UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE FAKULTET PRIMJENJENE EKONOMIJE BANJA LUKA

POSLOVNA KULTURA U AZIJI

SEMINARSKI RAD

Predmet: Poslovna kultura Mentor: Prof.dr Duko Vejnovi Mr Velibor Lali, vii asistent Student: Zorica Borenovi Indeks br. III-96/07 Studij: Primjenjena ekonomija Smjer: Menadzment i marketing

Banja Luka, april 2008.

SADRAJ

UVOD............................................................................................................1 1. OBIAJ................................................................................................2 1.1. Vrste obiaja...............................................................................22.

KONTAKTI SA STRANIM POSLOVNIM PARTNERIMA...........3

3. POSLOVNA KULTURA U ARAPSKOM SVJETU..........................4 3.1. Porodica .....................................................................................4 3.2. Arapski dodir i stopalo(taban)....................................................4 3.3. Prijemi i gostoprimstvo..............................................................5 3.4. Osnovna hrana i pie..................................................................5 3.5. Arapske ene i pozdravljanje ena.............................................53.6.

Poslovni sastanci........................................................................6

3.7. Oblaenje ...................................................................................8 3.8. Pokloni .......................................................................................84.

POSLOVNA KULTURA U RUSIJI....................................................9 4.1. Porodica, ponos, mentalitet.........................................................9 4.2. Pozdravljanje ..............................................................................94.3.

Veera i maniri za stolom............................................................9

4.4. Veze i komunikacija..................................................................10 4.5. Poslovni sastanci.......................................................................104.6.

Oblaenje ..................................................................................11

4.7. Pokloni ......................................................................................11 5. POSLOVNA KULTURA U KINI......................................................115.1.

Konfuijanizam, kolektivizam i neverbalna komunikacija.....12

5.2. Pozdravljanje.............................................................................12 5.3. Veera i maniri za stolom..........................................................135.4.

Veze i komunikacija..................................................................13

5.5. Poslovni sastanci.......................................................................14 5.6. Oblaenje ..................................................................................155.7.

Pokloni.......................................................................................15

6. POSLOVNA KULTURA U INDIJI....................................................15 6.1. Jezici u Indiji..............................................................................15 6.2. Hijerarhija i uloga porodice.......................................................16 6.3. Pozdravljanje ............................................................................16 6.4. Veera i maniri za stolom..........................................................16 6.5. Veze i komunikacije...........................................................17 6.6. Poslovni sastanci ...............................................................176.7.

Oblaenje ...........................................................................18

6.8. Pokloni ...............................................................................18 ZAKLJUAK.........................................................................................19 LITERATURA.......................................................................................20

UVOD

U ovom radu e se govoriti o obiajima, odnosno poslovnim obiajima u Aziji. Pored osnovne definicije i vrsta obiaja, govorie se o poslovnim obiajima tj. poslovnoj kulturi najrazvijenijih zemalja Azije. Najvei osvrt e se napraviti na poslovnoj kulturi Arapa kao i na nekim znaajnim i vanim injenicama vezanih za njihov nain ivota koje je potrebno znati da bi se izbjegle greke. Pored njih bie govora o poslovnim obiajima tj. poslovnoj kulturi u Rusiji, Kini i Indiji. Takoe e mo se upoznati sa njihovim obicajima, nainom ivota i poslovanja kako bi se lake snali i izbjegli mogue neprijatnosti i greke zbog slabog poznavanja njihove kulture.

1. OBIAJ

Obiajna pravila, kao drutveni propisi, nastaju u neorganizovanim drutvenim zajednicama dugotrajnim ponavljanjem odreenog naina ponaanja. Obiaj se najee odreuje kao skup pravila koja nastaju u nekoj drutvenoj grupi dugotrajnim odravanjem nekog odreenog ponaanja koje se smatra obaveznim za pripadnike te grupe.1 Obiaji se mogu odrediti i kao drutvena pravila ili norme koje se postepeno stvaraju u procesu drutvenog ivota i koje stalnim ponavljanjem prelaze u navike koje se i pretvaraju u obiaje kao nepisana pravila ponaanja lanova neke drutvene zajednice.2 Obiaji su odreeni kulturom i nemaju isto znaenje za svako dtrutvo .

1.1.1

VRSTE OBIAJA

Dr Oleg Mandi, Opa sociologija, Informator, Zagreb, 1975., str. 198. Dr Braco Kovaevi, Sociologija, Pravni fakultet, Banja Luka, 2003., str 382.

2

Postoje mnogobrojni obiaji, te tako neki teoretiari nastoje da izvre njihovu tipologiju i podjelu. Prema jednoj, postoje dvije vrste obiaja:

obiaji za ovladavanje prirodom i

obiaji za regulisanje drutvenih odnosa. Takoe, moe se govoriti i o:

elementarnim obiajima, kao obiajima pozdravljanja, svadbi, sahrana, odjevanja i ukraavanja, a koji mogu biti razliiti kako u odnosu na razliite istorijske epohe, tako i u odnosu na teritorijalne, geografske, socijalne i druge pretpostavke i uslove u kojima ljudi ive a koji ipak izraavaju isti drutveni interes; pattikularnim obiajima, koji ne izvravaju isti drutveni interes jer su posljedica postojanja interesne diferencijacije i jer zato reguliu ivot i djelatnost, odreenih slojeva u drutvu. Zato su ovi obiaji i ideoloki i idejno iznijansirani; individualnim obiajima, koji karakteriu linosti pojedinaca koji preferira odreeni karakter i oblik oblaenja.

Postoje jo neke podjele obiaja koje polaze od namjene ili oblasti ivota koji reguliu, a mogu se podjeliti na vie vrsta: obiaji uz poslove, kojima se stiu materijalna dobra; medicinski obiaji su namjenjeni ouvanju zdravlja, lijeenju od raznih bolesti; vjerski obiaji, kojima se ljudi obraaju svetim biima; drutveni obiaji, kojima se reguliu odnosi unutar i izmeu drutvenih grupa i

pojedinaca; pravni obiaji, kojima se cuva ustanovljeni tradicionalni poredak, kanjavaju krivci ili

vri povraaj u preanje stanje.

