Semberske novine [broj 694, 9.4.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 694, 9.4.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-694-942009 1/24

FILIJALA BIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S9. APRIL 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 694 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETINGTITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

DRAGAN ÂVI]:

U BIH VLADAJEDNOUMQE

str. 5

GAVRILO ANTONI]:

KO PRODAJEFISKALNEKASE?

str. 5

POVE]ANPLASMANPROIZVODA

str. 6

IVAN PETROVI]:

SCENAPONOVOBLISTA

str. 17

JO[ JEDNA @RTVA PREBRZE VO@WE

SO BIJEQINA

POGINUO MOTOCIKLISTA Nastradao Ilija Kokanovi} (44) iz Crwelova

TR@NI CENTAR ,,TOM,,

PODMETNUTEKSPLOZIV

USVOJENEMJEREPROTIV EKONOMSKEKRIZE

POÊLA

SJETVAKUKURUZA

300 kg okruwenog kukuruzapotrebno je za{est kilogramasjemenskog.

400 kg okruwenog

kukuruzapotrebno je za100 kg |ubriva.

Poqoprivrednici u startu ,,u minusu ,,

za 100 marakapo dunumu!

"

"

"

MESNA INDUSTRIJA ,,LEDER ,,



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

Iz za sada nepoznatih razloga Bijeqinka Slavica Peri} (49),u ponedjeqak, {estog aprila ujutro, izvr{ila je samoubistvo,saop{teno je iz policije. Slavica Peri}, koja je bila ~lanicaSrpske radikalne stranke ,,Dr Vojislav [e{eq’’ ispila je ki-selinu ,,esenciju’’, a ni intervencija qekara nije uspjela umawitiposqedice djelovawa smrtonosne teku}ine. O razlozima za ovakav~in za sada se samo naga|a. Pretpostavqa se da je te{ka ekonomskakriza, nedostatak posla ili neki drugi socijalni momenat nag-

nao Slavicu da prekrati ìvot. Slavica Peri} sahrawena je uutorak, sedmog aprila, na Gradskom grobqu u Pu~ilama. M.E.

U FOKUSU

UBILA SE SLAVICA PERI]

FUDBALSKI KLUB RADNIK

QUTI NA ,,GLAS SRPSKE,,ekst novinara Slavka Basare u sportskoj rubrici "Glasa

koji je u ponedjeqak objavqen pod naslovom "Stare ozbiqno je naqutio rukovodstvo FK Radnik, zbog po- ovog kluba u negativnom kontekstu. To se posebno od-

na dio teksta u kome se "sugeri{e" da Radnik ne smije utakmicu narednog kola koju igra sa Drinom u Zvorni-

jer kako on smatra "ako se to desi" to }e biti poraz fud- u Republici Srpskoj.

Fudbalski klub Radnik,navodi se u saop{tewu,nijednim gestom tokom tra-jawa sezone nije dao povo-da takvom pisawu, a pogo-tovo ne sada i u ovom tre-nutku. O~ito je da pomenu-tom novinaru smetaju re-zultati na{eg kluba, paèli da na prqav i nes-portski na~in umawi na{etakmi~arske rezultate uciqu podr{ke nekom dru-gom klubu. Na{ klub nema

imperativ u ovoj takmi~arskoj sezoni i zato nas boli pisawe od strane pomenutog novinara kome nije prvi put da se

pona{a prema na{em klubu, dodaje se u saop{tewu.z Radnika pozivaju Slavka Basaru da argumente za svoje

ako ih ima, prijavi nadle`nim organima.iwenice govore da je ovo jedna od najregularnijih sezona i se mnogo toga promijenilo naboqe u na{em fudbalu. Ali

se krene naboqe pojavquju se pojedinci poput ovog nov- koji bi da, iz samo wima poznatih razloga, to~ak vrate ~ime se nanosi velika {teta fudbalu Republike Srp-

tvrdi se u saop{tewu koje je potpisao Dragan Jevti}, di- FK Radnik. T. N.

DraganJevti}

ra}u Cicu i Jeremiju Novakovi}a iz Velike Obarske zatek- smo ju~e na wivi (srijeda, osmi april) kako siju kukuruz.

kaù ovog proqe}a }e zasijati tri hektara kukuruza ,,684’’ i ,,640’’. Tvrde da }e i ovog puta ispo{tovati sve mjere uprkos cijenama repromaterijala.

- Prilikom sjetve ,,bacamo’’ 30 kilograma kombinovanog mi- |ubriva tzv. ,,tri petnaestice’’, jer smo navikli da’’ radimo iako znamo kakve su cijene. Mi sto kilogra-

kukuruza prodajemo po 30 maraka, a vre}ica sjemenskog ku- je 85 KM, 115 KM je 100 kg mineralnog |ubriva, a da ne

cijene sredstava za prskawe protiv korova, pa ob- Seqak je u ovom poslu u startu na gubitku. Po na{oj ra- ako sije{ kukuruz u gubitku si 100 KM po dunumu, tvrde

Ina~e, planeri smatraju da }e ovog proqe}a u Semberi- biti zasijano ukupno 30.595 hektara, {to je za 1.300 hektara

nego pro{log proqe}a. Od toga }e se pod kukuruzom na}i oko hektara, pod povr}em 3.750, a ostatak }e biti zasijano

suncokretom, duvanom i krmnim biqem. Semberski poqopriv- su za proqetnu sjetvu resornom ministarstvu prijavi-

oko 19.000 hektara, dakle tre}inu mawe od o~ekivanog.

JO[ JEDNA EUPM- OVA DONACIJA CENTRU JAVNE BEZBJEDNOSTI BIJEQINA

Evropska policijskamisija je donirala 25novih kompjutera Cen-tru javne bezbjednosti

Bijeqina kojom su zna~ajno dop-rinijeli ja~awu tehnolo{kihkapaciteta na{e policijskeslu`be. Ovo nije prva, mada je,kako nagla{avaju u Centru javnebezbjednosti, po obimu najve}adonacija. Kompjuteri }e biti po-dijeqeni po svim sektorima odkojih je 15 u Bijeqini, a 10 u Sta-nici javne bezbjednosti Zvornik.

- Ovo }e nam biti zna~ajnasredstva u ostvarivawu na{ih

zadataka i Centar javne bezbjed-nosti Bijeqina je zahvalanEUPM-u na ovoj donaciji, izja-vio je portparol CJB Bijeqina,Dragomir Peri} nagla{avaju}ida im je i ranije evropska poli-cijska misija donirala kompju-tere i razna tehni~ka sredstvakao i automobile. Osim pomo}iu opremi, treba ista}i i izuzet-no dobru saradwu u brojnim dosa-da{wim zajedni~kim akcijamaod kojih Peri} izdvaja kampaweborbe protiv organizovanogkriminala.

- Izdvajam i trenutno aktuel-

nukampawu ,,122-va{apolicija’’u kojoj je dat zna~aj saradwi sagra|anima. Tokom ove akcije jepove}an broj prijava gra|ana uvezi organizovanog kriminala iraznih krivi~nih djela za nev-jerovatnih 100 posto, istakao jePeri} dodav{i da je jedan odrazloga pokretawa ove akcijebio i taj da gra|ani budu upoz-nati sa novim brojem na koji mo-gu pozvati policiju.

Naime, dosada{wi broj 92 za-mijewen je brojem 122 koji su,sude}i po broju prijava, gra|anilako zapamtili. M.R.

STIGLI NOVI KOMPJUTERI

Na jezeru Stublaja kodSrpca proteklog vi-kenda odràno je pr-vo kolo Premijer li-

ge BiH u lovu na {arana i amura.êtrnaest najboqih dvo~lanihekipa iz cijele BiH takmi~ilose neprekidno 50 sati po prijat-nom vremenu i u dobroj organi-zaciji doma}ina iz Udruèwasportskih ribolovaca "Stubla-

ja". Pobjednici prvog kola suKarp tim "Uhvati i pusti" izBijeqine, druga je ekipa "Foke"iz Prwavora, a tre}eplasiranisu bili ribolovci Karp tima"Zoran i Romeo" iz Lakta{a.

Pobjedni~ki par, kojeg ~inena{i poznati ribolovci, bra}aNeboj{a i Du{an Tuzlan~i},u~esnici su tri svjetska prven-stva i kao takvi su vaìli za fa-vorite prvog kola. Na ovom tak-mi~ewu, pored osvajawa prvog

mjesta po ukupnom ulovu, pobjed-nici su ostvarili i najve}i poje-dina~an ulov, {arana quskaraod 6,4 kg, a ulovqen je i jedanprimjerak veoma neobi~an za na-{e podnebqe, crveni koi-{aranod 6,08 kg! Me|utim, misterijenema, jer su doma}ini prije neko-liko godina na ovom prelijepomreviru ubacili nekoliko prim-

jeraka ove, na Dalekom istokudekorativne ribe. Sre}a je da seprelijepi {aran na{ao na udicitakmi~ara koji su mu, nakon va-gawa i fotografisawa podari-li ìvot, tako da Japanac i daqepliva u na{im vodama. M.E.

JAPANAC U VODAMA BIH Neboj{a

Tuzlan~i}

POÊLA SJETVA



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009.4

NASTAVAK PETE SJEDNICE SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Odbornici jednoglasno usvojili Mjere za ublaàvawe negativnihefekata ekonomske krize u op{tini Bijeqina. U usvojeni dokument

ugra|ene i odborni~ke primjedbe izre~ene na prethodnom skup{tinskomzasijedawu na kome je vo|ena rasprava o antikriznim mjerama...

MJERE PROTIV KRIZEUJEDINILE ODBORNIKE

Ekonomska kriza }epo svemu sude}i bi-ti dubqa nego {tosu govorile prve

prognoze i ve}a je nego {to jeizgledalo prije mjesec ilidva mjeseca. Prihodi u op{-tinama su drasti~no opali isve teè se finansira buxets-ka potro{wa. Ako se ona nesmawi do}i }e u pitawe i is-plata plata buxetskih koris-nika, rekao je odbornicima drVlado Simeunovi}, jedan odautora antikriznog programaop{tine Bijeqina.

- U mjere koje nudimo na us-vajawe nalaze se i va{e prim-jedbe izre~ene na prethodnojsjednici i na me|ustrana~komdogovoru. U wih je ugra|enva{ zahtjev da se dva puta go-di{we na dnevnom redu oveSkup{tine na|e analiza pro-vo|ewa utvr|enih mjera, {toje dobro, s obzirom na dubinukrize. Prihva}en je i zahtjevda se razmotre i preduzmukonkretne aktivnosti na st-varawu uslova za kori{tewegeotermalnih voda za razvojpoqoprivrede i zdravstvenogsektora. Tako|e, me|u mjera-ma se nalaze i zadaci koji seodnose na izradu strategijerazvoja turizma i strategijeupravqawa qudskim resursi-ma, a tu je i zakqu~ak o for-mirawu Savjeta za ekonomskirazvoj koji je unekoliko izmi-jewen u odnosu na prvobitniprijedlog, ali je su{tina os-tala ista, rekao je Simeu-novi}.

Na po~etku pete sjednice31. marta re~eno je da je op{-tinski program za ublaà-vawe negativnih posqedicaekonomske krize uskla|en saantikriznim programom Vla-de RS i da je u svim dijelovi-ma sprovodiv u praksi. Po-dijeqene su na tri dijela, a tosu stvarawe povoqnijih uslo-va za funkcionisawe privre-de, zatim na mjere iz oblastirazvoja infrastrukture, jav-nih radova i socijalne za{-tite i na kraju mjere koje seodnose na poboq{awe buxet-skih prihoda, kontrolu tro-{ewa buxetskih sredstava iracionalizaciju Administ-rativne slu`be op{tine. Ta-ko|e, tada je istaknuto, danijedna velika investicija napodru~ju op{tine ne}e bitizaustavqena i da su obezbi-

je|ena sredstva za nastavakizgradwe kanalizacije, tre}e

faze zaobilaznice i po~etakradova na izgradwi nove bol-nice.

Dosta pa`we me|u odborni-cima privukla je Informa-cija o radu mjesnih zajednicai stawu i kori{tewu objeka-ta mjesnih zajednica na pod-ru~ju op{tine.

- Ima dosta primjera da radorgana mjesnih zajednica neodgovara gra|anima. Mandatitraju ~etiri godine, a nekimmjesnim zajednicama izboranije bilo i po deset godina{to je lo{a praksa, jer su nataj na~in gra|ani onemogu}e-ni da u~estvuju u javnom ì-votu. Predlaèm da se izboriodrè u svim mjesnim zajedni-cama u kojima to do sada nijeu~iweno, rekao je odbornik

SNSD-a Mi}o @ivi}.Jusuf Trbi} (SDA) istakao

je, da u pojedinim gradskimmjesnim zajednicama ima po15.000, pa i vi{e stanovnika ida bi u budu}nosti trebalorazmisliti da se u gradu po-ve}a broj mjesnih zajednicakako bi se omogu}ilo wihovoboqe funkcionisawe.

- Jedan od problema je i ko-ri{tewe ~itaonica koje sunekada svojim sredstvima gra-dili gra|ani, a sada su izdatena kori{tewe privatnicima ,rekao je Trbi}.

Milenko Mitrovi} (SRS,,Dr Vojislav [e{eq’’) je re-kao da je u MZ "Veqko Luki}Kurjak" veliki problem ne-dostatak prostorija za rad or-gana mjesne zajednice, po{to

se u objektu koji je prije ratasagra|en od strane gra|ana,nalazi Stanica policije zabezbjednost saobra}aja.

- Gra|ani su nezadovoqniradom predsjednika Savjetana{e mjesne zajednice, \or|aMi}i}a i ja sam donio peti-ciju kojom gra|ani traè we-govu smjenu. Imam kod sebe ipeticiju za smjenu predsjedni-ka MZ Gorwa â|avica ~ijimsu radom gra|ani tako|e neza-dovoqni, naglasio je Mit-rovi}.

Slavko Novakovi} (SDS)istakao je dobro funkcioni-sawe Savjeta MZ Jawa uka-zav{i da je to jedini multiet-ni~ki savjet u Bosni i Her-cegovini, te da se radi o mjes-noj zajednici sa velikim ko-munalnim problemima i ve-likim brojem stanovni{tva.

- M jesne zajednice ne trebausitwavati, naprotiv, wihtreba ukrupwavati, a poje-dine op{tinske slu`be dis-locirati u takve mjesne zajed-nice. Zalaèm se da se dislo-cira i Slu`ba za koordinaci-ju rada mjesnih zajednica , do-dao je Novakovi}.

Na~elnik op{tine Mi}oMi}i} u svom izlagawu nagla-sio je, da je zadatak ove in-formacije bio, da se vidi ka-ko funkcioni{u savjeti mjes-nih zajednica, a ne {ta je ra-|eno u mjesnim zajednicama na

izgradwi komunalne infra-strukture i sli~nim aktivno-stima.

- Na podru~ju op{tine ima68 mjesnih zajednica. Diskuta-bilno je da li treba pove}ava-ti ili smawivati wihov broj.Mi }emo nastojati, da {to jevi{e mogu}e, profesionali -zujemo wihov rad. Nije ta~natvrdwa da su mjesne zajedniceostale bez ovla{tewa i ì-ro-ra~una. Ovla{tewa nisuumawena, a sve mjesne zajedni-ce mogu transakcije obavqatipreko trezorskog na~ina pos-lovawa u ~emu imaju pomo} odop{tinske administrativneslu`be. Savjeti mjesnih zajed-nica imali su pravo da skla-paju ugovore i proizvode fi-nansijske obaveze, a iza toganije stajala nikakva odgovor-nost, pa se moglo de{avati dasu, nakon takvih ugovora, os-tajali dugovi prema izvo|a~i-ma radova i sli~no. Novim na-~inom rada takve mogu}nostisu eliminisane , istakao jena~elnik op{tine Bijeqina.

Do zakqu~ewa ovog broja,,Semberskih novina’’ odbor-nici su prihvatili i Infor-maciju o upravqawu javnimparkirali{tima u pro{lojgodini pri ~emu se nisu slo`-ili sa prijedlogom Direkcijeza razvoj i izgradwu grada dase pove}aju cijene kori{tewa

javnih parkirali{ta. T. N.



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

Na nedavno odrànojIzbornoj Skup{tiniMjesnog odbora Bo-ra~ke organizacije

Velika Obarska izabrano je no-vo rukovodstvo. Predsjednik Bo-ra~ke organizacije u ovom selu jeAndrija Spasojevi} Benxo, anovi ~lanovi Predsjedni{tvasu:Slavko\oki},SpasojeNiko-li}, Jovan Eri}, Pero Trifko-

vi},Savo[ubari},Milisav\o-ki} i Mladeni Boì~kovi}. De-legati za Op{tinsku bora~kuorganizaciju su Radosav \oki} iMilisav\oki}.

- Mi smousvojili i planaktiv-nosti za 2009. godinu, a sve u ci-qu unapre|ewa rada u narednomperiodu.@elimo da u~inimo svekako bi se kompletirala eviden-cija bora~ke kategorije, ratnihvojnih invalida, porodica pogi-nulih, te izvr{i kategorizacijaboraca VelikeObarske izminu-log rata. Namjera nam je, da ko-liko god budemo u mogu}nosti,pomognemo svim ovim kate-gorijama i ~lanovima wihovihporodica, kaè novoizabranipredsjednik Mjesnog odbora Bo-ra~ke organizacije Velike Oba-

rske i napomiwe da }e se u ovomselu na Vidovdan organizovatipomen poginulim borcima Obar-ske.

- Ovodqeta posla}emo dvojedjece ratnih vojnih invalida namore, a plan nam je da aktivira-mo saradwu sa na~elnikom za bo-ra~ko-invalidsku za{titu uSkup{tini op{tine Bijeqina,dodaje Andrija Spasojevi} i pod-sje}a da u Obarskoj ima oko 700boraca, tridesetak poginulihboraca, te vi{e ratnih vojnihinvalida me|u kojima su trojicainvalidi prve kategorije.

Funkcioneri i ~lano-vi PDP-a dijelilisu u pro{lu subotugra|anima i predu-

etnicima prigodne letke koji-ma su eqeli da obavijeste gra|ane

nastojawima PDP-a da se iz-mijeni Zakon o fiskalnim kasa-ma RS. Na Zelenoj pijaci letke

je dijelio izvr{ni direktorPDP-a GavriloAntoni}.

- Na{ ciq je da se jedan brojobveznika oslobodi

nabavke i kori{tewakasa, a rije~ je o ma-

uslu`nim, trgova~kim iradwama, kao {to su

na pijacama, piqare,obu}ari, ~asovni~ari,

fotografskeprevoz robe i putnika,

objekata i druge dje-U nekim djelatnosti-

ne postoje tehni~ki usloviinstalirawe fiskalnih kasa.Antoni} je istakao da nad-

le`ne institucije RS treba daistraè i utvrde ko je i pod ko-

jim uslovima nabavqao i proda-vao fiskalne kase.

- Tokom skup{tinske raspra-ve moglo se ~uti da su kase na-bavqane po cijeni od 40 evra, ada su ovdje prodavane po 870KM,pa i skupqe.Pitamo se, da li je

ciqfiskalizacije da neko dob-roomasti brki da dobro zaradina tom poslu. Na{ poslani~kiklub je ve}pokrenuo tu inicija-tivu, ali nije bilo dovoqno po-dr{ke i mi }emo nakon istekaroka od tri mjeseca ponovo ak-tivirati na{u inicijativu iponavqa}emo je sve dok ne utvr-

dimo ~iweni~no stawe.Antoni} je naglasio da nisu

ta~ne opaske kako bi osloba-|awe pojedinih djelatnosti zna-~ilo podsticaj {irewa siveekonomije, jer fiskalizacijanema nikakve veze sa sivom eko-nomijom. On je naglasio da biinstalirawe fiskalnih kasa umalim radwama zna~ilo novoga{ewe djelatnosti i pove}awebroja nezaposlenih. On je ista-kao da se tendencija zatvarawaradwi nastavqa, te da je osnovnismisao inicijative PDP-a da seta~no utvrdi da li su neki qudibliski vlasti povukli kreditiz Investiciono - razvojne ban-ke pod povoqnim uslovima, na-bavili fiskalne kase i na wimadobro zaradili.

