Upload
saamad
View
819
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
1
.
POSLOVNA ORGANIZACIJA
Prof. dr. Smail Klarić
2
Literatura:
Poslovna organizacija
Prof. dr. Pere Sikavica
Izdavač: Informator, Zagreb
Prof. dr. Mijo Novak
3
1. OSNOVE ORGANIZACIJE
1.1. ULOGA I ZNAČAJ ORGANIZACIJE U DRUŠTVU
Organizacija počinje s pojavom čovjeka
Čovjek se sa dobrom organizacijom manje umara
Čovjek nikad nije, a i danas ne može bez organizacije
Čovjek je uvijek oblikovao organizaciju
Naučni pristup
► proces (organiziranje aktivnosti)► rezultat procesa
4
Značaj organizacije
u koristima na cjelokupnu njegovu radnu i životnu aktivnost-ekonomija vremena
ona omogućava realizaciju najsloženijih zadataka
stvara društvenu snagu
čovjek je društveno biće, u zajednici i stalnoj komunikaciji sa drugima
negativna strana - ako je organizacija silom nametnuta čovjeku
5
Savremeni pogledi na organizaciju
neprestano mijenjanje uslova rada i života
ispočetka isticana efikasnost proizvodnje
sada poprima društvenu dimenziju - sindikat
► zadovoljstvo radnika
► obuhvata mnoge aktivnosti
─ upravljačke
─ pripremne
─ izvršne
─ kontrolne
- od prisile prešlo se na dobrovoljno uključivanje čovjeka
6
1.2. ORGANIZACIJA I NJENI OBLICI
- Različita shvatanja organizacije
Organizacija je svjesno djelovanje čovjeka kojom se usklađuju svi faktori (materijalni i lični) proizvodnje radi postizanja optimalnih rezultata rada.
- Elementi proizvodnje:◘ ljudi sa radnim
iskustvom
◘ predmeti rada
◘ sredstva za rad
- Stalna promjena elemenata proizvodnje
7
a) Organizacija rada – stara je koliko i čovječiji rad
Organizacija rada je svjesna čovjekova djelatnost kojom se usklađuju svi činioci (materijalni i osobni/lični) proizvodnje radi postizanja optimalnih rezultata rada.
b) Organizacija preduzeća – stara je koliko i preduzeće
Organizacija preduzeća se odnosi na cjelokupno poslovanje preduzeća pa je stoga organizacija rada samo dio, iako osnovni, organizacije preduzeća. Ona, osim usklađivanja činilaca proizvodnje u neposrednom procesu rada, obuhvata i ostale poslove kao što su priprema, prodaja, nabava, i sl.
8
1.3. CILJEVI ORGANIZACIJE
Organizacija kao aktivnost mora se svrsishodno provoditi jer je svrsishodnost jedno od njenih najbitnijih obilježja.
Ne može se organizacija provoditi kako se kome prohtije, već se mora prilagoditi tehničkim i ekonomskim uslovima u kojima se ostvaruje te kadrovskom potencijalu kojim raspolaže.
Ona mora biti rezultat kolektivne akcije članova koji se koriste najnovijim dostignućima nauke i koji svoje odluke o organizaciji temelje na solidnim analizama i brižljivo ocijenjenim alternativama jer će samo na taj način ispuniti postavljene ciljeve organizacije.
9
Svako preduzeće ima svoje ciljeve koje mora ostvariti.
Upravo ti ciljevi predstavljaju najvažnije obilježje organizacije.
Bez ciljeva nema ni smišljenog djelovanja odnosno svrsishodne organizacije rada.
Postoje različiti ciljevi: opći i posebni, jednostavni i složeni, trajni i privremeni, i sl.
Osnovni (opći) cilj organizacije je uspostavljanje određenog organizacijskog stanja za određeno razdoblje.
Osnovni cilj→uspostavljanje optimalne (najbolje) organizacije rada: ekonomičnost i rentabilnost
Pojedinačni ciljevi organizacije ograničavaju se na efikasno rješavanje pojedinih organizacijskih problema – njenih dijelova
10
Važno: uspostaviti jasno zadatke organizacije i ciljeve njezina postojanja – uskladiti sa politikom privređivanja
Pravilna definicija ciljeva, ako su:
◘ jasni
► ostvarljivi
● pravilno odabrani
11
1.4. PRINCIPI I NAČELA ORGANIZACIJE
(Taylor, Fayol)
podjela rada autoritet disciplina jedinstvo naređivanja jedinstvo upravljanja podčinjenost pojedinačnih općim interesima nagrađivanje centralizacija hijerarhija naređivanje i red pravičnost stalnost osoblja inicijativa udruživanje, ujedinjavanje i izjednačavanje osoblja
12
Najvažniji principi organizacije
Princip podjele rada specijalizacije jedan je od najvažnijih principa organizacije
Princip povezivanja činilaca proizvodnje
Princip koordinacije
Princip dobrovoljnog uključivanja u organizaciju
13
Standardizacija i tipizacija u organizaciji
Standardizacija je specifičan postupak kojim se pronalaze optimalna rješenja odnosno utvrđuje kakva jednoobrazna svojstva mora imati proizvod, material, tehnološki postupak, itd.
Rezultat postupka standardizacije jeste određeni tehničko-ekonomski propis ili standard.
Tipizacija je postupak kojim se putem selekcije i redukcije sužava izbor standardiziranih proizvoda na minimalan broj odnosno na određen broj tipova proizvoda što svojim svojstvima zadovoljavaju izvjestan raspon potreba.
Tipizacija je odbacivanje određenog broja standarda u preduzeću i njihovo svođenje na potrebnu mjeru kako bi se postigla racionalnija proizvodnja ili neka druga korist.
14
Načela racionalizacije
Važe za sve organizacije, a sačinjavaju ih:
Načelo uklanjanja štetnih razmaka i hodova (u vremenu i prostoru)
Načelo predviđanja, odnosno planiranja
Načelo pripremanja
Načelo ujednačavanja
Načelo spajanja jednakih elemenata i jednakih procesa
15
1.5. ORGANIZACIJSKE VRSTE
Organiziranje se može obaviti na različite načine, sa različitim ciljevima, u različitim područjima i kroz različito vrijeme.
Organizacijske vrste su različiti pristupi u provođenju organizacije, a to su:
a) prema opsegu – potpuna i djelimična.
Potpuna organizacija, tj. ona koja se odnosi na cjelokupno poslovanje, upotrebljava se u preduzećima što se nalaze u osnivanju, kada treba potpuno izgraditi organizaciju ili, pak, u onim preduzećima koja su provela ili provode velike rekonstrukcije i modernizacije, kada je u postojeću organizacijsku strukturu nemoguće uklopiti proširena fabrička postrojenja na većem prostoru, veći broj i novu strukturu kadra, a često i nove materijale, nove sirovine i novu tehnologiju.
Djelimična organizacija susreće se obično u onim preduzećima u kojima se provode manje organizacijske promjene odnosno u onima u kojima se promjene provode na ograničenom području. Znači obuhvata samo dio poslovanja preduzeća (službu ili aktivnost)
16
b) prema načinu na koji se provodi – individualna i shematska
Individualna (specifična) organizacija je ona koja organizacijskim problemima prilazi na individualan, specifičan način, analizirajuću pri tome sve pozitivne i negativne strane postojećih organizacijskih rješenja i usvajajući samo one promjene koje vode poboljšanjima.
Shematskoj organizaciji pristupa se sa posve drukčijih pozicija jer se organizacijske promjene i organizacijski zahvati vrše prema unaprijed utvrđenim shemama.
17
c) prema koncepciji rukovođenja (upravljanja) – centralizirana i decentralizirana
Centralizacija označava takvu vrstu organizacije kojom se rukovođenje i upravljanje nekim poslom ili čitavim preduzećem fokusira na vrhu hijerarhijski utvrđene organizacijske strukture, s tim što svako mjesto na toj ljestvici ima tačno utvrđene zadatke, pa su niža rukovodeća mjesta podređena višim, a viša najvišim, i to, u pravilu, do najmanjih pojedinosti.