2. KONTAKTI SA STRANIM POSLOVNIM PARTNERIMA

Osnovna pravila uspjenok kontakta sa stranim partnerima su: u potpunosti vladati pravilima dobrog poslovnog ponaanja svoje zemlje i to pokazati stranom partneru, prouiti poslovnu etikeciju stranog partnera i svoje ponaanje prilagoditi zahtjevima njegove poslovne kulture ( kao gost i kao domain ),

potovati poslovne etnike i religiozne manire sagovornika,

nauite nekoliko jednostavnih fraza koje se koriste za pozdravljanje i zahvalnost na jeziku poslovnog partnera,

poslovni kontakt iskoristiti za reklamiranje domaih znamenitosti i specifinosti svoje zemlje, pripremiti potrebnu dokumentaciju na oba jezika, potovati poslovne, etnike i religiozne razlike zagovornika. U poslovnom svijetu razvijenih zemalja poslovni ovjek nastoji da obavjesti gosta o svemu to je u njegovoj zemlji znaajno, zanimljivo, specifino, kvalitetno pa i jeftino. Bez obzira na specifinost posjete, poslovni partner e uz askanje poslije sastanka izreklamirati niz domaih proizvoda i turustiki interesantnih znamenitosti tog kraja.3

3. POSLOVNA KULTURA U ARAPSKOM SVIJETU

Podruje koje pokrivaju arapske zemlje tri puta je vee od Evrope i njihovo ukupno stanovnitvo prevazilazi dvjesta miliona. Mjeavina rasa koja takoe obuhvata Berbere, crnce, Kurde i druge znai da postoji raznolikost kultura i civilizacija. Postoje dvije stvari koje ih sve vezuju: lanstvo u Arapskoj ligi, i to je jo mnogo vanije, pripadnost islamu. Arapi su drueljubiv i gostoprimljiv narod koji voli da doekuje goste i stvara nova prijateljstva. Ovo se moe objasniti njihovim porijeklom iz pustinje, gdje su dobri odnosi sa susjedima od bitne vanosti za preivljavanje. Za veliki broj razliitih gostiju prave se prijemi3

Prof. dr Duko Vejnovi, Poslovna kultura, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, 2007., str.134.

kod kue. Te prijeme uvijek organizuju ene, iza scene. One se uvijek veoma trude da ugoste posjetioce, mada stranci nemaju uvijek privilegiju da ih upoznaju.

3.1.

PORODICA

Arapska porodica je usko povezana, velika i obino krajnje odana svakom svom lanu. Nekoliko generacija ive zajedno, na elu sa veoma potovanim starcima. Islam dozvoljava mukarcu da ima najvie etiri ene, ali trai od njega da sve tretira jednako. ene koje podravaju koncept poligamije, spominju kao jedanod svojih razloga to to poligamija prua vie slobode. U veini arapskih zemalja nije teko dobiti razvod braka, gde se ak i dugi brakovi prekidaju jednostavnim ritualom. Dovoljno je da mukarac tri puta uzastopno kae eni odriem te se i bivaju razvedeni.

3.2.

ARAPSKI DODIR I STOPALO (TABAN)

Arapi vole fiziki dodir i smatraju nau odbojnost prema takvom dodiru znakom hladnoe i otuenosti. Uopte , Arapi su topla i drutvena bia, osjeajna po prirodi, sa jakim i esto izazivakim smislom za humor. Rukovanje je obavezno i moe da bude vanije od obinog rituala. Arapi vas esto dre vrsto za ruku da bi uspostavili prijateljstvo, i neljubazno je izvuci ruku. Prijatelji e se srdano zagrliti i izljubiti u obraze, to je obiaj u koji se uvode zapadni prijatelji, ali samo poslije dugog poznanstva. Nita od ovog se ne odnosi na ene, koje niko ne smije dotai ni po koju cijenu.. Lijeva ruka je strogo rezervisana za linu higijenu i njom se nikad ne dotiu hrana, pie, cigarete ili ljudi na javnom mjestu. Stopalom se nikad ne pokazuje na drugu osobu. ak i kada se sjedi na jastucima, noga se podvija prema unutra ili dri vrsto poloena na podu.

3.3.

PRIJEMI I GOSTOPRIMSTVO

Vrijeme zakazivanja i ponaanja na prijemima slino je onome na zapadu , ali postoje sledee razlike: Obino nema alkohola;

Jede se, pije se i to je najtee zapamtiti cigareta se dri samo desnom rukom; Gosti treba da nastoje da stignu na prijem najvie nekoliko minuta po poetku, a

napuste ga prije kraja. Njih e uobiajeno doekati i ispratiti domaini;

Supruge mogu da prisustvuju ako dobiju pozivnicu, ali e ih vjerovatno izdvojiti, a suprugama ostalih gostiju ne treba da se obraaju ljudi koji im nisu predstavljeni. Takoe, zapadnjaci treba da se uzdravaju od pretjeranog korienja gostoprimstva arapskih domaina. Kada neki arapski domain , poto su svi ostali gosti ve otili svojim kuama, insistira da nastavite sa jelom, piem i razgovorom, on je vjerovatno samo ljubazan. Smatrae svojom dunou da vas gosti, sve dok vi elite da ostanete. Zapadni posjetilac stoga treba da se postara da ne bude poslijednji koji odlazi.

3.4.

OSNOVNA HRANA I PIE

Arapska hrana je uglavnom veoma zainjena; takoe je jedna od velikih svjetskih kuhinja. Mnoge arapske firme otvaraju se rano ujutro i zatvaraju rano poslije podne. Ruak je uobiajno najvei obrok u toku dana, i moe da traje do tri sata popodne. Meso nije glavni dio dnevne ishrane mnogih Arapa. Govedina se ne moe uvijek nai. Arapi daju prednost jagnjetini, ivinskom mesu, ribi i divlji. Kuran zabranjuje upotrebu svinjskog mesa. U veini arapskih zemalja ne slui se nikakvo alkoholno pie. Uzimanje jela i pia, puenje i dodavanje hrane sve se obavlja desnom rukom. Lijeva ruka,kao to sam ranije spomenula, nikada se ne koristi da se uzme hrana ili bilo ta drugo. Poslednje to se slui je kafa, srednje ili vrlo slatka. Ako su vam dovoljne jedna ili dvije olje, onda prevrnite olju na tacnu kada vam ponude jo. Poslije jela obiaj je da se operu ruke, bilo u posudama koje sluge ili konobari nose oko stola, ili u kupatilu. U oba sluaja, na raspolaganju su vam velike boce kolonjske vode, koja se obilno koristi. 3.5. ARAPSKE ENE I POZDRAVLJANJE ENA