Leci su dijeqeni na nekolikopunktova u Bijeqini vlasnici-ma malih trgova~kih i zanats-kih radwi, kao i gra|anima.E.S.N.

KO PROFITIRA OD FISKALNIH KASA

BORCIBIRALI NOVORUKOVODSTVO

Ni sedamnaest godinanakon velikog zlo-~ina nad civilimau Bijeqini, nikoga

e interesuje istina o timoga|ajima - ni vlast, ni pra-osu|e, ni javnost u RS, i doanas niko nije odgovarao zae i mnogobrojne druge zlo~i-e po~iwene u op{tini u kojojije bilo ratnih dejstava, iz-

avio je Jusuf Trbi}, predsjed-ik Bo{wa~ke zajednice kul-ure "Preporod" Bijeqina -awa na konferenciji za {ta-

mpu, organizovanoj u znak sje-awa na civilne `rtve rata naodru~ju op{tine Bijeqina.Od op{tinske vlasti je zat-

aèno da u~ini sve kako bi setvrdila istina i pomoglo op-

{tinskoj Komisiji za istinu iomirewe, na ~ijem se ~elualazi advokat Du{ko Tomi}.- Ukoliko komisija bude

ili Du{ko Tomi}bi}e to siguran znak

da ova vlast ne èli otrkiva-we istine. Bi}e to jo{ jednoupozorewe bo{wa~kom naroduda wemu nije mjesto u ovomdijelu Bosne i Hercegovine ida je ravnopravnost naroda sa-momrtvo slovo na papiru, upo-zorio je Trbi}.

Od Okru`nog tuìla{tvaBijeqina zahtijeva se da ko-

na~no po~ne raditi svoj posaoi da pokrene procese bar zaneke od zlo~ina po~iwenih naovom podru~ju. Istaknuto je da"ni po koju cijenu ne trebaproduàvati mandat dosa-da{wem glavnom okru`nomtuìocu Novaku Kova~evi}u,koji je glavna ko~nica proce-suirawa ratnih zlo~ina".

Zatraèno je da se u krat-kom roku pokrene istraga zaubijawe civila po~etkom ap-rila 1992. godine i kasnije, zalogor Batkovi} i ru{ewexamija, da se iz policije uklo-ne qudi umije{ani u zlo~ine uBijeqini, Srebrenici i dru-gim mjestima i da se iz javnihinstitucija uklone oni koji suu ratnom periodu bili na ne-koj od kqu~nih pozicija uop{tini.

Na konferenciji za {tampu je istaknuto da treba omo-gu}iti nesmetan rad udruèwulogora{a i postavqawe spo-men - obiqe`ja u Batkovi}u,Bijeqini i Jawi, na mjestimamasovnog stradawa civila.

U znak sje}awa na ubijenebo{wa~ke civile, identifi-kovane i sahrawene ~lanoveporodica Sarajli} i Malagi},na lokalnom grobqu Lipi}poloèno je cvije}e na wihovegrobove. E.S.N.

BO[WA^KA ZAJEDNICA KULTURE ,,PREPOROD’’ BIJEQINA - JAWA

DA TU@ILA[TVO POKRENE PROCESE

Predsjednik novoos-novane Demokrats-ke partije Draganâvi} smatra da je u

BiH potrebna nova politi~kasnaga koja }e, kako je istakao,da rje{ava probleme, a ne da ihproizvodi.

- Politi~ke partije u BiH,ione na vlasti i u opoziciji,napravile su najve}u konfuzi-ju i turbulencije unutar BiH,od rata, pa na ovamo. Zato sadaìvimo u dru{tvu u kojem vla-da jednoumqe.Reìm semije{au sve sfere ìvota: policiju,sudstvo, tuìla{tvo i medije,istakao je âvi} na tribini,koju je organizovao Inicija-tivni odbor Demokratske par-tije za Ugqevik.

Kritikuju}i rad Vlade RS iwenog predsjednika MiloradaDodika, âvi} je optuìo Vla-du da je izvr{ila nevi|enupqa~ku naroda preko fiskali-zacije.

- Vlada RS se upustila da na-pla}uje porez na dodatnu vri-jednost iako je za to nadle`naUprava za indirektno opore-zivawe, rekao je âvi} tvrde}ida se fiskalizacija pokazalakao proma{aj i da su fiskalnekase uvedene da bi ,,Mikroe-lektronika" dobila monopol izaradila ekstraprofit od vi-{e od 100 miliona maraka. Za-dovoqan odzivom gra|ana ibrojem potpisanih pristupni-ca Demokratskoj partiji, wenlider kaè da su do sada kon-

stituisali 38 inicijativnihodbora, te da o~ekuje da }euskoro u svim op{tinama ima-ti kompletnu infrastrukturu.

- O~igledno je da smona putudapostanemo relevantan poli-ti~ki faktor u RS i BiH, is-takao je âvi} i za septembar

ove godine najavio odràvawekongresa ove partije, nakon ~e-ga, kako je istakao, slijede pri-preme za naredne op{te izbore.

âvi} kaè da velika eko-nomska kriza ide na ruku ak-tuelnoj vlast da bi u wu ugra-dila sve svoje proma{aje.

Predsjednik Inicijativnogodbora Demokratske partije zaUgqevik TomoBenovi} smatrada je RS i Ugqeviku potrebnanova politi~ka snaga koja }esada{wu ,,filozifiju praznihobe}awa" zamijeniti radom zaboqi standard gra|ana.

- Aktuelna vlast, lokalnakaoi republi~ka, prosto gubi tlopod nogama i oni su dovoqnisami sebi, ocijenio jeBenovi}.

Za lokalnu vlast on kaè daizgra|uje rasvjetu po selima

jer su, kako je istakao, ovu op{-tinu uveli u veliki mrak.

- Zatoi osnivamo Demokrat-skupartiju, u kojoj spajamo mla-dost i iskustvo, kako bi se za-jedni~ki bavili ìvotnim pi-tawima, rekao je Benovi}. R.J.

ÂVI]: U BIH VLADA JEDNOUMQE



PRIVREDA SEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009.6

Predstavnici op{ti-na osniva~a Javnogpreduze}a Regional-na deponija "Eko -

Dep" potpisali su ugovor o pre-uzimawu komunalnih kontejne-ra za odvojeno prikupqawe pa-pira i plastike. Sastanku nisuprisustvovali predstavniciêli}a i Teo~aka. DirektorJP "Eko - Dep", Dragi{a Mar-janovi} istakao je da se na loka-ciji regionalne sanitarne de-ponije trenutno grade dvije sa-nitarne kasete, te da }e biti iz-gra|en sistem za prihvat proc-

jednih voda, saobra}ajnica odulazne zone do prve kasete i diobazena za procjedne vode koji bitrebalo da bude zavr{en dokraja avgusta ove godine.

- Izgradi}emo jedan objekatza odràvawe postrojewa, au-tomatsku praonicu za dezin-fekciju vozila, a izgradi}emoiobodni kanal za prihvat povr-{inske vode. Sve to }e bitiiz-gra|eno u narednih ~etiri dopet mjeseci i do kraja septem-bra}emookon~ati ovufazuiz-gradwe regionalne sanitarnedeponije. Moèmo slobodno re-}i da }e se do kraja godine ~vr-sti komunalni otpad sa pod-ru~japetop{tina ovogregionasanitarno zbriwavati na depo-niji u Brijesnici.

Na~elnik op{tine Bijeqi-na,Mi}oMi}i} istakao je tomprilikom da se projekat izgrad-we regionalne deponije, u ok-viru ve}eg projekta "UrbanaSemberija" realizuje u skladusa utvr|enim rokovima.

- Va`no je da sveobuhvatnopristupimo rje{avawu ovogproblema, da recikliramo ono{to se moè odvojiti i da sma-wimo obimsme}a koje}e se ovd-

je deponovati, a samim tim itro{kove zbriwavawa ~vrstogotpada. Radi}emo i na podizawusvijesti gra|ana, kad su u pi-tawu divqe deponije i nelegal-no odlagawe otpada na povr{i-nama koje se obra|uju ili sublizu vodotokova i naseqa.Ovoje oblast koja podrazumijevaza{titu ìvotne sredine iupotrebu utvr|enih standardakoji se moraju po{tovati, re-kao jeMi}i}.

Na~elnik op{tine Ugqevik,Vasilije Peri} kaè da je pro-blem ~vrstog otpada prisutan uovoj regiji, te da }e izgradwomekolo{ke deponije u velikojmjeri biti rije{en.

- Bez obzira na recesiju iekonomsku krizu, mi moramoistrajati na realizaciji ovogprojekta. U Ugqeviku preduzi-mamo mjere kakobismo izvr{i-li kompletan sveobuhvat sta-novni{tva u smislu obaveznogodvoza ~vrstog otpada.

Na~elnik op{tine Lopare,RadoSavi} kaè da Lopare ne-maju alternativno rje{ewe zaodlagawe ~vrstog otpada, jer bidirektno ugroàvali velike{umske i prirodne komplekse,resurse za razvoj turizma.

- Uvjerio sam se da se ova de-ponija u Brijesnici gradi posvjetskim standardima i da }esve biti ura|eno po vaè}imstandardima. Mi smo se odmahukqu~ili u transportovawe ot-pada iz Lopara i istraja}emo una{oj namjeri da taj posaoobavqamo kontinuirano. Na-ravno, poku{a}emo da smawimotro{kove transporta otpada izjedne od najudaqenijih op{ti-na, kao {to su Lopare, do ovedeponije, rekao je Rado Savi}.

E.S.N.

POTPISAN UGOVOR O PREUZIMAWU KOMUNALNIH KONTEJNERA ZA ODVOJENO PRIKUPQAWE OTPADA

POSEBNO PAPIR I PLASTIKA

MESNA INDUSTRIJA ,,LEDER ’’

Mesna industrija ,,Le-der " jedan je od li-dera u oblasti meso-prera|iva~ke indu-

strije u Republici Srpskoj iprema trenutnim pokazateqima,kako tvrde, biqeì pozitivnerezultate na trì{tu, {to je do-kaz kvaliteta proizvoda i pov-

jerewa koje kupci imaju.- Zadovoqan sam plasmanom

proizvoda moga preduze}a i tomi uliva optimizam da }emouspje{no prebroditi ekonomskukrizu i da }emo poku{ati daqeda se razvijamo, kaè MilanLazarevi}, vlasnik MI "Leder’’.

- Uprkos svemu, mi svake godinepove}avamo fizi~ki obim pro-izvodwe, samim timi finansijs-kiefekat,{tonam je omogu}iloda se razvijamo i postanemo bi-tan faktor u oblasti prehram-bene industrije. U toku nekoli-ko posqedwih godina uspjelismo da osavremenimo proizvod-ni proces i da otvorimo novuklanicu i hladwa~u, takoda pos-jedujemo najsavremeniju opremuza preradu mesa, {to nam omogu-}ava dobre pretpostavke za usp-je{an razvoj. Na{iproizvodi sustandardizovani i posjedujemosertifikate, ~ime smo uspje{nokro~ili u moderne tokove pro-izvodwe i poslovawa, kaè La-zarevi}.

On smatra da je lo{om agrar-nom politikom selo dovedeno doruba opstanka i da se moraju pre-duzeti konkretni koraci u we-govoj revitalizaciji.

- Svake godine se sve vi{e vi-di da seloodumire i da se, izme-

|u ostalog, gubi i baza za zdravuproizvodwu stoke, {to i nama u

ovoj bran{i moè da stvori od-re|ene probleme, jer smo prinu-|eni da stoku nabavqamo sa dru-gih podru~ja, dok semberski se-qak konstantno slabi. Zbog to-ga, a i zbog drugih razloga, nad-le`ni organi, prije svihMinis-tarstvo poqoprivrede morasna`nije poduprijeti selo ipo{tenog poqoprivrednika. Ta-ko bismo ponovo dobili bogatogi zadovoqnog doma}ina, koji }emo}i da obnovi proizvodwu i daproizvede dovoqno stoke, ~ija}e cijena biti konkurentna natrì{tu, a ujedno i da se sa~uvaselo i omogu}i daqi napredak.Izraàvam nadu, da }e i VladaRepublike Srpske sna`nije po-mo}i prehrambenu industriju ida }e svojim mjerama omogu}itida lak{e pro|emo kroz predsto-je}i period ekonomske krize, is-ti~e Milan Lazarevi}.

S.\.

DOBRA PRODAJA

UPRKOS KRIZI

êtrdesetak radnikai biv{ih koopera-nata bijeqinske"Save" okupilo se u

pro{li petak ispred zgradeSkup{tine op{tine, i{~e-kuju}i da se zavr{i sastanakkome su prisustvovali preds-tavnici Ministarstva poqo-privrede, {umarstva i vodop-rivrede. Radnike "Save" je in-

teresovalo kada }e, napokon,biti okon~an ste~ajni postu-pak u ovom preduze}u, koji jeotvoren prije ne{to vi{e odgodinu dana. Okupqenim rad-nicima je obe}ano da }e za de-setak dana biti organizovansastanak sa predstavnicimakomisije Vlade RS koja vodipregovore sa potencijalnimkupcima o kupovini imovine

ove fabrike. U srijedu, u vrijeme zakqu~ewa ovog izdawa"Semberskih novina" zasi-

jedao je Odbor povjerilaca"Save" i na toj sjednici raz-matran je zakqu~ak Vlade RSo predloènom programu mje-ra za bijeqinsku "Savu". De-taqnije }emo vas informi-sati o ovome u narednom broju"Semberskih novina".

PROTEST RADNIKA I BIV[IH KOOPERANATA BIJEQINSKE ,,SAVE’’

NAZIRE LI SE KRAJ?



POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009. 7

MJERE PODSTICAJA ZA RAZVOJ POQOPRIVREDE I SELA ZA OVU GODINU

Poja{wewe mjera pod-sticaja za razvoj po-qoprivrede i sela zaovu godinu, bila je te-

ma sastanka kome su u Skup{-ini op{tine Bijeqina pris-stvovali predstavnici zemqo-adni~kih zadruga, op{tinskihdministracija i poqoprivred-i proizvo|a~i.- U saradwi sa regionalnim

za pruàwe stru~nihu poqoprivredi èlimo

{to ~vr{}i kontaktlokalnim zajednicama i poqo-

proizvo|a~ima. Za-smo tri osnovne grupe

za podsticaj razvoja poqo-koje se provode ve} tri

One su u skladu sa na{omi podrazumijevaju

podr{ku poqopriv-proizvodwi i dohotku,

kapitalnim investici-i podr{ku razvoju seoskih

, izjavio je Zoran Kova-, pomo}nik ministra po-

qoprivrede i rurarlnog razvojaa sastanku sa predstavnicimaeset op{tina sjeveroisto~ne

RS ~iju poqoprivrednu proiz-odwu prati Regionalna agenci-a za pruàwe stru~nih usluga u

{poqoprivredi.Kova~evi} je naglasio da je u

voj godini izmijewena metodo-ogija isplate podsticajnihredstava, te da su utvr|eni do-

wi i gorwi limiti za podstica-

je, jer u godini ekonomske krizeresorno ministarstvo nastoji da{to vi{e proizvo|a~a hrane bu-de obuhva}eno podsticajnim mje-rama iz buxeta od oko 56 milio-na maraka, koliko }e resorno

ministarstvo imati na raspola-gawu u ovoj godini. S druge st-rane, dogovoreno je da se ne pre-nose obaveze u narednu godinu,ve} da se raspodijeli i potro{isamo onoliko sredstava koliko

bude u buxetu. Kova~evi} je is-takao da resorno ministarstvoovih dana intenzivno radi i dasu u toku aktivnosti na isplatipremija za mlijeko.Izvr{ena je

jedna isplata od 800.000 KM, anastavqa se i sa isplatom za no-vembar i decembar, kad je premi-rawe mlijeka u pitawu. Pripre-maju se i isplate za neispla}enekapitalne investicije i diosredstava za rurarni razvoj.Zbog ogromnih neispla}enihobaveza iz pro{le godine, uukupnom iznosu od 24 milionamaraka, resorno ministarstvodetaqno obra|uje i priprema is-platu svih neispla}enih pods-

ticaja. U pro{loj godini VladaRS je dva puta utvr|ivala i is-pla}ivala podr{ku poqopriv-redi za sjetvu po sjetvenoj povr-{ini, za proqe}nu i jesewu sjet-vu. To je zna~ilo izdvajawe dodat-nih dvanaest miliona maraka.Izdvojena su dodatna sredstva za{tete nastale zbog pojave bruce-loze i za otkup p{enice. Zbogtoga je ovogodi{wi budèt ma-wi od planiranog i o~ekivanog.

U nastavku ovog sastanka po-qoprivrednici su iznijeli nizprimjedbi na ponu|eni pravil-nik o podsticajima, naglasiv{ida su dovedeni pred svr{en ~in,

jer nisu u~estvovali u javnojraspravi koja prethodi dono{e-wu ovako va`nih dokumenata.Mnogi od wih nisu u novom pra-vilniku nisu prepoznali razvo-

jne, ve} socijalne mjere. posebnosu nezadovoqni proizvo|a~imlijeka koji su svojevremenouvezli visokokvalitetne mli-

je~ne krave, a sada su do{li u si-tuaciju da moraju razmi{qati oga{ewu te proizvodwe. Ni{tamawe ù~i u raspravi nisu po-kazali ni uzgajiva~i junadi kojinisu prepoznali brigu Vlade RSza razvoj i unapre|ewe sto~arst-va.Ipak, poqoprivrednici su,kao dobar potez, ocijenili ne-davno realizovanu akciju pod-

jele regresiranog goriva i na- javqenu podjelu vje{ta~kog |ub-riva. E.S.N.

TRI OSNOVNE GRUPE MJERA

êdo Dragojlovi}, proizvo|a~ mlijeka iz Amajlija kaè da suseqaci svojevremeno ubje|ivani da vlada evropska nesta{icamlijeka, da bi danas mqekarstvo bilo u svojevrsnoj krizi.

- Uvezao sam visokokvalitetne junice iz Wema~ke. Sadapri~ate o limitirawu premija, a moje krave daju po 9000 mlijekagodi{we. Treba li da ih rasprodam? Kad svojim unukama ne{toobe}am, ja to moram ispuniti, a ovdje ne vidim ozbiqne sagovor-

nike na ovu temu, rekao je Dragojlovi}.

S KIM RAZGOVARATI?

Semberski poqo-privrednici ipovrtlari ovihdana intenzivno

e pripremaju za sjetvu iadwu povr}a u plasteni-ima i na otvorenim povr-

{inama. U svim poqop-ivrednim apotekama mo-

è se nabaviti sjemenskimaterijal, od sjemenskog

ukuruza, krompira, luka,li i sjeme raznih povrt-arskih kultura koje seije u rasadnicima. Vre-ica sjemenskog kukuruza,eìne od 6,5 do devetilograma, sa 25.000 sje-

menskih jedinica, moè se

nabaviti po cijeni od 85KM. Rije~ je o hibridimakukuruza renomiranihsrbijanskih selekcionar-skih ku}a, "Zemun poqe" i"Novosadski institut".Prodavci sjemenskog ma-terijala kaù da se jednomvre}icom sjemenskog kuku-ruza moè zasijati povr-{ina od pet dunuma orani-ce. [to se ti~e povrtlar-skih kultura, sjemenskikrompir ko{ta od 10 do 29KM, zavisno od sorte ikoli~ine. Tako se desetkilograma sjemenskogkrompira sorte "kenebek"moè nabaviti po cijeni

od 14 KM, dok isto tolikokrompira sorte "dezire"ko{ta 10 KM. Ve}a koli-~ina od 25 kilograma "de-zirea" ko{ta 20 KM, doksorta "jerla", koli~ina od25 kilograma, ko{ta 28,75konvertibilnih maraka.

