godina II, br. 6 2006.

www.wlw.hr

Poslovnakomunikacija iposlovna etika

TEMA BROJA

Mirela ŠpanjolMarković

Po slov nako mu ni ka ci ja ipo slov na eti ka

Mirela Španjol Marković: Po slov na ko mu ni ka ci ja i po slov na eti ka Nove mogućnosti WLW – poslovne tražilice mr. sc. Branka Mauro-vić: Načini poslovne komunikacije Poslovanje hrvatskih poduzetnikaI. - IX. 2006. godine

Nove mogućnosti WLW – poslovne tražilice

Načini poslovne komunikacije

Poslovanje hrvatskih poduzetnika I. - IX. 2006. godine

mr.sc. Branka Maurović

3

ImpressumNAKLADNIK:Wer liefert was? d.o.o.,Fallerovo šetalište 22HR – 10000 Zagreb, tel.: 01 30 30 500

ZA NAKLADNIKA:Zvjezdan Čorbić

GLAVNA UREDNICA:Kata Habdija, marketing@wlw.hr

OBLIKOVANJE I PRIPREMA:Studio Pro+

NAKLADA:10.000 primjeraka

TISAK:Krinen d.o.o.

Zagreb, prosinac 2006.

Poštovani čitatelji,

pred nama je kraj još jedne godine kada svi postajemo matematičari. Zbrajamo i oduzimamo postignuto, procje-njujemo ono što smo planirali a nismo ostvarili. Na teme-lju te računice planiramo slijedeću godinu. Posjećujemo poslovne partnere u njihovim uredima, šaljemo im po-slovne darove i čestitke, odlazimo na prigodne domjen-ke.... Zapravo cijelo vrijeme komuniciramo o zajedništvu. Da, dobro ste pročitali, komuniciramo o zajedništvu. Bez našeg zajedničkog rada društvena zajednica ne bi napredovala. Ne bismo imali načina da se upoznamo, podijelimo naša poslovna, profesionalna i osobna isku-stva. Zapitajmo se koliko su nam puta u proteklih godinu dana poslovni partneri u komunikaciji poklonili kritiku ili pohvalu? Koliko nam je to pomoglo da posta-nemo bolji, uspješniji i sretniji? S koliko smo osjećaja komunicirali jedni s drugi-ma, a da ih zapravo u datom trenutku nismo niti bili svjesni? Kada bolje razmi-slim, bilo je toga jako puno. Činjenice i nesporazumi su se često pretvarale u želju i nadu za još boljom suradnjom. Poslovna su prijateljstva prerastala u osob-na i polako smo postajali sve bogatiji duhom i emocijama.

Bliži se kraj godine, blagdansko je ozračje svuda oko nas, svi smo razdragani i s veseljem očekujemo novu godinu. Kao što sam na početku rekla, naše su če-stitke i poslovni darovi zahvale za poslovne suradnje i način komunikacije. Ostavimo propuste u godini iza nas, nešto smo iz njih naučili. Uživajmo u česti-tanju, domjencima a najviše u komunikaciji.

Postoji mudra izreka: “Kada si u miru i harmoniji sa sobom, u miru si i harmoni-ji svugdje; u gužvi, na planini, na tržnici ili sam.” Pronađimo svoj mir i harmoniju u godini pred nama.

U ime cijelog WLW tima, želim Vam puno poslovnih i osobnih uspjeha u godini koja dolazi!

Sretno!

Kata Habdija

Hoće li kompanija biti prepoznata kao društveno odgovorna ili kao koma-

pnija kojoj je stalo samo do profita pod svaku cijenu? Odgovor na ovo pi-

tanje se krije upravo u načinu na koji ona komunicira sa svim sudionicima po-

slovnog procesa: s vlasnicima dionica, s djelatnicima, s lokalnom zajednicom

i državnim institucijama. Ako kompanija nema razvijen vlastiti sustav uprav-

ljanja poslovnom etikom, ne znači da zato posluje neetično.

Zašto je onda uopće potrebno upravljati poslovnom etikom?

