Semberske novine [broj 691, 19.3.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 691, 19.3.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-691-1932009 1/24

FILIJALABIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S19. MART 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 691 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

BIJEQINA ISPRED SVIH

DOBRA VIJEST ZA RATARE

DANI KOMEDIJE

str. 9

str. 7

str. 23

PODRAVKA

TRA@ISEMBERSKO

POVR]E!Gigant iz Koprivnice zainteresovan za saradwu sasemberskim proizvo|a~ima povr}a na duge staze

str. 3

STIGLIBONOVI ZAGORIVO

FESTIVALSMIJEHA

PRVI ROMSKICENTAR U RS

ZAVR[EN 30. FESTIVAL SELA ,,ZNAWEM, PJESMOM I IGROM KROZ SEMBERIJU ,,

DVOROVI NAJVESELIJI



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb









AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009.6

Oni koji napla}ujuk a n a l i z a c i o n umreù, du`ni su ida je odràvaju, ka-

è Miodrag \uki}, na~elnikKomunalne policije, komen-tari{u}i probleme s kojimase suo~avaju stanovnici bije-qinskog naseqa Galac, gdje jeprije desetak dana do{lo doizlivawa kanalizacione vodeu dvori{ta i podrume.

- Odmah smo reagovali, nap-ravili zapisnik i izdali rje-{ewe kojim smo naloìli dase u roku od 24 ~asa moraju ot-kloniti nedostaci. Kvar jeodmahotkloweni pumpe su ak-tivirane. U me|uvremenu smoo svemu obavijestili i sani-tarnu inspekciju, s obziromna mogu}i rizik po zdravqequdi. Odgovorno preduze}e iodgovorno lice je odmah sank-cionisano. AD "Vodovod i ka-nalizacija" sancionisani susa 1500 KM, dok je odgovornolice - direktor sankcionisansa 500 KM. Generalno posma-traju}i ovaj i druge probleme,nama nije ciq da sankcioni-{emo, ve} da se otklawajukva-rovi i uo~eni nedostaci.

\uki} kaè da veliki prob-lem predstavqa uzurpacija

javnih povr{ina u cijelojSemberiji. To se naj~e{}e do-ga|a na vodonepropusnim te-renima, izme|u Bijeqine iBr~kog. Kraj puteva su isko-pani kanali koji treba da usi-savaju vodu koja se nakon obil-nih padavina pojavi na kolo-vozu. Me|utim, vremenom su ipoqoprivrednici, ~ija suimawa pored puta, po~eli ko-ristiti ove kanala za cije|e-we vode sa svojih parcela. Zb-og toga, kanali ~esto nisu umogu}nosti da prihvate vi-{ak vode za vrijeme velikihpadavina. U naseqenim mjes-tima, da bi izgradili pristu-pe na svoja imawa, vlasnici~esto zatrpavaju te kanale.

"Vrh ledenog brijega", kaè\uki}, predstavqa i to da se

jarci ili kanali koriste umnogim naseqima za ispu{ta-we vi{ka vode iz septi~kih

jama i bukvalno preuzimajufunkciju prelivnih bunara.

- Imali smo u Vr{anima ta-kav slu~aj i odmah smo sankci-onisali takvo neprihvatqivopona{awe.Ponovo ponavqam,na taj na~in ne rje{avamo

problem. Kazne se kre}u od100 do 150 KM za fizi~ka li-ca, zavisno od slu~aja do slu-~aja. Ciq nije da uzmemo no-vac, ve} da se prekine s tak-vom praksom i da se za{titiìvotna sredina.

Komunalna policija je upro{loj godini evidentirala68 divqih deponija. Nekolikowih je sanirano, ali su neke ume|uvremenu ponovo aktivi-rane. Pripremaju}i se za ak-ciju "April - mjesec ~isto}e",\uki} kaè da }e tokom apri-la ponovo biti pokrenuta ak-tivnost na sanirawu divqihdeponija. Za tu aktivnost uop{tinskom buxetu predvi|e-no je 50.000 KM. Najvi{e div-qih deponija sadrì ~vrstiotpad koji se moè natovari-ti na dvije do tri kamionskeprikolice. Najvi{e wih bi}e

o~i{}eno u narednih mjesecdana. U me|uvremenu su, u sa-radwi sa nadle`nim organimai slu`bama, o~i{}ene sveprilazne gradske ulice kacentru grada i magistralniputni pravci.

E.S.N.

MIODRAG \UKI], NAÊLNIK KOMUNALNE POLICIJE

KO NAPLA]UJETAJ I ODR@AVA

Veliki problemKomunalnoj policiji pred-

stavqa i veliki brojgradili{ta u uèm centrugrada. Odvoèwemiskopane zemqe igra|evinskog {uta velikekoli~ine tog materijalapadaju po asfaltu. \uki}kaè da su upozoravali,opomiwali i

sankcionisali izvo|a~eradova, ali efekata odtoga nije bilo. Velikiproblem predstavqa iuzurpirawe javnihpovr{ina, trotoara itravwaka za parkiraweautomobila. Problem jeposebno izraèn uMajevi~koj i Ra~anskojulici. Komunalna policijatrenutno raspolaè sadeset komunalnih policaja-

ca. Na podru~ju sa oko 800kvadratnih kilometara i67 mjesnih zajednica, te{koje pratiti sve ono {to sede{ava u 22 oblasti za kojeje nadle`na komunalnapolicija.

GRADILI[TASU PROBLEM

STIGAO ODGOVOR VRHOVNOG SUDA NA OTVORENO PISMO FONDA PIO RS

Iz Vrhovnog suda BiHovih dana stigao jeodgovor na otvorenoPismo Fonda PIO

RS u kome je ukazivano na neop-hodnost hitnijeg rje{avawa poz-natog maratonskog spora sa Fe-deralnim fondom PIO /MIO zapreuzimawe 38.000 penzionera ko-

ji su penziju do aprila 1992. go-dine stekli na podru~ju F BiH.

Direktor Fonda PIO RS, Zo-ranMastilo kaè da je revizijana negativnu presudu Kantonal-nog - @upanijskog suda u Mosta-ru pokrenuta u maju 2008. godine,te da je iz Vrhovnog suda BiHstigao odgovor u kome se potvr-|uje da ovaj predmet ima priori-tet, ali da se predmeti u ovom su-du rje{avaju prosje~no u roku od

jedanaest mjeseci.- FondPIO RS uputio je ur-

genciju u novembru 2008. godine,a potom i otvoreno pismo pred-sjedniku Vrhovnog suda BiH,Amiru Jagawcu u februaru 2009.godine i zatraèn je adekvatnijitretman i hitnost u rje{avawuovog predmeta, s obzirom na toda je od po~etka sudskog spora uaprilu 2005. godine do danas, zb-og starosti i smrtnosti ovepop-ulacije, spisak skra}en za 2.500penzionera, te daFondPIORSu sporu ~ija je vrijednost ve}aod200 miliona maraka, o{te}en,jer redovno ispla}uje penzijetim korisnicima i mjese~no gu-bi vi{e od {est miliona mara-

ka.Evropski sud zaqudska pravauStrazburu sli~no je presudio uistoj pravnoj stvari u pojedi-na~noj tu`bi Du{ka Karanovi-}a, uz obrazloèwe da se na ova-kav na~in kr{e qudska prava isprovodi diskriminacija koris-nika prava, kaèMastilo.

Zoran Mastilo osti~e da je iUstavni sud BiH svojom odlukomodbacio kao nedopustivu apela-ciju grupe od 112 penzionera izFo~e, Stare i Isto~ne Hercego-vine, kojom su od Fonda PIO,kao tuène strane, traìli isp-latu razlike penzija do koefi-cijenta 1.

- Ova grupa penzionera tra-ìla je isplatu razlike sa za-konskom kamatom za period odprvog oktobra 2002. godine do 30.

oktobra 2005. godine, {to suOsnovni sud u Fo~i i Okru`nisud u Trebiwu u julu, odnosno useptembru 2006. godine odbilikao neosnovan zahtjev, ali je tekpresudom Ustavnog suda BiHstavqena ta~ka na ovaj i {estsli~nih tu`benih zahtjeva kojimje od Fonda potraìvano vi{eod 800.000 KM. Ovakva presudaUstavnog suda BiH obavezuje naidenti~no postupawe u ostalimsporovima, kaè Mastilo.

Direktor Fonda PIO Repub-like Srpske isti~e da je i ovompresudom potvr|eno da je FondPIO penzije ispla}ivao i isp-la}uje prema raspoloìvimsredstvima, u skladu sa zakon-skim ovla{}ewima.

Q.Q.

OVAJ PREDMET MORA

IMATI PRIORITET

Novi stanovi u Bije-qini prodaju se pocijeni za 1200 do1500 KM za metar

kvadratni, zavisno od lokacije i opremqenosti stana, od-nosno od vrste materijala ko-

ji je ugra|en u objekat, kaù uAgenciji za nekretnine "Ast-ra". Stanovi u potkrovqu, me-|utim, mogu se dobiti i po ci-

jeni od 900 do 1000 KM za me-tar kvadratni. I stari sta-novi po cijenama prate novo-gradwu, tako da u centru gra-da, u soliterima ili u nasequ"Intergaj", takvi stanovi do-stiù cijenu od 1.500 KM pokvadratu. naravno, to podrazu-mijeva, da je stan useqiv i da

nije neophodna neka ve}aadaptacija.

[to se ti~e ponude, ponuda je trenutno izuzetno velika.Stanovi razli~itih kvadra-tura mogu se kupiti na vi{elokacija u gradu, ali je pot-ra`wa vrlo mala.

Kupci kao da oklijevaju,upla{eni najavqenom eko-nomskom krizom i potresimana svjetskom finansijskom tr-ì{tu. Do pada cijena stano-va u prva dva mjeseca nije do-{lo i zbog toga {to investi-tori uglavnom raspolaù sta-novima u koje je ugra|en rani-

je nabavqeni gra|evinski ma-terijal, a i wihovi tro{kovisu u me|uvremenu porasli.

Gra|evinska renta u prvojzoni dostiè iznos od 100 KMpo metru kvadratnom stam-bene povr{ine.

Kad je rije~ o placevima,zavisno od kvadrature i lo-kacije, dostiù cijenu i do60.000 KM za 1000 metarakvadratnih u uèm centrugrada, dok se na periferijimogu kupiti za 15.000 do 20.000KM. I tu su velike razlike, sobzirom na to da li je rije~ ogra|evinskom ili o poqo-privrednom zemqi{tu.

U novim naseqima neophod-no je platiti i dozvole za pri-kqu~ak struje i vode, {to uve-}ava cijenu placa za dvije dotri hiqade maraka. E.S.N.

CIJENE STAMBENOG PROSTORA U BIJEQINI

KUPCI SU OBAZRIVI

ZoranMastilo

Miodrag\uki}



POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009. 7

PRED PROQE]NU SJETVU

Direkcija za robne rezerveRS proslijedila je Op{tin-skom odjeqewu za privredui poqoprivredu ugovore ibonove na osnovu kojih }e

poqoprivredni proizvo|a~i preuzi-mati dizel - gorivo za proqetnu sjet-vu. Na~elnik odjeqewa, Predrag Jo-vi}kaè da }e radnici ovog odjeqewau naredna dva do tri dana izvr{itiraspodjelu ugovora i bonova.

- Na svakom ugovoru od{tampano jeime i prezime poqoprivrednog pro-izvo|a~a, wegov mati~ni broji regis-tarski brojizAPIF-a,{topotvr|u-je da je wegovo imawe prijavqeno kaopoqoprivredno gazdinstvo. Imamo4.800 ugovora za op{tinu Bijeqina.Na bonu se nalazi precizan iznos di-zel - goriva koje poqoprivredni pro-izvo|a~ preuzima. Sve ugovore i bo-nove }emo razvrstati po mjesnim za-jednicama, tako da }e u ova dva danaugovori i bonovi bitiproslije|eni u

15mjesnih ureda. Cijena goriva je 0,99pfeniga po litru. Poqoprivrednici}e dobiti 120litara goriva po hekta-ru zaoranice i po 60litara goriva pohektaru za vo}wake. Na svakom ugovo-

runalazi se brojìro - ra~una na ko-ji }e poqoprivrednici upla}ivatiodgovaraju}i iznos sredstava. Gorivose iskqu~ivo pla}a novcem, a ne ro-bomi rok za uplatu je 31. oktobar ovegodine, kaè Jovi}.

Jovi} je zamolio poqoprivrednikeda ne prave velike gu`ve u mjesnim za-

jednicama i na benzinskim pumpamana kojima }e to~iti gorivo, jer u na-rednih desetak dana mogu preuzetiodobrene koli~ine goriva na "Petro-lovim" pumpama. Jedna benzinska pu-mpa AD "Petrol" nalazi se u Ra~ans-koj ulici, druga na Obrijeì, tre}a uDvorovima i ~etvrta u Jawi. [to seti~e "Petrolove" pumpe u gradu, kod"Garuqe", ona ne}e imati regresira-no gorivo, jer ne posjeduje ve}i rezer-voar. Petnaestak pripravnika, kojisu zaposleni u op{tinskoj administ-raciji, pruì}e neophodnu pomo} po-qoprivrednicima u mjesnim uredima.

E.S.N.

STIGLI BONOVI ZA

REGRESIRANO GORIVOZa razliku od goriva, koje }e se

pla}ati novcem, za regresiranovje{ta~ko |ubrivo, predvi|eno je dase dug vra}a u kukuruzu ili up{enici, po paritetu: jedan kilog-ram |ubriva za dva kilogramap{enice, odnosno jedan kilogram|ubriva za 2,2 kilograma kukuruza.Distribucija }e se najvjerovatnijeobaviti u mlinovima na podru~juSemberije. Do kraja ove sedmiceili po~etkom naredne bi}e poznatelokacije i na~in raspodjele

vje{ta~kog |ubriva.

DUG U KUKURUZU I P[ENICI

Ministarstvo poqo-privrede, {umar-stva i vodoprivre-de pozitivno je ri-

e{ilo zahtjev Udruèwa uzga-iva~a stoke "Sto~ar" iz Bije-

qine koji podrazumijeva stri-tnu primjenu Pravilnika o oz-a~avawu ìvotiwa i {emi ko-trole kretawa ìvotiwa, kaoakt Agencije za obiqeàvawe

ìvotiwa o legalizaciji sto-e, izjavio je Svetislav Steva-

, izvr{ni direktor ovogdruèwa.- Na{ zahtjev je prihva}en,

tako da je sada sto~arima omo-gu}eno da za obiqeènu stoku,koju su prijavili resornom mi-nistarstvu, dobiju obrasce sto~-nog paso{a, kako bi mogli pod-nijeti zahtjeve za ostvarivaweprava na sredstva podsticaja zatovstoke, kaoi stavqawe stokeu promet. Prema izjavi pomo}-nika ministra za veterinarst-vo,Radmile ôjo, o~ekujemo da}e se unospodataka u propisaneevidencije zavr{iti do srijede,18.marta, nakon ~ega}e sepris-tupiti i distribuciji paso{a,rekao je Stevanovi}.

ODOBRENOEVIDENTIRAWE STOKE

Da àri{ta brucelozena podru~ju Semberi-

je jo{ uvijek nisu uga-{ena, potvr|uju naj-noviji rezultati ana-

iza krvi do kojih je do{ao ba-walu~ki Institut "Dr VasoButozan". Prisustvo brucelozetvr|eno je kod 27 uzoraka krvizetih od ovaca sa podru~ja bi-jeqinske op{tine, od ukupnoontrolisanih 1076 ìvotiwa,e u jednom uzorku krvi goveda,oji je uzet u selu Gorwa â|a-ica. Od 27 slu~ajeva brucelo-e kod ovaca, u Vr{anima je za-iqeèn jedan slu~aj, u Amaj-ijama i Dvorovima po dva, u

Gorwem Dragaqevcu tri, Veli-oj Obarskoj ~etiri, u Jawi

{est i u Dowoj Bukovici devetaraènih ovaca brucelozom.

Zabiqeèn je i jedna slu~ajju - groznice koji je registro-

van u Dowem Magnojevi}u. Ve-terinarska slu`ba op{tineBijeqina u periodu od prvog ju-la pro{le godine do 19. febru-ara ove godine uzela je 3.618uzoraka krvi goveda, 1076 uzo-raka krvi ovaca i koza, te 122uzorka krvi sviwa. Ni u jednomispitanom slu~aju nije utvr|e-no prisustvo bolesti leukoze.U analiziranim uzorcima krvisviwa nije prona|ena brucelo-za, a sva oboqela grla su izlo-vana i uz prisustvo veterinarauni{tena.

@ARI[TA BRUCELOZE

JO[ NISU UGA[ENA Pri~e o starewu sela iodlasku mladih u gr-ad, u velikoj mjeri suistinite. Razlog to-

me su savremeni dru{tveni to-kovi, obrazovawe, kao i drugifaktori, koji naizgled preds-tavqaju prednost ìvqewa ugradu. Zbog toga, svaki mlad~ovjek koji se odlu~i za ostanakna selu, pa jo{ i uspije da pos-tane uspje{an poqoprivredniproizvo|a~, predstavqa pravudragocjenost za budu}nost sem-berskog sela. @ivot na selu po-sebno je teàk u dana{we vrije-me, jer se seqak jedino moè po-uzdati u sebe.

