Slobodna Bosna 691

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ko{tunica i Tadi} premijeru RS-a odobrili plja~ku 150 miliona eura

SADIK AHMETOVI], MINISTAR SIGURNOSTI: MAOÂ JE BILA PUN POGODAK

DODIKOV POHOD NA SRBIJU Kako je pokoren Komgrapwww.slobodna-bosna.ba

Sudsko svo|enje krvavih hercegova~kih ra~una

ZUKA ALI[PAGO

Sefer je znao sve

ZA IZBORE SPREMNI Federalne predizborne investicije

Vladaju}a federalna ~etvorka pripremanajambiciozniji investicioni plan u BiHnakon rata; “Slobodna Bosna“ otkriva koje(predizborne) projekte priprema VladaFederacije BiH i kako ih namjerava finansirati

HAAG U SARAJEVUZuka Ali{pago i zlo~ini u Hercegovini

Pro{le je nedjelje u Sarajevu uhap{enZULFIKAR ALI[PAGO, ratni zapovjednikjedinice “Zulfikar“, ~iji je komandni kadarne{to ranije po nalogu Tuìteljstva zaratne zlo~ine Suda BiH stavljen izare{etaka zbog sumnje da su po~inilizlo~ine nad hrvatskim civilima u seluTrusina; na{a novinarka otkriva da li jehap{enjem “kontroverznog Zuke“zaokruèna linija komandne odgovornostiza zlo~ine koje je Armija BiH po~inila nadHrvatima u Hercegovini

SARAJEVO-ANKARA-BEOGRADKako je Bori{a Arnaut dobio agreman

Na ovotjednom sastanku ministara vanjskihposlova BiH, Turske i Srbije koji je odràn

u Ankari, kona~no je, nakon gotovo trigodine ~ekanja, potvr|eno da je predsjed-nik Srbije BORIS TADI] dao agreman zanovog bosanskog ambasadora u BeograduBORI[U ARNAUTA; na{a novinarka otkri-va razloge zbog kojih su srbijanskizvani~nici, poslije upornog odbijanja, naglopromijenili stav i prihvatili kandidataHARISA SILAJD@I]A

DODIKOV MAR[ PREKO DRINE Plja~ka te{ka 150 miliona eura

Po~etak ove godine u susjednoj Srbiji obiljeàvaju masovni protesti osiroma{enihradnika, {trajkovi desetina hiljada ljudi kojisu u procesu privatizacije tamo{njih firmiostali bez posla, plata, socijalne za{tite...;na{i novinari otkrivaju da je u sredi{tunajve}e privatizacijske plja~ke u Srbiji,

kupovine gra|evinskog giganta “KOMGRAP“, te{ke preko sto miliona eura, aktuelni premijer Republike Srpske MILORAD DODIK sa svojom gra|evinskom marionetom SLOBODANOMSTANKOVI]EM, vlasnikom firme “Integralinènjering“ iz Lakta{a

SIGURNOST/BEZBJEDNOST Kako se desila Gornja Mao~a

Ministar sigurnosti u Vije}u ministara BiHSadik Ahmetovi} koji je na tu du`nostizabran unato~ brojnim politi~kim istrana~kim zakulisnim igrama, u razgovoruza SB komentira pro{lonedjeljnu policijskuakciju u Gornjoj Mao~i, obja{njava surad-nju sa policijskim i sigurnosnim agencijamai najavljujuje skoru liberalizaciju viznogreìma sa Evropskom unijom

OSMO SVJETSKO ÛDO Sarajlija koji je dizajnirao Dubai metro

Prije pet mjeseci u Dubaiju, poslovnomsjedi{tu Bliskog istoka, na spektakularanna~in je pu{ten u promet najluksuzniji inajskuplji metro na planeti; novinarka “SB“otkriva da je idejni tvorac Dubai metroaSarajlija BORAN AGO[TON, danas jedanod najtraènijih svjetskih arhitekata, kojiprvi puta govori za medije u BiH

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

22

50

26

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.4

DAN I @ARA

Izet Hadì} @araprivremeni nasljednik vehabijskog lidera NusretaImamovi}a

Nakon pro{lotjedne policijske akcijeu Gornjoj Mao~i, hap{enja samo-progla{enog vjerskog vo|e NusretaImamovi}a i {estorice njegovih sljed-benika, stanovnici tog sela odlu~ili suuzvratiti “medijskim kontraudarom“. Pasu tako, pored lokalnih imama i aktivis-tice Amnesty Internationala Na|eDizdarevi} koji su prvi ustali protiv“demonstracije policijske sile“, odmetnu-ti seljani iz Gornje Mao~e od novinaraDnevnog avaza Faruka Vele zatraìlimedijsku potporu, a od MirnesaAjanovi}a politi~ku za{titu. Medijsko-vjersko-politi~ku kampanju za“osloba|anje nepravedno zato~enebra}e“ na sebe je preuzeo Izet Hadì}zvani @ara, koji se ve} nametnuo kaoprivremeni nasljednik NusretaImamovi}a. Hadì} je, ina~e, iz selaLije{nica kod Maglaja, a prije nego {toje postao selefija i preselio u GornjuMao~u, svirao je gitaru u nekolikoseoskih bendova, jedno vrijeme dràotrgovinu i radio kao taksista. (S. M.)

Na~elnik Op}ine @ivinice HHasanMuratovi}, kojeg je u novembru pro{legodine s vi{e hitaca u ruku i nogu raniosugra|anin EEdhem [aran, pristao je da svje-do~i protiv svog napada~a, ali samo poduvjetom da mu Kantonalno tuìteljstvo uTuzli da imunitet! I mada nije jasno zbog~ega je Muratovi} traìo imunitet, jer je[aran odmah priznao da je u njega pucao, a{to je kasnije potvrdilo i vi{e prisutnih svjedoka, odlukom glavnog tuzlanskogkantona lnog tuìtelja [[esenama ]osi}a,op}i nskom na~elniku iz @ivinica je, uistinu,dat imunitet, {to je pravni presedan bezpremca! Trgovac Edhem [aran iz @ivinicaje, podsjetimo, napao Hasana Muratovi}anakon vi{egodi{njeg imovinsko-pravnogspora, odnosno, odluke op}inskih vlasti dasru{e njegov poslovni objekat od dvadese-tak kvadrata, u kojem je imao prodavnicuposu|a.

Svega nekoliko dana nakon {to je odtuìtelja ]osi}a isposlovao imunitet odkrivi~nog gonjenja, na~elnik Hasan Mu -ratovi} je od Skup{tine Tuzlanskog kantonazatraìo da preispita rad i “zaustavi antius-tavnu i nezakonitu praksu“ kantonalne

Antikorupcijske komisije. Optuìv{i~lanove Komisije da novinarima otkrivajuimena op}inskih i kantonalnih du`nosnikaprotiv kojih su pristigle prijave za korupci-ju i kriminal, Muratovi} je upozorio nanavodne paralelizme, tvrde}i kako seAntikorupcijska komisija mije{a u rad kan-tonalnog MUP-a. No, pravi razloziMuratovi}eve brige su, dakako, posvedruga~iji, budu}i da upravo on prednja~i ubroju prijava koje su dostavljene Komisiji -ima ih desetak, te da je u nekoliko slu~ajevaprotiv njega ve} otvorena istraga. Ranijesmo objavili da se Hasan Muratovi} nalazina popisu osumnji~enih u istrazi kojuTuìteljstvo Tuzlanskog kantona vodi pro-tiv profesora Pravnog fakulteta iz Sarajeva.No, kako se pored ove istrage provjerava iugovor koji je Muratovi}, bez znanjaop}inskih vije}nika, potpisao s Rudnikomuglja \ur|evik, jasno je za{to je na~elnik@ivinica traìo imunitet od kaznenoggonjenja. I dalje je nepoznanica za kojim jepravnim argumentima posegnuo tuìtelj[esenam ]osi}, prije nego {to je udovoljioMuratovi}evim èljama.

(S. Mijatovi})

Tuzlanski tužitelj ŠesenemĆosić bez ikakvog

obrazloženja dao imunitetnačelniku Živinica

Hasanu Muratoviću

SAMOZA[TI]ENI SVJEDOK

MINI MARKET

ZAGONETNI IMUNITETNa~elnik @ivinica Hasan

Muratovi} zatraìo je imunitet kako bi svjedo~io protiv

svog napada~a

Nusret Imamovi}

“NA PUTU“ PREMA “ZLATNOM MEDVJEDU“


“DVOJKA” ZA PET

Volkswagenovom“Golfu 2” bi}epodignutspomenik uSarajevu

U Sarajevu se planira izgradnjaspomenika VW Golfu. I to ne bilokakvom, nego modelu druge gene -racije, koji se proizvodio od 1984. do1992. godine, izme|u ostalog i usarajevskom TAS-u. O izgradnjispomenika automobilu koji u Bosni~ini oko 60 procenata od ukupnebrojke svih registriranih automobilapri~alo se ve} godinama, no ideja jeozvani~ena nakon nedavne posjetedelegacije Volkswagena Sarajevu irazgovora sa premijerom FederacijeMustafom Mujezinovi}em.Mujezinovi} je u razgovoru sa~lanom Uprave VolkswagenaWernerom Neubauereom govorio ozna~aju ovog automobila tokomopsade Sarajeva od 1992. do 1995godine i predloìo da Federacija BiHzajedno sa VW-om izgradi spomenikovom vozilu. Tokom opsadeSarajeva, Golf dvojka bio je skoro pajedino vozilo koje se moglo vidjeti naulicama grada. Njegova izdr`ljivost,dostupnost rezervnih dijelova temogu}nost kori{tenja raznih vrstagoriva, u Bosni je postala legendar-na. Automobil je voèn na naftu, ali ina lo`-ulje, ulje iz transformatora iztrafo-stanica, ~ak i na prera|eno jes-tivo ulje. Njegova proizvodnja uSarajevu po~ela je 1976. godine,kada su se po~eli sklapati u tvornici~iji su zajedni~ki vlasnici bili VW iUNIS. Izvoz iz TAS-a pred rat jeiznosio 300 miliona maraka uz planda se popne i do pola milijarde.Samo u Sarajevu je pro{le godineukradeno 646 automobila, a 80 pro-cenata su bila VW vozila. Zbog togase Sarajilje, nakon {to je objavljenavijest o nakani Vlade da izgradispomenik Golfu, {ale da spomenikodmah nakon izgradnje treba osigu-rati alarmima i sigurnosnim bravamakako ga lopovi ne bi ukrali.

(N. H.)

MINI MARKET

Gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, federalni ministar kulture i sporta GavriloGrahovac, te sponzori i partneri filma Na putu ispratili su u srijedu rediteljku Jasmilu@bani} i ekipu njenog filma na 60. internacionalni filmski festival u Berlinu. Film Na putudoìvje}e svjetsku premijeru u okviru glavnog programa jubilarnog Berlinalea 18. februara,a sedam dana kasnije, 25. februara, u dvorani Zetra u Sarajevu bit }e odràna i bosansko-hercegova~ka premijera. Jasmila @bani} kaè da osje}a “pozitivnu tremu“ uo~i premijerena Berlinaleu, ali i kako }e film svoj pravi “ispit“ imati pred sarajevskom publikom u Zetri.

SRETAN PUT, JASMILA!

Foto: Milutin Stoj~evi}

POZITIVNA TREMAGlumica Jasna Ornela Bery drugi put sara|uje sa Jasmilom @bani}

VELIKA OÊKIVANJAPodr{ka Grada Sarajeva, Fondacije za

kinematografiju FBiH, partnera BHTelecom-a i Fabrike Duhana Sarajevo...

VELIKA OÊKIVANJAPodr{ka Grada Sarajeva, Fondacije za

kinematografiju FBiH, partnera BHTelecom-a i Fabrike Duhana Sarajevo...

PRVO BERLINALE, ONDA ZETRANa|a Lutvikadi}, Gavrilo Grahovac i Jasmila @bani}

Vi{e od dvije hiljade familija srpske nacionalnosti pri-javilo se za povratak u Mostar. Slu`beni izvori izmostarske Gradske uprave vele da bi se, realizira li

se ta kolektivna èlja i namjera “sa umi{ljajem“, u Mostarvrlo skoro moglo vratiti preko pet hiljada predratnihstanovnika srpske nacionalnosti. Iz pet hiljada razloga bita izvjesnost bila va`na i dragocjena. Prije svega jer bizna~ajnije i nagla{enije prisustvo tre}eg konstitutivnognaroda u Mostaru, srpskog, stubokom potkopalo posto-je}u bipolarnu strana~ko-nacionalisti~ku arhitekturu toggrada fundiranu na ratnim crtama razgrani~enja i prljavojtrgovini hrvatsko-bo{nja~kih strana~kih namjesnika u tomgradu.

Pro{le je nedjelje na su|enju VVojislavu [e{elju uHaagu svjedo~io izvjesni za{ti}eni svjedok, mostarskiSrbin, koji je na po~etku rata, u prolje}e 1992. godineregrutiran, ili je sam pristupio, tada{njoj srpskoj teritori-jalnoj odbrani, koja }e nedugo potom biti prenominirana

u Vojsku Republike Srpske. Tip je svjedo~io epskina{iroko, hercegova~ki razbaru{eno, ali dovoljno pre-cizno i plasti~no, o pokoljima u kojima su prvih sedmicarata [e{eljevi ~etni~ki eskadroni, importirani iz Srbije,smaknuli stotine Bo{njaka i Hrvata po Mostaru i okolini(Nevesinju, prije svega). Predsjedavaju}i sudija JJeanClaude Antonetti priupitao je za{ti}enog svjedoka: “Ajeste li Vi prije rata ìvjeli u zapadnom ili isto~nom dijeluMostara?“, na {ta je svjedok kazao da prije rata takvavrsta kategorizacije (lijevo-desno, istok-zapad) me|uMostarcima nije postojala. “Rat je izmislio te fizi~ke pod-jele“, kazat }e svjedok obja{njavaju}i da su “i Srbi iHrvati i Bo{njaci prije rata ìvjeli u svakom dijeluMostara“.

Vojislav [e{elj se, barem koliko ja ovih nekoliko godi -na pratim to su|enje, prvi puta u ha{koj sudnici osje}aoneugodno, me{koljio se, prevrtao papire ispred sebe,kolutao o~ima... da bi na koncu kazao da su prezentiranizlo~ini neupitni, dakle stra{ni, dokazuju}i, me|utim, da ihnisu po~inili njegovi ~etnici, nego kolja~i iz Nevesinja;koji su bili pod kontrolom haramba{e AArsenija Grahovca

a koji je, dokazuje [e{elj, bio dobrovoljavac i la`ni~etni~ki vojvoda Srpskog pokreta obnove predvo|enogVukom Dra{kovi}em.

UTribunalu u Haagu je pro{le nedjelje (to se, naravno,nijedan ni ovda{nji, niti srbijanski medij nije udos-tojio registrirati) okon~ano izvo|enje uàsno te{kih

dokaza Tuìteljstva u procesu protiv generala MMom~ilaPeri{i}a, nekada{njeg komandanta Vojske Jugoslavije.Skoro stotinu svjedoka, od kojih 15-ak za{ti}enih, svje-do~ilo je o Peri{i}evoj odgovornosti u jugoslovenskoj rat-noj kalvariji; od Zadra do Mostara, od Sarajeva doSrebrenice. Podasrto je desetine hiljada dokumenata odkojih su ve}ina imali status “vojne tajne“. Jedan ovda{njipravno educirani, ali bespomo}no povr{ni “analiti~ar“dohvatio se krajnje marginalnog, irelevantnog detalja izdokaznog postupka protiv Peri{i}a - da su `rtveSrebrenice ubijane mecima poizvedenim u tvornici oru`ja

i municije u Kragujevcu. Peri{i}eva odbrana je dokazalada su manje-vi{e sve `rtve u balkanskom pokolju stradaleod municije proizvedene u toj srbijanskoj tvornici smrti.Mnogo je va`niji jedan drugi dokazni materijal, uvr{ten usudski spis protiv Peri{i}a, koji svjedo~i o neposrednojuklju~enosti srbijanskih oruànih snaga u zlo~inepo~injene u Bosni i Hercegovini. Na visoravni Ponikve uSrbiji, neposredna granica prema BiH, ha{ki istraìtelji sudokumentirali, na temelju ~ahura, snimljenih fortifikaci-jskih “~vorova“ da je tokom napada Vojske RepublikeSrpske na Srebrenicu, u julu 1995., srbijanska vojska podkomandom Mom~ila Peri{i}a pruàla sve potrebne artilj -erijske usluge ubicama RRatka Mladi}a za potrebe predsto-je}eg genocida nad srebreni~kim Bo{njacima. Vjerovaliili ne, ta je istraga obavljena po nalogu tada{nje glavneha{ke tuìteljice CCarle del Ponte. Dame, ambasadorice[vicarske u Argentini, koju posljednjih sedmica novinskidiletanti, nevladin amaterski priu~en sektor, nedou~enipravnici... sotoniziraju da je skrivala, uni{tavala, opstru-irala, pod tepih stavljala dokaze o zlo~inima nadBo{njacima.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Izbor ili neizbor za ambasadora u Beogradu osramoćenog policijskogčinovnika Arnauta, potomka živopisne obitelji u koju su uključeni injegovi prvi rođaci Kočiz i Unkas, Silajdžić je podigao na najvišidiplomatski nivo: ne zna se da li je zvanična Moskva, ili je oficijelniIstanbul odobrovoljio diplomatski Beograd da napokon prihvatiArnautovu inauguraciju za ambasadora BiH u Srbiji

SILAJD@I]EV PREDIZBORNI REDIZAJNPi{e: SENAD AVDI]

Sto posto, bez izuzetka, {to vi{e Arn

Bolesne su te optu`be, zarazne, prenosive, te ih je iz razlogapreventive nu`no zaobilaziti. A producira ih preko svojih medijskihklimoglavaca jedan isti parazit, profesionalna neznalica - doktornekakvih virtualnih nauka HHaris Silajdì}, ~lan Predsjedni{tvaBosne i Hercegovine! Jednom sam probao sa profesoromSilajdì}em, dakle, ja pravno samouk, navrat-nanos priu~eni anali-ti~ar, ozbiljno razgovarati o ha{kim procesima i presudama, i pot-puno se ohladio: frajer, Silajdì}, generalno pojma nema ni o ~emu,a i ono o ~emu dokazano pone{to zna je naprosto operativnoneupotrebljivo. On je dovoljno estradizirao svoju poziciju i poloàj,

s akademske distance koja se unaprijed podrazumijeva (dakle neprovjerava, to je tako kako je) da mu je, uz sve ostale obaveze,zamorno pratititi su|enje u Haagu protiv JJovice Stani{i}a i FFrenkijaSimatovi}a. Dragocjen je iskaz koji je pro{le sedmice u ha{koj sud-nici dao predsjednik Stranke demokratske akcije BiH SSulejmanTihi}: ukratko, Tihi} je posvjedo~io da su ga u njegovom rodnomBosanskom [amcu mlatili srbijanski specijalci (ZZvezdanJovanovi}, ubica ZZorana \in|i}a), pa ga poslije prebacili u zatvoru Srbiji. Kud }e{ ja~i dokaz o agresiji Srbije na Bosnu iHercegovinu?!

Vra}am se na po~etak teksta: pet hiljada Srba, Mostaraca, èlise vratiti u predratne domove. Ne znam koliko je pateti~an,provodiv, a u kojoj mjeri komercijalan taj nedvosmisleno

dirljiv, iskren ~in. Znam da je o va`noj stvari rije~. Kazao je to iministar za izbjeglice u Vladi Republike Srpske MMiladinDragi~evi}, potvrdio je to i gradona~elnik Mostara LLjubo Be{li},Postoji uàrena emotivna èlja, nije upitna ni politi~ka volja, samopostoji problem koji se zove pare; nema love, naime. Ima HarisSilajdì} svog ministra za izbjegla, raseljena i prognana lica,notornog SSafeta Halilovi}a, koji je morao nazo~iti na susretu

ovla{tenih predstavnika Mostara, s jedne, i entitetskih vlastiRepublike Srpske, s druge strane, na temu povratka “napaljenih“mostarskih Srba u njihov hercegova~ki zavi~aj.

Haris Silajdì}, nigdje verificirani doktor povijesno-historijskihnauka, koji je na pro{le izbore iza{ao sa sloganom “BiH stoposto“, pretpostaviti je, predstoje}u kampanju }e pozicioni-

rati na principijelnim zahtjevima prema Ha{kom tribunalu - da seobnovi proces protiv Srbije za genocid, {to je podjednako imbecil-no i nerealno. Silajdì} je, koliko se golim okom vidi, realizirao

isklju~ivo svojih “sto posto“ glede familije AArnaut, rigidnog komu-nisti~kog drota BBori{e Arnauta i njegovih srodnih karikatura...

Izbor ili neizbor za ambasadora u Beogradu osramo}enogpolicijskog ~inovnika Arnauta, potomka ìvopisne obitelji u kojusu uklju~eni i njegovi prvi ro|aci KKo~iz i UUnkas, Silajdì} je podi-gao na najvi{i diplomatski nivo: ne zna se da li je zvani~naMoskva, ili je oficijelni Istanbul odobrovoljio diplomatskiBeograd da napokon prihvati Arnautovu inauguraciju zaambasadora BiH u Srbiji.

Sad nam je, uistinu, laknulo: Srbija }e, uz pritisak vanjskih part-nera, napokon izdati agremane BBori{i Arnautu, Australija }e poautomatizmu prihvatiti aplikaciju njegovog sina DDamira,Silajdì}evog eksperta u sferi me|unarodnog prava, o ~ijoj sepravnoj naobrazbi skrbila mama AArnaut, diplomatkinja u SAD-u;sve da se Silajdì} ne bi naljutio i uputio svoje karakteristi~ne o{trediplomatske note.

A ko }e realizirati povratak Srba u Mostar? Silajdì}ev ministarSafet Halilovi}, povratnik u alkoholizmu, ~im se vrati iz BosanskeGradi{ke gdje mu svako malo mnogobrojni ro|aci, bra}a i sestrezaposleni u javnim preduze}ima u Sarajevu organiziraju spektaku-larno pijanstvo i rasko{an “popravak“!? �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

nauta u diplomatiji i srodnim djelatnostima

ÛDNA JADA...Povratak Srba u Mostar

razrje{ava ve}inu problema uhercegova~koj prijestolnici

ÛDNA JADA...Povratak Srba u Mostar

razrje{ava ve}inu problema uhercegova~koj prijestolnici

Foto: Mario Ili~i}

ÊTVRTAK. 4. FEBERUARProtiv operacije koju je u Gornjoj

Mao~i po nalogu Tuìteljstva BiH izveo~itav niz policijskih agencija u BiH, prva jedigla glas NA\A DIZDAREVI], suprugajednog od {estorice pripadnika “alìrskegrupe“ koji su nakon vi{egodi{njeg robijanjau Guantanamo, vra}eni u rodnu, jednu ijedinu BiH. A gdje je danas nikad preàljeniDizdarevi}kin mu`? Ako, uprkos oklopuNa|a, dobro vidi na o~i, mo`da ga je vid-jela u novoj ljubavnoj avanturi u Mao~i?!

PETAK, 5. FEBRUARFAHRUDIN FADONÎ] se u Americi,

prevedeno na njegov maternji crnogorskijezik, “susro“ sa penzioniranim ameri~kimgeneralom WESLEYJEM CLARKOM. Neznam je li i tom prigodom bio go do pasa,da li je bio obu~en u karakteristi~ne“maskirne ga}e“ i da li je li imao “livor zapasom“ kao kad se ‘93. u Hercegovini“susro“ sa penzioniranim generalomArmije BiH VVahidom Karaveli}em?!

SUBOTA, 6. FEBRUARSANJA VLAISAVLJEVI], novinarka

godine, sve je digla na noge zato {to joj jeju~er savjetnik sarajevskog gradona~elnikaBehmena EMIR SULJAGI] partibrejkerski

pokvario tolerantno ozra~je na njenommati~nom okruglom stolu o maleljetni~komnasilju, jednom od stotinu sli~nih {to ih njenekskluzivni nevladin, neprofitni du}an-butik, Centar za kulturu dijaloga, svako maloorganizira uz pomo} “dobrih ljudi“, me|ukojim se isti~u “nevladin“ premijer RS-aMilorad Dodik i “neprofitni“ medijski tajkunFahrudin Radon~i}. Gospo|i Vlaisavljevi},kojoj su se, me{~ini, ozbiljno pomije{alipubertet i klimaks, predlaèm iskreno idobronamjerno: neka organizira “okruglistol“ o temi nasilja nad maloljetnimRomkinjama, a nek’ za uvodni~ara uzmeRadon~i}evog av(az)lijanerskog buldoga izPriboja, njenog formacijskog urednikaFadila Mandala (koji me je ju~er po stoti putdivlja~ki u “Avazu“ optuìo za taj zlo~in).Osjetljiva je Vlaisavljevi}ka kada nju nekomalo ~vrkne, prozove..., ali kada na stranica-ma njenog omiljenog dijalo{ko-kulturnogpodlistka mene optuè za najmra~niji zlo~in,jebe se njoj ìvo. [to bi rekla moja predratna

kom{inica Zehra, Romkinja: ““Joj, burazeru,kada su moja djeca ovako meni draga, mogumisliti kako ih volu drugi ljudi!?”

NEDJELJA, 7. FEBRUARTokom dana{nje ceremonije izvla~enja

parova za Evropsko prvenstvo u nogometu,odràne u Var{avi, oficijelni voditelj biranimje komplimentima pozdravio “predsjednikaFS Crne Gore DDejana Savi}evi}a, legenduevropskog fudbala“.

Bh. ~inovnike niko nije registrirao, alilijepo je bilo vidjeti u na{oj delegacijiPAPETA SU[I]A, koji je u ex-jugosloven-skim okvirima bio daleko iznad DejeSavi}evi}a, a u evropskim u najmanju rukuravan poljskim “ambasadorima fudbala“Scharmahu i BBonieku. Ohrabruju}e je {to sePapetu u stru~nom timu priklju~io ELVIRBALJI]. Su{i} bi Balji}a hitno moraoposlati u [panjolsku da pa`ljivo skeniraHARISA MEDUNJANINA kojeg je ]]iroBlaèvi} pod pritiskom javnosti zvao ureprezentaciju, a da pojma nije imao ni gdjeigra, ni ~ime se bavi. Sino} sam gledaoMedunjanina, od po~etka je igrao zaValladolid u o~ekivanom porazu u Vale n -ciji, deùrao je na lijevom, ofanzi vnomboku, na poziciji gdje u naredne ~etirislu`bene utakmice ne}e biti SSeje Salihovi}a.I nije to bilo lo{e.

PONEDJELJAK, 8. FEBRUARSrbijanska televizija u rubrici “Na

dana{nji dan“ (odmah nakon podsje}anjana godi{njicu smrti pisca JJulesa Verna)javlja kako su na dana{nji dan prije 26godi na sve~ano otvorene êtrnaeste zimskeolimpijske igre u Sarajevu. Hladno se reda-ju ~injenice o tom sportskom spektaklu:“Otvaranje je pratilo 50 hiljada gledalaca,u~estovalo je 2.000 sportista iz preko 40zemalja, podijeljeno je nekoliko stotinamedalja koje su proizvedene u ZlatariMajdanpek.“ Ako su se ve} odlu~ili natakvu vrstu detaljiziranja, bio bi red da sepodsjeti i da je 8 godina kasnije polovinaolimpijskih objekata sru{ena, spaljena,“materijalno-tehni~kim sredstvima“ proi z -vedenim u, Majdanpeku nedalekoj, tvorni-ci oru`ja u Kragujevcu!

UTORAK, 9. FEBRUARNaj~itaniji bosanskohercegova~ki por-

tal “Sarajevo-x.com“ pozivaju}i se na ju -~era{nji beogradski tabloid “Kurir“ prenosiintervju koji je na{em listu dao ameri~kiprofesor JOHN SCHINDLER. “SB“ jeintervju objavila prije pet dana, “Kurir“ gase do~epao ju~er, a “Sarajevo-x.com“ ga, iztre}e ruke, prenosi danas. Zapravo najve}adrama ovda{njeg novinarstva, uvjeren sam,jeste {to se informiranjem javnosti baveljudi koji su privatno ispodprosje~noinformirani!

SRIJEDA 10. FEBRUARPet mi knjiga jutros po{tom stiè, svaku

napisao kolega VEHID GUNI] i nijednojdatum objavljivanja nije stariji od godinudana. Vehidu je skoro 70 godina, pa je opetza godinu dana napisao vi{e knjiga nego {todana{nji nezavisni, a pogotovo istraìva~kinovinari pro~itaju tokom cijelog ìvota.Dvije sam odmah danas, nadu{ak, pro~itao,najprije onu posve}enu pjesniku i boemuVladi Dijaku, a potom i drugu istovremenotragi~nu i duhovitu o dr. ESI SADIKOVI]U.Narednih dana }e do}i na red i Vehidoveknjige o nobelovcu VLADIMIRU PRELO -GU i harmonika{u JOVICI PETKOVI]U.

Dijaku sam se prije skoro 30 godinau{unjao za rodni hastal u sarajevskoj kafani“San“ u kojoj je stari pjesnik Vlado (“{torakiju pije rado“) “stolovao“. Ovog novi -nara, tada ambicioznog po~etnika, nakonnekoliko pijanstava, jednom je, kad mu jestidljivo pokazao svoj tekst, pomazio kom-plimetom: ““Kad smo prvi put sjedili, nisiznao ni kucati ni pisati, a evo danas, falaBogu, nau~io si kucati“.

Druga knjiga doslovno srce kida, pri~ao dr. Esi Sadikovi}u, jedinstvenom likusarajevskog urbanog humora, suludo kvali -tetnom, nemilosrdnom zajebantu kojemni{ta nije bilo dovoljno sveto da ga ne biizvrgnuo bezobzirnoj {egi i humoru,ljekaru-ekspertu UN-a kojeg su ~etnici,kurvanjski, nabigajri hak, smaknuli na-Manja~i 1992. godine. îsti Benigni, ne-patvoreni Oskarom nagra|eni @ivot je lijep.

Dok ~itam “presjek“ najkvalitetnijihEsinih zajebancija (“Imate li iglu za bijelikonac, znate, ja sam daltonista“, “Dajte mitamnoplavu kremu za cipele broj 44“, “dièna trehu“ prodava~icu?!), smijem se u sebii mislim na pokojnog prijatelja (sahranili gaprije mjesec i pol dana), likovnog umjetni-ka ENISA SELIMOVI]A koji mi je nekaddavno prepri~avao neiscrpne folove dr. Ese.Enis me dovezao autom ku}i jedne ljetneno}i prije dvije i pol godine, one no}i ukojoj mi je u haustoru pukla noga “na tripolovine“. (Poslije mi je jedan humoristaposvetio pjesmu: “Nisam te izgleda volio,nogo, sve je po starom al’ vi{e nisam tvoj“!)

Ujutro, u koju je god kafanu Enis u{ao,do~ekala ga ista pri~a: ““Senad dao iskaz poli-ciji u kojem tebe tereti da si mu nogu slomio.”

Nisam se jo{ kako treba ni probudio iznarkoze, a vidim kao kroz maglu Enisapored kreveta sa ko{arom svjeìh {umskihjagoda u rukama. Oteàno ga slu{am: ““Neznam zna{ li, ali cijeli grad bruji da sam tija slomio nogu, ne mogu ~ar{ijom odsramote pro}i, pa, kontam, bilo bi lijepo dase oglasi{ nekim javnim saop}enjem idemantuje{ ono {to se rekao policiji.“

Mislim da sam se nasmijao tako da sumi popucali konci na tek priheftanoj nozi...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


PUNO ZA PRAZNO

Tihi} najagilnijiposlovni agentilidànskoghotelijera Budnje Prvi put u toku aktuelnog mandata,strana~ko rukovodstvo SDA organiziraloje tematsko savjetovanje posve}enoekonomskim problemima u dràvi.Osim strana~kih funkcionera u izvr{noj izakonodavnoj vlasti, skupu je prisustvo-valo i desetak menadèra i privatnihpoduzetnika koji su imali priliku iznijetivlastite stavove i zahtjeve.No, kako smo doznali, rasprava je bilaprili~no blijeda pa }e najve}u korist odekonomskog savjetovanja SDA imatiAlija Budnjo, vlasnik hotela Terme naIlidì, u kojem SDA ve} tradicionalnoorganizira sve ve}e strana~ke skupove.Budnjo je jedan od najbliìh suradnika{efa SDA Sulejmana Tihi}a, koji uBudnjinim hotelima na Ilidì (komada 5)ima kraljevski tretman. Zauzvrat, Tihi}se uredno brine da Budnjini hoteli nezjape prazni... (A. M.)

[ef Odsjeka za borbu protiv trgovineljudima pri Dràvnoj agenciji za istrage iza{titu (SIPA) MMithat Hasanspahi}, na sas-tanku sa timom eksperata Evropske unije~iji zadatak je utvrditi da li je BiH ispunilauslove iz Mape puta, izme|u ostalog jeizjavio da SIPA nema pristup ISM-u(Informacioni sistem za migracije). Sobzirom da su migracije, vo|enje evidenci-je i baze podataka u tom segmentu vrlo

bitni za Evropsku uniju, eksperti su ostalinemalo iznena|eni Hasanspahi}evom izja -vom. Na na{u, ali i na sre}u Ha sanspahi}a,sastanku su prisustvovali i njegovipot~injeni koji su ekspertima Evropskeunije objasnili kako svakodnevno koristeISM za traènje, ali i unos podataka, o~emu nesretni {ef Hasanspahi} o~iglednonema pojma.

(M. F.)

ABECEDA I AZBRUKA

Djelatnik SIPA-e Mithat Hasanspahić nema

pristup ISM-u

MINI MARKET

Po~etkom sedmice emitirana je novin-ska vijest u kojoj se kaè da su “djelatniciPolicijske postaje Plo~e utvrdili postojanjeosnovane sumnje da je 50-godi{njak izSplita kao odgovorna osoba trgova~kogdru{tva Naftni terminali Federacije Plo~e,po~inio krivi~no djelo zloupotrebe po -loàja i ovlasti“. Dalje se navodi da je“50-godi{njak iz Splita u razdoblju od 1.januara 2008. do 1. oktobra 2009. naloìoda mu se isplati akontacija za slu`benaputovanja, u iznosu od 99.956 kuna, kojenije pravdao putnim nalozima, ~ime jestekao protupravnu korist te o{tetio trgo-va~ko dru{tvo Naftni terminali Fe -deracije”.

U novinskoj vijesti nije objavljeno, nouspjeli smo doznati da se misteriozni “50-godi{njak iz Splita“ zove JJosip Tomi},kome je protekle godine na insistiranjeHDZ-a Vlada FBiH obnovila mandat uNadzornom odboru BH Telecoma.Dodu{e, Tomi} je u me|uvremenu smi-jenjen s ~elne funkcije u NTF u Plo~ama,no uspio je zadràti jednako unosnufunkciju u NO najprofitabilnije kompani-

je u dràvi. Tako|er smo doznali da je iSIPA krenula u potragu za “50-godi -{njakom iz Splita“ koji je uspio uma}ihrvatskoj policiji. (M. A.)

ZNA SIPA ZA JOSIPA

Poznat identitet “50-godišnjaka iz Splita“ koji jeorobio “Naftne terminale

Federacije“ u Pločama

Josi} Tomi}

Alija Budnjo

PRO ET CONTRA


KAVEZ ZA BOLJUBUDU]NOST

“Dnevni avaz“ lansirao la` daNjema~ka iAustrija lobirajuprotiv liberalizacijeviznog reìma[ef misije Evropske komisije u BiHDimitris Kourkoulas demantirao jemedijske spekulacije prema kojimaneke evropske dràve, poput Njema~kei Austrije, lobiraju da se odgodi viznaliberalizacija BiH za razdoblje nakonizbora. “To su potpuno neosnovaninavodi“, decidirano je rekaoKourkoulas, a njergov demantij, poredostalih, objavio je i Dnevni avaz.No, ~itaoci ovog lista ostali su uskra}eniza glavnu informaciju: ko je lansiraoove opasne i potpuno neosnovanemedijske spekulacije? Iz Kourkoulasovog demantija objavlj -enog u Dnevnom avazu izostavljen jesamo jedan pasus - onaj u kome senavodi da su sporne medijske speku-lacije objavljene upravu u Dnevnomavazu! (M. A.)

MINI MARKET

SANJIN HALIMOVI]potpredsjednik SDA BiH

NEI u slu~aju da na vrijeme ne budu izvr{ene

izmjene Ustava BiH po kojima bi svi gra|aniBiH imali jednaka prava, mislim da }eCentralna izborna komisija izbore raspisati popostoje}em Izbornom zakonu BiH. Mada mis-lim da ka{njenje izmjena nije dobro, ne vjeru-jem da }e do}i do odga|anja izbora.

EMIR HABULurednik Informativnog programa BH Radija

NE/DAZakonom je propisano da se izbori

odràvaju svake prve nedelje u oktobru, amoraju biti raspisani do 5. maja. Parlamentarciimaju samo dva i po mjeseca da okon~ajuizmjene Ustava BiH i Izbornog zakona.Teorijski, ukoliko bude politi~ke volje, posao semoè okon~ati i vjerovatno ho}e zbog pritiskame|unarodne zajednice. Parlament BiH jepro{le srijede odlu~io da se pristupi izmjena-ma i to je dobar znak. Me|utim, pou~eni dosa-da{njom politi~kom praksom, neo~ekivanimobrtima, postoji mogu}nost i prolongiranjaovogodi{njih izbora.