Na taj način se postiže standardizacija poslovnih procesa. Pojašnjava se ulo-

ga pojedinca u poslovnom procesu i podiže svijest o strategiji poslovanja

Poslovna etika

kompanije. Spajaju se i osvješćuju moralne i ekonomske vrijednosti. Pošte-nje, pravda, prava i dužnosti pojedinca utječu na korist, trošak, dobit i konku-rentnu prednost kompanije. Način na koji djelatnici kompanije komuniciraju s poslovnim partnerima, upravom i međusobno, određuje u velikoj mjeri status kompanije na tržištu. Postoje li unaprijed dogovorena i prihvaćena pravila, djelatnici će lakše donositi pravilne odluke, osobito u stresnim situacijama. To će se u konačnici odraziti na motivaciju djelatnika, konkurentnost kompa-nije i pozitivnu sliku o kompaniji u javnosti. Donošenjem odluke o upravljanju poslovnom etikom, kompanije stvaraju podlogu za jačanje timskog rada, rast produktivnosti i upravljanje svojom reputacijom. Najčešće takva odluka poti-če donošenje kodeksa poslovnog ponašanja, odnosno „Etičkog kodeksa“, dokumenta kojim se određuju procedure i pravila ponašanja u skladu sa stra-tegijom kompanije i legislativom.

5

Po slov na ko mu ni ka ci ja i po slov na eti ka

Gospođa Mirela ŠpanjolMarković

Ve ći na lju di pod po slov nom ko mu ni ka ci jom pod razu mi je va pre no še nje in for-ma ci je su go vor ni ku usme nim, pi sme nim (elek tron skim) pu tem ili te le fo-

nom. Lju di te že po ru ku pre ni je ti što br že, toč ni je i oče ku ju od go vor u što kra-ćem vre me nu. I pi sa nje sms po ru ka po sta je sve po pu lar ni ji vid ko mu ni ci ra nja sa su go vor ni ci ma. Fo kus je na sadr ža ju. Pot pu no po gre šno. Po slov na ko mu ni-ka ci ja ni je sa mo pre no še nje in for ma ci je.

Što je s emo ci ja ma?

Kad bi smo u po slu sa mo pre no si li či stu in for ma ci ju, ne bi smo ni ka da bi li po vri je-đe ni, lju ti, zbu nje ni. Sva ko pre no še nje po ru ke ujed no je i pre no še nje osje ća ja ko jeg u ve zi in for ma ci je ima mo. Jed na te ista re če ni ca iz go vo re na dru gim to-nom i pa u zom stav lje nom na dru gom mje stu, mo že zna či ti 2 pot pu no su prot ne stva ri. I za to me đu ljud sku ko mu ni ka ci ju ni ka da ne će u pot pu no sti za mi je ni ti stroj – kad ste zad nji put sklo pi li po sao sa mo na osno vu do pi si va nja mai lom?

Pot pu na ko mu ni ka ci ja zna či vid je ti, ču ti, rea gi ra ti, is pro ba va ti, in ter pre ti ra-ti, mi ri sa ti.

Sve od jed nom! Ne do sta je li sa mo je dan od tih ele me na ta, za ki nu ti smo i u ve li-koj opa sno sti da bu de mo kri vo shva će ni.

Po slov na eti ka u ko mu ni ka ci ji

Uda lja va ju ći se od pra vog smi sla ko mu ni ci ra nja, sve vi še po slov nih lju di si ste-mat ski za ne ma ru je emo ci je. Pod krin kom pro fe sio nal no sti - “u po slu ne ma mje-sta za emo ci je” - stva ra se no va kul tu ra po slov nog auto ma tiz ma, ro bot skog iz-da va nja upu ta i na lo ga, oči šće nog od do brog di je la hu ma no sti. Pa ra dok sal no, imi ti ra mo kom pju to re ko ji su iz mi šlje ni da bi bi li ko pi ja nas! (Sje ti mo se ra ču na-la HAL-a u fil mu Odi se ja u sve mi ru.) Je smo li ta ko bl izu? Ra ču na la že le ima ti emo ci je, a mi ih se od ri če mo.