- Te{ko se ìvi na selu, jerprilike vi{e nisu kao nekada.Sve je poskupilo, a na{rad se necijeni i dovedeni smo do iviceopstanka, kaè Drago Tomi}, je-dan od najuglednijih poqopriv-rednika u Amajlijama i okolini.

- Svi nam daju prazna obe}awa, astvarne pomo}i niotkuda. Imampedeset goveda u {tali, od ~egasu polovina muzne krave, a osta-tak priplodne junice, tako daimam i svakodnevnu isporukumlijeka. Za mlijeko nisam dobiopremiju pola godine. Na pragu jei proqetna sjetva, a ne znamo ka-ko}emo je izvesti, jernasubidi-sparitet cijena. Obe}ana nam jeiregresirana nafta toi akodo-|e, toliko }e biti simboli~nodane vrijedi ni pomiwati, dok jeista situacija i sa mineralnim|ubrivom, za koje se ne znani ka-da }e se, ni gdje se moè preuze-ti.Sve ovo je jasan znak da se se-qak ponovo mora osloniti nasvoje izvore finansirawa iobezbijediti koliko moè sred-stava za sjetvu. Planiram dazasijem oko 16 hektara kukuruza,jer imam dosta stoke i on }e mizajedno sa p{enicom posluìti

kao hrana za stoku. Tako da nemanazad, a kako }u i dokle izdrà-ti,ne znamni sam, isti~eTomi}.

Sli~no razmi{qa i @ivoradJela~i} iz Golog Brda, jedan odnajve}ih uzgajiva~a stoke u kraju.

- Nedavno sam prodao turusviwa i taj novac }u upotrijebi-ti za proqetnu sjetvu, jer plani-ram da zasijem 20 hektara kuku-ruza, a jesenas samposijao 40 hek-tara p{enice, takoda }u uspjetidaobezbjedim diohrane za stoku.Trenutno u {talama imam vi{eod dvadeset bikova, 85 krma~a ioko 200 prasadi, {to mi je bazaza naredni tov. Pomo}i od dr-àvnih organa nema, tako da sedovijam kakobih nastavio sa po-qoprivrednom proizvodwom,koja predstavqa po{ten rad, pavjerovatno zbog toga, agrar i jes-te u ovakvoj situaciji, kaè re-zignirano @ivorad Jela~i}.

S.\.

SAMO PRAZNA

OBE]AWA

PredragJovi}PredragJovi}

@ivoradJela~i}@ivoradJela~i}

DragoTomi}



EKONOMIJA SEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009.8

Osnovni ciq fiskali-zacije u RS je smawe-we nelegalnog pro-meta i sive ekonomi-

je. Rezultat fiskalizacije trebada bude ve}a naplata PDV-a iporeza na dobit, kaè RadojkaLalovi}, na~elnica poreskogodjeqewa za kontrolu i naplatuporeza u Podru~nom centru Po-reske uprave RS u Bijeqini. Dosada je na podru~ju ovog centra,koji pokriva Bijeqinu, Ugqe-vik, Lopare, [amac, Pelagi}evoi Dowi @abar, podneseno 4.190zahtjeva za fiskalizaciju, a fis-kalizovano je ukupno 4.020 prav-nih subjekata.

- Jo{ uvijek dnevno primamopo dvadesetak do trideset prija-va za fiskalizaciju. Uglavnom,sve {to je do sada prijavqeno ifiskalizovano je. Utvrdili smoda je 325 poreskih obveznika uposqedwe dvije godine samo fi-ktivno imalo otvorene ìro -ra~une preko kojih nije vr{en

nikakav promet. Dakle, oni nisubili poslovno aktivni, tako dasmo kroz ovu proceduru do{li ido podataka o ta~nom broju pre-duze}a i pravnih subjekata kojisu poslovno aktivni, kaè Ra-dojka Lalovi}.

Uglavnom, do sada je na ovompodru~ju fiskalizovano oko 80odsto pravnih lica i u toku sukontrole, kako bi se ta~no utvr-dilo ko sve posjeduje fiskalnukasu i ko je ukqu~en u fiskali-zaciju na podru~ju ovog podru~-nog centra. U slu~aju da neko ni-

je nabavio fiskalnu kasu ili sene pridràva zakonskih odred-bi, izdaju se prekr{ajni nalozisa nov~anim kaznama. Radojka La-lovi} kaè da su u kontrolu uk-qu~eni i inspektori Republi~-kog inspektorata koji provjera-vaju i kontroli{u, da li poslo-davci izdaju fiskalne ra~une ida li svoj promet evidentirajuputem fiskalnih kasa. Kupci ikorisnici usluga tako|e mogubiti sankcionisani ukoliko sezateknu u krugu od dvadesetak me-tara od poslovnog objekta bezfiskalnog ra~una.

- Kupac moè biti ka`wennov~anim iznosom od 50 KM uslu~aju da nema kod sebefiskal-ni ra~un. Za mjesec do dva danabi}e zavr{en postupak fiskali-zacije za prvu i drugu grupu, a utre}oj grupi senalaze pravna li-ca kod kojih se evidentiraju us-luge izme|u PDV obveznika,veleprodaja i preduze}a koja sebave izvoznim uslugama. Narav-no,fiskalne kasemorajunabavi-ti i transportna preduze}a kojase bave prevozom putnika i robei koja u svomvoznom parku posje-duju autobuse, kaè Radojka La-lovi}, bez obzira na to {to supredstavnici ovih firmi insis-tirali da budu izuzeti od teobaveze i da se fiskalne kase neubacuju u autobuse. Q.Q.

U OP[TINI UGQEVIK RAZMI[QAJU O MJERAMA ZA PREVAZILA@EWE UTICAJA GLOBALNE EKONOMSKE KRIZE

Puwewe op{tinskihbuxeta na podru~jusjeveroisto~nog di-

jela RS u januaru imartu nije pratilo planskapredvi|awa. Mnogi ve} razmi-{qaju o rebalansu buxeta ve} uaprilu i umawewu planiranihbuxetskih iznosa. Na~elnikop{tine Ugqevik, VasilijePeri} kaè da je ciq rukovod-stva ove op{tine da odrì ne-ke pozitivne trendove iz rani-

jeg perioda, iako se sve ne odvija po planu, onako kako je zami-{qeno krajem pro{le godine.

- Imamo odre|enih finansi-jskih problema u obezbje|ewuteku}ih tro{kova, kao {to suplate slu`benika, izmirivaweobaveza niìh buxetskih kori-snika, finansirawe sporta,kulture i drugih obaveza. U me-|uvremenu je do{lo do rastacijena energenata, gra|evins-kog materijala i drugih mater-ijalnih tro{kova. Jo{ prijegodinu do dvije dananekipoka-zateqi su ukazivali na ozbiq-nije poreme}aje i nagovje{ta-vali da se nalazimo na pragu oz-biqne ekonomske krize. Sadave}osje}amoi weneposqedice.

Donije}emo program {tedwe ipoku{a}emo da na ravnopravanna~in rasporedimo teret pred-stoje}e krize.

Ipak, kapitalne investicijeu Ugqeviku, kaè Peri}, ne}ebiti dovedene u pitawe.

- Imamoodre|eni iznos sred-stava koji dobijamo po osnovunadoknade za kori{tewe pri-rodnih resursa i ugqa na ovom

podru~ju i ta sredstva }emoulagati na na~in kako smo to~inili i u ranijem periodu.Nastoja}emo da pove}amo ula-gawa u privredne aktivnosti.Stimulisa}emo privredne ka-pacitete kojimoguodràti do-sada{wi nivo proizvodwe ikoji mogu zaposliti nove rad-nike.

Peri} kaè da su stimula-

tivne mjere predvi|ene i za po-qoprivredu, jer }e biti stim-ulisane kamate na kredite, ~i-me bi se omogu}ilo poqoprivre-dnicima da realizuju svoje pro-

jekte u ovom kriznom periodu.Na podru~ju Ugqevika ve} je

najavqeno nekoliko proizvod-nih investicija. Italijanskafirma "Seven" najavila je in-vesticiju od milion evra. To bi

podrazumijevalo izgradwu novefabri~ke hale i zapo{qavaweizme|u 300 i 400 radnika. Zainvesticije na ovom podru~juzainteresovani su i Austrijan-ci, koji bi ulagali sredstva ufabriku za proizvodwu enteri-

jera.U krizi treba traìti i

svoju {ansu, kaè Peri}, jerop{tina Ugqevik posjedujeure|eno gra|evinsko zemqi{-te i lokacije za nove projektekoji su definisani i projektomindustrijske zone.

Ohrabruje i ~iwenica {toRiTE "Ugqevik" ispuwava svojplan proizvodwe elektri~neenergije. Op{tinski buxetprojektovan je na 11 milionamaraka, ali }e se rebalansomvjerovatno i}i na umawewe zamilion do milion i po maraka.

Nadoknade za kori{teweprirodnih resursa u~estvuje saoko 4,5 miliona maraka u op{-tinskom buxetu. Sa namjenskimsredstvima za vode, {ume i gra-|evinsko zemqi{te iznos sepove}ava na ukupno 5,5 milionai ta sredstva }e biti uloèna ukapitalna ulagawa u Ugqeviku.

Q.Q.

NAJVA@NIJI KAPITALNI PROJEKTIBoìdar Xuvelekovi}, direktor ugqe-

vi~kog "Sportinga - MB"DOO preduze}akoje zapo{qava trenutno 70 radnika,angaòvanih na adaptaciji i dogradwihotela "Energetik" u Ugqeviku, kaè daje kriza dobro zakucala na vrata i da jesada najva`nije obezbijediti punuuposlenost postoje}ih kapaciteta.

- Teku}e poslovawe je ugroèno, jernema investirawa u privredu i van-

privredne djelatnosti. Nema obrta nikapitala, ni rada. Nesta{ica posla jeprisutna u svakom preduze}u. Naviklismo na krizu od devedesetih godina i mi}emo lak{e podnijeti i ovu krizu od drugih. Ukoliko izInvesticiono - razvojnog fonda dobijemo kreditna sredstva,izgradi}emo jedna poslovno - stambeni objekat u ovoj godini ito bi bilo dovoqno za odràvawe u ìvotu na{e firme dokraja godine, kaè Xuvelekovi}.

UGRO@ENO POSLOVAWE

Povodom 15. marta -svjetskog Dana pra-va potro{a~a, bije-qinsko Udruèwe

,,Zvono" organizovalo je u Ug-qeviku info-{tandove radiedukacije potro{a~a o wiho-vim pravima. Gra|anima je be-splatno dijeqen propagandnimaterijal kojim je ukazano ko-

ja su wihova prava, kome da seobrate i kako da nadoknadeeventualnu {tetu. Mile Pi-lipovi}, sekretar bijeqins-kog Udruèwa potro{a~a,,Zvono", kaè da su neka rani-

ja istraìvawa pokazala da suna{i gra|ani veoma malo upo-znati o svojim pravima.

- Ve}ina gra|ana Bosne i

Hercegovine ne zna da postojiZakon o za{titi potro{a~a,niti znaju koja su wihova os-novna prava, iako su ona jasnodefinisana jo{ 1985. godineDeklaracijom Ujediwenih na-cija, kaè Pilipovi}.

Zato se svake godine razneasocijacije za za{titu pravaangaùju kako bi potro{a~eupoznali o wihovim pravimapod sloganom ,,Samo obrazo-van potro{a~ koji zna svojaprava moè biti za{ti}en.

- Poslije ovakvih aktivnos-ti, koje je provodilo i na{eUdruèwe u Bawa Luci, prim-ije}eno je da je porastao brojpotro{a~a koji znaju svojaprava ali je jo{ uvijek taj broj

ispod 10 odsto, rekao je Pili-povi}. On tvrdi da je bh. Za-kon o za{titi potro{a~a veo-ma dobar i da je uskla|en sa sv-im evropskim standardima. Sva-ke godine, kaè on, Svjetskaorganizacija za za{titu po-tro{a~a ima svoju temu. Ovegodine to je kontrola kvali-teta prehrambenih proizvoda.

- Zato se na{ udarni mater-ijal odnosi na trihenelozu,zatim o aditivima, o prehram-benim proizvodima i dekle-racijama. Na ovaj na~in èli-mo da ukaèmo {ta potro{a~treba da zna o svojim pravimakada kupuju robu, o rasprodaja-ma odnosno akcijama tehni~kerobe, o uslovima za prodajutehni~ke robe i na kraju kojisu to subjekti u Bosni i Her-cegovini koji su odgovorni zaza{titu potro{a~a, pojasno jePilipovi}.

Govore}i o radu Udruèwa,wegov sekretar kaè da tre-nutno rade na unutra{wem or-ganizovawu kako bi pove}alipartnerski odnos sa inspekci-

jom, zatim organima javne up-rave kao i sa pojedinim udru-èwima Srpske.

- O~ekujemo da za dvije dotri godine moèmo dosti}ievropski nivo. U nekim susjed-nim zemqama oti{li su dale-ko od nas, jer su ovu oblastuveli u obrazovawe,dok se kodnas o tome tek razmi{qa, ka-è na kraju Pilipovi}.

R.J.

POVODOM DANA POTRO[AÂ

POTRO[AÎ U SRPSKOJSLABO INFORMISANI

OBAVEZNEFISKALNEKASEZA SVE

VasilijePeri}



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009. 9

OTVOREN OMLADINSKI ROMSKI KULTURNI CENTAR U BIJEQINI

Uponedjeqak, 16. marta,sve~ano je otvoren pr-vi Omladinski roms-ki kulturni centar u

Republici Srpskoj. Iako pros-or u Ulici Filipa Vi{wi}aa broju 217 nije trajno rje{ewe,o nimalo ne umawuje zna~aj ot-arawa ovog centra, prije svegaa mlade Rome, a zatim i za lo-alnu zajednicu koja svojim ak-ivnostima poku{ava da pomog-e programe i projekte kojima seje{avaju brojni problemi oveajugroènije kategorije sta-ovni{tva, prije svega zbog so-ijalne iskqu~enosti. Otvara-

wu su prisustvovali i preds-avnici op{tinske administra-

tivne slu`be na ~elu sa na~el-nikom op{tine, Mi}om Mi}i-}em i predsjednikom SO Draga-nom \ur|evi}em. Problemomobrazovawa romske djece i wi-hovim ukqu~ivawem u okvireobrazovnog sistema, u na{emgradu se, ve} duì niz godina,bavi Udruèwe ,,Otaharin’’.

-U okviru na{eg projekta ob-razovawa djece postoji jedan seg-ment, a to je rad kroz razne ra-dionice, te smo mi upravo zbogtakvih radionica i pokrenuliinicijativu da se otvori centaru kome bi mogli da okupimo svutu djecu na jednom mjestu. Ovajcentar }e, osim{to }e bitimje-sto za druèwe, mo}i da im pru-

ì i kompjuterske radionice gd-je }e mo}i da pristupe interne-tu, te mogu}nost da puno togana-u~e uz pomo} nastavnika koji }esa wima raditi. Ovdje imamorazne programe sekcija, kao {tosu literarna, dramska i plesna,ali i organizovawe izvo|ewadodatnih ~asova pojedinih nas-tavnih predmeta kako bi se rom-skoj djeci pomoglo da uspje{nozavr{e {kolu, istakao je DraganJokovi}, projekt menaxer Udru-èwa gra|ana za promociju ob-razovawa Roma ,,Otaharin’’ is-takav{i da je centar otvoren uzpomo} donatora iz Wema~ke,,,Schuler hilfe Leben’’( U~enici po-maù ìvot) i Skup{tine op{-

tine Bijeqina. U ime fondacijeSHL-a, koja je dugogodi{wi part-ner Udruèwa ,,Otaharin’’, ot-varawu je prisustvovao RidigerRa~-Heltman koji je ocijenio da

je ovo poseban dan ne samo za,,Otaharin’’, ,,SHL’’ i wihove ko-risnike, nego i za grad Bijeqinui cijelu BiH, jer je ovo, kakokaè, prvi projekat koji se ti~eiskqu~ivo romske djece i omla-dine.

-Kao {to vidite, Op{tinaBijeqina poku{ava da pomogneromskoj djeci i omladini, prijesvega ukqu~ivawem u obrazovnisistem. Pored toga{to smo usp-jeli da im obezbijedimo u {ko-lama pla}en topli obrok, {to u

Bijeqini imamo organizovanupomo} kakobi se obrazovala svaromska djeca {kolskog uzrasta,evo sad, zajedno sa Udruèwem,,Otaharin,, i ,,SHL-a’’ , otvori-li smo i ovaj centar, a sve sa ci-qem da im ono {to nau~e u {ko-li i na ovakvim mjestima, omo-gu}i da budu ravnopravni ~la-novi dru{tva, kao i sva drugadjeca, izjavio je na sve~anostina~elnik op{tine BijeqinaMi}o Mi}i}.

