Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-696-3042009 1/24

FILIJALA BIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S30. APRIL 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 696 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

MILORAD SOFRENI]:

NEMINOVNOSTEZAWEKAI[A

str. 4

\OR\E SLAVIWAK:

KRIZA JEKAOZEMQOTRES

str. 6

SLAVKO BA[I]:

KULTURABEZSREDSTAVA

str. 16

BOBAN LAZI]:

USPJEH NA24 SATALE MANA

str. 10

IZBOR ZA MIS SEMBERIJE

MIRJANANAJQEP[A

ME\UNARODNI PRAZNIK RADA

CENTRALNAPROSLAVANA DRINI

,,ÊSTITKA,,

ZA PRAZNIKRADA

[TRAJK RADNIKA FABRIKE ,,SEVEN,,

U UGQEVIKU [TRAJK RADNIKA FABRIKE ,,SEVEN,,

U UGQEVIKU

Ranka Mi{i}, predsjednicaSaveza sindikata RS, podràlaobespravqene radnike u borbiza elementarna qudska prava,najaviv{i i {trajk gla|u...

"

ALPINISTI U BIJEQINI

RADOVI NAVODOTORWU



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb





AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.4

[ESTA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Na {estoj sjedniciSO Bijeqina koja jezakazana za 30. ap-ril (~etvrtak) po-

red ostalih tema predvi|enihdnevnim redom na}i }e se iIzvje{taj o radu na~elnika op-{tine i Administrativneslu`be op{tine Bijeqina. Uobimnom izvje{taju (93 stra-ne) kaè se da je 2008. godina,po mnogim pokazateqima, naj-uspje{nija u funkcionisawuop{tinske administarcije odzavr{etka ratnih zbivawa naovim prostorima. U tom prav-cu ide i konstatacija u izvje{-

taju da je ova op{tina po mno-gim rje{ewima bila uzor dru-gim lokalnim samoupravama ida je dobila niz priznawa kojapokazuju da je dugogodi{wi si-stemski pristup planirawu,upravqawu i odnosu prema jav-nim dobrima, sredstvima iqudskim resursima po~eo dadaje odgovaraju}e rezultate.

Buxet op{tine koji je u pro-{loj godini ostvaren sa 53,4miliona KM omogu}io je da serealizuju gotovo svi programikoje je usvojila Skup{tina op-{tine i da se izmire sve oba-veze prema buxetskim korisni-

cima. Istovremeno, smatrajuautori izvje{taja, unapre|en

je rad i pove}ana efikasnostadministrativne slu`be uvo-|ewem sistema upravqawa pozahtjevima standarda ISO9001:2000, postignut je nivodemokratskih odnosa i po{to-vawa qudskih prava {to jeomogu}ilo da ameri~ka admin-istracija ukine ranije namet-nute sankcije ovoj op{tini, aop{tina Bijeqina se moèpohvaliti i Strategijom raz-voja do 2.015. godine.

Pred odbornicima }e se na-}i i Prijedlog odluke o go-

di{wem obra~unu buxeta za2008. godinu uz koji ide i Pri-

jedlog odluke o pokri}u buxet-skog deficita koji iznosi ne-{to vi{e od milion konverti-bilnih maraka. Buxet za pro{-lu godinu planiran je u iznosuod 54. 483. 621 KM, a ostvaren

je sa 53. 460. 940 KM, a negativ-na razlika od 1. 024. 028 KM bi-}e pokrivena smawewem javnepotro{we u 2009. godini {to}e se uraditi izmjenom odlukeo buxetu.

Na dnevnom redu {estog sku-p{tinskog zasijedawa u sada{-wem sazivu nalazi se i prijed-

log odluke o gra|evinskomzemqi{tu kojom je definisanpojam gra|evinskog zemqi{tai utvr|eno {est stambeno-pos-lovnih zona prema pogodnosti-ma koje mogu pruìti korisni-cima, a odbornici }e se upoz-nati i sa izvodom iz Studije o

javnom gradskom prevozu napodru~ju op{tine.

Pred odbornicima }e se na-}i i nekoliko izvje{taja ofunkcionisawu javnih insti-tucija od lokalnog zna~aja, kaoi imenovawe i razrje{ewe ~la-nova upravnih odbora i direk-tora javnih preduze}a. T. N.

NAÊLNIK NA PROVJERI

Na~elnik odjeqawa zafinansije u Op{tin-skoj upravi, MiloradSofreni} uputio je

ovih dana obavje{tewe svim bu-xetskim korisnicima o nemi-novnosti korekcije finansijs-kih planova za ovu godinu.

- Buxet za 2009. godinu bio jeplaniran u iznosu od 59.696.948KM, sa kreditnim sredstvimakoja su bila planirana u iznosuod deset miliona maraka. Ostva-rewe poreskih i neporeskih pri-hoda u prvom kvartalu bilo je za25 odsto mawe u odnosu na plan.U odnosu na isti pro{logodi{-wi period ostvarewe prihoda jemawe za 15 odsto. Zbogtoga je ne-minovno izvr{iti korekcijuplanova li~ne potro{we i in-vesticija i umawiti planiraneiznose za 20 odsto, isti~e Sof-reni}, nagla{avaju}i da }e ve}i-na buxetskih korisnika najvje-rovatnije morati i}i na smawe-we plata za 10 odsto, ali i nasmawewe drugih tro{kova pos-lovawa.