Vra ti mo se ko ri je ni ma

To kon kret no zna či: za bo ra vi mo tem pla te za sla nje če sti ti ki za Bo žić e-mai lom, na pi ši mo če stit ku ru kom

stvo ri mo pra vi in te res za su go vor ni ka, po stav ljaj mo pi ta nja, suo sje ćaj mo s njim ako je u guž vi, ne in zi sti raj mo na svo jim in te re si ma

ko ri sti mo hu mor kad god mo že mo - opu sti mo su go vor ni ka, raz bij mo te ške pre go vo re

bu di mo lo jal ni or ga n iza ci ji za ko ju ra di mo, za vri je me i na kon od la ska iz nje. Naš no vi po slo da vac zna ti će to ci je ni ti.

Uči mo – kul tu ra cje lo ži vot nog ula ga nja u se be ni je stvar mo de, ne go nuž nost i znak ši ro kih obrazov nih ho r izo na ta.

Po štuj mo tu đe mi šlje nje i stav, čak i kad se s njim ne sla že mo. Da ruj mo s mje rom i osob no - raz mi sli mo što bi smo mi vo lje li do bi ti na dar.

U že lji da u No voj 2007. go di ni ob no vi mo iz vo re ener gi je ko je svi ima mo (sr-ce i du šu, osmi jeh i paž nju, slu ša nje i em pa ti ju), pred la žem da od mah ode-te u su sjed nu so bu. Ni čim izaz va ni po klo ni te osmi jeh ko le ga ma i pi taj te ih ka ko im ide.

Vid jet će te, do go dit će se ču do.

Sret na Vam No va 2007.go di na !

Po slov na ko mu ni ka ci ja ni je sa mo pre no še nje in for ma ci je.

Sva ko pre no še nje po ru ke ujed no je i pre no še nje osje ća-

ja ko jeg u ve zi in for ma ci je ima mo.

Pot pu na ko mu ni ka ci ja zna či vid je ti, ču ti, rea gi ra ti, is pro ba-

va ti, in ter pre ti ra ti, mi ri sa ti.

Pod krin kom pro fe sio nal no sti, stva ra se no va kul tu ra po slov-

nog auto ma tiz ma, ro bot skog iz da va nja upu ta i na lo ga,

oči šće nog od do brog di je la hu ma no sti.

Uči mo – kul tu ra cje lo ži vot nog ula ga nja u se be ni je stvar

mo de, ne go nuž nost i znak ši ro kih obrazov nih ho r izo na ta.

6

Besplatno korištenje tražilice, www.wlw.hr, njena jednostavnost i funkcio-nalnost utječu na stalno povećanje broja korisnika. Prateći potrebe korisni-

ka i želeći pridonijeti uspješnijem poslovanju hrvatskih gospodarstvenika, WLW – poslovna tražilica od 9. prosinca nudi dodatne funkcionalnosti: WLW poslovna rješenja - poslovnim korisnicima nudi se pristup informaci-jama o uslugama banaka, investicijskih fondova i leasing kuća.

Slanje upita - korisnici mogu jednim klikom poslati upit na nekoliko ponuđača MojWLW - usluga koja korisnicima omogućava vođenje zapisnika o posla-nim upitima.

WLW poslovna rješenjaDonijeti dobre poslovne odluke, u pravo vrijeme - izazov je s kojim se gospodar-stvenici svakodnevno suočavaju. Projektom “WLW poslovna rješenja”, WLW želi olakšati tu zahtjevnu zadaću donositeljima poslovnih odluka.

Poslovni korisnici na jednom mjestu i na najbrži način mogu se informirati o uslu-gama bankarskog sektora, namijenje-nim gospodarskim subjektima. S na-

WLW – poslovne tražiliceNove mogućnosti

7

slovnice tražilice, www.wlw.hr, donositelji poslovnih odluka jednim klikom dobivaju informacije o: izvorima financiranja razvoja poslovanja - usluge banaka tome gdje i kako efikasno ulagati - usluge investicijskih fondova, te kako nabaviti potrebnu opremu - usluge leasing kuća.

Informacije o kratkoročnim i dugoročnim kreditima, te kreditima za male podu-zetnike i vrstama garancija, olakšava donošenje odluke o realizaciji određenih poslova. Upravljanju likvidnim sredstvima poduzeća na najbolji način, pridoni-jeti će informacije o ulaganjima u investicijske fondove.