Sadni luk moè se kupi-ti po cijeni od 1,5 do trimarke za kilogram, zavis-no od sorte.

Sjeme razli~itih po-vrtlarskih kultura moèse nabaviti po cijeni od40 pfeniga do 2,10 KM,zavisno od vrste i ko-li~ine.

E.S.N.

PAPRENE CIJENE SJEMENA ZA PROQE]NU SJETVU

VRE]ICA KUKURUZA85 MARAKA

UREDBA VLADE RS O OBUSTAVI RASPOLAGAWA ZADRU@NOM IMOVINOM

Udruèwe gra-|ana "Restitu-cija" Sembe-rija podràva

Uredbu o privremenojobustavi raspolagawaimovinom u svojini RSkoju koriste poqopriv-redne zadruge, a koju jeVlada RS usvojila {es-tog februara ove godine,a objavqena je u Slu`-benom glasniku RS 27.februara ove godine.

- Ovom uredbom VladaRS je odredila privre-menu obustavuraspolaga-wa imovinom u svojiniRS koju koriste poqo-privredne zadruge po bi-lo kom osnovu. Pod ras-polagawem imovinom,kako je nazna~eno u ured-bi, podrazumijeva se pro-daja, poklon, razmjena,poravnawe sa povjerio-cima, zaloga, hipoteka,garancija, davawe u dugo-ro~ni zakup i ulagaweimovine u svojini RS udruga pravna lica, kaèMi}oSovi}, predsjednikudruèwa "Restitucija"Semberija, podsje}aju}ida }e privremena obusta-va raspolagawa tom imo-vinom trajati sve dok sena osnovu posebnog zako-

na ne utvrdi imovina RSu ukupnoj imovini kojuzadruge koriste.Mile Mirkovi}, di-

rektor Poslovnog zad-ru`nog saveza "Agrosem-berija" kaè da }e ovihdana uputiti inicijati-vu za ocjenu ustavnosti,po wemu, sporne uredbe.

- Smatramo da je uredbaneustavna, jer se ne moèzabraniti raspolagawezadru`nom imovinom po-qoprivrednim zadrugamakoju one koriste ve} de-cenijama i koja je wihovovlasni{tvo. Zadruge ne-maju ambiciju da uzurpi-raju tu|u imovinu, ali }esvim zakonskim sredst-

vima braniti svoju imov-inu, koja je svojevremenolegalno kupqena ili za-mijewena za neka drugadobra. Zadru`na imovi-na, po Ustavu RepublikeSrpske i Ustavu BiH,ima status kakav ima iprivatna imovina i tu nebi trebalo da bude bilokakvih dilema. Nama netreba tu|a imovina iliimovina koja je svojevre-meno konfiskovana pobilo kom osnovu. Izg-leda da neki qudi u Ud-ruèwu "Restitucija"mije{aju stvari i ne zna-ju o ~emu se tu zapravoradi, kaè na kraju Mir-kovi}. E.S.N.

JEDNI BRANE,DRUGI NAPADAJU

Mi}oSovi}

ZoranKova~evi}



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009.8

Za sada nepoznati po~i-nioci postavili su okodva kilograma eksplo-ziva u prostorije tr`-

nog centra "Tom", koji se nalaziu fazi izgradwe, u Sremskojulici, preko puta Gradske top-lane. U neposrednoj blizini na-laze se i dvije benzinske pumpe.Zahvaquju}i samo sticaju sre}-nih okolnosti izbjegnuta je ka-tastrofa, potv|eno je u CJB Bi-

jeqina. Za sada se jo{ uvijek ne

zna o kakvoj vrsti eksploziva jerije~ i kada je postavqen. Utvr-|eno je da se detonator nije ak-tivirao, jer se ugasio sporogo-re}i {tapin. Gra|ani okolnihnaseqa su preneraèni sazna-wem da je u tako prometnoj uli-ci, na stotiwak metara od ben-zinskih pumpi "Oktan promet"i "Ne{kovi}" neko postaviotoliku koli~inu eksploziva.

U policiji je potvr|eno daim je u ponedjeqak, {estog apri-

la oko devet ~asova ujutro dojav-qeno da je na toj lokaciji pro-na|en eksploziv. Policija jeodmah blokirala prostor okoobjekta, a na lice mjesta su sti-gli i specijalni timovi poli-cije, slu`ba Hitne pomo}i iProfesionalna vatrogasna je-dinica. Saobra}aj u toj uliciodmah je obustavqen, a radniciizvo|a~a radova "Enterijer"DOO Br~ko i "Hori}" DOO suevakuisani na bezbjednu udaqe-nost.

Nezvani~no saznajemo da, na-kon izre~enih prijetwi DarkaEleza, koje su upu}ene vlasnikuvi{e tr`nih centara "Tom",Savi Toma{evi}u, ovo nije bilaprva dojava o postavqenim eksp-lozivnim napravama u Toma{e-vi}eve tr`ne centre, ali su sesve prethodne dojave potvrdilekao la`ne. Ovoga puta radilo seo ozbiqnoj prijetwi, jer je eksp-loziv bio postavqen u objekatpovr{ine 6000 metara kvadrat-nih, a katastrofa sa nesagledi-vim posqedicama je sasvim slu-~ajno izbjegnuta. E.S.N.

PRONA\EN EKSPLOZIV NA GRADILI[TU ,,TOM

,,- A

Op{tinski {tab Ci-vilne za{tite u pro-tekloj godini sprem-no je odgovarao na

sve izazove, bilo da su u pitawupoplave, klizi{ta, poàri idruge elementarne nepogode.Ovo je jedan od najboqih i najak-tivnijih odsjeka u op{tinskojadministraciji, jer je svih se-damnaest ~lanova Op{tinskog{taba najozbiqnije shvatilosvoje obaveze i zadatke i iskaza-lo maksimalnu odgovornost, i-zjavio je komandant Op{tins-kog {taba Civilne za{tite Bi-

jeqina, Mi}o Mi}i} nakon sas-tanka na kome je analiziran radCivilne za{tite u proteklojgodini.

- Usvojili smoplanaktivnos-ti za{tite od poplava, kaoi pl-an aktivnosti za{tite od po-àra. U ovoj godini pripremi-}emo i jednu zajedni~ku vje`buna kojoj }emoprovjeriti sprem-nost svih subjekata Civilne za-{tite. U protekloj godini nis-mo zabiqeìli ve}e {tete odpoplava i poàra na ovom pod-ru~ju, jer je Op{tinski {tabCivilne za{tite preventivnodjelovao i na vrijeme evakuisaoqude i wihovu imovinu u plav-nom podru~ju. Dogovorili smose da ubudu}e o{trije budusank-cionisani svionikoji se ne bu-du pridràvali propisa iz oveoblasti. Poplave supokazale daimamo i nekauskagrla, kao{tosu neo~i{}eni i neprokopanikanali i taj posao }emoorgani-zovati kori{tewem raspolo-ìvih sredstava koja dobijamoodvodoprivrede, rekao je Mi}i}.

Na sjednici Op{tinskog

{taba Civilne za{tite istak-nuto je da je Profesionalnavatrogasna brigada imala 256intervencija u pro{loj godini,od ~ega 65 na stambenim objek-tima. âk u 63 slu~aja radilo seo poàru izazvanom na striwi-cima ili prilikom ~i{}ewa wi-va i ìvica od korova.

Mile Spasojevi}, starje{inaProfesionalne vatrogasne je-dinice naglasio je da u velikimstambenim zgradama nema pro-tivpoàrnih aparata i crijevaza ga{ewe poàra, da su na hid-rantima o{te}eni ventili, te daima ~ak i slu~ajeva da su izlazina protivpoàrne stepenice unekim stambenim zgradama za-zidani.

- Prilikom paqewa strwikapotencijalno se ugroàvaju{umski kompleksi i stambeniobjekti. Zbogtogatreba sancio-

nisati sve one koji se ne pri-dràvaju ve} utvr|enih pravilapona{awa u ovoj oblasti. Uzimskom periodu nesavjesnigra|ani prosipaju pepeo u kon-tejnere, te smo imali tridese-tak intervencija na ga{ewukontejnera. Zbog ekspanzijestambene izgradwe zatvaraju seprilazi mnogim stambenim ob-jektima. Sve to treba imati uvidu prilikom procjena za za{-titu od poàra i pravovremenointervenisawe vatrogasne je-dinice, rekao je Spasojevi}.

Zbog razu|enosti teritorije,u skorije vrijeme, istaknuto jena ovoj sjednici, trebalo birazmi{qati i o formirawu

jo{ jedne vatrogasne jedinice,kako bi se pokrila kompletnateritorija u slu~aju izbijawapoàra na objektima i drugojimovini. Q.Q.

OP[TINSKI [TAB CIVILNE ZA[TITE

USVOJEN PROGRAM RADA ZAPRAVOVREMENO DJELOVAWE

PREZENTACIJA RAZVOJNOG FONDA NERDAU OKVIRU CREDO PROJEKTA

PODR[KA RAZVOJU PRIVREDE

Ovo je jo{ jedan instru-ment podr{ke malimi sredwim preduze}i-ma i op{tinama na

na{oj ekonomskoj regiji. U ovomvremenu koje je optere}eno naj-teòm ekonomskom krizom, uvrijeme kad mnogi ostaju bez po-sla, kad dru{tveni proizvod pa-da, od velike je va`nosti da sedaje jedna ovakva podr{ka uz po-mo} stranih donatora, izjavio jedirektor NERDA-e, Enes Drqe-vi} nagla{avaju}i va`nost dop-rinosa malih i sredwih predu-ze}a u stvarawu ukupnog dru{t-venog proizvoda.

- Predstavqamo Razvojni fo-nd, najzna~ajniju komponentudruge faze CREDOprojekta kojeje po~ela u januaru ove godine, akao nastavak prve faze koja jetrajala od juna 2007. do kraja2008. godine. Glavni ciq CRE-DO projekta je da otvori novailizadrì postoje}a radna mjes-ta, smawi siroma{tvo, pruìpodr{ku rastu i razvoju malih isredwih preduze}a, te poboq{aekonomski status sjevero-isto~-ne BiH primjenom metodologijeintegrisanog ekonomskog razvo-ja, rekla je menaxer za mala isredwa preduze}a ovog udruè-wa, Biqana Smaji} precizira-

ju}i da }e razvojni fond svojedjelovawe fokusirati na inter-vencije u pet industrijskih sek-tora, a to su metaloprera|iva~-ka, drvoprera|iva~ka i prehram-bena industrija, te informacio-ne tehnologije i proizvodwaprerada plastike. Ona je istaklai da su kao prihvatqivi koris-nici Razvojnog fonda registro-vana mala i sredwa preduze}a,op{tine i akteri na trì{turada, odnosno institucije, nev-ladine organizacije i druge or-ganizacije koje se bave posredo-vawem izme|u ponude i potra`-we na trì{tu rada kao i orga-nizacije koje se bave neformal-nom obukom, dokvalifikacijom

i prekvalifikacijom radno spo-sobnog stanovni{tva. Poredprezentacije Razvojnog fondagosti, me|u kojima je bilo i dese-tak privrednika sa podru~ja na-{e op{tine, imali su priliku~uti i predavawe profesoraEkonomskog fakulteta u Sa-rajevu, Kasima Tati}a, a na temu,,Svjetska ekonomska kriza’’ kojesu u pogledu analize trenutnogstawa i mogu}eg pravca razvoja,mnogi od prisutnih ocijenilikao ,,nimalo ohrabruju}im,, mada

je profesor Tati} istakao da,,kriza predstavqa istovremenoi opasnost i mogu}nost’’.

Predavawe na temu ,,Faktori-ng’’odrào je Fuad Tabak, direk-tor FIMA Perfectus Ltd iz Saraje-va, kompanija ~ija je osnovna dje-latnost kratkoro~no finansir-awe privrede putem doma}eg ime|unarodnog faktoringa, ustu-pawa pojedina~nih nedospjelihpotraìvawa, ustupawa mjenicai vi{estrukih kompenzacija.Ovaj pravni posao, koji je na na-{im prostorima tek u za~etkudjelovawa, posebno je zaintere-sovao vlasnike malih i sredwihpreduze}a, jer, kako reko{e, sviimaju problema sa naplatom du-ga. Ova komapanija se obavezujeda }e pod odre|enim uslovima odprodavca preuzimati sva nedosp-

jela potraìvawa koja on imaili }e imati od odre|enog kupca.

M.R.

Udruèwe za razvoj NERDA je u prostorijama

hotela ,,Tuzla’’

u Tuzli, u ponedjeqak, 6. aprilaodràlo prezentaciju Razvojnog fonda s ciqem upoznavawa korisnika Fonda sa va`niminformacijama, prije svega sa onima koje su vezaneza kriterijume, kao i proceduru aplicirawa za dod- jelu sredstava fonda. Prvi javni poziv se objavquje8. aprila ove godine u {tampanim medijima, kao i nainternet stranici www.nerda.ba. Va`no je ista}ida je jedan od kriterijuma, da visina obezbije|enog sufinansirawa mora biti minimum 50 posto...

Enes Drqevi}



ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009. 9

Povodom obiqeàva-wa Svjetskog danazdravqa, 7. aprila,Dom zdravqa Bije-

qina je i ove godine u ciqu~uvawa zdravqa i ranog otk-ivawa bolesti omogu}io na-

{im sugra|anima da na 10 lo-acija u gradu u vremenu od 10o 17 ~asova izvr{e kontrolurvnog pritiska, nivo {e}erakrvi i holesterol. Intereso-awe gra|ana je bilo veliko, adravstveni radnici su i ovomrilikom ukazivali na va`-ost zdravih ìvotnih navikapreventivnih pregleda.Zdravstveni timovi koje su

a~iwavali qekari, medicin-ke sestre i u~enici Sredwe

medicinske {kole, bili su naaspolagawu na{im sugra|ani-

ma na punktovima ispred Domadravqa, Doma omladine, Tr`-og centra ,,Emporium’’, Ze-ene pijace, u gradskom parku ,a Agrotr`nom centru, te u na-equ ,,Koviqu{a’’.

-Mi zaposleni u Domu zd-ravqa ~inimo sve kako bi na-{i sugra|ani sa~uvali svojezdravqe. Tokom posqedwihmjeseci akcenat dajemo preven-ciji zdravqa, a povodom obi-qeàvawa Svjetskog dana zd-ravqa pa`wu smo posebno usm-jerili prema na{im najmla|imsugra|anima, te smo tokom pet-ka i subote obi{li dje~ije vr-ti}e ,,îka Jova Zmaj’’ i ,,[t-rumpfograd’’, a u ponedjeqakvrti} ,,Dimeks’’, izjavio je di-rektor Doma zdravqa ZlatkoMaksimovi} prilikom obilas-ka punktova na kojima su zd-ravstveni radnici gra|animamjerili krvni pritisak, nivo{e}era u krvi, holesterol, od-re|ivali indeks tjelesne te-ìne i evidentirali pu{a~kistatus, te najavio kao central-ni doga|aj dana manifestacijupod motom ,,Zdravqe se ~uva’’.

-U Domu omladine organizo-vali smo predavawe na temu,,Sa~uvajmo zdravqe djece’’ ko-

ja drè dva predava~a iz pedi-jatrije i dva stomatologa, a po-red edukativnog je i zabavnidio koji su izveli djeca iz vr-ti}a ,,îka Jova Zmaj,, i najm-la|i ~lanovi KUD Crwelovo,precizirao je direktor ZlatkoMaksimovi}.

Dan zdravqa, jo{ od 1950. go-dine, a po preporuci Svjetskezdravstvene organizacije obi-qeàva sedmi aprila s ciqemda se javnost privikne na zd-ravstvene probleme koji uti~una {iru populaciju, kao i nava`nost ulagawa u zdravstvo.

M.R.

ZDRAVQE

SE ÛVA

Dom zdravqa dobio je ovih danaprvi pokretni mamograf, apa-rat vrijedan oko 200.000 KM, ~i-

ja je osnovna namjena rano otkri-vawe karcinoma dojke kod èna.

Direktor Doma zdravqa, doktor Zlatkokaè da je vrijednost ovog

parata nemjerqiva, jer moè pomo}iènama koje ìve u ruralnim sredinama i

oje nemaju mogu}nost da redovno kontro-i{u svoje zdravqe. Aparat }e biti dostu-an pacijentima i u drugim dijelovima RSBiH. Radiolog, koji }e obavqati snima-

wa, ve} je pro{ao obuku u Beogradu.Govore}i o zna~aju nabavke pokretnog

mamografa, Gordana Stupar, potpredsjed-ica Udruèwa èna oboqelih od karci-oma dojke "Gea", kaè da je broj oboqelih

èna od karcinoma dojke u porastu i da seRS godi{we evidentira oko 1200 èna

boqelih od ove bolesti.- Godi{we se zbog promjena na dojkama sa-u bijeqinskojbolnicioperi{eokostot-uèna.Stoga jeranodijagnostifikovawe

va`no u lije~ewu ovebolesti.Nabavku ovog skupog, ali dragocjenog

parata pomogao je na~elnik op{tine Bi-eqina, Mi}o Mi}i}, organizovawem ne-oliko humanitarnih ve~eri za prikup-

qawe sredstava, Udruèwe èna oboqe-ih od karcinoma dojke "Gea" i Dom zd-avqa Bijeqina, uz podr{ku menaxmenta

Fonda zdravstvenog osigurawa RepublikeSrpske. Q.Q.

POKRETNIMAMOGRAF

Dvadesetak qekarabijeqinske bolni-ce i Doma zdravqa,~lanovi Strukov-nog sindikata dok-

tora medicine iz bijeqin-ske podru`nice izrazilo jeu pro{li petak svoj mirniprotest zbog nedavnog sma-wewa plata i uslova rada ukojima radi ve}ina zdravst-venih radnika. Doktor Mio-drag Femi}, predsjednik St-rukovnog sindikata doktoramedicine Podru`nice Bi-

jeqina i ~lan Glavnog odbo-ra Strukovnog sindikatadoktora medicine RS, kaèda po novom zakonu o plata-ma medicinskih radnikadoktori medicine nemajupravo na {trajk, te su pauzuza topli obrok, koji im jetako|e uskra}en, èqeli daiskoriste kako bi informi-sali qekare o trenutnoj si-tuaciji i, kako je rekao, ka-tastrofalnom smawewuplata u zdravstvu.

- Najvi{e su o{te}eniqekari koji obavqaju de-ùrstva. Tokom godine tre-}inu radnog vremena prove-demo u deùrstvima. Za tosmo izuzetno mizerno pla-}eni, a pripravnost je sadajo{ lo{ije pla}ena. Moj ko-lega sa {est do sedam ope-racija i uz veliki broj asis-tencija za dvadeset~etvoro -~asovno deùrstvo sada do-bija svega 50 KM. Na gra|e-vini nekvalifikovani rad-nici su boqe pla}eni od naskoji imamo no}na deùrst-

va. To je apsurdno i nigdje usvijetu takva praksa nije za-biqeèna.