Sofreni} kaè da }e rebalan-som buxeta, koji }e uslijeditikrajem maja ili po~etkom juna,biti izvr{eno umawewe buxetaza nekih deset do dvanaest mili-ona maraka. U taj iznos bi}e uk-qu~eno i pet miliona marakaodobrenih kreditnih sredstavakoja ne}e biti kori{tena u ovojgodini. Nakon rebalansa, buxetbi mogao biti sveden na iznos odoko 47 miliona KM i u taj iznosbi}e ukqu~eno i pet milionakreditnih sredstava.

- [to je najva`nije, mi ne smi-jemo ugroziti investicije, kojesu planirane u iznosu od 31 od-sto. U svakom slu~aju, i u uma-

wenom buxetu taj procenat ne}ei}i ispod 25 odsto, jer ne smije-mo ugroziti radna mjesta i uti-cati na otpu{tawe radnika. Nataj na~in bi do{lo do smawewauplata doprinosa i poreza, {tobi nas uvelo u novo vrzino koloiz koga se te{ko bilo ko moèizvu}i.Na tajna~inbismoi ubr-zali to~ak ove ekonomske krize.Uostalom, uskoro }e bitireali-zovan tender za tre}u fazu izg-radwe gradske kanalizacije u iz-nosu od 4,2 miliona maraka. Na-damo se otvarawu radova na izg-radwi nove bolnice, novog cen-tra za kulturu, tre}e faze grad-ske zaobilaznice. To su krupniinvesticioni projekti koji an-gaùju veliki broj radnika i tuvidimo svoju {ansu za prevazi-laèwe ove krize.

Na{ sagovornik isti~e da jeop{tinska uprava ve} u~inilaozbiqne korake u realizacijimjera {tedwe. Smawene su plateop{tinskih funkcionera, slu`-bena putovawa, kori{tewe mo-bilnih telefona, a postoje idruge, takozvane unutra{we rez-erve koje se mogu aktivirati ka-ko bi se premostila besparica uop{tinskom buxetu. Op{tinskaadministracija u me|uvremenu jesmawila i broj zaposlenih zaoko 10 odsto. Da }e ovo biti

jedna te{ka i neizvjesna godina,ve} do sada je osjetila ve}ina odpetnaest direktnih i ~etrdese-tak indirektnih korisnika bux-eta koji su upu}eni na trezorskoposlovawe. Od na~ina uskla|i-vawa inoviranih finansijskihplanova za ovu godinu, umnogome}e zavisiti i wihovo funk-cionisawe u mjesecima koji supred nama. Q.Q.

NEMINOVNOSTEZAWE KAI[A

ODBORNICI SO UGQEVIK PRIHVATILI REVIZORSKI IZVJE[ATAJ

Odbornici Skup{ti-ne op{tine Ugqe-vik, ve}inom glaso-va, prihvatili Plan

aktivnosti na otklawawu nep-ravilnosti u Finansijskom izv-

je{taju o poslovawu ove op{-tine za 2007. godinu, koje je uo-~ila Glavna slu`ba za reviziju

javnog sektora Republike Srps-ke. Rukovodstvu op{tine je sk-renuta pa`wa na uo~ene slabo-sti i nedostatke u funkcioni-sawu sistema interne kontrole.

Na sjednici Skup{tine op{-tine Ugqevik, kojoj je prisust-vovao revizor Du{ko Pejovi},ukazano je da je revizija utvrdi-la, da u op{tini Ugqevik, ipored uspostavqenog ra~uno-vodstvenog sistema, dio izvr{e-nih transakcija koje su u vezi saprihodoma i rashodima nisu pra-vilno ra~unovodstveno treti-rane prema vaè}im propisima.

Odgovornim licima u op{ti-ni preporu~eno je da izvr{e

usagla{avawe prihoda sa Tre-zorom, te da preispitaju posto-

je}u odluku o gra|evinskomzemqi{tu koji se odnosi napodjelu zemqi{ta na gra|evin-ske zone.

Od op{tine je zatraèno dadosqedno primjewuje me|unaro-

dne ra~unovodstvene standarde,te da procedure javnih nabavkiprovodi u skladu sa Zakonom o

javnim nabavkama BiH, kao i dadosqedno provodi odredbe va-è}eg Zakona o buxetskom sis-temu Republike Srpske.

R. J.

UOÊNE NEPRAVILNOSTI

RADOVI NA MAGISTRALNOM PUTU BIJEQINA - RAÂ

U toku su popravka i ure|ewe dionice magistralnog puta Gojsovac -Grani~ni prelaz u Ra~i u duìni od 25 kilometara.

O~ekuje se da }e posao biti zavr{en tokom ovoga qeta...

VOZAÎ OPREZNO!

Radnici "Bijeqina pu-ta" koji izvode radovena ure|ewu kolovoza,saobra}ajnih znakova,

kolobrana i drugih objekata dosada su posao zavr{ili na vi{eod pet kilometara. Od naseqaRa~a do grani~nog prelaza kodmosta na Savi popravili su svao{te}ewa na kolovozu i posta-vili metalne kolobrane u du-ìni od oko tri kilometra, pa

je time bezbjednost u saobra}ajuznatno pove}ana. Prije postav-qawa kolobrana na ovoj dioni-ci vozila su slijetala s puta, pa

je zbog toga bilo i tragi~nihposqedica, posebno no}u, jerona ide visokim odbrambenimnasipom od poplava rijeke Save.Od Ra~e prema Balatunu kolo-voz je u cjelosti presvu~en no-vim slojem asfalta. Trenutno