Poduzeća danas ne moraju nužno imati u vlasništvu opremu, vozila, nekretnine i proizvodne strojeve za obavljanje svoje djelatnosti. Moguće ih je dugoročno unajmiti. Usluge leasing kuća nude informacije o suvremenom načinu financira-

nja nabave potrebne opreme bez stje-canja vlasništva.

U isto vrijeme WLW poslovna rješenja omogućavaju pružateljima ovih usluga ekskluzivnu promociju ponude njihovoj ciljnoj skupini - direktorima i vlasnicima poduzeća i obrta.

8

Slanje upita – usluga koja štedi vrijeme i novac

Bez obzira što traže, poslovni korisnici na jednostavan i brz način u WLW – poslovnoj tražilici pronalaze nove po-slovne partnere, kompetentne proi-zvođače, te dobavljače i ponuđače usluga. Žele li saznati cijene, raspolo-žive količine i rokove dostave, dovolj-no je da kliknu na ikonu “Slanje upi-

ta”. Ova usluga vezana je uz pretraživanje po proizvodu ili usluzi a omogućuje korisnicima da jednim klikom pošalju ciljani upit na nekoliko poduzeća.

Program sam unaprijed generira popis poduzeća koja će primiti upit vezan uz traženi proizvod ili uslugu.

Korisnik samo upisuje tekst upita i popunjava obrazac primatelja ponude svo-jim podacima za kontakt. Prije nego pošalje upit, jednostavnim klikom može isključiti poduzeća kojima ne želi poslati upit. Nakon uređivanja popisa prima-telja upita mora se složiti s Uvjetima korištenja usluge i jednim klikom, njegov će upit biti proslijeđen na e-mail ili fax, svim ponuđačima s plaćenim oglasom u WLW – poslovnoj tražilici. Klikom na ikonu pisača, korisnik može proslijeđeni upit ispisati kao dokument za arhivu.

9

MojWLW – korisnički kutakBesplatnim registriranjem u MojWLW, korisnici mogu koristiti prednosti ove usluge za brz pristup željenim stranicama WLW - poslovne tražilice.

Registriranim korisnicima je omogućeno da: kreiraju svoj korisnički profil – samo jednom upisuju svoje podatke koje će program automatski ispisivati prilikom slanja upita. Više ih neće ispisivati ručno!

vode statistike - zapisnike o poslanim upitima postavljaju WLW link za brzo otvaranje njima interesantnih stranica tražilice

U zapisniku upita, korisnici mogu pra-titi komunikaciju s potencijalnim po-slovnim partnerima. Klikom na “Zapi-snik upita” dobiti će listu upita koje su poslali u posljednjih dvanaest mjese-ci. Žele li vidjeti detalje upita, dovoljno je da kliknu na ikonu povećala.

Zapisnik je moguće ispisati klikom na ikonu pisača i spremiti ga u arhivu.

WLW link omogućava korisniku brz pristup stranicama tražilice koje su mu inte-resantne. Kratka lista potencijalnih poslovnih partnera može biti pohranjena u dvije radne mape (foldera): Proizvodi - ukoliko je korisnik pretraživao po proizvodu/usluzi Poduzeća - ukoliko je korisnik pretraživao po nazivu poduzeća

Klikom na jednu od mapa korisnik može pregledati i uređivati linkove po vlasti-tom izboru.

Linkovi trenutno odvode korisnika na stranice s ažurnim podacima o tim podu-zećima.

Kako bi mogli koristiti sve prednosti koje nudi ova usluga, poželjno je da se ko-risnici prije početka pretraživanja odmah logiraju u MojWLW.

U WLW-u najavljuju nastavak razvoja i unapređenja tražilice. Korisnike pozivaju na aktivno sudjelovanje i praćenje promjena na adresi www.wlw.hr.

12

Načini poslovne komunikacijemr.sc. Branka Maurović

Poslovne komunikacije kao znanstvena disciplina obuhvaćaju područje: or-ganizacije rada, tržišnog poslovanja, pravnu problematiku, financijsko-raču-

novodstvenu tematiku i područje informatike. Sukladno temi koju obrađuje, poslovna komunikacija treba zadovoljiti određene norme.