Doktor Femi} kaè da }eqekari i daqe sve raditi uskladu sa zakonom. U me|uv-remenu su podnijeli apela-ciju Ustavnom sudu BiH oneustavnosti novog Zakonao platama i na to rje{ewe

jo{ uvijek nema odgovora.- Zakon predvi|a katego-

rizaciju u platne razrede,

zavisno od uslova rada. Veo-ma mali broj zdravstvenihustanova u RS posjeduje tedokumente. Sada se pitamo,da li se èli ugoditi resor-nom ministru ili je u pi-tawu ne{to drugo. Zbog togasmo mirnim protestom è-qeli da ukaèmo na to da suo{te}eni oni qekari kojirade.

Doktor Femi} kaè da suqekari o{te}eni od 20 do 50

odsto za februarsku platu,gdje je devet dana bilo ob-ra~unato po ranije vaè}emkolektivnom ugovoru, dok je12 dana bilo obra~unato naosnovu novog Zakona o pla-tama zdravstvenih radnika.On kaè da }e razlika bitive}a, kad se obra~una mar-tovska plata, a naplatasredstava u Fondu zdravst-va, po wemu, ve} postaje upi-tna. Nije iskqu~eno ni sma-

wewe plata za onoliko ko-liko bude nedostajalo sred-stava u fondu. Komentari-{u}i ranija tuma~ewa pos-lovodstva bijeqinske bol-nice "Sveti vra~evi" da suplate u pro{loj godini bilepove}ane za ~ak 80 odsto,doktor Femi} kaè da pos-lovodstvo tuma~i ovu si-tuaciju na na~in kako towima odgovara.

- Sva tri na{a sindikata

su dala ta~ne procjene osmawewu plata zdravstve-nih radnika. Mi znamo dob-ro ra~unati i znamo kolikosmo ranije primali, a koli-ko primamo sada novca zasvoj rad.

Doktor Femi} je upozo-rio i na te{ke uslove radazdravstvenih radnika, {tose po~iwe odraàvati i nawihovo zdravstveno stawe.Slavko Markovi}, pomo}-

nik direktora za ekonomsko- finansijske poslove kaèda se novonastala situacijamoè razli~ito tuma~iti,zavisno od ~ega ko polazi usvojim obja{wewima.

- Plate su neznatno sma-wene, a smawena je i cijenasatnice za deùrstvo. Sadaje satnica u deùrstvu pla-}ena kao i satnica provede-na u redovnom radnom vre-menu. Mi smo u pro{loj go-dini imali veliki procenatdeùrstava. Mogu da kaèmi to da je deùrstvo kod nassada pla}eno kao i deùrst-vo u zdravstvenim ustanova-ma u Srbiji. O svemu drugo-me moèmo polemisati uzpomo} dokaza i argumenata.

Markovi} kaè da je u bijeqinskoj bolnici za feb-ruarsku platu pro{le go-dine izdvojeno 838.000 KM,dok je za februar ove godineizdvojeno 706.000 KM. Da li

je i to dovoqan dokaz o eko-nomskoj krizi u kojoj se na-lazimo i o tempu puwewazdravstvenog buxeta, izli{-no je i pitati. Q.Q.

BIJEQINSKI MEDICINARI

MIRNI PROTEST UPOZOREWA



svim gra|anima Semberije i pre-ma {kolama. Ono {to se name}ekao kqu~ni problem u pogledu~isto}e svakako su brojne divqedeponije kojih, naàlost, jo{uvijek ima tu oko nas, mada jeprimjetno i da se wihov broj izgodine u godinu smawuje.

- Jedan broj saniranih divqihdeponija se za kratko vrijeme ob-novi. Mi smo ih ve} locirali iutvrdili wihov broj i koli~inusme}anawima, a u narednih 30 do40 dana }e,kako procjewujemo, bi-ti sanirano oko 80 posto depo-nija, barem onihmawih kojeizi-

skuju mawe sredstava, rekao je\uki} dodav{i da su ve} izdatarje{ewa Direkciji za puteve,Direkciji za vode i Carinskojslu`bi da o~iste puteve, kanale,rje~ice i grani~ne prelaze izra-àvaju}i nadu da }e, pored toga{to }e nadle`ne slu`be obavi-ti svoj dio posla, ovo biti sig-nal gra|anima da nesavjesno od-loèno sme}e pored puteva, {u-ma, poqa i vodotoka vi{e ne bu-de svakodnevna slika u Semberiji.

- Tokomovogmjeseca }emoobi-}i svemjesnezajednice, gradske iseoske, te po sistemu slu~ajnog

uzorka sankcionisati gra|anekoji ne pla}aju odvoz sme}a, po-ru~uju iz Komunalne policijekoji su svjesni ~iwenice da bezedukovanih gra|ana, koji su svje-sni brojnih opasnosti koje dono-si neodgovorno odlagawe sme}a,sami ne mogu posti}i zacrtanezadatke. Zbog toga se ove godine,u dogovoru sa nevladinim orga-nizacijama koje djeluju u oblastiekologije, jo{ ozbiqnije pris-tupilo aktivnostima kojima }epokrenuti na{e mlade sugra|a-ne, osnovno{kolce i sredwo{-kolce. Naime, pored takmi~ewaza izbor najure|enijeg {kolskogdvori{ta, pokre}e se i akcija pri-kupqawa plasti~nih fla{a zakoje je organizovan otkop, a one{kole koje prikupe najve}i brojplasti~ne ambalaè bi}e i nag-ra|ene. Ovog proqe}a je novosti to da se po prvi put pokre}e iakcija za izbor najure|enije eta-`ne zajednice. Ono {to zanimabrojne sugra|ane je i kada }e po-~eti odvoz krupnog otpada. Kakosaznajemo od polovine aprila }ese krenuti i sa odvozom kabastogotpada iz doma}instava, svega on-oga {to je prestalo da sluì svr-si (stari namje{taj, razni apa-rati, polomqene sanitarije, dije-lovi automobila...) Zacrtanih idogovorenih aktivnosti brojnihu~esnika akcije ~i{}ewa zaistane nedostaje, ali ciq ne}e biti po-stignut ukoliko Semberci nastavesa lo{im navikama. M.R.


OBIQE@EN ÊTVRTI APRIL, ME\UNARODNI DAN BORBE PROTIV MINA

OPASNOST OD MINA JO[ PRISUTNA!U prostorijama Op{tinske organizacije Crvenog krsta u Bijeqini, povodom Me|unarodnog dana borbe protiv

mina, odràna je konferencija za {tampu na kojoj su predstavnici humanitarnih organizacija ponovo skrenulipa`wu gra|anima na ~iwenicu da mine i daqe predstavqaju opasnost za qude, kao i donatore na potrebu dodatnih

napora u osiguravawu potrebnih sredstava za kona~no uklawawe mina...

Rasprostrawenostmina na terenu jo{uvijek poga|a 68 ze-maqa u kojima su se

vodili sukobi, ubijaju}i ite{ko rawavaju}i civilnostanovni{tvo. Naàlost iBiH je me|u wima, a kad segovori o evropskim zemqa-ma, na{a zemqa je najkonta-miniranija. Procjewuje seda je jo{ uvijek 3,2 posto te-ritorije kontaminirano mi-nama, {to zna~i da je preko1.700 kvadratnih kilometa-ra povr{ine minirano. Re-gistrovano je 18.600 minskihpoqa u kojima se, kako seprocjewuje, nalazi oko mil-ion mina. Imaju}i sve to uvidu jasno je da ovakva situa-cija znatno oteàva ne samoekonomski razvoj zemqe, ne-go i siguran i neometan ì-vot gra|ana, pri ~emu je di-rektno ugroèna sigurnostoko 900.000 qudi. Od zavr-{etka ratnih sukoba pro{-lo je vi{e od decenije, ali tenevidqive ubice leè u zem-qi ~ekaju}i trenutak kada}e nekoga ubiti ili osakati-ti. Broj stradalih od minastalno se pove}ava, tako da

je samo od 1996. godine do da-nas oko 1.700 lica stradalood mina, me|u kojima su 94 de-minera. Tokom 2008. godineu BiH je deminirano 15 kva-dratnih kilometara terena.

- Mine su jo{ uvijek veli-ke ubice. Danas ukupno uBiH imamo oko 6.000 nast-radalih od mina, {to svaka-ko zabriwava, jer se taj brojpove}ava doklegod postojenedeminirana podru~ja, iz-

javio je sekretar Regionalneorganizacije Crvenog krsta,\oko Mihajlovi} napomi-wu}i da je jedan od zadatakaove humanitarne organizac-ije da upozorava stanovni{-tvo kroz razna predavawa iputem letaka o tome kako taubojita sredstva izgledaju,te kako postupiti u slu~ajukada se na wih nai|e i kogaobavijestiti, a sve u ciqu dado stradavawa od mina vi{ene dolazi. Mihajlovi} je da-qe napomenuo da je velikiproblem kod postavqenihmina taj {to se one, usqedpadavina koje uzrokuju pom-

jerawe tla, klizi{tima i vo-dotocima, pomjeraju i dospi-

jevaju na neo~ekivana mjesta.Milorad Jovi}, terenski

koordinator Mreè pre-ìvjelih od mina navodi dasu od po~etka 90-ih godinaprotivpje{a~ke mine utica-le na ìvote milona qudi usvijetu. Me|unarodno ci-vilno dru{tvo je sna`no od-reagovalo i zajedni~ki ra-dilo pregovaraju}i sa vlada-ma dràva oko usvajawa spo-razuma o zabrani ove vrste

naoruàwa {to je rezulti-ralo Sporazumom o zabraniproizvodwe mina koji je po-nu|en na potpisivawe u Ota-vi krajem 1997. godine. Dodanas su ga potpisale 156 ze-maqa i mnoge od wih se i po-na{aju u skladu sa odredba-ma sporazuma. Globalna pro-daja protivpje{adijskih mi-na je skoro potpuno presta-la, a i proizvodwa je dras-ti~no smawena.

-Preìvjeli moraju bitiu potpunosti integrisani uzajednicu u kojoj ìve i mo-raju bitiukqu~eni u svefa-ze planirawa, provo|ewa idono{ewa odluka za izraduprograma za preìvjele odmina, nagla{ava Jovi} insi-stiraju}i na nu`nosti spro-vo|ewa ste~enih prava, a to

su prava na ortopedska poma-gala, rehabilitaciju, prekva-lifikaciju i zapo{qavawe.

Na konferenciji su pri-sustvovali i nastradali odmina,Gojko [urbat koji je ipredsjednik Udruèwa ap-mutiraca ,,Bijeqina’’ kojebroji 140 ~lanova, ZdravkoCrnogorac koji se uz pomo}i podr{ku Udruèwa usp-

je{no po~eo baviti p~elar-stvom i Novo Trifunovi}koji je trener i igra~ sje-de}e odbojke i ko{arke u ko-licima. Oni su naglasiliva`nost socijalizacije na-kon stradavawa od mina kaoi potrebu podr{ke lokalnezajednice i dràve kako bistradali mogli da nastave{to kvalitetniji ìvot uzajednici. M.R. F

o t o : B o `

i d a r M i l o { e v i }

PREDSTAVQENI SVI PLANOVI AKCIJE,,APRIL - MJESEC ÎSTO]E

,,

ZA SEMBERIJU BEZ DIVQIH

DEPONIJA

Drugog dana aprila, na-~elnik Komunalne po-licije Miodrag \uki}obratio se medijima pre-dstavqawem plana ak-

tivnosti akcije ,,April-mjesec~i-sto}e’’ kako bi gra|ani dobiliinformaciju o akcijama nadle`-nih slu`bi, ali i podstrek da se{to ve}i broj Semberaca ukqu~ii da svoj doprinos u aktivnosti-ma koje }e za rezultat imati qep-{u i zdraviju ìvotnu sredinu.

- Komunalna policija je jedinaslu`ba koja radi u dvije smjene,te subotom i nedjeqom. Broj ko-

munalnih policajaca je utvr|enzakonom, imamo ih 10,ali s obzi-rom na broj i strukturu stanov-nika, te podru~je kojepokrivamoi ovaj zakonom odre|eni maksi-mum je nedovoqan, kaè \uki}navode}i da se op{tina Bijeqi-na rasprostire na 800 km2, dabroji 68 mjesnih zajednica u koji-ma je oko 42.000 doma}instava, teda je podru~je isprepleteno gus-tom mreòm puteva i kanala.

Ovogodi{we aktivnosti u ak-ciji ~i{}ewa se, kako isti~e na-~elnik Komunalne policije, us-mjeravaju u dva pravca i to prema

Komunalna policija radi tokom cijele godine, a dolaskom proqe}a, udruènim snagama sa brojniminstitucijama, nevladinim organizacijama, {kolama i pojedincima, a pod pokroviteqstvom Administrativne slu`be op{tine Bijeqina, sprovodi niz kampawa i aktivnosti koje imaju za ciqsuzbijawe nesavjesnog i nekontrolisanog odlagawa sme}a u Semberiji. Samo za sanirawe divqihdeponija, kojih na podru~ju na{e op{tine ima 60-ak, izdvojeno je 50.000 maraka



09.04.2009. * Semberske novine 11

SEMBERSKI [KOLARAC

Semberski {kolarac BIJEQINA * BROJ 67* GODINA 5

ValentinaMaglaj~evi}

IV-4O[ ,,VukKaraxi}’’Bijeqna

Filip Stani{i}, 6 godinaDje~iji vrti} ,,Dragan i Zoran’’

Bijeqina

Nikolina Kolunxija VII-3O[ ,,Petar Ko~i}’’

Brodac

TRA@IM TE

Idem, a ne znam kuda }u,

putujem, a ne znam gdje }u,

va`no je jedno, a ja to znam,

da sre}u vi{e ja nemam.

Oti{la si, nestala si,

kao pijesak na vjetru,

kao kapqica sa lista ki{e,

isparila si i nema te vi{e.

Idem, a ne znam kuda }u,

da te traìm u drugim ènama,

da te sawam u pustim snovima.

Mo`da te i na|em ko to sada zna,

vidje}emo to ZA PAR GODINA.

Jovica Marinkovi} IX-1

O[ ,,]irilo iMetodije’’Glavi~ice

Jovana Kajmakovi} III-2O[ ,,Dvorovi’’

Dvorovi

[TEDWA

[tedit’ nije lako,al’ to moè svako.

Uzme{ jednu kasu malui ubaci{ neku paru.

Tako stalno ubacuje{ po ne{toi u{tedi{ novca vje{to.Kada tako puno skupi{,

moè{ sebi ne{to da kupi{.

Ako ne}e{ ni{ta drugo,~uvaj za ne{to novac, dugo,mo`da }e ti trebat’, nekad

kad, na skupqawe,ne}e{ mo}i ~ekat’.

Suzana Pej~i} IX-1

O[ ,,Dositej Obradpvi}’’Suvo Poqe

[KOLA

U {koli je lijepo,

to je pravi raj.

U {koli je lijepo,

ali jedno znaj:

U~i, u~i, u~i,

samo znaj za to,

jer ako ne nau~i{

proliva}e{ znoj.

Marijana Mitrovi} VIII-2O[ ,,Stevan Nemawa’’

Gorwi DragaqevacPO Vr{ani

PROQE]E JE STIGLOU MOJ GRAD

Lagani povjetarac duva i talasa zelenu

travu. Bijele visibabe su prvo cvije}e

koje je ove godine procvjetalo. Ptice

pj-evaju svoju umilnu pjesmu. Svi ovi

doga|aji govore da je veselo proqe}e

kona~no stiglo i u moj grad. Usamqeni

parkovi postali su mjesto gdje se ispod

rascvjetalih kro{wi drve}a skupqaju

zaqubqeni parovi. Cijeli grad je is-

puwen qubavqu i rado{}u. [alovi i

kape odlaù se u ormare do slede}e

zime. Djevoj~ice su sre}ne {to opet

mogu obla~iti sukwice, a dje~aci {to

mogu igrati fudbal. Proqe}e je naj-

qep{e godi{we doba jer se tada priro-

da budi iz dugog i hladnog zimskog sna.

Grad, poslije puno vremena moè

uìvati u toplim sun~evim zracima.

[teta {to ovo prelijepo godi{we

doba ne traje bar malo duè. To bismo

svi è-qeli.

Teodora Bunijevac IV-3O[ ,,Knez Ivo odSemberije’’

Bijeqina

PRIRODA

Ki{e vi{e nema

sunce toplo grije

qudi na wivama

siju krompire.

Kada laste

dolete sa juga

cvrkut ptica

~uje se svuda.

Cvije}e cvjeta

drve}e se grana

leptiri sa svih

strana ma{u nama.

Miris cvije}a

sre}a je ve}ap~ele va{e

vrijedne su kao

mame na{e.

Kada kosilica

zelenu travu kosi

ona se naquti

kao kad je u rosi.

Dragana Avakumovi} VI-6O[ ,,Sveti Sava’’

Batkovi}



SEMBERSKI [KOLARAC

09.04.2009. * Semberske novine2

KU]A KOJA ODU[EVQAVA

U mom selu ima mnogo starih ku}a, ali postoji jedna koja privla~i posebnu pa`wu mje{tana sela.

Izgra|ena je prije mnogo godina. Moja baka mi je pri~ala da je pamti jo{ dok je ona bila mala. U woj

sada niko ne ìvi. Nalazi se u jednom dijelu koje nije gusto naseqeno, ali qudi ~esto prolaze pored

we. S puta se vide dva mala prozora i ulazna vrata sme|e boje. Kada smo pored we, razgovaramo o woj jer

je mnogo stara, ali lijepo izgleda. Ku}a je tako mala da je dovoqno kroz prozore da pogledamo da vidi-

mo {ta sve ima u woj. Pored starih ulaznih stepenica, raste trava koja kvari izgled ku}ice. êsto

odlazimo tamo i ~istimo ono {to je zapu{teno. Zidovi izgledaju toliko stari da su odavno po~eli da

pucaju. Okre~eni su u bijelu boju, a uglovi su crni. Krov je ve} odavno prekrila mahovina. Mali dimwak

je potamnio od gustog dima i na nekoliko mjesta od starosti popucao. stara drvena ograda je odavno

krenula ka zemqi, ali zadràvaju je mali stubovi kojima je podupreta. Ispred stare ku}e nalazi se bu-

nar koji je star kao i ku}a. Oko bunara je trava, a na bunaru mahovina. Na desnoj strani se nalazi sto i

dvije stolice koje su ve} o{te}ene. Nedaleko od wih raste vinova loza koja stvara divnu hladovinu.

Osje}amo potrebu da je odràvamo jer je najstarija gra|evina u selu.

Smatramo je zajedni~kom imovinom.

Ivana Luji} VI-2

O[ ,,Stevan Nemawa’’ Gorwi Dragaqevac

@eqana Stevanovi} VIII-7O[ ,,Vuk Karaxi}’’

Bi jeqina

[KOLA

[kola je ne{to najqep{e na svijetu,

u woj je sve u duetu.

Nisam ni znala da je tako lijepo,

nastavnici nam kroz prste gledaju slijepo.

@ivot i rad u {koli je mnogo lijep,

kao u ba{ti najqep{i cvijet.

Mnogo u~imo i pi{emo u na{oj {koli,

zato nas nastavnica mnogo voli!

U {koli se sti~u mnoga znawa,

i u woj ima mnogo radovawa.

Na{oj nastavnici mnogo hvala,

jer nam je puno znawa i petica dala!

Tamara Jezd i } VIII-1

O[ ,,]iri lo i Metod ije ’’ Glavi ~ i c e

MOJ X ES I

Kad u {kolu odem,

moj Xesi ostane sam

i ba{ mu bude dug

i dosadan dan.

Kad ku}i do|em,

s lanca ga pustim,

uìvam u igri

dok se sa wim druìm.

Loptu voli od svega vi{e,

pa se umori i ~udno di{e.

îm sunce na nebu nestaje,

odlazimo \esi i ja - igra prestaje.