se posao obavqa kroz Balatun,pa se zbog toga saobra}aj odvijanaizmjeni~no, a reguli{u ga pu-tari, ali nema duèg zadràva-wa. Ova saobra}ajnica, od kru`-ne raskrsnice u Gojsovcu do gra-ni~nog prelaza u Ra~i, jedna jeod najoptere}enijih u Republi-ci Srpskoj, pa se kolovoz brzoo{te}uje. Putem Bijeqina - Ra-~a odvija se skoro sav putni~ki

i teretni saobra}aj izme|ubawalu~ke i dobojske regije,Posavine, Semberije, podmaje-vi~kog kraja u RepubliciSrpskoj, te Tuzlanskog kantonai drugih dijelova FBiH saSrbijom. Povremenih zastoja, saduìm ~ekawem, dodu{e ima ina èqezni~ko-drumskom mostupreko rijeke Save zbog izgradwenovog mosta. T.S.N.



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

Unedequ, 26. aprila, uorganizaciji Plani-narskog dru{tva ,,Ma-

jevica’’ i Ekolo{kogokreta ,,Suncokret’’odràna jelaninarska {etwa do Novakovee}ine, iznad manastira Tavna.

Ove {etwe su tradicionalne irisustvovalo je oko 60 plani-ara i ekologa. Me|utim, ovogo-i{wa {etwa se razlikuje uome, {to je osim obiqeàvawaana planete Zemqe, na stijeniznad pe}ine otkrivena spomen-lo~a Milanu Cvjetinovi}u,ovinaru i ekologu koji je izne-ada preminuo u decembru 2008.odine. Cvjetinovi}evi prijate-

qi su se podsjetili na djela po-

kojnog Milana u oblasti ekolo-gije i wegovih najva`nijih pro-

jekata.

Spomen-plo~a je postavqenana stijeni, iznad pe}ine i poredplaninarske staze kojom je Mi-lan vodio zaqubqenike u priro-du, ~ime su obiqeàvani va`ni-

ji datumi za{tite prirode.Plo~a je okrenuta prema jed-

noj od najqep{ih zelenih dolinamajevi~kog kraja, koja se pro-teè pored manastira i sela,{to uz ostalu simboliku oslika-va {irok opus koji je MilanCvjetinovi}, kao ekolog, os-tavio iza sebe.

Na plo~i je zapisano:"Ti sikao ~ist i ìv izvor u planini,nisi sakriven od onih kojimatreba{", tvoji prijateqi.

E.S.N.

[ETWA ZA MILANA

SRPSKA RADIKALNA STRANKA ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,

Uprostorijama stran-ke je u utorak, 28. ap-rila odràna kon-ferencija za {tam-

u na kojoj su srpski radikaliovorili o aktuelnoj dru{t-eno-politi~koj situaciji is-ovremeno najavquju}i redov-e sedmi~ne konferencije.

Predsjednik stranke za RS,Blagojevi} najprije je

zrazio àqewe povodombistva potpredsjednika Srp-ke demokratske stranke u Do-oju, Branislava Gari}a.- @alimo {to se tako ne{to

tako mladom, perspek-i obrazovanom politi-

kakav je bio Gari}, rekaoe Mirko Blagojevi}osu|uju}ieodmjerene izjave pojediniholiti~ara povodom tog ubi-tva, nagla{avaju}i da takvoona{awe zapravo oslikavaa{u aktuelnu politi~ku sce-u, te na woj postoje}i stepen

morala.

Na konferenciji, na kojoj suprisustvovali i predsjednikOO stranke Nenad Markovi},te Cica Radi{i}, Neda Popo-vi} i Milenko Mitrovi}, upo-zoreno je na, kako su rekli,bremenitu dru{tveno-poli-ti~ku situaciju u BiH, poziva-

ju}i dràvne funkcionere,,da odole svim pritiscima ko-

ji se u ovom momentu vr{i nawih, te da izdrè i sa~uvajuRepubliku Srpsku.

- Republika Srpska se mora~uvati, kao i wene instituci-je, naglasio je Blagojevi} do-

dav{i da ja~awe institucijaBiH ozna~ava slabqewe Re-publike Srpske. Srpski radi-kali su se ovom prilikomosvrnuli i na svjetsku eko-nomsku krizu ocjewuju}i dakod nas ne bi bilo ni traga oekonomskoj krizi da se od 1996.godine vodila politika kakvusu oni zagovarali.

- [to se ti~e prevazilaè -wa ove svjetske ekonomskekrize, pa i mjera koje je uvelorukovodstvo na{e op{tine,mislim da se ne moè vi{eu~initi, jer je to ne{to {to,ipak, izlazi iz okvira mogu}-nosti nekih ozbiqnijih in-tervencija od strane izabra-nih funkcionera na nivouop{tine Bijeqina, rekao jeBlagojevi} izraàvaju}i naduda }emo ipak uspjeti da pro-na|emo na~ina da izbjegnemoteè posqedice svjetske eko-nomske krize.

M.R.

OZBIQNA KRIZA

Nismo zadovoqnidosada{wim ula-gawima sredstavaod privatizacije

"Telekoma Srpske" na pod-ru~ju bijeqinske regije.Smatramo da je ova regijainvestirala puno vi{e urazvoj "Telekoma", nego {tojoj je vra}eno i da je taj nes-razmjer o~igledan. Uosta-lom, Vlada RS je puno vi{esredstava uloìla samo ujednu zapadnokraji{ku op{-tinu, nego u deset mawihop{tina na podru~ju isto~-nog dijela Republike Srp-ske, izjavio je Gavrilo An-toni}, predsjednik Op{tin-skog i ~lan Glavnog odboraPDP-a na konferenciji za{tampu, odrànoj u Bije-qini.