VEHID [EHI], biv{i predsjednik Centralneizborne komisije BiH

NEMislim da ne}e biti odga|anja, ukoliko

postoji politi~ka volja da se iz Ustava BiHuklone sve diskriminatorske odredbe. Imasasvim dovoljno vremena da se nakon togastvore pretpostavke i za izmjenu Izbornogzakona, tako da nema potrebe za prolongi-ranjem raspisivanja op}ih izbora u BiH.

SINI[A DODIKzastupnik SNSD-a uNarodnoj Skup{tini RS-a

NEDa li }e biti odgo|eni izbori ili ne, to zavisi

od vladaju}ih politi~kih stranaka u BiH.Izmjene Ustava BiH nakon presude Suda uStrazburu svakako da treba uraditi. Mi izRepublike Srpske ve} imamo konstruktivanprijedlog i mislimo da se te minimalne korek-cije Ustava koje se od nas o~ekuju mogu ura-diti za kratko vrijeme.

SLAVICA JOSIPOVI] ~lanica Predsjedni{tvaHDZ-a 1990

DA/NEStav moje stranke je da se presuda Suda

u Strazburu u slu~aju Finci i Sejdi} moraispo{tovati, ali da se izbori ne bi trebali raspisivati prije izmjena Ustava. S obzirom na vrijeme koje imamo, ne vjerujem da je tomogu}e u kratkom roku. Izmjene Ustava supotrebne ne samo u segmentu koji se ti~epresude u Strazburu. Dejtonski Ustav negarantira jednaka prava ni za Hrvate u BiH, ami se bavimo samo pravima manjina u BiH.

RIJAD DURKI]potpredsjednik LDS-a BiH

NEMoj li~ni stav je da ne}e do}i do prolongi-

ranja termina izbora i u slu~aju neusvajanjaizmjena Ustava BiH. Jer kako izmjene sma-tram neophodnim, isto tako su nam neophod-ni i izbori. Mislim da }emo na vrijeme stvoritiuvjete koji se traè nakon presude uStrazburu, jer }e Evropa sigurno prisiliti na{epoliti~are da to u~ine.

Vjerujete li da će opći izboribiti odgođeni jer nisu

usvojene izmjene UstavaBiH nakon presude Suda

u Strazburu?

Dimitris Kourkoulas


ZA IZBORE SPREMNI

POMOZI BO@E!Federalni premijer MustafaMujezinovi} izlazi sa najambicioznijim infesticijama nakon rata


Vladaju}a koaliciona ~etvorka uFederaciji BiH odlu~na je u namjerida primijeni oprobani predizbornirecept iz Slovenije prema kojempred izbore obavezno nestane asfal-

ta! Federalna Vlada uùrbano privodi krajupripreme za proljetno otvaranje desetak velikihgradili{ta na kojim }e biti neposrednoangìrano najmanje dvadesetak hiljadagra|evinskih radnika, a posredno dvostrukovi{e. U desetak posljednjih dana koalicionipartneri postigli su suglasnost oko nastavkaizgradnje autoceste 5C a najkasnije do krajafebruara bit }e objavljeni i tenderi za izgrad-nju prve ~etiri elektrocentrale iz velikog elek-troenergetskog paketa koji je federalna Vladausvojila prije nepunih mjesec dana.

PREVLADANI NESPORAZUMIKoliko je federalna ~etvorka odlu~na u

namjeri da deblokira nastavak izgradnje

autotoceste, vidljivo je i po na~elnopostignutoj suglasnosti da se potrebnedozvole za sve ~etiri dionice autoceste izda-ju istovremeno, po posebnoj proceduri,mada tri od ~etiri planirane dionice jo{ uvi-jek nisu unesene u prostorni plan FederacijeBiH. Od ~etiri nove dionice autoceste, bilaje nesporna samo jedna (Kakanj - Drivu{a)koja je puno ranije ucrtana u vaè}i pros-torni plan, no hrvatski zastupnici uParlamentu FBiH ultimativno su traìli jed-nak tretman za sve ~etiri dionice.

“Nema gradnje prema Zenici dok se nedogovore i sve ostale dionice. Dosta je vi{eda se sredstva izdvajaju samo za autocstuSarajevo - Zenica, ovo je izborna godina imi moramo imati garancije da }e autoputbiti gra|en i na hrvatskom teritoriju“,izjavio je prije dvadesetak dana JJosip Peri},{ef kluba hrvatskih delegata u Domu naro-da FBiH, koji je odbio ratificirati kredit zaautocestu Evropske investicijske banke od75 miliona eura.

Problem je u me|uvremenu rije{en nasjednici Odbora za pra}enje realizacije pro-


FEDERALNE PREDIZBORNE INVESTICIJE

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Vladajuća federalna četvorka priprema najambiciozniji investicioni plan u BiHnakon rata; “Slobodna Bosna“ otkriva koje (predizborne) projekte priprema Vlada

Federacije BiH i kako ih namjerava finansirati

IZBORNI ADUTI FEDERALNE VLADE

Federalni premijer Mujezinovi} na dvoboj opoziciji izlazi s investicijama od 5 milijardi KM

SVJETSKI, A NA[ENaplatne ku}ice u Jo{anici

na koridoru 5C

ÊTIRI GRADILI[TA DO LJETA

Dràvni ministar prometa RudoVidovi} siguran je u skori

nastavak cestogradnje

��


Foto: Mario Ili~i}

jekta Koridor 5C, koji je iza{ao s kompro-misnim prijedlogom da se ne ~eka usvajanjeprostornog plana i da se istovremeno izdajudozvole za sve ~etiri dionica autoceste, o~emu }e kona~nu odluku donijeti ParlamentFBiH. S tim prijedlogom, kako smo doz-nali, suglasne su sve ~etiri ~lanice vladaju}ekoalicije, pa odluka federalnog Parlamentane bi trebala biti sporna.

Kako je poznato, ranije su odobrene trikreditne linije za nastavak izgradnje auto-ceste 5C u ukupnom iznosu od 485 milionaeura. Najve}i dio novca (455 miliona eura)obezbije|en je iz dvije evropske investicij -ske banke — EBRD i EIB - a dodatna sred-stva obezbije|ena su naknadno, nakon pos-jete bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiHHarisa Silajdì}a Kuvajtu, ~ija je investicij -ska agencija KIA odobrila dodatnih 30 mil-iona eura. Ovome treba dodati i zna~ajannovac obezbije|en od putarine i posebnogporeza na naftu koji }e se upotrijebiti zaotkup zemlji{ta na ~etiri nove trase, tako da

ukupna investicija prema{uje 500 milionaeura.

NASTAVAK CESTOGRADNJEPrvo gradili{te bit }e otvoreno ve}

po~etkom marta na dionici Kakanj -Bilje{evo dugoj oko 15 kilometara koja jepodijeljena u tri odvojena lota. Izvo|a~radova za prvi lot ve} je odobren, za dese-tak dana bit }e poznat izvo|a~ radova naLotu II, a krajem marta i na Lotu III.

Za ostale tri dionice: Svilaj - Odàk (11kilometara), Vlakovo - Tar~in (18 kilo-matara) i dionicu kroz HercegovinuZvorovi}i - Bija~a (20 kilometara)uùrbano se priprema tehni~ka doku-mentacija koja }e biti spremna do krajamarta, nakon ~ega }e se istovremenoraspisati tri me|unarodna tendera.


ZA IZBORE SPREMNI

Posao na Lotu I autoceste Kakanj -Bilje{evo, kao {to je poznato, dobio je konzor-cij koji ~ine hrvatska gra|evinska kompanijaVijadukt i Hering iz [irokog Brijega. Takavishod tendera razbjesnio je nekoliko doma}ihgra|evinskih kompanija koje su prvoplasiranikonzorcij optu ile za “dampi n{ku ponudu“.

No, u federalnom Ministarstvu prometai komunikacija ne prihvataju ovu kvali-fikaciju.

“Ne moè se govoriti o dampinguako je prvoplasirani konzorcij istaknuocijenu koja je samo 6,4 posto vi{a oddrugoplasirane ponude. O dampingcijeni bi se moglo govoriti u slu~aju daje prvorangirana ponuda od drugoran-girane nià za 50 posto, a ovdje to nijeslu~aj“, stoji u slu`benom odgovoru kojismo dobili iz federalnog Ministarstvaprometa i komunikacija. �

NEOSNOVANI PRIGOVORI

Ponuda “Vijadukta“ i “Heringa“nije dampinška

POSAO DOMAĆIM KOMPANIJAMA:Izgradnja HE Vrandukkoštat će oko 100 milionaKM, a najveći dio radovaVlada FBiH namjeravapovjeriti dvjema tvrtkamau većinskom državnomvlasništvu -Energoinvestu iHidrogradnji - koje u ovojoblasti imaju zavidnemeđunarodne reference

PREPOROD ENERGETSKOG

SEKTORANakon punih 25 godina

EPBiH gradi prvu veliku elektrocentralu

OTKLONJENE BLOKADE

Federalni ministar prometa Nail [e}kanovi}

osigurao je podr{ku koalicionih partnera

�

Dràvni ministar prometa i komunikaci-ja RRudo Vidovi} za Slobodnu Bosnu kaèda bi bilo najbolje da sva ~etiri gradili{tastartaju istovremeno, no vjerovatnije je da}e se gradili{ta otvarati sukcesivno, po~evod kraja marta do kraja juna.

“U svakom slu~aju, prije {pice ovogo-di{nje gra|evinske sezone bit }e otvorenasva ~etiri nova gradili{ta“, samouvjerenokaè ministar Vidovi}.

Tokom proteklih 25 godina u BiH nijeizgra|en ni jedan ve}i energetski objekat, a

samo u ovoj godini na prostoru FederacijeBiH zapo~et }e izgradnja ~etiri velikaobjekta - dvije termoelektrane, jednahidroelektrana i jedna vjetroelektrana! Planje bio ~ak i ambiciozniji, no lokalna vlast uUstikolini usprotivila se izgradnji proto~nehidroelektrane na Drini, pa }e umjesto dvijeElektroprivreda BiH koncem aprila ovegodine zapo~eti izgradnju samo jednehidroelektrane.

PRVA ELEKTRANA NAKON 25 GODINARije~ je o HE Vranduk na Bosni, za ~iju

je izgradnju EPBiH pripremila svu potreb-nu tehni~ku dokumentaciju, ali i novac.Izgradnja HE Vranduk ko{tat }e oko 100miliona KM, a najve}i dio radova VladaFBiH namjerava povjeriti dvjema tvrtkamau ve}inskom dràvnom vlasni{tvu - Ene -rgoinvestu i Hidrogradnji - koje u ovojoblasti imaju zavidne me|unarodne refere -nce. Novac za HE Vranduk u cjelini jeobezbijedila Elektroprivreda BiH iz vlasti-titih prihoda, bez marke kreditnogzaduènja.

Tako|er, Elektroprivreda je obezbijedilanovac za izgradnju prvog vjetroparka uBiH, ~ija }e izgradnja uskoro zapo~eti naplatou Podvele`ja. Iz vlastitih sredstavaEPBiH namjerava zapo~eti izgradnju inekoliko mini elektrana na Neretvici(Konjic) gdje je ina~e planiran izgradnja 12mini elektrana.

No, glavni energetski aduti Vlade FBiHkriju se u izgradnji dvije nove termoelek-trane, u Tuzli i Kaknju, ukupne instaliranesnage 850 MW! Prema okvirnoj procjeni,izgradnja ovih dìnovskih energetskihobjekata ko{tat }e oko 1,3 milijarde eura.Kako ova investicija prevazilazi kreditnikapacitet EPBiH, novac }e se obezbijeditiangaìranjem inostranih investitora koji }ebiti izabrani na me|unarodnom tenderu ~ijeje raspisivanje planirano za kraj aprila.

Pred kraj pro{le godine, ElektroprivredaHZHB, na temelju garancije federalneVlade, obezbijedila je kredit njema~ke KfWbanke u iznosu od 71 milion eura, koliko }eokvirno ko{tati izgradnja vjetroparka naMesihovini kod Tomislavgrada. Rije~ je ogolemom vjetroparku s 22 vjetroturbineukupne instalirane snage 44 MW, odnosno130 GWh godi{nje proizvodnje. Idejni pro-jekat za vjetropark na Mesihovini uradila je{panska kompanija NIPSA, a izgradnja bimogla startati s po~etkom gra|evinskesezone.

Istovremeno, dvije federalne elektro-privrede zapo~ele su pregovore o izgradnjitri zajedni~ke hidroelektrane na Vrbasu(uzvodno od Jajca prema Vincu) ukupneinstalirane snage 30 MW. U narednih dese-tak mjeseci zavr{it }e se izrada projektnedokumentacije, ali gradnja bi mogla po~etitek u prolje}e naredne godine. �


FEDERALNE PREDIZBORNE INVESTICIJE

[ef OHR-a Valentin Inzko apelirao jeprije nekoliko dana na ubrzanu izgradnjuautoceste 5C i novih elektroenergetskihobjekata u BiH.

“Ja ne znam ni jednu dràvu na svi-jetu gdje se kao u BiH ne koristi 60posto vodene energije. BiH izvozi elek-tri~nu energiju i to je velika stvar, ali 60posto vodenog petencijala jo{ se nekoristi i to je velika {teta“, rekao jeInzko, uz napomenu da bi upravopribliàvanje izbora trebalo biti motiv

lokalnim politi~arima da se prihvate posla.Inzko je naveo primjer s lokalnih izbora izSlovenije gdje je svojevremeno bioambasador.

“Pred lokalne izbore u Slovenijido{lo je do nesta{ice asfalta jer sesvuda ne{to radilo. Op}inski na~elnicitoliko su bili aktivni da se manjak asfal-ta morao nadoknaditi uvozom iz sus-jedne Hrvatske“, rekao je Inzko, o~itoaludiraju}i na trenutni graditeljski zamahkoji najavljuje Vlada FBiH. �

INZKOVO ISKUSTVO IZ SLOVENIJE

Hoće li i BiH uvoziti asfalt?

SLOVENA^KO ISKUSTVO[ef OHR-a Valentin Inzko pledira

na ubrzano pokretanje investicija

NEISKORI[TEN POTENCIJALBiH koristi tek 40 posto svog hidropotencijala



HAAG U SARAJEVU

Prošle je nedjelje u Sarajevu uhapšen ZULFIKAR ALIŠPAGO, ratni zapovjednikjedinice “Zulfikar“, čiji je komandni kadar nešto ranije po nalogu Tužiteljstva zaratne zločine Suda BiH stavljen iza rešetaka zbog sumnje da su počinili zločine

nad hrvatskim civilima u selu Trusina; naša novinarka otkriva da li je hapšenjem“kontroverznog Zuke“ zaokružena linija komandne odgovornosti za zločine koje

je Armija BiH počinila nad Hrvatima u Hercegovini

SPECIJALNI ODRED ZAPOSEBNE NAMJENE

Zulfikar Ali{pago, pravim imenomZulfo Ali}, za zapovjednika jedinice

Zulfikar imenovan je 1992. uIslamskom centru u Zagrebu

gdje je do{ao iz Njema~ke

SPECIJALNI ODRED ZAPOSEBNE NAMJENE

Zulfikar Ali{pago, pravim imenomZulfo Ali}, za zapovjednika jedinice

Zulfikar imenovan je 1992. uIslamskom centru u Zagrebu

gdje je do{ao iz Njema~ke

Zulfikar Ali{pago zvani ZZuka, prav-im imenom ZZulfo Ali}, ratnizapovjednik Specijalnog odredaza posebne namjene Zulfikar kojije djelovao pri [tabu Vrhovne

komande Armije BiH, naredni }e mjesecdana provesti u pritvoru Kazneno-popravnog zavoda u Mostaru, posve izoli-ran od nekada{njih ratnih suboraca.Ali{pago je uhap{en 1. februara, u svomkafi}u City Pub u centru Sarajeva, podsumnjom da je kao zapovjednik odredaZulfikar po~inio te{ko kazneno djelo ratnogzlo~ina nad hrvatskim stanovnicima herce-gova~kog sela Trusina kod Konjica.

^VRSTI DOKAZI ZA ZLOÎN(C)E U TRUSINI

Pola godine ranije, podsjetimo, uSarajevu, Mostaru, Konjicu i Biha}u prive-dena su tri pripadnika odreda Zulfikar:Nedàd Hodì} zvani JJohn Wayne, MensurMemi} zvani MMenta i DDèvad Sal~in zvaniStruja, te SSenad Hakalovi}, vojnik u neka-da{njoj brigadi Neretvica, kasnije 445.brigadi Armije BiH. Nakon Hodì}a, Me -

mi}a, Sal~ina i Hakalovi}a, inspektoriDràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA)uhapsili su po~etkom novembra u Sarajevui Ali{paginog ratnog zamjenika NNihadaBojadì}a, koji se trenutno nalazi u pritvoruSuda BiH. Zbog opasnosti od utjecaja nasvjedoke, ali i me|usobnih kontakata, peto -rica osumnji~enih su odlukom Suda BiHrazmje{teni u pritvorske jedinice narazli~itim lokacijama. Na slobodi se, u me -|uvremenu, na{ao samo Nedàd Hodì}, aliuz strogo ograni~ene mjere kretanja.

Istragu o ratnom zlo~inu nad devetnaesthrvatskih civila i tri vojnika HVO-a koji suu selu Trusina ubijeni 16. aprila 1993.,Tuìteljstvo BiH zapo~elo je prije godinu ipol dana. Do septembra pro{le godine, kadasu naloèna prva hap{enja, dràvna tuì -teljica VVesna Budimir je, unato~ silnim pri-tiscima i opstrukcijama, saslu{ala na de -setke svjedoka - preìvjelih stanovnika Tru -sine i biv{ih pripadnika Armije BiH,prona{la i pregledala na stotine pisanih do -kumenata, audio i video zapisa, na te melju

kojih su rekonstruirani svi detalji togzlo~ina. No, premda se spekuliralo da }e,poslije hap{enja Zulfikara Ali{page, lanaczapovjedne odgovornosti za zlo~in uTrusini biti zaklju~en, prema nezvani~niminformacijama iz izvora bliskih TuìteljstvuBiH, istraga nije ni blizu kraja. Tuìteljstvo,naime, jo{ istraùje kome je u prolje}e ‘93.bio odgovoran Zuka Ali{pago: tada{njemna~elniku [taba Vrhovne komande ABiHSeferu Halilovi}u ili SSalki Gu{i}u, biv{emzapovjedniku Operativne grupe Igman,

ZUKA ALI[PAGO I ZLOÎNI U HERCEGOVINI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

ZUKINA ODBRANA ISAMOODBRANA

Ali{pago tvrdi da ni{ta nije radio bez suglasnosti svognadre|enog komandanta Sefera Halilovi}a

Presretnuti telefonski razgovori izme|u njih dvojice tonedvojbeno potvr|uju!

KOMANDANT BEZ ODGOVORNOSTISefer Halilovi}, ratni na~elnik [tabaVrhovne komande ABiH


��


odnosno, kasnije, [estog korpusa ABiH,zbog ~ega me|u nekada{njim suborcima,ve} mjesecima, traje pravi obavje{tajno-medijski rat. Budu}i da je od ranije pozna-to kako su i Halilovi} i Gu{i} pod istragomTuìteljstva BiH, nije nimalo slu~ajno {tose “u opticaju“ pojavilo nekoliko, posvekontradiktornih vojnih dokumenata, ~ijuvjerodostojnost tek treba provjeriti (premajednoj naredbi, odred Zulfikar je neposred-no prije napada na Trusinu stavljen podGu{i}evu komandu, dok drugi dokumentiupu}uju da je bio pod efektivnom kon-trolom [taba Vrhovne komande, odnosnoSefera Halilovi}a). Dalji }e pravac istrage,svakako, umnogome odrediti i osumnji~eniZulfikar Ali{pago, no, sude}i prema nje-govim dosada{njim istupima, nije te{kopredvidjeti da }e on krivnju svaliti natada{njeg prvog ~ovjeka Armije, na~elnikaGeneral{taba, Sefera Halilovi}a, sa kojim jeve} desetak godina, otkako su pokrenuteistrage o zlo~inima u Hercegovini, u nepri-jateljskim odnosima.

SUDIT ]E SE I ZA GRABOVICUNeko} Halilovi}ev najodaniji i najpo-

vjerljiviji ratnik na igmanskom i hercego-va~kom rati{tu, sa kojim je bio u stalnojvezi (Ali{pago je izvje{}a podnosio izravnoHalilovi}u, a ne, kako se to odskorapoku{ava medijski prikazati, AAliji Izetbe -govi}u), svom je ratnom zapovjednikuokrenuo le|a 2001., kada je protiv SeferaHalilovi}a, zbog zlo~ina nad hrvatskimcivilima i vojnicima u Hercegovini, predHa{kim sudom podignuta optu`nica.Nakon Halilovi}evog odlaska u Den Haag,Zuka Ali{pago je najprije od ~lanova nje-govog odvjetni~kog tima traìo sto tisu}amaraka, navodno za dokumente koji ratnogzapovjednika Armije BiH “osloba|ajuodgovornosti“, ali kako mu prevara nijeuspjela, kasnije je postao jedan od najopas-

nijih svjedoka za Halilovi}evu obranu. Zarazliku od Sefera Halilovi}a koji se, kako jepoznato, branio da nije komandovao jedini-cama Armije BiH koje su u vojnoj operaci-ji “Neretva ‘93.“ po~inile zlo~ine nadHrvatima u hercegova~kim selimaGrabovica i Uzdol, Zuka Ali{pago je tvrdioda je Halilovi} bio na ~elu Isturenogkomandnog mjesta (IKM-a), i da je imaopunu kontrolu nad svim vojnicima. No, uha{koj presudi kojom je Sefer Halilovi}oslobo|en krivnje pi{e da je za ubojstvohrvatskih civila u selu Grabovica bioodgovoran Zulfikar Ali{pago, koji je kaozapovjednik Operativne grupe Sjever 2imao puni nadzor nad pripadnicima 9. i 10.brigade Prvog korpusa Armije BiH.

Prema informacijama Slobodne Bosne,pored istrage o zlo~inu u Trusini, u Pose -bnom odjelu za ratne zlo~ine TuìteljstvaBiH se paralelno vodi i istraga protiv vi{evojnika 9. i 10. brigade Prvog korpusaABiH koji se sumnji~e da su po~inili zlo~in


HAAG U SARAJEVU

Timovi ha{kih istraìtelja koji su godi-nama vodili istragu o zlo~inima pripadnikaArmije BiH nad hrvatskim civilima ivojnicima u hercegova~kim selimaGrabovica, Uzdol i Trusina su, u vi{enavrata, saslu{avali i Zuku Ali{pagu. Prvisusret je organiziran neposredno nakonrata, u jednom stanu u Sarajevu, gdje jeZuka, uz najstroìje mjere diskrecije,

dani ma razgovarao s ha{kim istraìtelji-ma, koji su, opet, na sastanke dolazili izKiseljaka. No, premda se uredno odazi-vao svim pozivima iz Ha{kog tuìteljstva,Zuka je uporno negirao svaku povezanosts zlo~inima, svaljuju}i krivnju na njemunadre|ene oficire Armije BiH: SeferaHalilovi}a, Vehbiju Kari}a, Zi}ru Suljevi}a,Namika Dànkovi}a... �

GODINE “PLODNE“ SURADNJE SA HAAGOM

Haški istražitelji su odmah nakonrata danima ispitivali Zuku ozločinima u Hercegovini

[TA ]E OTKRITI ZAPLIJENJENA DOKUMENTACIJAPo nalogu Tuìteljstva BiH iz stana Sefera Halilovi}a izuzeto je na stotine ratnih dokumenata koji bi trebali razjasniti pod ~ijom je kontrolom u prolje}e’93. bio odred Zulfikar

UGLEDNI UGOSTITELJ:Ališpago je uhapšen 1.februara, u svom kafićuCity Pub u centruSarajeva, pod sumnjom daje počinio teško kaznenodjelo ratnog zločina

�

Foto: Mario Ili~i}

Foto: Mario Ili~i}

u Grabovici, dok je prvi na listiosumnji~enih Zulfikar Ali{pago.

“Pred operaciju Neretva ‘93. SeferHalilovi} je 2. septembra 1993. sazvao i

odrào sastanak u prostorijama IKM-a,odnosno, u upravnoj zgradi Hidroelektraneu Jablanici. Tom prilikom je za predstoje}uvojnu operaciju postavljao zadatke, odnos-no, nare|ivao prisutnim starje{inama IKM-a,komandantima, predstavnicima civilnihvlasti. Preuzeo je obavezu da }e on, na ~eluIKM-a, pored zadataka planiranja i koman-dovanja u pripremama operacije, osiguratidolazak i smje{taj jedinica Prvog korpusa izSarajeva, da }e pribaviti potrebno nao -ruànje i municiju“, napisao je ZulfikarAli{pago na svom blogu, neposredno prijehap{enja.

Dodajmo tome da je Ali{pago, jednakotako, i svu odgovornost za zlo~ine u seluTrusina pripisao Halilovi}u, ali su ti doku-menti odskora povu~eni.

Pretpostavlja se da }e te dokumenteAli{pago koristiti u svojoj obrani predSudom BiH.

STI@U OSUMNJIÊNI IZ AMERIKES druge strane, pak, osim izjava

preìvjelih Hrvata iz Trusine koji su jasnoidentificirali zlo~ince i izrazili spremnostda svjedo~e, Tuìteljstvo BiH moèra~unati i na vi{e svjedoka, vojnika ArmijeBiH koji su ve} dali iskaze o tome {to seto~no u aprilu ‘93. de{avalo u Trusini.Pored toga, Tuìteljstvu su na raspolaganjui audio-zapisi presretnutih razgovora(tijekom 1992. i ‘93. godine) izme|u ZukeAli{page i Sefera Halilovi}a u kojimazapovjednik specijalnog odreda Zulfikarbiv{em na~elniku [taba Vrhovne komandesvakodnevno podnosi vojna izvje{}a, a kojisu, navodno, podjednako kompromitiraju}iza obojicu nekada{njih “slavnih koman-danata“.

Nakon gotovo punih godinu dana,koliko je pro{lo otkako su bosanskoherce-gova~ke vlasti zatraìle njihovu ekstradici-ju, uskoro bi se u pritvoru Dràvnog sudatrebali na}i i RRasema Handanovi} zvanaZolja i EEdin Dèko, tako|er, ratni pripadni-ci odreda Zulfikar. Izru~enje RasemeHandanovi} i Edina Dèke koji se uAmerici (gdje su pobjegli poslije rata) ve}mjesecima nalaze pod policijskim nad-zorom, trebalo bi biti okon~ano najkasnijeza mjesec dana, poslije ~ega }e optu`nicaza ratni zlo~in u Trusini biti kompletirana.Rasema Handanovi}, Edin Dèko, MensurMemi} i Dèvad Sal~in }e, kako sada stojestvari, biti optuèni da su kao pripadnicijednog voda Specijalnog odreda Zulfikarkojim je komandovao Nedàd Hodì}svirepo likvidirali 22 mje{tana Trusine.Sude}i prema nalazima dosada{nje istrage,Zulfikar Ali{pago }e biti optuèn da, iako jeznao da su njemu podre|eni vojnici uTrusini po~inili stravi~ne zlo~ine, nijepoduzeo nu`ne mjere da se po~initeljikazne. �

19

ZUKA ALI[PAGO I ZLOÎNI U HERCEGOVINI

Novinari zagreba~kog Ve~ernjeg listaobjavili su da je Zulfikar Ali{pago nakonhap{enja iskoristio pravo na telefonskipoziv ali je, umjesto ~lanova uè obitelji,nazvao ratnog na~elnika Uprave vojnebezbjednosti, a predratnog oficira KOS-aFikreta Muslimovi}a. I mada ta informa-cija nije slu`beno potvr|ena, ali nidemantirana, ~injenica je da je ZukaAli{pago jo{ od 1992., kada je njegova

jedinica, ina~e formirana u Islamskomcentru u Zagrebu, uspostavio iznimnobliske relacije upravo s biv{im oficirimaKOS-a. U vrijeme njegovog boravka naIgmanu, Ali{pago je imao dobru suradnjusamo s dvojicom oficira - SeadomReki}em i Dèmalom Najetovi }em kojisu, prije nego {to su obukli uniformeArmije BiH, bili pripadnici Kontrao b -avje{tajne slu`be biv{e JNA. �

ZUKIN JOCKER “ZOVI PRIJATELJA“

Da li je Ališpago nakon hapšenjanajprije zvao generala FikretaMuslimovića?!

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

KOS-ovske VEZEZuka Ali{pago nikada nije

prekinuo kontakte sa glavnimarmijskim bezbjednjakom

Fikretom Muslimovi}em

ZABRANA KONTAKATANihad Bojadì} nalazi seu pritvoru Suda BiH, anjegov komandant ZukaAli{pago u mostarskomzatvoru


Unato~ nastojanju strana~kog vrhaSDA da zahtjev za “zatvaranje“izbornih lista uvije u celofan princip-

ijelne borbe za ve}u zastupljenost èna ipripadnika manjinskih naroda i nacional-nih manjina, posve je jasno da u pozadiniovog zahtjeva stoje drugi razlozi - nesmilj -ena borba zara}enih frakcija SDA zapreuzimanje strana~kih poluga vlasti.Rije~ je zapravo o zavr{noj borbi stra -na~kih frakcija predvo|enih SSulejmanomTihi}em i BBakirom Izetbegovi}em, koje suprofilirane i zaokruène na posljednjemstrana~kom kongresu odrànom u majuprotekle godine na kojem je frakcijaSulejmana Tihi}a odnijela vrijednu, alitijesnu pobjedu. Uprkos tome, poraènafrakcija Bakira Izetbegovi}a uspjela je nesamo ostati na okupu nego se izboriti i za

uvo|enje svojevrsnog unutarstrana~kogdvovla{}a zbog kojeg je Tihi}eva te{koizvojevana pobjeda nad Izetbegovi}emuskoro nazvana Pirovom.

U “zatvaranju“ izbornih lista, aktuelni{ef SDA Sulejman Tihi} vidio je idealnupriliku da na legalan i skoro bezbolanna~in eliminira frakciju Bakira Izetbe -govi}a i da napokon zagospodari unuta r -strana~kim mehanizmima vlasti.

Predizborne kalkulacije Tihi}evestrana~ke frakcije prili~no su prozirne:najneizvjesnija bitka odvijat }e se u izbor-noj jednici broj 3 (Sarajevo) gdje je kon-centriran najve}i broj strana~kih prvakaSDA. Nosilac izborne liste vjerovatno }ebiti Tihi} ili pak njegov prvi zamjenikAsim Sarajli}, koji }e na prvo mjestousko~iti u slu~aju da se Tihi} ponovoodlu~i kandidirati za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH. Zbog spolne ravno-pravnosti, na drugom mjestu sarajevske

izborne liste za dràvni Parlament trebalabi biti èna, tako da bi se Bakir Ize t -begovi} mogao na}i tek na tre}em mjestu.U slu~aju zatvorenih izbornih lista, Ize t -begovi} ne bi imao ni teoretske {anse jernikada do sada iz ove izborne jediniceSDA nije imala vi{e od dva zastupnika.Trenutno ima samo jednog - BakiraIzetbegovi}a.

No, u slu~aju ostanka otvorenihizbornih lista, Izetbegovi} bi imao {ansu dapreko preferencijalnog glasanja poremetiraspored na izbornoj listi skrojenoj poTihi}evom diktatu i da ugrozi izbor Tihi}aili pak njegovog zamjenika Sarajli}a.

Tihi}ev strah od otvorenih lista nijedakle posljedica brige za spolnu i manjin-sku ravnopravnost, jer da jeste, onda bi unajuèm strana~kom rukovodstvu (pred-sjednik SDA, dopredsjednik, pet potpred-sjednika, sekretar...) na{ao prostora zamakar jednu ènu! �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Preko zatvorenih izbornih lista lider SDA Sulejman Tihić namjeravao se obračunati s

unutarstranačkom opozicijom

Demaskiran Tihi}ev plan da “zatvori“ izborne liste

NASTAVAK FRAKCIJSKOG

OBRAÛNATihi} za zatvorene,

a Izetbegovi} za otvorene izborne liste

SARAJEVO - ANKARA - BEOGRAD

Na ovotjednom sastanku ministara vanjskih poslova BiH, Turske i Srbije koji jeodržan u Ankari, konačno je, nakon gotovo tri godine čekanja, potvrđeno da je

predsjednik Srbije BORIS TADIĆ dao agreman za novog bosanskog ambasadora uBeogradu BORIŠU ARNAUTA; naša novinarka otkriva razloge zbog kojih su

srbijanski zvaničnici, poslije upornog odbijanja, naglo promijenili stav i prihvatilikandidata HARISA SILAJDŽIĆA

TAJNA DIPLOMATSKA MISIJATURSKE NA BALKANU

22 SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

Aktualni konzul BiH u njema~komgradu Minhenu BBori{a Arnautkona~no je, nakon vi{egodi{njeg~ekanja, dobio èljenu pozicijunovog bosanskog ambasadora u

Srbiji. Informacija da je srbijanski pred-sjednik BBoris Tadi} potpisao agreman zabudu}eg ambasadora Arnauta potvr|ena jepo~etkom tjedna, na trilateralnom susretuministara vanjskih poslova Turske, BiH i

Srbije - AAhmeta Davatoglua, SSvena Alka -laja i VVuka Jeremi}a u Ankari.

TURSKA ARBITRA@A“Srbija je dugo odugovla~ila i zbog toga

ovo imenovanje ne vidim samo kao li~nusatisfakciju nego kao i upornost politike~lana Predsjedni{tva BiH Harisa Siljadì}ada ne dopusti poniàvanje BiH“, kazao je uprvoj izjavi za medije Bori{a Arnaut.Jednako intoniran bio je i komentar minis-tra vanjskih poslova BiH Svena Alkalajakoji je sve zasluge za okon~anje vi{egodi{nje

diplomatske trakavice na relaciji Sarajevo -Beograd, o~ekivano, pripisao svom stra -na~kom {efu Harisu Silajdì}u, napominj -u}i da je odbijanje agremana za bilo kojegambasadora nedopustivo.

Podsjetimo da je Haris Silajdì} u ljeto2007. predloìo Bori{u Arnauta za bosan-skog veleposlanika u Beogradu, ali su musrbijanske vlasti uskratile gostoprimstvo,jer je je, svojedobno, kao pomo}nik minis-tra policije BiH, izdavao bosanska dràvl-janstva osobama afro-azijskog porijekla.Nakon Arnauta, Silajdì} je za ambasadora


KAKO JE BORI[A ARNAUT DOBIO AGREMAN

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Imenovanje Bori{e Arnauta dogovorio je turski premijerRedèp Tajip Erdogan, na inzistiranje Harisa Silajdì}a

Foto: REUTERS

Foto: Mario Ili~i}


PRIJATELJSKE PORUKE IZ ANKARE

Dugogodi{nji diplomatski sporizme|u Sarajeva i Beograda

zvani~no je rije{en na sastanku{efova diplomacije Srbije, Turske

i BiH - Vuka Jeremi}a, Ahmeta Davatoglua i Svena Alkalaja

TURSKA IZME\U SRBIJE I BiHTurski premijer Redèp Tajip Erdogan posredovao je, na traènje Harisa Silajdì}a, da srbijanski predsjednik Boris Tadi} da agreman bosanskom ambasadoru Bori{i Arnautu

��

u Srbiji predloìo SSeada Avdi}a, ali ni tajkandidat nije bio po mjeri Beograda, zbognjegove navodno sporne uloge u napadu nakolonu biv{e JNA u Tuzli. No, kako davanjebh. dràvljanstva mudàhedinima nije, nitije bio problem vlasti u Srbiji (nego pravo-su|a u BiH koje istragu protiv Arnautanikada nije dovelo do kraja), kao {to nepostoji bilo kakav ozbiljan dokaz koji biupu}ivao na eventualnu odgovornostAvdi}a u “slu~aju tuzlanska kolona“, posveje jasno da je izostanak agremana za tu dvo-jicu kandidata bio motiviran posve drugim,politi~kim razlozima. Stoga je i odlazakBori{e Arnauta u Beograd, na koncu,rije{en politi~kim dogovorom, i to uz posre-dovanje najvi{ih turskih zvani~nika!

SVI SKANDALI BOSANSKIH DIPLOMATAPrema informacijama Slobodne Bosne,

bo{nja~ki je ~lan Predsjedni{tva BiH HarisSilajdì} traìo od samog turskog premijeraRedèpa Tajipa Erdogana da intervenira kodsrbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a,kako bi Bori{a Arnaut dobio agreman izBeograda. Nakon {to je turski premijerErdogan pristao da “arbitrira“ u diplo-matskom sporu izme|u Srbije i BiH, prob-lem je rije{en u izravnoj komunikaciji spredsjednikom Srbije Borisom Tadi}em, jo{prije mjesec dana, nakon ~ega je Silajdì}formalno, na sjednici Predsje dni{tva BiH 28.januara, ponovno kandidirao Bori{u Arnautaza ambasadora u Srbiji (Sead Avdi} je, ume|uvremenu, predloèn za ambasadora uIndiji). Prethodno je Haris Silajdì} Bo -ri{inog sina, a svog priu~enog savjetnika zaustavno-pravna pitanja DDamira Arnautaimenovao za bh. amba sadora u Australiji.Dodajmo tome da je majka novog bosan-skog ambasadora u Australiji, odnosno,supruga budu}eg bosanskog ambasadora uSrbiji, gospo|a MMirsada Arnaut, ve} odavno“diplomatski zbrinuta“. Trenutno se nalazina funkciji prvog tajnika Ambasade BiH uWashi ngtonu.