I vana Lazi } VII-4

O[ ,,Me{a S el i movi }’’

Jawa

]I RI L I CA

]irilo i Metodije

putokaz su nama dali

kako treba u~it’, pisat’

kako biti Srbin pravi.

Vuk azbuku sro~i nama

i poreda svako slovo,

ba{ onako kako treba

sa Gospodwim blagoslovom.

Zato pi{em }irilicu,

zato volim ovo pismo,

jer nasqedstvo nije {ala

naslijedili mnogo mi smo.

]irilicom na{om lijepom

pisali su preci slavni.

]irilicom sa~uvani

spomenici pravoslavni.

Zato svima poru~ujem

}irilicom pisat’

treba,za svoj jezik boriti se

i ste}i }e{ dar sa neba.

Sa~uva}e Gospod dragi

ovu zemqu, ovo pismo,

da sve zalud nije bilo

jer mi mali narod nismo.

Qubica Boì} VIII-2

O[ ,,Knez I vo o d S emberije’’ Bijeqina

U S USRET

PROQE]U

Ti{ine vi{e nema

sve buja i raste.

To nam se proqe}e sprema,

stiù rode i laste.

Sve je veselo, ìvo,

potoci ubore glasno,

za sve je proqe}e krivo,

to nam je svima jasno.

Samo malo ti{ine, molim!

ûje se , ra|a se ne{to,

a ja ba{ sve to volim,

listovi, cvjetovi bujaju vje{to.

I vazduh topliji struji,

dok sve nas proqe}e budi.

Kroz u{i nam p~eliwa muzika bruji i prijatan ugo|aj proqe}e nudi.

Opojan behara miris se {iri,

zelena so~na travica mami.

Gle, mali, plavi leptiri} viri!

Bubice, biq~ice, nismo vi{e sami.

Sada je na{e proqe}e s nama,

nudi nam cijelu svoju toplinu.

I dok to sada ja pri~am vama,

o~ima upijam cvjetnu dolinu.

Stiglo je proqe}e i ja sam sre}na,

raduj se i ti, proqe}e zove!

Ka proqe}u moja je qubav vje~na,

svi skupa idemo u pohode nove.

Jovana L uk i} VII-1O[ ,,Vuk K araxi}’’ Bijeqina

Ivana D ragi~evi}, 5 g odinaDje~iji v rti} ,,îk a J ova Z ma j’’

Bijeqina

Mil ica T odi} II-3 O[ ,,Sveti S ava’’

Bijeqina



SEMBERSKI [KOLARAC

9.04.2009. * Semberske novine 13

[KOLA I JA

Govore mi svi:

,,U~i, samo u~i,

da ima{ lijepu budu}nost

i da postane{ neko!’’

Prihvatam se ja juna~ki,

bez imalo panike,

zanimqive pri~e iz istorije

i te{ke lekcije iz matematike.

Biologiju u~im,

nauku o ìvom svijetu,

tu je i geografija, pa se trudim

da upoznam cijelu planetu.

Srpski mi do|e kao odmor,

pa odahnem i ja malo

i naglas viknem:

,,Hvala ti, Vu~e,

za }irlicu {to si nam dao!’’

Eh, da si bar nau~io }irilicuNijemce i Engleze,

ne bih se ja sad mu~io u~e}i

strane rije~i i teze.

Pjevam ja sve

od dje~ijih pjesama do klasike,

~eka me jo{ likovna kultura i fizi~ko,

a ne moè se daqe bez informatike.

Tako u~e}i prolaze mi dani,

a proqe}e i sunce me mami

da iza|em vani.

Odoh ja sad da se igram,

ta budu}nost mi je ne{to mnogo daleko,

bi}e dana da pre|em taj trnoviti put

i postanem neko.

Igor Krwi} VI-2

O[ ,,Stevan Nemawa’’Gorwi Dragaqevac

RAS TANAK

Kada jednom nestane bez traga,

osoba koja ti je draga,

bi}e ti veoma te{ko,

kada odlazi taj neko.

Rastanak mnogo boli,

kada odlazi osoba koju voli{.,

kada odlazi neko daleko,

taj najdraì neko.

Tog dana svakog minuta,

misli}e{ na wu sto puta,

jer }e mnogo da ti nedostaje,

osoba koja sa tobom ne ostaje.

Zorica D ragi~evi} IX -1O[ ,,]iril o i M etodije’’

Gl avi~ice

MOJ TATA

Tata, tata,

me smori svaki dan.

Pita gdje sam bila

i da li je brat bio sam.

Brat moè sam.

Za{to me smara{ svaki dan.

Tata, tata, tata,

pusti ti brata.

On moè sam.

Ja u {kolu idem,

i kad se vratim

bratu }u re}i dobar dan.

A, ti, tata shvati

nisam ti ja mati,

i brat mi stalno smeta

popeo bi se za mnom

i na vrh svijeta

samo da mi smeta.

Ali, nisam ja takva.

Pustit }u ja brata,

jer je on samo dijete

i misli mu svuda lete.

Ali, me tata ne vidi,

gleda samo ko mu se svidi.

Kao da je brat cvje}ka mala,

a ja kao da sam bezobraznica mala.

Ma, hajde tata ne misli{ ti tako.

Mislim-odgovra mi lako.

Na tatu sam quta.

On je kao paprika quta.

Ali, ipak volim tatu

i do samog neba,

jer mi pomogne

kad mi pomo} treba.

Nevena Veqan~i} IV-4O[ ,,Knez Ivo od

Semberije’’Bijeqina

Mil ica Batini} VII -2 O[ ,,Me{a S el imovi}’’

Jaw a

Al ek sandra J ovanovi} III -1O[ ,,Dvorovi ’’

Dvorovi

Simona J el a~i} IV-4

O[ ,,Vuk K araxi}’’ Bijeqina

SEQAK NA LIVADI

Prvi sun~evi zraci ra|aju se na istoku i najavquje jo{ jedan teàk i naporan dan za neumorne seqake.

Vrata se otvaraju, na wima se pojavquje ponizak ~ovjek, crne kose sa torbicom u ruci. Uzimaju}i ve}

prethodnog dana pripremqen alat kre}e put livade, da zavr{i ve} davno zapo~ete radove. Ne osvr}u}i se,

ni lijevo ni desno o{trim korakom stiè na livadu. Na obli`we drvo ka~a svoju torbicu sa ru~kom i

kre}e na posao.

Brzi pokreti kosom. Na livadi se ~uje {i{tawe, i miris svjeè poko{ene trave. Oktosi se niù jedan za

drugim kao biseri, a seqak sve umorniji pospano zamahuje, a znoj polako obliva wegovo lice. O~i se skla-

paju od umora, noge sve teè kora~aju, ali on neumorno ide daqe.

Tako svakog dana od jutra do mraka te~e ìvot, na{eg seqaka.

Jelena Lazi} VI-razredO[ ,,Dositej Obradovi}’’

Suvo Poqe

@IVOT

[ta je ìvot?

Pitam se sad,

Da li samo dan?

Ili ne~iji san?

Da li je to ptica, koja leti morem? Ili neke stvari spore?

[ta je, da je, ìvjeti ga treba,

jer je ìvot ~udna sprava neka.

Voliti ga treba,

~uvati ga treba,

maziti i paziti,

jer ko ga izgubi

povratka mu nema.

Ivana P opovi} IX -3 O[ ,,Sveti S ava’’

Bijeqina



SEMBERSKI [KOLARAC

09.04.2009. * Semberske novine4

PROQE]E NAMSTIGLO

Proqe}e nam stiglo,

iz sna sve se diglo.

Stiglo nam je proqe}e,procvjetalo drve}e i cvije}e.

Miris qubi~ica poqem se {iri,

i poneka p~ela sad iz trave viri.

Jo{ malo, pa i jagode su zrele,

u proqe}e sva se djeca vesele.

Kad primjetite da p~ele

slije}u na cvije}e,

znajte da je stiglo proqe}e.

Nedeqko Mihajilovi} VII-1O[ ,,]irilo i Metodi je’’

Glavi~ice

MAMINE OÎ

Moje mame o~i blistaju po no}i,

daju blistav sjaj kao sunce raj.

Mamine o~i su kao zvijezde na nebu

koje obasjavaju nas.

Mamine suze prolivene zbog mene

liju kao ki{e bez prestanka.

Dijana Josipovi} VI-6O[ ,,Sveti Sava’’

Bijeqina

MJESEC MAJ

Ti, daj mi mo},

da doìvim ovu no}.

Ovu pozla}enu no},

sa zvjezdicama punim sjaja.

punim blaga mjeseca maja.

Zvjezdice ovo nebo kroje,

i dane u mjesecu broje.

Kroje zvjezdice nebo od zlata sjajnog,

osmijeha i plavetnila bajnog.

Stanislava Milinkovi} VIII-2O[ ,,Stevan Nemawa’’Gorwi Dragaqevac

PO Vr{ani

PROQE]E

Priroda se budiiz dubokog zimskog sna.

Proqe}e nam cvijetno stièto ba{ svako zna.

Bijeli behar procvjetaoi prirodu na{minkao.U hiqadu toplih boja

divni pejza` naslikao.

Livade su pune cvije}amuzika se tiha ~uje.

To p~elice vrijedne radena beharu sre}no zuje.

Sve je ìvo u prirodina noge se lako diglo,

poslije zime, ba{ u martu,proqe}e nam evo stiglo.

Rada Dragojlovi} VI-6

O[ ,,Vuk Karaxi}’’Bijeqina

PEKAR

Svake no}i pekar hita,da zamjesi hqeb od ìta,

da bi ranom zorom bilo

hqeba svima kojima treba.

Zamijesi}e i perece,

na radost sve djece,tu su kifle i |evreci,s mesom, sirom i bureci.

A kad narod on nahrani,na po~inak dnevni ide,

pa kad novo ve~e padne,pekar opet poslu ide.

Boìdar Mihajlovi} IV-2

O[ ,,Dositej Obradovi}’’

Zagoni

Asim [ eh i} VI -2 O[ ,,Me{a S el imovi} ’’

Jaw a

Natal ija K ok otovi} II -3 O[ ,,Sveti S ava ’’

Bijeqina

Marija N ovak ovi} VIII -2 O[ ,,Petar K o~i} ’’

Brodac

Marija N ik ol i}, 5 godinaDje~iji v rti} ,,^ ik a J ova Z maj ’’

Bijeqina

IMA BOGA, REKLA J E M OJA BAKA

Rodilo nam ìto, rodila nam vo}ka svaka.

Ima Boga, rekla je moja baka.

Na wivama mnogo sijena,

osu{ena svaka travka.

Ima Boga, rekla je moja baka.

Na livadi veliko stado,

ovca nam je zdrava svaka.

Ima Boga, rekla moja baka.

Ku}a puna, porodica zdrava, jaka, slo`na.

Boga ima, rekla moja baka.

Zato kaè moja baka, pred ikonu da stanemo

i Bogu se zahvalimo.

Teodora Buw evac IV -3 O[ ,,Knez I vo o d

Semberije’’

Bijeqina

N a { a a d r e s a : At i n s k a 2 B i j e q i n a K o n t a k t t e l e f o n i :

0 5 5 / 2 0 2 - 1 2 6 0 5 5 / 2 2 2 - 5 9 0



SKUP[TINSKA TRIBINA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 09. APRILA 2009. 15

O D G O V O R I NA ODBORNI^KAPITAWA I INICIJATIVEPOSTAVQENI NA 4. SJEDNICI

SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINAODR@ANOJ 5. MARTA 2009. GOD.INICIJATIVA:

Podnosim ini-cijativu Predu-ze}u JP ,,PuteviRepublike Srp-ske’’ da se put narelaciji Ra~a-Velino Selo -Brodac - Osto-ji}evo-Batko -vi} asfaltira,jer na toj rela-

ciji nije mogu}e normalno odvi-jawe saobra}aja.

ODGOVOR:

Navedeni putni pravac je djeli-mi~no asfaltiran u razli~itimvremenskim periodima sa asfalt-nom podlogom koja je dotrajalanaro~ito na dionici Km 14+750do Km 29+910. Na istoj dionicipostoje poddionice sa makadam-skim kolovozom kako slijedi:-14+750 do 17+700-18+120 do 17+310-20+900 do 25+095-29+910 do 32+190: u ukupnoj du-

ìni od 9.615 metara.Ova dionica prolazi kroz gusto

naseqena podru~ja ravni~arskogkaraktera i naslije|enim proble-mom povr{inske odvodwe koji seogleda u izgra|enosti parapetnihzidova, izdizawu okolnih dvori-{ta i nepostojawa recipijenataza odvod vode sa puta.

U toku 2009. godine izvr{ena je:sanacija udarnih rupa asfaltnommasom, popravka makadamskog ko-lovoza u vi{e navrata i obimnouklawawe vi{ka materijala sabankina u ciqu poboq{awa od-vodwe kolovoza. U toku zimskogperioda u dva navrata vr{eno je

profilisawe makadamskog kolo-voza i sancija udarnih rupa naasfaltnom kolovozu hladnom as-faltnom masom.

Po zavr{etku zimske slu`be(15.03.2009) uo~ena su mawa o{te-}ewa asfaltnog i makadamskogkolovoza, kao posqedica zimskihvremenskih uslova {to je konsta-tovano pregledima puta u periodu15.03-18.03. i ponovqenim preg-ledom 20.03.2009. godine, ~ija jesanacija predvi|ena planom zamart 2009. godine i uradi}e se dokraja marta.

Dakle, u sklopu aktivnosti naredovnom odràvawu pomenutog

regionalnog puta omogu}eno jenesmetano i bezbijedno odvijawesaobra}aja.

Planom investicionog gra|ewaza 2009. godinu nisu predvi|ene

aktivnosti na modernizaciji reg.puta R-459-a.NAPOMENA:

U dosada{woj praksi pred-stavnici mjesnih zajednica, sapodru~ja kojim prolazi navedeniput, su kontaktirali nadzornoginèwera u slu~aju potrebe zadodatnim intervencijama i pre-duzimawu mjera za sanaciju ko-lovoza.U toku zimske slu`be i dodana{weg dana nije bilo nikak-vih zahtjeva.

ODGOVOR DALO:JP ,,PUTEVI REPUBLIKE

SRPSKE’’

PITAWE:

April je mje-sec ~isto}e, ana{e ulice suzatrpane sme-}em. Moè libar u ovoj pri-lici biti pos-tavqen ve}i br-oj kanti za sme-}e i zatvorenihkontejnera?

Posebno je uJawi ovaj problem upadqiv, jer ucentru naseqa nema ni kanti zasme}e, ni kontejnera, a firma kojaodvozi sme}e nije u stawu tofinansirati.

ODGOVOR:

Za vrijeme pregleda stawa javnehigijene u Jawi ne moè stajatitvrdwa da su ulice zatrpane sme-}em, s obzirom da ~i{}ewe javnihpovr{ina u Jawi obavqa AD ,,Ko-munalac’’ na osnovu sedmi~nogprograma. Prema navedenom pro-gramu ulice se ~iste i to: Kara-

|or|eva {est puta sedmi~no, Bra-}e Lazi}a, Wego{eva i Kneza Mi-lo{a dva puta, Milo{a Crwan-skog, \or|a Vasima, Zmaj Jovina iMe{e Selimovi}a jednom sed-mi~no. Prawe ulica gdje postojiki{na kanalizacija vr{i se jed-nom sedmi~no ili jednom u petna-est dana. Trenutnio je u Jawi po-stavqeno betonskih kanti zasitno sme}e na 9 lokacija i dvakontejnera zapremine po 1m3 ucentru.

U narednom periodu planira sepostavqawe devet kontejnera zaodlagawe papira, plastike i dru-gog upotrebqivog otpada.

ODGOVOR DALO:Odjeqewe za stambeno-komunalneposlove i za{titu ìvotne

sredine

1.NENAD

PAJI],odbornik iz

Broca

2.JUSUF

TRBI]

odbornik izBijeqine

Bosna i Hercegovina

Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 003 287

U Bijeqini, dana 27. 03. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni

glasnik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E

USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 287, po zahtjevu

SABITA MEHMEDOVI]A sina Salke iz Bijeqine po postupaju}em zem-

qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-

tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarska parcela broj: 1189 u naravi stambena zgrada u povr{ine od

75 m2 i dvori{te u por{ini od 281 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 508

k.o. Bijeqina Selo.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.

508 k.o. Bijeqina Selo upisan je Mehmedovi} (Salke) Sabit sa dijelom od

1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od

dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom

dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-

likom uspostave zemqi{nokqi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama

mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im

se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne

uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostav-

qen, na osnovu ranije priloène dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona

o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda,

oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u od-

govaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’u Bije-

qini.

Republika SrpskaOP[TINA BIJEQINANa~elnik op{tine Bi jeqinaADMINSTRATIVNA SLU@BA OP[TINEOdsjek komunalne polici je

Broj: 02/13.37-89/09Dana 08.04.2009. godine

PREDMET: OBAVJE[TEWE O ODVOZU KABASTOG

SME]A U AKCIJI ,,APRIL-MJESEC ÎSTO]E’’

Obavje{tavaju se gra|ani sa podru~ja op{tine Bijeqina,koji imaju ugovoren odvoz sme}a sa jednim od davaoca ko-munalnih usluga, da }e se u okviru akcije ,,APRIL-MJE-SEC ÎSTO]E’’ od 13. aprila do 26 aprila 2009. godine udane redovnog odvoza sme}a, vr{iti i odvoz kabastog sme}a.

Pod kabastim sme}em podrazumijevaju se komadi poku}stva

i sanitarnih ure|aja, dvori{ni i sli~an otpad, izuzevgra|evinskog {uta.

Odvoz kabastog sme}a u pomenutom periodu na podru~juop{tine Bijeqina, vr{i}e davaoci komunalnih usluga i to:AD ,,Komunalac’’ Bijeqina, DOO ,,Operativa’’ Jawa, DOO,,Ekologija-spros’’ Dvorovi i DOO,,Dule-trgotrans’’Dvorovi.

NAÊLNIK

KOMUNALNEPOLICIJA




VODA JE @IVOTBlagovremenim p la}awem Va{ i h

ra~una obezbje|ujet e

k val i tetno vodosnabd i jevawe

i z dravu vod u za pi}e!

Va{ AD ,,Vodovod ikanalizacija” Bijeqina

A.D.V ODOVOD

I K ANALIZACIJA

Hajduk Stanka br. 20, Bi jeqina 76000,

Tel. +387-55-226-460, Faks +387-55-210-751,

E-maill: [email protected]

vijet je gladan i èdan duhovite, kratke i jez-

groviterije~i koja se zove aforizam.Ovo je ve-~e humora i satire. Okupili smo najboqe sati-

ri~are i aforisti~areiz RS, Srbije, Crne Go-re.Makedonci i Bugari nam nisu do{li, iako su obe}ali.Do}i }e oni nekom drugom prilikom, jer ne mogu ni oni

bez nas, rekao je pjesnik i aforisti~ar Grujo Lero, orga-

nizator ovogodi{weg festivala satiri~ara i aforisti-~ara koji je odràn u Narodnoj biblioteci "Filip Vi{-

wi}". Bila je to i prilika da se na prigodan na~in obi-qeì stogodi{wica ro|ewa velikog poqskog aforisti-~ara, Stanislava Jeìja Leca.

Svoje aforizme u bijeqinskoj biblioteci ~itali su:Aleksandar ôtri}, Rade \ergovi}, Savo Martinovi},Mitar Mitrovi}, Sr|an Din~i}, Milad Obrenovi}, Ne-

boj{a Borovina, Qubomir i wegov sin Nenad ]orili},Slobodan@ivanovi}, Dragan Ili}, Savo D. Teodorovi},Rabo{ Rakijaveli i Grujo Lero.