Mnogi ljudi imaju veoma uproenu i netanu sliku o enama u muslimanskim drutvima. Iako su ene prilino emancipovale, u mnogim arapskim zemljama poslednjih godina, naroito u naprednijim zemljama kakav je Egipat, zapadnjaci su skloni da gledaju na arapske ene kao muki privezak. Samo ene ne misle tako o sebi, a ni mukarci. Islam ih smatra bespogovorno jednakima. U mnogim porodicama one su vie nego ravnopravne i imaju znatnog uticaja na okolinu. Majka se smatra osovinom islamskog drutva, sa kljunom ulogom u vaspitanju buduih generacija. Ipak, u strogo muslimanskim drutvima, kakvo postoji u Saudijskoj Arabiji, ivot ena moda izgleda skuen. Njihov dan u ortodoksnijim i manje kosmopolitskim klasama esto protie na sledei nain: u kui, mnoge ive u odvojenim odajama i zabranjeno im je da se mjeaju sa gostima mukarcima, ali ne i sa enama; izvan kue, one nose crne odore sputene do zelje sa velovima i idu iza svojih mueva. Nije utivo da im se neko stran obrati, osim preko njihovog pratioca;

zabranjeno im je da voze kola; one ne odlaze u posjetu prijateljima, osim u pratnji mukog roaka; ene iz obrazovanih klasa mogu da idu na posao, ali se ne ohrabruju da uu u profesije u kojima bi dolazile u neposredan kontakt sa mukarcima; medicina je jedan od rijetkih izuzetaka. ene se takoe aktivno bave pravom, trgovinom (esto zapoljavaju mukarce da se staraju o klijentima ), medijima, poljoprivredom i lakom industrijom. Pozdravljanje zene u arapskom svijetu takoe prati procedura koje se treba pridravati da ne bi uvrijedili domaina, a samim tim i upropastili poslovnu priliku. Kada posjeujete vaeg Arapskog domaina u kancelariji ili kod kue, i kada vam predstavi svoju radnicu ili roaku, ni u kom sluaju ne smijete je pozdraviti sa poljubcem. Ako vam ena prva prui ruku da vas pozdravi, samo tada joj moete i vi pruiti ruku da je pozdravite; u ostalim sluajevima pozdrav rijeima je jedino dozvoljen i prihvatljiv. Morate se drati po strani i ne smijete davati komplimente enema koje upoznate o njihovom oblaenju i izgledu. Takoe nije dozvoljeno tj. pristojno da ostvarujete dui kontakt oima sa enema od onog dok im se obraate. Ako vam se desi da na javnom mjestu sretnete poslovnu enu koju poznajete, ne smijete joj prici ukoliko ona to prva ne uini , i morate da obratite panju na vase ponaanje da se ne bi osjeala neugono razgovarajui sa vama u javnom okruenju. U svim sluajevima, pobrinite se da izmeu vas i ene sa kojom razgovarate ili koje se nalaze oko vas ima dovoljno prostora, bilo da hodate, stojite negdje ili samo razgovarate. Nikad tj. ni u kom sluaju ne smijete da svom arapskom domainu dajete komplimente o ljepoti njegove ene, sestre ili kerke.

3.6.

POSLOVNI SASTANCI

Vae arapske poslovne partnere najvie zanimate vi kao covjek, vaa osobnost, ponaanje stavovi i moral , te vas prije sklapanja poslova ele to bolje upoznati. Njihova poslovna politika je bazirana na odnosima izmeu poslovnih partnera. Kod Arapa e se mnogo priati o porodici, hobijima, prijateljima i privatnim stvarima. No ne dajte se zavesti rijeima jer oni e vas sve i svata ispitati, ali od vas oekuju suzdranost pri postavljanju pitanja. Mada je

atmosfera na poslovnim sastancima uglavnom ljubazna, treba se uvati pretjerane familijarnosti. I ne treba diskutovati o politici, religiji i seksu. Ukoliko za vrijeme poslovnog sastanka, a posebno na samom poetku sastanka pokuate biti oputeni, duhoviti te postavljati pitanja o porodici, braku i prijateljima vaeg arapskog poslovnog partnera naii e te na tanak led. Arapi ne cijene takav pristup. Oni vole o vama sve znati, a o sebi e rei onoliko koliko smatraju da je potrebno u odreenom trenutku i odreenoj osobi i to treba znati potovati. Arapski poslovni partneri pomno e posmatrati vae ponaanje i nain izraavanja te e iz svake sitnice izvlaiti dojmove o vama i procijeniti imaju li vaa osobnost i nain poslovanja zajednike take s njihovim. Na taj e nain procijeniti mogu li s vama ostvariti harmonini poslovni odnos. Kada jednom u vas steknu povjerenje, onda e vama zaista ostati vjerni partneri. Njima su detalji mnogo vaniji od rezultata. Oekuju da od samog poetka uopteno diskutujete o istoriji i pozadini preduzea, o oekivanjima, nainima ostvarivanja rezultata, oekivanom profitu i cjelokupnom dogovoru i da se potpuno dotiete detalja vezanih uz sam posao. Na taj nain stei e dojam da ste pouzdan i odgovoran poslovni partner. Bitno je shvatiti da vrijeme kod arapima predstavlja vrlo fleksibilnu stavku u ivotu. Na sastanke se kasni, esto i oko 40 minuta ili vie, a za vrijeme sastanka nije neobino da vai sugovornici konstantno odgovaraju na telefonske pozive , da pozdravljaju ljude koji su samo u prolazu, da potpisuju razne dokumente koje im neko donosi i na druge naine prekidaju sastanak. Takoe se nemojte zauditi ako vai arapski partneri iznenada ustanu i napuste sastanak kako bi izmolili popodnevnu molitvu. Pipremite se na vrlo indirektnu komunikaciju koja, u kombinaciji s arapskom intuicijom, stvara bazu za donoenje odluka. Za donoenje odluka potrebno im je vie dana, a ponekad ak i mjeseci, to uveliko zavisi o tome koliko ste im se svidjeli, a za dogovaranje posla treba e vam moda i vie od deset sastanaka. Gotovo je nemogue da pregovori i sastanci prou bez nesporazuma i manjih problema. Arapi su jako osjetljivi na sitnice, a razlike u obiajima, kulturi i vjeri zaista su jako velike u poreenju sa evropskim. Ukoliko se vas arapski poslovni partner uvrijedi nemojte se zauditi ako vas pone izbjegavati a da vas ni u kojem trenu nije obavjestio o tome da neto nije u redu. On e radije odbiti posao bez obzira na to koliko je profitabilan ako mu vi kao osoba ne odgovarate i ako ima utisak da vam ne moe vjerovati. U arapskoj kulturi usmeni dogovor je vaniji i vredniji od potpisanog ugovora te se treba potovati po svaku cijenu. Rije je zakon i ako prekrite svoju rije, izgubie te dostojanstvo u njihovim oima, i to ne samo pred poslovnim partnerima, ve pred cijelim arapskim drutvom. Kako veu vrijednost polau na rije, a ne na pisani dokument, ugovori se tretiraju kao dokaz povjerenja i kao poetna taka za dalje pregovore i promjene u uslovima poslovanja izmeu prijatelja i partnera. Potpisani ugovor za njih ne predstavlja finaliziranje posla i dogovora. Svaki e Arap, bez obzira na profitabilan poslovni dogovor, odbiti saradnju ako ima osjeaj da su njegovo dobro ime i ugled u opasnosti zbog nekog posla ili ljudi s kojima sarauje. Stoga trebate dobro paziti ta govorite i obeavate. Kada se Arapima neto ne svia, kritiku nee direktno izraziti. Znai, ukoliko ne pokau da su neim oduevljeni, trebate na oprezan nain priupitati koje ideje bi trebalo poboljati i ta oni o svemu reenome misle. Ako vas arapski sagovornik uti, to je jasan znak da razmilja o tome ta ste rekli i time vaim rijeima pridodaje vanost. Ponekad utnja moe trajati i oko pet minuta. Ne dajte

se u tom trenu zbuniti, ve priekajte da zavre s razmiljanjem i oni e zasigurno nastaviti razgovor. Poslednjih godina, poslovne ene imale su velikog uspjeha u arapskom svjetu, ali u nekim zemljama jo uvijek nailaze na nelagodnost kod arapskih poslovnih predstavnika. Mnoge smatraju da je neophodno da angauju lokalnog agenta ili predstavnika da bude u njihovoj pratnji u toku poslovnog razgovora. Veina starijih Arapa izgleda da je alergina na ene koje se ponaaju ili agresivno ili suvie flertuju. Oni vie vole zapadne ene koje se sre trezveno, i ponaaju ljubazno, i sa potovanjem.

