalu u Crikvenici:- Voljela bih zabljesnuti u nekoj romantinoj i glamuroznoj haljini.Najee me moete susresti obuvenu u:- Tenisice ili salonke u posebnim prilikama.Omiljena mobilna aplikacija:- Whatsapp, jer mi je glavni medij za komuniciranje s prijateljima na dnevnoj bazi.

u finalu u Crikvenici. Meu-

tim, mislim da e to biti jed-

no lijepo iskustvo bez obzi-

ra na ishod, a ja u dati sve

od sebe da vratim lentu ku-

i i dokaem da su nae cu-

re stvarno najljepe. Konku-

rencija e biti velika, ali ja

se ne bojim izazova i ako mo-

ram izdvojiti zato sam ba

ja proglaena najljepom

ibenkom, onda je to, sma-

tram, zato to sam otvorena,

oputena, iskrena, a dopri-

nijela je i moja simpatinost

- skromna je Maja, koja svo-

ju nesvakidanju prirodnu

ljepotu stavlja u drugi plan

i daje prednost karakteru,

ali na pitanje to joj je naj-

vei fiziki adut ipak izdva-

ja osmijeh.

Ova slatka djevojka, za-

nimljivo je, roena je u Spli-

tu, kamo su se njeni preselili

uiz ratom pogoenog ibeni-

ka, ali veinu ivota ipak je

provela u ibeniku. Zavrila

je Tehniku kolu, smjera za

arhitektonskog tehniara i,

da naglasimo, radi u struci.

- Istina, dok ne diplomi-

ram na pravu, koje studiram

izvanredno, radim u jednom

arhitektonskom uredu, stje-

em iskustvo i brusim se u

poslu. Radila sam dugo na

legalizacijama, a sada radim

na razliitim drugim pro-

jektima koje obavlja jedan

arhitektonski ured. Nadam

se samo da mi nee biti pro-

blem uskladiti poslovne ob-

veze i ove koje u imati oko

izbora - veli.

Lijepoj Maji injenica da

je radina i svestrana mo-

gla bi biti i te kakva olakot-

na okolnost na finalnom iz-

boru, budui da se upravo

takve djevojke i trae kako

bi to bolje predstavljale ze-

mlju na izboru za Miss svi-

jeta.

Svestranost kao adut- U slobodno vrijeme ba-

vim se raznim aktivnostima

kao to su crtanje, pjevanje,

tranje, koarka, planina-

renje, streliarstvo. Oboa-

vam ii na koncerte, a naj-

drai na kojima sam bila

su koncerti Red Hot Chilli

Peppersa, Bon Jovija, Depec-

he Modea i Rogera Watersa.

Trudim se ivjeti ivot pu-

nim pluima, iskoristiti sva-

ku dobru priliku koja mi se

ponudi i sve zadatke koje

ispred sebe postavim, na-

stojim i ispuniti najbolje to

znam - odluna je djevojka,

kojoj su velika podrka na

izboru bili njezini roditelji,

otac Ivica bavi se glazbom,

majka Svjetlana je kuani-

ca, po struci knjiniarka.

- Tradicionalno sam od-

gojena i obitelj mi je na pr-

vom mjestu, a roditelji su

se pobrinuli da mi djetinj-

stvo i mladost prou u ve-

selju. Izgled i karakter dobi-

la sam podjednako od obo-

je. Zahvaljujui roditeljima

ostala sam vjena djevoji-

ca, koja se voli sputati na

razinu djeteta, osobito kad

tepam prijateljima ili vi-

dim nekog slatkog maia

ili psia. Dosta sam emotiv-

na, afektiram dok priam

(smijeh), oponaam zvuko-

ve i toliko se uivim u to to

govorim da se ini kao da ni-

ta oko sebe ne primjeujem

- kroz smijeh e i poruuje na

kraju.

- Ako postanem Miss Hr-

vatske, prvo e mi to biti

velika ast, a i bogatija za

jedno krasno, novo ivotno

iskustvo.

NAJLJEPA IBENKA Budua pravnica Maja Spahija okitila se lentom Miss ibensko-kninske upanije i otkrila:

Ovo mi je bio prvi izlazak na pistu u ivotu, a moji aduti za pobjedu bili su iskrenost i osmijeh!

10 upanija ibenski list etvrtak, 14.5.2015.

Katarina RUDANNIKA STIPANIEV/CROPIX

O dluka vodikog Gradskog vijea o zabrani konzu-miranja alkoholnih pia na javnome mjestu, koja je donesena krajem prole godine, naila je na odo-bravanje najveeg broja Vodiana.No, postavljanje znakova upozorenje na pet lokacija u

tom turistikom mjestu ba i nije dobro prihvaeno kod ne-

kih za sada nepoznatih poinitelja.

Vjerojatno u znak prosvjeda to se vie ne smiju opijati na

javnome mjestu ili e, ako budu uhvaeni, platiti kaznu od

500 kuna, od postavljenog znaka na rivi ostao je samo stup

i neto malo lima. Tko e biti uporniji - komunalni redari ili

nepoznati poinitelji?

Gdje je nestao znak upozorenja?

Pie KAtARiNA RUDANNIKOLINA VUKOVI/CROPIXINFOVODICE

V odika Udruga umi-rovljenika dobitnik je Nagrade grada Vodica za 2014. go-dinu, za osobiti doprinos u

podizanju kvalitete ivota

umirovljenika i osoba sta-

rije ivotne dobi, koja im je

uruena nedavno, u povo-

du Dana grada i nebeskog

zatitnika sv. Jeline. Povod

je to to smo kratko vrijeme

proveli u ugodnom drutvu

razgovarajui o radu Udru-

ge koja djeluje od 1993. go-

dine, a danas broji oko 400

lanova. Najvie ih je iz Vo-

dica, ali u Udrugu dolaze i

umirovljenici iz ibenika,

Bilica, Grebatice, Tisnog,

Tribunja, Pirovca, te iz Bi-

binja u susjednoj Zadarskoj

upaniji. Udruga je lanica

Matice umirovljenika Hr-

vatske, a na pitanje kako to

da im dolaze i umirovljenici

iz drugih mjesta, sugovorni-

ci odgovaraju da je razlog to-

mu njihov rad.

Jako je bitno to u Udru-

zi nema mjesta politici, ne-

ma svaa i sve radimo tim-

ski. To ljude privlai kau.

Ponosni su na Nagradu gra-

da i ona im je vjetar u lea za

jo kvalitetniji rad.

Napiite, molimo vas,

da zahvaljujemo naoj gra-

donaelnici i Gradskom vi-

jeu, gradskim institucija-

ma, privrednim subjektima,

udrugama i svim graani-

ma koji su prepoznali na

rad rekoe nam.