Rade\ergovi}, poznati ~ivija{ iz [apca, kaè da ve}

~etvrtu godinu u~estvuje na ovom neobi~nom festivalu.- Drago mi je da sve vi{e u~esnika dolazi na ovaj festi-

val. Trenutno najaktuelniji aforizam u Srbiji je: "Dr-ìte lopova, treba}e nam za sastav nove vlade", ali, imami ovakav aforizam: " Nismo mi pali s kru{ke. Na{ brend

je{qiva", ili ovaj: " Dobio sam batine na demonstracija-ma. Tamo nemam vi{e{ta da traìm". Imamo srpske afo-risti~are u svjetskoj antologiji aforizama, Baqka, Si-

mi}a i Zaki}a. Nedavno je u Beogradu promovisana kwiga"Antologija svetske mudrosti od pamtiveka do danas" i utoj kwizi je zastupqeno~etrdesetak aforisti~araiz Sr-

bije. To je znak gdje se nalazi srpski aforizam i mnogismatraju da je trenutno najja~i u svetu, kaè \ergovi}. Ito bi, uz rakiju i {qivu, mogao biti srpski brend.Aleksandar ôtri}, pripadnik beogradskog aforisti-

~arskog kruga, kaè da prvi put u~estvuje na susretimaaforisti~ara u Bijeqini.

- Aforizam je danas najdominantniji kwièvni obliksatiri~nog stvarala{tva kod Srba. Smatra se da se danas

najboji aforizmi pi{u na srpskim prostorima. Do pretridesetak godina najboqa satira i aforistika stvaranaje u Poqskoj. Srbi su, izgleda, preuzeli taj primat i to

potvr|uju i strani kwièvni kriti~ari. Zastupqeni smou brojnim svetskim antologijama. Srbi su danasme|u naj-boqima u tenisu i u aforizmu. Nije to mala stvar, kaèôtri} i, kao iz rukava, kazuje nam nekoliko svojih

aforizama.

- "Vi biste opet da jedete. Pa, nije svaki dan Boì}"."Danas sam jeo. To je moj "utisak nedeqe". "Divim se Tur-cima. Trebalo je sa nama Srbima izdràti punih pet ve-kova". "Da smo ostali pod Turcima, danas bismo i mi bili

deo Evrope". "Dirigent je oti{ao, ostala jepalica". Q.Q.

VEÊ SMIJEHAPOSQEDWIH MOHIKANACA

S

rije tri godine us-postavili smo sa-

radwu sa pred{-kolskom ustanovom

u [paniji, koja se nalazi ujednom gradi}u nedaleko odBarselone. U posjetu su namdo{le tri vaspita~ice iz[panije i mi namjeravamo danastavimo saradwu sa kole-gama iz Katalonije. Prviput su u Bijeqini i wihovaprva saznawa o uslovima u

kojima mi radimo s djecompred{kolskog uzrasta su po-

zitivna, rekao je Drago \u-ri}, direktor Dje~ijeg vr-ti}a "îka Jova Zmaj".

\uri} kaè da bijeqinskai {pawolska dje~ija ustano-va, s kojom su ostvarili sa-radwu, imaju puno toga zajed-ni~kog u programu svoga radai razmjena iskustava }e po-mo}i i jednima i drugima daunaprijede svoj budu}i rad s

djecom pred{kolskog uzrasta.Olga Prats, koja je zajedno sa

svojim koleginicama, IsabelRodriguez i Ester Casas do{-la u posjetu obdani{tu u Bi-

jeqini, kaè da su tek stigliu Bijeqinu tokom vikenda ida }e im za utiske i iskustvakoja ovdje steknu trebatimalo vremena.

-U evropskim zemqama, pa iu [paniji, vrti}i rade oddevet ujutro do 17 ~asova po-podne i taj termin je uskla-|en sa radnim vremenom ve-}ine zaposlenih. Dolazim iznevladine organizacije kojanosi naziv "Profesorii va-spita~i za BiH". U BiH do-lazimo ve} godinama i sli~-ne projekteèlimo realizo-vati u Bijeqini i Tuzli.Ov-

dje se ve} po~iwemo osje}atikao kod ku}e, jer je tempera-ment qudi koji ovdje ìvesli~an temperamentu nas[pa-wolaca, kaè Olga Prats.

[PANCI U VRTI]U

P

ekoliko hiqada izbjeglih i raseqenihSrba sa podru~ja 12op{tina zeni~ke re-

gije tokom ratnih sukoba uBiH novi zavi~aj prona{lo jena podru~ju Semberije. Ovih

dana oni su registrovali svojeudruèwe i za predsjednikaizabrali Du{ana Stevanovi}a.- Na podru~ju zeni~ke regijeprije rata ìvjelo je blizu100.000Srba. Ve}ina je raseqe-na {irom Evrope i svijeta.Mnogi su odselili u Austra-liju i Kanadu. Na podru~juSemberije smje{teno je izme|udvije i deset hiqada Srba s togpodru~ja.Preciznepodatke ne-mamo, jer u me|uvremenu nijeizvr{ena validna registraci-ja izbjeglih i raseqenih.Ve}i-

na Srba s podru~ja zeni~ke re-gije ostala je bez svoje imovinei jedva su spasli ìvu glavu,prolaze}i kroz najgoru izbje-gli~ku i egzistencijalnu gol-gotu, kaè Du{an Stevanovi} .

Stevanovi} kaè da dràva

nije ni{ta konkretno preduze-la na rje{avawu statusa izbjeg-lih s tog podru~ja, te da nikood Srba iz zeni~ke regije nijedobio obe{te}ewe za uni{te-nu imovinu tokom rata i u po-ratnom periodu. Na to podru~-

je vratilo se svega oko jedanodsto stanovni{tva koje jeprije rata ivjelo u pomenutih12 op{tina zeni~ke regije.Novoformirano udruèweinsistira}e na detaqnom po-pisu i procjeni uni{tene srp-ske imovine u zeni~koj regiji,

na stawu u kome se nalazezna~ajni objekti srpskog du-hovnog nasqe|a na tom pros-toru.- Insistira}emo na popisukompletne imovine, ali i pre-duze}a i institucija u kojima

su Srbi radili i stvaralimaterijalne vrijednosti. Po-sebno }emo insistirati na ost-varewu prava iz radnih odnosai na za{titi bora~ke popula-cije. U junu ove godine organi-zova}emo sabor na koji }emopozvati sve Srbe izbjegle sapodru~ja zeni~ke regije koji suse raselili{irom svijeta. Nasaboru }emo pokrenuti pitawastatusa na{ih sugra|ana i kom-{ija koji su pretrpjeli ratnugolgotu, kaè na kraju Du{anStevanovi}. Q.Q.

NOVO IZBJEGLI^KO UDRU@EWEN



KULTURA / ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

POLNO PRENOSIVEBOLESTITek kada se razbolimo shvatimo kolikonam je zdravqe va`no. Vode}i se ovomstarom izrekom postavimo sebi tripitawa:

Da li

trebam

uraditi

PAPA

test?Da li trebam uraditi KOLPOSKOPSKI

nalaz?Da li je mogu}e da HUMANI PAPILOMAVIRUS ( HPV ) izazove rak grli}amaterice?

Na sva tri pitawa odgovor je DA.

U grupu naj~e{}e polno prenosivihbolesti neosporno visoko mjesto zauzi-

ma Humani papiloma virus. Pri polnomkontaktu veliki broj djevojaka i ènadolazi u dodir sa virusom, a samo oko 30odsto razvijaju simptome infekcije nagrli}u materice dejstvom virusa, usqedpada imuniteta. HPV javqa se u 120razli~itih tipova, od kojih 30 tipovamogu izazvati promjene na genitalnimorganima ène. Najopasniji su tipovi16,18,31,35,45,51 i 52, koji dokazano uz-

rokuju zlo}udne promjene grli}a materi-

ce, dok 6,11,42,43 i 44 uzrokuju {iqastebradavice (kondilome), koji naj~e{}erastu u grozdovima, u predijelu anogeni-

talne regije, kao i na grli}u materice.Kod mu{karaca na tijelu penisa, na pre-

puciju ili oko anusa. Ukoliko trudnicaima kondilome postoji opasnost da in-

fekciju virusom tokom poro|aja prenesedjetetu.

Da bi se dokazalo prisustvo virusapotrebno je uraditi urolo{ki i gineko-

lo{ki pregled, kao i pregled metodamamolekularne biologije. Mu{karcima seza dokazivawe virusa uzima bris iz mok-

ra}ne cijevi, dok se kod èna uzimaPAPA nalaz i kolposkopom posmatra gr-

li} materice kako bi se uo~ile promjene. Lije~ewe mora biti individualno, u za-

visnosti od lokacije, veli~ine, obimapovr{ine obuhva}ene kondilomima i odtoga da li je pacijentkiwa trudna.Lije~ewe se vr{i hemijskim (podofilin)ili fizi~kim sredstvima (kauterizacijaputem struje, lasera ili smrzavawem).Istraìvawa pokazuju da se 50 do 80odsto blagih poreme}aja u PAPA testu uzpozitivan nalaz HPV vra}a na normalu

bez lije~ewa ili lije~ewem niskimdozama prirodnog interferona. Ponekadse, me|utim, simptomi brzo pogor{avajui dovode do te{kih atipija, pa ~ak i dokarcinoma u mjestu - {to zna~i da se svepromjene nalaze u plo~astom epitelu, neprolaze}i bazalnu membranu. Tada odst-

rawujemo nezdravo tkivo grli}a materi-

ce zajedno sa virusom u obliku konusa,klasi~nom ili laser konizacijom.Uspijeh terapije je od 80 do 100 odsto.Godine 2006., proizvedena je HPV vakci-

na - gardasil, koja je ve} u upotrebi uzemqama EU. Kako se kod ve}ine qudiHPV uop{te ne manifestuje, nisu nisvjesni da ga imaju, a time da ga mogu iprenositi. Stoga se preporu~uje upotre-

ba kondoma, posebno u slu~aju ~estogmijewawa partnera.

HPV je skoro neizbje`na i nevidqivaposqedica polne aktivnosti i iz tograzloga djevojkama se preporu~ujuredovni ginekolo{ki pregledi i PAPAtest, kako bi se na vrijeme moglo detek-

tovati eventualno postojawe HPV, kao idrugih polno prenosivih bolesti.

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

Mladi glumciobnovqenogAm aterskogp o z o r i { t a

"Scena" izmamili su ne-davno veliki aplauz qubi-teqa pozori{ta, nakon{to su se uspje{no preds-tavili sa Goldonijevom"Mirandolinom", koju jereìrao mladi glumacIvan Petrovi}.Branislav Rajkovi}, za-

vr{io menaxment u NovomSadu, trenutno zaposlen uporodi~noj firmi, kaèda je u pozori{te u{ao sa-svim slu~ajno, zahvaquju-}i poznanstvu i druèwusa Ivanom Petrovi}em iRadanom Viloti}em.

- Pozori{te je moj san ièqa koja je postojala odmalih nogu. Ve} godinu da-na sam ~lan "Scene". Tu-ma~io sam lik viteza odRipafrate, ènomrsca.Na kraju se ispostavilo daène nisu la`qive i neis-krene, kako sam na po~et-ku govorio, ve} se zaqub-qujem u Mirandolinu. Ip-ak, dobio sam "korpu" iscenu sam napustio izner-viran i neutje{an. tako jenekako i u ìvotu. Imarazli~itih scena i razli-~itih iskustava. Ipak, st-vari treba dràti podkontrolom. Ovo je rene-sansni komad iz 1753. go-dine, napisan u Sijeni. Mismo se maksimalno potru-dili da se vratimo u to re-nesansno vrijeme. Scenog-rafiju smo poku{ali pri-lagoditi tom vremenu.

Branislav kaè da je od-mah po zavr{etku predsta-ve dobio pohvale od svojihprijateqa. Kostim je bionatopqen znojem. Punoenergije je trebalo utro-{iti da bi se uloga vitezaod Ripafrate iznijelaonako kako je to rediteqzahtijevao. Branislav ka-è da èqno i{~ekuje no-vi tekst i novu predstavu.

Sr|an Abaxi}, zavr{ioelektrotehniku u Beogra-du. Trenutno nezaposlen,nada se, kaè, da to ne}edugo trajati. U pozori{te

je u{ao zahvaquju}i IvanuPetrovi}u.

- Tu smo, prije svega, zb-og druèwa. Ranije sambio ~lan "Teatra mladih".radili smo dje~ije pred-stave. To iskustvo mi je

pomoglo da brzo odlu~imi prihvatim ponu|enu ulo-gu u predstavi. Pojam slo-bode podrazumijeva velikuodgovornost. {to vi{eslobode imamo, sve ve}a jei odgovornost. Komedijazahtijeva velike pripre-me, rad, koncentraciju. Tu-ma~io sam lik markiza odFordipopolija. Namjera-vam da {to duè ostanem uovoj pozori{noj druìni,prije svega, zbog druèwai pozitivne energije kojaovdje vlada, kaè Sr|an.Igor Kajmakovi}, ap-

solvent prava, kaè da jeod malih nogu elio da bu-de glumac.

- Kao mali, u ulici, or-ganizovali smo te maledje~a~keperformansei toje ostalo zapaèno. Qudisu govorili da ima tu ne-kog talenta, smisla zaimitaciju. Ambicija nijebilo, vi{e sam bio prisi-qen da u|em u ovo pozori-{no dru{tvo. Poku{a}uda se zadrìm u "Sceni" ida ostvarim jo{ niz epi-zodnih uloga. Neko mora ito da igra.

Rediteq "Mirandoli-ne", Ivan Petrovi} kaèda je najva`nije to {to je"Scena" ponovo ìva iaktivna.

- Presre}an sam {to je"Scena" napokon zablis-tala u pravom svjetlu.Odigrali smo cjelove-~erwu predstavu i sadavi{e nema odstupawa.Ovaekipa je sve odli~no odi-grala. tekst, mizanscen,intonacija, sve je odli~nofunkcionisalo. Devetoromladih glumaca pokazaloje da Bijeqina s punimpravom moè ra~unati nasvoje pozori{te. Imamopoziv za gostovawe u Ubu,a ovu predstavuigra}emoiu Br~kom, Jagodini, nag-la{ava ponosno Ivan Pet-rovi}.

Ivan kaè da }e i nared-na predstava biti u rangukomedije. Mladi bijeqin-ski glumci trenutno pro-be organizuju u Domu omla-dine i u sali Gradskogbioskopa, zahvaquju}i ~i-wenici da je Centar zakulturu "Semberija" prijegodinu dana i obnovio radovog amaterskog pozo-ri{ta.

Vremenom }e se stvo-riti puno boqi uslovi zarad, kaè Ivan Petrovi},tako da }e na jednom mjestubiti i radionice za iz-radu scenskih sadràja igarderobe, {to sada nijeslu~aj. E.S.N.

GLUMCI AMATERSKOG POZORI[TA ,,SCENA,,

PRESRE]NI [TO JE SCENA

PONOVO ZABLISTALA

MUZI^KA [KOLA ,,STEVAN STOJANOVI] MOKRAWAC’’

U "Miranodlini" jo{igraju: Branisav Vuji},Aleksandar Ostoji},Bojan âbrilo, TatjanaJevti}, MarijanaAvakumovi} i DraganaMioni}.

U~enici osnovnei sredwe Mu-zi~ke {kole"Stevan St.

Mokrawac" na nedavnodrànom republi~komakmi~ewu u Bawalucisvojili su nekoliko nag-ada. Prvu nagradu naakmi~ewu u~enika kojioha|aju odsjek klavirsvojila je Dragana Ro-

, u~enica ~etvrtogazreda sredwe muzi~ke

{kole, u klasi profe-sorke mr Aleksandre Ra-dosavqevi} . Drugu nag-radu za klavir osvojila jeu~enica tre}eg razredaosnovne muzi~ke {kole,Marina Sikira{, u klasiprofesorke Nata{e So-bo, dok je tre}unagradu zaklavir osvojila Maja\oki}, u~enica {estograzreda osnovne {kole, uklasi profesorke Biqa-ne Jefti}.

Zapaènerezultate po-stigli su i u~enici odsje-ka za violinu i osnovne isredwe {kole. Kamerniansambl violina sredwemuzi~ke {kole, u klasiprofesorke Veline Pap-rackaje, osvojio je poh-valu, dok je kamerni an-sambl violina osnovne{kole, u klasi iste pro-fesorke, osvojio tre}unagradu na republi~komtakmi~ewu.

PRETPLA]ENI NA NAGRADE

IvanPetrovi}

IvanPetrovi}



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009.18

BORIVOJE P. PERKOVI]: IZ @IVOTA QUDI ÊTVRTI DIO

SEMBERSKOG SELA - 60-TE GODINE PRO[LOG VIJEKA

Stoni sat je pokazivao da je ve} pro-

{lo jedanaest sati, kada su ~ika-Iqo i Stevan iza{li iz ku}e.Stana je neprimjetno ostavila

preslicu pored kreveta i dok su tu bili jo{Stevan i ~ika-Iqo onako sawiva zaspala.

@ene i djevojke u drugoj sobi su ve} pous-tajale i spremaju se da se razi|u. U sobu u|eJovo koji se upravo vratio iz dvori{ta gdje je ispratio onu dvojicu. U sobi je bilo po-malo prohladno. Petrolejka je disala pos-qedwim plamenom, jer joj je ponestajalo ga-sa. @ene i djevojke su se razi{le. Jovo ugasilampu i leè, ali mu san nikako da sklopikapke. Misli mu razbijaju san. Misli iz ve-~era{weg razgovora. ûje kukurikawe itre}ih pijetlova. Ubrzo se ~u {kripa vra-ta. To se Slobodan vra}a sa prela.

Tako su prolazili zimski dani. Studen jesve ja~e stezala. Malo je bilo dana a da snijeg nije padao. Sada ga ima vi{e od koqena.Rijetko je kada napadao ovoliko.

Seqaci zimi nemaju nekog naro~itog po-

sla. Glavna im je briga stoka. Mawe je onih{to moraju da brinu o ogevu, drvima, po{toih na vrijeme nisu pripremili. Vremenaimaju na pretek. Zato oni ~esto, da bi prek-ratili vrijeme, odlaze jedni kod drugih narazgovore gdje ~esto ostanu do kasno u no}.Razgovaraju oni o raznim problemima sela:o popravqawu puteva, pravqewu nekih pre-laza na ve}im potocima, gradwi mosta u ce-tru sela o jo{ drugim problemima, ali ni jedan razgovor ne moè da pro|e, a da se nepomene sijawe p{enice ,,talijanke’’.

Tako su dan za danom jedan za drugim prola-zili neobi~no brzo. Polako se priblià-valo proqe}e. Za~udo, snijeg se nije smawivao.

Nije se ~ekalo dugo, najednom je dunuo vje-tar, i to vjetar sa juga. Snijeg se po~eo ota-pati, ali ne onako kako su seqaci o~ekiva-li, postepeno. Skoro sav snijeg se otopio zanekoliko dana. Me|u seqacima zavlada pra-va panika. Pla{ili su se i oni ~ije wive dosada nije plavila voda, a kamo li oni ~ije su

wive redovno plavqene.Poto~i}i su izli-vali u ba{te seoskih ku}a, poto~i}i koji sudosada{wih godina bili nezapaèni i be-zopasni. Potoci su bjesnili. Izlijevali suse na obje strane svoga korita. Doskora{weoranice sada sluè kao korita velikih bu- jica vode. Umjesto da se sada na wima moguda vide zeleni mladi usjevi, wih prekrivamutna voda koja se iznenada na{la na wiva-ma. Me|utim, voda se na ve}ini wiva nijedugo zadràla, izuzev onih koje su, ina~e,bile svake godine duè plavqene. Za vrije-me poplava seqaci nisu izlazili na wi-ve.Tek poslije nekoliko dana po{to je vodaotekla sa wiva, seqaci su izlazili da vide{ta im je donijelo rano proqe}e.