3.7.

OBLAENJE

Spoljni izgled veoma je vaan u arapskom svjetu, poto on odrava neiji status. Od zapadnjaka se oekuje da nose odjela i mane na poslovnim sastancima. Safari odjela prihvatljiva su u neformalnim prilikama, a dugake pantalone i koulje bez sakoa nose se u svim drugim prolikama. enske suknje treba da doseu ispod koljena ( u Saudijskoj Arabiji do ispod lanka ) sa bluzama koje prekrivaju laktove. ene ne bi trebalo da nose pantalone. Isto tako, ne nose se kupai kostimi i orcevi izvan terena za sport i rekreaciju. Oekuje se da zapadnjaci potuju a ne da imitiraju arapski nain ivota. U Omanu, npr. , u suprotnosti je sa zakonom da neko ko nije Arapin nosi arapsko odjelo, a nigdje se ne gleda blagonaklono na zapadnjake nemuslimane koji se igraju brojanicama za molitve. Pri ulazku u neke kue i zgrade treba skinuti cipele.

3.8.

POKLONI

Arapskim biznismenima mogu se diskretno predati pokloni dobrog kvaliteta. Ako vie od jedne osobe treba da dobije poklon, mora se voditi rauna da se oni usaglase sa stareinstvom primaoca. Nemojte da ostavite utisak da vam je naroito stalo da sklopite posao time to e te nekom dati skupocen poklon. Kada Arapi prime poklon, obiaj je da ga ne otvaraju pred davaocem. Isto se oekuje kada i oni nekom daju poklon. Neke prilike za davanje poklona i odgovarajui pokloni: Kada posjeujete nekoga u bolnici, preporuuje se na poklon donijeti cvijee, okolade, voe; Kada prisustvujete vjenanju najprilagoeniji poklon je koverta sa novcem; Kada posjeujete novoroene , preporuuju se stvari za bebe i cvijee.

4. POSLOVNA KULTURA U RUSIJI

Rusija zauzima veliko podruje u kome je nastanjeno 150 miliona stanovnika ciju veinu 81,5% ine Rusi. Poslije Rusa najbrojniji su Tatari 3,8%,Ukrajinci 3%,uvai 1,2%, Bakirci 0,9%, Bjelorusi 0,8%, Moldavci 0,7% i ostali 8,1%. U Rusiji je zastupljena pravoslavna vjera ali pored pravoslavlja najbrojnija je muslimanska vjera i ostale. Ruski je zvanini i jedini jezik. Veina govornika manjinskih jezika su takoe dvojezini govornici ruskog. Danas u Rusiji postoji preko stotinu manjinskih jezika.

4.1.

PORODICA, PONOS I MENTALITET

Ruska porodica je zavisna od svih svojih lanova. Veina porodica zivi u malim stanovima, esto sa dvije do tri generacije dijelei mali prostor. Porodice su veinom male, esto sa jednim djetetom zato to i ene esto rade van kue da bi doprinijele odravanju domainstva i poslu oko djece. Rusi su veoma ponosni na svoju zemlju. Patriotske pjesme i poeme veliaju vrline njihove domovine. Oni prihvataju da su njihovi ivoti teaki i ponosni su na sebe sto su uspjeli da procvjetaju u uslovima u kojim drugi ne bi uspjeli. Takoe, veoma su ponosni na svoje kulturno naslee i oekuju od ostatka svjeta da mu se divi. Generacijama sve do 1930 godine,ruski ivot je bio zasnovan na seoskim poljoprivrednim zajednicama, gdje je zemlja bila optinska i donoenje odluka se odvijalo u provincijskikm skuptinama sa glavama porodica. Ovo srodstvo za grupnim i kolektivnim duhom je ostao i danas. Via se u svakodnevnom ivotu, npr. veina Rusa e se prije pridruiti potpunom strancu za sto, nego jesti sami u restoranu. Neiji posao je takoe svaiji posao. 4.2. POZDRAVLJANJE

Tipian pozdrav je vrst stisak ruke, skoro lomljenje kostiju, zadravajui direktan kontakt oima i govorei odgovarajui pozdrav za taj dio dana. Kada se mukarac rukuje sa enom njegov stisak je manje vrst. Kada se prijateljice sretnu, ljube se tri puta u obraz, poinjuci od lijeve strane. Ali, kada se bliski prijatelji sretnu oni e se potapati po leima i zagrliti.

4.3.

VEERA I MANIRI ZA STOLOM

Ako ste pozvani u rusku kuu : Stignite na vrijeme ili nemojte kasniti vie od 15 minuta; Morate skinuti cipele , i vjerovatno e vam biti ponuene papue;

Obucite se kao to bi se obukli za posao. Dobo obueni pokazujete potovanje prema vaem domainu. Oekujte da e se prema vama odnositi sa au i potovanjem. Ponudite pomo domainu oko pripremanja stola ili ienja poslije jela. Vjerovatno e vas odbiti iz ljubaznosti. Pitajte Jeste li sigurni?,tako da dozvolite domainu da prihvati vau ponudu. Maniri sa stolom su uglavnom keualni.

Maniri za stolom su uobiajni viljuka se dri u lijevoj ruci i no u desnoj dok se jede;

Najstariji ili najpoastvovaniji gost je prvi posluen; Nemojte poinjati da jedete dok vas domain ne pozove da ponete; Nemojte stavljati laktove na sto, ali vae ruke moraju biti vidljive svo vrijeme; esto e vas tjerati da uzmete i drugu porciju;

Pristojno je koristiti hljeb da bi se pokupio sos;

Mukarci sipaju pie enama koje sjede do njih; Ostaviti malo hrane u vaem tanjiru znai da vam je va domain obezbjedio obilnu gostoljubivost;

Nemojte ustajati od stola dok vam se ne kae. Na formalnim veerama poasni gost prvi ustaje od stola.

4.4.