Decentralizacija označava onu vrstu organizacije kojom se prenosi upravljanje ili rukovođenje sa centralnih organa na niže organe. U tom slučaju ti niži organi imaju veću ili manju samostalnost u organizaciji i načinu obavljanja poslova.
18
d) prema trajanju rada na organizaciji – jednokratna i postupna organizacija
Jednokratna organizacija susreće se obično prilikom rješavanja pojedinih organizacijskih problema ili funkcija, dakle, kada se rješavaju problemi na jednom ograničenom prostoru u relativno kratkom roku.
Postupna organizacija upotrebljava se, u pravilu, kod većih organizacijskih zahvata, organizacije cjelokupnog preduzeća a u sebi uključuje sistematski rad na rješavanju organizacijskih problema.
e) s obzirom na postojanje organizacije – organizacija i reorganizacija
Jedina razlika između organizacije i reorganizacije je u tome što se reorganizacija odnosi na postojeće a organizacija na novoosnovano preduzeće.
19
1.6. SUBJEKT I OBJEKT ORGANIZACIJE
Subjekt organizacije
- Organizacija preduzeća nije unaprijed poznata ni zadana
- Ona mora proizići iz zadataka koji se žele ostvariti te unutarnjih faktora, s kojima raspolaže, i vanjskih faktora u kojima će preduzeće djelovati
- Organizaciju preduzeća neko mora osmisliti → to se veže za vlasnika preduzeća
- Vlasnik organizacije obavlja ulogu subjekta organizacije
- On tu ulogu može da povjeri i drugoj osobi/grupi upravljačkih odnosno rukovodnih radnika
- Vlasnici mogu da budu udruženi
- Danas te poslove obavljaju posebni stručnjaci – organizatori, koji mogu biti članovi samog preduzeća ili pak članovi specijaliziranih organizacija
20
Objekti organizacije
• Objekti organizacije proizlaze iz njezina osnovnog cilja – usklađivanja elemenata proizvodnje
• Potrebno je uočiti razlike koje postoje u različitim preduzećima, koje mogu bitno utjecati na pojedina organizacijska rješenja→ obično su vezane za kvalitet i karakter pojedinih objekata organizacije, a to su:
- Čovjek je prvi i najvažniji objekt organizacije (pravilan izbor i raspored radnika na radna mjesta)
- Radni odnosno tehnološki proces zajedno sa sredstvima rada (stalno se mijenjaju i organizacija im se mora prilagođavati)
- Predmet rada→ naročitu pažnju treba posvetiti nabavci, korištenju, dovoljnoj količini i čuvanju predmeta rada
- Oblik organizacije→ postojeća organizacija čini polaznu tačku za daljnji razvoj
21
1.6 KRATAK PRIKAZ RAZVOJA ORGANIZACIJSKE MISLI
Izučavanja organizacije počela su davno u prošlosti, ali su uglavnom bila sporadična i odnosila su se samo na neke aspekte organizacije bez veće teorijske vrijednosti.
Razvojem i širenjem proizvodnog rada, stalnim unapređenjem sredstava rada i metoda rada, organizacija rada postaje sve složenija pa samo iskustvo nije više bilo dovoljno za unapređenje proizvodnje i privrede u cjelini.
stari Egipćani i Babilonci
Grci
Rimljani
Klasici marksizma
22
Klasična teorija organizacije (Taylor, Fayol, Weber)
♠ upotreba nauke, umjesto oslanjanja na iskustvo
♠ selekcija radnika po znanju i njihovo sistematsko obučavanje
♠ prenošenje naučnih istraživanja na radnike
♠ birokratska strana organizacije
Neoklasična teorija organizacije (Mayo)
Snažan porast industrijske proizvodnje u SAD za vrijeme i poslije I svjetskog rata
Uvećan broj hijerarhijskih nivoa
Velika otuđenost radnika u velikim preduzećima
23
Klasična teorija nije mogla da pruži odgovarajuća rješenja.
Mayo i saradnici počinju novi proces koji daje rezultate 50-tih godina prošlog vijeka.
◙ nov pogled na čovjekovu ulogu
prilaz čovjeku kao kompleksnoj ličnosti
humanizira klasične metode organizacije
daje naglasak na područje podjele rada i specijalizacije
organizaciju posmatraju kao harmoničnu cjelinu
24
Moderna teorija organizacije
□ prilagođavanje organizacije novonastalim uslovima poslovanja i rada u preduzeću
□ odlučivanje na komisijama (sastancima)
□ grupno odlučivanje
□ sudjelovanje (participacija) radnika
□ sistemski, odnosno kibernetski pristup
□ osim vertikalne i horizontalna komunikacija
□ automatizacija i robotizacija
25
Organizacija Japanskih preduzeća
→ racionalno uplitanje države u privredu
→ uspostavljanje skladnih odnosa između kapitala i rada kroz mješovita vijeća, komisije ili odbore na svim mogućim nivoima gdje ima interesa
→ duhovna tradicija japanskog društva
→ mješoviti organi (upravljački savjeti, upravljačko-radni komiteti, autonomne grupe,…)
→ unutrašnji odnosi
→ nema težih nesporazuma
→ nema fluktuacije radnika - nema otkaza radnog odnosa - nema nekvalifikovanih radnika - podjela rada je jasna - rad se izvodi uglavnom timski s visokim stepenom discipline - sistem plata donosi se dogovorom
26
2. FAKTORI OBLIKOVANJA ORGANIZACIJE
Na oblikovanje organizacije preduzeća djeluju mnogobrojni faktori. Njihov uticaj nije isti.
Postoje 2 osnovne grupe:
2.1. UNUTRAŠNJI FAKTORI ORGANIZACIJE
a) Ciljevi i strategija
Ciljevima se definira “šta” organizacija želi postići. Ciljevi znače željeno stanje organizacije u budućnosti. Potrebno je imati hijerarhiju ciljeva. Postavljanje ciljeva organizacije je glavna zadaća vrhovnog rukovodstva.
Strategija odgovara na pitanje “kako” će organizacija postići zacrtane ciljeve. (Npr. strategija divezifikacije – najniži troškovi – strategija profita – strategija kvaliteta)
27
b) Zadaci i tehnologija
Zadaci omogućavaju da se ciljevi ostvare. Definiranje zadataka preduzeća podrazumijeva određivanje: nosilaca izvršenja zadataka, vremena potrebnog za izvršenje zadataka i troškova izvršenja.
Tehnologija je znanje o načinu da se nešto uradi. Uključuje mašine i radne odnosno proizvodne postupke.
c) Veličina
Veličina preduzeća se mjeri sa više parametara: broj zaposlenih radnika, veličina ostvarenog ukupnog prihoda, veličina ostvarenog profita, vrijednost osnovnih sredstava, udio na tržištu, i sl.
28
d) Životni ciklus preduzeća
Preduzeće, u svom rastu i razvoju prolazi kroz različite faze koje čine životni ciklus. Postoje četiri tipične faze: a) poduzetnička faza ili faza izgradnje preduzeća, b) faza kolektivnog duha ili faza rasta, c) faza formalizacije i d) faza elaboracije (usavršavanja).
29
e) Kadrovi
Kadrovi utječu na oblikovanje organizacijske strukture svojim znanjem i sposobnošću. Najveći utjecaj kadrova je u koncepciji rukovođenja preduzećem.
f) Proizvod
Proizvod koji preduzeće proizvodi odnosno usluga koju pruža su važan faktor organizacije. Različitost i količina, način proizvodnje, namjena proizvoda, i sl.
g) Lokacija
Lokacija je relativno stabilna veličina. Makrolokacija i mikrolokacija.