Sunce se pribliàvalo zalasku. Sa okol-nih brda pirkao je vjetar i donosio svjeì-nu u selo. Ovih nekoliko lijepih dana izma-mili su poneki pupoqak na granama vo}aka.Pti~ice skaku}u s grane na granu.

Na ulazu u selo dva seqaka sustigo{e ~i-

ka-Iqu, koji se upravo vra}ao iz poqa. Naglavi mu, kao i uvijek, stoji nakrivqena{ubara, a u ruci {tap.

- Pomozbog,~ika-Iqo, pozdravi jedan odone dvojice.

- Bog vam pomogao.- Kako si, ~ika-Iqo?Nekako te nema da

izi|e{.- Ostarilo se, izdala snaga.- Neka si malo izi{ao.ôjeku se ~ini da

{to duèìvi da mu jeìvot sveqep{i.- Boqebi,vala,bilodanisamni izlazio.

Da ju~e umrije danas ne bi vidio onu strao-tu{to namBog dade.

- Ja ne znamda li je vakone{to iko ikadazapamtio.Ti si stariji ~ojek, ne znam da lisi i ti vako ne{to doìvio.

- Vjerujte mi,qudi, evo koliko sam do sa-da proìvio,a ovo nijemalivijek, vakone-{to nisam zapamtio, niti mi je ikada mojpokojni otac,Bog da mu du{uprosti,ne{tovako pri~ao.Ne znam samo odakle se noli-

ka vodurina sru~i.- Ono jes da jeove zimesnijegabilodosta,

dodade opet jedan od one dvojice.- Ne mogu nikako da budem pametan {ta

bi sa mlade{enice.Kao da je vjetar odnio,re~e drugi.

- Kada sam ja danas do{ao namojuKr~evi-

nu,nisammogoda vjerujem svojim o~ima.Aj-

de, na mojoj wivi ima bar malo{enice privrhuwive, alikodnekihqudiwivesu osta-le gole. @ao mi je jadnog Branka Tominog.Nawegovojwivi nema ni jednog jedinog st-ruka {enice. Kako }e jadan samo izranitionu djecu. Wiva izgleda kao da je sada uzo-rana, nastavqa pri~u ~ika-Iqo.

- Bogamimlogiqudipo selupri~ajuda }emorati da preoravajuwive.Ne vrijedi drà-ti praznu zemqu. âk i MikaDragin kaèdani nawegovijwivinemani{ta{eniceida je on mora preorati.Pravo je ~udo kakoje vodamogla da poplaviwegovuwivu i ta-ko uni{ti usjev, kadawu do sada voda nika-da nijeplavila, javi se jedan od one dvojice.

- Ja evo sad idem iz Prancija, nastavqadrugi. I{o sam da obi|em wivu. Kad samtamo do{ao, imao sam {ta i vidjeti. Vodasve odnijela, ostala samo gola zemqa. Onojes da je mojawiva u dolini.I dosada{wihgodina ju je plavila voda, pa je ostajalo{e-nice, ali ove godine ba{ ni{ta nema. Ono

treba re}i da je ove godine mlogo {eniceizmrzlo. I tako kad sam se vra}ao nai|emporedwive Rade Trifkova, a onda do we jeiMikinawiva,kadtamonijemaloda sam seiznenadio. Svi mi dobro znamo da te wivesvake godine budu plavqene i da ba{ zbogtoga daju umawen rod.Sada, kada sam nai{o,bogami, ima {enice i to prili~no, pa samse dugo~udio kako je mogla da ostane ta{e-nica.Voda tek{to je istekla sawiva, vidise da se {enica oporavqa.Ono jes da je ne-

{to odneseno {enice, ali je to samo tamogdje se vodanajvi{e zadràla.Mlada{eni-ca tako lijepo izgleda da, ~ini mi se, vakenema u na{em selua mo`dai u okolini.Qu-di,ne}ete vjerovati kako je samo~esto nik-lai kakosu joj strukovitemeqiti.Na osta-limwivamaonomalo{to jeostalo jemlogorijetko, a i stru~i}isuim tankii si}u{ni.

Za cijelo vrijeme dok je ovaj seqanin zbo-rio, ~ika-Iqo je netremice gledao u wega,primi~u}i mu se da bi {to boqe ~uo i razu-mio. S vremena na vrijeme bi popravio svoju {ubaru, koji put bi pogladio svoje brko-ve, udario {tapom o opanke. îm ovaj zavr-{i pri~u, ~ika-Iqo upita:

- Ma, ~oje~e, je li to istina? Je limogu}eda tewivenisu uni{tene?

- Wive su plavqene kao i do sada, sad jo{i vi{e, ali i pored toga{enica nije odne-sena.Svemi se ~iniko da nijeono na{a vr-

sta{enice.Jaonaku{enicu jo{nisam vidio.- Pa i nije to sjeme od na{ih{enica, do-

puni drugi.- Nije, nije, re~e ~ika-Iqo.- Aaaa, sad se sjeti! To mora da je ono sje-

me{to suwih dvojica jesenas na zboru obe-}ali posijati.

- Jes, jes, tu su {enicu i posijali, dodade~ika-Iqo.

- A je li kaè{ da je dobra, a?- Vala, brate, ja jo{ nisam vidio u na{em

poqu nake {enice. Ono jes ona moè dabude dobra dok je zelena, ali kakva }e bitiu zrnu, to ne znam.

- A {ta veli{ nije voda mlogo {eniceodnijela, ho}e da se ~ika-Iqo sasvim uvjeri.

- Jes odnijela, ali vrlomalo.- ûdno. îka-Iqo popravi {ubaru, po-

diè {tap uvis, pa ga onda spusti na zemqu.- îni mi se, da sam ~uo od nekoga da su

oni bacali po toj {enici neko vje{ta~ko|ubrivo, nastavi prvi.

- Jes, jes,upade drugi, to sam ~uo odPanteMiloradovog da su dobili od Zadruge neko|ubrivo i da su ga bacali powivama.

îka-Iqo zavrti glavom i vi{e ni{tane upita svoje saputnike. Ubrzo se ona dvojica odvoji{e, a ~ika-Iqo produì u selo.

NASTAVI]ESE...

WIVE OSTALE GOLE

Bosna i Hercegovina

Republika Srpska



Broj: 080 - 0- DN - 08 - 003 720


Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-

nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 720, po zahtjevu

MIQANA BEROVI]A sina Vojke iz Srebrenice po postupaju}em zemqi{-

nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe

zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 733 u naravi stambena zgrada u povr{ine od 38 m2,

dvori{te u por{ini od 500 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 331 m2 upisana

u posjedovnom listu Pl. 197 k.o. Patkova~a.


197 k.o. Patkova~a upisan je Berovi} (Vojke) Miqan sa dijelom od 1/1.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se

omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne us-

lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na

osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na

oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,

Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-

berske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska



Broj: 080 - 0- DN - 08 - 003 753


Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-

nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 753, po zahtjevu SLAV-

KA BLAGOJEVI]A sina Milorada iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{-

nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe

zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 1995 u naravi stambena zgrada u povr{ini od 81 m2

i dvori{te u povr{ini od 338 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 400 k.o.

Bijeqina 2.


400 k.o. Bijeqina 2 upisan je Blagojevi} (Milorada) Slavko sa dijelom 1/1.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtjevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se

omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne us-

lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na

osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje naoglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,

Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-

berske novine’’ u Bijeqini.



ÎTUQE / OGLASISEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009. 19

SLAVICA PERI](1961-2009)

Posqedwi pozdrav na{oj Slavici od wenih prijateqaOp{tinski odbor Srpske radikalne stranke

,,Dr Vojislav[e{eq’’Bijeqina

SLAVICA PERI]Posqedwi pozdrav dragoj prijateqici Slavici

MIRKO BLAGOJEVI], predsjednik Srpske radikalne stranke ,,Dr Vojislav[e{eq’’

Kupujem poqoprivredno zemqi{te

(3-4 hektara) Bijeqina, Hase i

Qeqen~a.

!: 065/521-278,

055/201-916

*****

Prodajem 6003 m2 gra|evinskog

zemqi{ta u komadu u Ulici

Semberskih ratara (put za Batkovi}),

cijena po dogovoru.

Zvati poslije 20 ~asova

!: 055/209-959

*****

Prodajem plac 707 m2 sa temeqom (9x8)

u Ulici Raje Bawi~i}a kod fabrike

,,Sava’’Zvati poslije 20 ~asova.

!: 00496948445208, 055/209-959

*****

Izdajem ili prodajem luksuzan

dvosoban stan 50 m2 u stambeno

poslovnoj zgradi na drugom spratu sa

c.g., interfonom, kablovskom i

drugim pogodnostima.

!: 065/209-040

*****

Izdajem idealan lokal na kanalu kod

mosta Jovanovi} sa c.g. u stambeno

poslovnoj zgradi, pogodan za sve vrste

djelatnosti, povr{ine 33 m2.

!: 065/209-040

*****

Prodajem ku}u u Mramoru kod Tuzle u

centru. Moè zamjena za nekretnine

u Bijeqini.

!: 065/849-931, 055/206-351,

055/207-263, 061/195-609

*****

Prodajem 5.500 m2 zemqi{ta kod

{kole u Ostoji}evu, asfalt, javna

rasvjeta, struja, gradska voda.

Cijena po dogovoru.

!: 065/886-535

*****

Prodajem luksuzno opremqen apart-

man 36 m2 na Zlatiboru-Obudojevica.

Cijena po dogovoru.

!: 055/210-250,

065/539-282

*****

Prodajem povoqno placeve

u centru Batkovi}a.

!: 065/177-289

*****

Prodajem stan veli~ine 70 m2 sa c.g. na

petom spratu, postoji lift, u Ulici

Milo{a Obili}a br. 51 (zgrada

Ministarstva vodoprivrede).

!: 065/600-130

*****

Izdajem dvosoban stan od 53 m2 u

nasequ ,,Intergaj’’ na duì period,

III sprat, grijawe, {vedski radijatori.

!: 055/660-029, 065/871-730

*****Prodajem ku}u sa sedam dunuma

oku}nice u Trwacima.

!: 0038122/641-854, 055/204-668

*****

Povoqno prodajem ~etvora polovna

vrata i fosne za gra|evinu.!: 065/849-931,

055/206-351*****

Izdajem na duì period stan u ku}i uuèm centru grada. Grijawe na struju

ili ~vrsto gorivo, kablovska TV,poseban ulaz, pogodan za dvoje.

!: 065/849-931

*****

Prodajem ku}u u Patkova~i veli~ine

8x8 i 500 m2 placa, struja, voda,telefon. Cijena 65.000,00 KM

!: 065/946-132

*****

Izdajem namje{tenu garsoweru

povr{ine 22 m2 sa terasom u ulici

Mari~ka 27 Rakovica, Beograd.

!: 055/250-680*****

Prodajem stariju ku}u sa pomo}nim

objektima i obradivom zemqom, u selu

Batar (okolina Jawe).

!: 021/6399-834

*****

Prodajem ku}u sa placem u Ulici

Nikole Ma~ki}a. Povoqno.

!: 055/202-214

*****

Prodajem plac 434 m2 u Ulici

Ar~ibalda Rajsa bb, preko puta

Silosa, dozvoqena gradwa.

!: 061/959-468, 035/226-791

*****

Prodajem 7 dunuma zemqe u Hasama,postoje voda, struja i telefon, dozvo-

qena gradwa. Cijena 1.500 KM po

dunumu.

!: 065/715-639

m a l i o g l a s i

SADIKAKARAMUJI]A

Zauvijek u na{im mislima

i srcima.S qubavqu, supruga

BEGZADA i sin SAMIR

SJE]AWEDana 08.04.2009. godine

navr{ila se godina dana odsmrti na{eg dragog

Vi{i fizioterapeut savi{egodi{wim iskustvom u bawi,

pomaè u lije~ewu sistemskih obo-qewa (vje`be i masaè).

065-865-073

Ilija Kokanovi} (44)iz Crwelova, zase-lak Burum izgubio

je ìvot podlegav-{i ozqedama zadobijenim u te-{koj saobra}ajnoj nesre}i kojae desila u ponedjeqak, {estogprila u popodnevnim satima u

Ra~anskoj ulici u Bijeqini,

otvr|eno je iz CJB Bijeqina.Kako saznajemo, Kokanovi}

e, dolaze}i velikom brzinomz pravca Poqoprivredne

{kole, iz za sada nepoznatihazloga kod kafi}a "Kosmos",oze}i motocikl marke "suzu-i" udario u zadwi dio automo-ila "fiat punto", kojeg je vo-ila @eqka Todorkov. Auto-

mobil je od siline udara pro-mijenio pravac kretawa uda-riv{i u jo{ dva automobila,

jedan marke "hjundai", a drugimarke "mercedes", sa voza~em@arkom Radi}em. Osim pri~i-wene materijalne {tete, tomprilikom @eqka Todorkov ko-

ja je vozila "fiata" zadobila jelak{e tjelesne ozqede.

Prema izjavama o~e-vidaca, voza~ motocikla

je nakon sudara bukval-no letio kroz vazduhudariv{i na kraju u jed-no od stabala u drvore-du. Brzom intervenci-

jom Hitne pomo}i pre-ba~en je u bijeqinskubolnicu. Prema rije~i-ma deùrnog qekara Si-ni{eMaksimovi}a, Ko-kanovi} je u medicinskicentar doveèn bez svi-

jesti, sa te{kom neuro-traumom, zbog ~ega je na-kon ukazane neophodneprve pomo}i preba~enna Neurohirur{ku kli-niku Urgentnog centraBeograd gdje je u ve~er-wim satima preminuo.Kako saznajemo u bije-qinskoj policiji, pro-qe}no vrijeme izmami-

lo je na ceste voza~e motici-kala koji, naro~ito na grads-kim ulicama, voze}i velikimbrzinama ugroàvaju svoje itu|e ìvote. Saobra}ajna po-licija planira da pokrene ne-koliko akcija koje }e se odno-siti na kontrolu tehni~ke is-pravnosti vozila i po{tovawesaobra}ajnih propisa. M.E.

POGINUOMOTOCIKLISTA



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009.20

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 00 11 .. 00 44 .. 22 00 00 99 .. DD OO 00 88 .. 00 44 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 01 .04 .2009 .DO 08 .04 .2009 . GOD.

UMRLI OD 01.04.2009.DO 08.04.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 01.04.2009.DO 08.04.2009.GOD.

Simi} Damjan, sin Borisa i Sandre, Ahmetovi} Hamid, sinHasana i Nedrije, Ne{kovi} Matija, sin Draèna i Dar-iane, Novakovi} Kristina, k}i Du{ka i Brankice, Saliho-vi} Lejla, k}i Lutve i Fate, Zuberovi} Aida, k}i Huseinai Amele, Radovanovi} Dragana, k}i Miladina i Milice,Jugovi} Milan, sin Ranislava i Draène, Glamo~i} Vl-adan, sin Zvjezdana i Dragane, Niki} Nata{a, k}i Miodra-ga i Sla|ane, Jefti} David, sin Aleksndra i Violete, Ha-lilovi} Tarik, sin Ahmeta i Asmire, avi} Ivana, k}i Si-ni{e i Sawe, Radovi} Nade`da, k}i Radmila i Svetlane,

Da~i} Andrijana, k}i @eqka i Marije, Zekanovi} Lazar,sin Radmila i Slavice, Tri{i} Nemawa, sin Marinka iDarije, Mi}i} Ana, k}i Predraga i Svjetlane, Simi} Mi-hajilo, sin Miladina i Milene, Kaku}a Lena, k}i Mladenai Dijane,Dragutinovi} Jovana, k}i Aleksandra i @eqane.

Dmitra{inovi} Radovan i Gaji} Milica, Lincner Teodor

i Petrovi} Marija

@arko Jankovi}, ro|.1958, Lazo Markovi}, ro|. 1974, Sta-

nojka Ribar, ro|. 1927, Jawa Todi}, ro|. 1944, Mitra Tri-

punovi}, ro|. 1950, Mirko Pavi}, ro|. 1949, Milena

Trifkovi}, ro|. 1947, Munira Agi}, ro|. 1933, Vuka{inSpasojevi}, ro|. 1938, Risto Mirkovi}, Fahrudin Bukvi},

ro|. 1955, Petra \uki}, ro|. 1934, Branko Jankovi}, ro|.

1938, Milisav Mari}, ro|. 1939, Zdravko Te{i}, ro|. 1941.

godine.

QUBOMARINKOVI]

Ti }e{ vje~no ìvjeti una{im srcima, jer voqeni ne

umiru dok ìve onikoji ih vole.

TVOJA SVASTIKASA PORODICOM

BOSIQKE STEVI]Ni{ta vi{e nije isto, niti}e ikada biti. Nisi vi{e samnom, ali }e{ uvijek biti

u mom srcu.Tvoja k}erkaQUBINKA

Dana 11.04.2009. godine u 11~asova na grobqu u Pu~ilamaobiqeàvam 40 dana od smrti

moje drage majke

Pozivamo rodbinui prijateqe na jednogodi{wi pomenna{em dragom i nikad preàqenom

Pomen je u subotu, 11. aprila 2009.godine u 10 sati na Gradskom grobqu u

Pu~ilama.

O@ALO[]ENA SUPRUGASVETLANA I SIN SVETISLAV

MARINKOVI]

QUBI MARINKOVI]U(1975-2008)

Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da }emona{em dragom

dati godi{wi pomen u subotu 11. aprila 2009. godine u 10 i 30~asova na Pu~iqanskom grobqu.

Wegovi: majka SLOBODANKA, sestra QIQA,sestri} DRAGAN i zet RADAN

QUBI MARINKOVI]U

MOJE JEDINO DIJETE

S qubavqu i tugom, svakitrenutak si sa mnom.

TVOJA MAJKA RU@ICA

MI[O VIDAKOVI]10.04.1994-10.04.2009.



SEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

Sport TRIJUMF RUKOMETA[A BIJEQINE

V

e} na isteku prvog poluvremenarukometa{i Bijeqine imali sudevet golova prednosti, pa se ve}tada prakti~no znao pobjednik

ove utakmice. U nastavku Tesli} je pruìosna`niji otpor ~ime je izbjegao jo{ ubi- jedqiviji poraz.

Lokomotiva MT iz Br~kog i Prijedornastavqaju borbu za {ampionsku titulu.Lokomotiva je u 15. kolu gostovala u Ko-zarskoj Dubici gdje je savladala ekipuPartizana rezultatom 33:29, dok je Prije-dor lako iza{ao na kraj sa Leotarom u svo- joj dvorani ((35:23). Ekipa iz Br~kog i daqe je prva sa 39 bodova, dok se Prijedor nalazina drugoj poziciji sa bodom mawe. Bijeqina je tre}a sa 28 bodova i utakmicom mawe odi-granom i to protiv Leotara u Trebiwu.

BIJEQINA 34 TESLI] 24 DVORANA: Gimnazije "Filip Vi{wi}",gledalaca: 100, sudije: Milan Suzi} iMiroslav Tovilovi} (oba iz Doboja), sedmer-

ci: Bijeqina 6 (3), Tesli} 9 (5), iskqu~ewa:Bijeqina 12, Tesli} 10 minuta.BIJEQINA: D. Risti}, [qivi} 2, Mi{i} 3,S. Risti} 5, N. Risti} 6, Trifkovi} 2,Mi~i} 3, Div~i}, Quboja 4, Stanivuk 2,Jovanovi}, Xoli} 2, Tatomirovi} 5, Airar.Trener Radi{a Josipovi}.TESLI]: Vukovi}, Martinovi} 1, Medan 5,Jotanovi} 5, Dikaxi} 4, Cvijeti} 4, \ukari}3, Aleksi}, Savi}, [krbi}, Popovi},Markovi} 2. Trener Zoran Ante{evi}.