No, kako se ni nekada{nji policijski~inovnik Bori{a Arnaut, kao ni njegov sin Damir, samoprogla{eni ekspert zame|unarodno ratno pravo, ne mogupohvaliti diplomatskim iskustvom, upornoinzistiranje na njihovom izboru, samo jejo{ jedna potvrda da su strana~ke i pri-jateljske veze i dalje jedini kriterij kododabira diplomata. Prije nego {to je udiplomaciju spremio cijelu uù obiteljArnaut, Haris Siljadì} je za ambasadoraBiH u Kuvajtu postavio kuvajtskog drà -vljanina JJasina Rava{dea, koji je, prijenego {to se preko no}i biti promoviran u“bosanskog diplomatu“, radio kao surad-nik u kabinetu bo{nja~kog ~lana Pre -dsjedni{tva BiH i savjetnik biv{eg federa -lnog premijera AAhmeta Hadìpa{i}a.Rava{dea je potkraj pro{le godine, u dra-mati~nom pismu upu}enom Ministarstvuvanjskih poslova BiH, njegova najbliàsuradnica u Ambasadi BiH u Kuvajtu,savj etnica EEnisa Komar, optuìla za mob-

ing i torturu, iznose}i brojne te{ke opru`bena njegov ra~un. I mada je skandal uAmbasadi BiH u Kuvajtu predstavljaopravu “medijsku poslasticu“ za sve novi -nare u regionu, uistinu je te{ko vjerovatida }e poslije interne istrage koja je, ume|uvremenu, formalno pokrenuta uMinistarstvu vanjskih poslova, velepo -slanik Rava{de biti na bilo koji na~insankcioniran. Ba{ kao {to su bez kaznepro{li i brojni drugi skandali koji posljed-njih godina, otkako se na ~elu bh. diplo-macije nalaze ministar Sven Alkalaj i nje-gova zamjenica AAna Tri{i} Babi}, potre-saju Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Posljednja diplomatska afera dogodilase prije mjesec dana, kada je {ef Misije BiHpri Ujedinjenim narodima IIvan Barbali}zatraìo smjenu njegove najbliè suradnice,savjetnice MMirsade ôlakovi}. U pismuupu}enom ministru Alkalaju, s oznakom“strogo povjerljivo“, Barbali} je traìosmjenu savjetnice ôlakovi}, optuùju}i jeza uvrede, ogovaranje, histeri~no i konflik-tno pona{anje, stalne sukobe s kolegama...Desetak dana kasnije, nakon {to su i IvanBarbali} i Mirsada ôlakovi} ùrno poz-vani u Sarajevo, na sastanak u Ministarstvuvanjskih poslova, cijeli je spor diskretnorije{en. Mla|ani Barbali}, kojeg je namjesto {efa Misije BiH pri UN-u postaviohrvatski ~lan Predsjedni{tva @@eljkoKom{i}, napisao je novo pismo, u kojem jeizrazio iskreno àljenje zbog “ishitrenogpoteza“, odnosno, zahtjeva za smjenu savj -etnice ôlakovi}, ina~e, nekada{njeintimne prijateljice ministra Alkalaja.Sva|a i pomirenje Kom{i}evog diplomateIvana Barbali}a i Alkalajeve prijateljiceMirsade ôlakovi} dràvu BiH ko{tala jepet tisu}a dolara, koliko su iznosili njihoviputni tro{kovi na relaciji New York -Sarajevo! �


SARAJEVO - ANKARA - BEOGRAD

Nakon bh. veleposlanika u Crnoj GoriBranimira Juki}a, hrvatski ~lan Predsje -dni{tva BiH @eljko Kom{i} mogao bi udiplomaciju spremiti jo{ jednog SDP-ovcaiz Neuma. Kom{i}, naime, ozbiljno razma-tra da funkciju ambasadora BiH u Japanuponudi Peri Mati}u, kapetanu dugeplovidbe i inènjeru pomorskog prometa. Imada je te{ko prognozirati kako }e sepomorac Mati} sna}i u diplomatskim

vodama, sigurno je da ne moè biti lo{ijiizbor od hercegova~kog SDP-ovcaTomislava Limova. Aktualni veleposlanikBiH u Njema~koj, naime, osim {to sepokazao kao potpuna neznalica i diletant,osim nepoznavanja engleskog jezika,aktivno ne govori ~ak ni njema~ki jezik,zbog ~ega se njegov diplomatskianga`man sveo na posjete bosanskimklubovima i koncertima folk pjeva~a. �

MOREPOLOVAC, SDP-ovac, DIPLOMATA

Kapetan Pero Matić iz Neuma, noviambasador BiH u Japanu?!

DIPLOMACIJA KAO OBITELJSKI BIZNISOtac Bori{a Arnaut, novi ambasador u Srbiji, i sin Damir Arnaut, ambasador BiH u Australiji

Foto: Mario Ili~i}


�

Usjenci organizovanja referendumau Republici Srpskoj odvija sejedna od najve}ih DDodikovihplja~ki, te{ka preko 100 milionaeura. Slobodna Bosna do{la je u

posjed dokumenata koji govore da su uskandaloznu aferu, ~iji je glavni akterDodik, uklju~eni visokopozicionirani poli-ti~ari, tajkuni te sada{nji i biv{i policijski ibezbjednosni vrh Republike Srpske i Srbije.

Daleko od o~iju javnosti, najve}a gra -|evinska firma na prostoru biv{e Jugo -slavije Komgrap, koja se sa 14 hiljadazaposlenih izvodila najve}e i najsloènijegra|evinske poduhvate u zemlji i inos-transtvu, postala je Dodikovo vlasni{tvo.

Naime, Milorad Dodik je preko IntegralInìnjeringa iz Lakta{a, ~iji je vlasnik nje-gov li~ni gra|evinski me{etar SSlobodanStankovi}, kupio nekada{njeg gra|evin-skog beogradskog giganta Ko mgrap. Da jeDodik pravi vlasnik ove firme do koje jedo{ao za simboli~nih 4,3 miliona eura i daje za samo dvije godine svjesno doveo narub propasti, strogo je ~uvana tajna kako uSrbiji tako i u Bosni i Hercegovini. No,krenimo redom.

UZ KO[TUNICIN BLAGOSLOVKomgrap je na tenderu privatizovan 23.

jula 2007. godine. Kompanija “Integral inè -

njering” kupila je 50,30 posto ove firme za4,3 miliona eura. Preostali dio, 49,70 posto,ostao je u rukama 2.600 malih dioni~ara.Prilikom kupoprodaje dijela Komgrapa,“Integral” se ugovorom obavezao da }e, za16 mjeseci u preduze}e investirati 4,3 mili -ona eura. Stankovi} je tada radnicimaobe}ao da }e Komgrap nakon njegovogpreuzimanja postati najja~a gra|evinskafirma na Balkanu.

“Uvjeravao nas je da }e pokrenutiproizvodnju, zaposliti jo{ 2.000 radnika, da}e najnià plata biti 1.000 eura, obe}ao

nove ma{ine, obnavljanje voznog parka”,kaè za na{ list TTomislav Kosti}, predsjed-nik sindikata Nezavisnost.

Me|utim, umjesto ekspanzije na trì{tu,firma je potpuno potonula na dno. U sas-tavu Komgrapa bilo je 11 preduze}a.Me|utim, sva su uga{ena, svi pogonizatvoreni, ma{ine su prodate kao starogvo`|e. Svi poslovi su obustavljeni, agradili{ta su zatvorena. Kada je Komgrapprivatizovan imao je 1.760 zaposlenih, asada samo oko 700 koje svim silamapoku{avaju da rastjeraju novi vlasnici.


DODIKOV MAR[ PREKO DRINE

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

Početak ove godine u susjednoj Srbiji obilježavaju masovni protesti osiromašenihradnika, štrajkovi desetina hiljada ljudi koji su u procesu privatizacije tamošnjihfirmi ostali bez posla, plata, socijalne zaštite...; naši novinari otkrivaju da je usredištu najveće privatizacijske pljačke u Srbiji, kupovine građevinskog giganta“KOMGRAP“, teške preko sto miliona eura, aktuelni premijer Republike Srpske

MILORAD DODIK sa svojom građevinskom marionetom SLOBODANOMSTANKOVIĆEM, vlasnikom firme “Integral inženjering“ iz Laktaša

DODIKOVO PUSTO[ENJEKOMGRAPOVE IMPERIJE

Radnici “Komgrapa” o~ajni i unesre}eni, otkrivaju;U Vladi Srbije su nam rekli da su na{u firmu

prodali/poklonili Miloradu Dodiku!

IMPRESIVNA ZDANJA U SRCU BEOGRADAJedna od poslovnih zgrada “Komgrapa“ na Terazijama vrijedna je desetak miliona eura

IMPRESIVNA ZDANJA U SRCU BEOGRADAJedna od poslovnih zgrada “Komgrapa“ na Terazijama vrijedna je desetak miliona eura

��


PLJA^KA TE[KA 150 MILIONA EURAFoto: M

ario Ili~i}

MEGALOMANSKIAPETITI

Dodik je svoje poslovnuimperiju pro{irio na

Srbiju, uz nesebi~nupomo} srbijanskih vlasti

MEGALOMANSKIAPETITI

Dodik je svoje poslovnuimperiju pro{irio na

Srbiju, uz nesebi~nupomo} srbijanskih vlasti

Zaposleni nisu primili platu vi{e od godinudana, radni sta` im nije upla}ivan otkako jefirma prodata, a od po~etka ove godinenemaju ni zdravstveno osiguranje.

Prema mi{ljenju upu}enih, ova firma imaogromnu imovinu. Bruto vrijednost kapitalaovog nekada{njeg gra|evinskog gigantaiznosi 140,7 miliona eura. Komgrap imazgrade i imovinu na najatraktivnijim lokaci-jama u Beogradu. Primjera radi, poslovnuzgradu na Terazijama, u srcu Beograda,povr{ine 4.243 kvadrata, zatim petospratnicuu Kosovskoj ulici kod Skup{tine Srbije od1.260 kvadrata, zgradu od 1.596 kvadrata naSjevernom bulevaru. Samo u @elezniku, uprvoj zoni, Komgrap raspolaè zemlji{temod 22 hektara, zatim 14 hiljada kvadrataposlovnog prostora u Kijevu, 20 hiljadakvadrata u Maki{u, deset hiljada kvadrata uObrenovcu, hotel u Soko Banji…

Svega nabrojanog ve}inski vlasnik jeMilorad Dodik, koji je prevarom i raznimmahinacijama uspio da u me|uvremenupove}a svoj vlasni~ki ulog na 63,6 posto.

“Privatizacija je ura|ena tako da je pre-duze}e uzeto u bescenje, a sve u nameri da seugasi, imovina rasproda, a kapital prebacikupcu, firmi ‘Integral’ iz Banjaluke, ~iji jenavodno vlasnik Slobodan Stankovi}.Uvidom u poslovne knjige do{li smo dopodatka da je preduze}e imalo male gubitkekoji su se mogli pokriti prodajom samojednog dela imovine, bez privatizacije.Me|utim, novi vlasnik imao je velikupodr{ku aktuelne politi~ke vlasti”, kaè za na{list sindikalista Kosti}. On za na{ list tvrdi daje dràva, da bi iza{la u susret kupcu, prije pri-vatizacije otpisala dugovanja Komgrapa kojasu iznosila oko 20 miliona eura, te obja{njavakojim mahinacijama je Stankovi}, odnosnoDodik, do{ao do veleljepne petospratnice uKosovskoj ulicu u centru Beograda.

STANKOVI] JE PARAVAN ZA DODIKOV KRIMINAL

“Komgrap je dobio posao da izvederadove na 40 hiljada kvadrata na Unive r -zitetskom naselju gra|enom za Univerzijadu

koja je odràna pro{le godine u Beogradu.Radove smo korektno izveli, me|utim do{aoje izvje{taj da je na tom poslu Komgrapnapravio gubitak od 3,5 miliona eura. Da bipokrio dugovanja, Stankovi} je posudioKomgrapu taj novac, a zauzvrat prisvojiopetospratnicu u Kosovskoj ulici. Taj najelit-niji objekat firme Komgrap Stankovi} jeodmah uknjiìo na k}erkino ime.”

Kosti} za na{ list tvrdi da radnici pro-laze kroz egsitencijalni pakao i nemo}nogledaju kako im firma iz dana u dan nesta-je. U me|uvremenu svim nadle`nim organi-ma ukazuju na rasprodaju i kr~mljenje pre-duze}a, mnoge kriminalne radnje, kr{enjezakona, nepo{tivanje kupoprodajnogugovo ra, nepla}anje radnika i neupla}ivan-je doprinosa, na hipoteke, sve ve}e dugovei bahatost rukovodstva. Nekoliko puta suorganizovali {trajk. Posljednji put je bioispred Agencije za privatizaciju kada ih jeprimio direktor Agencije VVladislavCvetkovi} i tom prilikom otkrio im dobro~uvanu tajnu.



Dodikova imovina, prema ra~unici istra`nih organa BiH, pro{legodine iznosila je oko 200 miliona eura. Me|utim uzme li se u obzirenormno velika imovina u Srbiji kao i navodne Stankovi}eve firmekoje su, kako stvari stoje, Dodikovo vlasni{tvo, dolazi se dozapanj uju}e visokog iznosa. Prema istraìvanju “Slobodne Bosne“Stankovi} ima {esnaest firmi, ve}inu njih je stekao ili kupio uposljednje tri godine otkako je njegov ortak Dodik preuzeo svuvlast u Republici Srpskoj.

Tako mu je aktuelni premijer omogu}ioda prije dvije godine kupi Hidrogradnju naPalama, zatim Jedinstvo iz Gradi{ke, trifirme u Doboju: Rudnik kre~njaka, Tvornicukre~a i Terminale, zatim Institut zagra|evinarstvo u Banjoj Luci i Ekonomskiinstitut u Banjoj Luci. Stankovi} je vlasnik iBanje Lakta{i u Lakta{ima, firme VektorIntegra u Sarajevu, Fer-oilla u Br~kom, firmeza remont pruga DOOEL u Skopju i ZGOP uNovom Sadu. Preko ovih firmi Integral ost-varuje milionske profite.

Od 2006. godine, odnosno otkako jeDodik dobio mandat, “Integral” je u BiHpravio zgrade, ceste, mostove i drugeobjekate u vrijednosti od vi{e od 300 milionaeura. Sve poslove firma Integral je dobila podobro uigranom scenariju. Recept po kojemsu mu dodjeljivani poslovi sastojao se utome da bi Integral pojavio sa najniòmponudom, a kasnije bi aneksima na ugovore

vrijednost uve}a vana, ~ak i {esterostruko, kao u slu~aju izgradnjeadministrativnog sjedi{ta vlade RS-a u Banjoj Luci.Vlada RS-a jepodsjetimo preuzela i otplatu Integralovog kredita od 50 milionaKM koji je podigao kod NLB Razvojne banke kada je po~eo gra-diti tu zgradu. Kompanija Integral po istom principu dobila je posaona izgradnji zgrade RTRS-a u Banjoj Luci, zatim autoputa BanjaLuka - Gradi{ka, zgrade SIPA-e ~ija izgradnja ko{ta 18, 6 miliona

KM. Svi poslovi su namje{teni kako bi prof-itirala Stankovi}eva, odnosno Dodikova,kompanija “Inte gral”. Stankovi}evaposlovna zgrada u Banjoj Luci nalazi seodmah pored zgrade Vlade RS-a i obezb-je|uje je Dodikovo obe zbje|enje. Ina~e,kako saznajemo, Sta nkovi}eve firme sustjeci{te i uto~i{te vojnih obavje{tajaca ipolicajaca, paralelnih bezbjednosnih cen-tara, ~iji je nezvani~ni {ef Darko Matija{evi},nekada{nji ministar unutra{njih poslova, kojitrenutno upravlja beogradskim Komgra pom.

Pored navedenih firmi u sastavu kom-panije Integral, ~iji je ve}inski vlasnik Dodik,koji sa pozicije premijera namje{ta samsebi poslove, Dodik gazduje i firmomIgokea, Radio êlincem, vo}njakom uPodgracima, kompanijom Zekstra, poljo -privrednom zadrugom u Lakta{ima, Term-a l nom banjom u Lakta{ima, kompanijomFarmland iz Nove Topole, Fabrikom duhanau Banjoj Luci… �

DVA OKA U GLAVI

Za tri godine Dodikove vladavine Stanković je dobioposlove vrijedne 300 miliona eura!!!

Foto: Mario Ili~i}

PRIVREDNIK GODINEStankovi} Dodiku sluì kao paravan preko ~ijeg je ”Integral inìnjeringa”

kupio mnogobrojne firme

PRIVREDNIK GODINEStankovi} Dodiku sluì kao paravan preko ~ijeg je ”Integral inìnjeringa”

kupio mnogobrojne firme

�

“Posle na{eg protesta, primili su nasVladislav Cvetkovi} i njegovi saradnici.Direktor Agencije je traìo da iznesemo na{eprobleme, da kaèmo {ta nas mu~i. Na{advokat Slavko Jelovac i ja izneli smoprimedbe na ra~un ve}inskog vlasnikaIntegrala iz Lakta{a, odnosno gazdeSlobodana Stankovi}a, i menad`menta.Vladislav Cvetkovi} se za~udio. Rekao je,pred svima, da je, po njegovim saznanjima,ve}inski vlasnik, odnosno gazda KomgrapaMilorad Dodik, a ne ‘Integral’ SlobodanaStankovi}a, i da on u papirima ima Dodikovo,a ne Stankovi}evo ime. Nas devet, koliko nasje bilo tamo, ostali smo bez re~i. Ne znamkako sam, od {oka, iza{ao iz Agencije. ôvekse valjda saàlio i otvorio nam o~i”, kaè zana{ list predsjednik sindikata Nezavisnost uKo mgrapu Tomislav Kosti}.

Na{i sagovornici tvrde da prijetnje,ucjene i manipulacije igraju va`nu ulogu uvelikoj plja~ki Komgrapa. Tim policijskimmetodama koristi se DDarko Matija{evi},biv{i ministar unutra{njih poslova RepublikeSrpske, kojeg je Dodik za predsjednikaUpravnog odbora Komgrapa postavio u junupro{le godine. Gotovo u isto vrijeme za pot-predsjednika Upravnog odbora postavljen jeRade Bulatovi}, biv{i {ef srbijanske tajneslu`be (BIA). Matija{evi} i Bulatovi} idanas vladaju jakim bezbjednosnim struktu-rama u Srbiji i Republici Srpskoj.Matija{evi} i Dodik su dugogodi{nji pri-jatelji i prema dobro upu}enim izvorimaDodik je Matija{evi}u potpuno povjerioorganizovanje li~ne premijerove tajne polici-je koja se sastoji uglavnom od provjerenihkadrova KOS-a. Rade Bulatovi} bio jenajja~i stup vladavine VVojislava Ko{tunice.Iz njegovog kabineta fabrikovane su brojneafere koje se trebale da posluè slabljenjuKo{tu nicinih politi~kih rivala. Smatra se daje Bulatovi}eva slu`ba godinama obe zbje -|ivala RRadovana Karadì}a u Beogradu.Stanko Suboti} Cane nedavno je optuìoBulatovi}a da je sa jo{ nekoliko politi~arastoji iza organizovanja ubistva premijeraZorana \in|i}a. Dodik nije mogao da kupi

Komgrap bez politi~ke podr{ke tada{njegpremijera Vojislava Ko{tunice, s kojim je uto vrijeme, kako je poznato, bio u jakodobrim odnosima. Kako je plja~ka Komgrapanastavljena i nakon {to je Ko{tunica oti{ao svlasti, Dodik je politi~ku podr{ku zatraìo od

aktuelnog predsjednika Srbije Borisa Tadi}a,s kojim je u me|uvremenu postao ku}ni prij -atelj. Podsjetimo, Dodik je pod pokrivi te -ljstvom svojih beogradskih politi~kihpokrovitelja kupio i vilu na Dedinju po neu-poredivo niòj cijeni od trì{ne, ali i prostra-no lovi{te pored Beograda.

No, vratimo se problemima zaposlenimu Komgrapu koji su izloèni nevjerovatnojtorturi aktuelnog rukovodstva.

Naime, menad`ment Komgrapa, otkakoje njegov ve}inski vlasnik postao MiloradDodik, primjenjuje tipi~no policijskemetode na sve one koje se pobune protivmenad`menta. Pritisci, prijetnje, ucjene iraspore|ivanje zaposlenih na tri razli~itapogona u toku jednog dana svakodnevne sumetode koje trpe radnici buntovnici.

MATIJA[EVI] I BULATOVI] - DODIKOVIPOLICAJCI ZA SPECIJALNE ZADATKE

Sukob na relaciji manjinski dioni~ari -ve}inski vlasnik kulminirao je pro{le godine,kada je Upravni odbor manjinskih dioni~araKomgrapa od Agencije za privatizaciju iAkcijskog fonda zatraìo raskid ugovora saIntegralom o kupoprodaji preduze}a. Razlogje, kako kaù, to {to ve}inski vlasnik nijeispunio investicioni program od 4,3 milionaeura, predvi|en kupoprodajnim ugovorom.U tom ugovoru pi{e da je kupac Komgrapaobavezan da, u roku od 16 mjeseci,Akcijskom fondu i Agenciji za privatizacijudostavi izve{taj o ulaganju, koji }e pripremi-ti ugledna revizorska firma. Manjinski vlas-nici tvrde da je Agencija za privatizaciju“bez ikakvog dokaza izdala papir” da jeve}inski vlasnik ostvario investiciono ula-ganje od 4,3 miliona eura i ispunio obavezuiz kupoprodajnog ugovora. Na osnovu togaje do{lo i do promjene strukture kapitalaHoldinga, pa je ve}inski vlasnik svoj udio uKomgrapu pove}ao za dodatnih 13 posto, ana {tetu akcionara.

29

PLJA^KA TE[KA 150 MILIONA EURA


DODIKOVA MANIPULACIJA:Privatizacija Komgrapa jeobavljena tako da je preduzeće uzeto u bescjenje, a sve u namjerida se ugasi, imovinarasproda, a kapital prebaci kupcu, firmi“Integral” iz Banjaluke,čiji je navodno vlasnikSlobodan Stanković

SLO@NA BRA]ATadi} je svoju naklonost prema

Dodiku pokazo tako {to mu je omogu}ioda nastavi plja~kanje najve}e

gra|evinske firme u Srbiji

SLO@NA BRA]ATadi} je svoju naklonost prema

Dodiku pokazo tako {to mu je omogu}ioda nastavi plja~kanje najve}e

gra|evinske firme u Srbiji

KO[TUNICIN I DODIKOV KLJU^NI BEZBJEDNJAKVojislav Ko{tunica, u vrijeme dok je bio premijer, i Rade Bulatovi},

tada{nji na~elnik BIA-e, bili su glavni Dodikovi pokrovitelji u nezakonitoj privatizaciji “Komgrapa”

KO[TUNICIN I DODIKOV KLJU^NI BEZBJEDNJAKVojislav Ko{tunica, u vrijeme dok je bio premijer, i Rade Bulatovi},

tada{nji na~elnik BIA-e, bili su glavni Dodikovi pokrovitelji u nezakonitoj privatizaciji “Komgrapa” ��

Mali dioni~ari nisu uspjeli da sve todokaù i da se izbore za poni{tenje ugovo-ra o privatizaciji. S druge strane, predsed-nik Upravnog odbora Komgrapa DarkoMatija{evi} tvrdi da je privatizacijaKomgrapa jedna od najuspje{nijih u Srbiji.Zaposleni u Komgrapu, me|utim, tvrde daova firma postoji samo na papiru. Gigantkoji je izvodio gra|evinske radove u vi{eod trideset zemalja svijeta, izgradionajreprezentativnije objekte u Beogradu,kompletan Kopaonik, brojne hotele u CrnojGori i Hrvatskoj, sada nema ni jednogradili{te. Dugovi se gomilaju, a imovinarazvla~i. Pri tom niko ne zna koliko jeHolding ukupno duàn.

Manjinski vlasnici Komgrapa se me -|utim ne predaju. Specijalnom tuìla{tvuOkru`nog javnog tuìla{tva u Beogradupodnijeli su krivi~nu prijavu protiv devetosoba zbog zloupotrebe slu`benogpoloàja, zloupotrebe ovla{}enja u privredi,davanja neistinitih podataka u procesu pri-vatizacije, falsifikovanja slu`benih ispra -va. Krivi~nom prijavom, izme|u ostalih,obuhva}eni su Slobodan Stankovi}, kupacKomgrapa, Darko Matija{evi}, predsjednikUO Holdinga i DDra{ko Pa{i}, direktorKomgrapa. U krivi~noj prijavi se navodi daje kupovina Komgrapa izvr{ena samo sa

ciljem uzimanja poslovnog prostora, nanajatraktivnijim lokacijama u Beogradu,koji ima ogromnu povr{inu i ogromnu vri-jednost, a kupac je to platio svega4.353.390 eura, uz obavezu investicionogulaganja od 4.318.000 eura. Procjenatrì{tne vrednosti Komgrapa, pri tom je,oko 120 miliona eura.

Nakon krivi~ne prijave Specijalnomtuìla{tvu, zaposleni su se obratili i

Odjeljenju za finansijske istrage MUP-aSrbije. Me|utim ni oni nisu poduzeli bilokakvu istragu. U septembru pro{le godineobratili su se ministru ekonomije MMla|anuDinki}u, u novembru ministru MUP-a IIviciDa~i}u i traìli od njega da pripadniciMUP-a u|u u Komgrap i istraè poslovanje.Pismo su uputili i premijeru vlade SrbijeMirku Cvetkovi}u i na kraju su pomo}zatraìli od predsjednika Srbije BorisaTadi}a. Me|utim, niko od nadle`nih nijepoduzeo bilo kakav korak kako bi ispitaomahinacije u ovoj firmi.

Me|utim, oni od svog osnovnog zahtje-va da se raskine “brak iz interesa” sa“Integralom” ne odustaju. Slijede}e nedeljenamjeravaju da poduzmu radikalnijekorake i blokiraju centralu Komgrapa naTerazijama. Za{titu }e, kako tvrde, slijede}enedjelje zatraìti i od visokog predstavnika

u BiH VValentina Inzka. Naime, kako sunadle`ni organi u Srbiji nijemi, a vlasnikfirme je iz Bosne i Hercegovine, traì}e danadle`ni organi BiH ispitaju njegovo poslo-vanje i nelegalno ste~en novac kojim jekupljen Komgrap.

Stankovi} je po~etkom ove nedjeljeboravio u Beogradu gdje je plasirao vijestda je dio vlasni{tva u Komgrapu prodaoposlovnom partneru. @alio se da ima velikihproblema otkako je odlu~io da kupiKomgrap. Navodno mu je prije kupovineprijetio LLjubi{a Buha ûme, {ef sur~inskogklana, koji je vlasnik jednog dijelaKomgrapa, ta~nije Komgrap Dinare, a sadakaè ne moè da ìvi od malih dioni~ara.Me|utim, upu}eni ne vjeruju da }e MiloradDodik i njegova policijska klika tako lakoodustati od krupnog zalogaja vrijednog vi{eod stotinu miliona eura. �



Beogradski novinari doslovno seustru~avaju pisati o aferi Komgrap zbogstraha od ~elnih ljudi ove upropa{tenegra|evinske firme. Karakteristi~nu ilus-traciju, kojim se metodama sluè ~elniciKomgrapa, predstavlja slu~aj novinara listaSvedok Sredoja Simi}a, koji je poku{ao daotkrije detalje nelegalne privatizacijeKomgrapa kao i da sazna ko iza nje stoji.Simi} je zatraìo intervju od DarkaMatija{evi}a, me|utim kada se pojavio ucentrali ove firme na Terazijama, Matija -{evi} ga je uhapsio i maltretirao.

Naime, nakon {to je odgovorio na neko-liko uvodnih pitanja, Matija{evi} je kolegiSimi}u predloìo da povedu opu{teni nefor-malan razgovor uz ~a{icu. Simi}, koji nekonzumira alkohol, pio je isklju~ivo vodu,me|utim Matija{evi} je tokom dvosatnograzgovora popio desetak viskija. Za to vri-jeme ubje|ivao je Simi}a da ne treba da sebavi Komgrapom i da od privatizacije tefirme ima mnogo zanimljivijih tema. Tako|emu je kazao da su ga njegovi ljudi opservi-rali, pratili i prislu{kivali i skupili dosta infor-macija o njemu. Izme|u ostalog, da je infor-macije i instrukcije o Komgrapu dobijao izBanje Luke. Zatim je Matija{evi} ustao upotpuno pijanom stanju udarao glavom oumjetni~ku sliku rad slikarke Olje Ivanjicki.Po{to je potpuno uni{tio sliku, nastavio da

glavom udara u zid sve dok mu krv nijepotekla niz ~elo. Simi} je poku{ao da gaumiri, me|utim Matija{evi} je rekao svomobezbje|enju da Simi}a zatvore u njegovkabinet. Simi} koji je na intervju do{ao ujedan sat popodne bio je zato~en u zgradiKomgrapa do devet sati uve~e. Tek po{to jeotvorio prozor kabineta i kazao da }e zvatipoliciju u pomo}, Simi}u je tada ve} rela-tivno otrije`njeni Matija{evi} dopustio daiza|e iz zgrade. �

DODIKOV POVJERENIK MAFIJA[EVI]

Darko Matijašević uhapsiobeogradskog novinara koji jeistraživao kriminal u “Komgrapu“!?

PREMIJEROVA PRETORIJANSKAGARDA: Matijašević iBulatović i danas vladajujakim bezbjednosnimstrukturama u Srbiji iRepublici Srpskoj. Dodikje Matijaševiću potpunopovjerio organizovanjelične premijerove tajnepolicije, koja se sastojiuglavnom od provjerenihkadrova KOS-a


POLICIJSKI TERORBiv{i ministar MUP-a RS-a Darko

Matija{evi} upravlja Komgrapom i zabranjuje da mediji istraùju

njegovu privatizaciju

�

Sadik Ahmetovi}, aktuelni ministarsigurnosti BiH, vjerovatno jenajo sporavaniji kandidat za ovuministarsku poziciju otkako pos-toji Vije}e ministara BiH.

Protiv njega su bili svi - kolege iz SDA,mati~ne mu stranke, koji se nisu libilimedij skih podmetanja ne bi li ga diskvali-fikovali, druge partije koje su se nadale da}e dobiti du`nost prvog ~ovjeka bezbjed-nosnog sektora dràve, a najvi{e mediji izRS-a koji su ga optuìvali da je “nekompe-tentan“, “srbomrzac“, poku{avali iskonstr-uisati sukob interesa, prebrojavale mudiplo me, te ga optuìvali za direktnu vezutokom rata sa ratnim komadantomSrebrenice NNaserom Ori}em.

Ipak, za samo dva mjeseca od preuzi-manja du`nosti, Ahmetovi} ih je svedemantirao.

Akcija protiv radikalnih islamista uGornjoj Mao~i nije samo najve}a u BiHve}, poslije otmice bosanskih dràvljananakon 11. septembra i prebacivanja uGuantanamo, i jedina legalna koju je na{adràva uradila kako bi ostvarila uslovepredvi|ene jo{ Dejtonskim mirovnim spo-razumom. Tek poslije toga do{li su istiuslovi i za NATO, Evropsku uniju, viznuliberalizaciju… Sve se svodilo na pitanjeko }e imati petlje da iz BiH istjeramudàhedine, ali i druge naturalizovane

dràvljane, pristalice radikalnih islamskihpokreta.

� Pro{lonedjeljna akcija u GornjojMao~i, najve}a je poslijeratna akcija narazbijanju radikalnih islamisti~kih grupa,koje je sama provela dràva BiH u postdej-tonskom periodu. Moèmo li u narednomperiodu o~ekivati tako|er o{tru reakciju

Ministarstva sigurnosti i na druge sli~neradikalne pojave?

Prije svega, èlio bih da istaknem da jepolicija prilikom provo|enja naredbeTuìla{tva BiH svoj dio posla uradila korek-tno i profesionalno. Dokaz tome je i ~injeni-ca da u toku aktivnosti na terenu nije bilopovrije|enih. Optu`be koje su plasirane unekim medijima da se radi o ataku na mus-limane ne stoje, nego je u pitanju za{titadràvnog integriteta Bosne i Hercegovine.Tako|e, u provo|enju po menute naredbeu~estvovale su policijske agencije sa svihnivoa vlasti, dràvnog, entitetskog, kanton-alnog, kao i policija Br~ko Distrikta.

Mi smo u potpunosti spremni i imamokapacitet obaviti sve zadatke koje pred naspostavi Sud i Tuìla{tvo BiH. Svi oni kojine po{tuju Ustav i zakone BiH, bilo da seradi o pojedincu ili grupi, bit }e suo~eni sodgovorom organa za provo|enje zakona.

OD LJETA BEZ VIZA ZA EVROPSKU UNIJU

� S obzirom da u posljednje vrijemepominjete liberalizaciju viznog reìma,gra|ani BiH svjesni su ~injenice da od toganema ni{ta dok ne sredimo situaciju udràvi. Jedna od obaveza proiza{lih iz DMS-abila je da BiH oduzme dràvljanstvo inos-tranim dràvljanima koji su ga dobili za vri-jeme rata. O~ekujete li pobolj{anja pozicijeBiH na me|unarodnoj sceni sada poslijehap{enja u Gornjoj Mao~i?

Kada govorimo o ispunjavanju obavezaiz Mape puta za viznu liberalizaciju, zado-

34

SIGURNOST/BEZBJEDNOST

Razgovarala: NA\A DIKLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Ministar sigurnosti u Vijeću ministara BiH Sadik Ahmetović koji je na tu dužnostizabran unatoč brojnim političkim i stranačkim zakulisnim igrama, u razgovoru za

“SB” komentira prošlonedjeljnu policijsku akciju u Gornjoj Maoči, objašnjava suradnju sa policijskim i sigurnosnim agencijama i najavljuje skoru

liberalizaciju viznog režima sa Evropskom unijom

INTERVIEW

Sadik Ahmetović ministar sigurnost BiH

Akcija u Gornjoj Mao~i potvrdila je da suna{a policija i sigurnosne agencije sposobne

uhapsiti svakoga, uklju~uju}i i Dodika, zakoga dobijemo sudski nalog!

DRŽAVA I DODIK: Kao što vam je poznato, u okviru Mini starstva sigurnosti BiH nalazi se i Agencija za istrage izaštitu (SIPA) koja jeprovela istragu po pred-metu “Dodik“, te komple-tan materijal dostavilanadležnom sudu. Ako oninađu za shodno da izdajutakav nalog, Ministarstvosigurnosti BiH iskoristićesvoje kapacitete, i postupiti u skladu sazakonom ��

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.


KAKO SE DESILA GORNJA MAOÂ

KONA^NO MINISTAR

Sadik Ahmetovi}izabran je nakon brojnih

strana~kih “usagla{avanja”


SIGURNOST/BEZBJEDNOST

� voljstvo mi je ista}i da je BiH ispunila sveobaveze, te spremno do~ekala eksperte EU-akoji trenutno borave u na{oj zemlji. O~ekuje-mo da }e njihov izvje{taj upu}en Evro -pskom parlamentu biti pozitivan, kao iodluka Parlamenta EU-a o ukidanju viznogreìma za gra|ane BiH.

Uzimaju}i u obzir Lisabonski sporazumkoji je stupio na snagu 1. decembra 2009.godine, a na osnovu kojeg dono{enje odlu-ka u parlamentu EU-a iziskuje dodatno vri-jeme, smatram da }e odluka o liberalizacijiviznog reìma biti donesena do sredine2010. godine.

[to se ti~e revizije dràvljanstava,komisija koju je formirao Parlament BiH jeuradila najve}i dio posla, o ~emu je redovnoizvje{tavala Parlament. Izmjenama i dopu -nama Zakona o dràvljanstvima ova oblastje dodijeljena Ministarstvu civilnih poslova,koje je formiralo posebno odjeljenje koje jenastavilo rad komisije. Pet osoba kojima jedràvljanstvo BiH oduzeto, a na osnovuizvje{taja Obavje{tajno-sigurnosne agencijeBiH predstavljaju prijetnju za nacionalnusigurnosti, trenutno je smje{teno u imigra-cionom centru, i u procesu ekstradicije.Njihovi predmeti su trenutno u procesuapelacije kod nadle`nog suda. Primjenjuju}izakon o boravku, azilu i kretanju stranaca,du`ni smo ispo{tvati proceduru. Minista r -stvo nema dilemu kad je u pitanju pro -vo|enje zakona, i ispo{tovat }e svakuodluku nadle`nog suda.

� Postoji mnogo {pekulacija da jeVa{eg prethodnika Tarika Sadovi}a smije-nila SDA zbog pritisaka me|unarodnezajednice, jer je navodno, odbijao da depor-tuje strane dràvljane islamskog porijekla.Imate li ta~an broj deportacija koje jeSadovi} potpisao?

Nemam obi~aj niti èlim ocjenjivatirad mog prethodnika. Javnost je dovoljnoupoznata o ovom pitanju, a SDA je nasvojim organima obrazloìla razlogesmjene koje su prezentovane na Parla -mentu BiH.

BUDE LI SUDSKOG NALOGA, HAPSIT ]EMO I DODIKA

� SNSD je dugo vremena bojkotovaomogu}nost da Vas Vije}e ministara BiHimenuje za ministra sigurnosti. Mislite li daje problem bio u raspodjeli mjesta, kako sutvrdili u SNSD-u, ili u ne~emu drugome?

Kada govorimo o mom imenovanju namjesto ministra sigurnosti BiH, smatram dase tu radilo o poku{aju trgovine pozicijamaunutar bh. institucija. Kao {to znate, ras-pored pozicija u okviru Vije}a ministaraBiH je utvr|en 2006. godine. Zaista neznam koji bi drugi razlog mogao biti, osimpoku{aja politi~ke trgovine na koju SDAnije pristala.