Mladi Romi i wihovi rodite-qi nisu krili zadovoqstvo ot-varawem Omladinskog kultur-nog centra, isti~u}i kako je ovozaista veliki razlog za slavqe.

M.R.

PRAVI RAZLOG ZA SLAVQE

AKCIJE BIJEQINSKOG DOMA ZDRAVQA

Ubijeqinskom Domuzdravqa u protek-lih {est mjesecizaposleno je 15

mladih qekara. Trenutno ovazdravstvena ustanova raspo-laè sa 55 timova porodi~nemedicine i zdravstvene uslu-ge na nivou primarne zdravst-vene za{tite pruà za oko120.000 osiguranika na pod-ru~ju Bijeqine, Pelagi}eva iDoweg @abara.

Direktor ove zdravstveneustanove, doktor Zlatko Mak-simovi} kaè da na bijeqin-skom birou ima jo{ petoronezaposlenih stomatologa, teda je menaxment Doma zdravqa

spreman da organizuje i stoma-tolo{ke preglede u svim sek-torskim ambulantama i po mjes-nim zajednicama, ukoliko suone u mogu}nosti da obezbijedezubarsku stolicu i opremu.

PREGLEDANO1500 FUDBALERA

Zaposleni u Domu zdravqaBijeqina, u saradwi sa Op{-tinskim fudbalskim savezom,do sada su obavili sistemat-ske preglede za vi{e od 1500fudbalera. Mobilna ekipaDoma zdravqa obavila je sis-tematske preglede i u DowemCrwelovu.

OBUKA NARAÛNARIMA

Dom zdravqa Bijeqina orga-nizovao je obuku za rad na ra-~unarima za oko 180 radnikakoji su raspore|eni u timoveporodi~ne medicine.

Prema tvrdawama doktora

Maksimovi}a obuka se realizu- je na osnovu sporazuma sa Jedi-nicom za koordinaciju projeka-ta Ministarstva zdravqa isocijalne za{tite RepublikeSrpske.

- Organizovali smo {estgrupa sa po tridesetak zapos-lenih koji }e imati sedmod-nevnu obuku za rad na ra~u-narima. Za nas je to zna~ajnaaktivnost, koja }e doprini-jeti ve}oj mobilnosti i efi-kasnosti, odnosno aùrnostina{ih timova porodi~ne me-dicine, nagla{ava doktorMaksimovi}.

ANALIZATOR KRVNE SLIKE

Odnedavno u Slu`bi hitnepomo}i radi analizator zaodre|ivawe krvne slike. Ovajaparat koristi se samo zahitne slu~ajeve i zna~ajnoskra}uje vrijeme za postav-qawe dijagnoze u odre|enimstawima u kojima se pacijentnalazi.

ZA [EST MJESECIZAPOSLENO 15 QEKARA

Dr ZlatkoMaksimovi}Dr ZlatkoMaksimovi} K

orisnici centralnoggrijawa Gradskojtoplani trenutnoduguju oko 240.000

KM za isporu~enu toplotnuenergiju. Sa martovskim zadu-èwem taj dug }e se pove}ati na320.000 KM, kaè direktor Jav-nog preduze}a "Gradska top-lana", Du{ko Ili}.

- Mi godi{we fakturi{emooko750.000 KM korisnicima zaisporu~enu toplotnu energiju.Za mjesec dana dug bi mogao na-rasti na 400.000 KM, {tobi iz-nosilo ~ak oko 60 odsto faktu-risane vrijednosti na{ih go-di{wih potraìvawa. U takvojsituaciji ne bismo mogli obav-iti redovan remont postroje-wa, niti bismo mogli planira-ti narednu grejnu sezonu. Rad-nicima, a imaih ukupno 28,nis-mo isplatili februarsku pla-tu.Nama trenutno duguju i bux-etski korisnici, kao {to jeCJB Bijeqina, Pedago{ki fa-

kultet, Osnovna {kola "SvetiSava"i odwihpotraùjemo dugza protekla dva mjeseca, kaèIli}.

Direktor Gradske toplaneuputio je ovom prilikom apelsvim korisnicima centralnoggrijawa, a na ovaj na~in trenut-no se zagrijava oko 1017 stanovai zna~ajan broj poslovnih pros-tora, da {to prije izmire svojeobaveze prema Gradskoj topla-ni. U protivnom, radijatori bive} do kraja grejne sezone, kojatraje do 15. aprila, mogli osta-ti hladni.

Direktor Toplane nagla{a-va da dobavqa~u za ugaq Top-lana trenutno duguje oko105.000 KM, te da niko vi{enije u mogu}nosti da kreditirabilo koga. Ugqa na lageru ima

jo{ za nekoliko dana i ukolikose ubrzo ne pove}aju uplate zagrijawe, ovogodi{wa grejna se-zona mogla bi biti zavr{enaprije roka, kaè Ili}.

DUG GASI RADIJATORE



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009.10

Imoja najnovija pjesni~ka zbir-ka proèta je qubavqu, iako jerije~ o {arolikom osje}awu,koje moè biti ispoqeno pre-

ma ~ovjeku uop{te, ali i prema zavi~aju,roditeqima, prema voqenoj osobi. Na-ravno, voqena osoba moè jednog dana ida ode, da se ugasi qubav, ali o qubavi seuvijek moè pisati i pri~ati, kaè au-torka pjesni~ke zbirke "@ubor srca",Radmila \oki}, koja je u pro{li ~etvr-tak predstavqena qubiteqima poezije uNarodnoj biblioteci "Filip Vi{wi}".

Radmila \oki} kaè da "onog trenut-ka kad pjesma nastane, vjerovatno je i naj-

ja~a po svom intenzitetu, jer je vremenomzamijeni neka druga pjesma, tako da ona,kao autor ne moè ni procijeniti koli-ko je wena najnovija zbirka druga~ija odprethodne zbirke koja nosi naziv "Qu-bav".

U zbirci "@ubor srca" ùbori se-

damdesetak pjesama. Rije~ je o pjesmamakoje su nastajale u proteklih ~etiri dopet godina, ali, tu ima i pjesama koje sunapisane devedesetih godina pro{logvijeka, kaè Radmila \oki}, koja se poe-zijom i pisawem bavi od 1983. godine. Ume|uvremenu je dobila vi{e pjesni~kihnagrada, ali, kaè da joj je najdraè priz-nawe " Tekstopisac vijeka", koje je dobi-la u Rabrovu kod Ku~eva 2000. godine zapjesmu "Krv nije voda". Od ove nagrade neizdvaja ni nagradu publike koju je dobila2001. godine u Bijeqini.

Predstavqaju}i Radmiline pjesme,profesor doktor Branko Savi}, jedan odrecenzenata, re~e da ova kwiga preds-tavqa uspje{an literarni pjesni~ki rad,da spada u red boqih kwiga, umjetni~kiboqe izraènih.

- Stihovi o rodnom kraju, natopqenilirskim elementima, uvijeksurado~ita-ni, rekao je profesor Savi}. E.S.N.

@UBOR SRCA

Na Beogradskom sajmu turizma koji je organizovan pod pokroviteqst-vom Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Srbije preds-tavqena je i turisti~ka ponuda Republike Srpske na zajedni~kom{tandu. - Na sajmu u Beogradu, sa 15 turisti~kih organizacija iz

RS, a na poziv Ministarstva trgovine i turizma RS, predstavila se i Turis-ti~ka organizacija Bijeqine. Ciq je bio da se predstavi ukupna turisti~kaponuda Srpske na ovom najve}em sajmu turizma u jugoisto~noj Evropi, rekla jedirektorica bijeqinske Turisti~ke organizacije, NadaLaketi} istakav{i da

je Turisti~ka organizacija Bijeqine na sajmu predstavila sve prirodne i kul-turne resurse Semberije koji su od va`nosti za turisti~ku ponudu na{e op{-tine. Na sajmu se predstavio i restoran ,,Lovac’’ koji je, kao i svuda gdje se po-

javi, bio zapaèn po bogatom asortimanu ponude ukusnih tradicionalnih jela.

NA SAJMU TURIZMA

KOLEX ZDRAVSTVENE WEGE PRERASTA U UNIVERZITET SA PET FAKULTETA

BIJEQINA DOBIJA

POQOPRIVREDNI FAKULTETSaradwa koju su nedavno otpo~eli krunisana je potpisivawem sporazuma koji je zakqu~en 12. marta u Bijeqini, a koji su potpisali Qiqana Tomi}, direktorica Visoke {kole ,,Kolex zdravstvene wege’’ i dekan

Poqoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof.dr Neboj{a Ralevi} koji su saglasni da je, uzimaju}i u obzirzajedni~ki interes u razvoju visokog obrazovawa, potrebno preduzimati zna~ajne korake u ciqu {irewa znawa iz

razli~itih nau~nih disciplina, a naro~ito iz oblasti poqoprivrede...

Potpisali smo ugovoro dugoro~noj sarad-wi, a kada to kaèmonda mislim zaista

na potpuno angaòvawe Poqo-privrednog fakultetaUniver-ziteta u Beogradu na edukacijii istraìva~kom radu sa kole-gicama i kolegama sa Kolexa, anaravno, o~ekujem i uzajamnusaradwu. Prvi korak saradweje izrada nastavnih planova iprograma za edukaciju agro-ekonomista na ovim prostori-ma koji bi bili uskla|eni sanastavnim planovima i prog-ramima Poqoprivrednog fa-kulteta beogradskogUniverzi-teta, izjavio je prof. dr Neboj-{a Ralevi} dodav{i da imajuideju da se studenti u Bijeqiniedukuju ~etiri godine na os-novnim studijama nakon ~egaim se pruà prohodnost na mas-ter studije i na doktorske stu-dije na beogradskom fakulte-

tu. Kao jo{ jedan vid saradwepredvi|a se i zajedni~ko u~est-vovawe na tenderima za nau~-no-istraìva~ke projekte gdje}e istraìva~i sa obje insti-tucije zajedni~ki raditi narealizaciji projekata.

-Mi se nadamo da }emo na je-sen imati prve studente upisa-ne po ovim nastavnim planovi-ma i programima i pretpostav-qam da }e interesovawe bitipoprili~no, izjavio je profe-sor Ralevi} koji ocjewuje da }eotvarawem Poqoprivrednogfakulteta Bijeqina (i ne samoBijeqina), dobiti potrebnestru~ne kadrove za razvoj po-qoprivrede, koji }e se na ovojinstituciji obrazovati za po-qoprivredu novog vremena.

- Ja sam vrlo sre}na i po~as-tvovana, jer velika je stvar ka-da podr{ku moè da vam pruìdràvni Poqoprivredni fa-kultet Univerzitetau Beogra-

du i mogu samo da kaèm da }e-mo zajedni~kim radom ostvari-ti na{ ciq, a to je edukacijabudu}ih studenata kojima }enastavu dràti vrsni profe-

sori, a mi }emo se pobrinuti zasve ostalo, kaè Qiqana To-mi} navode}i da dosada{waVisoka {kola ,,Kolex zdravst-vene wege’’ sada postaje uni-

verzitet koji }e imati pet fa-kulteta.

- Otvaramo univerzitet, afakulteti su iz tri oblasti.Iz zdravstvene oblasti }e bi-ti Farmaceutski fakultet (utrajawu od pet godina), Sest-rinstvoi Fakultetradiologi-je. Druga oblast je biolo{ko-tehnolo{ka, u toj oblasti jePoqoprivredni fakultet nakom }emo ove godine imati sa-mo jedan smjer, a to je agro-eko-nomija koji je vrlo atraktivanza budu}e studente. U tre}oj ob-lasti, oblasti dru{tvenih na-uka, bi}e Fakultet sporta i fi-zi~kog vaspitawa gdje }e sestudenti obrazovati za menax-ment u sportu, precizirala jeQiqana Tomi} koja je ovomprilikom pozvala zaintereso-vane da do|u i da se informi-{u o svemu {to }e u narednojakademskoj godini ova institu-cija mo}i da im pruì. M.R.

U holu Ekonomske {kole pet ekipa koje

su ~inili u~enici ove {kole, predstavi-lo se prezentacijom poslovnih planovana engleskom jeziku, a me|u ekipama, kojesu po ocjeni ìrija bile sjajne, ipak jetrebalo izabrati najboqu. U~enice dru-gog razreda bankarskih tehni~ara, An-drea Mir~uki}, Jerica Bojkovi}, AzraSuqi} i Gordana Loni} su sa projektom,,Obuka stanovni{tva za kori{tewe in-ternet bankarstva’’ osvojile najvi{e bo-dova. Ova pobjeda im je omogu}ila i dese-todnevno putovawe u Englesku, gdje }e bi-ti gosti Derby college-a.

-Na~in rada koji provodimo u {koli jedoveo do ovakvih aktivnosti u kojimau~enici mogu da izraze svoju kreativnosti da wihove ideje do|u do izraàja, kaèdirektor Ekonomske {kole SvetislavVuji} ukazuju}i na sve prisutniju ~iwe-

nicu dana{we trì{ne ekonomije, a to jerad preko projekata. Zato je bilo va`no ito {to su prezentaciji prisustvovali ipojedini poslodavci sa podru~ja na{e re-gije koji su me|u ovim u~enicima mogliuo~iti i potencijalne budu}e mlade st-

ru~wake u svojim firmama. Rafik Sfar-

Gandoura, me|unarodni direktor projek-ta iz Derbi kolexa u Engleskoj, kome jeovo bila druga posjeta bijeqinskoj Eko-nomskoj {koli, nije {tedio rije~i hvaleza ono {to su u~enici pokazali da znaju.Ina~e, da podsjetimo, ovo je prva fazaprojekta koji se zove ,,Premijerova ini-cijativa’’ i koju finansira BritanskiSavjet. Projekat je po~eo u novembru2007. godine, a rad na projektu ucenici suzapo~eli u maju 2008. godine.

-Projekat koristi elektronsko u~ewekao sredstvo komunikacije tako da }e wi-hov rad mo}i da pro~itaju u~enici i stu-denti {irom svijeta. Projekat je jedinst-ven i zbog toga {to je ovo jedina {kolakoja je izabrana da predstavqa BiH. Naosnovu onog {to sam vidio, ovi mlade qu-di su veoma talentovani i nadam se da je

wihov uspjeh i u budu}nosti zagaranto-van, rekao je Rafik Sfar.

Mladi pobjednici kaù da su za ovaj projekat uloìli dosta truda i vremena, asada se posebno vesele odlasku u Engles-ku, a bi}e to ~etvrtog maja. M.R.

POSLOVNI PLANOVI



KULTURASEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009. 11

Majevi~ko posijelo,najmasovnija kul-turna i tradicio-nalna manifesta-

ija op{tine Ugqevik, dobilae finaliste, pa }e se za najusp-e{nije selo takmi~iti ugqe-i~ke mjesne zajednice Obri-e` i Stari Ugqevik - Ugqe-ik Selo. Tako }e se naredneedjeqe, 22. marta, mje{taniva dva sela takmi~iti za titu-u najuspje{nijeg, kako bi ovuodmajevi~ku op{tinu preds-avqali na regionalnom i re-

publi~kom nivou.U posqedwih mjesec i po da-

na, od kada je i po~ela ova sve-~anost u organizaciji Kultur-no-umjetni~kog dru{tva ,,Ru-dar" i pokroviteqstvom op{-tine Ugqevik, u ovoj smotrisela u~estvovalo je vi{e sto-tina izvo|a~a amatera.

Manifestaciju je posjetilovi{e hiqada mje{tana po{to-valaca folklornog stvarala-{tva ovog kraja. Oni su uìva-li u takmi~arskim discipli-nama kao {to su igra prstena,

{ah, izlo`ba ku}ne radinosti.Instrumentalisti su svira-

li na dvojnicama, frulama,{argijama, harmonici i violi-ni, a takmi~ilo se iz znawa is-torije, vjeronauke i poqopri-vrede.

Za bod vi{e takmi~e se imu{ke i enske izvorne grupe,izvo|a~i narodnog melosa iz80-tih, te recitatori. Svojesnage u~esnici su odmjeravalii u nadvla~ewu konopcem.

Majevi~ko posijelo zami{-qeno je kao manifestacija nakojoj se predstavqaju kulturnonasle|e i bogatstvo ovog krajaRepublike Srpske.

Pi{e: RADE JELI]

MAJEVI^KOPOSIJELO



KULTURA SEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009.12

ZAVR[EN 30. FESTIVAL SELA ,,ZNAWEM

Finalnim susre-tom ekipaDvorova iBatkovi}a,zavr{en je ovo-

godi{wi 30-ti festival sela,,Znawem, pjesmom i igromkroz Semberiju’’.