Pisana i govorna komunikacijaKreiranje pisane poslovne komunikacije počinje određivanjem stila pisanja. Za operativno poslovanje najbolji je racionalni stil, dok stil promocije ima zadatak dobiti povratnu informaciju od poslovnog partnera s kojim komuniciramo.

Kod govorne poslovne komunikacije treba voditi računa o specifičnostima u izravnoj komunikaciji. Osim određivanja svrhe, mogućih pitanja itd. - kod razgo-vora licem u lice, sastanaka i prezentacija - bitan čimbenik je neverbalna komu-nikacija (govor tijela, šarm, nastup i dr.).

Kada je riječ o telefonskim razgovorima treba također paziti na niz elemenata kao što su: veseli ton glasa, primjeren način pozdravljanja, jasno predstavljanje punim imenom i prezimenom sebe i organizacije, pripremljena pitanja i podaci, maksimalno trajanje razgovora do 5 minuta, ne prekidati poslovnu vezu telefonom, uzvratiti poziv, dati točnu informaciju.

Svaka kvalitetna poslovna komunikacija treba jasno, sažeto i potpuno dati do znanja o čemu je riječ; uljudnost i pravodobnost se podrazumijevaju, a poslov-na atraktivnost i individualnost privući će dodatnu pozornost na poslovnu ko-munikaciju. Poslovna pisma pišu se na poslovnom papiru organizacije, a mogu imati svrhu poslovnih poziva, rutinskih zahtjeva ili odgovora, potvrda, pratećih ili naknadnih dopisa i zahvala. Memorandumi uglavnom služe za kratke interne poruke, dok se telafaks poruka rabi kao eksterna poslovna komunikacija s po-slovanju sa stalnim poslovnim partnerima.

Suvremeni načini komunikacijeElektronička pošta upotrebljava se u internom i eksternom komuniciranju a poželjno je: pisati kratko, izravno i jednostavno, čitati poruke i odgovarati redovito, povezati s Web komunikacijama (mogu biti prezentacijske ilikomercijalne stranice).

Chat je, kao izravna pisana poslovna komunikacija, pogodan za poslovne sastanke koji su važni za upravljanje tijekom i iz-vršenjem poslovnih procesa.

Korištenje tzv. I-telefoniranja najfunkcionalnije je za međuna-rodno telefonsko komuniciranje, a na obje strane zahtjeva PC s dodatnom odgovarajućom opremom te registraciju kod da-vatelja ove vrste internet usluga. Programi za govorno/pisano komuniciranje (VDF programi) konvertiraju poslov ne komuni-kacije iz oblika standardnih datoteka u slikovni faks zapis za slanje u obliku faks mila. Vi deo kon fe ren cij ski pro grami u real-nom vremenu omogućuju prijenos audio i video zapisa. Multi-

Kvalitetna poslovna komuni-kacija treba jasno, sažeto i

potpuno dati do znanja o čemu je riječ. Poslovna

atraktivnost i individualnost privući će dodatnu pozornost

na poslovnu komunikaciju.

Pri telefonskim razgovorima treba paziti na niz elemenata

kao što su: veseli ton glasa, primjeren način pozdravlja-

nja, jasno predstavljanje punim imenom i prezimenom

sebe i organizacije, pripre-mljena pitanja i podaci,

maksimalno trajanje razgovo-ra do 5 minuta.

13

medijsko mobilno komuniciranje pred viđeno je za slanje i primanje multi me dij skog sadržaja u boji (isti uređaj ili e-mail), putem mobilnog uređaja.

Prigodna komunikacija i poslovni pokloni

U prigodnu komunikaciju ubrajaju se: podsjetnici - pokazuju i poštovanje poslovnom partneru,

zahvale - izuzetno su jake, a tihe propagandne poruke,

poslovni pozivi - obvezuju na dolazak, omogućuju jačanje poslovnih veza, i

čestitke - razni povodi (obljetnice, praznici, blagdani), poželjno je kod oblikovanja koristiti komercijalnu, psihološku i osobnu notu.