� Smatrate li da je Milorada Dodika,aktuelnog predsjednika SNSD-a i premijeraRS-a, strah mogu}nosti da Tuìla{tvo BiHpotvrdi optu`nicu protiv njega, te da je nasvaki na~in poku{avao sprije~iti imenovanjeBo{njaka na tako visoku du`nost u oba -vje{tajnom sektoru? Jedna od Va{ih na -dle`nosti je da spre~avate krivi~na djela sa“me|unarodnim ili me|uentitetskim ele-mentom“. Da li biste potpisali nalog zahap{enje aktuelnog premijera RS-a?

Bitno je ista}i da potpisivanje naloga zahap{enje bilo koje osobe nije u nadle`nostiministra sigurnosti, ve} je to zakonompropisana obaveza Suda i Tuìla{tava BiH.Kao {to vam je poznato, u okviru Mini -starstva sigurnosti BiH nalazi se i Agencija

za istrage i za{titu (SIPA) koja je provelaistragu po predmetu “Dodik“, te kompletanmaterijal dostavila nadle`nom sudu. Akooni na|u za shodno da izdaju takav nalog,Ministarstvo sigurnosti BiH iskoristi}esvoje kapacitete, i postupiti u skladu sazakonom.

� Kakva je saradnja Va{eg ministarstvasa DGS-om, OSA-om BiH, te posebnoAgencijom za istrage i za{titu (SIPA), na~ijem je ~elu sada Mirko Luji} koji vaì zali~nost koja je lojalna premijeru RS-aMiloradu Dodiku?

Saradnja me|u svim institucijama kojeprovode zakon je neophodna. Kada govo-rimo o saradnji sa rukovodiocima Grani~ne

� U svijetu je, posebno nakonizru~enja “alìrske grupe“ SAD-ustvorena slika da je BiH fundamental-isti~ko-islamska dràva u kojoj jo{ uvi-jek djeluju spava~i Al-Kaide. Imate liinformacije, koje objavljuju mediji izRS-a, da na podru~ju BiH postoje kam-povi za uvje`bavanje “budu}ih“ teror-ista?

Na osnovu izvje{taja sigurnosnih agen-cija kojima raspolaèm, na teritoriju BiHnema osoba koje bi se mogle dovesti uvezu sa me|unarodnim terorizmom.Me|utim, nijedna zemlja u svijetu, pa tako

ni BiH, ne moè isklju~iti mogu}nost da sena njenoj teritoriji pojave osobe koje sedovode u vezu s me|unarodnim teroriz-mom. Terorizam je globalna prijetnja kojane bira ni vrijeme, ni vjeru, ni naciju.Najbolja odbrana od terorizma je prevenci-ja, i mi kao zemlja ~lanica globalne koalici-je za borbu protiv terorizma u obavezi smosura|ivati sa svim zemljama potpisnicima istvarati sopstvene institucije koje moguadekvatno odgovoriti ovom izazovu. Kadaje u pitanju popravljanje ugleda zemlje,najbolja formula za uspjeh je provo|enjezakona i vladavina prava. �

ANTITERORISTI^KA KOALICIJA

U BiH nema kampova za obukuterorista

ISTORIJSKI DOGA\AJ ZA REVIJUMinistri pravde Hrvatske i BiH, Ivan [imonovi} i

Bari{a ôlak, potpisali su vaàn sporazum o budu}oj pravnoj suradnji izme|u

dviju dràva

ISTORIJSKI DOGA\AJ ZA REVIJUMinistri pravde Hrvatske i BiH, Ivan [imonovi} i

Bari{a ôlak, potpisali su vaàn sporazum o budu}oj pravnoj suradnji izme|u

dviju dràva


KAKO SE DESILA GORNJA MAOÂ

policije BiH, Obavje{tajno-sigurnosnomagencijom BiH, te Agencijom za istrage iza{titu, mogu re}i da je na{a saradnja korek-tna i profesionalna. Imam namjeru sara |ivatisa svima, pa i sa Ministarstvom unu tra{njihposlova Republike Srpske. Mi{ljenja sam dasaradnja organa vlasti na svim nivoima trebabiti unaprije|ena, {to }e kao rezultat imatipobolj{anje sigurnosti za sve gra|ane u BiH.

BiH VI[E NE]E BITI UTOÎ[TE ZA KRIMINALCE

� [ta, kao zamjenik predsjedavaju}egVije}a ministara BiH, mislite o dvojnomdràvljanstvu koje Srbijancima i Hrvatimaomogu}uje da poslije presude za krivi~nodjelo pobjegnu u BiH i postanu nedostupnipravosu|u?

Ovo pitanje bi trebalo biti rije{eno vrloskoro, to jeste u narednih desetak dana.

Ministarstvo pravde BiH je ju~er potpisalosa kolegama iz Republike Hrvatske spo-razum o me|usobnom izvr{avanju sudskihpresuda. Uskoro }e biti isti takav sporazumpotpisan i sa Srbijom, ~ime }e se ova oblastu potpunosti pravno regulisati.

� Da li bi se u tom kontekstu, BiHmogla posmatrati kao Meka ili uto~i{te zazlo~ince iz Hrvatske i Srbije, pogotovo sadanakon slu~aja Glava{?

Potpisivanjem pomenutog sporazumasa susjednim dràvama ste}i }e se formal-no pravne pretpostavke koje }e sprije~itidosada{nju praksu po kojoj su osu|enikriminalci i ratni zlo~inci ìvjeli mirno uBiH. Pravda mora biti zadovoljena, i BiHne smije dozvoliti da bude uto~i{tepresu|enim ratnim zlo~incima i kriminal-cima. �

� Zanimljivo je da ste u vrijeme dokste bili poslanik u Parlamentu BiH biliprotiv predloènih zakona o reformipolicije...?

Ta~no, kao poslanik u Parlamentarnojskup{tini BiH nisam glasao za ovu reformupolicije. Ipak, kao ministar imam obavezuda provodim zakone koje je usvojio dràvniParlament. Smatram da ovaj nivo refomekoji smo do sada postigli ne}e biti dovoljanza pridruìvanje BiH EU, te vjerujem danas u narednom periodu, barem kad jerije~ o oblasti sigurnosti, o~ekuju dodatnereforme, kako bi na{ sigurnosni sistem biokompatibilan sa sistemima sigurnosti uEvropskoj uniji. �

REFORMA POLICIJE

Evropska unija od nas zahtijevadaljne reforme policije

REVIZIJA DRŽAVLJA N -STAVA: Pet osoba kojimaje državljanstvo BiHoduzeto, a na osnovuizvještaja Obavještajno-sigurnosne agencije BiHpredstavljaju prijetnju zanacionalnu sigurnosti,trenutno je smješteno uimigracionom centru, i uprocesu ekstradicije

POLICIJA POLO@ILA

ISPIT U GORNJOJ

MAOÎAhmetovi}

opominje da niko ko ru{i

pravni poredak BiH ne}e ostati

neka`njen

POLICIJA POLO@ILA

ISPIT U GORNJOJ

MAOÎAhmetovi}

opominje da niko ko ru{i

pravni poredak BiH ne}e ostati

neka`njen

Eventualnim pretendentima namjesto sekretara Vlade FederacijeBiH, funkciji “rezerviranoj” ve}sedam godina za IIsmeta Trumi}a,ambicije su, kako stvari stoje, uza-

ludne. Prema aktuelnom Zakonu o dràvnojslu`bi u Federaciji BiH, iako je 2002.godine imenovan za sekretara Vladeisklju~ivo zahvaljuju}i Stranci za BiH,Trumi} danas, umjesto statusa imenovanogdu`nosnika, ima status dràvnog slu`beni-ka?! Na ~elu Sekretarijata, dakle, i bez stra -na~ke podr{ke moè nesmetano do~ekati ipenziju. Agencija za dràvnu slu`bu FBiHse, kad je ve} tako, morala pobrinuti daTrumi} pro|e konkursnu proceduru. Iakostriktno propisana Zakonom, takva vrstaprovjere je Trumi}a, pod vrlo ~udnim okol-nostima, mimoi{la.

SAM SEBI PROPISAO PRIVILEGIJEKlju~na podr{ka Vladi, odnosno radu

federalnih ministara, pojednostavljeno biglasila nadle`nost Sekretarijata pa se takoIsmet Trumi}, najkra}e re~eno, pita za sve.Od priprema sjednica, organizacijestru~nih slu`bi, imenovanja Vladinihkomisija... Za taj je posao angaìrao ~akdeset pomo}nika. Dugogodi{njem “vlas-niku” kabineta za ~iju je samo dekoracijusvojevremeno potro {eno 15.000 KM, kakoima status dràvnog slu`benika, jedino se

za platu ne moè mnogo prigovoriti.Priskrbio je sebi, me|utim, sve druge privi-legije, ravne ministarskim. Od slu`benogPassata, do stana u sarajevskoj uliciDervi{a Numi}a, zgradi popularnog nazi-va Lipa u kojoj borave Vladini zvani~nici,te 400 KM mjese~no za odvojeni ìvot.Naime, pored stana koji je navodno kupiou elitnom sarajevskom naselju Ciglane,

kao adresu prebivali{ta ipak je naveoTuzlu.

Kako Sekretarijat radi po Pravilniku ounutra{njoj organizaciji Vlade, a prijedlogtog dokumenta pi{e upravo Trumi}, uzmini stre koji su izglasali Pravilnik, zanadle`nosti i privilegije, uklju~uju}i i onihdeset pomo}nika, Trumi} ima zahvalitiupravo sebi. Federalni ministri se o~ito nisu


ISMET TRUMI], FARMACEUTSKI MAKRO KOJI DRMA VLADOM

Pi{e: NERMINA [UNJ

Nakon što je birokratskim trikovima svojevremeno isposlovao zastarijevanjeslučaja koji ga je teretio za nezakonito trošenje nekoliko stotina hiljada marakaCarinske ispostave u Tuzli, ISMET TRUMIĆ, aktuelni sekretar federalne Vlade,već sedam godina uspješno zataškava svaki nagovještaj procesuiranja njegovihposlijeratnih, ali i aktuelnih poslova; istraživali smo kako je Trumiću pošlo za

rukom da priskrbi sebi status “nedodirljivog federalnog činovnika” te kako je odčinovničke plate stekao zavidnu privatnu imovinu

ISMET TRUMI] VJEÎTI SEKRETAR VLADE

FEDERACIJE

SAM SEBI PROMIJENIO ULOGUTrumi} ve} deset godina operativno vedri i obla~i stru~nim slu`bama Vlade FBiH

Pravilnikom o radu Sekretarijata Vlade kojim rukovodi,Trumi} je sebi osigurao doìvotnu sinekuru u Vladi FBiH


bavili ovim problemom pa, zahvaljuju}i itoj okolnosti, Trumi}a ve} prati glas preve-janog, najmo}nijeg Vladinog ~inovnika.Sude}i prema dosada{njem “kretanju uslu`bi”, titulu je me|u kolegama dobio sitekakvim razlogom.

Njegov uticaj u Vladinim slu`bamapo~iva prije svega na iznimno dobrimodnosima sa svima koji bi mu mogli “valj -ati“, po~ev{i od prvih saradnika pa do mini -stara u Vladi Federacije. Okupio je lojalnesaradnike, naravno, prethodno “otjerao”skoro sve biv{e, nespremne “za saradnju”.Posebno “umije” sara|ivati s ministrima pavaì za ~ovjeka koji “ima kapu za svakuvojsku” jer mu nimalo nije smetalo da izokrilja SDA prije desetak godina uteknepod skute vrhu{ke Stranke za BiH.

ÔVJEK ZA SVA VREMENASjetimo se samo dijela Trumi}eve bio -

grafije prvih poslijeratnih godina. Karijeramu je bila u uzlaznoj putanji zahvaljuju}inajmo}nijim tuzlanskim SDA-ovcima. Stra -na~ka opredijeljenost mu me|utim nije bilaprepreka da od 2002. godine u Sarajevuzasjedne u stolicu “najmo}nijeg Vladinog

~inovnika”, i to uz pomo} Stranke za BiH,odnosno svog vjen~anog kuma [[ahbazaDìhanovi}a, tada{njeg federalnog domini -stra pravde. Istina, u vrijeme vlasti Alijanseza promjene, tokom me|u strana~kih kon-sultacija, ve}ina u Alijansi isticala je prob-lem nespojivosti funkcija jer je sekretarVlade s te pozicije mogao uticati na tokistrage koja je u to vrijeme vo|ena protivnjega zbog zloupotrebe poloàja dok je biona ~elu Carinske ispostave u Tuzli. Zbog“mira u ku}i” ~lanice Alijanse su ipakpopustile pritisku Stranke za BiH i imeno-vale Trumi}a za sekretara Vlade FBiH.Pokazat }e se sedam godina kasnije da jeprotivljenje nekih ~lanica Alijanse bilosasvim utemeljeno. Prije mandata u VladiFBiH Trumi} je godinama, skoro po istomprincipu, zahvaljuju}i insistiranju iz najvi -{eg strana~kog vrha SDA, obavljao odgo-


SLUČAJ POD KLJUČEM Kako je rad tuzlanskeCarinarnice bio pod kontrolom Vlade, odnosnokako je pokretanje provjere njihovog rada uopisu posla upravo sekretara Ismeta Trumića,nalazi revizije nikada nisu ispitani

ZABORAVLJENA KRIVI^NA PRIJAVA

Trumi}, nekada{nji {ef carina u Tuzli, uzpomo} svog kuma [ahbaza Dìhanovi}a

pobjegao je u Sarajevo pred sudskim procesom zbog nezakonitog dobivanja

stana u Tuzli - u Sarajevu je stekao najmanje dva ve}a i ljep{a stana

ZABORAVLJENA KRIVI^NA PRIJAVA

Trumi}, nekada{nji {ef carina u Tuzli, uzpomo} svog kuma [ahbaza Dìhanovi}a

pobjegao je u Sarajevo pred sudskim procesom zbog nezakonitog dobivanja

stana u Tuzli - u Sarajevu je stekao najmanje dva ve}a i ljep{a stana

NESTRANA^KI AUTORITET KOJEG JE POSTAVILA SBiH

��

Foto: Mario Ili~i}

vorne funkcije u Vladi Tuzlanskog kantona.Nakon sudijskog staà u Okru`nom vojnomsudu u Tuzli, na{ao se na mjestu sekretarakantonalne Vlade, da bi potom, mete-orskom brzinom, jer je to SDA navodnoultimativno zahtijevala od tada{njeg kan-tonalnog premijera HHazima Vikala, dospiona ~elo Ministarstva pravde TuzlanskogKantona. Odranije je poznat po tome {to,prije nego neko zatraì njegovu smjenu ilipotencira analizu njegovog rada, IsmetTrumi} “naprasno” napu{tao funkciju, pa jei 1999. godine “odjednom” digao sidro izministarske fotelje i obreo se na mjestuupravnika Carinske ispostave u Tuzli.Federalni revizori su, me|utim, tek nakonskoro tri godine njegovog rada, otkrili broj -ne zloupotrebe. I to nakon prijave direktoraCarinske uprave Federacije, poslije ~ega jefederalni revizorski ured pokrenuo istragu.Ispostavilo se da se pod pravno-biro -kratskim terminom “zloupotreba poloàja”krije kupovina stana u Tuzli vrijednog100.000 KM bez odobrenja Carinskeuprave. Kasnije je taj stan Trumi} priva-tizirao certifikatima, ba{ kao i desetinedrugih du`nosnika Vlade. Protiv biv{ihfede ralnih premijera EEdhema Bi~ak~i}a iNedàda Brankovi}a je zbog sli~nih rabotau Kantonalnom sudu u Sarajevu u toku sud-ski proces. Federalni revizori su potomutvrdili jo{ nekoliko Trumi}evih sumnjivihposlova s budètskim novcem dok je bio na~elu tuzlanske carinarnice. Izme|u ostalog,i za neopravdanost utro{ka 23.000 KM zaadaptaciju zgrade Carine. Vi{e je novca,me|utim, potro{io za kupovinu navodno


ISMET TRUMI], FARMACEUTSKI MAKRO KOJI DRMA VLADOM

Osim stana u centru Tuzle, kojemu jeza deset godina od 100.000 maraka trì{navrijednost najmanje udvostru~ena, dokojeg je do{ao, kako smo ve} kazali, podvrlo sumnjivim okolnostima, sekretar VladeFederacije BiH Ismet Trumi} je i u Sarajevunavodno kupio “ove}i” stan u naselju

Ciglane. Svojoj supruzi Almi u Tuzli je1996. godine otvorio jednu od prvih privat-nih apoteka. Posao se za vi{e od decenijuitekako pro{irio pa je porodica Trumi}danas posjednik lanca apoteka EurofarmEdal, dvije u samom gradskom jezgruTuzle i jedne u okolini jezera Modrac. �

NAJBOGATIJI FEDERALNI ÎNOVNIK

Impozantna imovina u Tuzli iSarajevu

BENEFICIJE KAO ZA MINISTRE

Iako ima stan u sarajevskom naseljuCiglane, Ismet Trumi} stanuje uVladinoj zgradi Lipa na Grbavici

PORODI^NI POSAO Jedna od tri apoteke Eurofarm Edal u Tuzli, vlasni{tvo Trumi}eve supruge

PORODI^NI POSAO Jedna od tri apoteke Eurofarm Edal u Tuzli, vlasni{tvo Trumi}eve supruge

�


slu`benog automobila Golf 1. Prva verzijaGolfa se u to vrijeme mogla kupiti za dvije-tri hiljade maraka, me|utim, Trumi} ga jeplatio ~ak 49 hiljada!? “Doìvotni” sekretar

Vlade Federacije je, me|utim, za sve nalazepro{ao neka`njeno. Kako je rad tuzlanskeCarinarnice bio pod kontrolom Vlade,odnosno kako je pokretanje provjere nji-

hovog rada u opisu posla upravo sekretaraIsmeta Trumi}a, nalazi revizije nikada nisuispitani. Trumi} je naime skrivao prijavu uladici svog radnog stola, sve dok slu~aj nijezastario. ““Od posljednje povrede radnedu`nosti do pokretanja disciplinske odgovo -rnosti proteklo je vi{e od godinu dana”,obrazloèno je u Rje{enju Vlade FBiH kojimje stavljena ta~ka na ovaj slu~aj. Zanimljivo,i ovo je obrazloènje, kako je taj posaotako|er u njegovoj nadle`nosti, napisao samIsmet Trumi}! Budu}i da i danas, premaPravilniku o unutra{njoj organizaciji Vlade,Trumi} ima kontrolu nad administrativnimprocedurama, malo je vjerovatno da }e, i akodobro upu}eni slu`benici “podignu glas”protiv Tru mi}evog rada, u kona~nici touop}e dospjeti do u{iju federalnih ministara.Za svaki je slu~aj, Trumi} na “muke” ovihdana navodno stavio jednu od svojihuposlenica, sestru jednog od kantonalnihtuìlaca. Slu`benici je “najednom” na{ao dajoj za radno mjesto koje obavlja treba fakul-tetska diploma. Kako bi po propisimaAgencije za dràvnu slu`bu uposlenicazavr{ila u poduga~kom redu kandidata kojibi se vjerovatno javili na konkurs za to radnomjesto, drè}i je u stalnom strahu od takvogishoda Trumi} poku{ava isposlovati datuìoci u {irokom luku zaobilaze sve njegovedosada{nje poslove. �


NESTRANA^KI AUTORITET KOJEG JE POSTAVILA SBiH

Tokom izbora sudacaUstavnog suda BiH, sredi-nom 2008. godine, me|uimenima kandidata na{lo sei ime sekretara Vlade Fe -deracije BiH. U svojoj bio -grafiji koju je dostavio, naravno, nema nitraga mrljama iz pro{losti. Kako je za ovajizbor relevantno pravni~ko iskustvo,Trumi}u je ta okolnost dobrodo{la pa nijeni spomenuo rad u Carinskoj ispostavi uTuzli. Naveo je samo kako je stekao boga-to pravni~ko iskustvo na funkcijama u insti-tucijama na kantonalnom nivou. Napisaoje kako je bogato iskustvo stekao rade}i

kao zamjenik tuìoca, sudijaOp}inskog suda i Okru`nogvojnog suda u Tuzli tokomrata, pomo}nik ombudsmenaFederacije BiH u Tuzli i kan-tonalni ministar pravde. Iako

to u CV-ju za budu}e sudije Ustavnogsuda BiH nije naveo, Trumi} je uz ovoiskustvo odlu~io poloìti i notarski ispit, tek“da se na|e ako zatreba”. Zanimljivo je daje dobro informirani Trumi}, ispit poloìoprvi me|u kolegama u zemlji, navodnomnogo prije maja 2007. godine kada sunotari po~eli s radom u Bosni iHercegovini. �

NEZAJA@LJIVI BIROKRATA IZ @IVINICA

BENEVOLENTNI TRUMIĆ: Posebno “umije” sarađivati s ministrima pa važi začovjeka koji “ima kapu za svaku vojsku” jer mu nimalo nije smetalo da iz okriljaSDA prije desetak godina utekne pod skute vrhuške Stranke za BiH

Ismet Trumić imao je ozbiljne ambicije da postane sudijaUstavnog suda BiH

POVJERENJE PREMIJERAInternim aktima, koje je prihvatio i

federalni premijer Mustafa Mujezinovi},Vladin sekretar ima {iroke ovlasti

POVJERENJE PREMIJERAInternim aktima, koje je prihvatio i

federalni premijer Mustafa Mujezinovi},Vladin sekretar ima {iroke ovlasti

Foto: Mario Ili~i}


TIM EU-a PROVJERAVA DA LI JE ISPUNJENAMAPA PUTA ZA BiH

Tim stru~njaka Evropske unije po~eo jeobavljanje uvida u to je li BiH ispunilauvjete iz tzv. Mape puta za liberalizacijuviznog reìma s zemljama EU-a. Ekspertiiz EU-a trebali bi tokom ove sedmiceanalizirati u kolikoj su mjeri ispunjeniuvjeti u oblasti imigracije, azila i grani-ca. Ve} idu}e sedmice trebali bi do}istru~njaci koji }e analizirati ispunjenjeuvjeta za liberalizaciju viznog reìma uoblastima borbe protiv organiziranogkriminala, korupcije te suradnje policije ipravosu|a. Ukoliko izvje{taj eksperatabude pozitivan, Bosna i Hercegovinamogla bi dobiti preporuku Evropskekomisije za ukidanje viza za gra|aneBiH prema zemljama EU-a, najvjerojat-nije od 1. jula ove godine.

BUGARSKA BI PONOVO MOGLA IZGUBITI POMO] EU-a

Evropska unija upozorila je Bugarskuda bi mogla izgubiti milijarde eurapomo}i EU-a, te biti dodatno financijskika`njena ako nova vlada ne zaustaviprevare s fondovima EU-a i korupciju.Mediji prenose rije~i ministrapoljoprivrede Miroslava Najdenova danova vlada desnog centra ima dvamjeseca za suo~avanje s problemimazbog kojih je prethodna vlada izgubilapravo na 3,2 milijarde eura evropskepomo}i za ruralni i poljoprivredni razvoj.

EVROPA, ODMAH

Glasovima tri od ~etiri najve}e po li ti~kegrupe u Evropskom parlamentu(evro pski narodnjaci, socijalde mo -

krati i liberali dok su Zeleni bili protiv),zastupnici Evropskog parlamenta potvrdilisu po~etkom ove sedmice na plenarnojsjednici u Strasbourgu novu Evropskukomisiju, ~iji }e mandat trajati do krajaoktobra 2014. godine. Prije potvr|ivanjanove Evropske komisije (EK), Evropskiparlament (EP) izglasao je rezoluciju obudu}im odnosima s EK-om, a kojomParlament dobiva bitno ve}e ovlasti nego

dosad. Prema tom dogovoru, Komisija }ejednako tretirati Vije}e i Parlament kada jerije~ o pristupu dokumentima. Osim toga,Komisija }e u rokovima morati odgovoritina zahtjev EP-a da inicira neki zakonodavniprijedlog, a uvedeno je i ispitivanje povj -erenika Komisije od strane zastupnika naplenarnim sjednicama. Jedna od najva`nijihnovina je i mogu}nost da Parlament traìostavku pojedinih povjerenika. I pored gorespomenutih novina, Parlament, ipak, nijedobio sve {to je traìo u pregovorima, me|uostalim da budu}i veleposlanici i posebni

Nakon što je početkom ove sedmice dobila potvrduEvropskog parlamenta, prvi službeni sastanak nove

Komisije očekuje se sredinom iduće sedmice

ZAMJENA RESORA ILI NOVAIMENOVANJABiv{i povjerenik zapro{irenje, Finac OlliRehn u novom jesazivu zaduèn zagospodarske i monetarne poslove,dok je za êha [tefanaFuelea, kojem je pripaoresor pro{irenja, ovoprvi mandat u EK-u

Novi kolegij Evropske komisije imnajviše njegovih članova pripad

Sofija


KAKO [TEDEEVROPLJANI

Nijemci zbog krize najvi{e {tede nahrani i posjetima restoranima, proizlaziiz studije Dru{tva za istraìvanje trì{taiz Nürnberga, prenose mediji. Kriza }ese, kako pokazuje studija, odraziti i nasezonu godi{njih odmora. Tako }e setre}ina ispitanih Nijemaca ove godineodlu~iti za jeftinije turisti~ko odredi{te,{to ide u prilog njema~kom turizmu, ali iturizmu okolnih zemalja do kojih jemogu}e do}i vlastitim automobilom.Potro{a~i u ostalim evropskim zemlja-ma u kojima je provedeno ispitivanje,poput Austrije, Francuske ili VelikeBritanije, tako|er su ponudili sli~neodgovore, dok u Poljskoj i [panjolskoj{tednja kao sredstvo borbe protiv krizenema veliki zna~aj.

IZBORI U UKRAJINI

Viktor Janukovi~ pobijedio je JulijuTimo{enko u drugom krugu ukrajinskihpredsjedni~kih izbora, a u izbornoj no}izatraìo je od nje da odstupi s mjestapremijerke. Janukovi~ je prvi uvi{estrana~koj povijesti Ukrajine koji jepobijedio s manje od 50 posto osvo-jenih glasova {to Timo{enko daje, ipak,nekog osnova da ostane premijerka.Procjenjuje se da }e Janukovi~ kaopredsjednik napraviti zaokret premaRusiji te udaljiti Ukrajinu od prozapadne politike.

predstavnici EU-a budu saslu{avani i njiho-vo imenovanje potvr|eno u Parlamentu.

Novi kolegij Evropske komisije imasedam potpredsjednika, a najvi{e njegovih~lanova — trinaest, pripada strankamadesnog centra. Liberali su zastupljeni sosam, te stranke lijevog centra sa {est povj -erenika. Svaka zemlja ~lanica Evropskeunije ima pravo na jednog predstavnika uEvropskoj komisiji. Svi kandidati za povj -erenike nakon toga moraju pro}i saslu{anjepred nadle`nim odborima Evropskog parla-menta. Tek nakon {to svi kandidati dobijupozitivnu ocjenu pristupa se glasanju.

Podsjetimo, Bugarska je jedina moralazamijeniti svoju ~lanicu Komisije, nakon{to biv{a ministrica vanjskih poslovaRumjana @eleva imenovana za povjerenicuza me|unarodnu suradnju i humanitarnupomo}, nije pro{la test na saslu{anju pred

nadle`nim odborom Evropskog parlamen-ta. Umjesto nje imenovana je biv{a pot-predsjednica Svjetske banke KKristalina Ge -o rgijeva. Prvi slu`beni sastanak nove Ko -misije, koja je glavni izvr{ni organ EU-a ipredlaga~ evropskih zakona (ona nadgleda

provode li dràve ~lanice obveze koje proi-zlaze iz normi donesenih na evropskoj razi-ni), trebao bi se odràti sredinom narednesedmice.

Jedna od najva`nijih obaveza Evropskekomisije u sljede}ih pet godina bit }epriprema budètskog okvira EU-a za raz-doblje od 2013. do 2020. godine, a raspra-va o tome po~inje ve} sljede}e godi -ne. Nova Evropska komisija, na ~ijem je~elu u drugom mandatu JJosé ManuelBarroso, trebala je preuzeti du`nost jo{ 1.novembra pro{le godine, ali je zbog neizvj -esnosti s Lisabonskim ugovorom postupakizbora nove Komisije kasnio. Podsjetimoda je biv{i povjerenik za pro{irenje, FinacOlli Rehn u novom sazivu zaduèn zagospodarske i monetarne poslove, dok jeêh [[tefan Fuele dobio resor pro{irenja.

(D. Savi})

OZBILJNE PRIPREME ZANOVI BUDŽET EU-a:Jedna od najvažnijihobaveza Evropske komisije u sljedećih petgodina bit će pripremabudžetskog okvira EU-aza razdoblje od 2013. do2020. godine, a raspravao tome počinje većsljedeće godine

ma sedam potpredsjednika, ada strankama desnog centra

Julija Timo{enko

[tefan Fuele


BUSINESS� Strane investicije u BiH 452 miliona eura� Crnogorski “Mesopromet“ preuzeo zeni~ki “Zmajevac“� Strate{ki energetski projekt Italije i Crne Gore� Recesija potaknula {tednju stanovni{va

S ostvarenim prilivom direktnih stranihinvesticija u iznosu od oko 452 milionaeura, protekla 2009. godina bila je jedna odnajlo{ijih u posljednjoj deceniji. U po -re|enju s godinom ranije, strane investici-je u BiH pale su za oko 35 posto - sa 700na 452 miliona eura. Sretna je okolnost daje struktura direktnih stranih investicija jo{uvijek povoljna, budu}i da je oko 40 postonovca plasirano u proizvodnu djelatnost.Samo u dva proizvodna pogona - u tuzlan-skoj tvornici gra|evinskog materijalaXella i zeni~koj tvornici plemenitih gasovaMesser - austrijski i njema~ki investitoriplasirali su preko 45 miliona eura. S ukup-nim plasmanom od oko 78 miliona eura,Austrija je ponovo preuzela lidersku pozi-ciju ispred Slovenije sa 59, Njema~ke s 51,i Turske s 47 miliona eura.

Prema dostupnim podacima Agencijeza promociju stranih investicija, geografskiraspored priliva stranih investicija izrazitoje nepovoljan i neujedna~en. Glavnina inokapitala (oko 70 posto) plasirana je u trinajve}a industrijska i privredna bazena(Sarajevo, Zenica, Tuzla), a skoro 90 postoukupnih stranih investicija u proteklojgodini realizirano je na podru~ju Fede -racije BiH.

Pad stranih investicija dijelom semoè objasniti i opravdati uticajem globa -lne ekonomske krize, ali glavne razlogeipak treba traìti u vladaju}im struktura-ma BiH koje su stalnim sva|ama i rato-bornom retorikom presudno doprinijelepogor{anju politi~kog i sigurnosnogambijenta u BiH.

Priliv stranih investicija u 2010. godinimogao bi biti vi{estruko ve}i pod uvjetomda se makar djelimi~no ostvare opti -misti~ne najave entitetskih vlada o aktivi-ranju potencijala u elektroenergetskomsektoru. Republika Srpska planira izgrad-nju {est hidroelektrana na Bosni (izme|uDoboja i Modri~e) za koje je koncesijedobila norve{ka kompanija TechnorEnergy Asa a Federacija BiH najavljujeskoro raspisivanje tendera za izgradnjunekoliko velikih hidro i termocentrala (HEVranduk, TE Tuzla, TE Kakanj...) ~ija vri-jednost vi{estruko prema{uje ukupni nivostranih investicija ostvarenih u proteklojgodini. Osim toga, Vlada Federacije BiHplanira i skoru prodaju dràvnog kapitala usarajevskoj farmaceutskoj kompaniji Bo -snalijek, za ~ije je preuzimanje i moderni -zaciju interes pokazao ameri~ki farmaceut-ski gigant Alvogen Group.

Obnovljenaproizvodnja u“Zmajevcu“

Lider u mesoprera|iva~koj industrijiCrne Gore, bjelopoljska kompanija Meso -promet, u privatnom vlasni{tvu tamo{njegpoduzetnika HHilmije France, s uspjehomje okon~ala projekat obnove i moderni -zacije Zmajevca, nekada{njeg mesopre-ra|iva~kog lidera na prostoru zeni~keregije. U novoosnovanoj kompaniji Zmaje -vac-Franca, u ~ije je preuzimanje i mod-ernizaciju crnogorski poduzetnik investi-rao oko 5 miliona KM, uposleno je 40novih radnika koji }e raditi u modernizira-noj klaonici, u obnovljenim proizvodnimhalama za preradu mesa i u novoizgra -|enom megamarketu s bogatom ponudommesnih prera|evina.

Nekada{nje dràvno preduze}e “Me -so promet“ u Bijelom Polju Franca jepreuzeo 1990. godine i u samo nekolikonarednih godina uspio je preuzeti liderskupoziciju na crnogorskom trì{tu. Zahva -ljuju}i i obilatim poticajima crnogorskevlade, Franca je razvio integralnu pro -izvo dnju koja podrazumijeva uzgoj stokena vlastitim farmama, preradu mesa umodernoj fabrici kapaciteta 3.600 tona, iprodaju mesnih prera|evina u vlastitojmreì maloprodajnih objekata izgra|enihdiljem Crne Gore.

Ozbiljniji izlazak na regionalno trì{teFranca je zapo~eo preko zeni~kogZmajevca, jedine kompanije te vrste na{irem prostoru zeni~ke regije.

Pad stranih investicija u BiH 35 posto

Priredio: ASIM METILJEVI]

IZLAZAK NA REGIONALNO TR@I[TECrnogorski biznismen Hilmija Francapreuzeo je zeni~ku tvornicu Zmajevac

NJEMA^KA INVESTICAIJA U TUZLI

Xella International u Tuzli je izgradilatvornicu gra|evinskog materijala

NJEMA^KA INVESTICAIJA U TUZLI

Xella International u Tuzli je izgradilatvornicu gra|evinskog materijala


Prije nekoliko dana Italija i Crna Gora potpisale su ugovor opostavljanju visokonaponskog energetskog kabla izme|u Peskarei Bara ukupne duìne 300 kilometara. Rije~ je o investiciji vrijed-noj preko 700 miliona eura koja se na izravan na~in ti~e i BiH.Postavljanje podmorskog kabla izme|u Italije i Hrvatske svo-jevremeno je predlagao posljednji premijer biv{e Jugoslavije AAnteMarkovi}, vlasnik kompanije Tehel, koja je imala ambiciozneplanove u elektroenergetskom sektoru. No, crnogorska vlada rea-girala je brè, {to }e Crnoj Gori omogu}iti da postane zna~ajnoenergetsko ~vori{te.

Osim Italije i Crne Gore, investicija se izravno ti~e i BiH, kojajedina u regiji ostvaruje zna~ajan vi{ak elektri~ne energije.Podmorskim kablom izme|u Peskare i Bara uglavnom bi seizvozila struja iz BiH, mada bi struja tekla i u suprotom smjeru, izItalije u Crnu Goru. Italija, naime, ima manjak struje ali samotokom dana dok u no}nim satima, kada potro{nja padne i do 80posto, ima golemi vi{ak s kojim ne zna {ta bi. Vi{ak no}ne jeftinestruje iz Italije otkupljivala bi Crna Gora, ali vjerovatno i BiH i tabi se struja koristila za no}ni rad pumpi u reverzibilnim hidrocen-tralama ~ija je izgradnja planirana i u gornjem toku Neretve.

Podmorski kabel Peskara - Bar

Tokom prethodne “recesijske“ godine, {tednja gra|ana BiH ukomercijalnim bankama uve}ana je za oko 150 miliona eura itrenutno iznosi oko 2,8 milijardi eura. Recesija je op}enitodoprinijela opreznijoj potro{nji gra|ana pa je {tednja stanovni{tvaporasla u svim dràvama regije. Hrvatski gra|ani trenutno ubankama drè oko 13 milijardi eura, dva puta vi{e od gra|anaSrbije, ~iji su {tedni depoziti dostigli rekordan iznos od 6,2 mili-jarde eura. No, hrvatski gra|ani najvi{e su i kreditno zaduèni -ukupno oko 14 milijardi eura, {to je bezmalo 3 puta vi{e odgra|ana Srbije koji trenutno bankama duguju oko 4,8 milijardeeura. Trenutna zaduènost gra|ana BiH iznosi 3,1 milijardu eura iza 150 miliona eura ve}a je od {tednih depozita.

Hrvati najštedljiviji i najzaduženiji

VIZIONARSKI PLANIdeju o izgradnji podmorskog kabla do Italije prvi je lansirao Ante Markovi}


GORA@DE U VANCOUVERU

Pred početak Zimskih olimpijskih igara u kanadskom Vancouveru reporteri “SB“posjetili su fabriku “Bekto Precisa“ u Goraždu u kojoj se već godinama proizvodi

vrhunska ski oprema za vodeće svjetske proizvođače skija; uz skijaške industrijske gigante goraždanska firma i njen samozatajni vlasnik REDŽO BEKTO

poslovno surađuju i sa vodećim svjetskim proizvođačima automobila,“Volkswagenom“, “Fiatom“, “Mercedesom“

RED@O BEKTO Gora`danski partner najzvu~nijih svjetskih skija{kih i automobilskih brendova

LIJEPO JE BILO U GORA@DU,DOVI\ENJA U VANCOUVERU

PRIVREDNO ÛDO U GORA@DU

Mjesto gdje se sklapaju dijelovi za presti`ne

svjetske brendove ski i auto industrije

Koliko smo se radovili skija{kim uspjesi-ma BBojana Kri aja, MMateje Svet,Jureta Franka, a nisu nam bili mrskini uspjesi [ve|anina IIngemaraStenmarka, toliko smo se radovali i

bili ponosni na ~injenicu da su najbolji svjet-ski skija{i prije 20-30 godina skijali na tadadoma}oj “dasci” - Elanu,nekada{njem“poslovnom ~udu“ iz slovena~kog gradi}a Be gunja.Danas, dvadesetak godinanakon raspada biv{e Ju -goslavije i Elana, Bosa n ci iHerce govci ipak mogu bitiponosni na sve skija{e kojiskijaju na Atomic ovim,Fischerovim i Völklo vimskijama na kojima suFischerovi i Markerovi vezovijer se dijelovi opreme ovih svjet-ski poznatih ski brendovaproizvode u BiH. U gradu koji se~esto zove i slijepim crijevomFederacije - Gora`du, kompanija BektoPrecisa ovim poslovima se, izme|u osta-log, intenzivno bavi ve} desetak godina.