Vi{e od hiqadu u~esnika iz19 semberskih sela, prethod-na tri mjeseca, natpjevavalose i nadigravalo uz zvukestarih instrumenata u borbiza titulu ,,najveselijeg’’sela.Ovoga puta takmi~ariDvorova bili su

najuspje{niji, a odmah izawih su ekipe Batkovi}a,Crwelova, Gradca, SuvogPoqa, Hasa, Velike Obarskei Koj~inovca.U pojedina~nom takmi~ewu,najboqi je omladinski folk-lor Dvorova, kao i dje~ijikoji prvo mjesto dijeli satakmi~arima iz Batkovi}a.Iz Dvorova je i najboqaènska izvorna grupa, kao iNevena Gli{i} koja jenajboqi vokalni solista.Mu{ka izvorna grupa izVelike Obarske najboqe je

otpjevala stare pjesme, anajboqi scenski nastup, poocjeni ìrija, imali sutakmi~ari iz Dvorova.Ritmi~ka sekcija izBatkovi}a ponovo je zauzelaprvo mjesto, a najboqi uti-sak na publiku ostavio jerecital OlivereQubinkovi} iz Dragaqevca.Kod instrumentalista sve postarom-Simo Bo{wakovi} izCrwelova, jo{ uvijek jenajboqi frula{ uSemberiji, kao i Uro{Andri} u svirawu na dvojni-

cama.Nemawa Gavri} iz Crwelovanajboqe je svirao na har-monici, a Mladen Luki} izHasa na {argiji i sazu.

Pored druèwa seoskeomladine i ~uvawa od zabo-rava starih vrijednosti,najve}i uspjeh ovog festi-vala je formirawe vi{enovih kulturno-umjetni~kihdru{tava kao {tosu:Dvorovi, Batkovi},Velika Obarska,Dragaqevac, Crwelovo,Koj~inovac...

DVOROVI N

NAJBOQIHARMONIKA[:Nemawa Gavri}

iz Crwelova

Pobjedni~ki folklor iz Dvorova

NAJBOQIFRULA[:

SimoBo{wakovi}iz Crwelova

NAJBOQI NADVOJNICAMA:Uro{ Andri}iz Batkovi}a

NAJBOQI NADVOJNICAMA:Uro{ Andri}iz Batkovi}a

MLADEN LUKI] iz Hasaprogla{en zanajboqeg {argija{a

T e k s t i f o t o : B O @ I D A R M I L O [ E V I

]




PJESMOM I IGROM KROZ SEMBERIJU,,

JVESELIJI

PEHAR ZAPOBJEDNIKEFESTIVALA:MZ Dvorovi

PEHAR ZAPOBJEDNIKEFESTIVALA:MZ Dvorovi

NAJATRAKTIVNIJE: Folklor Batkovi}a

NAJMLA \I POBJEDNICI: Ri tmi~ka sekcija iz Ba tko

vi }a

PRVI GLASSEMBERIJE:Nevena Gli{i}

iz Dvorova

OLIVERAQUBINKOVI]iz Dragaqevcaprogla{ena jeza najboqegrecitatora

M u{ka pjeva~ka gr upa iz Velike Obarske

M u{ka pjeva~ka gr upa iz Velike Obarske

BATKOVI]: Pohvale za etno ambijent

@enska pjeva~ka grupa iz Dvorova

!

!

!





OGLASI / EKOLOGIJASEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009. 15

Bosna i Hercegovina

Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 002 212

U Bijeqini, dana 20. 02. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik

RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E

USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-002 212, po zahtjevu JP

Regionalna deponija ,,EKO-DEP’’ BIJEQINA, po postupaju}em zemqi{nok-wi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-

qi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 1460 u naravi wiva 6. klase u povr{ini od 221220 m2

upisana u posjedovnom listu Pl. 2467 k.o. Bijeqina Selo.

Po evidenciji katastra kao posjednik na nekretninama upisanim u Pl. 2467 k.o.

Bijeqina Selo upisano je Javno preduze}e ,,EKO-DEP’’ Bijeqina sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od na-

jave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokumen-ta-

cijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspost-

ave zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu

zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-

}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na

oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,

Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-

berske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 003 177U Bijeqini, dana 23. 02. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnikRS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 177, po zahtjevu SAVESIMI]A sina Blagoja iz Doweg Crwelova, po postupaju}em zemqi{nokwi`-nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-qi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarske parcele broj: 1418 u naravi wiva 3. klase u povr{ini od 2397 m2, br-oj: 1419 u naravi wiva 3. klase u povr{ini od 527 m2, dvori{te u povr{ini od500m2, stambena zgrada u povr{ini od 77 m2, stambena zgrada u povr{ini od 27m2, poslovna zgrada u privredi u povr{ini od 85 m2, pomo}na zgrada u povr{iniod 17 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 8 m2 i pomo}na zgrada u povr{ini od 10m2, broj: 1420 u naravi vo}wak 3. klase u povr{ini od 691 m2, broj: 3120/2 u na-ravi wiva 4. klase u povr{ini od 3000 m2, wiva 5. klase u povr{ini od 5000 m2i wiva 6. klase u povr{ini od 1500 m2, broj: 3190 u naravi {uma 3. klase u po-vr{ini od 2746 m2, broj: 3191 u naravi wiva 3. klase u povr{ini od 1984 m2 i wi-va 4. klase u povr{ini od 1636 m2, broj 3358/1 u naravi wiva 4. klase u povr{ini

od 959 m2, broj: 3358/2 u naravi {uma 3. klase u povr{ini od 1134 m2, broj: 6548 unaravi wiva 3. klase u povr{ini od 4375 m2 i broj: 6852/5 u naravi wiva 2. klaseu povr{ini od 5000 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 1369 k.o. CrwelovoDowe.Prema evidenciji katastra kao posjednik na nekretninama upisanim u Pl. 1369

k.o. Crwelovo Dowe upisan je Simi} (Blagoja) Savo sa dijelom 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore nave-

denim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od najave uspostave, pod-neskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom, jer u protivnom wihovopravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica kojadokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatnoproduèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih do-kaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo-àk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj

tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, uodgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

EKO KAMP - AMAJLIJE

Ve} nekoliko godina u neposrednoj

blizini grada u funkciji je Eko kampu Amajlijama ~ijim radom i odràva-wem uspje{no upravqa Odred izvi|a-

~a "Semberija". S obzirom da rijekaDrina svake godine pokazuje svoje }u-di i plavi priobalna podru~ja, pro-

qe}no sre|ivawe kampa nephodno je

za wegovo funkcionisawe. Kamp se saprostorom oko wega prostire na po-

vr{ini od 35 dunuma i idealan je zavi{e namjena. U barakama ima 40 kre-veta, a u {atorskom nasequ tokom se-

zone 150 leàjeva. U kampu su asfal-tirana ko{arka{ko i rukometno ig-

rali{te, teren za odbojku na travi-pijesku, igrali{te za mali fudbal,staza za obuku ribolovaca po~etnika,

staza za obuku vo`we ~amcem sa ves-lom, staza za ribolov na ìvoj Drini,u~ionica za razne namjene povr{ine

80 kvadrata, kuhiwa, ~etiri tu{ kabi-ne, ~etiri sanitarna ~vora i dva poq-ska klozeta. Prostor dje~ijeg igrali-

{ta sa quqa{kama i klackalicamasvake godine se obnavqa zbog perio-di~nog plavqewa Drine. Kamp je idealan

prostor za obuku raznih namjena- vat-rogasaca, civilne za{tite, {kola, uzmogu}nost izvo|ewa otvorenih i zat-

vorenih radionica orjentacije i pre-ìvqavawa u prirodi, upoznavawa saqekovitim i jestivim biqem, izvi-

|a~kih vje{tina i raznih kreativnih

radionica. Naro~ito je podesan zaizvo|ewe ve}eg broja djece i {kolskeomladine zbog mogu}nosti kontroli-

sawa pri boravku u prirodi. I ove go-dine prema rije~ima starje{ine Od-reda izvi|a~a ,,Semberija’’, Riste Se-kuli}a o~ekuje se niz aktivnosti koje

po~iwu ve} od prvog dana proqe}a, 21.marta. Toga dana je, u organizaciji

Odjeqewa za dru{tvene djelatnostiop{tine Bijeqina i Planinarsko-ekolo{kog dru{tva ,,Majevica’’, pre-

dvi|eno organizovawe mar{a od cen-tra grada do Eko kampa. Svi u~esnici

mar{a ima}e uz zabavni program i ru-~ak u Eko kampu. Ve} sutradan, 22. ma-rta predvi|eno je okupqawe ekologa

i u~enika sredwih {kola povodomMe|unarodnog dana voda, a u organiza-ciji Ekolo{kog udruèwa ,,Eko put’’.- Tim povodom organizova}e se otvo-rena panel diskusija na temu ,,Zna~aj

i uloga vode za normalno funkcioni-sawe ìvota’’. Pored redovnih aktiv-nosti koje izvodi Odred izvi|a~a

,,Semberija’’, pred nama je bogata i

raznovrsna sezona, te ovim povodompozivamo sve zainteresovane gra|ane,udruèwa i NVO da iskoriste mogu}-nosti koje pruà Eko kamp u Amajli-

jama, istakao je Risto Sekuli}.

Q.V.

Masla~ak - Taraxacum officinale, u nar-odu poznat i pod nazivima radi}, mqe-

~wak, popino gumno, ùti dimac, ù-~anik, veri`wa~a i italijanska sala-ta, je biqka iz na{ih dvori{ta. U ra-

no proqe}e izuzetno je koristan kaosalata, a ~esto se pokazao i kao neza-

mjenqiv izvor zdravqa. Tokom martazati~emo ga u izobiqu gdje god posto-

ji bilo kakav kultivisani travwak, a

raste po livadama, pa{wacima i ba-{tama kao korov, gdje sam ni~e i {irise. U qekovite svrhe skupqa se cijela

biqka, korijen i mlado li{}e sa cvje-tnom krunom, dok se stari korijen istari listovi ne preporu~uju za lijek.

Izva|eni korijen i li{}e operu se,korijen se prore e i su{i na proqe-}nom suncu ili na umjerenoj toploti.

Masla~ak sadrì insulin, bjelan~e-vine, vosak, vitamine i mno{tvo dru-gih korisnih sastojaka. Koristi se u

obliku svjeè cije|enog soka, salatei u obliku ~aja, kada se 10 grama osu-{enog lista i korijena potopi u ~et-

vrt litre vode, a poslije dvanaest sa-ti stajawa kuva deset minuta sa jednomka{ikom meda. Moè se uzeti i jedna

pregr{t mladog korijewa, naliti salitrom prepe~ene rakije i nakon ~e-tiri do {est sedmica stajawa na umje-

renoj toploti koristiti. Koristi seprotiv tvrde stolice, ja~a èludac,

popravqa probavu, lije~i hemoroide,nesanicu, zaustavqa krvarewe, lije~ibolesnu jetru i slezinu, pospje{uje

menstruaciju, lije~i ù~nu kesicu,tjera kamenac, ~isti krv, lije~i unu-

tra{we organe i ko`ne bolesti. Nevaqa ga predugo uzimati, jer moè dadovede do poreme}aja probave, a mak-

simalno se u bilo kakvom obliku uzi-ma do {est sedmica. Izuzetno je cije-wen u narodnoj medicini, jer je svoju

vi{estruku primjenu dokazao tokomhiqada godina koliko ga qudi koriste.

Upotrebqava se i kao salata. Mladi

listovi proqe}nog masla~ka preliv-eni sa maslinovim uqem i sir}etomili jestivim uqem i limunom. Ova pr-

oqe}na salatapredstavqa vr-stan specija-

litet na jelov-nicima svih zd-ravih trpeza, a

ujedno je i neza-mjenqivi lijekza slabokrvne

po{to ~isto ipopravqa krv.

Q.V

BIQKA SA NA[IH TRAVWAKA

EKOLO[KI MAR[



OGLASI / HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009.16

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska



Broj: 080 - 0- DN - 08 - 002 452


Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-

nik RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-002 452, po zahtjevu

MIROSLAVA NESTOROVI]A sina Milorada iz Doweg Broca, po pos-

tupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za

uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarska parcela broj: 1798 u naravi wiva 3. klase u povr{ini od 5707 m2 i

wiva 4. klase u povr{ini od 8124 m2 {to iznosi ukupnu povr{inu od 13831 m2

upisana u Pl. 917 k.o. Brodac Dowi.

Prema podacim katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.

917 k.o. Brodac Dowi upisan je Nestorovi} (Milorada) Miroslav sa dijelom

1/1.


gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 60 dana od na-

jave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokumenta-

cijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspos-

tave zemqi{nokwi`nog ulo{ka.



}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na




Bosna i Hercegovina

Republika Srpska



Broj: 080 - 0- DN - 08 - 002 734




N A J A V Q U J E


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-002 734, po zahtjevu

MELVUDINA OSMANOVI]A sina Jakupa iz Bijeqine, po postupaju}em

zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-

tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.


katastarske parcele broj: 3647/1 u naravi pomo}na zgrada gabaritne povr{ine

12 m2 i dvori{te u povr{ini od 190 m2 upisana u Pl. 822 k.o. Bijeqina 2 i

broj: 3648 u naravi dvori{te u povr{ini od 233 m2.

Po evidenciji katastra kao korisnik na nekretninama dru{tvene svojine u

Pl. 822 k.o. Bijeqina 2 upisan je A.D. ,,Grad’’ Bijeqina sa dijelom 1/1.

Pravo na upis vlasni{tva na predmetnim nekretninama u postupku uspostave

novog zemqu{nokwi`nog ulo{ka stekao je Melvudin Osmanovi} sin Jakupa

iz Bijeqine sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od

najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokume-

ntacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom us-

postave zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama

mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se

omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`-

ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na




Tuìlac Marko Zeki} izmijenio jeoptu`nicu na su|ewu Sa{i Lazi}u iVasi Ne{kovi}u, optuènima za ubi-stvo Sla|ana Markovi}a i RadmileMarkovi}, koje se desilo u avgustu2007. godine. Na ro~i{tu (17.03.09.)pred sudskim vije}em Okru`nog suda uBijeqini, predvi|enom za izno{ewezavr{nih rije~i tuìoca i branica,pro~itana je izmijewena optu`nicapo kojoj Sa{a Lazi} vi{e nije optu-èn kao izvr{ilac oba ubistva, a VasoNe{kovi} kao pomaga~, nego tuìlac,zakqu~uju}i da je dokazano da su oboji-ca u~estvovala u ubistvima, sada u od-re|ewu neposrednog izvr{ioca ostajeneopredijeqen budu}i da se raniji na-vodi optu`nice nisu mogli dokazati.Shodno tome, advokati Predrag Dri-ni}, branilac Vase Ne{kovi}a, i Slo-bodan Cvijeti}, branilac Sa{e Lazi-}a, traìli su odga|awe izno{ewa za-vr{nih rije~i, a Drini} je zatraìo iizvo|ewe novih dokaza. Predsjedavaju-

}i sudskog vije}a, sudija Mensur \on-

li}, dozvolio je unakrsno ispitivaweVase Ne{kovi}a, koji se do sada bra-nio }utawwm. Sli~no ranijem Lazi}e-vom svjedo~ewu, i Ne{kovi} je ispri-~ao svoju pri~u po kojoj on nije u~est-vovao u ubistvima, nego je kasnije poz-van od strane Lazi}a kako bi mu pomo-gao da sahrane tijelo Radmile Markovi}.

Da podsjetimo, Ne{kovi} i Lazi}optuèni su da su u no}i izme|u 19. i20. avgusta 2007. godine, u mjestu Nume-ra pored Ugqevika, iz automatskog pi-{toqa "{korpion" sa prigu{iva~emubili Sla|ana Markovi}a, ostaviv{iga u wegovom automobilu, a zatim, izistog vozila oteli maloqetnu Radmi-lu Markovi} koju su odveli dvadesetakkilometara daqe, u napu{tenu viken-dicu u Velikoj Obarskoj, gdje su je dvadana kasnije ubili. Nakon policijskeistrage, sasvim slu~ajno tijelo Rad-mile Markovi} prona|eno je mjesecdana kasnije pored napu{tene viken-dice, a odmah zatim su i optuèni li-

{eni slobode. M.E.

IZMIJEWENAOPTU@NICA

Porodi~no nasiqe, koje je u velikojmjeri eskaliralo u na{em dru{tvu,

moè se rje{avati uz pomo} pedagoga,psihologa, socijalnih i prosvjetnihradnika i predstavnika policije, is-

taknuto je na sastanku koji je u srijedu,18. marta, organizovan u Skup{tiniop{tine Bijeqina u saradwi sa nev-

ladinom organizacijom èna "Lara".Predsjednik Skup{tine op{tine,Dragan \ur|evi} kaè da je rije~ o

izuzetno aktuelnoj i dru{tveno va`-noj temi.

-Podràvamo ovakve aktivnosti nev-

ladinih organizaci ja. Nastavi}emo irealizaci ju projekta izgradwe "Si-

gurne ku}e" u Bi jeqini i za tu nam jenu je planirano 20.000 KM. Izgradi}emoobjekat na prostoru povr{ine 4000

metara kvadratnih. Soci jalna za{tita

postaje dominantna tema u na{em radu,

tako da }emo problemima funkcioni-sawa Centra za soci jalni rad i rje-{avawa maloqetni~ke delinkvencije,

tako|e, posvetiti pa`wu u narednomperiodu, rekao je \ur|evi}.-Prevenci ja je izuzetno bitna u ovoj

oblasti. Ve} 38 godina radim u {koli,sa d jecom. Oduvi jek je bilo nasiqa uporodici, ali je ono u ovim posli je-

ratnim godinama u porastu. Sve {to sede{ava u dru{tvu, reflektu je se i naporodi~na stawa, izjavila je profe-

sorka Rada Peri}, naglasiv{i da je

najlak{e probleme u porodici preba-citi na one koji su najmawe za{ti-

}eni, te se i zbog te ~iwenice trebaozbiqno pozabaviti rje{avawem ovogdru{tvenog problema.