Antoni} je izjavio da

PDP priprema sve neop-hodne podatke, s kojima }eubrzo iza}i u javnost, o dosa-da{wim izdvajawima iz Raz-vojnog fonda Vlade RS poop{tinama u RepubliciSrpskoj.

Komentari{u}i navodneunutra{we sukobe u bije-qinskom PDP-u, Antoni} jeizjavio da su oni bili pred-imenzionirani i preuveli-~ani, te da je proces rekon-strukcije stranke uspje{nookon~an.

- Na lokalnom planu ne-}emo odustajati od na{ihpredizbornih obe}awa, kojase odnose na razvoj i sela igrada. Ne}emo odustajati odideje da se formira direk-cija za razvoj sela, te da se ugradu izgrade svi neophodniinfrastrukturni objekti i

da se posebna pa`wa posvetibezbjednosti djece u saob-ra}aju, odnosno, da se to osi-gura izgradwom pje{a~kihprelaza i pasarela.\uro Stanojevi}, ~lan

Predsjedni{tva bijeqins-kog PDP-a i narodni posla-nik, istakao je da }e ova st-ranka aktivno djelovati u

parlamentarnom ìvotu i unarednom periodu, te da }eistrajavati na ekonomskomrazvoju Semberije, okon~a-wu procesa restitucije, do-no{ewu podno{qivijih rje-{ewa za zdravstveno osigu-rawe poqoprivrednika iizmjenama Zakona o fis-kalnim kasama. Q.Q.

BIJEQINA ZASLU@UJE VI[E

GavriloAntoni}

Prvi maj, tradicional-ni praznik rada ove go-dine do~ekujemo u izu-zetno te{kim uslovi-

ma, mo`da i najteìm u bliskojpro{losti. Suo~eni sa sve ~e{-}im otpu{tawem od strane poslo-davaca, radnici su prepu{teni sa-mi sebi, bez ikakve za{tite od dr-àve, a sve mawe i od sindikata.I u na{em okruèwu svjedoci smovelikog broja preduze}a koja vi-{e ne rade ili su na granici dazatvore svoje kapije, otpu{tenihradnika koji su izba~eni na uli-cu, a oni koji imaju sre}u, te ipakrade, prepu{teni su na milost inemilost svojih nekorektnih po-slodavaca. Licemjerno je od onihkoji su bili glavni stvaraoci ovak-vog dru{tva i u~estvovali u proce-su privatizacije, da sada obiqe-àvaju 1. maj i pozivaju te iste rad-nike, koji su ostali bez posla, namasovna okupqawa i besplatneporcije pasuqa. SP, kao nosilacideje socijalne pravde, zahtjeva odsvih relevantnih faktora u dru-{tvu da povedu vi{e ra~una o oni-ma koji su stvorili ovu dràvu.Tradicionalni Praznik rada, kaotrajna vrijednost civilizovanogdru{tva, treba da bude zajedni~kipovod za ponovnu afirmaciju ra-da, solidarnosti i dru{tvenog nap-retka. Socijalisti }e sa svoje st-rane u~initi sve {to je u wihovojmo}i s ciqem kreirawa kvalitet-nijeg privrednog okruèwa, koje}e pogodovati otvarawu novih rad-nih mjesta, smawewu nezaposleno-sti i ja~awu ekonomske i socijal-ne sigurnosti svih gra|ana Bije-qine. I pored svih problema kojiih mu~e, èlimo radnicima i oni-ma koji se tako osje}aju da bar nadana{wi dan zaborave ru`no i sk-romno obiqe e ovaj praznik uz tra-dicionalni izlazak u prirodu i uskladu sa svojim mogu}nostima, na-vedeno je u saop{tewu za javnost OOSocijalisti~ke partije Bijeqina.

ÊSTITKARADNICIMA



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.6

POSQEDICE SVJETSKE EKONOMSKE KRIZ

\OR\E SLAVIWAK, PREDSJEDNIK SKUP[TINE PODRU^NE PRIVR

Posqedice svjetskeekonomske krize ive} izraène rece-sije evidentne su i

u bijeqinskoj privredi. Iakose proizvodwa u ve}ini indus-trijskih preduze}a i daqe odr-àva, sve vi{e do izraàja do-laze problemi koje je gotovonemogu}e rije{iti. Nedos-tatak obrtnih sredstava, nis-ka uposlenost kapaciteta, vi-soki tro{kovi proizvodwe, za-duènost, niska konkurentno-st izvoza, u me|uvremenu je po-

ja~ana i novim preprekama,kao {to je negativan uticaj Spo-razuma CEFTA na izvoz, zas-tarjelost tehni~ko - tehnolo-{ke opreme koja sve vi{e dje-luje kao om~a koja onemogu}a-va bilo kakav razvojni iskorak.

U Bijeqini je trenutno naevidenciji Fonda PIO regis-trovano 23.791 osiguranik,{to je vi{e od 1.102 osobe uodnosu na godinu dana ranije.Me|utim, na evidenciji Zavo-da za zapo{qavawe nalazi se12.459 osoba, {to tako|e uka-zuje na ozbiqnost situacije u

kojoj se nalazi semberska pri-vreda. Na nepovoqne tenden-cije ukazuje i podatak da je u2008. godini odjavqeno 420 sa-mostalnih preduzetni~kihradwi, dok je privremeniprestanak rada, do godinu da-na, prijavilo 155 samostalnihpreduzetnika.