VEZE I KOMUNIKACIJA

Rusi su veoma poslovni i ne treba im da uspostavljaju dugotrajne line veze prije nego to ponu da poslovno sarauju sa ljudima. Ipak, bilo bi dobro razviti veze sa ljudima koje poznajete i kojima vjerujete. Ruska rije sviasi znai veze i odnosi se na imanje prijatelja na visokim poloajima, to je esto potrebno da bi ste uspjeli. Strpljenje je veoma vano. Najbolje je pogrijeiti na formalnostima kada ostvarujete prvi kontakt , nego kasnije u poslu. Iskrenost je veoma vana da bi se izgradilo povjerenje , a povjerenje je potrebno da bi se izgradila veza. Veina Rusa ne vjeruje ljudima koji sve gledaju kroz biznis

4.5.

POSLOVNI SASTANCI

Sastani su neophodni i trebalo bi da se zakau unaprijed . Ponekad je potrebno oko est nedjelja da bi se ugovorio sastanak npr. sa vladinim slubenikom. Potvrdite sastanak kada

stignete u zemlju, i to opet dan ili dva unaprijed. Prva sedmica maja ima nekoliko dravnih praznika tako, da je najbolje izbjegavati. Morate stii na vrijeme na sastanak. Tipian ruski raspored stalno se mjenja i sve traje due nego to je oekivano, zato se pripremite na ekanje. Sastaci mogu biti otkazani u poslednjem trenutku. Prvi sastanak je esto samo prevozno sredstvo da se vidi da li vi i kompanija koju predstavljate kredibilna i vrijedna razmatranja za budue poslove. Svoje vrijeme iskoristite efikasno da pokaete ta vau kompaniju razlikuje od konkurencije. Budite spremni na duge razgovore o upoznavanju prije nego to ponete razgovarati o poslu. Sav materijal koji ste pripremili za sastanak mora biti otampan i na engleskom i ruskom. Rusi oekuju dugu i detaljnu prezentaciju to ukljuuje istoriju predmeta i pregled postojeih presedana. Sastanci su esto prekidani. Na kraju sastanka oekujte da potpiete protokolkoji sadri rezime proteklog sastanka. Sastanci i pregovori teku sporo. Rusi ne vole da se pouruju. Bilo bi dobro da u va pregovaraki tim ukljuite tehnikog eksperta. Hijerarhija je veoma vana za Ruse. Oni postuju neije godine, status i poziciju. Najstarija osoba donosi odluke. Ruski izvrni direktori preferiraju da se sastanu sa ljudima slicnog statusa i pozicije. Rusi pregovore gledaju kao dobiti izgubiti. Oni ne vjeruju u scenarijo pobjeda pobjeda. Rusi kompromise doivljavaju kao znake slabosti. Oni e nastaviti pregovore sve dok vi ne ponudite ustupke. Rusi mogu da se razbjesne, napuste sastanak, ili zaprijete zavretkom poslovnih odnosa u pokuaju da vas prinude da promjenite svoj stav. esto koriste vrijeme kao taktiku , posebno kada znaju da morate ispotovati rok. Budite oprezni i ne dozvolite da vasi poslovni partneri saznaju da ste pod vremenskim pritiskom ili e sve odlagati jo vie. Nita nije konano dok se ugovor ne potpie. ak i tada Rusi e da preprave ugovor da bi odgovarao njihovim svrhama.

4.6.

OBLAENJE

Poslovna odjea mora da bude formalna i konzervativna. Muskarci bi trebalo da nose poslovna odjela, a ene bi trebalo da nose poslovne kostime konzervativnijih boja sa suknjom koja prekriva koljena. Cipele di trebale da budu veoma ciste.

4.7.

POKLONI

Pokloni se razmjenjuju preteno izmeu porodice i bliskih prijatelja za roendane, Novu godinu i Boi. Ako ste pozvani u rusku porodicu na ruak ponesite mali poklon. Od mukih gostiju se oekuje da donesu cvijee. Nemojte nikad poklanjati uto cvijee. Takoe, nemojte nikad donijeti poklon za bebu dok ne bude roena, zato sto to donosi nesreu. Rusi esto protestvuju kada im neko ponudi poklon. Recite mu da je to samo mala sitnica, i ponudite mu poklon ponovo i sigurno e ga velikoduno prihvatiti.

5. POSLOVNA KULTURA U KINI

Kina je komunistika zemlja sa preko 1,2 biliona stanovnika. Veinsko stanovnitvo ine Kinezi 91,9%, poslije njih najbrojniji su Tibetanci, Mongoli, Koreanci i ostale nacionalnosti. Najzastupljenija religija je budizam. Poslije budizma najzastupljenije religije su hrianska 34% i islamska 1-2%. Zvanini jezik je kineski. Kineski jezik je porodica blisko povezanih ali uzajamno nerazumljivih jezika. Ovi jezici su poznati kao raznovrsni regionalni jezici tj. dijalekti kineskog jezika. Preko 1,2 biliona ljudi govori jedan ili vie dijalekata kineskog. Sve vrste kineskog pripadaju porodici Sino-Tibetanskog jezika, i svaki ima svoj dijalekt i pod dijalekt koji su manje ili vie razumljivi.

5.1.

KONFUIJANIZAM, KOLEKTIVIZAM I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Konfuijanizam4 je sistem ponaanja i etike koji naglaava obaveze ljudi jednih prema drugim zasnovanih prema njihovoj vezi. Osnovna naela su zasnovana na pet osnovnih veza: vladar i podanik mu i ena roditelji i djeca braa i sestre prijatelji i prijatelji Konfuijanizam naglaava dunost, iskrenost, lojalnost, ast, djeiju pobonost, potovanje prema neijim godinama i starjeinstvu. Odravajui ove skladne veze kao individue, i samo drutvo je postalo stabilno. Kina je kolektivno drutvo sa potrebom za grupnom vezom bilo da se radi o njihovoj porodici, koli, radnoj grupi ili zemlji. Da bi se odrao osjeaj stabilnosti, oni e raditi sve sa pristojnou i nee uraditi nita to bi izazvalo neije javno ponienje. Oni su spremni da potisnu sopstvena osjeanja za dobrobit grupe. Ovo se esto posmatra korienjem utanja na veoma vanim sastancima. Ako se neko ne slae sa onim to druga osoba govori radije nee rei nita nego, pokazati javno neslaganje. Poto Kinezi tee za stabilnou i zavisni su od grupe, oni se oslanjaju na izraze lica, ton glasa i govor tijela da kau nekome ta neko zaista osjea. Mrtiti se dok neko govori se tumai kao znak neslaganja. Zbog toga veina Kineza odrava neosjetljiv tj. nepomian izraz lica kada

4

Religija koju je osnovao kineski filozof Konfuije (Konfuije, Kung-fu-ce, 551-479 ), i njegovo uenje o vrlini, o prirodi i drutvenom ureenju.

govore. Smatra se nepotovanjem buljiti u oi druge osobe. Kada se nau u velikoj gomili ljudi Kinezi izbjegavaju kontakt oima da bi dali sebi malo privatnosti.