Q.Q.

O PORODI^NOM NASIQU

OPTU@ENI: Vaso Ne{kovi} i Sa{a Lazi}



KULTURA / OBRAZOVAWESEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009. 17

OPTIMALNI USLOVI ZA RAD U OSNOVNOJ [KOLI ,,ME[A SELIMOVI],,

U JAWI

Osnovnu {kolu ,,Me-{a Selimovi} " uJawi poha|a 1246u~enika srpske i

o{wa~ke nacionalnosti, ras-ore|enih u 55 odjeqewa i nas-ava se, bez ikakvih problemadvija u dvije smjene, kako u Ja-

wi, tako i u pet podru~nih{kola u selima Glogovac, Mod-

an, engi}, arda~ine i u No-om nasequ u Jawi.- U proteklih nekoliko go-

izuzetnim naporima dr-i op{tinskih instan-

zatim donacijama iz inost-te svesrdnoj pomo}i

i roditeqa, u {koliznatnopoboq{ani uslovi za

sa tendencijom daqeg raz-i stvarawa optimalnih us-za izvo|ewe nastave, po-

vrdio je Omer Muharemovi} ,irektor O[ u Jawi.- U posqedwe dvije godine, u

je invesatirano u pros-vi{e od 100.000 KM godi-tako da su rezultati vid-i predstavqaju veliki

pomak u stvarawu savremenihuslova. U zgradi centralne{kole obnovqeno je 11 u~ioni-ca, okre~eni su hodnici, ura-|eni novi mokri ~vorovi i na-bavqen nov namje{taj. Sredst-va za ove namjene u visini od90.000 KM obezbjedilo je Mi-nistarstvo za izbjegla i rase-qena lica FBiH, dok je u odre-|enim projektima pomogla iambasada Kanade sa 13.000 ma-raka. Posebno je dosta ura|enou podru~nim {kolama. U Glo-govcu je uvedeno centralnogrijawe, zatim su ura|eni fa-sada, mokri ~vorovi i ogradaoko{kole, a u Modranu, gdje supored ovih radova, rekonstrui-sane i u~ionice, dok je u ên-gi}u sagra|ena nova {kola.Sredstva za ove projekte, obez-bijedila je Skup{tina op{ti-ne Bijeqina, a u planu je izg-radwa nove zgrade {kole uârda~inama, za koju su obezb-je|eni lokacija i projektna do-kumentacija , pojasnio je Muha-removi} i izrazio nadu da }e

sa dolaskom proqe}a po~etiradovi. Kako je rekao velikuzahvalnost treba odati u~eni-cima i wihovim roditeqima.- Oni su nas nesebi~no pratili

u svakoj akciji i bez wihovepomo}i ne bismo uspjeli da po-stignemo ovakve rezultate, is-ti~e Muharemovi}.

Ova {kola je jedinstvena u BiH

po tome, {to se u woj ve} neko-liko godina izu~ava grupa na-cionalnih predmeta i taj processe odvija izuzetno dobro, takoda u~enici obje nacionalnostibez problema izu~avaju grupusvojih predmeta, a da time nijeoptere}en daqi tok nastave.

- Najve}e priznawe za ovajproces smo dobili od odlaze-}eg visokog predstavnika zaBiH Miroslava Laj~aka, kojije rekao da bi trebalo da pos-luìmo kao primjer i drugimsredinama, gdje ovakav vid nas-tave nije zaìvio. Pored ovoguspjeha, treba odati priznawesvim u~enicima i nastavnici-ma, koji kroz rad {kolskihsekcija, dostojno reprezentuju{kolu i op{tinu Bijeqina,jer na mnogim {kolskim tak-mi~ewima i manifestacijamaosvajaju najvi{e nagrade i is-kazuju svoj talenat, {to je naj-boqi pokazateq kontinuira-nogi predanograda sa u~enicima,kaè na kraju direktor Muhare-movi}. S\

JEDINSTVENA [KOLA U BIH U okviru Dana stomatologije, akcije promovisawa zdravqa i

besplatnih stomatolo{kih pregleda koje tokom marta organizujebijeqinski Dom zdravqa u prostorijama O[ "Me{a Selimovi}" uJawi otvorena je zubna ambulanta koja }e za po~etak raditi tri satadnevno, od 12.00 do 15.00 ~asova svakog radnog dana. Svi pregledi iintervencije besplatni su za sve u~enike Osnovne i Sredwe tehni~-

ke {kole u ovom povratni~kom mjestu, dok }e svi ostali gra|ani us-

luge dobijati po povoqnim cijenama. Prema rije~ima OmeraMuharemovi}a, direktora O[ "Me{a Selimovi}", oprema za zubnuambulantu nabavqena je prije rata i ve} je bila u funkciji.

- Za nas je ovo veliki dan. Budu}i da je oprema u dobrom stawu, po-

novo moè biti od koristi u~enicima, ali i svim mje{tanima Jawe,rekao je Muharemovi}. Pripremqena je adekvatna prostorija u {ko-

li, a Dom zdravqa obezbijedio je potrebno osobqe. Direktor ove zd-

ravstvene ustanove, Zlatko Maksimovi}, pozdravio je potez rukovo-

dstva {kole i pozvao sve zainteresovane da slijede wihov primjer. - Pozivam sve {kole, sva sela, sve mjesne zajednice, da pokrenu

akciju za nabavku stomatolo{ke stolice, prate}e opreme, a poslo-

vodstvo Doma zdravqa obezbijedi}e potreban kadar, rekao je direk-

tor Maksimovi}. M.E.

U [KOLI OTVORENAZUBARSKA ORDINACIJA

Studenti glume Slo-bomir P univerzite-ta - odsjeka za dram-sku i filmsku umjet-

ost izveli su predstavu "Cr-enkapa" u reìji Ivana Jef-

, u vrti}u "îka JovaZmaj". Mali{ani, wih stoti-wak, bez daha su odgledali

redstavu, aktivno se ukqu~u-u}i svojim simpati~nim ko-

mentarima i i reagovawima navaki geg i pokret mladih glu-

maca, Danke Igwatovi}, Ni-]uluma, StrahiweNikoline Bogdano-

Mom~ila Radosavqevi}aBojane Jeki}, studenata prvedruge godine glume, u klasi

rofesora Qiqane Blagoje-i Ivana Bekjareva, okup-

qenih u pozori{noj grupiTalija".- Na ovoj predstavi radili

oko mjesec dana. Zadovo-sam postignutim. Ve} se-

godina predajem akrobati-i scenske borbe na BK aka-

u Beogradu. Mogu da ka-

èm da su na Slobomir P uni-verzitetu uslovi za rad mnogoboqi, jer studenti nisu rastr-zani obavezama kojima su izlo-èni mladi u velikim centri-ma. Ovdje ima studenata izsvih krajeva, pa i iz Srbije ito je dobro, kaè profesor

Ivan Jeftovi}, naglasiv{i dau tri klase studenata glume naSlobomir P univerzitetu ima"dobrog materijala i {tofa"za stvarawe kvalitetne pozo-ri{ne scene u skorije vrijemei u Bijeqini.

Q.Q.

CRVENKAPA U VRTI]U

Na 16. regionalnom takmi~ewu iz matematike u Vlase-nici na kojem je u~estvovalo 69 u~enika iz sredwo{kol-skih centara iz Vlasenice, Mili}a, Bratunca, Srebreni-ce, Ugqevika i Lopara, Gimnazije ,,Petar Ko~i}” iz Zvor-nika, te Gimnazije ,,Filip Vi{wi}’’ i Tehni~ke {kole izBijeqine, najboqe rezultate postigli su u~enici bijeqin-skih {kola.U kategoriji prvog razreda prvo mjesto osvojio je

Nedeqko Dragi} iz Tehni~ke {kole ,,Mihajlo Pupin’’ izBijeqine, drugo mjesto osvojila je Dragica Ili} izSredwo{kolskog centra ,,Milorad Vla~i}’’iz Vlasenice,a tre}eBoro Milovanovi} iz Gimnazije ,,Filip Vi{wi}’’

iz Bijeqine.U kategoriji drugog razreda prvo mjesto pripalo je

Vladanu Lazarevi}u, drugo Danijeli Mitrovi}, a tre}eAni Damjanovi}, svi iz bijeqinske gimnazije ,,FilipVi{wi}’’.

U~enici su rje{avali problemske zadatke iz matema-tike, a takmi~ewe je oranizovano po razredima za u~enikeod prvog do ~etvrtog razreda sredwe {kole.

BIJEQINCI

NAJBOQIMATEMATIÂRI



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009.18

BORIVOJE P. PERKOVI]: IZ @IVOTA QUDI PRVI DIO

SEMBERSKOG SELA - 60-TE GODINE PRO[LOG VIJEKA

Bila je jesen pred sjetvu. Napoqu

je bilo vedro. Vjetar je polakolupkao prozorska okna nagovje-{tavaju}i sutra lijep dan, a i

zemqu dobru za orawe, jer ono malo ki{e{to je palo u toku dana i toku no}i }e vje-tar da ispiri. U u~ionici je bila poluta-ma. Najednom zavlada ti{ina.

- Drugovi, ja bihda po~nemo sa ovimna-{imve~era{wim zborom. Kao{to vidi-teovomna{em ve~era{wem zboru prisu-stvuje drug iz op{tinskog odbora, drugVeco, progovori sredwovje~an ~ovjek,upalih o~iju i izrazitih jagodica na li-cu. On vr{i veliki broj funkcija u seos-kim organizacijama. Preoptere}en jeraznim poslovima, te ovamo, te onamo, pakako on sam kaè, ne moè da se ~estitoodmori u svojoj ro|enoj ku}i. On ~estobiva u raznim dru{tvima i tamo je ~uo osijawu nove vrste p{enice "talijanke".Od kako on donese ovu vijest u selo, seqa-ci nekako postado{e oprezniji kada swim razgovaraju. Oni su jo{ prije ne{to~uli o sijawu neke p{enice, kako je onitamo nazivaju ,,talijankom’’, ali su mislilida }e to biti samo vijest i ni{ta vi{e.

Zbor se odràvao u u~ionici u {koli, jer je to najpogodnija prostorija za ovak-ve dogovore. U u~ionici nastade agor. Se-qaci su nestrpqivo o~ekivali da ~uju ka-kve }e im vijesti donijeti drug iz op{-tinskog odbora. Uskoro nastade ti{ina.Seqacima se ùrilo. Zbor treba da bude{to kra}i, po{to sutra vaqa raniti nawivu, hvatati se za plug i volove, pa orati.

Po{to je predsjedavaju}i otvorio ve-~era{wi zbor, on polako spu{taju}i se nastolicu, dade rije~ drugu Veci. To je bio~ovjek sredweg rasta, zelenkastih maliho~iju koje su mu stalno `mirkale iz za-debqanih {upqina, kudrave sme|e kose.

- Drugovi, ja sam ve~eras kod vas do{aoda porazgovaramo o problemima koji vasti{te i da nekako za wih zajedni~ki na-|emo rje{ewa.

Seqaci se me|u se pogleda{e i mnogiskoro pomisli{e da se ovaj drug, izgleda,ne}e dota}i onoga o ~emu oni ne vole dapri~aju.

- Drugovi, htiobihda se prvodotaknemproblema koji je sada pred vas iskrsnuo.To je sijawe visokorodne p{enice, ,,ta-lijanke’’. Kada bi vi samo znali, nastavidrug Veco, kakve koristi moè da imana{ seqak ukoliko bi sijao ovu visoko-rodnu p{enicu.I ne samo da }e imati vi-{i prinos, nego }e mu biti mnogo lak{eìvjeti.

- A kako }e to seqaku da bude lak{e,iznenada upade uznemireni Stevan.

- Kako, pa lijepo. Danas vi moète daradite u kooperaciji sa va{om zadrugom.Ona}e dati sjeme, orawe i vje{ta~ko |u-brivo, a vi}etedatizemqu i radnu snagu.

- A kada ovr{emo kako }emo podijeli-ti, upita sredwovje~ni ~ovjek iz posqed-we klupe, Jovo.

- Ne}e biti tako kako ti misli{. Ti}e{ prvo da napravi{ ugovor sa va{omzadrugom. Na kraju }e te obra~unati ko-liko je zadruga dalaza sjeme, orawe i vje-{ta~ko |ubrivo, a ondakoliko si ti daoza radnu snagu pa se ondapo procentu ud-jela u radudijeli prinos.

Seqaci sada postado{e ne{to slobod-niji. U posqedwim klupama zapo~e pri-~a. Na licima seqaka se vide razli~itaraspoloèwa. U po~etku su mislili da}e se morati sijati p{enica ,,talijanka’’,ali kako se stvari razvijaju mo`da i ne}ebiti tako.

Poslije kra}eg pri~awa nastade ti{i-na. Odmah se zatim javi glas iz pretpos-qedwe klupe.

- Dobro, a {ta }e biti ako led pobijeqetinu ili vodapoplavi,ko}etodaplati?

- Evo kako }e biti, poùri da objasnidrug Veco, kada budete pravili ugovor sazadrugom, vi }ete u isto vrijeme osigu-ratiqetinu.Osigurawe pla}ate popola.Akobi seondadogodila neka{teta,{te-ta bi vam se nadoknadila.

- Kada govorite o toj va{oj visokorod-noj {enici ,,talijanki’’, kako je vi zovete,pa kakoondaona ra|a, zanteresova se ~i-ka Ilija, oduvijek radoznao i bogat ~ov-

jek u selu. Drug Veco ustade i do|e do tableuze kredu sa stola i po~e da obja{wava:

- Naprimjer, da uzmemo da neki seqakusije pet dunuma p{enice talijanke. Kadovr{e u qeto, sa velikom sigurno{}emoè se re}i, da }e on sa ovihpet dunumana}i dvadeset i pet metara p{enice. Odovih dvadeset i petmetara deset }e da dazadruzi, a wemu}e da ostane petnaest me-tara. A dok je on sam sijao svoje sortep{enice mogao je da dobije metar do na-vi{e metar i po po dunumu.

Wegovo pri~awe je imponovalo ozbiq-no{}u i hladnokrvno{}u. Seqaci su samovrtjeli glavom i pone{to progovarali.

Vrijeme je brzo odmicalo. Vjetar jeprestao da piri. No} je vedra i prohlad-na. Male sjajne zvijezde na tamnom svodunagovje{tavale su hladnije jutro, negoobi~no. Ki{e su, ina~e, po~ele da padajuprerano i zato sjetva moè da ostane ukasnu jesen. U u~ionici postaje sve hlad-nije. Lampa gasi svoju sve slabiju svjetlo-st. Drugu Veci se ùri, jer treba da po-razgovara o jo{ nekim problemima sela.

- Drugovi, evo ovdje sam vas ve~eras do-nekle upoznao sa tim "~udom", ,,talijan-kom’’ p{enicom, pa me sada interesujeimali nekog od vaskojibi se javio da po-sije koliko-toliko ove p{enice. Sijaweje na dobovoqnoj bazi.

Ti{ina neko vrijeme, niko se ne javqa.Ponegdje se àgori, ali se niko ne javqa.Kao da su se prije zbora dogovarali. Pla-{e se te kooperacije, pa se zato niko i ne

javqa. A i kako }e sutradan da pogledakom{iji u o~i, ako bi on bio taj prvi.Kom{ija bi mu odmah rekao: "E moj nes-retni~e, ko te navrati da se s wima pet-qa{." Ili ako bi mu sutradan do{ao ne-{to da traì, kom{ija bi mu kazao: "Idineka ti to dade zadruga". I upravo zbogovakvog o~ekivawa, qudi ne}e da se jav-qaju. Drug Veco ponovo zapita. Nakonkratkog }utawa, javi se mladolik seqak,koji se nedavno doselio u ovo selo, a zvaoseMiko.Ubrzo zatim ustade i drugi, koji

je iz ovoga sela. Zvao se Rado.Obojica re-ko{e da }e sijati po pet dunuma.

Poslije zavr{enog ovog posla, rasprav-qano je o jo{ nekim problemima sela. Bilo

je rije~i o kopawu novog kanala iza selakako usjevi vi{e nebi plavqeni. Rasp-ravqano je o uvo|ewu samodoprinosa ko-

ji }e se upotrijebiti za uvo|ewe elektri~-ne struje u selo. Zatim je bilo rije~i o gradwi

jednog ve}eg mosta i opravci puteva...Tako se ovaj ve~era{wi zbor privodio

kraju. No} je bila tiha, dok su u kom{i-luku pijetli ogla{avali da je skoro po-no}. Po zavr{etku zbora seqaci su se ra-zi{li poèliv{i jedan drugom laku no}.