Izleti, ples, teajeviBili smo u drutvu s pred-

sjednikom Martinom iin-

ainom, potpredsjednikom

imom Bilanom, tajnicom

Jelom Juriev-Martinev,

blagajnikom Milanom Pro-

trkom, te lanovima Ofeli-

jom Frop, Zvonkom Pon-

gracom i Antom panjom.

U etnji vodikom rivom su-

sreli smo jo neke lanove,

koji su se javljali i govorili:

Vidimo se u subotu! Zani-

malo nas je zato to govore.

Idemo na jednodnevni

izlet u Makarsku i Omi. To

je dio naeg programa rada,

i gotovo svaki mjesec, osim

u srpnju i kolovozu, organi-

ziramo izlete po Dalmaciji.

Prole godine smo ih imali

est, ali imamo mi i druge

aktivnosti. Treba istaknuti

da nam je na prvom mjestu

druenje i zabava te briga o

zdravlju naih lanova, pa

dva puta godinje organi-

ziramo odlazak u ljeilite

hotel Kalos u Veloj Lu-

ci. Posjeujemo nae bole-

sne lanove, svakom esti-

tamo roendan SMS-om ili

telefonski, a onima stariji-

ma od 80 i osobno kazao je

predsjednik Martin iin-

ain. Posebnu pozornost su

posvetili pravodobnom in-

formiranju lanstva preko

plakata-obavijesti na svojim

prostorijama, preko sredsta-

va javnog priopavanja, a i

na Facebooku su.

Brojne aktivnostiOtkad je u studenome

2013. godine voenje Udru-

ge preuzeo aktualni Izvrni

odbor, broj lanova porastao

je za vie od 130, a proveli su

etrdesetak aktivnosti u ko-

jima je sudjelovalo oko 1500

lanova.

Meu ostalim aktivno-

stima, dva puta godinje or-

Timski rad u kojem nema mjesta politiciBROJE 400 LANOVA Udruga umirovljenika dobitnik Nagrade grada Vodica

Udruga djeluje od 1993. godine i danas broji oko 400 lanova. Najvie ih je iz Vodica, ali u nju dolaze i umirovljenici iz ibenika, Bilica, Grebatice, Tisnog, Tribunja, Pirovca, te iz Bibinja u susjednoj Zadarskoj upaniji

U OBJEKtiVU

ganiziramo sveane veere

s plesom i tombolom, za Dan

ena i Boi, druenja u Lo-

vakom domu, sudjelujemo

u humanitarnim i drugim

akcijama u Vodicama, a u

suradnji s Gradskom knji-

nicom imali smo i teaj rada

na raunalu, knjievne ve-

eri i jo niz dogaaja do-

dao je potpredsjednik ime

Bilan. Uspostavili su, kau

sugovornici, kvalitetan od-

nos i suradnju s nadlenim

tijelima gradske uprave,

gradskim ustanovama, hu-

manitarnim i drugim udru-

gama, turistikom zajedni-

ime Bilan (lijevo), Zvonko Pongrac, Jela Juriev-Martinev, Martin iin-ain, Ofelija Frop i Ante panja


Vedrana STOI

N ovi pravilnik o napla-ti parkiranja u Pri-motenu ve na sjed-nici Opinskog vijea izazvao je val nezadovoljstva

oporbenih vijenika. Haene-

sovac Ante Nii zaprijetio

je graanskim neposluhom

i prosvjedima jer je u staroj

gradskoj jezgi, iza bedema, od

2001. godine cijena parkira-

nja porasla za 700 posto. Pre-

ma novom cjeniku, u takozva-

noj 0 zoni zakup parkirnog

mjesta za cijelu sezonu tekue

godine iznosi 3000 kuna. U pr-

voj zoni cijena parking mjesta

je 2500 kuna, u drugoj zoni je

2000 kuna, a u treoj sezonska

karta plaa se 1500 kuna.

Jere Luketa iz HDZ-a

smatra da stanovnike sta-

re gradske jezgre cijena par-

king mjesta dodatno getoizi-

ra. Na svim drugim predjeli-

ma u Primotenu, udaljenim

tek stotinjak metara od stare

jezgre, parkiranje je besplat-

no. Ne bi bilo dobro da zbog

dodatnih ogranienja staro-

sjedioci naputaju svoje do-

move.

Primotenski naelnik

Stipe Petrina ne namjera-

va, kae, nasjesti na galamu

hadezeovaca i haenesovaca.

Cijena parkinga na ulicama

stare jezgre usred sezone,

kada se podijeli na broj dana,

iznosi samo 20 kuna dnevno.

Kada bi se ta cijena podijelila

na itavu godinu, parking bi

se plaao tek koju kunu.

- Ne bi mi bilo briga da se

bune zbog svojih vozila. Me-

utim, oni ele parking za

svoje goste kojima to i iona-

ko naplate. Uostalom, izgra-

dili su parcele 100 posto, ele

imati i vrtove, a mi u zatie-

noj staroj gradskoj jezgri mo-

ramo ograniiti prometne

guve i u toj zoni osigurati

nesmetano kretanje pjeaka

- kae Petrina.

Za nepravilno koritenje

parkiranje predviene su i

kazne od 500 kuna. Promet-

ni redar naplatit e je svima

koji ne istaknu parkirnu do-

zvolu ispod prednjeg vjetro-

branskog stakla, ako dozvola

ne odgovara zoni parkiranja,

ako se ustupi drugoj osobi ili

ako se u nju unesu netoni

podaci.

Prema novom pravilniku

za vozila invalida osigurana

su tri mjesta, a naplate par-

kiranja osloboena su vozila

MUP-a, hitne pomoi, vatro-

gasna vozila i slubena vozila

Opine Primoten.

BURA U PRIMOTENU Novi pravilnik izazvao val nezadovoljstva oporbenih vijenika

Primotenski naelnik Stipe Petrina ne namjerava, kae, nasjesti na galamu hadezeovaca i haenesovaca. Cijena parkinga na ulicama stare jezgre usred sezone, kada se podijeli na broj dana, iznosi samo 20 kuna dnevno

Timski rad u kojem nema mjesta politiciBROJE 400 LANOVA Udruga umirovljenika dobitnik Nagrade grada Vodica

U staroj jezgri sezonska cijena parkinga 3000 kuna

com, te sportskim i kultur-

nim institucijama, a sve

radi poboljanja poloaja

umirovljenika. Pred njima

je, na kraju e, zadatak ani-

mirati i u rad ukljuiti umi-

rovljenike s otoka Prvia, iz

Srime i mjesta u vodikom

zaleu.