30
Na njih preduzeće može samo u manjoj mjeri utjecati, ali im se zato mora prilagođavati. Okolina je beskonačna, pa je teško analizirati sve faktore okoline.
a) Institucionalni uslovi
Na njih preduzeće ne može uopće utjecati, već im se treba prilagođavati. Nazivamo ih još društveno-kulturno-politički i pravni faktori, odnosno to su mjere privrednog sistema i ekonomske politike te zakonski i drugi propisi kojima se regulira poslovanje preduzeća.
b) Integracijski procesi
Na njih pojedina preduzeća u određenoj mjeri mogu utjecati. U zavisnosti od oblika integracije slijede i odgovarajuće organizacijske forme. Reorganizacija. (npr. Zakon o preduzećima)
2.2. VANJSKI FAKTORI ORGANIZACIJE (FAKTORI OKOLINE)
31
d) Tržište
Javlja se u dvostrukoj ulozi, kao tržište nabave i tržište prodaje. Oba faktora utječu na organizacijsku formu preduzeća. Kupci, konkurencija, dobavljači i radna snaga su elementi tržišta kao faktora organizacije.
e) Razvoj nauke i tehnike
Snažno utječu na organizaciju. Podrazumijeva sva nova dostignuća u nauci, tehnici i tehnologiji
f) Visoke tehnologije
Tehnike i tehnologije, kao faktor organizacije, javljaju se u dvostrukoj ulozi, i to kao unutarnji ali i kao vanjski faktor organizacije.
Pod tehnologijom kao unutarnjim faktorom organizacije, misli se na tip tehnologije koju preduzeće koristi, dok se pod tehnologijom kao vanjskim faktorom misli na dostupnu tehnologiju koju organizacija može da koristi, ali je ne koristi.
32
Postoje i danas klasične tehnologije, koje se veoma sporo mijenjaju.
Znatno su brojnije propulzivne djelatnosti gdje su tehnološke promjene brze, takoreći svakodnevne. Predvodnice su hemijska i farmaceutska industrija, kompjuterska industrija, uredska oprema, elektronička oprema, komunikacije (raketna i avio industrija).
Najvažnije je postići, kada je riječ o novim tehnologijama, vrijeme pretvaranja novih tehnologija odnosno njihove primjene na proizvode.
Posebno su važne informacijske tehnologije i tehnološko vodstvo.
Preduzeća visoke tehnologije zahtijevaju specifičan način organizacije i upravljanja.
33
3. ORGANIZACIONA STRUKTURA
Struktura – slagati, sklapati, zidati
Da bi organizacijski dijelovi mogli funkcionirati usklađeno i homogemo moraju biti međusobno povezani i integrisani. Taj jedinstveni sistem svih organizacijskih dijelova, nazivamo organizacijskom strukturom preduzeća.
Elementi organizacijske strukture:
a) organizacija sredstava za proizvodnju i racionalno uređenje tvornice
b) organizacija ljudskog faktora
c) organizacija raščlanjivanja ili podjele zadataka sve do u pojedinosti
d) organizacija unutrašnjih odnosa
e) organizacija vremenskog redoslijeda odvijanja poslova
34
3.1. VRSTE ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA
Smatra se način provođenja unutrašnje podjele rada u preduzeću i formiranje nižih organizacijskih jedinica, po svim nivoima preduzeća.
Razlikujemo dvije osnovne organizacijske strukture:
A) Funkcionalna organizacijska struktura
• procesno orjentirana• funkcionalna struktura
B) Diviziona organizacijska struktura• predmetna
(proizvodna)• teritorijalna
(geografska)• prema potrošačima
i slijedeće “izvedene” organizacijske strukture:
C) Projektna organizacijska struktura
D) Matrična organizacijska struktura
E) Mješovita organizacijska struktura
35
A )Funkcionalna organizacijska struktura
a) Početni oblik funkcionalne strukture
36
b) Početni oblik funkcionalne strukture
37
c) Standardni oblik funkcionalne organizacijske strukture
38
d) Razvijeni oblik funkcionalne organizacijske strukture
39
40
e) Tipičan model funkcionalne organizacijske strukture
41
B) Diviziona organizacijska struktura
- Javlja se kao posljedica rasta i razvoja preduzeca usljed:
• diverzifikacije proizvodnje i širenja asortimana proizvoda
• ekspanzije na nova tržišta
• usmjeravanja na određene kategorije kupaca
Dijeli se:
▫ podjela prema proizvodima → predmetna organizacijska struktura
▫ podjela prema teritoriji → teritorijalna organizacijska struktura
▫ podjela prema korisnicima → organizacijska struktura prema potrošačima
42
a) Predmetna organizacijska struktura
43
b) Teritorijalna organizacijska struktura
44
c) Organizacijska struktura prema potrošačima (kupcima)
45
C) Projektna organizacijska struktura
Predstavlja privremenu organizacijsku formu, i to takvu koja se uspostavlja za realizaciju jednog određenog zadatka, odnosno projekta.
46
D) Matrična organizacijska struktura
Jedan je od oblika svrsishodno prilagođene projektne organizacije.
Matrična forma organizacije je pogodna za preduzeća koja istovremeno rade na većem broju projekata
Na jednoj strain postoji projektna organizacijska struktura, a na drugoj funkcionalna organizacijska struktura
47
48
E) Mješovita organizacijska struktura
Nijedna od prethodnih organizacijskih struktura ne javlja se u čistoj formi po cijeloj dubini organizacione piramide
Najčešća situacija u praksi su mješovite ili konglomeratske organizacijske structure
Karakteristika mješovitih organizacijskih struktura je ta, da je na pojedinim organizacijskim nivoima dominantna jedna vrsta organizacijske strukture, dok je na nekom drugom nivou dominantna neka druga vrsta organizacijske strukture
49
50
3.2. CENTRALIZACIJA I DECENTRALIZACIJA U ORGANIZACIJI
Ima više pitanja:
osnovno je pitanje centralizacije i decentralizacije obavljanja određenih poslova unutar izvršenja podjele rada i raščlanjivanja i grupisanja zadataka u preduzeću
drugo je pitanje centalizacije, odnosno decentralizacije odlučivanja
Pod pojmom centralizacije, mislimo na obavljanje određenih poslova na jednom mjestu, dok pod pojmom decentralizacije razumijemo obavljanje određenih poslova na više mjesta u organizaciji.
Centralizirani način obavljanja poslova više će odgovarati funkcionalnoj nego predmetnoj ili teritorijalnoj organizacijskoj strukturi.
51
Čak i u istom preduzeću, bez obzira na organizacijsku strukturu, može biti poslova koji su više centralizirani, za razliku od nekih koji su visoko (potpuno) decentralizirani.
Stepen centralizacije i decentralizacije odlučivanja je vrlo teško mjerljiv, jer su sva preduzeća u većoj ili manjoj mjeri i centralizirana i decentralizirana.
Centralizirano preduzeće u pogledu odlučivanja je ono gdje sve najvažnije odluke donosi glavna uprava, dok kažemo da su decentralizirana preduzeća u kojima je odlučivanje distribuirano na niže organizacijske sredine.
52
Najznačajnije prednosti decentralizacije su:
a) neophodna je za ekstremno velika preduzeća
b) davanje autoriteta odlučivanja onim nivoima u organizaciji koji su najbolje upoznati sa situacijom i najviše znaju o njoj
c) stimulacija inicijative i identifikacije s organizacijom
d) pomoć u odlučivanju mladih menadžera izlažući ih donošenju važnih odluka i njihovoj karijeri
53
3.3. ODNOS ORGANIZACIJSKE STRUKTURE I RUKOVOĐENJA PREDUZEĆEM
Što je podjela rada dublja i detaljnija – to i poslovi rukovođenja postaju složeniji i teži, a važnost koordinacije veća.
Zato je raspon rukovođenja glavni aspect organizacijske strukture.
Na raspon rukovođenja utiču:
priroda zadataka
karakteristike podređenih I
sposobnost rukovodilaca
54
a) “Visoka” organizacijska struktura preduzeća sa “uskim” rasponom rukovođenja
55
b) “Niska” organizacijska struktura preduzeća sa “širokim” rasponom rukovođenja
56
3.4. IZBOR ORGANIZACIJSKE STRUKTURE PREDUZEĆA
Izbor adekvatne organizacijske strukture preduzeća nije jednostavan.
Zajedničko za sva preduzeća je da moraju izvršiti izbor koji mora predstavljati cjelinu procesa reprodukcije.
Vlasništvo je irelavantno u pogledu izbora optimalne organizacijske strukture.
Kod manjih preduzeća najčešći je funkcionalni oblik (struktura), a proizvodnja npr. može biti organizirana i na predmetnom principu, a može i kombinirano.