NASTAVI]E SE...

TALIJANKA

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 002 933U Bijeqini, dana 20. 02. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-002 933, po zahtjevuSENIJE OSMANBEGOVI] k}eri Muje iz Bijeqine, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarska parcela broj: 388 u naravi stambena zgrada u povr{ini od 25 m2 idvori{te u povr{ini od 500 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 649 k.o. Bije-qina Selo i broj: 389 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 15757 m2 upisaneu posjedovnom listu Pl. 944 k.o. Bijeqina Selo.Po evidenciji katastra kao suposjednici na nekretninama upisanim u Pl. 649k.o. Bijeqina Selo upisane su Osmanbegovi} (Muje) Senija sa dijelom od 1/2 iUì~anin \emila ud. Muje sa dijelom od 1/2. U istoj evidenciji kao suposjed-nici na nekretninama upisanim u Pl. 944 k.o. Bijeqina Selo upisani suOsmanbegovi} (Muje) Senija sa dijelom od 7879/15757, Osmanbegovi} (Osmana)

Samir sa dijelom od 3000/15757 i Uì~anin \emila ud. Muje sa dijelom od4878/15757.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana odnajave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokume-ntacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom us-postave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja dokaù da pola u odre|enopravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produèwe rokaza 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`-ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje naoglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska



Broj: 080 - 0- DN - 08 - 003 833




N A J A V Q U J E


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 833, po zahtjevu MUJE

[EQPI]A sina Hasana iz Jawe, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom ref-

erentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog

ulo{ka.


katastarske parcele broj: 939/1 u naravi vo}wak 4. klase u povr{ini od 948 m2,broj: 939/2 u naravi poslovna zgrada u privredi u povr{ini od 353 m2, dvo-

ri{te u povr{ini od 500 m2 i wiva 4. klase u povr{ini od 1719 m2 i broj: 1220

u naravi stambeno-poslovna zgrada u povr{ini od 86 m2, pomo}na zgrada u po-

vr{ini od 85 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 12 m2 i dvori{te u povr{ini

od 206 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 2268 k.o. Jawa 1.

Po evidenciji katastra kao posjednik na nekretninama upisanim u Pl. 2268

k.o. Jawa 1 upisan je [qepi} (Hasana) Mujo sa dijelom 1/1.


gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od

najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokume-

ntacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom us-

postave zemqi{nokwi`nog ulo{ka.



}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi

prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovuranije priloène dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim

kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli

RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjes-

noj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.



HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009. 19

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.SVETOZARA MARKOVI]AKu}a stambene povr{ine 130 m2(podrum,prizemqe, sprat),

c.grijawe,kamin.

Ekstra izvedba + garaà.Na placu od 511 m2.CIJENA: 85.000 EVRA

2.MA^VANSKAKu}a 15x6 (podrum, prizemqe).

Useqiva odmah + pomo}ni objekti.Na placu od 530 m2.CIJENA: 65.000 KM

3.VLADIKE NIKOLAJA

Ku}a 11.20 x 9.20 (prizemqe,sprat)Nova gradwa.

Na placu od 445 m2.CIJENA: 150.000 KM

4.STEFANA DEÂNSKOGKu}a 11,5 x 8,2 (podrum,prizemqe, sp-

rat) c.grijawe, novije gradwe + pomo}niobjekti (qetna kuhiwa, garaà)

Ekstra izvedba,na placu od 536 m2.CIJENA:160.000 EVRA

5.HAJDUK STANKA

Ku}a 8,30 x 12,50 (podrum,prizem-

qe, 2 sprata) + poslovni prostor (ra-dionica) P=40 m2 + garaà, + qetnakuhiwa + ostali pomo}ni objekti

Sve na placu od 324 m2CIJENA: 130.000 EVRA

6.KOMITSKAKu}a u osnovi 101 m2 (podrum, pri-

zemqe, sprat) + qetna kuhiwa + 2 ga-

raè, c.grijawe (+ cisterna),2 klime.Na placu od 634 m2CIJENA: 180.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.IVE ANDRI]AStan P= 42 m2,II sprat + balkon.Namje{ten, klima.

CIJENA:30.000 EVRA2.IVE ANDRI]A

Stan P=68 m2, I sprat + balkon,

eta`no (podno) grijawe + klima,ure|en ekstra.

CIJENA:105.000 KM3.CARA URO[A

Stan P=38 m2, II sprat,

Eta`no grijawe,odmah useqiv, nov.CIJENA: 1.350 KM/m2

4.LAZE KOSTI]A

Stan P=43.50 m2, I sprat, useqiv umaju 2009.eta`no grijawe.

CIJENA: 1.100.KM/m25.LAZE KOSTI]A

Stan P=45 m2, prizemqe,

CIJENA: 1.200 KM/m2Stan P=56 m2, potkrovqe.Stan P=42 m2, potkrovqe.CIJENA: 900 KM/m2

6.MAJEVI^KAStanovi u izgradwi razli~ite

kvadrature: od 29 m2 do 84 m2.

CIJENA: po dogovoru7.FILIPA VI[WI]AStan P=79 m2, I sprat, c.grijawe, ug-

radbena kuhiwa nova + podrum P=4 m2CIJENA:112.000 KM8.MILO[A OBILI]A

Stan P=73,50 m2, V sprat, lift,-c.grijawe,klima + 3 ugradbena plaka-

ra, parking.CIJENA: 96.000 KM

POSLOVNI PROSTORI

1.CARA URO[ALokal P=27 m2, + magacinski pros-

tor P=27 m2. CIJENA: 2.000 KM/m2

2.MAJEVI^KALokali u izgradwi, razli~itih

kvadratura:P=89 m2, 155 m2 i 165 m2,

prizemqe i uz glavnu ulicu.P=25 m2 sa bo~ne strane, prizemqe.CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1.PATKOVAÂPlac P=1000 m2, dozvoqena gradwa,svi

prikqu~ci. CIJENA: 28.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.DVOROVIKu}a 12,40 x 11 (podrum,prizem-

qe,sprat) Posebni ulazi za sprato-ve, na glavnoj ulici.

Na placu od 500 m2CIJENA: po dogovoru

BIJEQINA - KU]E

1.JAKOVA MILOVI]AKu}a P=81 m2 u osnovi,(podrum,-

prizemqe,sprat) + mawa ku}a P=48m2 (prizemqe,visoko potkrovqe)

Sve na ogra|enom placu povr{ine

912 m2.CIJENA: 130.000 KM

110.000 KM2.SVETOZARA MARKOVI]A

Ku}a 11x11 , prizemna,Na placu od 529 m2.CIJENA: 120.000 KM

98.000 KM3.SLOBODANA JOVANOVI]A

Ku}a 9x12 (prizemqe,sprat)Na placu od 300 m2CIJENA: 130.000 KM

110.000 KM80.000 KM

4.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum,prizemqe,sprat).Novija ku}a,na placu od 230 m2.CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM

5.GALACKu}a devastirana,svi prikqu~ci.Na placu od 4200 m2.CIJENA:140.000 KM

130.000 KM6.RAJE BAWIÎ]AKu}a 11x8 (podrum,prizemqe,sprat)

+ lokal P=25 m2,na glavnoj ulici.Na placu od 860 m2CIJENA: 260.000 KM

250.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.GAVRILA PRINCIPAStan P=61 m2,II sprat,c.grijawe,

lift.CIJENA:95.000 KM

90.000 KM2.FILIPA VI[WI]A

Stan P=30 m2,II sprat, namje{ten,-c.grijawe. Uredna dokumentacija,-odmah useqiv + balkon, + podrum 3 m2

CIJENA: 40.000 KM

BIJEQINA LOKALI

1.TRG \ENERALA DRA@ELokal P= 68 m2 (iz dva nivoa),eks-

tra lokacija...CIJENA: po dogovoru

2.SAVE KOVAÊVI]ALokal P=66 m2 (u dva nivoa)CIJENA: 1.800 KM/m2

1.700 KM/m2

PLACEVI

1.PATKOVAÂParcela P=3000 m2, dozvoqena

gradwa. Mogu}nost parcelisawa.CIJENA: 17.000 KM/dun.

16.000 KM/dun.2. JAWARSKA OBRIJE@

Plac P=1.500 m2, dozvoqena grad-wa, uz glavni magistralni put.

CIJENA: 16.000 KM15.000 KM14.500 KM

3.KOJÎNOVAC-ÂRDAÎNEObjekat pod plo~om 10x13 + mon-

ta`ni objekat pogodan za skladi{-te 10x15. Na placu od 1500 m2.

CIJENA:30.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BATKOVI]Ku}a10x9,prizemna,nova,opremqe-na + pomo}ni objekat. Na glavnomputu, na placu od P=2000 m2.

CIJENA: 50.000 EVRA40.000 EVRA

2.ÊNGI]Ku}a 7,5x12 (prizemqe,sprat)Potpuno opremqena,novije grad-

we, + pomo}ni objekti (qetna kuhi-wa 3x7,5) + 2 garaè, + ostali pomo}niobjekti. Na placu od 6000 m2.

CIJENA: 300.000 KM200.000 KM120.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO

Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvoz

sme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam

ìvotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem !AD , ,Komunalac’’ Bijeqina

AD KOMUNALAC, Ul. Milo{a Crwanskog br 7

Centrala : 055 / 210 -1 47 , 20 8 -0 2 4 , Fa k s : 055 / 206 -6 0 1

zz aa jj ee dd nn oo zz aa ~~ii ss tt ii jj ii gg rr aa dd

zzaa qqee pp{{uu ss ee mm bb ee rr ii jj uu !!

Kada je prije nekoliko godina profesor Milenko]ur~i} odlu~io da uredi muzejsku zbirku ni slutionije da }e u woj biti dosta dragocjenih eksponata koji-ma je mjesto i u ve}im muzejima. Prvo je dobio kino-pro-

ektor marke "iskra" koji je prikazivao filmove u Velinom Selu{ezdesetih godina pro{log vijeka. Ovim aparatom rukovao je

Simi}, a filmovi su prikazivani nedjeqom uve~e, nakon ~egae, kako je to bilo popularno u semberskim selima, usledilagranka.Ovaj kino-projektor je u dobrom stawu, pa moè i sada prikazi-

ati filmove, samo da je na}i filmsku traku koja mu odgovara.]ur~i} je ubrzo dobio i radio-aparat iz tridesetih godina pro-

{log vijeka na kome se jo{ uvijek moè slu{ati program. Potomu Velinci i drugi Semberci donosili stare ku}ne aparate: tran-istore, detektore, gramofone i druge, pa je nastala solidnaolekcija na kojoj mu mogu pozavidjeti i ve}i muzeji. Ovo je samoio toga {to jo{ ima po semberskim ku}ama, nekad novotarija pr-e vrste i znak prestià u selu, gradu, ulici ili sokaku, a sadaraga uspomena. U vrijeme kada su ti aparati nabavqani trebaloe izdvojiti zna~ajnu koli~inu novaca, a radio-aparate, televi-ore, tranzistore, ku}ne kino-projektore, gramofone i drugeredmete mogli su da nabave samo imu}niji doma}ini. Ponekada jeeki od aparata i{ao u miraz - uz djevoja~ku spremu, pa se dugo poelu pri~alo da je neka nevjesta u miraz odnijela radio na struju ili~no. Ono {to je najva`nije, jeste da su svi ti aparati pravqe-i veoma kvalitetno, pa zato sa~uvani eksponati i dan-danas rade.

Sve to govori da su na{i stari imali osje}aj za savremeno i daisu mnogo "kaskali" za ostalim svijetom. Semberci su me|u pr-ima imali parne, pa kasnije elektri~ne mlinove, gvozdene trak-ore... Qudi iz na{e ravnice i sada imaju i aparate, ku}e i nam-e{taj kao i druga dobro stoje}a doma}instva u bilo kojoj evrop-koj dràvi. T.S.N.

SEMBERCI BRINU O STARINAMA

VRIJEDNI APARATIIZ PRO[LOG VIJEKA

U semberskim doma}instvima jo{ uvijek se~uvaju stari ku}ni i drugi aparati koji su

kori{teni u prvoj polovini pro{log vijeka. Ve}ina tih eksponata jo{ uvijek radi

Svakodnevnu borbu za komad hqeba, naro~ito u vremenu te{kekonomske krize, ne moè i ne smije ni{ta zaustaviti. U Ulici

7. marta proteklog vikenda zabiqeìli smo sasvim originalan,li svrsishodan na~in da se svim nevoqama stane u kraj. Guma kojae iznenada pukla na kowskoj prikolici zamijewena je komadom

rveta i dnevni posao prevoza starog èqeza mogao je biti nas-avqen. Kako stvari stoje, na na{em putu u budu}nost u vrijemevjetske ekonomske krize sli~ne improvizacije dobro do|u. M.E.

GUMA PUÊ, A REZERVNE NEMA



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009.20

Prodajem stariju ku}u sapomo}nim objektima iobradivom zemqom, seloBatar, okolina Jawe.

Zvati u ve~erwim satima.!: 021-6399-834

Izdajem dvosoban stan u

centru Bijeqine,

kompletno namje{ten, na

duì period.

!: 065/871-733

Kupujem poqoprivrednozemqi{te (3-4 hektara),

Bijeqina, Hase iliQeqen~a.

!: 065/521-278, 055/201-916

Izdajem namje{ten stan u

centru Bijeqine

(zgrada Velting).

!: 065/582-647

Prodajem ku}u sa placem u

Ulici Nikole Ma~ki}a.

Povoqno.

!: 055/202-214

Prodajem stan veli~ine 70m2 sa c.g. na petom spratu,

postoji lift, u UliciMilo{a Obili}a br. 51

(zgrada Ministarstvavodoprivrede).!: 065/600-130

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 11 11 .. 00 33 .. 22 00 00 99 .. DD OO 11 88 .. 00 33 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 1 1 . 03 . 2009 .DO 18 .03 . 2009 . GOD .

UMRLI OD 11 .03 .2009.DO 18.03.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 11 .03 .2009.DO 18.03.2009.GOD.

Davidovi} Branko, sin Zlatka i Vesne, Blagojevi} Vesna, k}i@ivana i Ivane, Gluhovi} Kristiana, k}i Aleksandra i Biqa-ne, Petkovi} Danijela, k}i Damjana i Zvjezdane, Ranki} Rajo,sin Stanka i Desanke, ]ur~ija Vladana, k}i Vladimira i Sil-vane, Lazi} Iva, k}i Milana i Svjetlane, @ugi} Milena, k}iMileta i Brankice, Stevanovi} Tina, k}i Pere i Milkice,Mandi} Isidora, k}i Zorana i Anice, Ha{imovi} Anel, sinJusufa i Ramajane, Mehmedovi} Amra, k}i Sanira i Erne, Dra-gani} Luka, sin Lazara i Jelene, Grebi} Cica, k}i Sa{e i Bra-nkice, Jovi} Milica, k}i Milenka i Dragane, Mitrovi} Mi-rjana, k}i Nenada i Daliborke, Ja{arevi} Lana, k}i Jusufa iJelene, Klingner Marina, k}i Jorg Rolfa i Daniele,Klingner Luca, k}i Jorg Rolfa i Daniele, Koraj~evi}Adelisa, k}i Jasmina i Nusrete, Simi} Tamara, k}i Daliborai Suzane, Nuhanovi} Amira, k}i Zahira i Mirsade, Alijevi}Mihamed, sin [efika i Nexihe, Burazor Teodora, k}i Mladen

ai @eqene, Maslewak Helena, k}i Miroslava i An|elke,Bojki} Kristijan, sin Radislava i Angele, Peji} Anastasija,k}i Gorana i Milene, [abanovi} Xenan, sin Selima i Edine,Sorlovi} Tarik, sin Xenana i Edine.

Salki} Senad i Bi{anovi} Alma, Bala{ Mladen i Eri} Dra-gana, Jawu{ Dalibor i Kova~evi} Tawa, Gari} Stevo i Savi}Bosa, Kraji{nik Srebrenko i Nikoli} Vesna.

Rosa Kneèvi}, ro|. 1932, Dragija Milutinovi}, ro|. 1934, Il-

ija \urkovi}, ro|. 1952, Gavrilo Aleksi}, ro|. 1945, Stevan St-

evanovi}, ro|. 1937, Smiqa Dragi~evi}, ro|. 1934, Petra Ste-

vanovi}, ro|. 1932, Milorad Milivojevi}, ro|. 1952, Boìca

Stevanovi}, ro|. 1951, Natalija Tomi}, ro|. 1940, Zorka Mi-

linkovi}, ro|. 1937, Radojka Cvijanovi}, ro|. 1924, Srpko

Abaxi}, ro|. 1921, Desanka [kori}, ro|. 1928, Miodrag Gavri},ro|. 1954, Bosiqka Stevi}, ro|. 1911. godine.

mm aa ll ii oo gg ll aa ss ii

JELAÎ] @EQKO22.03.1995-22.03.2009.

JELAÎ] VASILIJE13.01.2005-13.01.2009.