Najve}i kamen spoticawa zasembersku privredu predstav-qaju dva velika industrijskagiganta koji se trenutno na-

laze u ste~aju, Fabrika {e-}era i Prehrambena industri-

ja "Sava". [e}erana od 1993.godine ne prera|uje {e}ernurepu, dok je "Sava" prije godi-nu dana prekinula redovnupreradu vo}a i povr}a. Obaova industrijska kapaciteta unajve}oj mjeri su svojevremenobila usmjerena na najve}iprivredni resurs Semberije -poqoprivredno zemqi{te, nakome je bilo mogu}e proizves-

Nikoodnasne znada lije ovo tek po~etakvelike ekonomskekrize i kada }emo

dosti}i vrh ledenog brijega.Niko od stru~waka ne nudi is-pravno rje{ewe, jernemaiskust-va sa ovakvom krizom, kaè\or-|e Slaviwak, predsjednik Skup-{tine Podru~ne privredne ko-more Bijeqina, isti~u}i da suprivrednici i gra|ani RS u pro-teklih petnaestak do dvadesetgodina bili zaokupqeni svojimproblemima i neda}ama, tako danismo ni imali pravi uvid u sv-

jetska ekonomska kretawa.- Jedna recesija zabiqeèna je

1989. godine, druga deset godinakasnije, 1999. godine, da bismodo~ekali i ovurecesiju kojapre-lazi u krizu. Recesija je proiz-vod hiperprodukcije roba iproizvoda i automatizacije pro-izvodwe.Potro{wa je imala je-dan svoj kontinuitet, dok je pro-izvodwa stalno rasla. Nagomi-lane su zalihe i zbogtoga je biloneminovno i smawewe proizvod-we. Na zapadu je hipotekarnukrizu izazvao vi{ak novca natrì{tu. Banke su iskazale neo-preznost i pretjeranu gramzi-vost ili pohlepu, jer je profitbiovi{enegoizazovan. Nestaloje novca za privredu, tako da sudràve sada morale interveni-sati, kaè Slaviwak, isti~u}ida }e u ovoj situaciji opstati

jake i stabilne firme koje nisuprezaduène.

- Kaddo|edo slijegawa tla,on-da }e se razviti jedan novi eko-

VE] NEDOSTAJU

KRIZA JE KAO ZE

Za sada nepoznati po~i-nioci opqa~kali su uno}i sa 23. na 24 aprilzlataru Zlatarne Ceqe

u Ulici Milo{a Crwanskog uBijeqini. Opqa~kana zlatarakoja se nalazi u pje{a~koj zonivlasni{tvo je Mare i BoìdaraMilakovi}a iz Br~kog, a za sadanije utvr|eno kolika je vrijed-nost opqa~kanih satova i zlat-nog nakita. Deùrni tuìlac,niti deùrni operativni u CJBBijeqina nisu imali ta~nu in-formaciju o nanesenoj {teti,niti o detaqima pqa~ke. Ne-

jasno je da li su pqa~ka{i odni- jeli samo ono {to su zatekli u

vitrinama zlatare ili je obijeni sef u kojem se ~uvaju dragocje-nosti.

Pje{a~ka zona u Bijeqiniprostor je na kome se, pored ka-fi}a i no}nih klubova, nalazinekoliko zlatara koje su i do sa-da bile meta sli~nih akcija.Nedavno su opqa~kane i zlatare"Grande" i "[korpion", ali dosada niko nije priveden kaoosumwi~eni za ova krivi~nadjela. Kako saznajemo iz izvorabliskih CJB Bijeqina, jedinitrag je snimak na~iwen video-nadzorom zlatare "[korpion",na kojem se vidi silueta visokog,mr{avog mu{karca. M.E.

OPQA^KANAZLATARNA CEQE

Pripadnici Grani~nepolicije BiH, Teren-ska kancelarija Sje-veroistok sa sjedi{-

tem u Bijeqini presjekli su jo{ jedan lanac krijum~arewa prekorijeke Drine. Na obali rijekeDrine u nasequ Koj~inovac, ublizini kafane "Tri dlake",bosansko-hercegova~ki grani~a-ri zaustavili su i li{ili slo-bode ~etiri krijum~ara, te zap-lijenili oko 2000 pantalona odxinsa i oko 400 majica, kako senezvani~no procjewuje, ukupnevrijednosti 40.000 KM.

Prema saop{tewu GP BiH,osobe P.P. i G.D. su oko {estsati ujutro ~amcem prevezle ro-bu iz Srbije, dok su ih na drugojobali ~ekali M.S. i @.S. koji supreuzeli robu i traktorom kre-nuli prema Koj~inovcu. Tada ih

je uhapsila deùrna patrola GPBiH. Uhap{eni su rekli da im jeza ovaj posao nepoznata osobaplatila po 20 evra. Na lice mjes-ta iza{li su ~lanovi Tima zasuzbijawe krijum~arewa Upraveza indirektno oporezivawe,Podru~na jedinica Tuzla, koji suvi{e sati procjewivali vrijed-nost zaplijewene robe, ali nisudali zvani~no saop{tewe.