U većim preduzećima i u svim preduzećima koja imaju diverzificiran proizvodni program primarna proizvodna struktura će biti predmetna uz po neku funkcionalnu jedinicu.
57
Pitanje naziva za organizacijske jedinice
po samoj organizacijskoj jedinici: proizvodnja, nabavka, prodaja, …..
nazivi kao što su: tvornica, fabrika, pogon, radionica, odnosno sektor, služba, odjeljenje, odsjek, referat
Izbor naziva zavisi od veličine preduzeća, a sa nazivima je povezana i hijerarhija od viših prema nižim organizacijskim jedinicama.
3.5. EKONOMSKI, PRAVNI I ORGANIZACIJSKI STATUS UNUTARNJIH ORGANIZACIJSKIH JEDINICA
Unutarnje organizacijske jedinice, bilo funkcionalne ili divizione, mogu imati različiti ekonomski, pravni i organizacijski status.
U pravilu, unutarnje organizacijske jedinice u preduzeću nemaju status pravne osobe.
58
Unutarnje organizacijske jedinice u preduzeću međusobno će se razlikovati po tehnološko-ekonomskoj zaokruženosti i sposobnosti samostalnog razvoja.
• Divizione organizacijske jedinice predstavljaju tehno-ekonomski zaokružene cjeline
• Funkcionalne organizacijske jedinice ne zadovoljavaju te kriterije
U preduzeću postoje centri odgovornosti. U centru odgovornosti rukovodilac odgovara za ostvarenje određenih budžetskih cilje4va.
Budžet predstavlja plan prihoda i rashoda za određeno vremensko razdoblje, najčešće za godinu dana, pa to značenje budžeta vrijedi i za centre odgovornosti.
59
U preduzeću je moguće formirati slijedeće centre odgovornosti:
1. troškovni centri u funkcionalnoj org. strukturi2. prihodovni centri
3. profitni centri u divizionoj org. strukturi4. investicioni centri
Četiri osnovne budžetske velične su:
prihodi
rashodi
profit I
investicije (stopa povrata investicija)
60
4. ORGANIZACIJAELEMENATA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE
Elementi organizacijske strukture su:
a) Organizacija sredstava za proizvodnju i racionalno uređenje tvornice
b) Organizacija ljudskog faktora
c) Organizacija raščlanjivanja ili podjele zadataka sve do u pojedinosti
d) Organizacija unutrašnjih odnosa
e) Organizacija vremenskog redoslijeda odvijanja poslova
61
4.1. ORGANIZACIJA SREDSTAVA ZA PROIZVODNJU
4.1.1 Organizacija sredstava za proizvodnju kao element organizacijske strukture
nekada su bili kao opći element organizacije (bila stabilna)
danas – tehnički napredak – postala su dinamičnija
sada su osnovni element organizacijske strukture
4.1.2. Izbor, struktura i prostorni raspored opreme i njeno korištenje
organizacija sredstava zavisi o vrsti i tipu proizvodnje
preduzeće u svom razvoju, prolazeći kroz faze rekonstrukcije i modernizacije, često mijenja tip proizvodnje
62
a) Izbor opreme pojavljuje se i kod osnivanja preduzeća i kod rekonstrukcije i modernizacije
Oprema treba:
• omogućiti postizanje uštede u vremenu ili u radu
• osigurati veću preciznost
• imati tačno zahtijevani režim i stepen rada
• ne zahtijevati pretjerane popravke i održavanje
• da su joj manji troškovi upotrebe, itd. optimalnost opreme
63
b) Razlikujemo slijedeće vrste opreme:
• sredstva za rad koja se upotrebljavaju u neposrednom procesu proizvodnje
• oprema za dobivanje i prenos energije (električne centrale, plinske generatorske stanice, cjevovodi, …..)
• mjerni, ispitni i kontrolni instrumenti
• transportna sredstva i uređaji
• ostala oprema (telekomunikacijska, računari, inventar, )
Izbor opreme treba da omogući da se postignu najveći proizvodni rezultati uz relativno najmanje troškove.
64
c) Raspored opreme mora biti takav da omogući najracionalnije kretanje predmeta rada u procesu mijenjanja njegovog oblika.
Faktori za raspored opreme:
precizna definicija proizvodnog procesa
detaljno razrađeni tehnološki postupci
vrsta opreme (mašinski/strojni) park
raspoloživi prostor
65
Postoje tri klasična načina rasporeda opreme:
kod lančane proizvodnje
c) Kombinovani raspored
raspored mašina/strojeva po sistemu trokuta(pojedinačna i maloserijska proizvodnja)
66
Zajedničko:
maksimalno moguća sinhronizacija svih dijelova opreme
korištenje ukupnog kapaciteta opreme
• Raspored građevinskih objekata
• Rekonstrukcija, adaptacija i proširenja
Teži se izgradnji
prizemnih objekata
od montažnih elemenata
67
4.1.3. Organizacijski problemi vezani za predmete rada
• nabavljanje predmeta rada – (optimalna količina za nabavku, skladištenje, cijene, rokovi, uslovi isporuke)
• izbor predmeta rada
• pravovremeno i ujednačeno opskrbljivanje radnih mjesta
• određivanje pravog redoslijeda i broja radnih operacija
• uskladištenje
• nomenklatura i evidencija, itd.
68
4.1.4. Racionalna organizacija unutrašnjeg transporta
Obuhvata cjelokupno kretanje predmeta rada (i sredstava za rad) u procesu proizvodnje, kao i kretanje svih sredstava koja se u tu svrhu koriste.
─ Troškovi transporta→ oko 25% ukupnih troškova proizvodnje
Racionalna organizacija transporta zavisi od faktora:
─ raspored prostorija i raspored radnih mjesta
─ izbor pravca kretanja
─ izbor transportnog sredstva
69Grafički prikaz sistema unutrašđnjeg transporta
70
4.2. ORGANIZACIJA LJUDSKOG FAKTORA
4.2.1. Ljudski faktor kao najvažniji element organizacijske strukture
u odnosu na sredstva za proizvodnju (sudjeluju pasivno)
čovjeka se može natjerati na rad
maksimalan učinak je kada čovjek sama sebe učini korisnim, da bude zadovoljan i koristan
organizacijsku strukturu treba izgraditi da svi pojedinci radeći individualno ostvare zajednički zadatak i korist
71
4.2.2. Formiranje kolektiva zaposlenih
Kolektiv zaposlenih je onaj skup ljudi različitih specijalnosti i zanimanja koji će moći, na osnovu izvršene podjele rada i preuzimanja pojedinačnih ili grupnih zadataka, izvršiti ukupan zadatak.
Složen zadatak koji se zasniva na: sistematizaciji i procjeni radnih mjesta
ocjeni ličnosti (intervju i test)
kvantifikaciji i podudarnosti između zahtjeva RM i osobina radnika
Izvori kadrova:
u samom kolektivu (unutrašnje reserve, obrazovanje i sl.)
škole – najsigurniji i najdominantniji izvor
institucije za zapošljavanje
penzioneri
72
4.2.3. Integracija kolektiva zaposlenih
Formiranje ili popunjavanje kolektiva zaposlenih
Cilj: stvoriti čvrst i jedinstven kolektiv zaposlenih-homogena organizacija
Faktori koji utiču na integraciju i homogenizaciju:
primjeren položaj zaposlenih u preduzeću
stvaranje radnog morala i samodiscipline
zadovoljenje osnovnih motive za rad
dobro i objektivno informisanje
73
dobra organizacija ostalih uslova za rad
participacija radnika
pravilno izvršena podjela rada
osjećaj pripadnosti kolektivu
snaga i vitalnost
osnovni motivi
primanja – pravedna i da omoguće podmirenje potreba
zauzimanje RM koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i iskustvu
postojanje izgleda za napredovanje
sigurnost trajnog zaposlenja
poštivanje njegove ličnosti
Ako se ne osiguraju uslovi nastaju konflikti sa negativnim posljedicama
74
4.2.4. Ostali problemi organizacije ljudskog faktora
Cilj: stalno jačanje i stvaranje integracujskih faktora
Loše: statičan pristup problemima organizacije kolektiva
Potrebno: stalno nadograđivanje i prilagođavanje spoljnim i unutrašnjim faktorima
Optimalna organizacija:
prilagođavanje pojedinca zahtjevima radnog mjesta
objektiviziranje uslova za premještaj i napredovanje
stalan rad na usklađivanju ciljeva i interesa pojedinca i preduzeća
održavanje tehnološko-radne i organizacijske samodiscipline
isključivanje pojedinaca iz sredine ako se problem na drugi način ne može riješiti
Razvoj članova
Doživotno učenje
Prilagođavanje pojedinaca
75
4.3. ORGANIZACIJA RAŠČLANJIVANJA I GRUPISANJA ZADATAKA
4.3.1. Raščlanjivanje i grupisanje zadataka u preduzeću
Organizacijska struktura preduzeća rezultat je procesa organizacijske izgradnje, u kojem se obavlja proces raščlanjivanja odnosno podjele zadataka i proces grupisanja odnosno sinteze zadataka, u odgovarajuće organizacijske jedinice u preduzeću počevši od radnog mjesta pa do organizacijskih jedinica na najvišem organizacijskom nivou, tj. na prvom nivou podjele i grupisanja zadataka u preduzeću.