Financiranje rada Udruge

Rad Udruge financira se

od lanarine koja godinje

iznosi 50 kuna, iz vodikoga

gradskog prorauna dobiju

30.000 kuna godinje, a ove

su godine prvi put, s 4000 ku-

na, uli i u upanijski prora-

un. Ne ale se i kau da su

im ta sredstva dostatna za

rad, pa koliko mogu, sufi-

nanciraju autobusni prije-

voz na izlete, a ostale tro-

kove snose sami.Novac tro-

e racionalno, a Gradskom

vijeu Vodica dva puta go-

dinje podnose izvjee o

utroenim proraunskim

sredstvima.

Blagajnik Milan Protrka prima uplate za izlet u Makarsku i Omi

Financiranje rada UdrugeRad Udruge financira se od lanarine koja godinje iznosi 50 kuna, iz vodikog gradskog prorauna dobiju 30.000 kuna godinje, a ove su godine prvi put, s 4000 kuna, uli i u upanijski proraun. Ne ale se i kau da su im ta sredstva dostatna za rad, pa koliko mogu sufinanciraju autobusni prijevoz na izlete, a ostale trokove snose sami. Novac troe racionalno, a Gradskom vijeu Vodica dva puta godinje podnose izvjee o utroenim proraunskim sredstvima.


Tjedan Crvenog kria, koji se obiljeava od 8. do 15. svibnja, na po-druju ibensko-knin-ske upanije prolazi u znaku

organiziranih akcija dobro-

voljnog darivanja krvi. Ka-

ko je 2007. godine donesen

novi pravilnik i krv mora bi-

ti testirana prema standardi-

ma EU-a, formirane su ban-

ke krvi i Split je tada postao

Katarina RUDANNIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

ANIMIRAJU I MLADE Plemenita akcija Gradskog drutva Crvenog kria ibenik i DDK

Lani je na irem ibenskom podruju prikupljeno oko 1600 doza krvi, a u prva tri mjeseca ove godine 374 - kae Lina Gregov, voditeljica zdravstvene djelatnosti ibenskog Gradskog drutva Crvenog kria

Raduju se svakom novom darivatelju krvi

Krka se pjesmom izlila u Majnu

ibenski slikari, klapai i turistiki djelatnici zajedno u Frankurtu

jedan od centara banke krvi

u Hrvatskoj. Zbog toga od si-

jenja 2013. godine Transfu-

zija Ope bolnice ibenik vi-

e ne obavlja posao vaenja

krvi dobrovoljnih darivate-

lja, ve se organizirane akci-

je darivanja krvi na podruju

nae upanije odvijaju samo

drugi tjedan u mjesecu, a na

teren dolazi ekipa Transfuzi-

je KBC-a Split.

Peta ovogodinja akcija

stoga se podudara s Tjednom

Crvenog kria, a provodi se u

ibeniku, Vodicama, Tribu-

nju, Pirovcu i Kninu. U pone-

djeljak i utorak, kad je akcija

organizirana u prostorijama

Gradskog drutva Crvenog

kria u ibeniku, ekao se

red, a kako doznajemo od Li-

ne Gregov, voditeljice zdrav-

stvene djelatnosti ibenskog

Drutva Crvenog kria, tako

je bilo i u drugim mjestima,

te u PU ibensko-kninskoj.

- Prezadovoljni smo oda-

zivom naih darivatelja ko-

ji se u velikom broju odazo-

vu svakoj naoj akciji. Poeli

smo neto iza devet sati. Evo,

jo nije ura, a krv je dalo vie

od 60 osoba. Do 14 sati bit e

ih jo - rekla nam je u pone-

djeljak Gregov, ne skrivajui

zadovoljstvo.

Oko 3000 registriranih darivatelja

U ibensko-kninskoj u-

paniji organizirane akcije do-

Tjedan Crvenog kria, koji se obiljeava od 8. do 15. svibnja, na podruju ibensko-kninske upanije prolazi u znaku organiziranih akcija dobrovoljnog darivanja krvi

Dva kombija puna klap-ske pjesme, slika i tu-ristikog propagan-dnog materijala kre-nula su krajem prolog tjedna

put Frankfurta na Majni, gdje

se, meu inim, obiljeavala 50.

obljetnica Hrvatske katolike

misije u tom njemakom gra-

du. Krka se minulog vikenda

kroz pjesmu izlila u Majnu. Po-

najvie zahvaljujui enskoj

klapi Skradinke, koja je bila

glavni izvoa u programu obi-

ljeavanja Majina dana Hr-

vata u Frankfurtu na koncer-

tu odranom pred blizu tisuu

Hrvata. Iseljenike je posebno

dirnula pjesma Krka moja,

stara mati, napisana upravo

za Hrvate, koji rasuti po cije-

lom svijetu, pate za zaviajem.

Dan ranije u Hrvatskoj

je katolikoj misiji otvorena

izloba, na kojoj je izlagalo 14

slikara iz ibenika, Splita i

Trogira (Ankica Vuki, Mari-

ja Mieti, Matija itum, Ana i

Ante Maduni, Manuela Srda-

rev, Velibor Jankovi, Zdenka

Bilui, Antonija Modruan,

fra Tomislav Brekalo, fra Da-

mir ikara, Stela uturi i fra

Ivan ikara).

- Izloba je svjedoila o du-

hovno-kulturnoj batini Hrva-

ta, te je izazvala nemalo zani-

manje naih iseljenika. Osob-

no, drim da je gotovo jednako

vrijedna bila likovna radioni-

ca, koju smo organizirali za hr-

vatsku djecu u Frankfurtu, a

ije smo slike izloili u nedjelju

prije mise, odrane u crkvi Sve-

tog Bartolomeja, poznatoj kao

krunidbenoj crkvi njemakih

kraljeva priala nam je pro-

fesorica Stela uturi, koja je

kao slikarica, te istodobno pr-

vi sopran klape Skradinke bi-

la i jedan od organizatora pu-

tovanja.

Skradinke su zapjevale i na

nedjeljnoj misi, koju je predvo-

dio ibenski sveenik fra Da-

mir iro ikara.

- Iseljena i domovinska Hr-

vatska se moda i najbolje spa-

jaju kroz ovakve susrete. Kroz

pjesmu, vjeru i izlobe. Mene

su gosti i goe iz ibenika odu-

evili u svakom pogledu. Pose-

bice, enska klapa Skradinke,

koja uz svjetovni, ima i sjajan

duhovni repertoar. I ne vjeru-

jem da je ovo njihov posljednji

dolazak u Hrvatsku katoliku

misiju u Frankfurtu kazao

nam je telefonski fra eljko

urkovi, ef Hrvatske kato-

like misije u Frankfurtu.