Poslovni poklon je sastavni dio po-slovnog komuniciranja i kao takav no-si posebnu poruku. Možemo ga gle-dati kao: marketinški alat, način komuniciranja, nešto čime podižemo ugled tvrtke, nešto što je izraz brige za kupce itd.

Darivanje je dio korporativne kulture, a na Zapadu kompanije često donose i posebne pravilnike o darivanju, s namjerom da se izbjegne davanje ili primanje mita. Vrijednost poklona ovisi o zaslugama i važnosti te međusobnim odnosi-ma poslovnih partnera.

Poslovni poklon je sastavni dio poslovnog komuniciranja

i kao takav nosi posebnu poruku. Vrijednost poklona

ovisi o zaslugama i važnosti te međusobnim odnosima

poslovnih partnera.

14

Po slo van je hr vat skih po du zet ni kaI. – IX. 2006. godine

Pre ma po da ci ma ko ji su re zul tat obra de tro mje seč nih sta ti stič kih iz vje šta ja, što ih je 71.516 po du zet ni ka pre da lo FI NA-i u, pre zen ti ra nim u ‘’In for ma ci ji o

po slo va nju po du zet ni ka RH u raz dob lju si je čanj - ru jan 2006. g.’’, hr vat ski su po-du zet ni ci u pr vih de vet mje se ci ove go di ne ostva ri li uku pan pri hod u iz no su od 420,5 mi li jar di ku na te 392,9 mi li jar de ku na ukup nih rasho da.

Po slo va nje po du zet ni ka Hr vat ske u raz dob lju I. IX. 2006 (u mi li ju ni ma ku na)

Opis I. – IX. 2005. I. – IX. 2006. In deks

Broj za po sle nih ( na te me lju sa ti ra da ) 789.231 863.738 109,4

Ukup ni pri ho di 366.613 420.497 114,7

Ukup ni rasho di 342.980 392.879 114,5

Za li he (sta nje 1.1.2006. i 30.9.2006.) 62.787 71.958 114,6

In ve sti ci je u du go traj nu imo vi nu 35.381 43.211 122,1

Pro sječ ne mje seč ne ne to pla će po za po sle nom 3.783 3.902 103,1

Iz nos ne pod mi re nih na lo ga ( sta nje 30.9.) 10.826 11.589 107,0

Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika Hrvatske za razdoblje siječanj - rujan

1. Po rast za po sle nih i in ve sti ci ja u pr vih de vet mje se ci 2006. go di ne

Po slu ju ći u re la tiv no sta bil nim ma kroe ko nom skim uvje ti ma, (uspr kos re la tiv no vi so koj in fla ci ji od 3,5%) hr vat ski su po du zet ni ci u pr vih de vet mje se ci ove go di-ne ostva ri li uku pan pri hod u iz no su od 420,5 mi li jar di ku na te 392,9 mi li jar de ku na ukup nih rasho da. Ukup ni pri ho di rasli su pre ma istom raz dob lju pro šle go-di ne 14,7% ne što br že od ukup nih rasho da ko ji su rasli 14,5%. Vri jed no sno su ukup ni pri ho di bi li za 27,6 mi li jar de ku na ve ći od ukup nih rasho da što uka zu je na us pje šno po slo va nje. Utro šak od 100 ku na ukup nih rasho da po lu čio je u pr-vih de vet mje se ci ove go di ne 107,03 ku na pri ho da, a u istom raz dob lju pro šle go di ne 106,89 ku na.

To me tre ba do da ti i dru ge po zi tiv ne re zul ta te u istom raz dob lju, po ve ća nje broj za po sle nih za 9,4% i po ve ća nje in ve sti ci ja u du go traj nu imo vi nu za 22,1% pre-ma pr vih de vet mje se ci pret hod ne go di ne. Za po sle ni su za svoj rad do bi li pro-sječ ne ne to pla će 3.902 ku na što je po rast od 3,1% no mi nal no a usli jed rasta ci-je na 0,4% real no ma nje.