5.2.

POZDRAVLJANJE

Pozdravljanje je formalno i uvijek se prvo pozdravlja najstarija osoba. Rukovanje je najuobiajniji oblik pozdravljanja sa strancima. Veina Kineza e pogledati prema zemlji kada pozdravljaju nekoga. Osobe se trebaju oslovljavati prema njihovoj tituli ili prezimenom. Ako oni hoe da preete na korienje prvog imena, savjetovae vam koje ime da koristite. Kinezi imaju odlian smisao za humor. Prave mnoge ale na svoj raun ako se osjeaju komotno u drutvu druge osobe ali i vi tada morate biti spremni da pravite ale na svoj raun.

5.3.

VEERA I MANIRI ZA STOLOM

Kinezi vie preferiraju da se zabavljaju na javnim mjestima nego u svojim kuama kada imaju goste, a posebno kada ugoavaju strance. Ali, ako ste pozvani u njihovu kuu smatrajte to velikom au. Ako se desi da morate da odbijete takvu ast, trebalo bi da date dobar razlog za vae odbijanje. Nekoliko pravila kojih bi se trebali pridravati: uvijek stignite na vrijeme izujte se prije nego to uete u kuu

obavezno ponesite mali poklon za vaeg domaina trebali bi da jedete dobro kako bi pokazali da uivate u hrani.

Maniri za stolom i neka osnovna pravila kojih bi se trbali pridravati, a i znati ih: Nauite da koristite tapie; Saekajte da vam kau gdje treba da sjednete. Poasnom gostu e biti ponueno

mjesto nasuprot vrata. Domain poinje prvi da jede; Trebalo bi da probate svako jelo koje vam je ponueno; Nikad nemojte uzeti poslednje pare sa posluavnika; Budite opaljivi prema potrebama drugih osoba; tapii bi trebalo da se vrate na stalak za tapie poslije svakih nekoliko zalogaja, kada pijete ili kada prestanete da jedete; Domain prvi nudi zdravicu;

Nikad nemojte ostavljati kosti ili koice u vau zdjelu. Stavite ih na sto ili u posebnu zdjelu za tu svrhu; Drite zdjelu sa riom blizu vaih usta dok je jedete; Nemojte se nai uvrijeenim ako Kinezi sru ili podriguju (bljuju ) dok jedu, to samo znai da uivaju u svojoj hrani; Ne postoji neko strogo pravilo o ostavljanju malo hrane u vaoj zdjeli po zavretku jela.

5.4.

VEZE I KOMUNIKACIJA

Kinezi ne vole da posluju sa kompanijama koje ne poznaju, tako da je rad preko posrednika veoma bitan. Posrednik bi mogao da bude sama individua ili neka organizacija koja bi formalno predstavila i garantovala za pouzdanost vae kompanije. Prije nego to stignete u kinu poaljite materijal pisan na kineskom koji opisuje vau kompaniju, njenu istoriju, i literaturu o vaim proizvodima i uslugama. Kinezi esto koriste posrednike da postave pitanja koja oni ne ele da postave direktno. Poslovni odnosi e se formalno izgraditi nakon to vas Kinezi upoznaju. Morate da budete veoma strpljivi. Kinezi vie vole da gledaju strance kao predstavnike njihovih kompanija, nego kao individue. Rang je veoma vaan u poslovnim odnosima i uvijek morate imati na umu razlike u rangovima dok razgovarate. Pristrasnost prema rodbini u poslu ne postoji. Nikad nemojte zaboraviti da je komunikacija zvanina, posebno kada poslujete sa nekim ko je vieg ranga. Obraajui im se suvie neformalno, posebno pred njima ravnim, moze da vam upropasti potencijalni poslovni dogovor. Kinezi vise vole line sastanke nego pisanu i telefonsku komunikaciju. Veere i socijalni dogaaji nisu mjesta za razgovore o poslu. Postoji demarkacija tj. ograniavanje izmeu poslovnih i drutvenih odnosa u Kini, i morate biti veoma paljivi da ih ne isprepletete.

5.5.

POSLOVNI SASTANCI

Sastanci su neophodni i po mogunosti, bi tebali da se zakau jedan do dva mjeseca unaprijed u pisanoj formi. Ako nemate neki kontakt unutar kompanije, koristite posrednika da ugovori formalno predstavljanje. Kada je predstavljanje obavljeno, trebate kompaniji da dostavite informacije o vaoj kompaniji i ta elite da postignete na sastanku. Na sastanak morate da stignete na vrijeme ili malo ranije. Za Kineze tanost je vrlina. Zakasniti na sastanak predstavlja uvredu i moglo bi negativno uticati na vasu poslovnu vezu. Dobro obratite panju na dnevni red poto svaki Kineski uesnik ima sopstveni dnevni red sa kojim e pokuati da vas upozna. Poaljite dnevni red prije sastanka kako bi vae kineske kolege imale ansu da se upoznaju sa bilo kakvim formalnostima. Svaki uesnik e pokuati da dominira tokom sastanka ali bez nekih znaajnih izjava koje bi mogle da pomognu. Budite strpljivi i paljivo sluajte, moda bude reeno neto to e vam biti od pomoi. Sastanci zahtjevaju veliko strpljenje. Mobilni telefoni zvone non-stop i razgovori mogu da budu burni. Nikad nemojte

traiti od Kineza da iskljue svoj mobilni telefon, poto bi obojica mogli da se naete u neprijatnoj situaciji. Gosti su velikoduno otpraeni do njihovih mjesta koja su odreena rangom. Stariji menadzeri obino sjede nasuprot starijih menadzera sa druge strane. Trebali bi da sami dovedete svog prevodioca, posebno ako namjeravate da da razgovarate o pravnim poslovima. Pisani materijal bi trebao da bude dostupan i na engleskom i kineskom, koristei se uproenim karakterima. Budite veoma paljivi sa tim ta je napisano. Morate biti potpuno sigurni da je napisani prevod odgovarajui i da se ne moe pogreno protumaiti. Vizuelna pomo je veoma korisna na dugim sastancima i trebala bi biti samo uraena sa crnim slovima i bijelom podlogom. Boje imaju specijalna znaenja i ako niste paljivi, va izbor boje mogao bi da radi protiv vas. Prezentacije bi trebale da budu detaljne, pune injenica i fokusirane na dugorono korienje. Tokom pregovora samo stariji lanovi pregovarakog tima e govoriti. Odredite vaeg najstarijeg lana kao glasogovornika vae grupe za uvodne pregovore. Poslovni pregovori su veoma spori. Budite spremni da se dnevni red pone prelaziti nevjerovatnom brzinom. Kinezi su nekonfrontalni. Oni nee reci ne otvoreno, nego e rei da e razmisliti ili da e vidjeti. Kineski pregovori su orijentisani na tok razvitka poslovnih odnosa. Oni ele da utvrde da li se poslovna veza moe razviti do granice gdje se obe strane osjeaju ugodno da sarauju jedna sa drugom. Za donoenje odluka e trebati mnogo vremena, zato to zahtjevaju potpuni pregled svih injenica. Ni pod kakvim okolnostima ne bi smjeli da poludite (pobjesnite) jer e te izgubiti potovanje, a i nepopravljivo unititi va poslovni odnos.