Putovanje u Frankfurt dje-

latnici Turistike zajednice

grada ibenika iskoristili su za

brovoljnog darivanja krvi da-

tiraju od 1976. godine, kad su

prva drutva darivatelja kr-

vi osnovana u Vodicama i ta-

danjem Remontnom brodo-

gradilitu ibenik. Potom su

klubovi osnivani i u drugim

velikim i manjim poduzei-

ma i ustanovama koje su ta-

da djelovale na podruju biv-

e opine ibenik i bilo ih je

tridesetak. U procesu privati-

zacije, propadanja ili gaenja

tvrtki, nestajali su i klubovi

dobrovoljnih darivatelja. Da-

U sreditu mjesta, u neposrednoj blizini plae, nositelji-

ce Plave zastave, na planiranom prostoru za razonodu dje-

ce, prolog su tjedna poeli graevinski radovi za ureenje

djejeg igralita.

Nakon to ti radovi budu zavreni, slijedi postavljanje

djejih igrala: ljuljake s koarom, dvosjedne ljuljake, kla-

tilice, njihalice i kombinirane sprave koja se sastoji od ne-

koliko kuica i mostova. Iz gradskog prorauna za ovu na-

mjenu izdvojeno je 400.000 kuna.

Osim to e uveseljavati najmlae stanovnike Srime i

njihove roditelje tijekom itave godine, u ljetnim mjeseci-

ma pruit e zabavu i zadovoljstvo djeci koja borave na pla-

i. Ovom investicijom uljepat e se vizura mjesta, upotpu-

niti sadraj te otii jo korak dalje u definiranju Srime kao

turistike destinacije za obiteljski odmor.

KAtARiNA RUDAN

SRIMA U neposrednoj blizini plae

Ureuje se novo djeje igralite

predsezonsku promidbu ibe-

nika meu Hrvatima u tom di-

jelu Njemake.

- Nije bilo dvojbe hou li po-

drati odlazak u Frankfurt. I

te kako ima smisla, kad se tu-

rizam povee s kulturnim go-

stovanjem. Slino, pozitivno

iskustvo sa Skradinkama i i-

benskim slikarima imali smo,

uostalom, ne tako davno u Sa-

rajevu istaknuo je Dino Ka-

raole, direktor ibenske Tu-

ristike zajednice.

Lina Gregov

Petar MIKULIIN


Tonije, EVN zemnom plinu.Upravo zato smo i za poslovne korisnike osigurali niske cijene zemnog plina, a da bi vae poslovanje teklo glatko, EVN zemni plin vam osigurava opskrbu 0-24, svaki dan u godini.

Saznajte sve o tome kako uvesti zemni plin.www.evn.hr, [email protected] na besplatnom info telefonu 0800 820 820

Za ugodniji ivot.

Kome zahvaliti zbog pametne utede na kuhanju i hlaenju?

ANIMIRAJU I MLADE Plemenita akcija Gradskog drutva Crvenog kria ibenik i DDK

Raduju se svakom novom darivatelju krvi

Krv darovalo i 30 policajacaDarivanju krvi u PU ibensko-kninsko odazvalo se 30 policijskih slubenika, i to:

Sreko Baeli Medi, Ante Bodul, Domagoj Crljen, Damir Horvatovi, Rinaldo Jakeli, Viljem Juriev, Roberto Kreak, Ivan Kului, Josip Lemac, eljko Mei, Marinsko Miura, ime Pavi, Branko Peran, Ivan Pletikosa, Ivica Stipandija,, Marin Turk, Ivan Uroda, Mario Vii, Mario Vuenovi, Tomislav Zeli, Dragan Zorica, Joko upe, Dragan ili, i Marko uklin, dok su etvorica darovatelja/ca odgoena za slijedeu akciju.Ovoj akciji se odazvao i Zlatko Plena, koji nije djelatnik ove Policijske uprave.

PRVAII podrune kole Rupe

Mala, ali slona grupa

U Podrunoj koli Osnovne kole Skradin u Rupama

ukupno je dvanaestero uenika, a meu njima troje je pr-

vaia. Lucija Goti, kojoj je najdrai predmet hrvatski je-

zik, te Domagoj irini i Anela Silov, koji od svih predme-

ta najvie vole matematiku. Mala su i slona grupa, veseli

i razigrani, ali izuzetno ozbiljni i vrijedni kad treba prio-

nuti poslu.

- Malo ih je, to je velika prednost u smislu da se svakom

ueniku mogu posvetiti i pristupiti individualnom radu.

Uitak je raditi s njima jer su vrlo vrijedni i posluni - re-

kla je za svoje uenika uiteljica Antonija Ljubi. Najesen,

u novoj kolskoj godini, u Rupama e biti petero novih pr-

vokolaca i njihovu dolasku svi se raduju.

Katarina RUDANNIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

Troje uenika pohaa prvi razred u Rupama

nas, kae Lina Gregov, klu-

bova je po poduzeima sve

manje, ali su se darivatelji

organizirali kroz drutva do-

brovoljnih darivatelja.

- Na podruju grada ibe-

nika te gradova i mjesta koja

su pripadala nekadanjoj op-

ini ibenik, od Pirovca do

Rogoznice, od irja do Skra-

dina, danas ima oko 3000 re-

gistriranih dobrovoljnih da-

rivatelja. Radimo puno na

animiranju kako bi se mladi i

svi ostali zdravi ljudi priklju-

ili velikoj plemenitoj obitelji

darivatelja. U proloj godini

prikupljeno je oko 1600 doza

krvi, a u prva tri mjeseca ove

godine 374. Krvi nikad dosta

i zato nas raduje dolazak sva-

kog novog darivatelja. Sretna

sam to se na nae akcije go-

dinje odazove oko 200 novih,

mahom maturanata - rekla je

na kraju Gregov, zahvalivi

se svim darivateljima teku-

ine koja ivot znai na ple-

menitosti i humanosti.

14 upanija ibenski list etvrtak, 14.5.2015.dr

nik

i am

arco

rd U tekoj oskudici i sirotinji imala je samo puno due

PIE

U

RO P

ERLI

Kad san bijo mlai, nako ki mulac, volijo san

dosta itat. I sad ja to volin, ali je ipak drukije.

Onda je sve za me bilo novo jer nisan nita zna

o ivotu, a sada znaden sve pa me jopet ivot di-

kod iznenadi. Kad god bi ita o grofovin, gospo-

di, bogatain, uvik san zamilja kako bi bilo lipo

da je i moj aa kakav barun, grof ili bilo kakvi

velika. Koji bi to gut bijo !? Ja ou auto, on, puf,

kupi auto, i sve tako redon. Kako bi onda bila li-

pa komunikacija s curan. Ta koja ne bi s menon

bogatunon stala i popriala, a i ko zna ta jo ?!

To moje oduevljenje literaturon trajalo bi

dok ne bi na te velikake grofovske familje po-

eli dolazit problemi i nesrie. Uas bi mi bilo

drago da san sirotinja i da mi je aa najobini-

ji mlinar u mlinci kod Mosta. Uvik su ti iz knji-

ga imali neke estoke velike ljubavi i tuge i na

kraju bi mi bilo a jadni ljudi. ta ti sve vridi ta

ima kad nema ono temeljno, kad nema srie.