SARADNJA SA PRESTI@NIM SVJETSKIM BRENDOVIMA

“Suradnju sa proizvo|a~imaski opreme po~eli smo prije

desetak godina. Trenutno najintenzivnijeradimo sa Fischerom i Markerom, a porednjih sura|ujemo i sa Völklom i Atomicom.Me|utim, Atomic vi{e nije onaj stariAtomic. Ostao je brend, ali je tu kompanijupreuzeo Salamon i sada radimo vezove zanjih, ali u puno manjim koli~inama u odnosuna ranije”, kaè nam menadèr prodaje SSanjaMuhi}, poja {njavaju}i kako je dvadesetak

radnika Bekto Precise uposleno naizradi dijelova ski opreme za

renomirane svjetske bren-dove. Me|utim, pro -

izvodnja dijelova zaski opremu samo jejedan od proizvod-nih segmenatakojim se bavi BektoPre cisa. Naime,

vo za~i luk-suznih automo-bila presti`nih

marki kao {to suFerrari, Audi,BMW i Vo l -

kswagen, kada pa le svjetla, daju `migavac,ili aktiviraju bri sa~e, te{ko da mogu znatida su ti prekida~i i ru~ice proizvedeni uBekto Precisi koja se bavi proizvodnjomdijelova za automobilske komandne table.Pored toga, Bekto Precisa proizvodi i plas-ti~ne dijelove za Wabco ko~ione sistemekoji se ugra|uju u renomirane marke auto-mobila, primjerice njema~ki Mercedes.Istovremeno, Bekto Precisa za britanskukompaniju Mosdorfer pravi sklopke zaniskonaponsku i srednjenaponsku elek-trodistributivnu mreù.

POUZDANOST I KVALITET, GARANTUSPJE[NOG POSLOVANJA

Za nepunih pet godina, koliko postojikompanija Bekto Precisa, imena i me|una-rodni ugled koji uìvanju njihovi poslovnipartneri i kupci, najbolje svjedo~e o uspje-hu ove gora`danske kompanije. ““BektoPrecisa prostire se na blizu 30 hiljada kva -dratnih metara. Napravljena je upravnazgrada, alatnice, proizvodni pogoni, atrenutno zapo{ljavamo oko 260 radnika”,kaè Sanja Muhi}, kojoj je ipak najdraà menzaiznad koje su napravljeni apartmani u kojimaodsjedaju strani poslovni partneri, a koji suuglavnom zauzeti jer Bekto Precisa izvozi 95posto svojih proizvoda.

Optere}eni vje~itim problemom javnihnabavki i raspisivanjem tendera u na{oj

ze mlji, potpuno smo smetnuli suma da strane privatne,

47

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]


SVJETSKI BRENDOVI “BEKTO PRECISE”

POSLOVNO-PROIZVODNO CARSTVOZgrada uprave i proizvodne hale Bekto Precise

RED@O BEKTOBiznismen sa

me|unarodnom reputacijom

��


GORA@DE U VANCOUVERU

Srce Bekto Precise je alatnica gdje se proizvodi alat visokogkvaliteta za brizganje plasti~nih i livenih dijelova najvi{eg kvalitetai preciznosti izrade. Sve ma{ine povezane su sa radnim stanica-ma, odnosno kompjuterima koji koriste TopSolid i AlphaCAM sis-teme programiranja, odnosno konstruisanja. O tome nam je ne{tovi{e rekao inìnjer Miroljub Mi~evi} iz Kragujevca koji se prije trigodine zaposlio u Bekto Precisi. “Moj posao i posao mojih kole-ga jeste da na osnovu trodimenzionalne konstrukcije alata, ilikalupa, softverski projektujemo tehnologiju, odnosno pro-gramiramo ma{ine koje }e razli~itim tenikama napraviti alate,odnosno kalupe”, kaè Mi~evi}. On je karijeru programera zakonstrukciju alata po~eo prije vi{e od 20 godina u kragujeva~kojZastavi. “Ovim poslovima bavim se vi{e od dvadeset godina imogu vam re}i da su alatnice Bekto Precise bez konkurenci-je vode}e na prostoru Balkana”, kaè Mi~evi}. Pored Mi~evi}a,za Bekto Precisu radi i privatna firma Konstruktivni biro izKragujevca, koju su nakon propasti Zastave osnovali inìnjeriRade Milojevi} i Branko Dre{evi}. “Osnovali smo biro kojipruà usluge za konstrukciju alata. Me|utim, jedini na{ klijent

je Bekto jer nam daje toliko posla da nemamo ni vremena, nipotrebe da radimo i za druge”, kaè Dre{evi}. �

STRU^NA POMO] IZ KRAGUJEVCA

Stručnjaci iz kragujevačke “Zastave“ na “privremenom”radu u Goraždu

REITING KOMPANIJE: “Kompanija dolazi do poslova i ugovora preko poznanstavakoje je vlasnik Redžo Bekto stekao baveći se ovim poslovima preko trideset godina”

IN@INJERSKI KUTAKProgrameri koji softverski

upravljaju ma{inama

1. 2.

3.

mu lti nacionalne kompanije ne raspisuju ten-dere nego ugovore sklapaju sa poznatim ipouzdanim partnerima. Stoga i neiznena|uje {to je na na{e pitanje da li jeBekto do unosnih poslova do{ao kroz ten-derske procedure Sanja Muhi} odgovorilaodri~no. ““Kompanija dolazi do poslova iugovora preko poznanstava koje je vlasnikRedò Bekto stekao bave}i se ovimposlovima preko trideset godina. Kada jefirmu iz Austrije preselio u BiH, kupci sudo{li za njim. U ovoj bran{i svako znasvakog i ~esto se desi da nas na{i poslovnipartneri predloè drugim kompanijamakoje stupe s nama u kontakt i tako se posao{iri. Lan~ano”, obja{njava Sanja Muhi}.

Sude}i prema veli~ini i obimu po -slovnog carstva koje je Bekto izgradio zakratko vrijeme, ~ini se da “lancu” nemakraja. Ali, kako RRedò Bekto vje{to izbje-gava novinare, njegovi suradnici istotoliko vje{tine izbjegavaju odgovoriti napitanja koja se ti~u finansija. Tako su svana{a pitanja o dosada{njim ulaganima,godi {njem prometu, finansijskoj dobiti iposlovanju firme ostala bez odgovora.Me|utim, ako se zna da firma zapo{ljava260 radnika, da se prostire na 30 hiljadakvadratnih metara u pet, {est no -voizgra|enih objekata u kojima jesmje{teno osamdesetak najsavremenijihma{ina japanskog proizvo|a~a Okuma, teameri~kog Hassa i Ingersolla, jasno je dase investicije mogu mjeriti u desetinamamiliona maraka. �

49

SVJETSKI BRENDOVI “BEKTO PRECISE”

Vlasnik Bekto Precise Redò Bekto,prema rije~ima Sanje Muhi}, nije sklon raz-govoru sa novinarima. “Bektu ne}etemo}i vidjeti. On je od onih ljudi koji se nevole pojavljivati u javnosti, odnosno umedijima. ôvjek vi{e nego dobro radisvoj posao, ali ne èli se eksponirati natakav na~in”, rekla nam je Muhi}eva kadasmo zatraìli razgovor sa njenim {efom.Ipak, poznato je da je Redò Bekto karijerupo~eo ranih sedamdesetih godina pro{logstolje}a najprije u Njema~koj, a zatim uAustriji gdje je osnovao privatnu firmu BektoGmbh. za izradu ma{inskih alata - kalupaza preradu plasti~nih masa. Nakon dvaneuspjela prijeratna poku{aja da ste~enoiskustvo i zara|eni kapital investira u rodnoGo ra`de, uspjelo mu je to 1996. godine.Bektina firma Bekto Gmbh. ulazi u zajed-ni~ku, joint venture firmu sa gora`danskomPobjedom. Kako Pobjeda nije mogla pratitinova ulaganja Bekte, 1999. godine, kanton-alna Agencija za privatizaciju prihvatila jeponudu firme Bekto i tako je nastala kom-

panija Bekto Internacional. Privatizacijskiugovorene obaveze, zapo{ljavanje 30novih radnika i ulaganje 5,7 miliona KM uopremu, su ispunjene. Kona~no, RedòBekto 2005. godine osniva kompanijuBekto Precisa, koja se bavi proizvodnjomalata za brizganje plastike, obojenih metala,kombinacije plastike i metala, kao iplasti~nih i livenih dijelova, a BektoInternacional prodaje svom poslovnompartneru iz Njema~ke, firmi Emka koja sebavi proizvodnjom brava i zaptivnih meha-nizama s kojom Bekto Precisa jo{ uvijekodràva dobru poslovnu saradnju. �

TRE]A SRE]A

Redžo Bekto izbjegava novinare ine voli javno eksponiranje


BEKTO PRECISAUpravna zgrada

PROIZVODNI ASORTIMAN1., 2., 3. i 6. Od proizvodnje alata do

auto-prekida~a; 4., 5., 7. i 8. gotovi proizvodi: ski atomic, glava volana BMW-a, markerski

vezovi i plasti~ni crijep

5.

6.

7.

8.

4.

�

Dubai, ~udo od grada sa najve}im inajvi{im hotelom na svijetu, BurjAl Arabom, jedinim sa sedamzvjezdica, poluotokom u oblikupalme, nestvarnim podvodnim

hotelom, trgova~kim megacentrima, dobioje i najve}u stanicu metroa na svijetu. Prijenekoliko mjeseci, predstavljaju}i jedin-stven metro sistem, Dubai je ponovo sveostavio bez daha - tada je, naime, ovdje

otvorena dionica podzemne èljeznice(ina~e, prve u nekoj zemlji Perzijskog zalj -eva) sa najduìm vozom bez voza~a na svi-jetu.

ODLAZAK IZ SARAJEVAPu{tena je u promet na simboli~an

datum (9. 9. 2009.), u trenutku kada jedivovski sat otkucao 9 sati i 9 minuta nastanici uz jedan od najve}ih trgova~kih cen-tara u Dubaiju. Kod nas je, me|utim, ostalopotpuno nepoznato da je Sarajlija BBoranAga{ton dizajn direktor ovog impresivnogprojekta.


OSMO SVJETSKO ÛDO

Pi{e: DANKA SAVI]

Prije pet mjeseci uDubaiju, poslovnomsjedištu Bliskog istoka,na spektakularan način jepušten u promet najluk-suzniji i najskuplji metrona planeti; novinarka“SB“ otkriva da je idejnitvorac Dubai metroaSarajlija BORANAGOŠTON, danas jedanod najtraženijih svjetskiharhitekata, koji prvi putgovori za medije u BiH

BORAN AGO[TON, SKOJI JE ZADIVIO

Ago{ton posljednjih osam godina radiza drugu svjetsku arhitektonsku kompanijuAdeas koja nudi konsultantske uslugearhitekture, enterijera, masterplaninga iurbanog dizajna u Aziji, Bliskom istoku,Evropi i Americi. Sa ~etrdeset jednim ure-dom u svijetu, prisutni su na svim konti-nentima osim u Australiji. ““Oti{ao samprije rata iz Sarajeva, 1990. godine...“, kaèu razgovoru za “SB“.

Danas iza sebe ima devetnaest godiname|unarodnog iskustva. Njegov je put izSarajeva i{ao preko Australije do Azije.“NNakon {to sam prije dvadeset godina emi-grirao u Australiju, gdje sam boravio dvijei po godine, preselio sam se u Singapur itamo ostao osam i po godina. Potom samoti{ao za Indiju na godinu dana, pa iz Indijeu Hong Kong tri i po godine, zatim ponovou Singapur, odakle sam i stigao u Dubai“,kaze Aga{ton.

Dubai, nekada samo grad ribe i {koljki,po~eo je rasti kada su otkrivena ogromna


SARAJLIJA KOJI JE DIZAJNIRAO DUBAI METRO

Dizajner najluksuznijeg i najmodernijegmetroa na svijetukoji je koštao 8 milijardi dolara

SARAJLIJASVIJET

PROJEKT KOJI JE ZADIVIO SVIJETMetro Dubai je najduì potpuno

automatizirani èljezni~ki sistem sa 47stanica, uklju~uju}i i 8 podzemnih

RESPEKTABILNOINTERNACIONALNO

ISKUSTVOPedesetogodi{nji

Sarajlija Boran Ago{ton posljednjih osam godina

radi za Adeas, drugusvjetsku arhitektonsku

kompaniju koja ima~etrdesetak ureda u Aziji,

na Bliskom istoku, uEvropi i Americi

51

��

nalazi{ta nafte, a od 1990. u njemu se grade~udesni arhitektonski oblici, umjetni otoci,neboderi s rotiraju}im stanovima, blje{tavitrgova~ki centri...

Zahtjevi u vezi sa dizajnom podzemneèljeznice kakvu do sada svijet nije vidiosvodili su se na slijede}e: njen je oblik tre-bao odraàvati povijest i kulturu grada, a uzto da bude funkcionalan i siguran. Nakonstotine skica i ~etiri godine izgradnje, nikloje novo svjetsko arhitektonsko ~udo, idejniprojekat ~etiri kompanije koje predvodiMitsubishi Heavy Industries.

“Od po~etka sam bio dizajn direktorprojekta i bio sam u potpunosti uklju~en udizajn na terenu, kao i dizajn podzemnihstanica. Vodio sam tim od 35 ljudi“,obja{njava Aga{ton. On je organizirao ikoordinirao jezgro tima, sa sjedi{tem u


OSMO SVJETSKO ÛDO

Metro Dubai je najduì potpuno automatizirani èljezni~ki sis-tem na svijetu sa 47 stanica, uklju~uju}i i 8 podzemnih. Vlasti senadaju da }e upotreba metroa smanjiti gustinu saobra}aja u gradugdje je vi{e od milion vozila saobra}alo krajem 2008. godine, {toje jedno vozilo na dva stanovnika. Po~etna cijena podzemneèljeznice bila je 4,4 milijarde dolara kada je projekt krenuo 2005.,a s vremenom je prema{ila 7,6 milijardi. Samo proizvodnja luk-suznih vozova ko{tat }e 456,2 miliona ameri~kih dolara, a cijelipogon (koji uklju~uje Zelenu, Ljubi~astu, Modru i @utu liniju i koji }eu cijelosti biti dovr{en 2020. godine) prevozit }e 1,2 miliona putni-ka dnevno i ko{tat }e oko 125 miliona dolara godi{nje. Sve linijezajedno, kada budu dovr{ene, pokrivat }e preko ~etiri stotine kilo-metara pruge. �

ASTRONOMSKE CIFRE

Metro Dubai koštao je fantastičnih 7,6 milijardidolara!!!

NAJBOLJA, NAJSKUPLJA, NAJVE]APo~etna cijena podzemne èljeznice bila je 4,4 milijarde dolara kada je projekt krenuo 2005., a s vremenom je prema{ila 7,6 milijardi

NAJBOLJA, NAJSKUPLJA, NAJVE]APo~etna cijena podzemne èljeznice bila je 4,4 milijarde dolara kada je projekt krenuo 2005., a s vremenom je prema{ila 7,6 milijardi

PRIZOR KAO IZ BAJKENakon stotine skica i ~etiri godine izgradnje, niklo je novo svjetskoarhitektonsko ~udo, idejni projekat ~etiri kompanije koje predvodiMitsubishi Heavy Industries

VELIKI ARHITEKTONSKI IZAZOVMetro Dubai je trebao imati oblik koji odraàva povijest ikulturu grada, a uz to da bude funkcionalan i siguran

OD RIBARSKOG NASELJA DO SVJETSKE METROPOLEU Dubaiju se u posljednje tri decenije grade ~udesni arhitektonski oblici,

umjetni otoci, neboderi s rotiraju}im stanovima, blje{tavi trgova~ki centri...

�

VELIKI POSLOVNI IZAZOV: “Jedan od najvećih izazova rada na tako velikom projektu jeste koordinirati geografski raspršen dizajnerski tim. Ali, to je prirodameđunarodne arhitektonske prakse”

Hong Kongu, a kasnije nadzirao dizajnerskitim iz Singapura, gdje su i razvijene klju -~ne ideje za Dubai metro projekat. ““Jedanod najve}ih izazova rada na tako velikomprojektu jeste koordinirati geografskiraspr{en dizajnerski tim. Ali, to je prirodame|unarodne arhitektonske prakse - vi stestru~njaci u razli~itim sektorima u uredima{irom svijeta, i morate znati objediniti,okupiti na jednom mjestu njihov rad“,dodaje Ago{ton.

ÛDO U DUBAIJUMetro ima dvije glavne linije, pored

prve pu{tene u promet - crvene, ima izelenu, koja }e biti pu{tena u rad tokom ovegodine. Deset od 29 stanica prve linije duge52 kilometra otvoreno je prije nekolikomjeseci za saobra}aj.

Crvena linija nove èljeznice u Dubaiju,duga pedesetak kilometara, ima posebneodjeljke za ène i djecu, sa zlatnom klasomza gospodu i srebrnom klasom za obi~ansvijet, sa dizajniranim podovima i brzinomkojom }e se cijela kilometraà mo}i pre}iza samo jedan sat, s kapacitetom prijevoza32.000 putnika na sat.

“San je postao realnost. Mislim da jepokretanje metroa specijalan doga|aj. To jekao kada je prvi avion Emirata poletio ikada je prvi kontejner stigao u lukuRashid“, ovako je {eik Mohamad u luk-suznom vagonu kojim je iz trgovinskogcentra oti{ao do aerodroma opisao otvaranjeprvog dijela metroa u Dubaiju. [eik RRashid bin Saed al-Maktum, prvipo~asni putnik novog voza, poni{tio jevoznu kartu koja mu je posluèna na sre-brenom pladnju i zatim je s uglednimzvanicama krenuo u prvu vo`nju. Na stani-ci Al-Ittihad u sredi{tu grada {eik je u kap-sulu “pohranio tajnu poruku“ za budu}enara{taje, koja }e biti otvorena poslije 37godina.

Pored najduèg voza na svijetu kojim neupravlja ma{inovo|a, sa vagonima prveklase, vagonima rezervisane za ène idjecu, te stanicom sa mno{tvom luksuznihbutika i radnji, Dubai je poznat po tome {toima najve}u kulu na svijetu, najve}avje{ta~ka ostrva, te najve}e trgova~ke cen-tre na Srednjem istoku. �

53

SARAJLIJA KOJI JE DIZAJNIRAO DUBAI METRO

Vi{e nego zadovoljan rezultatima radana projektu Metro Dubai, Ago{ton seubrzo uhvatio u ko{tac sa novim izazovima- Hard Rock hotel u Abu Dabiju koji ima 36spratova, jo{ dva objekta u Dubaiju, kojasu trenutno na ~ekanju, te jedna stanicametroa u Torontu. Njegova kompanijaAdeas je u me|uvremenu otvorila prvi uredi na prostoru nekada{nje Jugoslavije. “Uuredu u Beogradu sada imamo angaì -ranih osam ljudi. Za sada je to dovoljno.U principu, ako bude nekih projekata u

Sarajevu, ko zna, mo`da i tu otvorimoured“, dodaje on. �

PLANOVI BORANA AGO[TONA

Za sada nema zanimljivih projekatau Sarajevu


SIGURNA I AUTOHTONAGRAÐEVINA: Oblikmetroa trebao jeodražavati povijest i kulturu grada, a uz to dabude funkcionalan i siguran

RAZNOLIKA PONUDAPodzemna èljeznica u Dubaiju

opremljena je vagonima prve klase,vagonima rezervisanim za ène idjecu, te stanicom sa mno{tvom

luksuznih butika i radnji

RAZNOLIKA PONUDAPodzemna èljeznica u Dubaiju

opremljena je vagonima prve klase,vagonima rezervisanim za ène idjecu, te stanicom sa mno{tvom

luksuznih butika i radnji

NOVI POSLOVNI PODUHVATI Jedan od projekata na kojima trenutno

radi Ago{ton je i hotel u Abu Dabiju

Pro{le srijede na tribinama Gradskedvorane u Kaknju natiskalo segotovo 1.200 posjetitelja. Me|unjima predsjedavaju}i Predsje d -ni{tva BiH @@eljko Kom{i}, do -

predsjednik Zastupni~kog doma Parla -menta BiH NNiko Lozan~i}, ministri VladeZeni~ko-dobojskog kantona... Svi onibodrili su odbojka{e Kaknja u utakmici~etvrtog kola evropskog Challenge kupaprotiv mo}ne italijanske Perugie. Kakanj je,o~ekivano, izgubio me~, klub iz najja~eodbojka{ke lige svijeta bio je prejak za njih,no odbojka{i Kaknja i dalje se nadaju sport-

skom ~udu kakvo se de{ava jednom u neko-liko desetlje}a.

ITALIJANI SA DRUGE PLANETEAko i ne uspiju, ostat }e bh. ekipa koja

je ove sezone napravila najvi{e u evrop-skim takmi~enjima, jer niti jedan na{ timnije uspio plasirati se u ~etvrto kolo evrop-

skih kupova. Osim odbojka{a Kaknja inogometa{a Sarajeva, svi ostali su svojeambicije okon~ali ve} u kvalifikacijskimpretkolima.

Odbojka u Kaknju ima kratku, aliuzbudljivu historiju. Sve je po~elo 1976.godine kada je osnovan klub koji je, uz na-ravno neprikosnovene nogometa{e, odmah


EVROPA U TRI SETA

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Plasmanom u četvrto kolo evropskog “Challenge kupa“, odbojkaši “Kaknja“ ostvarili su najveći poslijeratni uspjeh bh. odbojke; reporteri “SB-a” posjetili suigrače i vodstvo kluba neposredno pred njihov odlazak na uzvratnu utakmicu

Kupa u Italiji kako bi pokušali otkriti tajnu njihovih odličnih igara

HLJEBA I ODBOJKEPobjedama u euro kupovima odbojkaši “Kaknja“ postali su najuspješnija ekipa u BiH

bio prihva}en u cijelom gradu. Kakanjci subili drugoliga{i, a neposredno pred rat dalisu i predsjednika Odbojka{kog savezaJugoslavije. IIvica Tvrtkovi}, tada prvi~ovjek kluba, dobio je mandat predsjednikaSaveza biv{e dràve i to je mjesto trebaopreuzeti u aprilu 1992. godine. No, rat ga jesprije~io u tome, u Beograd nikada nijeoti{ao, ali njegov klub nije prestajao igratiutakmice niti u najteìm danima agresije naBiH. Kakanjci su 1994. godine osvojili prviodbojka{ki Kup Bosne i Hercegovine, anakon toga su, zajedno sa odbojka{imasarajevske Bosne, koji su se sedam danaspremali u njihovoj dvorani, otputovali naprvo odbojka{ko prvenstvo koje je igrano uTuzli. Pokazalo se kako su bili dobridoma}ini, Sarajlije su na turniru u Tuzliosvojile prvi naslov prvaka nezavisne BiH.Kakanj je u proteklih petnaest godina osamputa bio prvak dràve, tim je uspjesimadodao jo{ i 11 naslova osvaja~a Kupa, nonikada nije bio u teòj situaciji kao jesenas.Recesija je èstoko udarila na vrata kluba,dotada{nje rukovodstvo se povuklo, tim sunapustili standardni prvotimci. U svegadesetak dana iz kluba su redom odlazilireprezentativci BiH DDalibor Mi~i}, AAlmir]uran, DDejan Pelemi}, Makedonci VViktorZafirov i NNenad Dimitrievski... Po~etaksezone do~ekali su sa svega tri igra~a utimu, ali dolaskom novog predsjednikaFadila [olbi}a konsolidirali su se, na{lisponzore i doveli igra~e sa kojima suhrabro u{li u sezonu. Klubu kojem su

mnogi predvi|ali raspad uspjelo je da usvega nekoliko mjeseci do|e do ~etvrtogkola odbojka{kog Challenge kupa. ““Namaje jedini, ali i najve}i cilj ove sezone biopobijediti Vojvodinu u Challenge kupu“,pri~a AAlmir Begi}, trener odbojka{aKaknja. ““Vojvodina je tri puta prvak Srbije,zemlje ~ija je reprezentacija mo`da inajbolja na svijetu i za nas je ve} to pred-stavljalo historijski uspjeh. E, kada smopro{li Vojvodinu, tada smo shvatili dazaista imamo dobru ekipu s kojom moèmone{to napraviti u Evropi.“ Koliko je velikiuspjeh odbojka{a Kaknja ove sezone uEvropi, mo`da i najbolje govori ~injenicakako je ekipa kompletirana kada je bh.prvenstvo ve} uveliko po~elo, a da su igra~idolazili onako kako se slagala finansijskakonstrukcija tima. Ekipu je, tako, trebaopoja~ati jo{ jedan stranac, srednji bloker izDominikanske Republike, no od njega seodustalo jer nije mogao, zbog dokumenata,

dobiti vizu i radnu dozvolu. ““Mi smo uspj -eli da napravimo budèt od nekih 400-500hiljada maraka“, kaè predsjednik [olbi},poja{njavaju}i kako najvi{e novca u klubulaù op}inske vlasti, zatim Vlada Zeni~ko-dobojskog kantona, veliki sponzori poputBH Telecoma ili Heidelberg cementa, kao imno{tvo “malih“, lokalnih sponzora.“Mo`da je to za na{e uslove veliki novac,ali kada znate da Perugia ima godi{nji

budèt od 11 miliona maraka, jasno je skako smo s malim ulaganjima uspjeli ovesezone pobje|ivati u Evropi.“ PrijeItalijana, Kakanjci su u Challenge kupupobijedili srbijansku Vojvodinu i ma|arskiKaposvar. Kada im je `rijeb donio jakeItalijane, znali su da se njihova evropskaavantura bliì kraju. ““Perugia je za nas pre-jaka, ali smo pokazali da ni mi nismo nima-lo lo{i, jer su Italijani morali stisnuti dokraja kako bi nas pobijedili u toj utakmici“,kaè trener Begi}. ““Jednostavno, Perugia jeza nas druga planeta. Da slikovito pojas-nim, igrati sa njima je isto kao kada bi uEvropskoj ligi Sarajevo ili @eljezni~ar zaprotivnika dobili Udinese ili Sampdoriju. Iopet smo se uspjeli dobro nositi, imali smoih u prvom setu, trebala su nam samo dvapoena, ali imali smo dvije male gre{ke kojesu oni iskoristili, jer oni takve stvari nepra{taju.“

ODBOJKA[I IZ LEDENE DVORANEOdbojka{i Kaknja zbog svojih su

izvanrednih igara ove sezone glavna temasvih razgovora u ovom gradu, ali i u ostatkuzemlje. Kubanac JJorge Luis Hernandeztrenutno je najpopularnija osoba u ovomdijelu zemlje, Gradska dvorana je punakada odbojka{i igraju evropske me~eve, nautakmicama bh. prvenstva okupi se i po 500navija~a. Ali, iako su im gosti na evropskimutakmicama najvi{i dràvni zvani~nici,iako im na noge dolaze najpoznatije ekipeEvrope, odbojka{i Kaknja se suo~avaju savelikim, kazat }emo, tipi~no bosanskimproblemima. Naime, u danima kada su led iniske temperature okovali BiH, u dvoraninema grijanja. Zbog duga od {est hiljadamaraka preduze}u Kakanj sport koje gaz-duje dvoranom i skija{kim centrom na

55

“OK KAKANJ”, NAJBOLJI BH. IZVOZNI PROIZVOD


EUFORIJA U KAKNJU: Kakanj nikada nije bio jedinstveniji nego ovih dana. Cijela regija priča o utakmicama, prati se sve što je u vezi sa igračima, nautakmicama smo imali navijače čak iz Bužima

Almir Begi} i Fadil [olbi}

GRADSKA DVORANA U KAKNJUZbog duga za grijanje od 6.000 marakaodbojka{i Kaknja sve svoje utakmiceigraju u ledenoj dvorani

��

obli`njim Ponijerima isklju~eno je grija-nje, pa je prvo pitanje koje igra~i postavekada do|u na trening ili utakmice: ““Radi liagregat?“ A agregat je naprava koju jeprona{lo i van dvorane instaliralorukovodstvo kluba, naprava koja toplimzrakom napuni dvoranu, {to je dovoljno zajedan sat bez smrzavanja. Ako utakmica ilitrening potraje duè, onda se radi u zim-skoj opremi. ““I pored svega toga, Kakanjnikada nije bio jedinstveniji nego ovihdana“, ponosno }e predsjednik [olbi}.“Cijela regija pri~a o utakmicama, prati sesve {to je u vezi sa igra~ima a koliko ljudipo{tuju ono {to smo napravili, pokazuje ito da smo na utakmicama imali navija~e

~ak iz Buìma.“ Zbog toga su Kakanjcive} sada po~eli sa pripremama za narednusezonu i evropske izazove. Neposrednopred utakmice sa Perugiom kao savjetnikje angaìran EEdin Bakovi}, nekada{njiodbojka{ki reprezentat ivac BiH iHrvatske, biv{i trener Kaknja. Iako uBr~kom ima {kolu odbojke, Bakovi} jepristao do}i u svoj nekada{nji klub ipomo}i treneru Begi}u kako bi ekipu {tobolje spremili za utakmice sa Italijanima,ali i za idu}u sezonu. A da njihov opti-mizam nije bez temelja, jasno je i iz raz-govora sa predsjednikom Perugie,neposredno prije me~a. Naime, na zajed-ni~koj ve~eri, Kakanjci su se na{alili pa

zamolili Italijane da im “puste“ jedan set.No, predsjednik Perugie kazao im je: ““Neznam za{to to traìte. Vi imate odli~nuekipu. Igraju vam Hernadez, AbdelZolota.. . Mi smo utakmicu sa vamashvatili veoma ozbiljno.“ Nakon Perugie iutakmica Challenge kupa, Kakanj }e nas-taviti igrati sa evropskim protivnicima.Legenda na{e i hrvatske odbojke, svjetskipriznati stru~njak RRade Malevi}, odu{evlj -en njihovim ovosezonskim igrama i rezul-tatima, ponudio je stru~nu pomo}.Rezultat je i prijateljska utakmica protivodbojka{a zagreba~ke Mladosti, koje saklupe predvodi upravo Malevi} i koja }ese igrati na prolje}e u Zagrebu. �


EVROPA U TRI SETA

Sa kubanskom odbojka{kom reprezentacijom nastupio je naOlimpijskim igrama u Atlanti. Godinu dana kasnije, oti{li su naturnir u Belgiji. Poslije turnira Jorge Luis Hernandez je sa {estori-com suigra~a i predsjednikom Odbojka{kog saveza Kube, napus-tio hotel u kojem su bili smje{teni, sjeo na voz i oti{ao na Italiju.Znao je da se vi{e ne smije vra}ati na Kubu, barem ne dok je navlasti reìm Fidela Castra, no èlja za ìvotom bila je ja~a. “Ve}deset godina nisam vidio svoju porodicu. Kada jednom ode{sa Kube, vi{e nema povratka. Porodici se javim s vremena navrijeme, kaèm im gdje sam, gdje igram, kako mi je i to je sve.Nismo se dugo vidjeli, ali nadam se da }e se i to brzo promi-jeniti, da }e se Castrov reìm brzo sru{iti. Sve {to mogu je~ekati da se stvari tamo promijene. Igrao sam za reprezentaci-ju, ali nisam imao ni{ta, ni novca ni perspektive i zato sam seodlu~io oti}i. Kada si vani, ima{ mnogo vi{e mogu}nosti.Igram odbojku, imam svoj privatni biznis. Moja porodica ìviod onog {to im po{aljem, tako da je i njima bolje {to nisam naKubi“, kaè Luis i dodaje: “Sve {to ljudi na Kubi rade jeste dapiju. Samo piju kako bi zaboravili kako ìve, a to ja nisamèlio.“ Deset godina nakon bijega iz Belgije, Hernandez igra uKaknju, na{em najuspje{nijem odbojka{kom klubu. Najve}a je zvi-jezda tima koji }e i ove godine osvojiti bh. prvenstvo i Kup, koji savelikim uspjehom igra u Challenge kupu. “Bio sam isprepadan,nisam znao {ta me ~eka. Jednog me je dana nazvao menadèri kazao mi da ima za mene klub u Bosni. Pitao sam ga da li jelud, {ta da radim u Bosni, u zemlji u kojoj je bio rat. No, on mije pojasnio da je sve to davna pro{lost, da se u zemlji ìvi nor-malno. Kada sam do{ao sa suprugom, shvatio sam da jezemlja prekrasna i da nema nikakvih problema. Nisam senimalo pokajao“, pri~a nam Hernandez. Prije dolaska u Kakanj,Hernandez je igrao u nekoliko evropskih klubova, u Argentini ~ijedràvljanstvo ima. Stalna adresa mu je u {panskim Tenerifama,gdje sa suprugom Jennifer ima i privatni biznis. “Izme|u Bosne iKube nema velikih razlika“, obja{njava Hernandez. “Kada si naKubi, mora{ ostati tamo, nema izlaska, nema putovanja...Kada si Bosanac, treba{ vizu kako bi otputovao negdje. Takoda ìvimo otprilike sli~no. Ipak, razlika je velika kada je odboj -ka u pitanju. Na Kubi nema klubova, samo reprezentacije. Akosi dobar u juniorima, postaje{ seniorski reprezentativac. Ako

nisi, ide{ ku}i i traì{ ne{to ~ime }e{ se baviti i od ~ega }e{ìvjeti. Ovdje je druga~ije, ovdje ima{ vi{e mogu}nosti.“ Luisuìva u Bosni, kada nije na treninzima i utakmicama, sve svoje slo-bodno vrijeme provodi krstare}i zemljom sa suprugom. “Stalnosmo u Sarajevu na }evapima, u Mostaru, Zenici... Lutamo,slikamo i razgledamo. Zemlja je prekrasna, zaista uìvamo.“Ipak, postoji ne{to {to mu u Bosni smeta, a to je kvalitetodbojka{ke lige. “U Bosni se igra dobra odbojka, ali je problem{to u zemlji postoji samo jedan dobar klub a to je Kakanj.Nama je lako igrati prvenstvo, jer nemamo ozbiljnu konkuren-ciju. Treba vi{e uloìti u ostale klubove kako bio oja~ali, kakobi doveli bolje igra~e, mo`da ~ak i strance i onda bi liga bilapuno zanimljivija“, kaè Hernandez, dodaju}i da jo{ uvijek nijeodlu~io ho}e li ostati u Kaknju i naredne sezone. “Ne znam {ta }ese de{avati. Imam tri dobre ponude iz Evrope, ali nisam sigu-ran ho}u li ih prihvatiti. Ovdje mi je dobro, ljudi su dobriprema meni, lijepo ìvimo. Volim Kakanj jer je to moj prvi klubu Bosni i osta}u ovdje do kraja sezone. Za ostalo }emo vidjeti,ima za to jo{ dosta vremena.“ �

JORGE LUIS HERNANDEZ, KUBANAC U KAKNJU

“Između nas nema razlike, i vi i mi živimo zatvoreni“

JORGE LUIS HERNANDEZ“Bilo me je strah

kada sam dobio ponudu iz Bosne; brzo sam se

uvjerio da nisam pogrije{io kada

sam do{ao ovdje”

�

Pri~a o Muzeju Sarajeva po~ela jejednog davnog marta, 1949. go -dine, u potkrovlju sarajevskeVije }nice. Ugledne Sarajlije, ja -vni i kulturni radnici, pokrenuli su

inicijativu za osnivanje institucije koja }e~uvati (i sa~uvati) bar jedan dio burne, zan-imljive istorije Sarajeva - od osmanskih os -vaja~a, preko austrougarskog perioda pa doDrugog svjetskog rata, nakon kojeg je gradpo~injao novi ìvot i razvoj. U trenutkuosnivanja, Muzej Sarajeva raspolagao je

skromnim inventarom: dva radna stola,dvije stolice i ormar za knjige. [est deceni-ja kasnije, u okviru ove ustanove postoji~ak {est muzejskih objekata sa stalnimpostavkama, te deset tematskih zbirki.

ARHEOLOGIJA, ETNOLOGIJA, ORIJENT...Cijela protekla godina je za uposlenike

Muzeja Sarajeva bila u znaku obiljeàvanja60-godi{njeg jubileja. Sve je po~elo za vri-jeme festivala Sarajevska zima, uz pre -zentaciju muzejske kolekcije Bjela{nica.Na Svjetski dan muzeja, 18. maja, odrànaje izlo`ba izdava~ke djelatnosti Muzeja,promovirani su Prilozi za prou~avanje his-torije Sarajeva broj 5 i 6, u okviru

Ba{~ar{ijskih no}i ve~e u Svrzinoj ku}i biloje posve}eno Sarajevu, na jedan neobi~anna~in - o gradu ~iju istoriju Muzej ba{tinigovorilo se kroz brojne anegdote, legende...U 2009. objavljena je i monografijaDespi}a ku}e, a jedan od zna~ajnijihdoga|aja bila je i izlo`ba o masovnim grob-nicama u Bosni i Hercegovini, koja jeotvorena u Vije}nici 11. jula.