Saznajemo da su uhap{eni sr-bijanski dràvqani Dragutin

Gordovi} i PredragPeri{i} izNovog Sela, op{tina Loznica,te Strajko @ivanovi} Biber iSlavko Markovi} iz Koj~inov-ca, op{tina Bijeqina.

Uhap{eni su izjavili da ovaj"posao" rade kako bi ne{to izaradili u op{toj nezaposlenos-ti, te da su mislili da se robaprebacuje ~amcem, jer je tako

jeftinije.Ime naru~ioca posla, navod-

no, nisu saop{tili i tvrde da ganisu ranije poznavali. Izvje{-taj o ovom krivi~nom djelu pre-dat je Tuìla{tvu BiH, a istra-ga se daqe nastavqa kako bi senaru~ioci i organizatori ovogdjela prona{li i kaznili.

M.E.

SPRIJEÊN [VERCPREKO DRINE



PRIVREDA / POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 7

IDENTNE U BIJEQINSKOJ PRIVREDI

E KOMORE O EKONOMSKOJ KRIZI

i velike koli~ine sirovinea preradu u ovim fabrikama.

U toku je izrada i usvajawelanova reorganizacije, o ~e-

mu }e se izja{wavati skup{-ine povjerilaca. U prvimoratnim godinama ste~ajniostupak je otvoren u Fabricibu}e "Zenit", "[ipad Stola-u", "Mesoproduktu", GP "Zla-ibor", MIP "Elektron", doke predste~ajni postupak tekedavno otvoren u GP "Rad".

Svijetle ta~ke bijeqinskeprivrede, bar kada je u pitawuuspje{no okon~awe procesaprivatizacije, bili su: "@i-topromet", Fabrika za prera-du vo}a, povr}a i za~ina "Sem-berka", IGM "Drina", "Elva-ko", "Panafleks" i neka trgo-vinska preduze}a. Me|utim,ni u tim preduze}ima privati-zacioni proces nije protekaobezbolno, bez smawewa brojaradnika i smawewa obima upo-

slenosti instalisanih kapa-citeta.

Poqoprivredni sektor uSemberiji ve} godinama je iz-loèn nezapam}enom stresu,od elementarnih nepogoda, su-{a i olujnih vjetrova, pa donelojalne konkurencije i ner-avnopravnih uslova poslova-wa sa zemqama iz okruèwa,odakle se i uvozi najvi{e po-qoprivrednih proizvoda. Zas-tarjela mehanizacija, usitwenposjed, vrtoglav rast cijenarepromaterijala i oscilacijeu cijenama ìtarica, sve se tonegativno odraàva na sta-bilnost poqoprivredne pro-izvodwe. Iako je Vlada RS iresorno ministarstvo u pro{-loj godini, od ukupno 80 mili-ona maraka podsticajnih sred-stava, vi{e od ~etvrtine pla-sirala na podru~je Semberije,a u me|uvremenu je formiran iop{tinski Agrarni fond, svese to ~ini jo{ uvijek nedovo-qnim da bi semberska poqo-privreda napravila zna~ajnijeiskorake i postala zamajac uku-pnog razvoja ove regije. E.S.N.

sistem sa novim eko-odnosima i novimekonomskim sila-

Najteè }e u svemu ovo-pro}i evropske zemqe

nedostaju resursi.kriza nama pruà i od-

{anse. Imamo jeft-radnu snagu, ali nemamo

i politi~ki am-kojibi pruào sigur-

potencijalnim inves-sa zapada.

Slaviwak kaè da je priv-eda Republike Srpske mi-ijaturna u globalnim svjet-kim de{avawima i da mo-

èmo samo snositi posqe-ice tektonskih poreme}ajaa svjetskom trì{tu.- Sa ovog podru~ja imali

najuspje{niju firmu zagodinu u Republicimili}ki "Boksit".

preduze}e je ostvariloprofit, jer je skok

rude bio udvostru~enodnosu na 2007. godinu.

su svoj mome-i ostvarili ekstra pro-

Situacija se okrenulanegativnom smjeru, jer je

rude pala za tri putaproteklih ~etiri do pet

To je za ovu firmuzaustavqawe proiz-

u protekla ~etiriod decembra do pr-

aprila. Ovihdana pono-su pokrenuli proizvod-@elim da kaèm damalo

zavisi od nas samih.se prilago|avati

novonastaloj situaciji, sa-~uvati ono {to imamo, izb-jegavati podizawe kreditakoje nismo u stawu vra}ati.Na{a {ansa je u investici-jama i u pospje{ivawu pot-ro{we, jer je na{a pot-ro{wa ne~iji proizvod. Dr-àva mora stimulisati pot-ro{wu kroz investicioneprojekte. Cijena glinice nasvjetskom trì{tu je dalekoispod cijene proizvodwe.Cijena gvo`|a je drasti~nopala i za 150 KM nià je odcijene proizvodwe tone terude. Racionalnost u svemu,investicije u infrastrukl-turu, uz pomo} dràve, to suneke od osnovnih mjera kojenas mogu izvu}i iz krize.Slaviwak kaè da se morai}i na maksimalno rastere-}ewe privrede, jer je apsurd-no oporezovati ~ak i topliobrok.

Kriza upu}uje na to da }esvi raditi za mawu platu,kako radnici, tako i poslo-davci. Koncentrat parada-

jza koji je uvoèn iz Kinesvojevremeno je bio izuzetno

jeftin, da bi sada cijenabila oko 2,5 KM za kilo-gram. To je ve} cijena kojojmoè konkurisati i parada-

jz sa doma}eg trì{ta.-[anse postoje, samo ih

treba znati i htjeti isko-ristiti, kaè na kraju za,,Semberske novine’’ \or|eSlaviwak.