pojedinačni zadaci → predstavljaju najniži nivo raščlanjivanja - dodjeljuju se radnicima na RM
posebni zadaci → u fazi grupisanja dodjeljuju se po funkcijama
Raščlanjivanje zavisi od prethodno obrađenih organizacijskih faktora.
76
77
A) Principi raščlanjivanja zadataka
Najviše autora se slažu da postoje slijedeći principi:
a) izvršenje (po funkcijama:nabavka, proizvodnja)
a) objekt (proizvodi, usluge, materijali, dijelovi, tržište, dobavljači,kupci)
a) rang (izvršenje posla, zadaci odlučivanja)
b) faza (planiranje, izvršenje, kontrola)
c) svrha (primarni i sekundarni zadaci)
osnovna obilježja
78
B) Principi grupisanja zadataka
Zavise od veličine preduzeća
Osnovni principi:
a) proces
b) srodnost poslova
c) međusobna povezanost poslova
Rezultati grupisanja zadataka su:
radna mjesta
organizacijske jedinice nižeg i višeg ranga
Prvo povezujemo:istorodne zadatke
zatim srodne zadatke
i na kraju različite, ali međusobno povezane i zavisne zadatke
projektovanje organizacione strukture preduzećaFiniš:
79
5. PREDUZEĆE KAO OBJEKT ORGANIZACIJE
5.1 Sistem organizacije društvenog rada
Savremeni svijet teži ka podruštvljavanju rada, pa rad svakog pojedinca sve više poprima društveni karakter.
Rad pojedinca pa i društva, može biti organiziran kako na različite načine, tako isto i u različitim organizacijskim oblicima.
Vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju ima uticaj na izbor konkretnog oblika organizacije rada u nekom društvu.
80
Zahvaljujući različitim vlasničkim odnosima, javljaju se i različiti organizacijski oblici u kojima se odvija proizvodnja u nekom društvu.
Pod organizacijskim oblicima razumijevamo sve one oblike organizacije u kojima se organizira ukupan društveni rad u nekom društvu.
A sistem organizacije društvenog rada je skup organizacijskih jedinica različitih oblika unutar kojih se organizira cjelokupna privredna odnosno poslovna aktivnost određenog društva.
81
5.2 Pojam i definicija preduzeća
Preduzeće je ekonomska, ljudska, organizacijska i pravna cjelina, koja kombinacijom faktora proizvodnje, proizvodi proizvode odnosno usluge koje se prodaju na tržištu, a radi ostvarivanja profita.
Osnovne su karakteristike preduzeća:
a) vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju
b) puno preuzimanje rizika
c) proizvodnja za tržište
d) težnja za maksimizacijom dohotka.
82
Historijski gledano, javili su se slijedeći oblici preduzeća:
inokosno preduzeće
ortačko društvo
dioničko društvo
korporacije
5.3 Preduzetništvo/Poduzetništvo i preduzetnik/poduzetnik
Pojam preduzeća veže se uz preduzetnika, a osnovu preduzeća čini preduzetništvo.
Preduzetnička funkcija se sastoji u kombiniranju svih faktora proizvodnje s namjerom maksimalizacije učinka u obliku dobiti odnosno profita.
83
Uz pojam preduzetništva se veže određeni poduhvat, s odgovarajućim sredstvima odnosno kapitalom, koji je skopčan s većom ili manjom neizvješnošću i rizikom. Moderno poimanje preduzetništva podrazumijeva i unošenje inovacija u preduzeće.
Izraz preduzetnik odnosi se na sve one osobe koje preduzimaju određene poslovne poduhvate, te preuzimaju na sebe neizvjesnost i rizik za učinak od tog poduhvata.
Preduzetnik je kreativna i sposobna osoba koja osniva preduzeće, koja pokreće poslovne poduhvate, snosi rizik poslovanja, ali i gleda u budućnost.
Preduzetnik ne mora da bude i vlasnik kapitala.
84
5.4 Pravni oblici preduzeća
Pod pojmom preuzeća podrazumijevaju se različiti pravni oblici preduzeća.
S obzirom na karakter vlasništva nad sredstvima za proizvodnju odnosno s obzirom na vlasnički režim preduzeća, ona se mogu naći u različitim oblicima vlasništva:
a) u društvenom vlasništvu: društveno preduzeće, javno preduzeće, dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću, kada posluju sredstvima u društvenom vlasništvu.
b) u zadružnom vlasništvu: zadružno preduzeće, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, komanditno društvo i društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću članova i javno preduzeće, kada se u njih ulažu sredstva u zadružnom vlasništvu.
85
c) u mješovitom vlasništvu: dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, komanditno društvo, društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću članova i javno preduzeće, kada se u njih ulažu sredstva u različitim oblicima vlasništva.
d) u privatnom vlasništvu: privatno preduzeće, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, komanditno društvo, društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću članova i javno preduzeće, kada se u njih ulažu sredstva u privatnom vlasništvu.
86
Javno preduzeće je poseban oblik preduzeća a osnivaju se radi proizvodnje i prometa određenih proizvoda i obavljanja usluga koje su nezamjenjiv uslov života i rada građana ili rada drugih preduzeća na određenom području ili, ako je to nužno za rad organa društveno-političke zajednice.
Spadaju: Privredna infrastruktura: elektroprivreda, željeznica, poštansko-telegrafsko-telefonski promet, u području cesta, luka, aerodrome, i sl; Komunalne djelatnosti: vodovod, kanalizacija, održavanje parkova, nasada i harema/grobalja, održavanje gradske čistoće, održavanje lokalnih cesta, distribucija električne energije, distribucija plina, javni gradski i međugradski prevoz, i sl; Dobra od općeg interesa ili javna dobra: zemljišta, šume, vodotoci, rudna blaga, i druga prirodna bogatstva;
87
Dioničko društvo je društvo kapitala koje sredstva za osnivanje i poslovanje pribavlja izdavanjem dionica. Rad članova u društvu uopće nije bitan.
Dionice su vrijednosni papiri koji su idealni dio vlasništva koje imalac dionica ima u nekom dioničkom društvu. Svaka dionica mora donijeti određeni veći ili manji prihod, koji se naziva dividenda.
Osnovni organi upravljanja društvom su skupština i upravni odbor. Organi rukovođenja su predsjednik upravnog odbora i direktor.
88
Društvo s ograničenom odgovornošću jedan je od pravnih oblika preduzeća, koji se najčešće javlja na području uslužnih djelatnosti. Osniva se ulozima osnivača. Razlikuje se od dioničkog društva što je broj članova društva (ulagača) znatno manji od broja dioničara i što dionice ne moraju da imaju jednake iznose.
Članovi društva odgovaraju samo do visine svog uloga u društvu. Organi upravljanja u društvu su kao i kod dioničarskog društva.
89
Komanditno društvo sačinjavaju osobe koje u društvu i rade. Udružuje se dvije ili više osoba radi zajedničke proizvodnje ili poslovanja, pod istom tvrtkom.