Kruna svih pomenutih doga|aja jesve~ana akademija koja se odràva na danizlaska ovog broja Slobodne Bosne, 11.februara, u sali Doma Oruànih snaga BiH,sa po~etkom u 19 sati.

“Naàlost, nismo uspjeli obiljeìtijubilej onako kako smo èljeli, a razlogmoète pretpostaviti - nedostatak finansij -skih sredstava. Planirali smo veliku izlo`buo radu i razvoju Muzeja od njegovihpo~etaka do danas, jer obi~no pravimoizlo`be o drugima, a ovo je bila prilika danapravimo i jednu postavku o nama. Naosnovu te izlo`be èljeli smo objaviti imonografiju, ali nismo uspjeli dobiti sreds-tva. Mo`da }emo to realizirati nekad, za{ezdeset i petu godi{njicu...“, kaè za SBdirektorica Muzeja AAmra Madàrevi}.“Ovom sve~anom akademijom poku{a -}emo na odre|eni na~in nadomjestiti neiz-


MUZEJ SARAJEVA

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Svečanom akademijom u Domu Oružanih snaga BiHMuzej Sarajeva krunisaće obilježavanje šest decenija

postojanja i rada; od osnivanja u potkrovlju sarajevskeVijećnice marta 1949. godine do danas, Muzej Sarajeva

prošao je trnovit put u svojoj misiji čuvara burne povijesti grada koju su obilježili osvajanja,

ratovi i novi počeci

SARAJEVO, KRISTA

davanje monografije. Razmi{ljali smo kakoda to najbolje osmislimo, jer ne moèteuzeti papir i na osnovu toga pri~ati nekomeo Muzeju. Muzej treba doìvjeti, pokazatisvo njegovo blago i zato smo odlu~ili, usaradnji sa Televizijom Sarajevo, napravitikratki, 20-minutni film o na{oj instituciji,~iji su autori Selma Tahirovi} i SeadKre{evljakovi}.“

Izlo`beni prostori Muzeja Sarajevasmje{teni su na {est lokacija. U Brusabezistanu nalazi se stalna muzejska po -stavka o Sarajevu od neolita do 1914.godine, Muzej Sarajevo 1878 - 1918 obuh-vata austrougarski period i Sarajevski aten-tat, Svrzina ku}a predstavlja stambenuarhitekturu i kulturu stanovanja musli-manske gradske porodice kroz 18. i 19.stolje}e, Despi}a ku}a govori o arhitekturi ina~inu stanovanja sarajevskih pravoslavacakroz 19. i po~etak 20. stoje}a, a tu su iMuzej Jevreja BiH, te najmla|i muzejskiobjekat, Muzej Alija Izetbegovi}, koji jeotvoren prije dvije godine. Eksponati se~uvaju razvrstani u devet tematskih zbirki:Arheolo{ka, Etnolo{ka, Orijentalna, Au -stro-ugarska, Umjetni~ka, Jevrejska, Zbirka20. stolje}a, Zbirka SStjepana Mezea iZbirka pomo}nih predmeta. Tu je i fototeka


60 GODINA ÛVARA GRADSKE ISTORIJE

ALNA SJE]ANJA...[EST IZLO@BENIH PROSTORA

Kolekcija Muzeja Sarajeva broji vi{e od 20.000 eksponata

POSJE]ENOST NI BLIZUPRIJERATNOM PERIODUMuzejski objekti imaju u prosjeku

izme|u osam i deset hiljada posjetilaca godi{nje

��

sa oko 20.000 fotografija, kao i stru~na bib-lioteka.

PODSTANAR U SVOM GRADU

Sveukupno, Muzej Sarajeva je u protek-lih {est decenija kroz otkupe, poklone iistraìvanja sakupio oko 20.000 inventarnihjedinica, a pojedine inventarne jedinicesadrè i do 50 predmeta. Uprkos bogatimkolekcijama, uprava Muzeja nije zadovolj-na brojem posjetilaca. Svaki njihov objekatgodi{nje posjeti u prosjeku izme|u osam ideset hiljada ljudi, a najve}e interesovanjevlada za Brusa bezistan, Svrzinu ku}u iMuzej Jevreja. Za studente Univerziteta uSarajevu ulaz je besplatan, a za u~enikesarajevskih osnovnih {kola tokom posjeta

muzejima organizuju se razli~ite kreativneradionice, tako|er besplatno.

“Nastojimo stalno raditi na pobolj{anjuprezentacije na{ih muzeja, ali kakva }e bitiposje}enost ne zavisi samo od nas, nego od

kompletne turisti~ke ponude Sarajeva,infrastrukture, puteva, avionskog sao -bra}aja... Pozitivno je to {to se, ipak, izgodine u godinu pove}ava broj posjetilaca.Pro{la godina, koja je bila krizna u cijelom


MUZEJ SARAJEVA

Jednu od najzanimljivijih zbirki MuzejaSarajeva predstavlja izlo`ba jelovnika izkolekcije Stjepana Mezea, koja bi najesentrebala gostovati i u Etnolo{kom muzeju uBeogradu. Porijeklom Ma|ar, StjepanMeze bio je po zanimanju konobar, koji jeobi{ao svijet rade}i na prekooceanskimbrodovima. Sakupljao je ne samo jelovnikenego i umjetnine i razne druge predmete.Mnoge Sarajlije i danas pamte tog suvon-javog, bodrog starca, koji je sa prozorasvoje zgrade prema Titovoj ulici godinama,svakog dana bez izuzetka, hranio gol-ubove u sve~anom ritualu. Mezea se sje}ai slikar Predrag Debevec Pego:

“On se, kao Papa u Vatikanu, redovnopojavljivao svakog dana u isto vrijeme,na svom prozoru sa oreolom jata golubo-va, koji su stajali na njemu i letjeli okonjega dok ih je hranio. Prolaznici suzaustavljali promet na trotoarima i naulici. Stajali su i gledali u ~udu kako on toradi sve~ano i otmjeno, ba{ kao neki sve-tac. Toliko nas je zainteresovao svojimneobi~nim izgledom, a i pona{anjem, dasmo nas nekolicina drugova na{li na~inai put do njega, pa nam je dozvolio dau|emo i u njegov vrlo skromni stan, gdje

nas je toplo i srda~no primio“, pi{eDebevec. “Tada smo bili zaprepa{tenikako je taj ~ovjek ~isto i uredno ìvio utom stanu. Tu je, pored zanimljivih pred-meta koji su govorili o njegovoj svestra-nosti i radoznalosti, a koje je dugo skuplj -ao, jo{ kao mladi} na svojim putovanjimapo svijetu, bila i velika zbirka jelovnika,budu}i da je gospodin Meze cijeli ìvotradio kao profesionalni konobar. Zbirka jebila impresivna, a posebno interesantnasu bila dva zaista neobi~na jelovnika.Jedan je bio jelovnik za sve~ani ru~akko j i j e b io p r i re|en u ~as t p r i -jestolonasljednika Ferdinanda i njegovesupruge Sofije u Sarajevu, na dan kadasu ubijeni. A drugi jelovnik je bio saTitanika, koji je kasnije doìvio sli~nusudbinu.“

Cijelu svoju kolekciju Stjepan Mezedarovao je Muzeju Sarajeva.

“Naàlost, nema puno ljudi koji sutako mnogo poklanjali Muzeju. Ugla v -nom poklone po jedan, dva predmeta,a kolekcija Stjepana Mezea je svakakonajinteresantnija od onoga {to jeMuzeju poklonjeno“, nagla{ava AmraMadàrevi}. �

STJEPAN MEZE, ÔVJEK KOJI JE HRANIO GOLUBOVE

Vrijedna kolekcija jelovnika bivšegkonobara i svjetskog putnika

PRILOZI ZA [EST DECENIJA ISTORIJE MUZEJA I NJEGOVIH DJELATNIKA Biv{i direktori Ahmed Grebo (lijevo) i Bajro Gec (sa radnicima Muzeja, desno) su me|u najzaslu`nijima za razvoj i opstanak Muzeja Sarajeva

OSNIVAÎ MUZEJAVojislav Bogi~evi}, prvi direktor

�

svijetu, nama nije donijela pad posje}enos-ti, nego ~ak pove}an broj posjetilaca, {to jeprili~no iznena|uju}e. Ali, to je jo{ dalekood onog broja kojim bismo mogli biti zado-voljni. Recimo, prije rata je samo MuzejSarajevskog atentata godi{nje imao i do25.000 posjetilaca! Naàlost, najmanji brojposjetilaca ~ine gra|ani Sarajeva i Bosne iHercegovine. Nisu ba{ zainteresovani...“,pri~a direktorica Madàrevi}.

Najve}i problem za Muzej i dalje pred-stavlja ~injenica da je ova institucija “pod-stanar“ u svom gradu. Ne postoji prostor zastalnu postavku i depoe, koji su trenutnosmje{teni u Vili Koste Hermana kojumuzej ski djelatnici dijele sa Zavodom zaza{titu spomenika.

“Vlada Kantona Sarajevo je prekoMinistarstva kulture i sporta od 1997. do

2007. otvorila pomenutih {est muzeja i to jezaista impresivan podatak, ~ak i za jednubogatu zemlju, a kamoli za nas. Me|utim,generalno, problem Muzeja nikada nijerije{en i od ‘93. stalno negdje selimo. Do1993. bili smo u zgradi Fakulteta islamskihnauka, onda privremeno u Muzeju Jevreja,a zatim je Vlada donijela odluku da nam sedodijeli prostor stare Hastahane na MarijinDvoru za izgradnju nove zgrade Muzeja.No, projekat je bio preskup, pa se od togana kraju odustalo. Za stalnu postavku dodi-jeljen nam je Brusa bezistan, ali taj prostorje jako mali i nemamo odgovaraju}i galerij -ski prostor gdje bismo, naprimjer, moglidovesti i druge muzeje nama u posjetu.Nemamo gdje izloìti na{u umjetni~kukolekciju. Zato èlimo iskoristiti ovajjubilej da zaista pokrenemo neke aktivnostiu tom smislu i da se taj problem po~nerje{avati“, kaè Amra Madàrevi}.

TEMATSKE IZLO@BE I IZDAVA[TVO

Kao jedno od mogu}ih rje{enja spominjese prostor Jajce kasarne. Inicijativu da seovaj objekat dodijeli Muzeju Sarajevapokrenuo je jo{ 1997. godine MMustafaMujezinovi}, u vrijeme dok je bio guvernerKantona Sarajevo. Ipak, kako kaè na{asagovornica, ova ideja u to vrijeme nijenai{la na podr{ku gradskih institucija idijela javnosti: ““Trinaest godina poslije, tazgrada je u dvostruko gorem stanju nego{to je bila. Svjesni smo kakva je situacija ida se to ne moè rije{iti za godinu ili dvije,ali èlimo bar potaknuti nadle`ne instituci-je da intenzivnije razmi{ljaju o tome.Kasarna Jajce bila bi idealna, prije svegazbog njenog poloàja i prostora koji bizadovoljio sve potrebe Muzeja, a jo{ biostalo dovoljno prostora za, recimo, kon-certnu dvoranu, koja Sarajevu tako|ernedostaje.“

U ovoj godini Muzej Sarajeva nastavljasa izlo`benom i izdava~kom djelatno{}u. Unarednim mjesecima planirane su dvijetematske izlo`be - jedna u povodu 65 godi-na oslobo|enja Sarajeva, a druga o narod-nim no{njama kroz vijekove — tu su idogovori za gostovanja izlo`bi izvan Bosnei Hercegovine, saradnja sa muzejima izZenice, Mostara, Travnika...

“Sa Kantonom Sarajevo, koji finansirarad Muzeja, saradnja je dobra i zadovoljnismo. Naravno, pro{le godine budèti susmanjeni i situacija je takva kakva jeste, alito nije samo prema Muzeju i prema kulturi,nego i u drugim oblastima. Moramo bitirealni kada su takve stvari u pitanju. U2009. nismo, naàlost, imali fond za otkup,koji je jako bitan za nas. Nadamo se da }eove godine biti malo bolje“, zaklju~ujedirektorica Muzeja Sarajeva AmraMadàrevi}. �


Muzej Alija Izetbegovi}, kao depan-dans Muzeja Sarajeva, otvoren je 19. okto-bra 2007. godine u staroj utvrdi grada, uvratni~kim kapi-kulama Plo~a i [irokac.Dvije stare kapi-kule koje su povezanekamenim bedemom dio su gradske utvrdesagra|ene 1739. godine, nakon upadaaustrijskog vojskovo|e Eugena Savojs k -og u Sarajevo 1697. Savojski je oplja ~kaoi zapalio Sarajevo ostavljaju}i za sobomopusto{eni grad, a kreatori Muzeja su,osnivanjem objekta posve}enog prvompredsjedniku BiH, napravili paralelu saopsadom Sarajeva od ’92. do ’95.

“Te stare kamene kule dobile su noviìvot, ìvot Alije Izetbegovi}a. I AlijaIzetbegovi} je imao svoje ’eugene savoj -

ske’, ali, kao i kule, on je odbranio svojnarod i ostao je ponosan“, pi{e na webstranici Muzeja Alija Izetbegovi}.

Muzej je osmi{ljen sa proaktivnim pris-tupom prema posjetiocima, pa se tako unjemu organizuju i radionice za u~enike tepomaù nau~no-istraìva~ki i diplomskiradovi studenata, doktorske disertacije...

“Vrlo smo zadovoljni posjetom, sobzirom da se radi o Muzeju koji posto-ji tek ne{to vi{e od dvije godine.Najvi{e nam dolaze organizovanegrupe posjetilaca, prvenstveno u~enicisrednjih {kola i ne{to manje osnovnih,a vrlo ~esto dolaze i turisti, od kojih jenajve}i broj iz Turske“, kaè direktoricaMadàrevi}. �

MUZEJ “ALIJA IZETBEGOVI]“, NAJMLA\I DEPADANS MUZEJA SARAJEVA

Najveći broj turista iz Turske

60 GODINA ÛVARA GRADSKE ISTORIJE

MNOGO PLANOVA, MALO NOVCAMonografija Muzeja Sarajeva jo{ ~eka na

objavljivanje, kaè direktorica Amra Madàrevi}

ÛVARI ALIJINOG NASLIJE\AMuzej “Alija Izetbegovi}” otvoren je u starojgradskoj utvrdi prije dvije godine

[iroj bh. javnosti DDamir Nik{i} po -stao je poznat prije pet godina za-hvaljuju}i svom ironi~nom videoradu If I Wasn’t Muslim (Da nisammusliman). U ovoj obradi pjesme

If I Was a Rich Man (Da sam bogata{) izstarog holivudskog mjuzikla Violinista nakrovu o Jevrejima u carskoj Rusiji, Nik{i}je crnohumorno predstavio poloàj musli-mana u Evropi (Da nisam musliman,kom{ija ne bi mi spalio ku}u, ne bi me str-pao u bodljikavu ìcu, ne bi u~ili djecu dasam ja gre{ka u evropskoj historiji...).

ZABORAVLJAMO DA SU EMIGRANTIDO[LI ZA SLOBODOM

Ovoj temi posvetio se i u svojim novi-jim radovima, ali na ne{to radikalniji na~in.U Sarajevu je ~etvrtog februara uBo{nja~kom institutu promovisao knjiguKaravan snova (izdava~ je Dobra knjiga izSarajeva) u kojoj su predstavljeni perfor-mansi, instalacije i video-radovi koji govo -re o mentalnim barijerama i otporuhri{}anskih Evropljana da muslimanskekom{ije doìve kao sebi ravne. O tomeNik{i} kaè: ““Od 11. septembra se desila

jedna vrlo ru`na promjena: ljudi koji dolazekao emigranti posmatraju se odmah kaopotencijalni neprijatelji, {teto~ine, rizik zasigurnost. Zaboravljamo da su svi ti ljudido{li u Evropu ili Ameriku u bijegu od

nekog reìma, u bijegu od siroma{tva, i dasa sobom nose viziju boljeg ìvota i san onekoj Evropi i Americi. A onda ih se,naàlost, do~eka grubo, |onom, i protivtoga se ja bunim. Imputira im se da su do{li


BISMILLAH GUERILLA

Bh. konceptualni umjetnikDAMIR NIKŠIĆ predstavioje četvrtog februara uSarajevu knjigu “Karavansnova“ u kojoj je sakupiosvoje radove o položajumuslimana Evropljana;proslavljen svojimironičnim videom “If IWasn’t Muslim“ Nikšić sesada naizgled uozbiljio ikrenuo u stvaranje muslimanske evropskenacije, a za naš listobjašnjava zašto su uEvropi muslimani građaninultog reda te zaštoFrancuskinjama trebazabraniti da nose Batmanmaske i tetoviraju se po licu

Još uvijek sam klovn i okrećemna šalu, ali ko Buster Keaton,ledenog lica

MUSLIMAN, EVROP

Pi{e: ADISA BA[I]

ZLI BLIZANCIDamir Nik{i} ironi~no isti~e dva dijela svog identiteta koji su omraèni na Zapadu, komunisti~ki i muslimanski

da ru{e poredak, da su opasnost, a niko senaprimjer ne obazire na neonaciste {iromEvrope koji su objektivna doma}a opas-nost. Da su neki Palestinci ukrali znakArbeit macht frei, to bi bio svjetski skandal,negacija holokausta, diplomatski belaj.Ovako je sve pro{lo u ti{ini, prili~no jezata{kano. Veliki broj emigranata je izAfrike ili Azije, oni su ~esto i fizi~kidruga~iji, ali pored uobi~ajenog rasizma iksenofobije, javlja se i jedna suptilna kul-turna diskriminacija, prema kojoj do{ljaciprljaju duhovni i kulturni prostor. Imam

veliki problem s tim {to se muslimani i nji-hov na~in ìvota progla{avaju nekompati-bilnim sa Evropom i evropskim na~inomìvota, iako su muslimani tu ìvjelistolje}ima. Ta komponenta evropske kul-ture koja je zapravo autohtona i evropskasasvim se zanemaruje. Vi{estoljetna islam-ska kultura Andaluzije kao da nikad nije nipostojala.“

Me|u muslimanima, smatra Nik{i},opet ima mnogo onih koji nasjedaju na toodbijanje i onda se suprotstavljaju jo{ve}im radikaliziranjem, pozivaju se na {eri-

jat, zatvaraju se u jo{ izolovanija geta.. “Toje la`na dilema, ili }e{ biti kao mi, ili ne}e{biti Evropljanin. Ja ho}u da budem i jednoi drugo, biti musliman i Evropljaninme|usobno ne isklju~uje jedno drugo. Padvojica muslimanskih papa, dvojica kalifasu bila na tlu Evrope, u Istanbulu i uAndaluziji. Islamska kultura nije nu`noafri~ka ili azijska, naprotiv, itekako je ievropska. Zato ja uvodim gra|anina nultogreda. Biti gra|anin drugog reda je milamajka, jer si kako-tako prihva}en da tu pri-pada{. Muslimani su u Evropi gra|ani nul-tog reda, stvara se atmosfera da oni tunikako ne pripadaju i stalno se povla~ipitanje kad }e se oni vratiti negdje odaklesu do{li. Pri tome su se brojni rodili tu inemaju se gdje vratiti, sve i kad bi èljeli. IJevreje se tako dvije hiljade godina ~ekaloda odu jer se osje}alo da oni tu ne pripada-ju, a kako oni nisu pokazivali namjeru daodu, otjerani su u progonstvo i smrt.“

U svojom radu Evropski luzer DamirNik{i} govori o morbidnom nadmetanjunaroda ko je u historiji bivao ve}i gubitnik,i za kraj saop{tava da su u Auschwitzuzarobljenici one me|u sobom koji su bili unajteèm poloàju nazivali: muslimani. Utakmi~enju za najobespravljenije narode,bh. umjetnik tako pobjednicima progla{avamuslimane, a na pitanje da li i u tom posto-je razlike i kako naprimjer vidi poloàj ènaunutar muslimanskih zajednica (da li su one


DAMIR NIK[I], KONCEPTUALNI UMJETNIK

PSKI DOMORODAC

ETNI^KO Î[]ENJENajteì i najprljaviji poslovi u razvijenim zemljama rezervisani su za useljenike

��

muslimani me|u muslimanima), Nik{i}kategori~no tvrdi da je insistiranje napoloàju èna skretanje na pogre{an kolosi-jek. On iz svoje perspektive poloàj èna nesmatra problemati~nim niti relevantnim zaovu temu: ““To jeste logi~an zaklju~ak, alina terenu su stvari druga~ije. @ene }e uvijekprije na}i posao u emigraciji negomu{karci. Evo i kod izbjeglih Bo{njaka:ène zavr{ile fakultete, mu{karci zavr{ili nabau{teli.“

Uz tvrdnje da èle sekularnu dràvu iljudska prava zagarantovana svim gra|a -nima, mu{karcima kao i ènama, brojniEvro pljani negoduju zbog tu|ih obi~aja ino{nji koji im preplavljuju ulice. Na pitanjeda li je legitimna naprimjer rezervisanostPariàna prema burkama na ulicama nji-hovog grada, Nik{i} odgovara: ““Ne zabo-ravimo da je ogromna razlika izme|u mus-limana koji su do{li u Pariz i naru{ili krajo-lik donijev{i burku, i izme|u Francuza koji

su u Alìr do{li u vojnoj ~izmi i sa pu{kom.Jedno je to {to neko ima osje}aj da je kul-tura do{ljaka potencijalno opasna i militan-tna, a drugo je kad zaista do|e{ sa vojskom,poravna{ centar grada i napravi{ trg zapostrojavanje svoje vojske kako se radilo uAlìru naprimjer. Ti isti ugla|eni Evro -pljani su do{li s pu{kama, brodovima,nametnuli svoje zakone, svoj na~in ìvota,kolonizirali druge zemlje, crpili ih i ostalitamo jako dugo. Tamo im te no{nje nisusmeta le. Imperijalna Evropa je navikla dajoj ~ovjek sa turbanom ili fesom kuha kafu,


BISMILLAH GUERILLA

Zvani~na biografija Damira Nik{i}a sastoji se od impresivnogspiska izlo`bi na kojima je izlagao, od Sarajeva, preko New Yorka,Be~a, Stockholma, do venecijanskog Bijenala. Nezvani~nu, vrlozanimljivu biografiju, od prve jedinice iz likovnog, pa do zakletviPartiji i slikanja crkvenih murala na Siciliji, ispri~ao nam je on sam.“Odrastao sam na Dìdìkovcu, u naselju sa najvi{e podzemnihvoda i dìna, gdje su odrasli mnogi interesantni ljudi: [oba(Neboj{a [eri}, op. a.), pokojni Ipe Ivandi}, pokojni Igor RogiVuka{inovi}, Kugla (Almir Kurt, op. a.), bra}a Tadi}i, Nedim]imi}... Tamo sam krenuo u prvi osnovne i doìvio prve {kolsketraume. Imali smo dvo~as likovnog i crtali cvijet. Ja sam zakasnio,stigao na drugi ~as i samo da ispunim zadatak, nabrzinu nacrtaoneki grozan cvijet, ùti krug, ~etiri latice i malo peteljke. Idu}i ~asu~iteljica na tablu stavi predivni {areni cvjetak koji je nacrtao AmeliTan~ica i za njega dobio peticu, a pored moj rad koji je, kao naj-gori, ocijenjen velikom jedinicom. Bio je to moj prvi susret salikovnom umjetno{}u, prvi teàk udarac (smijeh). A ja sam ba{ htioda budem prakti~an i zavr{im zadatak. Dodu{e, nikad nisam biodobar s bojama. Slijedili su seoba na Grbavicu, srednja umjetni~ka{kola, izlo`be i modne revije u CDA. Srednju {kolu sam zavr{iokao u~enik generacije grada Sarajeva, i na posljednjoj dodjeliCrvenog karanfila 1989. (za proslavu sam radio i scenografiju)pro~itao pismo Centralnom komitetu u kojem sam obe}avao da}emo mi omladina nastaviti pravim putem socijalizma! Upisao sampsihologiju da bih mogao odmah u vojsku, odsluìo vojsku, upisaolikovnu akademiju, onda je do{ao rat. Na{ao sam se u Ljubljanikao i brojne druge Sarajlije, Branko \uri}, Sa{a Lo{i}... Tamo sepravio neki Klub Sarajlija, u kojem je na jednom velikom platnu bilonacrtano Sarajevo, kao pogled sa Babi}a ba{te. Ja sam molio dacrtam glavni dio, da se malo podsjetim... Na crno sam onda oti{aou Milano, u autu sa nekim prijateljima koji su studirali u Trstu.Nisam imao dokumente da studiram, pa sam nakon jedne godineoti{ao za suncem i palmama na Siciliju. Imao sam plan da spavam

vani u vre}i za spavanje, ali mi nisu dali, odmah su me smjestili unekoj crkvici. Tamo su vidjeli da znam da slikam pa sam im praviomurale. Imali su jednu lijepu vrijednu baroknu sliku, i trebalo im jene{to da se uklapa u tu prostoriju. Dobio sam zadatak da radim naslici ]irila i Metodija, a u to vrijeme sam nekako gledao onaj filmMisija sa Robertom de Nirom. Ja tu ne odolim, nego ]irilanaslikam ko De Nira, jo{ mu stavim i mlade`. Tako i danas u jed-noj crkvi na Siciliji ima taj portret, a pop koji je naru~io posao nijeni{ta posumnjao. Druìo sam se tamo i sa grupom zanimljivihmuzi~ara Dosvidanja. Uslijedili su Italija, studiranje, Slovenija,povratak u BiH, zavr{avanje akademije. U Ameriku sam oti{ao2000. na magisterij, studirao, radio, predavao. Ameri~ki dio ìvotazavr{io se 2006., kada sam se opet vratio u Sarajevo. Bilo je tunekog entuzijazma, ideja za neku Kosmopolitsku akademiju, oìvioje i Dom mladih... Ali tad mi se sigurnosna situacija u Bosni ~inila~udnom, odlu~io sam da sa djevojkom ìvim u [vedskoj i jo{ uvi-jek sam tamo. Povezao sam se sa zanimljivim ljudima, under-ground umjetnicima...” �

U CRKVI I PARTIJI

Na Siciliji sam naslikao Ćirila kao Roberta de Nira

SUPTILNA KULTURNADISKRIMINACIJA: “MnogiEvropljani vjeruju da imdošljaci prljaju duhovniprostor”

RA\ANJE NACIJEBh. konceptualni umjetnik osmislio je i zastavu muslimana Evropljana sapolumjesecom i evropskim zvjezdicama

@IGOSANJE, PA PROTJERIVANJENik{i} je muslimane dana{njice uporedio sa nekada{njim Jevrejima

@IGOSANJE, PA PROTJERIVANJENik{i} je muslimane dana{njice uporedio sa nekada{njim Jevrejima

�


~isti cipele, donosi, prinosi, jo{ od vremenakad je Napoleon u{ao u Egipat... Evropa jebila ~ista, Evropljani su i{li tamo u taj nekiorijentalni svijet da se ba{kare. Sad kad suti ljudi, zapam}eni u svijesti Evropljana kaorobovi, po~eli masovnije stizati na tloEvrope, u njima se opet prepoznalo robove.Ljude koji }e raditi lo{e poslove za bijednenadnice, servisirati Evropu i nikad se neizdi}i do ravnopravnog gra|anina. E s timja imam veliki problem, otud cijeli moj pro-jekat. Bilo koja situacija da jedna grupaljudi donosi zakon kojim ure|uje ìvot dru-goj grupi ljudi je nepravedna i diskrimina-torska. Ako se donosi zakon, on treba biti

jednak za sve: ako se zabranjuje pokriva-nje, onda se zabrani i sloboda Francuskinjida hoda ulicom sa Batman maskom ili da setetovira po licu {to tako|er onemogu}avaidentifikaciju i potencijalni je sigurnosnirizik.“

MI KO INDIJANCI OD EVROPE SAMO TRA@IMO ]EBAD

“Kada govorim o muslimanima, ja negovorim o vjernicima“, obja{njava Damir.“Govorim o grupi, o nacionalnosti poputone kakva je postojala od sedamdesetihgodina u Jugoslaviji. I ateisti~ka zemlja jedakle od vjerskog termina napravila seku-

larni. To mo`da sa ne~ijeg stanovi{ta jestepogre{no, ali je upotrebljivo i danas.“

Na pitanje ne dobivaju li njegovi {aljiviumjetni~ki radovi sve vi{e obilje`ja po -liti~kog projekta, i zar sa dobrom umjetno{}unije nekompatibilno govoriti u ime kolektiva,Nik{i} odgovara: ““Jest, evo ja ispadoh koObama. Uzeo sam loptu, dobro je ispucao pagdje padne. Ovo moje sve jeste {ega, alionako, basterkitonovska, sa ledenom facom.Jedan je ~ovjek napravio jednu zastavukojom ma{e, ja sam naravno smije{an jernemam iza sebe sto hiljada pristalica. Ja samklovn koji ma{e zastavicom ko neki mali dik-tator, smije{an sam i toga sam svjestan. Ali umojoj ideji je zipovano mnogo toga. I janisam nikome prijetnja.“

Ljudi u Bosni i Hercegovini su, premaDamirovom mi{ljenju, poprili~no izgu -bljeni i isprepadani Evropom, a i ne slutekako su mogu}nosti povezivanja dostupne ijednostavne. On kaè: ““Na{ svijet se pona{ako Mujo iz vica koji krene posuditi biciklopa na kraju prije nego i zatraì kaè - Gonise i ti i tvoje biciklo. Mi smo ljuti iosje}amo se odbijenim prije nego {to smona pravi na~in ne{to i zatraìli. Umjesto damislimo {ta moèmo dati i ponuditi Evropi,mi ko Indijanci samo traìmo }ebad, samobismo da se ne{to ogrebemo. Zato i jesmo urezervatu, ljudi ne putuju, ne znaju {ta jetamo, mediji im stvaraju psihozu i {irenega tivne vijesti. Evropa je moja zemlja, jasam ovdje domorodac, ja tu pripadam iho}u da idem i da me zidovi ne zaustavlja-ju. Jer ti zidovi su u glavama ljudi i tamo ihtreba i ru{iti, provocirati, pokazati da moèi druga~ije.“ �

DAMIR NIK[I], KONCEPTUALNI UMJETNIK

“Konceptualni umjetnici u Americi,David Hemons, Fred Wilson, AdrianPiper, i drugi su se izborili za kategorijuafri~ko-ameri~ke umjetnosti. David Ha m -mo ns kaè: Ja ho}u da kad moj radgledaju bijelci, u njemu ne vide ni{tasvoje. Crnac pravi ku}u po istom projektukao bijelac, samo je kod nas sve malonahero, ali mi ho}emo tako, to je na{ stil.Kad ljudi odavde izloè vani u njihovimradovima se vidi to da su druga~iji. JusufHadìfejzovi} je naprimjer Hammons kadizlaè u Rimu. Ja namjerno ne radim ni{ta

{to ve} nije ura|eno u Americi. Uzimamkarticu od Adrian Piper na kojoj onaobavj e{tava ljude da je Crnkinja iako jesvijetle puti i upozorava ih da su je nji-hove rasisti~ke {ale uvrijedile. Namjernokoristim te poznate stvari samo promijen-im rije~ ili dvije, stavim musliman umjestocrnac. @elim da razljutim ovda{nje ku-klux-klanovce da me pitaju Pa {ta toradi{!? Ako u muzejima postoji afri~ko-ameri~ki odjel, za{to u Evropi ne bi posto-jao muslimansko-evropski?“, kaè DamirNik{i}. �

MUSLIMAN UMJESTO CRNAC

Strategiju sam preuzeo odAmeričkih Crnaca


NOGE LJUBIM, BESPLATNOU performansu Feet Kisser Nik{i} posjetiteljima galerije ljubi stopala, izruguju}i se ustaljenim odnosima mo}i i pot~injenosti

Kemal Geki} bio je senzacija[openovog takmi~enja u Var{avi,1985., kada su mu bile dvadeset itri godine. Nije pobijedio jer ìrito nije htio, ali je samo u

Njema~koj prodao vi{e od 60.000 plo~a sasnimkom svog nastupa u glavnom graduPoljske te godine. Negdje u to vrijemebiljeì i svoj prvi nastup u Sarajevu, a do1987. imao ih je jo{ ““~etiri ili pet, ne moguse to~no sjetiti, uglavnom, u Sarajevunisam nastupao pune dvadeset i tri godine”.

TRI KU]NA KLAVIRAVe} sa nepunih sedamnaest godina

Kemal Geki} je poloìo prijemni ispit naOdsjeku za klavir Muzi~ke akademije uZagrebu, u ~ijem se “isturenom odjeljenju”u Splitu {kolovao dva semestra. Diplomiraoje, pak, na Odsjeku za klavir Akademijeumetnosti u Novom Sadu 1982. godine. ““Una{oj ku}i u Splitu bila su tri klavira, pa takoi ja cijeli svoj ìvot sviram taj instrument.Moja porodica je bila muzikalna. A profe-sionalno sam se time odlu~io baviti kad samimao petnaest godina”, govori Kemal Geki}u pauzi izme|u dva koncerta u Sarajevu, 9.i 10. februara, u Domu oruànih snaga BiH.“Prije odlaska u Novi Sad, èlio sam u~iti i{kolovanje nastaviti u SSSR-u. Pa sam sezbog toga obratio ljudima u Moskvi.Me|utim, te stvari su bile podlo`neme|udràvnim ugovorima na nivou SFRJ -SSSR, za koje je trebalo aplicirati godinu ipol, dvije prije toga. Ali, ~uo sam da uNovom Sadu predaje jedna grupa ruskihprofesora i to je bio glavni razlog za{to samoti{ao tamo. Kasnije sam pomislio da je to,zapravo, bio blagoslov, jer nisam morao~ekati u moskovskim redovima za mlijeko,za ovo za ono, a da ne pri~am o minustrideset”, veli Kemal Geki}.

[kolovanje na Muzi~koj akademiji uNovom Sadu bilo je inspirativno, pogotovo


HARMONSKA I FORMALNA ANALIZA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Vrhunski svjetski pijanista i pedagog KEMAL GEKIĆ odsvirao je dva koncerta uSarajevu, 9. i 10. februara u “Domu oružanih snaga BiH”; za “Slobodnu Bosnu”govori o svom studiranju u Novom Sadu, pedagoškom radu, Chopinu i Lisztu,

“crossoverima”, nastupima u Sarajevu...

STRIKTNO KLASIÂN MUZIÂRKemal Geki}: “Mislim da je bavljenje muzikom

kao profesijom lo{ biznis”

UMJETNIK BEZ GRE[KEKemal Geki} uvaèni je svjetski pijanista i pedagog


zbog profesora iz Sovjetskog Saveza. No,da li je ikada poàlio zato {to {kolovanjenije nastavio u SSSR-u, jer kako postoji“ameri~ki san”, tako, za iznimno nadarenepijaniste i baletane, postoji i “ruski san”:“Nisam nikada àlio. I drago mi je {to{kolovanje nisam nastavio u SSSR, jer bihu tom slu~aju napravio gre{ku o kojoj tadanisam razmi{ljao, nisam to ni znao. Ruse nezanimaju na{i ljudi. Oni su tada imali svojdràvni program, kojim su promoviralisvoju umjetnost, {to se najbolje vidi po

neuspjehu muzi~ara sa ovih prostora koji sutamo ne{to èljeli napraviti. Ne}u sada daspominjem imena, to nije ni va`no.Tada{njem Sovjetskom Savezu bio je ciljda vrhunske rezultate napravi u sportu i uumjetnosti. A to nisu mogli napraviti sastrancima. Da sam oti{ao vjerojatno bih biofrustriran, zato {to bih osje}ao da me nji-hove strukture ne podràvaju.”

Poku{avali smo prije ovog razgovoraodgovoriti na pitanje da li je Kemalu Geki}uomiljeni kompozitor FFrédéric Chopin, iako

je sviraju}i kompozicije FFranza Liszta posti-gao najve}e diskografske uspjehe. ““Nemamomiljenog kompozitora. Zato {to za svakogkompozitora kada ga sviram, naro~ito kadaga studiram, mislim da je najbolji i da je tonajbolja muzika koja je ikada napisana. Iuvijek kaèm: pa, tako si mislio i za ovedruge. Kad sam, naprimjer, spremao Bacha,govorio sam da je ipak on najbolji. Tu nemanajboljeg i najgoreg. Mislim da ljudi jo{uvijek ne razumiju, ~ak ni muzi~ari a nimuzikolozi, {ta imaju u Chopinovim djeli-ma, {to smo dobili s tim. Postoji jedna novastruja, uglavnom rukovo|ena muzikologomkoji se zove Jim Samson, i oni objavljujucijelu seriju [openovskih studija. To susociolo{ke studije, harmonske analize, for-malne analize... Mislim da je ovo, madasmo u 21. stolje}u, tek po~etak pravog razu-mijevanja Chopina. Za{to je to tako?Chopinov ìvot i na~in na koji se on prezen-tirao navodi nas na drugo razmi{ljanje. Nije

imao dovoljno ìvotne energije i snage,vjerojatno ni emotivne potrebe, da se svije-tu nametne po onome {to on zaista jeste bio.Chopinova djela bitna su iz vi{e razloga.Ona su, prije svega, ve}inom potpuno novapo formi. Niko ni{ta sli~no nije napisao prijenjega. Kada se on pojavio, to je bilo isto kaoda sada sleti lete}i tanjir. Bila su nova i poharmoniji, atmosferi, melosu, po klavirskojtehnici. On nije napisao mnogo djela, ali odtog broja ve}ina su — remek-djela! Perfektnikomadi kojima se ne moè ni{ta ni dodati nioduzeti. A to drugi kompozitori nemaju”,tvrdi Kemal Geki}.