Kad bi moju babu Anu iz sela Kljua, zadnja po-

ta Drinovci, pitali jeli sritna, uvik bi rekla: Da-

kue. Iman svoju dicu, iman unuad (ona je to

zvala naprdak) i ta e mi vie. Bijo je jo jedan

zanimljiv obiaj kod tizi ljudi ka moja baba. Kad

bi je pitali kolko joj je godina, rekla bi: Osande-

set manje dvi, a ne sedandesetosan. Isto je va-

ilo i za cijene. Neto nije bilo ezdesetsedan di-

nara, nega sedandeset manje tri. Kad si roena,

baba ? O Sveton Anti ! Sad se ti misli. Sria da

je upnik bijo savjestan pa je redno vodijo ma-

tine knjige. Za razliku od babe, did je bijo vie

literarni tip, ne zato ta bi ita, nega zato ta je

izgleda ka da je iz prie. Veliki brkovi, seljaka

kapa, bukara vina i zakletva: Brka mi ! Kad je

on tako neto reka, onda je to bijo zakon. I nisu

ga ba puno zanimale mogue babine traume.

Sada, za razliku od didova brka, ee vai ona:

Ja reka, ja poreka !

Baba je imala vrlo kruta modna pravila. Sve

ene koje su se usudile nosit mini, za nju su bi-

le, znate ve ta. Bilo je to za nju svetogre. On-

da su u selu sve ene nosile bilu maramu zvanu

okruga. Uvik je jedna bila u rezervi kad bi se ilo

u doktura ili nediljon na misu u Drinovce kod

Imena Isusova. Ma kakva bila sirotinja, nikad

meu svit nije ila nepoeljana ili neuredna.

Kosu bi isplela u pletenice, zavila ih u pundu i

uvrstila freicama i forketama. Kako bi se pro-

ve onaj koji bi se usudijo predloit babi da odsie

kosu i napravi trajnu, kakav mini val ? ta bi bi-

lo betime. S jeseni uvik bi nas obradovala s kr-

toien smokava u kojon bi na vrhu bijo poneki

grozd. Tako bi ona, s okrugon, vutanon, blju-

zon i opancin, lagano odajui dvanaestak kilo-

metara u Drni opremit spizu. Vodu s gusterne

nosila je u vuiji. Znala je lipo postavit i uprtit.

Tako bi lagano, poput kakva robota, stoiki ila

ko zna kolko puta.

Did se u to nije mia jer je to bila enska ra-

a. Zapravo, za njega je veina rae bila enska

raa i on je strogo pazijo da svojin ponaanjen

ne poremeti takav poredak stvari. Kad se sitin

komina u velikoj prostoriji ta je bila i kuina

i tinel i soba u kojoj su bila jo dva kreveta, par

sudia, mala bavica s vinon i vuija, mali stoli

s tri tronoca, kao da vidin kakav sirotinjski go-

tovo biblijski prizor. Bez struje, radija, televizije

ili telefona ivila je baba, loei otvoreni plamen

i kuvajui na komotrin u bronzinu. Sada turisti

kau da je to zanimljivo, da je to atrakcija. Mojoj

babi to sigurno nije bilo. Samo je Gospina slika

uvik bila ista, bez praine i garei. Kad je baba

umrla, bilo je puno simbolike u njenoj smrti. Po-

kopali su je u kapsi od obini dasaka, a piturali

su je crnon patinon. Prave piture tada nije bilo.

Vo

jko

Ba

i

/CRo

PiX

Mande TURINOV JEINANika STiPaNiEV/CRoPiX

Izmeu etiri projekta iz-gradnje sustava priku-pljanja i proiavanja otpadnih voda, Vlada RH uvrstila je i aglomeraciju

Betina-Murter u prijedlog

zakljuka o praenju na-

pretka provedbe postupaka

dodjele nepovratnih sred-

stava, koji se u okviru Ope-

rativnog programa Kon-

kurentnost i kohezija pri-

premaju za sufinanciranje

iz europskih strukturnih i

investicijskih fondova u fi-

nancijskom razdoblju 2014.

2020. Ostala tri odnose se

na Krk, Rovinj i Petrinju.

Takav prijedlog zaklju-

ka prihvatila je Radna sku-

pina na sjednici od 8. svibnja

i dokument uputila u daljnju

proceduru prihvaanja. U

Planu dodjele nepovratnih

sredstava u okviru navede-

nog programa, za kanaliza-

cijski sustav Betina-Murter

predvieno je ukupno 14 mi-

lijuna i 697 tisua eura, od

ega europski udio iznosi

8.230.320 eura, dok ostatak

ini nacionalni udio.

Indikativan datum obja-

Izgradnju sustava odvodnje Betina-Murter financirat e EU fondovi

VIE NEMA SUMNJE Poetkom idue godine Vlada e raspisati meunarodni natjeaj

U Planu dodjele nepovratnih sredstava predvieno je ukupno 14 milijuna i 697 tisua eura, od ega europski udio iznosi 8.230.320 eura, dok ostatak ini nacionalni udio

Proglaenje najboljih u nedjeljuFestival hrvatskih kazalinih amatera u Vodicama

Najbolje amaterske predstave iz cijele Hrvatske i slobodan ulaz u vodiki kulturni centar najbolja su pozivnica da ovaj vikend provedete u Vodicama - poruuje Gordana Birin

ve postupka dodjele je 30.

rujna, a datum zavretka

postupka 31. prosinca ove

godine. to to konkretno

znai za ova dva naselja na

otoku Murteru, koja e uz

groblje, ambulantu i kolu

dijeliti i zajedniku kanali-

zaciju, pojasnio je direktor

Komunalnog drutva Mur-

tela Ante Turinov.

To znai da e se poet-

kom idue godine, odnosno

nakon 31. prosinca 2015.,

raspisati meunarodni na-

tjeaj za izvoenje radova

na kompletnoj aglomeraciji

Betina-Murter. Radovi po-

drazumijevaju proiiva

otpadnih voda drugog stup-

nja i preostale faze izgradnje

sustava, a ima ih jo sedam

kae Turinov, uz napome-

nu da su radovi na prvim tri-

ma fazama zavrili krajem

travnja.

Sud arbitrirao u meuopinskom sporu

Valja ipak naglasiti da

dosadanji radovi nisu te-

kli u svim svojim fazama

ba glatko, a i da odnosi dvi-

ju opina Murter-Kornati i

Tisno, unutar koje se nala-

zi naselje Betina, nisu ba

Marija LONAR

V odice su, uz Pazin, do-main 55. festivalu hrvatskih kazalinih amatera (FHKA). Za-vrni dio tog festivala odrat

e se ovoga vikenda u vodi-

kom Kulturnom centru, a od

petka do nedjelje bit e izve-

deno deset predstava. Posljed-

njeg dana bit e proglaeni i

najbolji kazalini amateri u

Hrvatskoj.