Tvrtka društva najčešće sadrži porodično ime ili najmanje ime
jednog komplementara.
Jedni članovi društva odgovaraju svom svojom imovinom i nazivaju se komplementari, a drugi članovi odgovaraju samo uloženom imovinom i nazivaju se komanditori.
Ima jednostavnu i plitku organizacijsku strukturu.
Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću je ono u kome svi članovi društva rade u društvu i odgovaraju solidarno svom svojom imovinom.
Formiraju se kao mala preduzeća, sa malim brojem ulagača i sa
malim kapitalom. Zbog toga preduzeće ima jednostavnu organizacijsku strukturu.
90
5.5 Integracija preduzeća
Integracija ili povezivanje preduzeća je proces spajanja i pripajanja preduzeća radi postizanja sinergetskih efekata. Ostvaruje se putem spajanja dva ili više preduzeća u jedno novo preduzeće na koje integrirana preduzeća prenose svu svoju imovinu, i proces pripajanja jednog ili više manjih preduzeća nekom preduzeću ali ta preduzeća gube pravnu samostalnost.
Kupovina preduzeća ili otkup njegovih dionica je jedan od načina integracije preduzeća.
91
6. ORGANIZACIJA I RAŠČLANJIVANJE FUNKCIJA
6.1. OPĆENITO O ORGANIZACIJI I RAŠČLANJIVANJU FUNKCIJA
Elementi organizacijske strukture su:
• sredstva za proizvodnju
• organizacija kolektiva zaposlenih
• organizacija unutrašnjih odnosa (menadžment)
• raščlanjivanje ukupnog zadatka na posebne i pojedinačne zadatke
• vremenski raspored poslova
92
U preduzeću ne postoji funkcija kao opća kategorija, nego kao određena konkretna funkcija, kao funkcija prodaje, nabavke, proizvodna, itd., sa specifičnim poslovima kojima se ostvaruju posebni zadaci.
Potrebno je znati koje poslove obuhvata pojedina funkcija.
Jedna te ista funkcija se može organizacijski realizirati na razne načine.
To je proizvoljna stvar.
Na organizaciju i raščlanjivanje funkcija utiču faktori:
broj i kvalifikaciona struktura kolektiva zaposlenih
sredstva koja stoje na raspolaganju za realizaciju zadataka
granična područja funkcija
organizacijska koncepcija (hijerarhija)
oblik organizacije preduzeća
93
6.2. FUNKCIJE
Funkcije predstavljaju aktivnosti-poslove kojima se ostvaruju posebni zadaci kao dijelovi ukupnog zadatka, ili skup povezanih poslova kojima se najsvrsishodnije obavlja poseban zadatak preduzeća.
Savremena organizacija sadrži slijedeće funkcije:
MARKETING
FUNKCIJA ISTRAŽIVANJA I STUDIJ PROIZVODA
RAZVOJNA FUNKCIJA
KADROVSKA FUNKCIJA
PROIZVODNA FUNKCIJA
NABAVKA
RAČUNOVODSTVENA FUNKCIJA
POMOĆNO-TEHNIČKE SLUŽBE
UPRAVLJANJE KVALITETOM
94
6.2.1. Marketing
Predstavlja poslovnu funkciju kojom se identificiraju neispunjene potrebe i želje, definiše i ocjenjuje njihova veličina, utvrđuju ciljna tržišta, odlučuje o odgovarajućim proizvodima, uslugama i programima i poziva sve u organizaciji da “misle na kupca I njemu služe”.
Autentični marketing→ šta proizvoditi ?!→ kupcu →
zadovoljenje
→ proizvođaču→ profit
→ dioničaru → korist
Povećava se obilje ponuđenih roba, skraćuje životni ciklus proizvoda, zaoštrava konkurencija među proizvođačima.
95
MARKETING
Istraživanje Razvoj proizv. Promotivne akt. Distribucija Ostale akt.
Istraživanjetrošenja
Istraživanjeponašanja
Istraživanjekonjuktura
Ostala istraživanja
Prikupljanje itrijaža ideja
Analiza idejaprototip proiz.
Testiranje i uvođenje prizv.
Izbacivanje proizvoda
Prodaja
Ekonomska propaganda
Sajmovi, izlo žbe,odnosi sa javnošču
Izbor i kontrola kanala
Skladištenje
Prijem poruđbei otprema robe
Transport
Politika cijena
Kontrola i revizija
Planiranje
Administrativni poslovi
Marketing informacioni sistem
96
6.2.2. Funkcija istraživanja i studija proizvoda
─ industrijska istraživanja → put u budućnost
─ promjene u tehnici i tehnologiji
Faze i redoslijed u istraživanju proizvoda:
1. Ideje o novom proizvodu
2. Preliminarno istraživanje, uključivši patentno istraživanje
3. Predprojektovanje, odnosno laboratorijska istraživanja
4. Razvoj plana proizvodnje, uključivši i kooperaciju
5. Poluindustrijska proizvodnja
6. Konačno ispravljanje i oblikovanje proizvoda
97
98
99
6.2.3. Razvojna funkcija
→ nova znanja• razvoj se mora predvidjeti → nove tehnologije
• promjene brze → najbolja rješenja
• vodi brigu o budućnosti preduzeća
→ marketinga• potrebna relacija između: → studija proizvoda → razvoja
• razvojni poslovi → stalna aktivnost
100
Razvoj preduzeća je moguć:
─ modernizacija i proširenje postojećih kapaciteta
─ primjenom nove tehnike i tehnologije
─ uvođenjem nove opreme
─ poboljšanjem starog i uvođenjem novog proizvoda
─ kombinacija (najčešće)kvalit
etan kadarrealni
ciljeviekolo
gijaRazvoj u:velikim preduzećimasrednjim preduzećimamalim preduzećima
101
102
6.2.4. Kadrovska funkcija
ranije: zvala se personalna služba
sada: kadrovska služba (upravljanje ljudskim potencijalima)
Zadaci su preko: → kadrovske politike
plan kadrova
osigurati kadrove
uvođenje u rad: “da svaki čovjek dođe na pravo mjesto”
103
Kadrovi se obezbjeđuju:
─ u samom preduzeću (usavršavanjem)
─ izvan preduzeća→ radi kriterije za ocjenu rada radnika i
nagrađivanja
→ pruža vlastito usavršavanje i društvenu afirmaciju
→ briga za članove preduzeća i izvan preduzeća
→ pravo i potpuno informisanjeNačin organizovanja zavisi od veličine preduzeća.
Rezultati → zavise od ljudi koji u njoj rade
104
105
6.2.5. Proizvodna funkcija
A) Proizvodna funkcija u organizaciji
Ima zadatak da u skladu sa strukturom, karakterom osnovnih sredstava, kvalifikacionom strukturom zaposlenih i njihovim radnim iskustvom proizvodi određenu vrstu proizvoda u određenoj količini i kvalitetu, u određeno vrijeme i s najmanjim troškovima.
osiguranje kontinuiteta→”mrtva vremena” ; “uska grla”
cilj: optimalan ritam
treba je osloboditi svih nepotrebnih zadataka
ona određuje kompletnu organizacionu strukturu preduzeća
106
B) Polazne osnove organizacije proizvodnje
► Karakter proizvodnje:
1. Kontinuiran proces (masovna proizvodnja)
2. Diskontinuiran proces - serijska proizvodnja
─ linijska – za najvažnije proizvode
─ pojedinačna
─ maloserijska
► Ritam proizvodnje:
─ uzastopni
─ paralelni
─ kombinovani
107
► Vrsta proizvodnje:
─osnovna
─pomoćna
─sporedna
► Tip proizvodnje:
─pojedinačna
─serijska
─masovna
108
Osnovne karakteristike pojedinačnog tipa proizvodnje su:
a) proizvodnje se vrši po narudžbi za poznatog kupca
b) tehnička priprema se vrši za svaki proizvod
c) priprema RM se vrši za svaku operaciju na svakom mjestu
d) mašinski park je sastavljen od univerzalnih mašina
e) radna mjesta su raspoređena u grupama prema srodnosti
f) radna snaga je veće kvalificiranosti
g) zalihe materijala su veće
h) ciklus proizvodnje je duži
Tu spadaju: mostovi, turbine, parni kotlovi, veliki brodovi, motori, itd.