S qubavqu i po{tovawem

PORODICA JELAÎ]

SJE]AWE

MILISAVA-MIJE BLAGOJEVI]A

Vrijeme prolazi, a sje}awe i tuga ostaju.

Brat SLAVKO sa porodicom

Dana 24. marta 2009. godine navr{ava se 10 godina odsmrti na{eg dragog

PETRE BO@I]S qubavqu i po{tovawem

sa tugom i bolom uvijek}emo te se sje}ati.

Tvoji najmiliji

Dana 19. marta 2009. godinenavr{ava se pola godine od

smrti na{e drage

\URI] SAVEnastavnika sa Ozrena

Dani prolaze sa ranom ugrudima, a uspomene i sje-}awe na tebe se oìvqavajui niù se...

Tvoji: NOVKA i GORAN

Dana 18. marta 2009. godinenavr{ilo se 9 godina od izne-

nadne smrti supruga i oca

Vi{i fizioterapeut savi{egodi{wim iskustvom

dolazi na va{u adresu, radisve vrste vje`bi i masaà.

!: 065/865-073*****

ûvala bih djecu ili starijuosobu u Bijeqini.!: 055/204-668

*****Izdajem ili prodajem luk-suzan dvosoban stan 50 m2 u

stambeno poslovnoj zgradi nadrugom spratu sa c.g. inter-

fonom, kablovskom idrugim pogodnostima.!: 065/209-040

*****Izdajem idealan lokal na

kanalu kod mosta Jovanovi} sac.g. u stambeno poslovnoj zgra-

di, pogodan za sve vrste dje-latnosti, povr{ine 33 m2.

!: 065/209-040*****

Prodajem ku}u u Mramoru kodTuzle u centru. Moè zamjena

za nekretnine u Bijeqini.!: 065/849-931, 055/206-351,

055/207-263, 061/195-609*****

Prodajem 5.500 m2 zemqe kod{kole u Ostoji}evu.

Asfalt, javna rasvjeta, struja,gradska voda.

Cijena po dogovoru.!: 065/886-535

*****

Prodajem luksuzno opremqenapartman 36 m2 na Zlatiboru-

Obudojevica.Cijena po dogovoru.!: 055/210-250,

065/539-282*****

Izdajem namje{ten lokal uUlici 27 marta

veli~ine 44,80 m2.!: 065/574-746,

065/512-993*****

Potrebna stolarska radioni-

ca sa ma{inama-kombinirka itra~na {lajfarica.!: 066/769-305,

065/849-931*****

Izdajem namje{tenu ku}u unasequ ,,Pet jezera’’,

Bijeqina.!: 055/206-965

*****Prodajem jednosoban stan u

Bijeqini 38 m2, drugi sprat uUlici Cara Uro{a,

novogradwa, odmah useqiv,svi papiri uredni.!: 065/711-171

*****Izdajem na duì period stan uku}i u uèm centru grada, gri-

jawe na struju ili ~vrsto gori-vo, kablovska TV, posebanulaz, pogodno za dvoje.

!: 065/849-931*****

Izdajem objekat 470 m2 sagaraòm, tri dunuma zemqe uRa~anskoj ulici u Bijeqini,

pogodno za stanovawe i zarazne privredne djelatnosti.

!: 055/204-100*****

Prodajem ku}u u Patkova~iveli~ine 8x8 m2 i 500 m2

placa, struja, voda i telefon.Cijena 65.000,00 KM.!: 065/946-132

*****Prodajem plac veli~ine 434

m2 u Ulici Ar~ibalda Rajsabb, preko puta silosa,

dozvoqena gradwa.!: 061/959-468,

035/226-791*****

Prodajem povoqno placeve ucentru Batkovi}a.!: 065/177-289

*****Prodajem 14 dunuma zemqe I

klase u Me|a{ima.!: 055/553-226, 055-212-808

*****Prodajem 7 dunuma zemqe u

Hasama. Postoje voda, struja itelefon, dozvoqena gradwa.Cijena 1.500 KM po dunumu.

!: 065/715-639*****

Prodajem supstrat (paweve) zauzgoj gqiva bukova~a sa

detaqnim uputstvom za uzgoj.!: 065/891-463



SEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportPRVENSTVO RS U SJEDE]OJ ODBOJCI

Osvajawem drugog mjesta u Isto~noj grupi prvenstvaRepublike Srpske u sjede}oj odbojci, ekipa"Semberije" se plasirala u mini-ligu za prvaka u kojoj}e u~estvovati ~etiri kluba. Osim {to }e se boritiza titulu, Bijeqinci su ujedno obezbijedili i mjesto uSuper ligi koja }e startovati sqede}e sezone.U mini-ligu za prvaka pored "Semberije" iz Isto~ne

grupe plasirala se i ekipa Doboj Gra|a promet, a izZapadne grupe to je uspjelo ekipama Bawa Luke iKozara Prijedora. Odbojka{i "Semberije" savladalisu u posqedwem kolu grupne faze {ampionata ekipuVeterana u gostima sa 3:0 (25:13, 25:14, 25.12) {to im je

omogu}ilo da zadrè drugo mjesto na tabeli iza ekipeDoboj Gra|a promet. Derventa je bila tre}a sa 16.Lakta{i ~etvrti sa 15, Magli} peti sa devet, aVeteran {esti sa jednim bodom.Iza Bawa Luke i Kozara Prijedora, u zapadnoj grupi

ostali su Borac i Kneèvo sa 15, Prijedor sa devet iKraji{nik sa pet bodova.Prvo kolo mini-lige za prvaka RS na programu je 29.

marta. T. N.

SEMBERIJAU SUPER LIGI

TEKVONDO [AMPIONAT BI

H ZAMLA\E KATEGORIJE

Na prvenstvu BiH za mla|e uzraste koje jeprethodnog vikenda odràno u Posu{ju, juniori ikadeti Tekvondo kluba "Sokol" iz Bijeqine osvo-

jili su deset medaqa, od kojih su jedno zlato, trisrebra i ~etiri bronze.Najve}i uspjeh postigla je kadetkiwa Spasa Lazi}

koja je u kategoriji do 59 kg osvojila {ampionskutitulu i zlatnu medaqu. Srebrne medaqe pripalesu Bojani Stojanovi} (juniorka) do 49 kg, MladenuDragi}u (junior) do 73 kg. i Jasminu Hidanovi}u(kadet) do 53 kg. Tre}a mjesta i bronzane medaqe

osvojili su Maja Cvijanovi} (do 37 kg), QubicaJovi} (do 44 kg) i Stefan \uri} (do 57 kg) u kadets-koj, konkurenciji i Mladen \uki} (do 45 kg), NevenaMijatovi} (do 68 kg) i Gorica Vuji} (+ 68 kg) u konku-renciji juniora.Na {ampionatu je u~estvovalo oko 280 takmi~arki

i takmi~ara. T. N.

SOKOLU DESETMEDAQA

KO[ARKAKlub ko{arke u kolicima "Bijeqina" takmi~i se u{ampionatu BiH. U utakmici osmog kola Bijeqinci su,kao doma}ini, savladali ekipu Zenice rezultatom55:50 {to im je druga pobjeda do sada.Ekipa iz Bijeqine nalazi se na 7. mjestu tabele sadeset bodova.

FUDBALERI RADNIKA OSTVARILI TRIJUMF (2:0) I U TESLI]U

Nakon pobjedeprotiv Slobo-de u NovomGradu (4:1),

fudbaleri Radnika ost-arili su jo{ jedan gos-uju}i trijumf po{to suTesli}u savladali do-

ma}i Proleter sa 2:0, ~i-me su izbili na drugomjesto prvenstvene ta-

ele sa 35 bodova, ~etirimawe od vode}eg RudarPrijedora. Ra~unaju}i i

esewi dio {ampionatao je Bijeqincima ~etvr-a uzastopna pobjeda uostima, a sa 18 bodovaonesenih sa gostovawa

Radnik je najuspje{nijiost u Prvoj ligi RS.Izabranici trenera Ni-

Bale tokom ~itavogme~a bili su boqi rival,

dominaciju na terenuaplatili su ve} u prvomoluvremenu u kome suostigli oba pogotka.

Ekipa Radnika je u nas-avku utakmice tako|etvorila nekoliko izg-ednih prilika za goloveoje nisu iskori{tene.Poslije prvog ozbiq-

ijeg napada Bijeqinciu do{li u vo|stvo. Ig-ao se 8. minut kada je

Pavle Su{i} udarcem pozemqi sa ivice {esnaes-terca pogodio stativugola doma}e ekipe, a naodbijenu loptu najbrè

je reagovao Mirko Ma-

rinkovi} i sa nekolikometara je poslao u mre-ù. Samo sedam minutakasnije ponovo se zatres-la mreà Proletera, astrijelac je bio @eqko

Gavrilovi} koji je naisistencijuPavla Su{i-}a iz slobodnog udarca,loptu glavom poslao umreù.

Ovim trijumfom Rad-nik je istakao kandidatu-ru u borbi za {ampion-sku titulu, jer je pre-tekao ekipe Proletera iKozare, a prednost RudarPrijedora smawio saosam na ~etiri boda.

U 18. kolu koje se igrau subotu Radnik je do-ma}in ekipi BSK-a izBawa Luke koja je tako|ezabiqeìla dvije pob-

jede u nastavku {ampio-nata.

Najprije su u Gradi{-ci savladali Kozaru sa1:0, a istim rezultatombili su boqi na svomterenu od ekipe Gla-sinca.

- Protiv BSK-a mora-mo pruìti sve od sebeda bi na predstavqawupred na{im navija~imaostvarili pobjedu. Bi}eto te{ka utakmica alisvi o~ekujemo pobjedu,kaè za ,,Semberske no-vine’’ prvotimac Radni-ka Pavle Su{i}.

T.N.

BODOVI ZA VRH TABELE

PROLETER - RADNIK 0:2STRIJELCI: 0:1 Marinkovi} (8), 0:2 Gavrilovi} (15),stadion: "Radilinka", gledalaca: 1.000, sudija: ZoranSokni} (I. Sarajevo), pomo}nici: Du{an Berak (Trebiwe)i Miroslav Quboja (I. Sarajevo), delegat: @eqko Babi}(Srbac), ùti kartoni: Pavi} (Radnik).

PROLETER: Davidovi}, [ijakovi}, Pani}, Ga~i},Stojkovi} (od 46. Gavri}), Jeli}, Jorgi}, Peri{i} (od 65.Ninkovi}), Grbi} (od 46. A. Jovi~i}), Kapi}. TrenerMihajlo Bo{wak.RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Mitrovi}, Jevti},Ga{evi}, Pavi} (od 86. Arnautovi}), Nikoli}, Su{i},Gavrilovi} ( od 83.Vasi}), Vuji} (od 76. Jefti}),Marinkovi}. Trener Nikola Bala.

DRUGO KOLO PREMIJER LIGE BIH U BOKSU

Bokseri Radnikasavladali su uPrijedoru istoi-menu ekipu re-

ultatom 13:3 u me~u dru-og kola Premijer lige BiH.edina tri boda doma}emastavu donijeli su bra}aawanin. Sla|an je bokso-ao nerije{eno saAdilom

u najlak{oj ka-egoriji, dok jeDraèn sa-ladao Slavi{u Simeuno-

u kategoriji do 81 ki-ogram. Sve ostale borberotekle su u znaku bokse-a Radnika koji su pokaza-i da se ne}e odre}i borbea odbranu {ampionske ti-ule osvojene pro{le godine.

- Zasluìli smoi ubjed-trijumf, jer je Ru-

bio boqi od svog

protivnika, ali su sudijeme~ vidjele druga~ije. Tonije slu~ajnio, jer semoèdesiti da o novom {ampi-onuodlu~uje i ukupna poenrazlika, tvrdi trener Rad-nikaMilenko Tomi}.

U preostala dva me~adrugog kola bawalu~ka Sla-vija je savladala Qubu{kiu gostima sa 14:2, dok je ê-lik na svom ringu bio bo-

qi od Vogo{}e rezultatom13:3. Na liderskoj pozici-

ji na tabeli nalazi se Sla-vija sa ~etiri boda, kolikoima i drugoplasirani Rad-nik. Po dva boda osvojilisu êlik i Qubu{ki, a bezbodova su Rodi} Prijedor iVogo{}a. U narednom kolusastaju se Radnik - Qubu{-ki, Vogo{}a - Rodi} Pri-

jedor i Slavija - êlik.

TRIJUMF U PRIJEDORU RODI] PRIJEDOR - RADNIK 3:13DVORANA: "Mladost", gledalaca: 300, vrhovni sudija:Milan Raki} (Bawa Luka), bodovne sudije: VladoMajstorovi} i Milenko Granula (oba iz Bawa Luke), dele-

gat: Xeko Muhovi} (Sarajevo).Tehni~ki rezultati: do 57 kg: S. Jawanin - Ru{idi 1:1, do60 kg: Ivkovi} - Haxihajdi} 0:2, do 64 kg: D. Vidi} 0:2 (bezborbe), do 69 kg: V. Vidi} (bez borbe), do 75 kg: Babi} -

Mitrovi} 0:2, do 81 kg: D. Jawanin - Simeunovi} 2:0, do 91kg: Kneèvi} - Marki} 0:2, preko 91 kg: Kusowi} - Simi} 0:2. DIREKTOR

Na posqedwoj sjedniciUO Bokserskog saveza BiHMilenko Tomi} je imeno-

van za direktorareprezentacije BiHumjesto AlmedinaFetahovi}a koji je do sadaobavqao ovu du`nost.

Tomi} je do sada biojedan od treneraseniorske reprezentacijeBiH, a nova funkcija je jo{jedno priznawe za ovogdugogodi{weg bokserskogradnika iz Bijeqine.

Hrabro na BSK:Pavle Su{i}

Hrabro na BSK:Pavle Su{i}



SPORT SEMBERSKE NOVINE 19. MART 2009.22

U SUBOTU POÎWE ODBOJKA[KI PLEJ-OF

Odbojka{i Radnika u ~etvrtfinalu plej-ofa igraju sa

Modri~om, a odbojka{ice sa Kulom iz Grada~ca

RADNIK NA MODRIÛ

Usubotu po~iwe zavr{nica od-bojka{kog {ampionata BiH ukojoj u~estvuju odbojka{i iodbojka{ice Radnika. Za ula-

zak me|u ~etiri najboqe ekipe u BiH od-bojka{i }e se boriti sa Modri~om Op-timom, a rivalke odbojka{icama Radni-ka bi}e odbojka{ice Kule iz Grada~ca.Igra se na dvije dobijene utakmice, a uslu~aju eventualnih majstorica, odboj-ka{i }e je igrati u Bijeqini, a odboj-ka{ice u Modri~i. Pred gostovawe od-bojka{a u gradu odbojke, trener DarkoManojlovi} smatra da u ovom duelu nema

izrazitog favorita i da }e nijanseodlu~ivati o putniku u polufinale.

- Imamo podjednake {anse jer se radio ekipama pribli`nog kvaiteta. U li-ga{kom dijelu sezone savladali smo ihobaputa, ali to sadane moramnogo zna-~iti, madanam ta ~iwenica ulijeva pot-rebnu dozu samopouzdawa. Iako smo po-malo umorni i zasi}eni od svega nadamose da }emoizgurati do kraja i plasiratise me|u ~etiri najuspje{nije ekipe uBiH{tobibioveliki uspjehekipekojaje pred po~etak sezone podmla|ena i odkoje se nije o~ekivao takav plasman, ka-

èManojlovi}.Odbojka{ice Radnika zavr{ile su se-

zonu na {estom mjestu, pa }e se u prvomkolu plej-ofa sastati sa tre}eplasira-nom Kulom. Prva utakmica igra se u sub-otu u Bijeqini, a revan{ i eventualnamajstorica odigra}e se u Grada~cu.

- Nadamo se das}emodobiti prvuutak-micu, a onda u Grada~cu poku{ati da iz-borimo prolaz u naredni krug. Igra}e-mou kompletnom sastavu, a daqe}e najv-jerovatnijepro}ionaekipakojau oveuta-kmice u|e sa ve}immotivom, prognoziratrener Bijeqinki Miroslav Mi}i}.

PRVA KO[ARKA[KA LIGA REPUBLIKE SRPSKE

Ekipa ,,Radivoja Kora}a’’nije bila u stawu da se napravi na~in suprotstaviekipi Radnika koja je

poslije tri uzastopna poraza najzadostvarila trijumf. Stotiwak qu-biteqa ko{arke mirno je posmat-ralo utakmicu, jer pruèna igranije mogla da podigne adrenalin, aza doma}ina je najva`nije da jeprekinuo seriju neuspje{nih re-zultata i ostao u trci za plasman uplej-of.