“VELIKA POPULARNOST ZNAÎ I LO[ PRODUKT”

Kriti~ar Toronto Stara napisao je da jeKemal Geki} ro|en da svira Liszta i danjegovu muziku tretira kao teatar. ““Bi}e damu se dopalo ne{to od mojih snimaka. Ilije bio odu{evljen nekim od mojih koncera -ta. Kao jo{ jako mlad umjetnik osje}aosam muziku Franza Liszta veoma bliskom.Kao da sam je napisao. Previ{e je prirod-na, tako da nisam trebao previ{erazmi{ljati ni kako, ni {ta. Mada je napisao1.600 kompozicija i one su veomarazli~ite. Na neke druge kompozitore sammorao ~ekati deset, dvadeset godina. Kao,recimo, na Brahmsa. Nikada javno nisamsvirao nijednu njegovu kompoziciju.Za{to? Nisu mi se dovoljno svi|ale.Uglavnom. Sada mi se sve svi |aju”,obja{njava Kemal Geki}.

@ivljenje muzike ili bavljenje njom?“Bavljenje muzikom kao profesijom mis-


SPLITSKI PIJANISTA PONOVO U SARAJEVU

IZVRSNA AKUSTIKA: “Volim svirati u Sarajevu. Pogotovo u Domu armije. Zgradaizgleda jako lijepo, a sala ima bogatu akustiku. Ton traje dugo, nosi...“

FEBRUARSKI KONCERTI U

SARAJEVUKemal Geki} dva dana

je svirao u prepunoj sali Doma oruànih

snaga BiH

UGLAVNOM CHOPIN I LISZT

Kemal Geki} jo{ uvijek istraùjedjela dvojice muzi~kih velikana

��

lim da je lo{ biznis. Osim kada neko èlibiti veoma popularan ne razmi{ljaju}i otome {ta prodaje. Pravilo glasi: {to jepopularnost ve}a, to produkt mora bitilo{iji. Treba biti dovoljno lo{ da bi ga svimogli razumjeti i prepoznati kao svog.Kada bi bio jako dobar, to bi o~ito slu{alajedna jako mala grupa ljudi, istan~anogukusa. Ako se ne{to svi|a milionimaljudi, to zna~i da je relativni, umjetni~kinivo tog produkta nizak, a komunikativnivrlo jak. U tom smislu bavljenjemuzikom je dobar posao za neki brojgodina. Ja sam tu priliku imao krajem

osamdesetih, kada smo pravili koncertepo stadionima. Tada nisam shvatio da sunijanse i komunikacija u manjim pros-torima ono {to mene interesira. To samkasnije postigao. Radim ono {to volim ikvalitetno ìvim od toga, a u tome jeuspio mali broj ljudi. I, samo dva postosvjetskog stanovni{tva radi ono {to voli”,kaè Kemal Geki}.

Biv{i u~enik tetke na{eg sagovornika,kod koje je i Kemal u~io svirati klavir, jeMaksim Mrvica. Pa je nekako logi~no i daga upitamo {ta misli o crossoverima:“Maksim Mrvica je klasi~no obrazovanmuzi~ar. Mo`da je procijenio da bi kaostriktno klasi~an muzi~ar imao znatnomanji doseg. To je stvar privatne odluke.To sam i ja radio, vrlo kratko, me|utimshvatio sam da su, ponavljam, nijanse ono{to mene najvi{e zanima. A nijanse se gubeu ozvu~enju i u stadionskoj buci. To jezabavno, ali ja to ne bih mogao raditi godi-nama.”

U Sarajevu, Kemal Geki} je ovog febru-ara nastupio dva puta. ““Volim svirati uSarajevu. Pogotovo u Domu armije. Zgradaizgleda jako lijepo, a sala ima bogatuakustiku. Ton traje dugo, nosi... A i klavir uDomu armije je izvrstan, vjerojatno najboljikoji imate u Bosni i Hercegovini”, govoriKemal Geki}, vrhunski svjetski pijanista ipedagog. �


HARMONSKA I FORMALNA ANALIZA

Kemal Geki} ro|en je u Splitu, 1962.godine. Diplomirao je na Odsjeku za klavirAkademije umetnosti u Novom Sadu,dvadeset godina kasnije. Postdiplomskistudij zavr{io je 1985. godine.

Nastupao je {irom planete, a do sadaje objavio petnaest studijskih albuma ijedan DVD. Redovni je profesor naMe|unarodnom univerzitetu Florida uMiamiju, a vanredni na Muzi~koj akademijiu Tokiju.

Kemal Geki} ima i bosanske korijene.Njegov deda je iz Vare{a. Odsvirao je uprethodna dva dana dva koncerta uSarajevu, gradu u kojem nije boravio od1987. godine. Vjerujemo da na njegovnaredni nastup ne}emo tako dugo ~ekati,a mo`da }e sljede}i put odsvirati koncert uve}em prostoru nego {to je to sala Domaoruànih snaga BiH. �

KO JE KEMAL GEKI]

Porijekom Bosanac, splitski inovosadski đak, profesor u Miamijui u Tokiju

VELIKI MAESTRO:Chopinova djela bitna suiz više razloga. Ona su,prije svega, većinom potpuno nova po formi.Niko ništa slično nijenapisao prije njega. Kadase on pojavio, to je biloisto kao da sada sletileteći tanjir

NEKADBILO...

FotografijaKemala Geki}asnimljena 1987.

u Sarajevu

�


KULT MARKETSEBASTIAN BARRY

Tajno pismoPrije nekoliko godina filmPetera Mullana SestreMagdalene otvoreno jeprikazao patnje koje suIrskoj prolazile posrnuledjevojke koje su zatrud-njele izvan braka a zatimsu u crkvenim institucija-ma brutalno prevaspita-vane. Sli~nom temom

bavi se i irski knjièvnik Sebastian Barry uromanu Tajno pismo (Profil, Zagreb, 2010.).Starica Roseanne provela je zbog svog gri-jeha skoro ~itav ìvot u umobolnici, a uskorotreba da bude vra}ena u vanjski svijet. Cijena je 35 KM.

AMELA ISANOVI]

Lutka moga djetinjstva

Amela Isanovi},lutkarka entuzijastkinjai nastavnica bosanskog jezika uSanskom Mostu,autorica je knjigeLutka moga djetinjstva(Bosanska rije~,Tuzla, 2009.). Ona uknjizi daje savjetekako napraviti lutke i

scenografiju, kako iskoristiti sopstvenukreativnost i u skromnim uvjetima napravi-ti pravu malu predstavu. Cijena je 18 KM.

EKREM TUCAKOVI] (prev.)

Pripovijesti oNasrudin-hodì

Ko jo{ ne zna barempokoju anegdotu slavnognarodskog mudraca satubanom i magaretom,Nasrudin-hodè.Poznatom junaku kojipriznaje svoje slabosti(pla{i se ène, lakovjeran

je, {krt, prelivoda...) ljudi se smiju ve}vijekovima, a njegove probrane zgode sadasu se u prijevodu Ekrema Tucakovi}a na{leu novom izdanju pred bh. ~itala~kom pub-likom. Cijena knjige Pripovijesti o Nasrudin-hod i (Tugra, Sarajevo, 2009.) je 10 KM.

Kakvo je samo osvjeènje ~itati dje~ijupri~u koja nikome ne prodaje ni{ta! Uzslikovnicu se ne prodaju sjajne naljepnice,lutke u obliku glavnih junaka, ruksaci,ta{nice i pernice sa nacrtanim likovima.Ovih junaka nema na ekranima, a ovaslikovnica nije katalog stvari koje roditeljmora hitro kupiti svome ~edu hipnotisanomtv reklamama. Ovo je pri~a kakvih smoèljni: pri~a koja djecu u~i da pomaùdrugima i kad to traì odricanje, da vole ane da posjeduju, i da jo{ uvijek vjeruju u~uda.

Vjetrov prijatelj govori o dje~aku kojidanima leì bolestan u potkrovnom stanumaloga grada. Prolje}e samo {to nije stiglo,a nad krovom dje~akove ku}e vjetar sezapleo u telefonske ìce, pa svira li svira!Uprkos vru}ici maleni dje~ak odlu~i dapomogne mo}nome vjetru, a onda to,onakav slaba{an, i u~ini. Nekoliko mjesecikasnije, i vjetar }e za njega u~initi ne{toveoma va`no... Dje~ak je malen, tih ipovu~en, on je druga~iji od ve}ine djece, alipronalazi vjernog prijatelja.

Jezik kojim je FFerida Durakovi} ispri -povijedala ovu bajku lijep je i kitnjast,rasko{an na elegantan starinski na~in i sigu -rno }e obogatiti rje~nik malih ~italaca (tu suhrastik, koprena, olinjala metla, mali -~ak...). Uz tekst su se odli~no uklopilema{tovite, suptilne i duhovite ilustracijeMirze Hasanbegovi}a (kakva je samosmije{no-stra{na babaroga SStriga nastala iznjegovog pera, kakva mila figura nje`nogdje~aka). Zaista je {teta {to ovaj autorskidvojac nije na~inio cijelu seriju razli~itihslikovnica, jer ovakve stvarne a ~arobnebajke svima su blagodarne. ((A. Ba{i})

KNJI@EVNA KRITIKA

Slikovnica Feride Duraković i Mirze Hasanbegovića “Vjetrov prijatelj“ (Connectum, Sarajevo, 2009.)

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU SVIJETU (Amazon)

1. Larry Schweikart: A Patriot’s History of the US

2. Kathryn Stockett: The Help3. Stieg Larsson: The Girl with the

Dragon Tattoo4. J. D. Salinger: The Catcher in the Rye5. Nicholas Sparks: Dear John

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU BiH (Knjiàra Kultura, Banja Luka)

1. Ljiljana Habjanovi} \urovi}: Voda iz kamena

2. Khaled Hosseini: Lovac na zmajeve3. Sherry Argov: Za{to mu{karci vole

ku~ke4. Tracy Chevalier: Izuzetna stvorenja5. Ali Thalassa: Dragulj Indije

Bajka o prijateljstvu

PRIÂ KAKVIH SMO @ELJNIVjetrov prijatelj djecu u~i da pomaù drugima i kad to traì odricanje, da vole a neda posjeduju, i da jo{ uvijek vjeruju u ~uda

Ameri~ki magazin Forbes objavio jelistu najbogatijih ljudi na svijetu koji nema-ju zavr{eno srednjo{kolsko obrazovanje.Na listi se, izme|u ostalih, nalazi i JJay-Z,suprug popularne pjeva~ice BBeyonce idanas jedan od najuspje{nijih muzi~kih pro-ducenata na svijetu. Jay-Z odrastao je uBrooklynu, a {kolu je napustio zbog dilanjadroge “kako bi preìvio“. Godine 1995.prodao je svoj prvi singl Def Jam Recordsu,a nepunu deceniju kasnije postao je pred-sjednik ove izdava~ke ku}e, koju je vodiodo 2007. Nakon toga, Jay-Z potpisao jedesetogodi{nji ugovor sa kompanijom LiveNation vrijedan 150 miliona dolara.

ûveni bokser GGeorge Foreman po~eoje boksati sa 15 godina, a 1968. godineosvojio je i olimpijsko zlato. Foreman jedobio pravi “jackpot“ 1999. godine, kada jeza 138 miliona dolara prodao svoje imeproizvo|a~u ro{tilja Salton. Biv{i bokser,koji je odrastao u siroma{noj porodici uTeksasu, pokrenuo je i liniju proizvoda zanjegu i lanac restorana.

Carl Lindner, ~ije se bogatstvo danasprocjenjuje na gotovo dvije milijarde dolara,odustao je od {kole da bi radio kao dostavlja~mlijeka za obiteljsku farmu. Godine 1940.podigao je prvi kredit u iznosu od 1.200dolara kako bi otvorio slasti~arnu. Devetnaestgodina kasnije, Lindner se posve}uje ulaganju

u fondove, zajmove i osiguranja. Trenutnoposjeduje preko 200 poslovnica sladoledavrijednih 1,7 milijardi dolara.

Najstroìji ~lan ìrija u potrazi za talen-tima, Britanac SSimon Cowell, samo pro{legodine zaradio je 75 miliona dolara. Sa 16godina Cowell napu{ta {kolu kako bi radiokao po{tar. Sedam godina kasnije osnivavlastitu produkcijsku ku}u Fanfare, a ostaloje istorija...

Brazilski supermodel GGisele Bündchenimala je 14 godina kada su je modni skautiotkrili u jednom {oping centru. Gisele jedebitovala 1996. na njujor{koj Sedmicimode. Pro{le godine zaradila je 25 milionadolara zahvaljuju}i brojnim ugovorima samodnim kompanijama poput Versacea iDiora, a uspje{no je lansirala i svoju linijusandala Ipanema.

Richard Branson, sin odvjetnika istjuardese, {kolu je napustio sa 16 godina ipo~eo raditi u magazinu Student. Sa 20godina osniva kompaniju Virgin, a kasnijeotvara i muzi~ku ku}u i studio, VirginRecords i Virgin Music. Njegova kompani-ja Virgin Group danas posjeduje vi{e od200 firmi u 30 zemalja, koje proizvode svei sva{ta, od mobitela do aviona. Branson jevlasnik dva karipska otoka, a bogatstvo muje procijenjeno na 2,5 milijardi dolara.

(M. Radevi})

LIFESTYLE

Imena sa nove “Forbesove“ liste živi su dokaz kako formalnoobrazovanje nije neophodno da biste postali milioner


KULT MARKETSAD

AntipireniHemijskajedinjenjakoja sekoriste uproizvodnjitapaciranogname{taja,

te rezervnih dijelova za automobile ielektroniku znatno umanjuju {anse zatrudno}u i pove}avaju opasnost odpoba~aja. U krvi èna to moè izazvatigomilanje takozvanih antipirena, jedin-jenja broma koja se ~esto povezuju i sanaru{avanjem funkcije jetre i {titne`lijezde. U Evropi je primjena komerci-jalnih antipirena zabranjena od 90-ihgodina pro{log stolje}a.

VELIKA BRITANIJA

“Sitni“ detaljiIstraìvanje provede-no u Velikoj Britanijipokazuje da mnogimu{karci nemajupojma koji brojodje}e njihove part-nerice nose, koja im

je boja o~iju i kada su ro|ene. Njihovanepa`nja za detalje koji ènama tolikozna~e moè dovesti i do raskida veze.Studija je obuhvatila 2.000 mu{karaca,a rezultati su bili poraàvaju}i: 12 postomu{karaca nisu znali koje su boje o~injihovih partnerica, a njih 10 posto nijeimalo pojma o datumu ro|enja svojedjevojke ili supruge.

ITALIJA

DijetaIstraìvanje FondacijeSanta Lucia iz Rimapokazuje da pretj -erivanje u dijetamamoè dovesti doporeme}aja poznatogkao kompulsivno pre-

jedanje. Podvrgavanje dijetama je stres-no jer uti~e na osloba|anje hormonanorepinefrina, koji kod ljudi stvara ve}upotrebu za hranom. Nau~nici sadapoku{avaju prona}i lijek koji bi sprije~ioobolijevanje od ovog te{kog poreme}aja.

MILIONERI BEZ [KOLSKIH DIPLOMASupermodel Gisele Bündchen, biznismen Richard Branson i hip-hoper Jay-Z

Najbogatiji “propali“ srednjoškolci


KULT MARKET2/DUO

Nobuhiro SuwaSnimljen umaniri doku-mentarnogfilma i s nestati~nomkamerom,Duo polaganoprati otu|ivanje

ljudi i propadanje ljubavne veze.Hidetoshi Nishijima tuma~i nezaposlenaglumca, koji bi najradije po cijele danesamo spavao, a Eri Yu tuma~i njegovudjevojku, depresivnu vlasnicu butika.

Ocjena: 4

ÔVJEK KOJEG NIJE BILO

Joel Cohen

Radnja filma doga|a se u ljeto 1949., aglavni lik je Ed Crane, brija~ u gradi}u nasjeveru Kalifornije. Nezadovoljan je ìvo-tom, ali nevjera njegove supruge Dorisdaje mu priliku za ucjenu kojom namjera-va promijeniti stanje. No, ubrzo vi{e ni{tane ide po njegovu planu... Film s mnogonagrada i priznanja, me|u kojima su iZlatna palma u Cannesu za redateljaJoela Coena te nominacija za Oscara ukategoriji najbolje fotografije. Ocjena: 5

SELO KOJE TONE

Marton SzirmaiMa|arsko seloMedgyesbodzasmje{tani masovnonapu{taju. Otkakoim posljednjih godina pucajuzidovi ku}a ìvotim postaje opasan.Selo polagano

tone. Neki optuùju naftne kompanije,drugi vodovod, a tre}i tlo kao takvo. No,pravog obja{njenja nema. Oni koji suostali samo se àle. No, jedan je ~ovjek umjestu, Jozsef, neizlje~ivi optimist.Vjeruje da postoji mogu}nost za spassela... Ocjena: 4

Bra}a CCoen po~inju film svojevrsnimprologom: kratkom bajkom iz malenogeuropskog sela, mnogo desetlje}a ranije.Taj prolog naizgled nema mnogo zaje -dni~kog s pri~om koja slijedi.

Larry je dobar ~ovjek. Odan mu` i otac,predani profesor. No jednog dana sve }ekrenuti po zlu. @ena ga ostavlja zbogljubavnika i on iseljava iz ku}e u malimotel. I posao je ugroèn kad po~inju pris-tizati anonimna pisma protiv njega. @eninljubavnik umire, a na Larryju je, suludog liplana, da plati pokop ~ovjeka kojeg mrzi...

Kroz ovaj film bra}a Coen se bave vre-menom i mjestom vlastite mladosti. Radnjaje smje{tena u Minneapolis, njihov rodnigrad. Vrijeme u kojem se odvija su {ezde-sete godine pro{log stolje}a. Centralnikarakter filma je LLarry Gopnick, profesorfizike. On je junak pogrbljenih le|a odteìne tereta i problema koji su munamijenj eni. Kraj filma donosi i vjerovatnonjegov posljednji problem.

Joel i EEthan Coen su odrasli u pre d -gra|ima Minneapolisa. Poput Larryja i nji-hov otac je bio profesor na koledù. Po -zadina odabira imena likova koji se nalazeu filmu su imena njihovih prijatelja. ““Filmje inspiriran okru`jem u kojemu smo miodrasli, u smislu mjesta koja smo znali kao

djeca. Radnja se doga|a u srednjozapadnojìdovskoj obitelji, kasnih {ezdesetih. Bilonam je zaista zadovoljstvo rekreiranje togperioda... ali, izvan tih odrednica, samapri~a i {to god se doga|a likovima je pot-puno izmi{ljeno”, kaè Ethan Coen.

Gluma~ka postava uklju~uje poznatogbroadwayskog glumca MMichaela Stuhlba r -ga, kao Larryja, SSari Lennick kao njegovusuprugu JJudith, RRicharda Kinda kao ‘ujakaArthura’, te AAdama Arkina kao obiteljskogodvjetnika. Glazbu za film je skladaoredoviti suradnik bra}e Coen - CCarterBurwell, pomije{av{i je s poznatom rockglazbom iz {ezdesetih, posebice onom sas-tava Jefferson Airplane. Jedan od njihovihhitova ima i posebnu ulogu u samoj pri~i.Treba istaknuti istan~an osje}aj za kolorit ipsiholo{ki utjecaj boja kori{tenih u filmu.Ne samo da se tom patinom postiè infor-mativni osje}aj vremena ve} i osje}anjeduboko skriveno u nama, koje boja podsvi-jesno poti~e. Iako naizgled komedija, rije~je o tragikomi~noj drami koja nas upozora-va da ne shva}amo preozbiljno nevolje kojenam se de{avaju. Ovaj film postavlja vje~nopitanje smisla ìvota, samim time i smislasekiranja.

(D. Jane~ek)

Ozbiljan film

KINO KRITIKA

Film “Ozbiljan čovjek” (SAD, 2009.), reditelja Ethana i Joela Coena

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Avatar (James Cameron)2. Legion (Scott Stewart)3. The Book of Eli (Albert Hughes & Allen

Hughes)4. Tooth Fairy (Michael Lembeck)5. The Lovely Bones (Peter Jackson)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Dobrodo{li gospodine Chance (Hal Ashby, Warner Bros./Continental Film)

2. Persepolis (Marjane Satrapi, Vincent Paronnaud - 2.4.7 Films, France 3 cinéma/Hulahop)

3. Nemilosrdni gadovi (Quentin Tarantino, The Weinstein Company, A Band Apart/Continental film)

4. Slomljeni zagrljaji (Pedro Almodovar, Universal International Pictures, El Deseo S.A./Discovery film i video)

5. Najstra{nija no} (Michael Dougherty, Warner Bros. Pictures/Continental Film)

NOVI, ODLIÂN FILM BRA]E COENKroz ovaj film Joel i Ethan se bave vremenom i mjestom vlastite mladosti

Fenomenalno. Ta rije~ najbolje opisuje stiligre {panskog nogometnog prvaka. Barce -lonin “sitni vez“ tema je sportskih novinara,ali i literarnih tekstova. Barcelona je, to smoznali oduvijek, inspiracija i intelektualcima iobi~nim radnicima. No, do sada nismo znalida IIniesta, XXavi, MMessi i dru{tvo u plavo-crvenim dresovima o~ito inspirativno djeluju ina zbliàvanje ènskog i mu{kog spola.Ta~nije, da imaju uticaja i na rekordan porastnataliteta u katalonskoj prijestolnici. U po -rodili{tima Barcelone posljednjih se nedjeljaregistrira baby-boom. Ta~no devet mjesecinakon historijske Barcine pobjede na gosto-vanju kod madridskog Reala (6:2) i legen-darnog gola AAndrésa Inieste u sudijskojnadoknadi u Ligi prvaka protiv Chelseaja,kojim je izboren nastup u finalu, ni najve}iskeptici ne sumnjaju kako impresivni nastupiBlaugrane imaju i pozitivne “nuspojave“ ubroju novoro|enih beba. Velike pobjede, kako

pi{e {panski dopisnik lista SüddeutscheZeitung, ““stimuliraju erotske aktivnosti“. Neradi se, naravno, o naga|anjima. Daleko odtoga. Svi podaci su nau~no provjereni. Kaodokaz fenomena koji je u [paniji poznatijipod imenom Iniestin baby-boom sluè podacio broju novoro|en~adi iz ~etiri porodili{ta uBarceloni. U odnosu na prosje~nu stopunatali teta u ovo doba godine, trenutno se tamobiljeì nevjerojatan porast broja beba, koji jeza 45% ve}i od dugogodi{njeg prosjeka. Tonije slu~ajnost. To ne moè biti slu~ajnost. Uporodili{tima vlada gu`va kao na èlje -zni~kom kolodvoru. ““Mi smo se naravnopozabavili uzrocima neobi~nog porasta brojabeba i do{li smo do zaklju~ka da su za too~ito ´krive´ velike pro{losezonske pobjedeBarcelone“, izjavio je glasnogovornik jedneklinike za lokalnu radio-stanicu COM Radio.Katalonska ministrica zdravstva MMarina Geliza sada nije potvrdila uzro~no-posljedi~nuvezu izme|u odlu~uju}ih golova i tjelesnihaktivnosti u postelji - no, nije ni demantiralatvrdnje klini~kog osoblja da postoji nekaveza izme|u te dvije stvari. Barcelonin trenerJosep Guardiola u svakom slu~aju sretan jezbog “eksplozije“ nataliteta. ““Politi~ari ion-ako stalno govore kako je porast brojanovoro|en~adi pozitivna pojava“, izjavio jesa smije{kom na licu. Katoli~ka [panija seina~e nalazi na samom za~elju top-listezemalja Evropske unije kada se radi o visinistope nataliteta, u dru{tvu s Poljskom iNjema~kom. � (N. Hasi})

CRVENI FENJER

Uspjesi nogometaša “Barcelone“ povećali su natalitet u Kataloniji


KULT MARKETAUSTRALIJA

Raychel Frew

Australka studira za profesionalnogfizioterapeuta, a fotografije su objavljeneu posljednjem broju ~asopisa Monkey.Dèparac zara|uje kao glamur model, od~ega zaradi oko 80 hiljada eura godi{nje.Ova 21-godi{njakinja ìvi u gradu GoldCoast u australskoj dràvi Queensland.

ENGLESKA

Seks hotelBlizu Liverpoola postoji The Vincent Hotels posebnim mini barom. Posjetiteljima,pored uobi~ajenog mini bara s pi}em,ora{~i}ima i ~okoladom nudi i mini bar slubrikantima, uljima za masaù,vibriraju}im obru~i}ima i kondomima. Azahtjevnije }e stranke mo}i zamoliti i zaposebnu opremu, koja sadrì bi~, masku itraku za vezanje. Vlasnik hotela na tajna~in svojim strankama èli ponuditi vi{enego samo ugodnu sredinu za vrijemeboravka.

DANSKA

Brigitte NielsenBrigitte Nielsen snimila je editorijal za~asopis Dansk u kojem je pokazala damoè bez kompleksa, iako ima navr{enih46 godina ìvota, nositi naziv seks bombe.Biv{a supruga Sylvestera Stallonea i zvi-jezda filmova Crvena Sonja i Rocky 4rekla je da joj dan danas ène prilaze iizraàvaju divljenje zbog njezine figure, ame|u njima se na{la i Rihanna.

KATALONSKE BEBEDevet mjeseci nakon {to je

Barcelona osvojila Ligu prvaka zabiljeèn je veliki broj poroda u

ovoj {panskoj pokrajini

Iniestin baby-boom

74

KULT MARKETNEW ORDER

Ceremony: A NewOrder Tribute

Izdava~ka ku}a24 Hour ServiceStation Recordssa Floride 20.februara }e pro-movisatiCeremony: ANew OrderTribute. Dupli CD,

kao i digitalno izdanje, sadràva}enajve}e hitove New Ordera, grupe izManchestera koja je osnovana 1980., ali idvanaest verzija njihovog prvog singla -Ceremony.

SLASH

SlashNekada{nji {efgrupe Guns N’Roses i, treba pod-sjetiti, vrhunskigitarista - Slash,svoj solo studijskialbum }e promo-visati tokom aprilaove godine. Albumse zove kao i nje-gov autor, a produ-cent je EricValentine. Na

Slash je uvr{teno trinaest pjesama, izda-va~ je EMI Label Services, a za Evropu:Roadrunner Records.

SOULFLY

Omen

Bend Maxa Cavalere - Soulfly, 3. maja }eobjaviti svoj novi studijski album: Omen,sa etiketom Roadrunner Records. Omen}e sadràvati jedanaest pjesama, Rise OfThe Fallen je prvi singl, Maxu su najdraèpjesme Vulture Culture i Blood Bath andBeyond, a album je producirao LoganMader.

MUZIKA

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.

Glazbenica SSade tek je promovisalasvoj {esti studijski album. Prije nekolikodana, ali vjerni pirati obradovali su nas jo{pro{le sedmice, kao i bezbroj puta do sada.

Soldier of Love snimljen je tokom ljetapro{le godine i sadrì deset pjesama.Producent je, uz Sade, i MMike Pela. Za~etrdesetak, ne{to malo vi{e, minuta lijepemuzike.

The Moon And The Sky u uvodu malopriziva Indexe, mada je i u nastavku Sadesjetna kao pokojni pjeva~ kada interpretira,recimo, Voljela je sjaj u travi. I odmah sepitate: pa za{to je napravila pauzu od devetgodina i koji mjesec izme|u dva albuma.Dodu{e, u dvadeset i {est godina karijereobjavila je tek {est plo~a, ali pauza od skorodeceniju za njene fanove bila je i previ{e.

Kako god, naslovna pjesma - Soldier ofLove, uz vjetrove s juga i duva~e na startu,lagano prelazi u “dramatur{ki obra|en”muzi~ki zaplet. Ne{to kasnije, Sade jebesprijekorna. Hrabro kora~a uz nekakavbubnjarski polumar{. Tre}a, Morning Bird,spora je do beskraja, ali opet je Sade sama isvoja, vokalom dira u du{u i srce.

Babyfather je veselija i opu{tenija, soulza fanove, dok je Long Hard Road ne{tokao soundtrack za lijepo druènje uz kamin,

negdje na planini. [esta, Be That Easy{lager je za sve uzraste, mo`da negdje naprozor zakuca i KKi}o Slabinac pjevaju}i:“Zbog jedne divne crne ène...”, a BringMe Home malo je remek-djelo. Melodi~na,pitka i lijepo sloèna r’n’b kompozicija.

Eto, jo{ su vam tri pjesme ostale dapreslu{ate. Ustvari, od po~etka slu{ajte, pase sloìte sa nama, da je Sade snimila ba{lijep album, ili ne. Svejedno je...

(D. Bajramovi})

Sade il’ nikad“Soldier of Love”, šesti studijski album Sade

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Vampire Weekend: Cousins2. Massive Attack: Paradise Circus3. Jeans Team: Faul 24. Crookers ft. Miike Snow: Remedy 5. Riton & Primary 1: Radiates6. Gorillaz: Stylo7. The Maccabees ft. Roots Manuva:

Empty Vessels8. Clonious ft. Muhsinah: One at a

time9. Cosmo Jarvis: Problems10. Alex Metric: It Starts

BESKRAJNO ROMANTI^NOSade }e zadiviti svijet i svojim novim studijskim albumom

Elvir Balji}, biv{i reprezentativac BiH,nekada{nji igra~ Real Madrida i RayoVallecana, te turskih klubova Fenerbahce,Galatasaray i Ankaragucu, novi je po -mo}nik SSafeta Su{i}a, selektora fudbalskereprezentacije BiH. ““Drago mi je da samnakon duèg perioda ponovo u re -prezentaciji. Uvijek mi je bila ~ast i zado-voljstvo biti u dràvnom timu. Tako je isada, s tim {to sam u ne{to druga~ijoj ulozi.Nadam se da }emo svi odli~no sara|ivati inapraviti veliki uspjeh i kvalifikovati se naEP“, kaè Balji}. Komentiraju}i `rijeb zaEP i protivnike koje se nalaze sa BiH ugrupi, Balji} je kazao: ““Nema laganih pro-tivnika, svaka utakmica bi}e te{ka, ali sma-tram da nismo imali lo{ `rijeb. Za nas jenajva`nije kako }emo otvoriti kvalifikacije.Obzirom da smo kvalifikacije do sada uvi-jek otvarali utakmicama s jakimreprezentacijama, poput [panije ili Turske,sada bi bilo puno bolje sa takozvanim lo{imekipama. Imamo zaista kvalitetne igra~ekoji su to pokazali u pro{lim kvalifikacija-ma, ali igrama u svojim timovima.Normalno, moramo biti svjesni da nakonposljednjeg uspjeha javnost od nas o~ekujeda se sada ponovo plasiramo najmanje ubara`. Mi smo svjesni toga i trudi}emo se

da budemo prvi u grupi, jer imamo kvalitet-nu i jaku reprezentaciju za koju smatram dato moè ostvariti”. Balji} je ro|en uSarajevu 1974. godine. Za madridski Realigrao je od 1999. do 2002. godine i u 20me~eva postigao je 6 golova. Fudbalskukarijeru zavr{io je 2006. godine u turskomklubu Istanbulspor. Za reprezentaciju BiHigrao je od 1996. do 2005. godine u 39 utak-mica i postigao 14 golova. Nakon {to jepredstavio Balji}a kao svog pomo}nika,Safet Su{i} je prokomentirao `rijeb,naglasiv{i da mu je bilo va`no da u kvali-fikacija izbjegne [pance, Portugal iHolandiju. ““@elja mi se ostvarila. Vi{e samzadovoljan nego nezadovoljan, ali ipaktreba shvatiti da su u na{oj grupi izuzetnojake ekipe. Francuska jeste favorit, ali nioni vi{e nisu {to su nekad bili. U ovomtrenutku nisu ni blizu one ekipe koja je tobila sa Zidanom. Ne vidim da Francuzimogu i na SP napraviti ne{to zna~ajno, {tosu potvrdile i njihove zadnje utakmice ukvalifikacijama. Ukoliko ne do|u bar dopolufinala, mislim da }e se oprostiti neko-liko standardnih igra~a. Prije svega mislimna Henryja, Anelku i Gallasa. Umjesto njihne vjerujem da imaju adekvatne zamjene“,zaklju~io je Su{i}. � (N. Hasi})

Povratak kraljevića Elvira

SPORT

Elvir Baljić, nekadašnji igrač “Reala“, bit će pomoćnik selektora Safeta Sušića


KULT MARKETAUTOMOBILI

BMW X5

Nakon restilizacije kupea i kabrioleta serije 3 uslijedilo je predstavljanjeosvjeènog modela X5. Pored uobi~ajenihkozmeti~kih izmena novinu predstavljaju inovi, potentniji motori. Kozmeti~ke izmjene obuhvataju blagi redizajn prednjihi zadnjih branika i svjetala. Svjeìjemizgledu doprinijet }e i nove boje karoserijei obloga enterijera, te novi dizajn naplataka od lake legure.

MOTOCIKLI

Bimota DB8Bimota je predstavila DB8 Biposto super-sportski motocikl. Bimote su paprenoskupe, ali je ovaj model, za razliku odostalih u ponudi, ipak vi{e okrenutvelikoserijskom trì{tu. Cijena je, kako senajavljuje, 23.000 eura. Bimota, italijanskiproizvo|a~ ekskluzivnih motocikala ~ije jeime nastalo kori{tenjem po dva slova izimena osniva~a (Bianchi, Morri iTamburini), poznat je po najmodernijimramovima uparenim sa najboljim agregatima poznatih fabrika.

DESIGN

KIA SportageKia }e premijerno prikazati Sportage posj -etiteljima salona u @enevi. Dizajn je pot-pisao Peter Schreyer, nekada{nji Audijevdizajner. Posebnih iznena|enja nema, paSportage doìvljavamo kao sljedbenika stil-skog pravca ve} promoviranog ve}im mod-elom Sorento. Sportage i dalje dijeli platfor-mu sa Hyundaijevim ix35, ali za razliku odprethodne generacije, s njim ne dijeli izgled.


DVOJAC ZA POBJEDESafet Su{i} i Elvir Balji}


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

U utorak je u sarajevskom multiplexkinu Cinema City premijerno prikazanslovena~ko-bosanskohercegova~ki filmEstrellita. Koscenarista ovog filma jeAbdulah Sidran, a u gluma~koj podjeli su iMediha Musliovi}, Senad Ba{i} i Almirêhaji} Batko. Reditelj Estrellite je MetodPevec.

U petak, 12. februara, u Sarajevu }e bitipromovisana sabrana djela fra PetraAn|elovi}a, biv{eg provincijala BosneSrebrene, kojim }e se obiljeìti prvagodi{njica smrti ovog velikana. Moderatori}e biti fra Marijan Karaula, fra LovroGavran, fra Mirko Majdandì}, te BoòMati}, Martin Ragu`, @eljko Ivankovi} iGoran Mikuli}.

“Obavje{tavaju se gra|ani Mostara da}e Narodno pozori{te u nedjelju, 14. febru-ara, sa po~etkom u 20 sati, odigrati pred-stavu: Mostarska djelidba, u reìjiSulejmana Kupusovi}a”, saop{tavaju izove teatarske ku}e. “Predstava se igra u~ast gra|ana Mostara i svih koji su podràliopstanak pozori{ta”.

Povodom godi{njice smrti fra GrgeVili}a i nastojanja da se nastavi i poti~erasvjetljavanje istine, promicanje kulturetolerancije i ìvota protiv nekulture smrti,17. februara organizira se misa zadu{nicau ùpi Svetog Ante Padovanskog uPoto~anima i okrugli stol u Odàku: Kakoo~uvati nadu i model opstanka i suìvota uBiH.

Stripopeka inicijativa iz Sarajeva, usaradnji sa TKD [ahinpa{i}, otvorila je 3.konkurs za najbolju strip ilustraciju.“Stripopeka inicijativa, neformalna dru`bacrta~a i ~ita~a stripova BiH, tre}u godinu zaredom pokre}e konkurs u kojem od svihkreativnih crta~a, ilustratora i slikaratraìmo da nacrtaju omiljene likove izstripova”.

Eto, nek’ su se i oni vratili. Zagreba~kagrupa Parni valjak, u okviru Karlova~koLive turneje, odrà}e u na{oj dràvi tri kon-certa: u zeni~koj Gradskoj areni sviraju 6.marta, u Zetri u Sarajevu su 6. aprila, aMostarci }e o datumu odràvanja koncertau njihovom gradu biti naknadnoobavije{teni.

� Dubioza kolektiv svira u Berlinu,18. februara, nakon svjetske premijerefilma Na putu, rediteljice Jasmile@bani}, u zvani~noj konkurenciji Be -rlinalea.

A u Berlinu sviramo i dva danaposlije. Nakon toga Dubioza }e kon-certe odràti i u Ko~evju u Sloveniji,27. februara, a tokom marta i uLjubljani, na Kranjskoj Gori, u Kranju,kao i u Ostravi, Brnu, Pragu i uVrchlabiju u ê{koj, u Göteborgu,potom u Oslu, kao i 27. marta uNieuwendijku u Holandiji. Ovim kon-certima zavr{avamo promociju na{egprethodnog albuma Firma ilegal.

� A kada }ete objaviti va{ novistudijski album?

Trenutno radimo na finaliziranjunovog albuma, koji planiramo objavitiu aprilu ove godine. Album je na bosan-skom jeziku i na odre|eni na~in pred-stavlja logi~an nastavak prethodnogalbuma.