109
Karakteristike serijskog tipa proizvodnje:
a) proizvodi se za skladište
b) troškovi pripreme RM odnose se na sve komade jedne serije
c) troškovi konstruktivno-tehnološke razrade odnose se na sve serije odnosnog proizvoda
d) razrada tehnološkog procesa je detaljnija
e) struktura radne snage je na prosječno nižem nivou
f) mašinski park I alati imaju specijalističko obilježje
g) zalihe materijala su niže nego u pojedinačnoj proizvodnji
h) primjena standarda je široka
Proizvodi ovog tipa zadovoljavaju širi krug potrošača.
110
Glavne karakteristike masovnog tipa proizvodnje:
a) Proizvodnja je kontinualna (radi se neprekidno u tri smjene)
b) RM su grupisana u odjeljenja prema toku tehnološkog procesa
c) Odjeljenje vrši samo jednu fazu prerada
d) Tehnološka priprema je izvršena u fazi izgradnje objekta
e) Ciklus proizvodnje je raven vremenu koje je tehnološki neophodno da material prođe od prve do posljednje faze proizvodnje
f) Unutrašnji transport je mehanizovan
g) Problemi održavanja sredstava za rad su jako naglašeni
h) Proizvodnja se prekida jedanput u godini radi remonta postrojenja
Masovni tip proizvodnje zastupljen je u: metalurgiji, prehrambenoj, tekstilnoj, hemijskoj I sličnim industrijama
111
Lančana proizvodnja je kombinacija masovnog i linijsko- serijskog
tipa proizvodnjeZahtijeva:
masovnu potrošnju artikala (obilježje masovne proizvodne)
linijski raspored mašina (karakteristika linijsko-
serijskog tipa)
─ zbir vremena jednostavnih operacija uvijek je manji od zbira vremena složenih operacija
─ prosječan broj učesnika u lancu je 50 (max 80); optimalan 20-30
─ osnovna karakteristika LP je radni takt → ravnomjeran
─ potreban broj RM računa se tako da se za vrijeme najkraće operacije uzima jedno RM, a za sve ostale operacije broj RM se dobija iz odnosa vremena dotične i najkraće operacije
112
► Način proizvodnje:
─ kontinuirani i
─ diskontinuirani
► Sistem proizvodnje:
─ linijski i
─ grupni
Način grupisanja radnih mjesta naziva se sistem proizvodnje.
Najčešće u primjeni su:
linijski
smaknuti i
sistem trougla
U linijskom sistemu radna mjesta su grupisana prema toku tehnološkog procesa izrade dijela-proizvoda i postavljena u liniju onim redom kojim će se izvoditi pojedina radna operacija.priprema proizvodnje – proizvodnja – kontrola – održavanje
113
114
Dobre strane linijskog sistema su:
a) Predmet rada prelazi najkraći put
b) Nema povratnih hodova
c) Olakšana je međufazna kontrola
Slabe strane linijskog sistema su:
a) Zahtijeva veća investiciona ulaganja
b) Stepen iskorištenja kapaciteta je niži nego kod smaknutog sistema
c) Traži da se jedna te ista mašina pojavi na liniji onoliko puta koliko puta se ponovi dotična tehnološka operacija -veće investicije
d) Otežano rukovođenje
e) Monotonija zbog ponavljanja operacija
Karakterističan je za visokoserijsku i lančanu proizvodnju.
115
U grupnom /smaknutom/ sistemu radna mjesta su raspoređena po sistemu sličnosti u grupe radnih mjesta istih tehnoloških karakteristika. Putanja kretanja radnih komada priklanja se unaprijed zadatom rasporedu.
Neophodni su povratni hodovi što otežava unutrašnji transport.
Dobre strane su:
a) Manja investiciona ulaganja
b) Olakšano rukovođenje
c) Radnik ima mogućnost ličnog usavršavanja (mijenja posao)
Slabe strane su:
a) Zahtijeva veću operativnu površinu već linijski system (smještaj komada)
b) Tehnička kontrola se vrši poslije svake operacije (produženo vrijeme proizvodnje)
116
117
Sistem trougla nastoji da unutrašnji transport svede na najmanju mjeru. Radna mjesta su raspoređena po sistemu istostraničnog trougla. Tamo gdje se radi o većem broju operacija (4 ili više) javlja se potreba dodatnog transporta.
Sistem trougla i grupni sIstem karakteristični su za maloserijsku proizvodnju.
118
C) Organizacija proizvodnje
Zadatak kao determinanta proizvodne funkcije
Zadatak proizvodne funkcije jeste izrada proizvoda određenog obima i asortimana i tačno utvrđenog kvaliteta.
─ kontinuitet proizvodnje
─ uska grla
─ ekonomično iskorištenje: reprodukcijskog materijala
pomoćnog materijala
pogonske i
toplotne energije
119
Proizvodi se međusobno razlikuju po svojoj:
strukturi
vrsti ili asortimanu
materijalu od koga su izrađeni
gabaritu
težini
obimu društvenih potreba (iskazuje se količinom, tipičnosti, i sl.)
Svaka od osobina proizvoda ima uticaja na modalitet organizacije.
Proizvodi sa više dijelova:
zahtijevaju složeniju unutrašnju organizaciju
kada se istovremeno radi više različitih proizvoda
120
Složenost organizacije se izražava u:
teškoći u koordinaciji rada
održavanju programskih rokova
iskorištenju kapaciteta, i sl.
Od svih faktora organizacije proizvodne funkcije najznačajniji je faktor određene vrste ili tipa proizvoda
da li se radi o jednom komadu (vrste-tipa proizvoda)
ili se više komada istovremeno proizvodi
121
122
6.2.6. Nabavna funkcija
značaj dobrog funkcionisanja 50 do 60% i veću vrijednost
visina profita → nabavna politika
kontinuitet snabdijevanja
nabavka sirovina I materijala → preuzimanje → uskladištenje →
izdavanje
potrebno: stalno i sistematsko istraživanje nabavnog tržišta
123
Važni:
kvalitet
kvantitet
rokovi isporuke
cijena
grupisanje svih zahtjeva za nabavku
izrada operativnog plana nabavke
ispitivanje ponuda i odabir
kontrola rokova isporuke
124
125
6.2.7 Prodajna funkcija
Prodaja je jedna od najvažnijih funkcija u procesu reprodukcije jer omogućuje da se proizvedeni proizvodi realiziraju, pretvore u novac, odnosno da se dostave krajnjem potrošaču.
Preduzeća tek prodajom dobivaju svoju društvenu potvrdu za proizvedene robe.
Prodajom se dolazi do potrebnih novčanih sredstava za obnavljanje procesa proizvodnje.
Porast proizvodnih snaga otvorio je veće mogućnosti za proizvodnju, veće nego što su mogućnosti za prodaju.
Umjesto klasičnog izraza “prodaja” upotrebljava se izraz “marketing”Praksa velikih preduzeća je da službu prodaje uključuje u komercijalni sektor zajedno sa službom nabave i skladištenja..
126
Zadaci prodaje
Globalni je zadatak prodajne službe u proizvodnoj organizaciji-pravovremena i maksimalno povoljna prodaja proizvedene robe.
Globalni zadatak sastoji se od čitavog niza specifičnih zadataka:
Priprema prodaje je neophodna i uspjeh prodaje ovisi u znatnoj mjeri ili čak isključivo o kvalitetu tih priprema. Tu je naročito važno istraživanje tržišta, komercijalna propaganda, i dr.
Važnost istraživanja tržišta izvanredno je porasla, tako da predstavlja jedan od najvažnijih zadataka prodajnog sektora, jer se brine za skupljanje, tumačenje i ocjenu podataka da bi odluke mogle biti donijete na racionalnoj osnovi.
Zadatak istraživanja tržišta proteže se na domaće i na vanjsko tržište, a obuhvata utvrđivanje kapaciteta tržišta, analizu i statistiku prodaje, utvrđivanje mogućih prodajnih kvota i drugih relevantnih podataka i vijesti.