NAJZADTRIJUMFRADNIKA

RADNIK - ,,RADIVOJ KORA],,

73:58(16:17, 20:10, 16:17, 21:14)

DVORANA: O[ "Vuk Karaxi}", gledalaca: 100, sudije:Stjepanovi}, \uri} (Bijeqina), Dejanovi} (Doboj).RADNIK: Pilipovi} 11, Savi} 2, Lonto{ 5, Medi} 4,

Erki} 10, Borov~anin 25, \ur|evi}, Kova~evi}, Danilovi}10, Cerovina, Kecman 6. Trener Igor Mihajlovi}."RADIVOJ KORA]": Vola{ 14, Kecman, Bogdanovi} 13,Xinki}, Jeremi}, Hamrak 5, Mlinarevi} 4, Medi} 5,Galowa, Svitlica 11, Raduki}, Kajmakovi} 6. TrenerMilan Marinkovi}.

RUKOMETNO PRVENSTVO REPUBLIKE SRPSKE

U

prvom kolu pro-qetnog dijela{ampionata ru-kometa{i Bije-

qine osvojili su bod na gos-tovawu u Bawa Luci, gdje susa ekipom Borac dva igralibez pobjednika (26:26). Ov-

im rezultatom Bijeqincisu znatno umawili izglededa se ukqu~e u borbu za {a-mpionsku titulu, po{to suvode}e ekipe na tabeli Lo-komotiva iz Br~kog i Pri-

jedor ostvarili pobjede ugostima. Lokomotiva je sla-

vila u Tesli}u rezultatom31:27, a prijedor je u Zvor-niku savladao ekipu Drinesa 32:24. RK Bijeqina nala-zi se na ~etvrom mjestu sa 22boda, Lokomotiva je prva sa30, a prijedor drugi sa 29bodova. T. N.

REMI U BAWALUCI

BORAC DVA 26BIJEQINA 26DVORANA: O[ "Borislav Stankovi}",gledalaca: 100, sudije: Vesna Ostoji} iVawa Simi} (obje iz Doboja), sedmerci:Borac dva 2(1), Bijeqina 7(5), iskq~ewa:Borac dva 14, Bijeqina osam minuta.BORAC DVA: Jovi~i}, Stankovi},Kova~evi}, Krstaji}, Rado{evi}, Risti} 1,Bibi} 6, î~i} 5, Popovi} 1, Bezbradica,Bogdani} 3, Mirkovi}, Iveti} 7, Lukaji} 3.Trener Bojan Crnomarkovi}.

BIJEQINA: D. Risti}, Mi~i} 5, Quboja 2,Div~i}, S. Risti} 3, [qivi} 2, Mi{i},Tatomirovi} 3, Trifkovi} 10, N. Risti} 1,Dòli}. Trener Radi{a Josipovi}.

PRVA LIGA RS ZA KO[ARKA[ICE

Upolufinalu plej-ofa {ampionata RS,ko{arka{ice Bije-qine plusa igra}e sa

ekipom Prijedora, dok se kaoprvoplasirana ekipa na tabe-li u finale doigravawa di-rektno plasirala ekipa Ig-mana iz Isto~nog Sarajeva ko-

ja je u posqedwoj utakmici li-ga{kog dijela takmi~ewa sav-ladala Bijeqinu Plus rezul-tatom 66:55. Igman je na taj na-~in osvojio prvi mjesto, a dodirektnog plasmana u finaledo{ao je zbog odustajawa od da-qeg takmi~ewa ekipe Rudaraiz Ugqevika. Prethodni vike-

nd nije bio uspje{an ni za ko-{arka{e Bijeqine Plusa kojisu gostovali u Ugqeviku gdjesu poraèni od ekipe doma}egRudara. Trijumfom protiv Bi-

jeqine Plusa (82:79) ko{arka-{i Rudara prekinuli su duguseriju poraza i po broju bodovastigli rivala iz Bijeqine.Rudari su ve}im dijelom utak-mice bili u vo|stvu, ali im jeu posqedwih deset minuta pon-estalo snage {to gosti nisuuspjeli da kazne. U fini{u go-stuju}a ekipa je smawila vo|-stvo "Rudara", me|utim to jebilo sve {to su mogli da u~inena ovoj utakmici. T.N.

BIJEQINA PLUSU PLEJ-OFU

DRUGOLIGA[KI FUDBAL

Udrugom proqetnom ko-lu drugoliga{kog{ampionata grupe"istok" Jedinstvo je u

Brocu, u zanimqivoj i kvalitet-noj utakmici, savladalo najoz-biqnijeg kandidata za osvajawe{ampionske titule Romaniju saPala rezultatom 2:0. Sedamnae-sto kolo obiqeìla je i visokapobjeda (7:0) Gorice iz Pu~ilaprotiv ekipe OFK [ekovi}a.Proleter iz Dvorova poraèn jeu Rogatici od Mladosti sa 4:0,Mladost je u Velikoj Obarskojbila ubjedqiva protiv Veleàiz Nevesiwa (5:1), dok je Podri-we iz Jawe osvojilo bod protivRudara u Ugqeviku (1:1). Goloveza Jedinstvo protiv Romanije ko-

ja je u Brodac stigla kao lider natabeli postigli suKrsti} u 21. iMarkovi} u 56. minutu. Goloveza Goricu u susretu sa ekipomOFK [ekovi}a postigli su An-dri} u 26. Pavlovi} u 54. i 62.Draì} u 55.ûturi} u 82. i 85. iMale{evi} u 88. minutu utak-

mice. Na utakmici u elikojObarskoj strijelci za doma}itim bili su [ubari} u 12. i 23.Tonkovi} u 26. Todorovi} u 49. iStokanovi} u 77. minutu, a jedi-ni pogodak za Vele postigao je]uku 18. minutu. U Ugqeviku po-veo je Rudar pogotkom Stjepano-vi}a u 6. minutu, a izjedna~io jeSajtanovi} u 77. minutu, dok su uRogatici strijelci za Mladostprotiv Proletera biliCerovi}u6. i 23.Kula{evi} u 18. i Katanau 47. minutu. U vo|stvu se nalaziNapredak iz Doweg [epka sa 32boda, Mladost iz V. Obarske na-lazi se na drugoj poziciji sa 31.bodom, Podriwe iz Jawe je ~et-vrto sa 28, Proleter {esti sa 27,Jedinstvo iz Broca sedmo sa 23, aGorica deveta sa 22 boda. Nared-nog vikenda Proleter je doma-}in Rudaru, a Podriwe Mili}i-ma. Mladost iz V. Obarske gost

je Romanije na Palama, a Goricaputuje u Vlasenicu. Zbog odusta-

jawa Han Pijeska u ovom kolu slo-bodna je ekipa Jedinstva iz Broca.

LIDER PORA@ENU BROCU

VladoMili}evi}




DANI KOMEDIJE U BIJEQINI

Ovogodi{wi osmi pozori{ni festival "Dani komedije" u Bijeqini, otvorio je na~elnik op{tine Bijeqina,

Mi}o Mi}i} izraàvaju}i zadovoqstvo {to se bijeqinskoj publici najprije predstavqaju glumci iz Kru{evca,grada pobratima Bijeqine, predstavom "Svet". ,,Dani komedije 2009’’proti~u u znaku velikog jubileja bijeqinske

amaterske pozori{ne scene, istoimenog Amaterskog pozori{ta "Scena" koje je osnovano davne 1934. godine, aobnovqeno pro{le godine, rekao je Mihajlo Trifkovi}, direktor Centra za kulturu "Semberija"

FESTIVAL U ZNAKU JUBILEJA

Zadovoqstvo je da su iove godine velika glu-ma~ka imena stigla uBijeqinu i da}e ovape-

pozori{na manifes-qubiteqe pozori{ta, bar

trenutak, odvojiti od te{kogsumornog vremena u komedanas

, rekao je na otvarawu-a~elnik Mi}o Mi}i}.- Osimpetpredstava koje}e se

za festivalske nag-a rije~ je o pozori{tima iz

Beograda, Novog Sa-[apca i Ubau Srbiji, ove go-

u nezvani~noj konkurencijimladi glumci - ama-

iz Bijeqine sa Goldonije-"Mirandolinom", koju je re-

student glume Ivan Pet-Uz pomo} Skup{tineBijeqina, koja je za ovu

izdvojila 10.000te uz pomo} sponzora i qu-

pozori{ta, nadamo se daqubiteqima pozori{ta u

omogu}iti da uìvajudobrim predstavama i vrijed-

gluma~kim ostvarewima,ojasnio je direktor Centra zaulturu Mihajlo Trifkovi}.On je naglasio da je prilikom

elekcije pozori{nih predstavaazgovarano sa upravama ~ak 17ozori{ta u BiH, Srbiji i Hr-atskoj, ali su pomenuta pozori-

{ta, koja }e gostovati na ovogo-i{wim "Danima komedije" po-udila najprihvatqivije uslove,ad su u pitawu tro{kovi wi-ovog gostovawa.- Ova pozori{na manifesta-

}e nas ko{tati oko 20.000U pro{loj godini Minis-

obrazovawa i kulture jepomoglo ovu mani-

a u ovojgodini jo{~e-odgovor resornog minist-

kad je u pitawu finansijskaKontaktirali smo po-u Bawaluci, Mostaru,

Zagrebu i Osijeku i wi-ponude su se kretale odKM pa navi{e, kad su u pi-tro{kovi gostovawa, re-

ao je Trifkovi}.U stru~nom ìriju ovogodi{-

weg festivala su Zdravko Zgo-wanin, predsjednik Kwièvnogkluba "Jovan Du~i}", biv{i glu-mci amateri, nekada{wi ~lano-vi bijeqinske "Scene", PredragPopovi} i Ivica Tuzlan~i}, teSini{a Kajmakovi}, direktor ivlasnik muzi~ke produkcije ,,Re-nome’’.

- Na{ osnovni ciq jeste daponovo aktiviramo bijeqinskopozori{te, da nastavimo tradi-ciju pozori{nog amaterizma uBijeqini. Mladi qudi, koji susada ukqu~eni u na{e pozori{-te, prije svega, imaju veliku, go-tovo bezgrani~nu qubav i entuz-ijazam, kad je pozori{na umjet-nost u pitawu, rekao je PredragPopovi}.Ivan Petrovi}, rediteq "Mi-

randoline", izjavio je da je deve-toro mladih glumaca na ovoj pred-stavi radilo nekoliko mjeseci.

- U pitawu su studenti bije-qinskih fakulteta i gimnazi-jalci zavr{nih razreda Gimna-zije "Filip Vi{wi}". Sve smosami pripremali, od kostima,scenografije, do svakog detaqa.Krojili smo i prekrajali, mu~i-li se i ne{to napravili. O~eku-jemo podr{ku publike, kakobis-mo nastavili rad i istrajali una{em naumu, rekao jeIvanPet-rovi}.

- Ni{ta se nije promenilo zaovih stotinu godina, otkako jeNu{i} napisao komad "Svet".Danas verujemo da }e nakon sto-tinu godina ne{to bitidruga~i-je. Ne}e, kaè Vladimir Popa-di}, rediteq pozori{ne pred-stave "Svet", kojom su glumciKru{eva~kog pozori{ta otvo-rili ovogodi{we Osme "Danekomedije" u Bijeqini.

Kad mali ~ovjek iz neke zabi-ti krene u veliki grad, ~esto pr-va i najva`nija ìvotna iskust-va velikog grada stekne samo naèqezni~koj stanici, jer ga tu,nespremnog i naivnog obrlate izasko~e razni {ibicari, {ver-ceri, javne dame, xeparo{i isvakojaki drugi prevaranti, uvo-di nas u svoju i Nu{i}evu pozo-

ri{nu pri~u rediteq VladimirPopadi}. Ku}i se taj mali ~ovjekvra}a povrije|en i ponièn,isfrustriran i samo sa jednimlogi~nim zakqu~kom: "Nikadvi{e taj veliki svet !" Do opere,muzeja i skupih restorana... isvega onoga {to svijet ~ini li-

jepim i blistavim, taj mali ~ovjek nije ni stigao, ali }e ubudu}ebez rezerve prezirati i mrzetitaj veliki svet, samo zato {tonije bio kadar izbje}i isku{ewa"èqezni~ke stanice", zakqu-~uje Popadi}.

Prvak Kru{eva~kog pozori{-ta, glumacMilija Vukovi} kaèda je Nu{i} pisac svevremenskii uvijek aktuelan.

- Ne}e se ni{ta promeniti, neu Srbiji, ve} na ~itavom Balka-nu.Svet je tu, oko nas, ali mi nemoèmo da ìvimo samo onakokako svet kaè. Moramo ìvetionako kako smo mi navikli i nemoèmo dozvoliti da nam nekodrugi ispisuje na{ebiografije.A to je biloevidentno i prisut-no u ovihposledwih pedesetak ivi{e godina. Mi jesmo upu}enijedni na druge, ali, ako nas tajdrugi {utira i ne prihvata ova-kvim kakvi jesmo, onda nama ba-dava {to se ne{to trudimo. Le-po je iza}i iz balkanskih grani-ca, ali, {ta da radimo, tu smo,gde smo.

Upravnik Kru{eva~kog pozo-ri{ta, Branislav Nedi} kaèda glumci iz Kru{evca prvi putgostuju u Bijeqini i to je za svewih bio jedan umjetni~ki izazov.

- Na repertoaru imamo klasi-kedoma}ekwièvnosti i Nu{i-}ev "Svet" se idealno naslawana tu ideju. Radimo adaptacijedela na{ih velikana, ali i delaklasika, poput Sterije, Ace Po-povi}a, Du{ana Kova~evi}a idrugih. Pre nekoliko godinasmo postavili Nu{i}evo "Sum-wivo lice" a sada je na red do-{ao "Svet", komedija koja nijepuno igrana na na{im scenama.Ona je izuzetno zanimqiva i od-slikava vreme u kome i mi ì-vimo danas. Predstava je i danas

aktuelna. Srbija se u mnogo ~emupromenila, ali su neke stvariostale nepromewene, od mental-iteta, prihvatawa novih stvari,onoga {to svet misli i ose}a.Kad se pogleda, napravili smojedan krug i vratili se na isto,precizira Nedi}.

BALKAN DOGOLE KO@E-Okupqeni smo u pozori{nu

trupu "Kaput" koja je nastala uSremskim Karlovcima. Mi smokazali{ni putuju}i teatar ukome trenutno rade tri glumca.Predstava "Balkan do gole ko-è" je benigna, ali ne iuvredqiva predstava. Odslikava

istoriju od Titove bolesne nogedo danadana{weg. Sve je naprav-qeno u jednom{aqivom tonu, be-zazleno, neuvredqivo, ali duho-vito. Kako se budu mewale stva-rinaBalkanu, tako}e semewatii na{a predstava, rekao je glu-mac Milan Malba{a, predstav-qaju}i svoju pozori{nu trupu ukojoj nastupaju glumci Sr|anSimi} i Miroslav Mihailovi}i koji su se bijeqinskoj publicipredstavili druge ve~eri na"Danima komedije". @ivot nas jeogolio do gole koè, kaè Mal-ba{a. Sve ono {to se de{avalo uposqedwim decenijama na ovimna{im balkanskim prostorimavi{e djeluje kao opora i tu`nadrama, ali se moè pretvoriti iu humoresku, zavisno iz kog uglase sve to gleda. On kaè da su svepotencijalne politi~ke tajnerazgoli}ene na sceni na jedan do-padqiv i duhovit na~in. U pozo-ri{tu se pri~a jedna paralelnaistorija na{eg podnebqa. Ono{to zvani~ni mediji pre}utkuju,glumci iznose javno na sceni. Upredstavi "Balkan do gole ko-è" pomiwu se brojni politi~a-ri koji su prodefilovali bal-kanskom sumornom scenom. Kri-tika koju glumci upu}uju na wi-hov ra~un, moè se shvatiti kaodobronamjerna, zdrava kritika itu nema razloga za qutwu, kaèglumac Sr|an Simi}. MiroslavMihailovi} dodaje da je u "Bal-kanu do gole koè" napravqenhirur{ki zahvat nad biv{omnam dràvom.

-Biv{i i sada{wi dràvnicii lideri ojadi{e nam dràvu ioni }e se lako prepoznati u na-{oj predstavi. Nama je preosta-lo samo toliko da malo razgal-imo i nasmejemo na{ narod, damu olak{amo muke, kaè glumacMiroslav Mihailovi}.

Glumci iz Novog Sada dodajuda je humor sve ono {to nije uv-reda i sve dok je {ala prisutna,to je i dozvoqeno, tako da je to zaglumca vje~ito hodawe po ìci,a to je najqep{a stvar u pozo-ri{noj umjetnosti. E.S.N.

Na Petom internacionalnomfestivalu dje~ije pjesme"Dje~ja ma{ta moè sva{ta" -

Br~ko 2009, odrànom {estogmarta u Br~kom, IsidoraOstoji}, u~enica petog razre-

da iz osnovne {kole "VukKaraxi}" u Bijeqini osvojilaje Grand - pri, za kompoziciju"Pobrkana bajka", autoraMarine Adamov Stojadinovi}

i Bore Gvoji}a. Na festivalusu nastupili vokalni solistiuzrasta do 13 godina izBr~kog, Bijeqine, [amca,Guwe, Maglaja, Kladwa,Bawaluke i Beograda.

GRAN PRIZA ISIDORU



Documents

Semberske novine [broj 691, 19.3.2009]