Q.Q.

BRTNA SREDSTVA

MQOTRES

Povoqne vremenskeprilike pogodovalesu rastu i razvoju str-nih ìta i uspje{noj

sjetvi kukuruza. Prema procjena-ma stru~waka ovog prole}a }e uSemberiji biti zasijano vi{e od25 000 hektara kukuruza, {to seocjewuje kao uspjeh.

- Zahvaquju}i adekvatnim vre-menskim uslovima, prije svegatemperaturi zemqi{ta, koja sekretala od osam do 12 stepeniCelzijusovih, sjetva kukuruza uSemberiji, po~ela je ve} prvihdana aprilai do sada je zavr{enana vi{e od 90 odsto planiranihpovr{ina, potvrdio je drDraganZari}, rukovodilac Agencije zapruàwe stru~nih usluga u po-qoprivredi.

- Trenutno problem predst-avqa nedostatak vlage u zem-qi{tu, tako da je neophodno iz-vr{iti vaqawe parcela, kakobise zadràla vlaga i podigao ka-lori~ni sloj, te se ostvario kon-takt sjemena i zemqi{ta. Ovaag-rotehni~ka mjera posebno jezna~ajna zbogveomaniske akumu-lacije vlage u zemqi{tu, takodasmo u sjetvu u{li sa suvim po-vr{inskim slojem i imali smosituaciju da je zemqi{te bilosuvo, ~ak i do 12 centimetara,{to dovoqno govori o nu`nost

zatvarawa vlage, kaè Zari}.On ovom prilikom savjetuje

poqoprivrednicima da se nedvoume oko izbora hibrida udaqoj fazi sjetve.

-S obzirom da se o~ekuje da sesjetva zavr{i u optimalnom ag-rotehni~kom roku, ratari netreba da brinu koje }e hibridesijati, jer se do kraja aprilamogu koristiti hibridi svihgrupa zrewa, a ukoliko se sjetvabude odvijala i po~etkom maja,treba zasijati hibride kra}evegetacije. Tako|e, uporedo sasjetvom kukuruza, poqoprivred-nici treba da tretiraju parceleherbicidima protiv korova idrugih {teto~ina, jer }e na tajna~in stvoriti dobre predus-love za kasniju primjenu daqihagrotehni~kim mjera i postiza-we visokih prinosa, smatra drDragan Zari}. S.\.

NA KRAJU SJETVE KUKURUZA

Semberski poqopriv-rednici podnijeli suukupno 5.660 zahtjeva zaodobrewe regresiranog

goriva i vje{ta~kog |ubriva zaovogodi{wu proqe}nu sjetvu.Ukupno je odobreno, kaè Mla-den Trifkovi}, samostalni st-ru~ni saradnik za oblast poqo-privrede, {umarstva i vodop-rivrede u op{tinskom Odjeqewuza privredu i dru{tvene djelat-nosti, 4.911 zahtjeva.

- Odbijeni su zahtjevi onih po-qoprivrednika koji jo{ uvijeknisu registrovali obradive po-vr{ine za proqe}nu sjetvu.Mnogi od wih su jesenas na regi-strovanim povr{inama zasijali

p{enicu, te i nemaju slobodnepovr{ine za proqe}nu sjetvu.Uslov za odobrewe regresiranoggoriva i |ubriva bila je mini-malna povr{ina od jednog hekta-ra za ratarske kulture, dok je zapovr}e uslov bio 0,5 hektara.[to se ti~e goriva, bilo je odo-bravano 120 litara po hektaru, a|ubriva je odobravano 260 kilo-grama po hektaru.

Trifkovi} kaè da je naknad-no odobreno 133 zahtjeva, zbognepreciznih i neta~nih podata-ka u APIF-u.

- Naknadno je odobreno 178,1tona vje{ta~kog |ubriva i 82.300litara regresiranog goriva. Da-kle, za podru~je Semberije ukup-

no je odobreno 3.837 tona |ubrivai 1.767.900 litara goriva. Dopisza dodatne koli~ine goriva i |u-briva uputili smo krajem martai resorno ministarstvo je uva-ìlo primjedbe poqoprivredni -ka, te su ispravqene gre{ke.

Poqoprivrednici su zadovoq-ni ~iwenicom da su dobili pone{to povoqnijoj cijeni gorivoza proqe}nu sjetvu, ali su is-tovremeno izrazili i svoje ne-zadovoqstvo {to su do ovih rep-romaterijala do{li u vrijemekad je sjetva ve} bila otpo~ela.Neki poqoprivrednici su se od-lu~ili samo za gorivo koje }e mo-}i iskoristiti i u narednimmjesecima. E.S.N.

KORIGOVANI IZNOSIGORIVA I \UBRIVA

Trifkovi} kaè da bi svipoqoprivrednici trebalo jo{jednom da provjere u APIF-upodatke o registrovanimsjetvenim povr{inama na svo-jim imawima, kao i broj reg-istrovanih ~lanova svogadoma}instva, kako u narednomperiodu, mo`da ve} u vrijemejesewe sjetve, ne bi ponovodo{li u neprijatnu situacijuda budu izostavqeni saspiskova za podsticaje.

PROVJERITEPODATKE!