Na kon ne ko li ko go di na pre ki nut je trend kon ti nui ra nog sma nje nja iz no sa ne-pod mi re nih ob ve za. Kra jem ruj na 2006. go di ne bi lo je 11,6 mi li jar di ku na neiz mi-re nih ob ve za što je za 763 mi li ju na od no sno 7,0% vi še ne pod mi re nih ob ve za ne go na kra ju ruj na pro šle go di ne.

15

2. Ve li ki po du zet ni ci i da lje su do mi nant ni

Re zul ta ti po slo va nja po du zet ni ka Hr vat ske za raz dob lje si je čanj – ru jan 2006. go di ne još su jed na potvr da osnov ne ka rak te ri sti ke na šeg go spo dar stva u ko-me je do mi nant na ulo ga ve li kih po du zet ni ka, po du zet ni ka u pri vat nom vla sni-štvu, po du zet ni ka iz tri najz na čaj ni je dje lat no sti (pre ra đi vač ke in du stri je, tr go vi-ne, pri je vo za, skla di šte nja i ve za) te po du zet ni ka Gra da Za gre ba, a to ilu stri ra ju slje de ći po da ci:

Ud je li najz na čaj ni jih dje lat no sti, ve li kih po du zet ni ka, po du zet ni ka u pri vat nom vla sni štvu iGra da Za gre ba u po slo va nju po du zet ni ka Hr vat ske u raz dob lju I. – IX. 2006. (Ud je li u %)

OpisPre ra đi vač-ka in du stri ja

(D)

Tr go vi na(G)

Pri je voz,skla di šte nje

i ve ze(I)

Ukup no(D+G+I)

Ve li kipo du zet ni ci

Pri vat novla sni štvo

GradZa greb

Broj po du zet ni ka 14,0 35,7 5,6 55,3 1,5 97,3 34,1

Broj za po sle nih 29,7 22,7 9,3 61,7 45,7 69,2 39,0

Ukup ni pri ho di 26,1 37,1 8,3 71,6 59,5 73,2 51,7

Ukup ni rasho di 26,4 37,9 7,8 72,0 59,8 72,5 51,4

In ve sti ci je u du go traj nu imo vi nu 17,2 18,5 11,5 47,3 56,3 70,8 57,8

In sol vent nost – neiz mi re ne ob ve ze 30.9.2006. 18,4 45,5 4,5 68,4 - - 42,4

3. Po zi tiv ni i ne ga tiv ni tren do vi u raz dob lju I. – IX. 2006. g.

Po zi tiv no – ukup ni pri ho di vri jed no sno ve ći od ukup nih rasho-da, pri ho di rasli ne što br že od rasho da, re la tiv no vi sok po rast pri-ho da od pro da je u ino zem stvu, sma nje nje pri ho da od kom pen za-ci ja i sub ven ci ja, po rast za po sle nih, po ve ća nje ukup nih in ve sti ci ja u du go traj nu imo vi nu u če mu je naj ve ći do pri nos pri-vat nog sek to ra i po seb no zna čaj no je da su po ve ća na ula ga nja u opre mu, po rast za li ha si ro vi na i ma te ri ja la te pro iz vod nje ti je ku u ukup nim za li ha ma što upu ću je na po ve ća nu pro iz vod nju.

Ne ga tiv no – vi sok rast ukup nih rasho da ne što ni ži od ukup-nog pri ho da, nat pro sje čan rast ma te ri jal nih tro ško va i tro ško-va uslu ga te po ve ća na izdva ja nja za tro ško ve osob lja usli jed po ve ća nja za po sle nih, jed nak rast pro da je na do ma ćem i ino-zem nom tr ži štu što uka zu je i na sta nje još uvi jek do mi nant ne unu tra šnje po traž nje, na kon ne ko li ko go di na po ve ća nje od 7,0% ne pod mi re nih na lo ga za pla ća nje (in sol vent no sti) za sa-da još ni šta dra ma tič no ali još uvi jek je ve li ki broj po du zet ni-ka in sol ven tan a po vre men skom tra ja nju blo ka de 88,5% ot-pa da na one ko ji su to pre ko go di ne da na što uka zu je da se ra di o kro nič nim duž ni ci ma.