UBJEDQIVIPROTIV TESLI]A

U DVOROVIMA ZAVR[ENOOMLADINSKO PRVENSTVO RS U [AHU

Nakon trodnevnog trajawa zavr-{eno je 16. kadetsko i omladin-sko pojedina~no prvenstvo Re-publike Srpske u {ahu koje je

odràno u hoterlu "Sveti Stefan". Najvi-{e uspjeha imali su mladi {ahisti i {a-histkiwe [K "Dvorovi" koji su osvojilipet, od 12 pojedina~nih titula, dok su trizlatna oti{la u [K"Doboj".

Rezultati: {ahistkiwe: do 10 godina:Awa \uri} ([K "Dvorovi"); do 12 godina:Sara Ja}imovi} ([K "Slavija"); do 14 godi-na: Jovana Milanovi} ([K "Dvorovi"), do16 godina: Dragana Ne{i} ([K "Doboj"), do18 godina: Sawa Nikoli} ([K "Dvorovi"),preko 18 godina: Novka Marjanovi} ([K"Dvorovi"); {ahisti: do 10 godina: NikolaNe{i} ([K "Doboj"), do 12 godina: Bo{ko[kori} ([K "Kozarska Dubica"), do 14 god-ina: Aleksandar Baki} ([K "Una"), do 16godina: Slaven Pa{tar [K "Mrkowi}"; do18 godina: Bojan Panti} ([K "Dvorovi"),preko 18 godina: Goran Vaji} ([K "Doboj").

Organizator {ampionata bio je [ahovs-ki savez RS, dok je tehni~ku organizacijuobavio [ahovski klub "Panteri" iz Bi- jeqine. T. N.

DOMA]INU PET TITULA

Golovima Mirka Ma-rinkovi}a u 68. i Vin-ka \uri}a u 87. minu-tu fudbaleri Radni-

a opravdali su ulogu favo-ita protiv ekipe Famosa iz

Isto~ne Ilixe ~ime su osvo-ili tri boda koja ih ostavqa-u u trci za {ampionsku titu-u. Sada je prednost Rudar

Prijedora sa sedam smawenaa pet bodova po{to su Prije-or~ani igrali bez pobjedni-a (2:2) sa Proleterom u Tes-i}u. Kozara je poraèna predvojim navija~ima od Jedinst-a iz Br~kog (0:1) ~ime je is-ala iz borbe za titulu prva-a, tako da jo{ jedino Radnikma mogu}nost da pomrsi ra-une Rudar Prijedoru koji see} odavno nalazi na liders-oj poziciji.Radnik je protiv Famosa

io mnogo boqi rival, mada seo vode}eg gola ~ekalo sve do8. minuta kada je sudija Joco

Radi} iz [amca dosudio jeda-naesterac za doma}u ekipi po-{to je gostuju}i fudbaler Si-kima igrao rukom u svom {es-naestercu. Kona~an rezultatpostavio je rezervista Vinko\uri} tri minuta prije krajakada je iz neposredne blizineposlao loptu u mreù.

U subotu ekipu Radnikao~ekuje izuzetno va`na utak-mica protiv Drine u Zvorni-

ku. Ukoliko èle da i daqeostanu u konkurenciji za {am-pionsku titulu Bijeqincimoraju na ovom gostovawu i}ina pobjedu, jer ih samo tri bo-da ostavqaju u konkurencijiza najvi{i plasman.

To ne}e biti lako, madanije nemogu}e, po{to je Drinanakon serije lo{ih rezultatasavladala u gostima Glasinacsa 2:1 i pokazala da ulazi u

formu.- I protiv Drine }emo

primijeniti recept sa dosa-da{wih gostovawa. Ne}emo sebraniti, i}i }emo da se nadi-gravamo i kroz otvorenu igrupoku{amo ostvariti èqenirezultat. Da li }e to biti do-voqno za uspjeh pokaza}eutakmica, kaè {ef stru~nog{taba Nikola Bala.

T. N.

O[ JEDAN TRIJUMF FUDBALERA RADNIKA

Pobjedom protiv ekipe iz Isto~neIlixe (2:0) Radnik smawio prednostRudar Prijedora na pet bodova. U nared-nom kolu kom{ijski derbi u Zvorniku...

FAMOS LAK

ZALOGAJRADNIK - FAMOS 2:0STRIJELCI: 1:0 Marinkovi} (68, penal), 2:0 \uri} (87), sta-dion: Gradski, gledalaca: 300, sudija: Joco Radi} ([amac),pomo}nici: R{um Simi} i Qubi{a \eli} (oba iz Doboja), de-legat: Du{ko Babi} (Lakta{i), ùti kartoni: Trifkovi},Mitrovi}, Gavrilovi} (Radnik), \eri}, Sikima (Famos).RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Mitrovi}, M. Jevti}, Konculi},Gavrilovi}, Mi~i} (od 46. Ga{evi}), Su{i} (od 71. \uri}), Pavi},Vuji} (od 63. N. Jefti}), Marinkovi}. Trener Nikola Bala.FAMOS: Remi}, \eri}, O. Damjanovi}, âmpara, Koji},Popovi}, Kre{talica (od 84. Blaì}), M. Damjanovi}, Sikima,Pe}anac, Risti}. Trener Mirko Marvan.

Igra~ utakmice: Mirko Marinkovi}.

[AMAC: Borac - Sloboda,DOBOJ: Sloga - Qubi},GACKO: Mladost - DrinaHE, FOÂ: Sutjeska -

Kozara, BR^KO:Jedinstvo - Glasinac,ZVORNIK: Drina -

Radnik, ISTO^NAILIXA: Famos -

Proleter, PRIJEDOR:

Rudar Prijedor - BSK.

PAROVI 21. KOLA:

FUDBALSKI KUP REPUBLIKE SRPSKE

U prvoj polufinalnoj utakmici protiv Borca u [amcu Radnik igraonerije{eno,0:0. Revan{ 15. aprila na Gradskom stadionu u Bijeqini...

Nerije{en ishod(0:0) utakmice saBorcem u [amcudaje Radniku veli-

ku priliku da u revan{u ost-ari rezultat koji }e omogu-

}iti plasman u finale KupaRS. Me|utim, uprkos dobromrezultatu {ef stru~nog {ta-ba Nikola Bala nije u potpu-nosti zadovoqan, jer smatraa je nejgova ekipa propustila

priliku da ve} u prvoj utak-mici rije{i sve dileme i darevan{ susret pretvori uformalnost.

- Bili smo boqi rival odi stvorili mnogo

prilika za pogodak,napada~i su bili neefi-

kasni. U [amac smo oti{li spobjedni~kim ambicijama, ig-ra koju smo pruìli bila jedobra, me|utim, nismo isko-ristili {anse koje se, jednos-tavno, ne smiju proma{iti. Udrugom poluvremenu potpunosmo dominirali terenom iprava je {teta {to bar jednomnismo zatresli mreù doma}eekipe.

Me|utim, u Radniku su svjes-ni da za propu{tenim ne trebaàliti i da se treba okrenutipredstoje}im obavezama.

- Tekkada odradimo prvenst-vene utakmice sa Famosom iDrinom iz Zvornika okrenu-}emo se revan{ utakmici. Pr-venstvo se nalazi u va`nom

periodu, a bitno nam je dapostièmo dobre rezultate naoba fronta. Zbog toga idemo doutakmice do utakmice, vjerujemda}emo ostvariti ambicije i u{ampionatu i u Kupu, {tozna~i da }emo u revan{u saBorcem posti}i rezultat koji}e nam omogu}iti da se drugiputu klupskoj istoriji plasir-amo u finale na{eg najmasov-nijeg takmi~ewa, isti~e Ni-kola Bala.

U drugom polufinalnomparu igraju Sutjeska iz Fo~ei Borac iz Bawa Luke. Prvautakmica odigrana u BawaLuci, tako|e je zavr{ena bezgolova. Revan{ je 15. aprila uFo~i. T. N.

RADNIK BLIZU FINALABORAC ([) - RADNIK 0:0STADION: Gradski u [amcu,gledalaca: 200, sudija:@eqko Latinovi}(Gradi{ka), ùti kartoni:Vuji}, Gavrilovi} (Radnik).BORAC ([): Sabo, Stankovi},Ili}, Pup~evi}, Zori}, Jawi{(od 83. Simi}), Raki} (od 65.Teodorovi}), Lazi}, Gale{i},Simeunovi}, Luki}. TrenerPredrag Luki}.RADNIK: Avduki},Trifkovi}, Mitrovi}, M.Jevti}, Konculi},Gavrilovi}, Arnautovi} (od46. Nikoli}), Pavi}, Su{i}(od 73. N. Jefti}), Ga{evi}(od 46. Marinkovi}), Vuji}.Trener Nikola Bala.Igra~ utakmice: CvijetinPavi}.

Gol Marinkovi}asa bijele ta~ke





ZANIMQIVOSTISEMBERSKE NOVINE 9. APRIL 2009. 23

U SUSRET VASKR[WIM PRAZNICIMA

Vaskr{wa izlo`ba Ga-lerije "Ogwi{te" jespecifi~na po tome{to sadrì tri seg-

menta, izloène ikone, skulp-ture i slike kojenisu vezane zareligijske motive i etnografs-ki sadràj koji se vezuje za na-~in ìvqewa, izradu razli~i-tih vrsta hqeba koji se prip-rema za slavske dane, rekao jeprofesor Vojo Vujanovi}, teat-rolog i likovni kriti~ar pri-likom otvarawa vaskr{we iz-lo`be Galerije "Ogwi{te" u Ga-leriji "Milenko Atanackovi}.

Vujanovi} je naglasio da iko-ne predstavqaju i unutra{wi,duhovni izraz autora, ali se mo-raju po{tovati ve} utvr|eniobrasci obrnute perspektive

po kojima se svjetlost {iri uikonu, dok je kod umjetni~keslike {irewe svjetlosti izve-deno na druga~iji na~in.

- Ikone se neprestano prib-

liàvaju nama i u tome je sadr-àna svawihovaqepota i doku-mentarnost. Ikona je ne{to{to se razlikuje od obi~ne sli-ke i pravi umjetnici morajuprepoznati i ono duboko duhov-no u likovima koje slikaju naikonama. Risto Gavrilovi},vlasnik galerije "Ogwi{te" jeprepoznao ono {to je vrijednokod brojnih autora, a istovre-meno je svojim skulpturama,dlijetom u drvetu, ponudio ne-obi~nu toplinu i blagost kojumogu ponuditi samo autenti~niautori.

O qepoti pravoslavnih iko-na govorio je i jerej QuboBog-danovi}, sve{tenik SPC, u imeWegovog preosve{tenstva epis-kopa zvorni~ko-tuzlanskog Va-

silija, istakav{i da ikone, kaosakralni i obredni predmeti,imaju i svoju iskonsku duhovnuqepotu.

- ôvjekova sudbina je pro-tkana tragawem za qepotom.Ikone su izraz iskonskog osje-}awa i vjere ~ovjeka u praizvorqepote, Boga. One su dio na{epravoslavne tradici je i nevid-

qiva veza na{e du{e sa Tvor-cem.

Na ovoj izuzetno posje}enojizlo`bi, koju je otvorio na~el-nik Odjeqewa za dru{tvene dje-latnosti, Slavko Ba{i}, pred-stavio se i hor "Srbadija" sanekoliko duhovnih pjesama, poddirigentskom palicom mladeJelene Trakilovi}. E.S.N.

SVJETLOST IZBLIZA

Vojo Vujanovi}Vojo Vujanovi}

Porodica BoìdaraMilovanovi}a izsela Novi, kod Vr-{ana, u Semberiji,

ve} deset godina funkcioni-{e kao porodi~no preduze}e"Hortikultura Milovanovi}"DOO i bavi se stakleni~komproizvodwom sezonskog, bal-konskog i vrtnog cvije}a, ra-sadni~kom proizvodwom uk-rasnog drve}a i `buwa, ure|e-wem i odràvawem ulica,parkova i zelenih povr{ina.Ovo je jedno od rijetkih reg-istrovanih preduze}a iz ovedjelatnosti u Semberiji iovoj regiji.

- Dvadesetak godina bavimose ovim poslom, supruga Mil-kica i ja. Radili smo desetakgodina u Austriji ovajposao iste~eno iskustvo smoprimije-nili u na{em malom porodi~-nom preduze}u. Izra|ujemoprirodne fontane i kamewa-re,prirodne aran`mane - ike-bane od rezanog cvije}a, ure-|ujemo enterijere od saksijs-kogcvije}a - ardiwere. Kup-ci traè sve, ~emprese, ptuje,li{}are, kalemqene breze,uglasti bagrem, tre{we.Ima-mo veliki brojvrsta patuqas-tih ukrasnih li{}ara, prak-ti~no, negdje oko 200 vrsta.

Boìdar kaè da trenutnosadnice uzgajaju na hektar i popovr{ine, a planiraju da to-

kom naredne jeseni jo{ jedanhektar zemqi{ta pretvore urasadnik. U poslu mu pomaùsupruga i djeca, k}erka Dani-jela, student hortikulture naPoqoprivrednom fakultetuu Novom Sadu i sin Dalibor,

sredwo{kolac, koji zavr{a-va sredwu {kolu i namjeravada upi{e {umarstvo. U me|uv-remenu su zaposlena i tri rad-nika. Boìdar kaè da su kup-ci zadovoqni kvalitetom i ci-

jenama sadnicama i cvije}akoje nabavqaju u wegovim stak-lenicima i rasadnicima. Onisu mu i najboqa reklama, jernakon toga do|u poznanici,prijateqi, kom{ije, ro|aci itako se {iri krug onih kojièle da ukrase i urede svojebalkone i dvori{ta. Boìdarkaè da su ulagawa u ovu pro-izvodwu velika i da se tek zanekih ~etiri do pet godina mo-gu osjetiti prvi finansijskiefekti. - Po dolasku izAust-rije mi smo u ovu proizvodwuuloìli oko200.000KM.Tadaje to bio veliki novac. Petgodina treba ~ekati da bi seneki finansijski efekti po-stigli. Pod staklenicimaimamo oko 250 metara kvad-ratnih. Mi smo svojevremenotraìli materijalnu podr{-kuresornogministarstva, aliza ovu djelatnost nisu pred-vi|eni podsticaji.

Boìdar podsje}a da je Ho-landija napravila velike iz-vozne poslove sa cvije}em i daod wih treba u~iti. I wegoviplanovi idu u pravcu {irewaposla i stvarawa uslova za iz-voz sadnica u druge zemqe.

@IVOT SA CVIJE]EM

Boìdar Milovanovi}

Simbioza ~ovjeka i pri-rode u pro{losti pre-dstavqala je savr{enspoj korisnog i ne{-

kodqivog. Savremena civiliza-cija sve vi{e gubi ovaj spoj i ok-re}e se svjesno vlastitom tro-vawu i uni{tavawu koriste}ihemijski proizvedene preparateza za{titu svojih usjeva, ba{ti,cvjetwaka i parkova. Rukopisikoje su nam ostavili stari ba{-tovani, sa uspjehom su decenijamakori{teni u suzbijawu prirod-nih {teto~ina i napasti. Do ne-kih otkri}a u suzbijawu ba{ten-skih napasti dolazilo se slu~aj-no, na primjer: ba{tovan je imaoleju kupusa pored jame u kojoj jebilo kre~a i na tom kupusu nijebilo ni jedne gusjenice. Kre~ ku-pusu ni{ta ne {kodi, {tavi{ekada ga spere ki{a onda jo{ izemqu na|ubri. @iàk iz gra-{ka se moè preduprijediti akose sjeme potopi u vodu 24 sataprije sjetve, a ako ima mrava imokrica u lejama treba pustitibarsku korwa~u i za kratko vri-

jeme potpuno }e nestati. Protivbiqnih va{i i krompirove zla-tice izbori}ete se na sqede}ina~in: dok je rosa na biqkama za-pra{ite ih pepelom dobijenimsagorijevawem drveta ili veomablagim rastvorom duvana u vodi,ili 100 grama suvog pelina pre-liti sa pet litara kqu~ale vode,pa ga rashla|enog razrediti u od-nosu 1:5 i time tretirane biqke

osloba|amo va{i i gusjenica.Masla~ak uspje{no suzbija ovenapasti, tako {to se 300 gramaisjeckanog korjena ili 400 gramasvjeèg li{}a prelije sa 10 li-tara tople vode, ostavi dva satada odstoji, procijedi i upotrebi.Protiv puèva koristi se ~aj odaloje, na 100 grama suve biqkedodaju se ~etiri litra vode.Protiv paukova napravi se ~ajod nadzemnog dijela krompira,tako {to se uzme pola kilogramazelenih, mladih, nezaraènihdijelova ili 800 grama zrelihnadzemnih dijelova biqke krom-pira, sitno se isjecka, prelije sesa 10 litara tople vode i ostavise ~etiri sata, procijedi i u tododa 40 grama sitno isjeckanog irastvorenog sapuna, koristi sesvjeè. Protiv plijesni i r|e nabiqkama koristi se gavez i sto-lisnik: 800 grama osu{enog nad-zemnog dijela stolisnika ili ga-veza usitwenog, prelije se sa ki-pu}om vodom, doda se 10 litaravode i ostavi se od 36 do 48 sati.Svjeè poko{enu koprivu kori-stimo kao prihranu i protivbiqnih {teto~ina na sqede}ina~in: na 100 grama koprive ide10 litara vode, sud se prekrije iostavi da odstoji tri dana, te~-nost se mije{a nekoliko puta nadan, dejstvo se pove}ava ako sedodaju tri {ake koko{ijeg |ub-reta. Kada je preparat gotov mo-ra se razrijediti u odnosu 1:10litara i time se tretira biqe.Bijeli luk se koristi protivplamewa~e, tako {to se 40 gramabijelog luka sameqe i potopi u10 litara vode, dobro se promi-

je{a i ostavi se 24 sata, te seprocijedi i tretira se biqe jed-nom u 10 dana. Preslica je nezam-

jenqiva u tretirawu biqa i do-bra je za suzbijawe svih vrsta na-pasti i {teto~ina, a koristi sei protiv krastavosti jabuka ikru{aka, te gqivi~nih oboqewapovr}a. âj se priprema tako{to se uzme 150 grama suve pres-lice i stavi u 10 litara vode ku-va 20 minuta i ostavi 48 sati daodstoji. Prije upotrebe razbla-ìti je u omjeru 1:10 i prskatibiqke sa wim. Mno{tvo koris-nih savjeta ostavili su nam unasqe|e ba{tovani u starim ru-kopisima, wihova upotreba nesamo da je dokazana, nego je zdra-va i ne{kodqiva, jer priroda se,po wima, prirodom lije~i. Q.V.

SAVJETISTARIH BA[TOVANA

Ure|ewe dvori{ta ko{ta odstotinu do 200 KM, zavisno odtoga {ta ko èli da zasadi usvom dvori{tu. Sadnice tu jesu, naprimjer, od tri do 30 KM,zavisno od veli~ine i oblikasadnice. Boìdar kaè da imaonih ko ji su bili spremni zaure|ewe svog dvori{ta inve-stirati i vi{e, od 500 do 1000KM. Neko èli da u svom dvo-ri{tu ima fontanu, bazen~i},poto~i} sa kaskadama, kamewarsa razli~itim sadnicama i`buwem. Boìdar je tu daispuni èqe i da dvori{tepretvori u mali park prirode ukome ~ovjek moè da prona|esvoj mir i spokojstvo.

[ARENA OAZA

Ruà tretirana pepelom



Documents

Semberske novine [broj 694, 9.4.2009]