MIROLJUB VUČKOVIĆ, umjetnički direktorbeogradskog FEST-a

Novi album u aprilu

ARMIN BUŠATLIĆ, gitarista grupe “Dubioza kolektiv”

MIROLJUB VU^KOVI]“Izuzetno ohrabruje program

38. FEST-a, koji sadrì esencijumladih filmova iskusnih reditelja

koji su gradili istoriju FEST-a”


� Sarajevska pozori{na tragedija je Va{a druga rediteljskapostavka u Sarajevu...

Da, a prva je bila Igra plakanja u Narodnom pozori{tuSarajevo. Sarajevska pozori{na tragedija, koju radimo u produk-ciji NPS-a i MESS-a, je tekst PPe|e Kojovi}a, ili bolje da kaèm- predtekst. Dakle, to je ne{to {to je istovremeno i pri~a, ba{ kao~isti narativ, i ne{to {to je dramska i dramati~na situacija. Bavi senetrpeljivo{}u, bavi se onim najè{}im stvarima koje se ti~u,reci mo, me|unacionalnih odnosa, bukvalno izme|u Srba iBo{njaka. Dosta direktno u nekim stvarima. Nije nam ambicijada intrigiramo i provociramo, nadam se da imamo bolje ambici-je od toga. Pa }emo vidjeti {ta to proizvodi: da li katarzu, ili jerije~ o nekom poraàvaju}em krugu, u kome govor o nekom zlu,mo`da, moè ponovo da otvori neku temu. Jer, nekako ti se ~inida je iz govora i iz vi{ka govorenja sve i krenulo. U tom smisluSarajevska pozori{na tragedija je jedna vrlo verbalna predstava.Premijera }e biti odràna u okviru MESS-ove manifestacijeModul Memorije, od 5. do 12. aprila, u Sarajevu.

� Kome ste dodijelili uloge u ovoj predstavi?Igraju: AAleksandar Seksan, EErmin Sijamija, SSabina Bambur,

Aldin Omerovi}, AAlma Terzi}, MMuhamed Hadòvi} i MMajaIzetbegovi}, dok je za muziku zaduèna VVi{nja Bakalar. Kostimografpredstave je LLana Cvijanovi}, a ja potpisujem i scenografiju.

GORČIN STOJANOVIĆ, reditelj iz Beograda

Od 19. do 28. februara u Beogradu }e biti odràn 38.me|unarodni filmski festival - FEST. Ovogodi{nji FEST otvarafilm Morfij, ruskog reditelja AAlekseja Balabanova.

“Ohrabruje ~injenica da su mnogi od najzna~ajnijih rediteljasvetskog filma snimili nove filmove tokom protekle godine.Ohrabruje saznanje da su mnogi od njih svoje rane radove pred-stavili na{oj publici u okviru programa nekog od prethodnihizdanja FEST-a, tokom njegovih prvih ~etrdeset godina postojanja.Izuzetno ohrabruje program 38. FEST-a, koji sadrì esencijumladih filmova iskusnih reditelja koji su gradili istoriju FEST-a,ukus ovda{nje publike i ohrabrivali o~ekivanja koja su naj~e{}ebila ispunjena kada utihne svetlo i po~ne film”, govori MMiroljubVu~kovi}, umjetni~ki direktor FEST-a.

[ta donosi program FEST-a ove godine: ““Donosi i mladuenergiju autora koje je FEST-ova publika prepoznala tokomposlednje decenije u uzbudljivim, hrabrim filmovima. Poreduobi~ajenih programskih celina: Horizonti, Svetionik, înjenicei slagalice, Evropa van Evrope, FantAzija, pa`nja FEST-a jeusmerena i na kvartet novih filmova iz Izraela, me|u kojima je iLiban, pobednik festivala u Veneciji, 2009. godine. Deladoma}ih autora bitan su element FEST-a. U takmi~arskom pro-gramu Evropa van Evrope, bi}e prikazan film Fle{bek,Aleksandra Jankovi}a, u okviru programa înjenice i slagalice

su Centar za pranje filmova, Sr|ana Kneèvi}a i Na granici - trip-tih o biti i posedovati, @arka Dragojevi}a, zatim dva filmaproizvedena u koprodukciji sa Srbijom: Metastaze, BrankaSchmidta i 32. decembar Sa{e Hajdukovi}a. Jednu od glavnihuloga u filmu Vjerujem u an|ele, Nik{e Svili~i}a, igra Aljo{aVu~kovi}, a Katarina Radivojevi} jednu od glavnih uloga u filmuMorfijum, Alekseja Balabanova, koji otvara FEST 2010.”

FEST i ove godine donosi hrabre i uzbudljive filmove

“Sarajevska pozori{na tragedija” bavi se netrpeljivo{}u i me|unacionalnim odnosima

Foto: Mario Ili~i}


Muzej nevinosti

Orhan Pamuk se u Turskoj opet na{ao pod reflektorima, aliovog puta ne zbog svojih knjiga nego zbog projekta koji je èliorealizirati u godini u kojoj je Istanbul progla{en evropskom pri-jestolnicom kulture. Optuèn je da je poku{ao da “oplja~ka” tolikovoljeni mu grad na Bosforu, u kojem je prije 57 godina prvi putzaplakao. U pitanju je o~evidno igra, mnogo vi{e od jednog kul-turnog poduhvata. Istanbul je ove godine, uz Essen i Pe~uh, pri-jestolnica kulture Evrope. Nobelovac se dogovorio sa gradskomAgencijom koja vodi ovaj presti`ni projekat da u ûkurdùmi,dijelu Istanbula, otvori muzej koji bi nosio ime njegovog posljed-njeg romana - Muzej nevinosti. U njemu bi trebalo da sena|u predmeti vezani za to djelo, u kome je on, kako je jednomrekao, napisao “sve {to zna o ljubavi”. Orhan Pamuk plja~kaIstanbul osvanuli su naslovi u nekim istanbulskim listovima.Potegnuti su i “dokazi”, po kojima }e on za svoj muzej od gradadobiti 2,5 miliona dolara. “Agencija Istanbula trebalo je da uloìu Muzej nevinosti svega 750.000 lira (oko 500.000 dolara), aostatak (do 2,5 miliona dolara) sam pisac iz svoje Fondacijekoju je osnovao u februaru pro{le godine. To je bio izuzetnozna~ajan projekat, kome smo pridavali veliku pa`nju… Alineko je to nazvao plja~kom”, sa primjetnim àljenjemobja{njava [ekib Avdagi}, predsjednik Agencije koja vodi pro-jekat Istanbul - prijestolnica kulture. Nastao je tajac. Organizatorisu poku{ali da ubijede pisca da se ne osvr}e na te izmi{ljotine,koje su, o~igledno, ne slu~ajno, lansirali pojedini novinari.

“Razgovarao sam sa Pamukom 25 minuta da ga nagovorimda se ne povla~i, ali on je rekao dosta. Uvrije|eni pisac jekazao da }e nam vratiti pare koje smo dosad uloìli i to skamatom”, prenosi Huriyet izjavu Avdagi}a. Ovaj nasrtaj navelikog pisca, ma koliko bio ~udan, nije slu~ajan, mogao se o~eki-vati. Ne{to sli~no dogodilo i kada je 2006. godine, kao prvi Tur~in,dobio Nobelovu nagradu za knjièvnost. Dok su mu mnogiaplaudirali, pojedinci su tu odluku {vedske Akademije do~ekali nano`. Jednog trenutka suo~io se ~ak i sa prijetnjama da je naspisku li~nosti koje treba likvidirati! “To nije knjièvno ve} poli-ti~ko priznanje. Pamuk je dobio Nobelovu nagradu zbogspornih izjava o navodnom pogromu Jermena i Kurda uTurskoj”, optuìli su ga ekstremni nacionalisti, koji su jednogtrenutka, zarad toga, predlagali da sve njegove knjige zavr{e naloma~i. Najnovije igre potvr|uju da u zemlji jo{ ima onih koji to nemogu da mu oproste. “U Turskoj je ubijeno milion Jermena i30.000 Kurda i to, osim mene, niko ne smije javno da kaè”,rekao je tada Pamuk u intervjuu jednom {vicarskom nedjeljniku.Sve do skoro to je u Istanbulu bila tabu tema. Protiv njega jepodignuta sudska tu`ba, na osnovu koje je mogao da zavr{i uzatvoru tri godine. Ali, pod pritiskom svjetske javnosti optu`nica jepovu~ena. Nobelovac i sada, kao i tada, {uti i odbija ko -mentirati optu`be novinara da je poku{ao oplja~kati Istanbul.Svakodnevno, kaù, ispisuje nove redove. O ~emu, to je tajna, otome }e se tek ~itati. �

P U T O K O S V I J E T A

Priredio: NEDIM HASI]


Tog 15. februara, 1989., posljednji vojni-ci SSSR-a napustili su Afganistan. I to nakondesetogodi{njeg besmislenog rata, akouop{te postoji ijedan smislen, u kojem jepoginulo 100.000 Afganistanaca, kao i desethiljada Sovjeta, ubijenih uglavnom u napadi-ma mudàhedina. Krajem decembra 1979.Politbiro sovjetske Komunisti~ke partije pro-cijenio je da nu`na vojna intervencija u tojdràvi, a vojnici nekada mo}nog SSSR-aokupirali su Afganistan, kako bi podràlitamo{nju prokomunisti~ku vladu.

Kralj Muhamed Zahir [ah vladao jeAfganistanom od 1933. do 1973., kada gaje, u Saurskoj revoluciji, s prijestolja svrgnuo

njegov ro|ak, princ Daud. Marksisti~ka Na -rodna demokratska partija Afganistana(NDPA) osnovana je 1965., ali se ve} 1967.ideolo{ki razdvojila na dvije frakcije:radikalnu - Khalq i umjereniju - Parcham.

Iz Moskve je, jedanaest godina kasnije,stigla naredba za Daudovu likvidaciju, a izavojnog udara stajale su obje frakcije NDPA,no dominantnija je bila Khalq. Njihov ~lanNur Muhamed Taraki postao je predsjednikAfganistana, dok su za njegove zamjenikeimenovani komunisti~ki ~elnici: HafizullahAmin i Babrak Karmal. No, nakon frakcij -skih sukoba u Khalqu i novog dràvnogudara 12. septembra 1979., vlast je preuzeo

ministar odbrane Hafizullah Amin, a Taraki jeubijen.

Iako je Hafizullah Amin bio nepopularanme|u svojim sunarodnjacima, najvjerovatni-je je i on ubijen po nare|enju Sovjeta, 27.decembra iste godine, a na ~elnu funkciju udràvi postavljen je Babrak Karmal. Tada izvani~no po~inje sovjetska vojna intervenci-ja, mada su njihovi vojnici po~eli zauzimatipoloàje u Afganistanu jo{ godinu ranije.

Na tridesetogodi{njicu sovjetske invazi-je, ruski ambasador u Kabulu izjavio je daSAD danas ”ponavlja pogre{ke koje je~inila sovjetska vojska kad je okupiralaAfganistan”. �

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

�

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

Nakon [aha - mat!

RUSKI VOJNICI I NJIHOVIAFGANISTANSKI SAVEZNICIBabrak Karmal bio je predsjednik Afganistana od1979. do 1986. godine

Na Balkanu i na Mediteranu veoma zna~ajna djelatnostje kom{iluk. Ne bih mogao zamisliti ivot u Bosni bezkom{ija, navikli smo na ljude koji su u susjedstvu, s

kojima se pozdravljamo, druìmo i pomaèmo. Ukom{iluku sam upoznao stvarni ìvot, pa tako i danas upoznim godinama bez kom{iluka ~ini mi se ne bih znaoìvjeti.

Jo{ kao malog majka me je ~esto vodila kod kom{iniceFatme, koja je stanovala u jednoj ku}ici na Bistriku. Za tetuFatmu nisam siguran da mi je bila neki rod, a u pravomsmislu nije nam bila ni kom{inica, jer smo mi stanovali naâr{iji. Sje}am se da je kod nje uvijek bilo lokuma i gura-bija, a bila je i fina ba{~a gdje sam se ljeti mogao igrati. Alisam upamtio te skupove kom{inica, gdje je glavnu rije~vodila teta Fatma, a ja pozorno pratio iz nekog }o{ka. Osvemu i sva~emu Fatma je bila informisana, u to ratno vri-jeme svakodnevno je slu{ala kriomice vijesti RadioLondona na na{em jeziku, dok su jo{ njema~ki vojnici {par-tali gradom. Ostala mi je urezana njena pri~a protivfa{izma, mada ja zapravo nisam ni znao {ta je to. Tako samprva saznanja o politici i dru{tvu dobio od kom{iniceFatme.

Naravno da danas nema kom{iluka kao {to su nekadabili, ali je jo{ ostalo tog kom{ijskog druènja. To su dru{tvakoja se svojim postojanjem suprotstavljaju najezdi protes-tantskog i kapitalisti~kog duha, koji donosi samo interes iprofit, a uspostavlja ljudsko otu|enje. Prvi koji su prihvatilitaj talas sa zapada su na{i politi~ari. U ve}ini slu~ajeva onine znaju {ta je kom{iluk, ne umiju se kom{ijski pona{ati.

Tako ljakse iz Crne Gore ovdje zida kule s kojih odoz-go posmatra ljude kao male mrave, koje treba samozgaziti. [to po svom izboru FFahrudin Radon~i} i ~ini.

U tim njegovim visokim tornjevima nema mjesta zakom{ije, pa se ovaj otu|eni mo}nik moè kabadahijskipona{ati. U ovim velikim zgradurinama nema mjesta zaljudsku rije~, tu se samo obavljaju {pekulacije s novcem iljudima. Nisu bez razloga u Beogradu zabranili gradnjuzgrada vi{ih od osam spratova. @ivot u velikim palatamapotpuno je nehuman. [to odgovara Radon~i}u.

Kako je kod nas izgra|eno vi{e ovih vi{ekatnica, tu suse prorijedili kom{ijski susreti. Ali zato postoje kafane i bir-tije gdje se ljudi okupljaju. Nema ni{ta ugodnije nego zas-jesti u birtiju i slu{ati ljudske pri~e, gdje se sva{ta o ìvotumoè nau~iti. Tu su uvijek pri ruci informacije o nekim

svakodnevnim prakti~nim situacijama, koji je dobar ipo{ten majstor za bojler, kod kojeg mesara treba kupovati,ho}e li @eljo u nedjelju pobijediti. U ovim kafanama stvara-ju se prijateljstva, to je pravi nadomjestak za dana{njekom{ijsko posje}ivanje. Tu ne dolaze politi~ari, pa tako i neznaju koji su stvarni problemi na{eg dana{njeg ~ovjeka.Nemaju pojma kako u birtijama cvjeta bosanski humor,kako se ljudi takmi~e ko }e biti duhovitiji.

Po meni nikakav je ~ovjek koji se ne zna smijati, smis-liti {alu u prvom redu na svoj ra~un. A pogledajte ovemrgude od na{ih politi~ara, nemaju duha ni koliko

crno ispod nokata, a {ale se samo na ra~un radnika, seljakai nepo{tenih strana~kih protivnika. Kada se nasmijao nat-mureni BBakir Izetbegovi}? Stalno je zabrinut, kao da }e onne{to krupno re}i ili napraviti. Faca mu je takva kao da sestalno ma~ka pi{a po njegovim nogavicama.

A moète li zamisliti da vam je kom{inica DDu{ankaMajki}? Vjerujem da bi ve}ina istog trenutka zdimila udrugi grad, a mo`da i u drugu dràvu.

Kom{ije jedva ~ekaju da se okupe, da razmijenemi{ljenje kad nemaju dolara da ih razmijene. A DDragan�ovi} ho}e za svoje Hrvate tre}i entitet, ne bi li kako svojesunarodnike izvadio iz kom{iluka, da sami sebi pri~ajuviceve. Jadni ti na{i Hrvati pod {apom Dragana ôvi}a, pa}e biti osu|eni samo na svoje sna{e, a ne}e upoznati kakosu nabas ènske u kom{iluku.

Pustila MMeliha Ali} da se u {kolama pravi segregacija,voli ènska fa{izam pa to ti je! I tako se od malih nogu u~ena{i gra|ani da ne postoji kom{iluk, nego samo jedannarod, jedna vjera i jedan vo|a. A {ta }e{ kad je Ali}kaizgradila apartmane na planini da se odvoji od kom{iluka,jer ona ne razumije govor ljudi, nego samo govor stvari igovor bankovnih ra~una.

Nikada ni jedan od na{ih politi~ara nije do{ao u nekumahalsku kafanu, nikada ni jedan nije zavirio u mjesnuzajednicu gdje penzioneri igraju {aha i domina. Strah ih jeza svoju bezbjednost, jer tamo gdje se sakupljaju kom{ijenisu bezbjedni, po{to je tu nepatvoreni narod, a politi~aristrahuju od naroda. A pravi ~ovjek najsigurnije se osje}a ubirtiji.

I tako kod nas postoje dvije grupe ljudi, oni koji su ljudii druè se u raznim kom{ijskim bazama, a drugi oni kojinisu ljudi, koji se druè sami sa sobom u svojim luksuznimstanovima i vilama. �


HRONIKA IZ MALOG MOZGA

Pustila Meliha Alić da se u školama pravi segregacija, voli ženskafašizam pa to ti je! I tako se od malih nogu uče naši građani da nepostoji komšiluk, nego samo jedan narod, jedna vjera i jedan vođa.A šta ćeš kad je Alićka izgradila apartmane na planini da se odvojiod komšiluka, jer ona ne razumije govor ljudi, nego samo govorstvari i govor bankovnih računa

KOM[INICA FATMAPi{e: SEAD FETAHAGI]

Dragutin Karlo Bo{njak -Uredni{tvu

Nisam vlasnik firme“Poljak“ iz Zagreba, većdruštva “Poljak Company“u Sarajevu(“Premijer l(j)iga BiH“, SB, br. 688)

Koristim zakonsko pravo i molim Vas daobjavite demantij o va{im neto~nim i tendeciozniminformacijama u dijelu teksta u kojem se, pret-postavljam, spominje moje ime. itateljima zainformaciju, ja sam biv{i FIFA sudac koji je sudioprvu slu`benu utakmicu reprezentacije BiH -Albanija u Zenici. Tako|er sam prvi inozemnisuda~ki instruktor koji je sudijama BiH odràosemi nar u Hrasnici o UEFA smjernicama, kao ikontrolor su|enja FIFA-e i UEFA-e koji je obavljaotu du`nost na nekoliko utakmica bh. dràvnogtima. Va{a tvrdnja u dijelu teksta vezana za sucaAle~kovi}a je neistinita i navodi ~itatelje nazaklju~ak o protupravnom poslovanju dru{tva.Sudac Ale~kovi} vi{e ne radi u mojoj firmi ve} jezaposlenik Kantonalnog Nogometnog savezaSarajevo. Radio je u mojoj firmi za vrijeme dok jestudirao i s ponosom mogu utvrditi da samomogu}io da unutar poslovnih obaveza zavr{istudij i da se bavi su|enjem. Vama za informaciju,prije njega u mojoj firmi iste poslove je obavljaosudac Elmir Pilav, tako|er dok nije diplomirao.

injenica da su obojica nakon zaposlenja u mojojfirmi diplomirali i stalno se zaposlili, te postali FIFAsudije bi trebala biti dovoljan pokazatelj o tome {toim je rad u mojoj firmi omogu}io i kuda ih je usmje-rio. Oni su perspektivni suci i u Europi }e sigurnopodizati ugled bh. nogometnog su|enja. Nadaljedemantiram da postoji firma pod nazivom “Poljak“iz Zagreba, ve} sam vlasnik dru{tva “PoljakCompany“ u Sarajevu i to 26 godina. Ovisno otrì{nim uvjetima poslujem u sklopu centraSkenderija. Va{a konstrukcija informacije o povezi-vanosti firme iz Zagreba s NS BiH i izgradnjomsportskog centra koji nije napravljen a novci jo{uvjek stoje na ra~unu NS BiH je totalno proma{enainformacija koja je vjerojatno trebala biti intrigantna.Pa nije firma koja èli graditi sportske terene krivaako NS BiH nije krenuo u izgradnju i kakvu je tosumnjivu radnju u~inila neka firma u suradnji sa NSBiH ako je novac namijenjen izgradnji terena jo{uvijek na ra~unu Saveza? Vama i ~itateljima zainformaciju, postoji firma “Bonaventura“ iz Zagrebakoja nije moje vlasni{tvo i u kojoj nisam zaposlen ikoja je na teritoriju Bosne i Hercegovine izgradilasvih 40 predvi|enih terena iz programa UEFAMINI-PITCH, a koje je direktno financirala – pla}alaUEFA. Smatram da je i navedena ~injenica zapohvalu, a ne za insinuacije. Vama savjetujem daprilikom prikupljanja informacija o ovakovimtemama izaberete dobronamjernog i provjerenoginformatora jer su informacije bitne za poslovniugled firme u javnosti. Za kraj, kao UEFA Obseversa 11 godi{njim staòm instruktora u odgoju suda-ca predlaèm da o sucima i su|enju pi{ete afirma-tivno jer je to uvjet za povratak povjerenja u regu-

larnost, a navedena ~injenica je pretpostavka zapovratak gledaoca na stadione, koji su kupci i va{ihnovina. Poznata Vam je sintagma da ~a{a moèbiti do pola puna i do polovice prazna. U Njema~kojkoja, usput, bilje i najve}u popunjenost stadiona,tako|er je bilo afera sa sucima. Rukovodstvonjema~kih sudaca, da bi pove}alo ugled suda~keorganizacije, na listu prve lige je postavilo 4 suca satitulama doktora jer je to javnosti garancija da jesudac kompletna li~nost. I Vi ste mogli u objav-ljenom tekstu napisati da me|u sucima na listiimate magistara znanosti, barem 5-6 sudaca saV[ ili VSS spremom, nekoliko privatnih poduzetni-ka koji su financijski neovisni i nitko ih ne moèpotkupiti za sitan novac, nekoliko pripadnika vojskei policije koji su garant regularnosti i sli~no. Sudackoji svira harmoniku to ne radi iz zabave ve} najvjerojatnije da prehrani obitelj i to ne treba bitipredmet ruganja, a naro~ito se ne treba rugatiodgovornom poslu voza~a vlaka i to iz fotelje novinarskog ureda.

Sa po{tovanjem.

Dragutin Karlo Poljak

� � �

Udruènje gra|ana “Knjiga-izvor“ Zenica - Uredni{tvu

Bošnjakinje se nisu udaleu Saudijsku Arabiju negosu njihovi muževi protjerani iz BiH(“Dvjesto Bosanki u Saudijskoj Arabijinemaju kontakta sa svojim obiteljima“,SB, br. 689)

Povr{nim ~itanjem teksta pod nazivom“Dvjesto Bosanki u Saudijskoj Arabiji nemaju kon-takta sa svojim obiteljima“ moglo bi se zaklju~itida udruènje “Knjiga-izvor“ pripada organizo-vanoj skupini kriminalaca koja se bavi trgovinombijelim robljem na ~ijem vrhu se nalazi predsjed-nica Sabiha Kele{tura a u koji je bezmalouklju~ena i op{tina Zenica. Ali...

Pripremaju}i tu`bu, iznenadili smo se nevj -erovatnoj retori~koj manipulaciji gospo|e Suzaneotkriv{i da ni u jednom dijelu teksta ona neoptuùje eksplicitno, nedvosmisleno, na{e udru -ènje za ovaj oblik kriminala.

Svojim pisanjem navodi ~itaoca da to samzaklju~i, jer je njeno pisanje samo niz insinuacija imahalskih tra~eva.

Za va{u informaciju, Bo{njakinje se nisuudale u Saudijsku Arabiju i druge arapske zemljenego su njihovi muèvi protjerani iz BiH, kao“izraz zahvalnosti“ na{e zemlje za njihov doprinosu agresiji na BiH. Oti{le su silom na{ih zakona isada se toboè brinete za njihova ljudska prava.

Ako ste zaista zabrinuti za prava Bo{njakinjau arapskom svijetu, dignite svoj glas protivdeportacije desetina porodica ~iji su o~evi Arapi akoje ne}e niko u svijetu. A moète obi}i i

samohrane majke sa porodicama koje su ostaleu Bosni jer nisu mogle oti}i sa svojim muèvima.Oti|ite da vidite u kakvom ropstvu ìve ovdje u“slobodnoj Bosni“.

@ao nam je {to gospo|a Suzana ne po{tujezakone svoje profesije po kojima je trebala do}i uUdruènje i provjeriti navode koje je dobila odna{e biv{e ~lanice, koja je samu sebe izbacilasvojim nedoli~nim pona{anjem. Mi znamo moral-ni lik na{e predsjednice Sabihe Kele{tura iodbacujemo sve optu`be upu}ene njoj.

Naravno, cijeli slu~aj }e imati sudski epilog.Suzana u nastavku teksta nadilazi samu

sebe jer, u jednoj re~enici tvrdi:“.. da je predsjed-nica Sabiha Kele{tura glavni provodadìja kada jeposrijedi ugovaranje brakova izme|u Bosanki imladoènja iz Saudijske Arabije ... a odmah u sli-jede}oj re~enici pi{e:“... uveliko se naga|a kakoje upravo ona kumovala njihovoj udaji za arapskemladi}e,,“. Pa dobro Suzana, jel “glavni provo-dadìja“ ili se samo naga|a?

Hvala za pisanje o na{em humanitarnomradu jer je to ta~no, a na{e rezultate su pratili iva{e kolege novinari RTV Zenica i sve je doku-mentovano ~lancima i tv prilozima.

U prilogu vam {aljemo potpise na{ih ~lanicakoje svjedo~e o moralnom liku na{e predsjednice,izjave va{ih kolega novinara o radu na{egUdruènja i pozivamo vas da do|ete na redovnesastanke na{e bosanske kuhinje. I jo{ ne{to,gospo|o Suzana, da do|ete kod nas u Udruènje,vi biste se do suza nasmijali svom tekstu. Naime,ve}ina na{ih aktivnih ~lanica jesu na{e nene, kojevi{e misle na onaj svijet nego na udaju.

Izvr{ni odbor Udruènja gra|ana “Knjiga-izvor“

� � �

Slavko Podgorelac - Uredni{tvu“Slobodne Bosne’’

Mumini su, po svemusudeći, početkom 19. vijekabili plaho liberalniji odsvojih praprapra...unuka(“Sedam dana&ljudi; Svaka mi je zlatna“, SB, br. 690)

Po{tovani,

Zahvaljujem uvaènom kolegi Senadu Avdi}ukoji me, u pro{lom broju (notes “Svaka mi je zlatna“)prijatno iznenadi uvr{tavanjem fragmenta iz mogteksta koji govori o dugovjekoj tradiciji lokanja rakijena na{im prostorima: Senad je ovo ilustrovao frag-mentom iz zapisa francuskog konzularnog ~inovni-ka u Travniku [ometa de Fosea. Citirani insertzapravo je djeli} dokumetarnog radio-serijala koji sepunih {est godina (svake nedjelje) emituje na talasi-ma Radija RS pod nazivom “Medaljoni u vremenu“i u kojem, kroz zapise putopisaca, diplomata i vjer-skih slu`benika predo~avam primjere zajedni{tva itolerancije na prostorima BiH. Serijal je, osim u


REAGIRANJA

Banjoj Luci, promovisan na Evropskoj akademiji, usarajevskoj op{tini Stari Grad i Kulturnom centruAmbasade BiH u Zagrebu. Akobogda, 300. epizo-da emitova}e se 11. aprila ove godine. Skromnijubilej obilje i}e multimedijalnim promovisanjemserijala u banjalu~kom kulturnom centru Banskidvor. A sada evo i mog reagovanja na tekst“Svinjska gripa Izeta Fazlinovi}a“ koji me, morampriznati “izbio iz cipela’’, pa u utorak, u pet sahata(na sabahu) ~ukam ovo u laptop. Pripomaè mina{ uvaèni pametar i istori~ar – akademik, rah-metli Hamdija Kre{evljakovi} ~iji sam tekst objaviou “Medaljonima“. Pisao je na{ Hamdo i o kapetan-ima i kapetanijama, pa tako i o Salih-kapetanu kojije bio veliki silnik i zulum}ar. Preseli on na ahiret uLu{ci Palanci 1827. godine i odatle bi prevezen u(vi{e od 30 kilometara udaljeni) Stari Majdan.Salih je bio toliko “omiljen“ da se itelji dèmata nanjegovom posljednjem putovanju - i muslimani ihri{}ani - utrkivahu ko }e dàbe ustupiti volovesamo da kapetana {to prije ekspeduju u mezarje.Unato~ svemu, Kre{evljakovi} je zabilje io epizo-du koja nare~enog zulum}ara predstavlja i udruga~ijem ozra~ju. Naime, za Salih-kapetanovevladavine dogode se Ramazan i katoli~ki Boì} uisti dan, pa je neki katolik “ubijao krme u vrijemedugotrajne bajramske molitve-teravije’’. Ostadezapisano da je krme ski~alo i skamikalo (biva -onaj katolik ga je klao serbez i natenane), drekaje naru{ila obred u dàmiji, pa sutradan imamtuì katolika Salih-kapetanu koji naredi da dove-du okrivljenog. U prisustvu imama Salih-kapetanre~e katoliku za{to je optuèn i upita da li je isti-na da je klao krme - a optuèni veli: “Jestekapetane, nama je Isus, a va{ pejbamber Issa,zapovidio da o Boì}u ne{to zakoljemo, pa ja,eto, u~inio kako je zapovi|eno!’’ Salih-kapetanpogleda imama-tuìtelja, pa }e mu re}i: “Ovdjesuda neima, jer se krst krije iza jakih le|a! Idikrstu i slu{aj Issu!’’ Hamdija Kre{evljakovi} navo-di kako je ovu pri~u ~uo od trojice muslimana idodaje kako je ona, za takvo vrijeme, predstavlj -ala “akt tolerancije prvoga reda’’.

Osim Hamdine konstatacije, pridruùjem imoje skromno naravou~enije: Nek’ maksumi u~ebabu kako se djeca prave. Mumini su, po svemusude}i, po~etkom 19. vijeka bili plaho liberalniji odsvojih praprapra...unuka.

Slavko Podgorelec, novinar – publicista

� � �

Centralna izborna komisija -Uredni{tvu

Protiv Ferida BuljubašićaCIK nije pokrenuo postupak

(“CIK priprema kaznudirektoru SDP-a FeriduBuljubašiću”, SB, br. 689)

U Va{em gore navedenom ~lanku, iznose seneistine da }e “slijede}a `rtva CIK-a BiH iz reda

visokopozicioniranih SDP-ovaca, nakon LidijeKora} i Marina Ivani{evi}a, biti Ferid Buljuba{i}.”Protiv imenovanog Centralna izborna komisijaBiH nije pokrenula postupak, niti ga moèpokrenuti zbog ~injenice da isti obna{a du`nostivije}nika u Op}inskom vije}u Op}ine CentarSarajevo i Gradskom vije}u Grada Sarajeva, i {toistovremeno obna{a du`nost, kako se u ~lankunavodi, “direktora SDP-a”, koji je potpisnik ugovo-ra s Vladom Federacije BiH u iznajmljivanjuposlovne zgrade u Alipa{inoj ulici u Sarajevu.Autor ~lanka iskazuje osnovno nepoznavanjezakona o sukobu interesa koji su vaè}i u BiH, jerje njima propisana nespojivost za izabranezvani~nike (u koje spadaju op}inski i gradskivije}nici), kada je u pitanju poslovanje, odnosnosklapanje ugovora sa organima koji se financirajuiz prora~una na bilo kojoj razini vlasti, samo ako su~lanovi skup{tine, nadzornog odbora, uprave ilimenad`menta ili imaju status ovla{tene osobe pri-vatnog preduze}a, i ako je to poslovanje u iznosuve}em od 5.000.00KM godi{nje. Ostala stajali{ta,koja govore da smo gospo|i Lidiji Kora} izreklisankciju “mada je nepobitno utvr|eno daOslobo|enje nije imalo monopolski poloàj i da susli~ni aran`mani sklapani sa drugim dnevnim lis-tovima”, kao i sankcija koju autor “predlaè” zagospodina Buljuba{i}a, su tako|er rezultat, ilitotalnog nepoznavanja materije o kojoj autor~lanka pi{e, ili jeftinog karikiranja na{ih odluka(potvr|enih od Suda BiH), jer su sankcije izre~eneosobama, odnosno ~lanovima stranke, kojeu ivaju, odnosno koji u iva, naklonost autora iliVa{eg tjednika, bez obzira da li kr{e zakone ili ne.

Centralna izborna komisija BiH

Ured za informiranje

� � �

Denis Prci} - Uredni{tvu

Žao mi je što se “SlobodnaBosna“ uključila u kampanjukoju Jasmin Imamović vodiprotiv mene(“Ameri~ki Psycho - Denis Prci}”, SB,br. 690)

U tekstu “Ameri~ki Psycho - Denis Prci}”,plasiranom u pro{lom broju Va{ novinar jenapisao, prakti~no prepisao gomilu neistina, kojesu prethodno plasirali portal “Depo“ i nedjeljnik“Dani“. Ja sam to demantirao pomenutim mediji-ma, ali, kako se da zaklju~iti, na inicijativuJasmina Imamovi}a, neistine se ponavljaju, kakobi ih neki po~eli doìvljavati kao istinu. Na mene jegospodin Imamovi}, u sebi odanim medijima ilipreko odanih novinara, po~eo pravu hajku nakonàlbe Ameri~kog univerziteta u BiH na odlukukomisije o tenderu za prodaju dràvnog zemlji{ta.Najboljom ponudom AUBiH je sprije~io poku{ajnamje{tanja konkursa i nezakonitu dodjeludràvnog zemlji{ta unaprijed poznatom licu.

Nakon toga, Imamovi} {iri izmi{ljotine o meni iplasira ih u nekim medijima. Nisam protjeran izSAD-a kao psihi~ki neuravnoteèna osoba“opasna po okolinu“, kako se izmi{lja u Va{emtekstu. U SAD ~esto putujem i trenutno, dok vamovo pi{em, nalazim se u Washingtonu. Bio samtamo i kada ste Vi plasirali ove nesitine naru~eneod Jasmina Imamovi}a. Nisam prijetioImamovi}u. To je on izmislio da bi opravdao kam-panju koju vodi protiv mene i odvukao pa`njujavnosti od poku{aja nezakonitog raspolaganjadràvnim zemlji{tem. Ova kampanja je najavljenau prijete}em pismu koje je meni upu}eno nakontendera za zemlji{te. O pismu sam izvijestio inadle`ne organe. Ve}inu prijetnji iz pisma, osim“lomljenja ki~me“, {to je u pismu najavljeno kaojedna od mogu}nosti, realizirao je JasminImamovi}. Ve} tre}i put se u naru~enim tekstovi-ma navode laì i proturje~nosti. Prvo se tvrdi dasam NK radnik, a potom jednom pi{u da mi jebiv{a supruga polagala ispite, a Va{ novinar sadatvrdi da sam “nakon sticanja diplome po~eo raditiza Micro Text Technologies“. U svim varijantamase namjerno traè formulacije kojima me autoripoku{avaju diskvalifikovati. U Va{em prilogu seponavljaju i neistine o mom odnosu sa Bank ofAmerica. U prvoj verziji objavljenoj u Depou,autorica je prenijela la` da sam prevario banku za18.000 dolara, te da je navodno za mnomraspisana potjernica. To sam demantirao, ali sadami se inputira da sam ostao duàn banci u SAD-u.O meni se {ire naru~ene laì da sam i sa ra~unabiv{e supruge uzeo 60.000 dolara. Stalno se pon-avljaju laì i oko profesora Ameri~kog univerzitetau BiH. Prvo su u naru~enim tekstovima tvrdili danema profesora iz SAD-a. Sada to ne tvrde, alidovode u sumnju ugovore po kojima suangaòvani. AUBiH ima 26 profesora iz SAD-akoji su angaòvani posredstvom agencije iz SAD-a,preko koje im se ispla}uje jedan dio. Anga`manprof. dr. [efika Mulabegovi}a, rektora, i SadikaLatifagi}a prorektora za nastavu, potpuno jelegalan. Oni su profesori emeritusi i po zakonumogu obavljati pomenute funkcije, ali ne moguizvoditi nastavu i to ne ~ine. Tu nema ni~egaspornog. Ta~no je da AUBiH ima zakupljenihstanova za profesore i za mene. To je nekolikoputa jeftinija varijanta od pla}anja hotelskogsmje{taja. Ta~no je i da smo imali transfer novca,putem pozajmice. Taj novac je uloèn za razvojodjeljenja na{eg Univerziteta u regionu.Alimentaciju pla}am kako je nadle`ni sudodredio. Ugovor sa ambasadorom WilliamomMontgomeryjem potpuno je legalan. Sama~injenica da postoje ugovori indikator je da se radizakonito. Ina~e, Montgomery je za nas radiokratko. @ao mi je {to se “Slobodna Bosna“uklju~ila u kampanju koju Jasmin Imamovi} vodiprotiv mene, nakon {to mu je AUBiH boljomponudom onemogu}io namje{tanje tendera zaprodaju zemlji{ta. Od tada je po~eo nezapa m -}enu i veoma prizemnu kampanju protiv mene iAUBiH koja govori da se korupcija u BiH dubokoukorijenila i da }e svako ko o tome javno progovo -ri snositi posljedice. Za laì iznesene u tekstovimamora}u zatraìti satisfakciju na sudu.

Denis Prci}, predsjednik UO AUBiH


REAGIRANJA

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potombroj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete

va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod

teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je

SBK 5 ––––––––––––––––––- (tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR

Polugodi{nja: 80 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

Documents

Slobodna Bosna 691