5.6.

OBLAENJE

Poslovno oblaenje je konzervativno i skromno. Mukarci bi tebalo da nose konzervativna odjela tamnih boja. ene bi tebalo da nose konzervativne poslovne kostime ili haljine sa visokim rubom izreza oko vrata. Takoe bi tebalo da nose ravne cipele ili cipele sa veoma niskom petom. Svijetle boje bi trebalo izbjegavati.

5.7.

POKLONI

Uopsteno, pokloni se daju za Kinesku Novu godinu, vjenanja, roenja i od skora za roendane. Posto Kinezi vole hranu, lijepa korpa sa voem bi bila odlian poklon. Takoe bi im mogli pokloniti dobar konjak ili neki dobar liker, dobru olovku. Nemojte im nikad pokloniti makaze, noeve ili bilo koje otre predmete, poto oni predstavljaju prekidanje prijateljstva ili poslovne veze. Nemojte im poklanjati satove, maramice ili slamene sandale posto ih povezuju sa sahranama i smru. Takoe, im nemojte poklanjati cvijee, zato to ga veina Kineza povezuje sa shranama. Nemojte nikad umotavati poklone u bijeli, plavi ili crni papir. Broj etiri je nesrean broj, zato nemojte poklanjati nita u paru od etiri. Ali, zato je broj osam najsreniji broj, i poklanjanje osam neega donosi sreu primaocu poklona. Uvijek predajte poklon sa obe ruke. Pokloni se ne otvaraju odmah kad se prime. Pokloni e moda biti odbijeni tri puta prije nego to budu prihvaeni ali uz vae insistiranje, naravno.

6. POSLOVNA KULTURA U INDIJI

Indija je zemlja razliitosti i kontinuiteta. To je kreativan sklop kultura, religija, rasa i jezika. Nacionalni identitet i socijalna kultura ostala je zatiena bogatim kulturnim naslijedstvom koji datira najmanje 5000 godina unazad, inei Indiju jednom od najstarijih civilizacija na svijetu. Indija je federalna republika sa preko milijardu stanovnika koga ine Indijci, Dravidiani, Mongoli i ostali. U Indiji je zastupljena Hindu religija, poslije nje najzastupljeniji je Islam i Hrianstvo i ostale religije ukljuujui i Budizam.

6.1.

JEZICI U INDIJI

Razliite indijske drave imaju razliite zvanine jezike, ali mnogi od njih nisu priznati od centralne vlade. Neke drave imaju vie od jednog zvaninog jezika. Bihar na istoku Indije ima tri zvanina jezika Hindi, Urdu i Bengalski ali svi su priznati od centralne vlade. Ali Sikim, isto na istoku Indije ima etiri zvanina jezika od kojih je samo Nepalski priznat. Pored jezika zvanino priznatih od strane centralne ili dravne vlade, postoje jezici koji nisu priznati i iji se govornici bore za njihovo priznanje. Centralna vlada je odluila da e Hindi biti zvanini jezik i stoga on ima status zvaninog jezika u dravi.

6.2.

HIJERARHIJA I ULOGA PORODICE

Uticaj hinduizma i tradicionalnog kasta5 sistema stvorili su kulturu koja istie uspostavljanje hijerarhijski veza. Indijci su uvijek svjesni drutvenog reda i njihovog odnosa prema drugim ljudima bili oni porodica, prijatelji ili stranci. Sve veze ukljuuju hijerarhiju. U kolama, uitelje zovu gurus i posmatraju ih kao izvor svog znanja. Patrijarh, obino otac smatra se voom porodice. ef se gleda kao izvor odgovornosti na poslu. Svaka veza ima oiglednu hijerarhiju koja se mora posmatrati da bi se odrao drutveni red. Ljudi sebe radije odreuju po grupi kojoj pripadaju, nego po njihovom individualnom poloaju. Indijci su blisko vezani za kako svoju porodicu tako i za iru rodbinu. ira porodica stvara mnotvo meuveza, pravila i struktura. Zajedno sa ovim zajednikim obavezama dolazi duboko ukorjenjeno povjerenje meu roacima.

6.3.

POZDRAVLJANJE

Religija, obrazovanje i drutvene klase sve to utie na pozdravljanje u Indiji. Ovo je hijerarhijska kultura, zato prvo pozdravi najstariju ili pretpostavljenu osobu. Kada se naputa5

(p., port. Casta, lat. castus ist) stale, klasa ljudi, drutveni red.

neki skup svaka osoba se mora individualno pozdraviti. Rukovanje je uobiajno, posebno u velikim gradovima meu obrazovanijim stanovnitvom koji su navikli da posluju sa strancima. Mukarci se mogu rukovati sa mukarcima, a ene sa enama. Ipak, rijetko doe do rukovanja izmeu mukaraca i ena zbog religijskih uvjerenja. Ako niste sigurni saekajte da vam prvo prue ruku.

6.4.

VEERA I MANIRI ZA STOLOM

Indijci se zabavljaju u svojim domovima, restoranima, privatnim klubovima i drugim javnim mjestima u zavisnosti od prilike i okolnosti. Indijci nisu mnogo tani meu njima ali oekuju od stranaca da stigne u dogovoreno vrijeme. Obavezno izujte cipele prije nego to uete u kuu. Obucite se skromno i konzervativno. Ljubazno odbijte prvu ponuenu olju aja, kafe ili zakuske. Biete nueni ponovo i ponovo. Odbiti prvo ponueno pie ili zakusku je dio protokola. U Indiji postoje razne zabrane korienja hrane, to moe da utie na hranu koja e biti posluena. Hindusi ne jedu govedinu i mnogi od njih su vegeterijanci. Muslimani ne jedu svinjetinu i ne piju alkohol. Sikhi ne jedu govedinu. Jagnjetina, piletina i riba su najee sluena jela za ne vegeterijance. Maniri za stolom su malo formalni , ali formalnost je ograniena vjerskim uvjerenjima raznih grupa. Veina indijske hrane se jede prstima. Uvijek trebate saekati da vam kau gdje treba da sjednete. Ako e se u nekim situacijama koristiti pribor za jelo to e biti samo kaika i viljuka. Gosti se usluuju po odreenom redu, poasni gost se usluuje prvi, onda ostali mukarci i na kraju, poslednja se usluuju djeca. ene usluuju mukarce i jedu kasnije. Mogu traiti od vas da operete ruke prije i poslije jela. Uvijek koristite svoju desnu ruku za jelo bilo da koristite pribor ili prste. U nekim situacijama hrana e vam moda biti stavljena u tanjir,dok u drugim situacijama moda e vam biti dozvoljeno da se sami usluite iz zajednike zdjele. Ostavljanje male koliine hrane u vaem tanjiru znai da ste zadovoljni. Ako sve pojedete iz svog tanjira to znai da ste jo uvijek gladni.