Za ovogodinji FHKAT bi-

lo je prijavljeno 180 predstava,

a izbornici su odabrali 22, koje

e se u Vodicama i Pazinu na-

tjecati za nagrade u nekoliko

kategorija.

- Ovoga vikenda u Vodi-

cama nas oekuje vrhunski

kazalini doivljaj. Kad ovoj

najavi sjajnih nacionalnih

amaterskih ostvarenja doda-

mo i injenicu da je ulaz na

sve predstave besplatan te

da nas oekuje ugodno dru-

enje i uivanje u kazalinoj

igri, sigurni smo da je upravo

vodiki Kulturni centar naj-

bolje mjesto za izlazak ovoga

vikenda poruuje Gordana

Birin, ravnateljica vodikog

Pukog otvorenog uilita u

sklopu kojeg djeluje i Kultur-

ni centar.

O najboljim predstavama

pak odluivat e iri u sasta-

vu: glumica Areta urkovi,

redatelj Zoran Mui i ka-

zalini kritiar Igor Rui,

a bit e nagraene najbolja

predstava, reija, najbolji no-

vi dramski tekst ili prilagod-

ba, najbolje glavne i sporedne

uloge. Nagradu e dobiti i ka-

zalite koje najbolje njeguje

kulturnu batinu, a bit e do-

dijeljena i nagrada za inven-

tivnost.

Festival i ove godine orga-

niziraju Hrvatski sabor kultu-

re u suradnji s vodikim Pu-

kim otvorenim uilitem te

uz financijsku potporu iben-

sko-kninske upanije, Grada

Vodica i vodikog TZ-a.

No, ovoga vikenda Vodice

nee ugostiti samo hrvatske

kazaline amatere. Bit e, na-

ime, domainom i 11. meuna-

rodnog festivala amaterskih

kazalita Jadran 2015. u sklo-

pu kojega e biti izvedene tri

predstave iz Slovenije, Maar-

ske i BiH.

bili dobrosusjedski. ak do

mjere da se o meuopin-

skom sporu morao odrediti

sud. Naime, zbog neplaa-

nja obveza preuzetih Spo-

razumom o sufinanciranju

izgradnje sustava odvodnje

otpadnih voda Betina-Mur-

ter iz 2005. godine, Murte-

la je tuila Opinu Tisno i

dobila prvostupanjsko rje-

enje u svoju korist. Nakon

to je Opina Tisno uloi-

la albu na takvo rjeenje,

predmet je od 1. srpnja pro-

le godine na Visokom trgo-

vakom sudu u Zagrebu i

presuda se oekuje do kraja

ove godine.

Zbog takvog postupanja

Opine Tisno, Murtela se

nala u financijskom pro-


Izgradnju sustava odvodnje Betina-Murter financirat e EU fondovi

VIE NEMA SUMNJE Poetkom idue godine Vlada e raspisati meunarodni natjeaj

Opinska vlast podrala ekoudrugu

Izloba primotenske ipke

Dani kole u Primotenu

Primoten:

U enici i djelatni-ci pr imotenske Osnovne kole ra-znim dogaanjima su u razdoblju od 4. do 12.

svibnja obiljeili Dane ko-

le. Odrane su sportske igre,

dramske predstave u kojima

su sudjelovali i gosti, ueni-

ci iz Osnovne kole Rogozni-

ca, ekokviz, te akcija uree-

nja okolia. Ukljuili su se i

u veliku humanitarnu akci-

ju, koncert za Rebeku Radi

koji je odran na plai u Ma-

loj Radui.

Meu ostalim, u kol-

skoj knjinici postavljena je

izloba radova lanica Udru-

ge primotenskih ipkarica

Pekljica, kao i radova ue-

nica kole koje su s Loretom

Gracin, umirovljenicom i

bivom djelatnicom kole,

marljivo uile kako se izra-

uje primotenska ipka.

Izloba je otvorena do kraja

kolske godine, a iz kole sti-

e poruka:

Doite u nau knjini-

cu pogledati ove jedinstvene

dokaze kako su nae praba-

ke i ukunbake bile sposob-

ne, vjete, kreativne, mudre,

uporne, strpljive i marljive.

Katarina RUDAN

blemu i prije mjesec dana od

matine je Opine pozajmi-

la 146 tisua kuna za podmi-

renje rate kredita Svjetskoj

banci.

Sporno plaanje naknadeSredstva iz kojih se pod-

miruju obveze prema Svjet-

skoj banci prikupljaju se iz

naknade za razvoj JLS,

za koju svako kuanstvo u

Murteru izdvaja po etiri

kune na potroeni kubini

metar vode jo od 2008. go-

dine. Problem je to Opina

Tisno za naselje Betina ni-

je uvela plaanje naknade u

istom iznosu i za istu svrhu

iako se na to po spomenu-

tom Sporazumu obvezala.

Iako je preuzela obvezu su-

ca do vrha poluotoka Kremik,

a planirano je organizirati tri

predavanja i dvije radionice.

U udruzi istiu da je polu-

otok Kremik, osim to je bo-

gat prirodnim ljepotama, i

znaajno arheoloko nalazi-

te. Poeci naseljavanja tog

podruja seu u daleku pro-

P rimotensko Opin-sko vijee jednoglasno je podralo i sa 6000 ku-na financiralo Pou-nu stazu Kremik, inae pro-

jekt Ekoloke udruge Primo-

ten. Ekoudruga namjerava

postaviti est informacijskih

ploa od plae u Marini Lui-

lost, o emu svjedoe prapovi-

jesni ostaci ilirske gradine, a

uz uvalu Kremik nalaze se i

ostaci vile rustice. Osim kra-

jobraznim i arheolokim vri-

jednostima, Kremik obiluje i

brojnim krakim fenomeni-

ma, umicama alepskog bora

i nalazitima kremena, po e-

mu je i dobio ime.

Trenutno nam je glavna

aktivnost postavljanje pou-

nih staza na Kremiku i turi-

stika popularizacija tog loka-

liteta. Udruga, meutim, ima

ambiciozan program i izni-

mno samo zadovoljni to su

nas podrali lokalna uprava i

graani Primotena. Pripre-

mamo ekoloku edukaciju za

uenike, radionice o kompo-

stiranju i odrivom razvoju,

predavanja o zatiti okolia,

kao i volonterske akcije sku-

pljanja otpada rekao je pred-

sjednik udruge Jere Bolana.

Vedrana STOI

financiranja izgradnje ka-

nalizacije dvaju naselja u

omjeru od 27 posto, do sada

je Opina Tisno uplatila tek

250 tisua kuna i po grubom

izraunu duna je Murte-

li, odnosno Zelenom oto-

ku koji je preuzeo poslove

izgradnje sustava odvod-

nje, vie od milijun kuna

namjenskih sredstava.