127
Ekonomska propaganda dobiva sve veće značenje, a glavni joj je zadatak da obavještava kupce o karakteristikama i prednostima proizvoda što ih naša organizacija proizvodi ili namjerava proizvoditi.
Može da se javi u jednostavnom vidu: oglašavanja u novinama, plakati, leci, pa složenijem obliku: propagandni filmovi, priredbe, nagradna takmičenja.
Davanje ponude je jedan od prvih konkretnih interesnih dodira sa kupcem, a ugovaranjem se zaključuje posao sa kupcem, utvrđuju svi neophodni uslovi koji se odnose na proizvod ili uslugu, bilo u pogledu kvaliteta, roka isporuke i cijene, bilo u pogledu nekog drugog faktora važnog za kupca.
Zadaci u vezi sa prodajom proizvoda izazivaju određene troškove.
128
129
6.2.8. Računovodstvena funkcija
Zadaci:
praćenje i evidentiranje ukupnih sredstava
računovodstvena kontrola rada radnih jedinica i preduzeća
Ona je “oči” preduzeća → gdje se preduzeće nalazi u kojem pravcu se kreće
Mora da omogući menadžmentu da prati:
rentabilnost
ekonomičnost poslovanja
daje periodične podatke o proizvodnji
kretanju sredstava
izvorima sredstava
rezultatima kretanja
rezultatima godišnjeg poslovanja
130
centralizirana i decentralizirana
Finansijska operative: evidencija finansijskih sredstava, blagajnički poslovi
Materijalno knjigovodstvo
Knjigovodstvo plata
Pogonsko knjigovodstvo (obračun proizvodnje)
Finansijsko knjigovodstvo (poslovne knjige)
Finansijska analiza
131
132
6.2.9. Pomoćno-tehničke funkcije
Još se zovu štabni organi
Planska služba:
─ izrada planske metodologije
─ prikupljanje dokumentacione osnove
─ izrada plana
─ prijedlog mjera
─ analiza izvršenja
Pravna služba:─ ugovaranje
─ sporovi
─ arbitraža
─ izrada opštih akata
133
Služba statistike:
─ izrada metodologije
─ prikupljanje podataka
─ obrada podataka
─ statistički izvještaji
Revizijska služba:
─ finansijska kontrola
─ materijalna kontrola
─ izvještaji o reviziji
Služba za informisanje:─ sakupljanje informacija
─ obrada informacija
─ informisanje
─ analiza učinka
134
Služba za organizaciju:
• Istraživački rad─ nauka o organizaciji
─ istraživanje tuđih iskustava
─ organizacija sredstava i metoda
• Operativni rad
─ razrada postupaka
─ analiza postojeće organizacije
─ uvođenje nove organizacije
─ kontrola funkcionisanja
• Instruktorski rad
─ praćenje rada organizatora
─ podučavanje
─ savjetovanje
135
136
6.2.10. Funkcija Upravljanje kvalitetom
• ključni faktor poslovne politike pokretačka snaga preduzeća
• dugoročni posao
• briga svih → posebno generalnog direktora
• kontrola kvaliteta → osiguranje kvaliteta → upravljanje kvalitetom → TQM
• razmjena roba u svijetu
Upravljanje kvalitetom je upravljački postupak za kvalitet u poslovnom sistemu koji ostvaruje funkciju upravljanja kvalitetom u sistemu kvaliteta prema određenoj politici kvaliteta, ciljevima kvaliteta i odgovornosti, putem: planiranja kvaliteta, kontrole kvaliteta, osiguranja kvaliteta i poboljšanja kvaliteta.
137
Sistem kvaliteta predstavlja dio sistema upravljanja poslovanjem organizacije koji uključuje: ustrojstvo organizacije, djelatnosti planiranja, odgovornosti, praksu, procedure, procese i druge potrebne resurse za primjenu, postizanje, ocjenu, održavanje i mijenjanje (poboljšanje) politike kvaliteta.
Politika kvaliteta organizacije je jedan od elemenata poslovne politike i predstavlja opće namjere i ciljeve organizacije u pogledu kvaliteta koje je utvrdio najviši organ upravljanja.
Ciljeve kvaliteta definiše najviše rukovodstvo poslije određivanja politike kvaliteta, jer se samo na taj način mogu ispuniti zahtjevi za kvalitet proizvoda i usluge.
Planiranje kvaliteta je dio upravljanja kvalitetom fokusiran na određivanje i planiranje ciljeva i zahtjeva kvaliteta, te određivanje neophodnih procesa i resursa koji su neophodni za ispunjenje ciljeva kvaliteta, te planiranje primjene elemenata sistema kvaliteta.
138
Kontrola kvaliteta je dio upravljanja kvalitetom koji obavlja operativne aktivnosti i postupke za ostvarenje zahtjeva kvaliteta.
Osiguranje kvaliteta je dio upravljanja kvalitetom fokusiran na process obavljanja planiranih i sistemskih aktivnosti i dokazivanja koja su neophodna za sticanje povjerenja da će element, odnosno rezultat procesa, ispuniti propisane zahtjeve kvaliteta.
Poboljšanje kvaliteta je dio upravljanja kvalitetom u funkciji procesa poboljšanja kvaliteta i skupom akcija koje se preduzimaju u cijeloj organizaciji s ciljem povišenja efikasnosti procesa, radi postizanja uspjeha, kako za organizaciju, tako i za potrošače.
139
140
7. RJEŠAVANJE ORGANIZACIJSKI PPROBLEMA
7.1. ISTRAŽIVANJE I OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE
• Malo je preduzeća koja imaju savršeno oblikovanu organizaciju:
─ Usklađivanje činilaca proizvodnje nije jednostavno (najlakše je definisati radon mjesto, a idući naviše nastaju problemi)
─ Svaki posao se može izvršiti na više načina (zavisi od sredstava; sposobnosti radnika; tehnologije koja se primjenjuje)
─ Problem funkcioniranja organizacije (ljudi ne prihvataju organizaciu-radnici ili rukovodioci zbog svojih ličnih ambicija)
─ Postoje različiti modeli organizacije (u startu se ne zna koji je model bolji)
Organizacija je trajna djelatnost → rade je profesionalci
• obuka na svim nivoima o boljim organizacionim rješenjima
141
7.2. KADA DOLAZI DO ORGANIZACIJSKIH PROMJENA
• nema preduzeća u kome ne dolazi do organizacijskih promjenaGreške u organizaciji
posljedica neznanja
nepravilan raspored radnika
nepravilnog i nejasnog rasporeda dužnosti, ovlaštenja i odgovornosti
pomanjkanja komunikacije i sl.
pretjerana organiziranost
narušavanje organizacijske disciplineRast preduzeća
obično se dopunjava postojeća organizacija
stvaranje nove organizacije
temeljita reorganizacija
142
Nova saznanja
vrlo brz i progresivan razvoj nauke o organizaciji
automatizacija
uvođenje robota
kontrolno-mjerni instrumenti
nove računarske mašine
Dolazak novih rukovodnih kadrova
pozitivne promjene
negativne promjene
143
7.3. POSTUPAK U RJEŠAVANJU ORGANIZACIJSKIH PROBLEMA
Sistemsko plansko rješavanje problema
ne može biti spontana i nedefinisana akcija
postupak je podijeljen u faze:
─identificiranje organizacijskih problema
─definicija zadataka organizacije
─snimanje i analiza postojećeg stanja
─traženje najpovoljnije varijante
─izrada obrazloženog prijedloga i donošenje odluke
─uvođenje nove organizacije
144
7.4. PRIKAZIVANJE ORGANIZACIJE PREDUZEĆA
Složen posao
složen organizam
karakter živog organizma (odnos prema čovjeku)
dinamičnost organizacije
prikazuje se formalna organizacija
organizacijske sheme – pomoćno sredstvo
organizacijski pravilnici – važnije sredstvo
145
Organizacijska sredstva
tekstualni i grafički prikazi
moderna organizacijska sredstva
organizacijski akti: statut preduzeća, pravilnici,¸poslovnici
savremena tehnička pomagala
Grafičko prikazivanje organizacije
Dijagrami i grafikoni
Gantogrami
Mrežni dijagram
Organizacijske sheme
Savremena tehnička pomagala