6.5.

VEZE I KOMUNIKACIJA

Indijci vole da posluju sa ljudima koje ve poznaju. Poslovne veze se zasnivaju na zajednikom povjerenju i potovanju. Indijci vole da vode duge prijateljske razgovore prije nego to preu na posao. Bilo bi dobro da vas upozna neka trea osoba, to bi vam odmah dalo potpuni kredibilitet.

6.6.

POSLOVNI SASTANCI

Ako e te putovati u Indiju iz inostranstva, preporuljivo je da zakaete sastanak putem pisma najmanje jedan do dva mjeseca unaprijed. Trebali bi da potvrdite svoje sastanke posto znaju

biti otkazani u kratkom roku. Najbolje vrijeme za sastanke je kasno ujutro i rano poslijepodne. Potvrdite svoj sastanak sedam dana ranije i pozovite opet to jutro kad je sastanak, posto je uobiajno da budu otkazani u poslednjem trenutku. Neka vam raspored bude fleksibilan da bi se mogao prilagoditi odgaanjima u poslednjem trenutku. Trebalo bi da stignete na vrijeme,poto su Indijci impresionirani tanou. Sastanak e da pone sa upoznavajuim razgovorima. U stvari, najvjerovatnije je da na prvom sastanku neete uopte razgovarati o poslu. Uvijek unaprijed poaljite dnevni red. Takoe poaljite rezervni materijal, tabele, grafikone kao i ostale potrebne podatke. To omoguava svima da se upoznaju sa potrebnim injenicama prije sastanka. Uvijek pratite sastanak sa osvrtajima na ono to je raspravljano, kao i na sledei korak. Indijci su nekonfrontalni. Veoma je rijetko da Indijci otvoreno pokau neslaganje sa neim, iako je to poelo da se mjenja u menadzerskim rangovima. Odluke donosi osoba sa najvie autoriteta. Donoenje odluka je veoma spor proces. Ako se desi da poludite ili pobjesnite, izgubiete potovanje dokazae te da niste vrijedni njihovog potovanja i povjerenja. Kanjenja su za oekivati, posebno ako se posluje sa vladom. Veina Indijaca oekuje ustupke i u cijeni i u uslovima. Prihvatljivo je oekivati ustupke zauzvrat onih koje ste vi dopustili. Nikad se nemojte previe oslanjati na pravo u pregovorima, poto Indijci nemaju povjerenja u pravo i pravni sistem i neija je rije dovoljna da se doe do dogovora. Nikad se nemojte javno raspravljati sa lanovima svog pregovarakog tima. Uspjeni pregovori su esto proslavljeni rukom ili veerom. 6.7. OBLAENJE

Poslovno oblaenje je konzervativno. Mukarci bi trebako da nose tamna poslovna odjela. ene bi trebalo da se oblae konzervativno u poslovne kostime ili haljine. Vrijeme esto odreuje kakva e se odjea koristiti. U toplijim djelovima drave, oblaenje je manje formalno, iako obui se po protokolu za prvi sastanak predstavljalo bi potovanje.

6.8.

POKLONI

Indijci vjeruju da davanje poklona omoguava udoban (spokojan) prelaz u sledei ivot. Novac na poklon se daje prijateljima i lanovima ire porodice, da bi se proslavilo roenje djeteta, brak i smrt. Za primaoca poklona nije vazna njegova vrijednost nego iskrenost sa kojom se daje. Ako ste pozvani na ruak ili veeru u indijski dom nije obavezno donijeti poklon, iako jedan nee biti odbijen. Nemojte nikad poklanjati frangipani ili bijelo cvijee zato to se koristie za sahrane. uta , zelena i crvena su srene boje, zato ih koristite za pakovanje poklona. Kada mukarac poklanja poklon mora rei da je to od njega i njegove supruge,majke ili sestre ili neke enske rodbine. Hinduima ne treba poklanjati nita to je napravljeno od koe. Muslimanima ne trba poklanjati nista napravljeno od svinjske koe ili alkoholne proizvode. Pokloni se ne otvaraju kada se dobiju.

ZAKLJUAK

U ovom radu smo se upoznali sa obiajima tj.poslovnim obiajima u najvanijim azijskim zemljama. Ali ne samo to, upoznali smo sa sa njihovom kulturom koja pored tolikih promjena koje se deavaju u svijetu ostaje nepromjenjena. Oni se i dalje pridravaju svojih principa,svojih strogo utvrenih obiaja, svog naina ivota ne dozvoljavajui da ga bilo ko ili ta promjeni. Svi azijski narodi i Arapi, Rusi, Kinezi, Indijci svi su karakteristini i zanimljivi na svoj nain. Svi oni imaju veoma bogatu istorijsku zaostavtvinu, bogatu kulturu, obiaje, religiju i odreen nain ivota. Ovdje se moe otkriti da religija igra veoma vanu ulogu u njihovim zivotima kod nekih manje,kod nekih vie. Strogo se pridrzavaju pravila koje zahtjeva religija, drutvo, porodica. Porodica takoe igra vanu ulogu u njihovim ivotima, tako da svi zive u velikim porodicama, grupama pomaui se meusobno,potujui se i izgraujui svoj ivot na meusobnom povjerenju. Njihove kulture, obiaji, religije, principi se mnogo razlikuju od onih sa zapada, tu je Rusija mali izuzetak ali kako god ralike postoje. Njihove kulture su velike,bogate i zasluuju potovanje. S toga, ko eli da posluje ili ostvari bilo kakav poslovni odnos sa ljudima iz Azije mora dobro da se upozna sa njihovom kulturom, obiajima, nainom ivota, poslovanja i sto je najvanije da se prilagode i pridravaju svih pravila a ne da pokuaju da ih promjene.

LITERATURA

1. Braco Kovaevi, Sociologija, Pravni fakultet Banja Luka, Banja Luka, 2003. 2. Dusko Vejnovi i Vesna Vejnovi, Poslovna kultura, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, Banja Luka, 2007. 3. Lynne Brennan i David Block, Poslovna kultura Budite uvijek u prednosti, IQ media i hat, Beograd, 1995. Internet izdanja4. http://www.communicaid.com/cross -cultural-training/culture-for-business-and

managment/doing-business in/5. http://www.cyborlink.com 6. http://www.kwintessential.co.uk/resources/global-etiquette 7. http://www.poduzetnitvo.org 8. http://www.traderscity.com/abcg 9. http://www.waytorussia.net/Practicalities/Traditions.html 10. http://www.anysubject.com/doing-business-in-russia-russian-culturw-customs-... 11. http://www.china-window.com