A ko se po jutru dan po-znaje i ne bude li ne-eljenih iznenae -nja, ovogodinja tu-ristika sezona trebala bi na

podruju koje pokriva Turi-

stika zajednica grada ibe-

nika dati dobre rezultate. Za-

nimanje za Kreimirov grad

je izuzetno veliko, buking je

dobar, sajmovi i prezentacije

jo se odrauju, tiska se pro-

midbeni materijal, grade se

hoteli, ureuju novi privatni

smjetajni kapaciteti Radi

se na sve strane.

Podatak da su u travnju,

u odnosu na isti mjesec lani,

privatni iznajmljivai ostva-

rili 100 posto vie noenja,

dovoljan je pokazatelj da se

ibenik probudio, posebno u

staroj gradskoj jezgri. Prole

godine na podruju grada bila

su 1243 turistika kreveta, od

toga 952 u privatnom smjeta-

ju, 115 u jedinom hotelu Ja-

dran, te 176 u hostelima. Do

poetka sezone taj broj e bi-

ti vei za par stotina. U broj-

ke nisu ukljueni smjetajni

kapaciteti Brodarice, Zlari-

na i Grebatice jer oni imaju

vlastite turistike zajednice,

te hotelsko naselje Solaris.

- Oekujemo da emo ras-

polagati s oko 1500 kreveta,

jer svakodnevno nam s rjee-

njima dolaze novi iznajmljiva-

i, a posebno raduje da e grad

konano dobiti nove vrhunske

hotelske kapacitete, hotel na

Meduliu, u kui Marenci i

moderni turistiki kompleks

u Mandalini sa svim poprat-

nim sadrajima i kongresnom

dvoranom, koji e biti otvoren

cijelu godinu, to je ibeniku

nedostajalo - kae Dino Ka-

raole, direktor Ureda iben-

skog TZ-a. Sve veu zaintere-

siranost domaih i stranih

turista za posjet ibeniku,

uz ve prepoznatu kulturnu i

povijesnu batinu, te prirod-

ne ljepote, svakako treba pri-

pisati i Tvravi sv. Mihovila

koja je ureena prole godine.

- Turisti obvezno posjeuju

katedralu sv. Jakova, etnicu

Oekujemo da emo raspolagati s oko 1500 kreveta, jer svakodnevno nam s rjeenjima dolaze novi iznajmljivai, a posebno raduje da e grad konano dobiti nove vrhunske hotelske kapacitete, hotel na Meduliu, u kui Marenci i moderni turistiki kompleks u Mandalini sa svim popratnim sadrajima i kongresnom dvoranom, koji e biti otvoren cijele godine, to je ibeniku nedostajalo - kae Dino Karaole, direktor Ureda ibenskog TZ-aKatarina RUDANNIKOLINA STIPANIEV/CROPIX

Grad konano dobiva vrhunske hotelske kapacitete PRIPREMA TURISTIKE SEZONE ibenani oekuju dobru godinu uz popunjene komplekse i sve vie privatnih iznajmljivaa

U novi TIC do kraja lipnjaIntenzivno se radi na ureenju oko 60 metara etvornih u gradskom vlasnitvu, na obali podno ibenske katedrale, u koji e se do kraja lipnja preseliti Turistiko-informativni centar (TIC).- Interijer novog prostora bit e ureen moderno s tradicionalnim elementima. Osim prostorije, s velikim pultom, za rad s turistima, tu e biti i ured za voditelja TIC-a, te sanitarni vor i ajna kuhinja.

Nabavit emo i potpuno novu opremu, a zajedno sa stanarima zgrade financirat emo i obnovu fasade. Ukupno e to TZ kotati oko 750.000 kuna, a s obzirom na to da Ministarstvo turizma od ove godine vie ne daje novac za turistiku infrastrukturu, kreditno emo se zaduiti jer vlastitog novca za tu namjenu nemamo - kae Karaole.

Dino Karaole Na trgu Meduli ureuju se dva hotela


u Kanalu sv. Ante, Tvravu

sv. Mihovila i Sokolarski cen-

tar u Dubravi. Od ove sezone

za javnost e biti otvoren i sa-

mostanski muzej sv. Frane,

to je jo jedno novo bogatstvo

u turistikoj ponudi. Pravom

atrakcijom, uvjeren sam, i-

benik e postati kad se urede

i sve ostale tvrave - kaa Ka-

raole. Turistika zajednica u

suradnji s Gradom te kultur-

nim i drugim institucijama

sudjeluje u pripremi bogatog

Grad konano dobiva vrhunske hotelske kapacitete PRIPREMA TURISTIKE SEZONE ibenani oekuju dobru godinu uz popunjene komplekse i sve vie privatnih iznajmljivaa

ienje podmorjaU zajednikoj organizaciji Grada i Turistike zajednice akcija ienja podmorja na ibenskim plaama ve je odraena na gradskoj plai Banj i u Zablau. U subotu 16. svibnja na redu je Brodarica, 23. svibnja Jadrija, 6. lipnja abori i 13. lipnja Jadrtovac.- U ibeniku 23. i 24. svibnja Klub portskog ribolova na moru Submania, sa sjeditem u Zagrebu, prvi put organizira Memorijalni kup Ante Simonelli, u ast tragino preminulom lanu, koji e okupiti stotinjak sudionika iz cijele Hrvatske. Dogovorili smo da e nakon Kupa, dan poslije, provesti akciju ienja podmorja u Kanalu Sv. Ante, na Minerskoj. Inae, u svim akcijama sudjeluju ibenski ronioci, djelatnici gradskih tvrtki istoa i Zelenilo, mjesni odbori i graani - kae direktor TZ-a.

kulturnog ljeta, a valja nave-

sti i da e u turistiku infra-

strukturu uloiti 450.000 ku-

na vlastitog novca.

- To je zapravo vraanje

novca u mjesta od kojih ubi-

remo prihode, a u dogovori s

mjesnim odborima on se troi

za ureenje mjesta, hortikul-

turu, ureenje djejih igra-

lita i slino. abori ove go-

dine dobiva najvie, 130.000

kuna, a Dubrava 10.000 kuna

- zakljuuje Karaole.

18 Reportaa ibenski list etvRtak, 14.5.2015.

Josip ALETA-CARNIKA STIPANIEV/CROPIX

esto smo nerealni ka-da hvalimo svoje lje-pote, no da je skra-dinska utrka jedna od najboljih i vozaima naj-

draih, potvrdilo se i na 9.

izdanju Nagrade Skradina

u brdskom automobilizmu.

Naime, vie od 80 vozaa iz

Hrvatske i BiH prijavilo se

za ovu utrku, to dovoljno

govori o interesu za, s razlo-

gom nazvanu, skradinsku

ljepoticu.

Publika stizala i brodomNa alost, neki od njih

nisu mogli otkloniti tehni-

ke nedostatke koje je uoila

verifikacijska komisija, niti

kvarove nastale na slobod-

nim treninzima pa ih je u

konanici nastupilo 67. Ni-

ta to nije umanjilo doivljaj

velikom broju publike, koji

su do Skradina stigli svim

moguim prijevoznim sred-

stvima.

- Skradinsku trku volim

upravo zato to mogu do-

i brodom - napomenuo je

jedan od gledatelja naoru-

an prijenosim friiderom

punim piva, to je jedna od

atrakcija ove utrke.

lanovi AK Mihovil, koji

su se i ove godine pokazali

odlini organizatori jo od

subotnjih treninga, usmje-

rili su cjelokupni promet

prema Skradinu preko auto-

ceste, tako da nikakvih e-

pova nije bilo. Sama staza u

duini od 3440 metara bila je

odlino pripremljena, a ve

na treninzima vidjelo se da

e biti estoko. Sinia Kra-

inc, nekadanji voza AKK

ibenika, apsolutni je ljubi-

mac i rekorder skradinskog

brda, koji je etverostruki

dobitnik Nagrade Skradi-

na, 2010., 2011., 2012. i 2014.,

uz dodatak kako 2013. godi-

ne nije vozio. Upravo te go-

dine na utrci je slavio Maar

Istvan Kavecz u drugoj vonji skinuo Siniu KraincaOKTANSKI SPEKTAKL etverostrukog pobjednika Nagrade Skradina u brdskom automobilizmu pobijedio gost iz Maarske

Nita jo nije gotovo, mislim da imamo snage za preokret - smireno je u boksu govorio Kavecz, iako mu nitko nije vjerovao s obzirom na dosadanju dominaciju Krainca na skradinskoj stazi. Ipak, u drugoj vonji dogodilo se udo

Istvan Kavezc slavio je s preureenim BMW-om E 90 etiri litarskim motorom

Sinia Krainc AK Rijeka apsolutni je rekorder skradinske staze

ibenski list etvrtak, 14.5.2015. komunalno 1ibenski list etvrtak, 14.5.2015. komunalno 1

uprave (Narodne novine, broj 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05., 44/05. - proie-ni tekst, 109/07. i 24/11.), upanijsko izborno povjerenstvo IBENSKO-KNINSKE UPANIJE, od-luujui o prijedlogu kojeg je podnio predlagatelj KULTURNA UDRUGA SLOVENACA DR. FRANCE PREEREN IBENIK za izbor predstavnice/pred-stavnika SLOVENSKE nacionalne manjine, doni-jelo je

R J E E NJ E

Utvruje se pravovaljanom i objavljuje lista kandidata za izbor predstavnice/predstavnika SLOVENSKE nacionalne manjine.

Predlagatelj:KULTURNA UDRUGA SLOVENACA DR. FRANCE PREEREN IBENIK

Kandidatkinje/Kandidati:

MOJCA BAREA; SLOVENKA; VODICE, ZADARSKA 8; 103693365; PU IBENSKO-KNINSKA

PREDSJEDNIKUPANIJSKOG IZBORNOG POVJERENSTVAIBENSKO-KNINSKE UPANIJESANIBOR VULETIN

REPUBLIKA HRVATSKAUPANIJSKO IZBORNO POVJERENSTVOIBENSKO-KNINSKE UPANIJE

KLASA:URBROJ:IBENIK, 13. svibnja 2015.

Na osnovi lanka 136. Zakona o lokalnim izbori-ma (Narodne novine, broj 144/12.) i lanka 35. stavka 1. podstavka 3., a u vezi sa lancima 20. i 65. Zakona o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samo-uprave (Narodne novine, broj 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05., 44/05. - proie-ni tekst, 109/07. i 24/11.), upanijsko izborno povjerenstvo IBENSKO-KNINSKE UPANIJE, sa-stavilo je i objavljuje

IZBORNU LISTUZA IZBOR PREDSTAVNICE/PREDSTAVNIKA

ALBANSKENACIONALNE MANJINE U IBENSKO-

KNINSKOJ UPANIJI

VILSON PERDJONIPREDSJEDNIKUPANIJSKOG IZBORNOG POVJERENSTVAIBENSKO-KNINSKE UPANIJESANIBOR VULETIN


KLASA: VM - 07/15URBROJ: IBENIK, 12. svibnja 2015.

Na osnovi lanka 136. Zakona o lokalnim izbori-ma (Narodne novine, broj 144/12.) i lanka 35. stavka 1. podstavka 3., a u vezi sa lancima 20. i 65. Zakona o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samo-uprave (Narodne novine, broj 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05., 44/05. - proie-ni tekst, 109/07. i 24/11.), upanijsko izborno povjerenstvo IBENSKO-KNINSKE UPANIJE, od-luujui o prijedlogu kojeg je podnio predlagatelj UDRUGA ALBANACA IBENSKO-KNINSKE UPA-NIJE za izbor predstavnice/predstavnika ALBAN-SKE nacionalne manjine, donijelo je

R J E E NJ E

Utvruje se pravovaljanom i objavljuje lista kandidata za izbor predstavnice/predstavnika ALBANSKE nacionalne manjine.


KLASA:URBROJ:IBENIK, 13. svibnja 2015.

Na osnovi lanka 136. Zakona o lokalnim izbori-ma (Narodne novine, broj 144/12.) i lanka 35. stavka 1. podstavka 3., a u vezi sa lancima 20. i 65. Zakona o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samo-uprave (Narodne novine, broj 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05., 44/05. - proie-ni tekst, 109/07. i 24/11.), upanijsko izborno povjerenstvo IBENSKO-KNINSKE UPANIJE, sa-stavilo je i objavljuje

IZBORNU LISTUZA IZBOR LANICA/LANOVA VIJEA SRPSKE

NACIONALNE MANJINE U IBENSKO-KNINSKOJ UPANIJI

ZORA ALINADA OSIBRANKO DRAGOVIELJKO DEPINADARKO GARDIJANRADOVAN GNJIDIDMITAR GOJKOMIRKO GRIPETAR GRKINIELJKO GRMUAVUJO GRULOVIBOSILJKA JANJIBOKO KABLARNIKOLA KALATSANJA KALATMIRKO KOVAEVIRAJKO MARTIGORAN MATIJABRANKA MILOEVIMILENKO MILOVINIKOLA MILOVIMILICA OGNJENOVIDAVOR PAMUARPETAR PAIPETAR PETROVIBILJANA RAETIMIRKO RAKOVIURO RUSISLAVKO SKOIBORISLAV AR

Documents

Sibenski list, 14. svibnja 2015