Dan planete Zemqe,22. april, je godi{-wa manifestacijakojom se èli sk-renuti pa`wa ci-

jele svjetske javnosti naopasnosti koje prijete ìvo-tu na Zemqi. Ovim se danomèli pomo}i ~ovjeku da po-novo uspostavi kontakt sprirodom, te ukaè na op{-te ekolo{ke krize, kao {tosu zaga|ivawe vazduha, tla ivode, kao i problem global-nog zagrijavawa. Na taj dan,kada se preduzimaju razli~i-te konkretne akcije za{titeìvota na Zemqi, bijeqin-sko Ekolo{ko udruèwe,,Eko put’’ naglasak je stavi-lo na edukaciju kako bi upo-zorili Semberce na va`nosto~uvawa ìvotne sredine

Zemqa je peta po veli~iniplaneta Sun~evog sistema,ima promjer oko ekvatora od12.756 kilometara, a oko wekruì jedan prirodni sate-

lit, Mjesec. Procjewuje se,da je Zemqa stara 4,5 mili-

jarde godina i jedina je pla-neta, koliko je poznato dodanas, na kojoj postoji ìvoti koja ima vodu u teku}emstawu na svojoj povr{ini.Zemqine prekrasne razno-likosti otkrivaju prisutno-st razli~itih ìvih vrsta.Me|utim tokom vremena~ovjek svoje sposobnosti svevi{e razvija, te je svoje mo-gu}nosti po~eo da koristi uneskladu sa prirodom, naro-~ito tokom posqedwih 100godina. Razvojem industrijeuni{tava se Zemqin prirod-ni balans, a time i vrijedno-st qepote ìvota na Zemqi.

- Protest zbog izlivawa30 tona sirove nafte u Pa-cifiku, u zalivu Santa Bar-bara, 22. aprila 1970. godine,bio je prvi protest kojim jetada{wi ameri~ki senatorNelson pokrenuo akcijuza{tite ìvotne sredine,

kao i zahtjev da se ekologijauvrsti kao jedna od glavnihta~aka na konferencijamaUjediwenih naroda. Ve}1971. godine u Kanadi se os-niva, danas najpoznatija inajmo}nija ekolo{ka orga-nizacija ,,Green peace’’, pod-sjetila je na po~etke borbeza o~uvawe zdrave ìvotnesredine i ìvota na Zemqi,predsjednica Ekolo{kog ud-ruèwa ,,Eko put’’, SneànaJagodi} Vuji} koja je zajednosa ~lanovima udruèwa,,Sunce,, i JP ,,Eko-dep’’ nagradskom trgu prolaznicimadijelila letke i bro{ure sk-re}u}i im pa`wu na ovaj zna-~ajan datum.

Ona je istakla da se ovegodine Dana planete Zemqeu svijetu obiqeàva podmotom ,,Za zelenu genera-ciju’’, ali da su bijeqinskiekolozi odlu~ili da prosla-va protekne nizom aktivnos-ti koje }e okupqati uglav-nom djecu, a pod motom ,,Nebudi druga~iji, prikqu~ise!’’

Sadràjno najbogatija, ka-ko je bilo i planirano, bila

je nedjeqa, 26. april, kada je ugradskom parku odrànaekolo{ka izlo`ba posve-}ena planeti Zemqi, iz-lo`ba hortikulture i sad-nog materijala, izlo`ba idegustacija ekolo{ke trpe-ze, te tradicionalne dje~ijeigre i zabava.

- Edukacija je najbitnija, akao {to moè da se vidi, uBijeqini je ona i dala za-paène rezultate tako da jena{ grad~istiji u odnosu nadruge sredine u BiH, istakla

je Sneàna Jagodi} Vuji}.Jedan na{ sugra|anin

kaè da stalno, a ne samo 22.aprila, treba da se zamis-limo {ta to radimo svojojplaneti i da bi nas defini-tivno zbog toga trebala dape~e savjest.

M.R.

HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.8

Usklopu preduze}a ,,Ko-munalac’’ je i rasad-nik u kom se bri`qi-vo weguje razli~ito

cvije}e, ukrasno drve}e i grmqe.Gajewe biqaka je izuzetno zaht-

jevan posao koji osim kontinui-rane brige zahtijeva i poznava-we tehnologije gajewa o ~emu jegovorila Branka Mati}, inè-wer pejza`ne arhitekture koja jezaslu`na za revitalizaciju ra-sadnika koji je tokom svog goto-vo 70-godi{weg postojawa perio-di~no venuo, pa se ponovo rasc-vjetavao.

- Ve} deset godina se bavimoodràvawem javnog gradskog ze-lenila, a evo ve} je tre}a sezonazaredom kako smo krenuli uproizvodwu raznog sezonskogcvije}a, te sa razmnoàvawemna{eg sadnog materijala, pogo-tovo ~etinarskih vrsta, kao{tosu razne vrste tuja, kleke i dru-gih dekorativnih vrsta drve}a i`bunastih vrsta, navela je Bran-ka Mati} pojasniv{i da osim zaure|ivawe i odràvawe grads-kih zelenih povr{ina u rasad-

niku uzgajaju i raznovrsno ukras-no biqe za ure|ewe balkona ioku}nica koje je u slobodnoj pro-daji. Proizvodwa sadnog materi-

jala se obavqa u plastenicima ina otvorenom dijelu, na parcela-ma na kojima osim tuja koje sunajtraènije, uzgajaju i raznedruge ukrasne biqke, me|u koji-ma je i crvenolisni javor koji je

jako pogodan za mala dvori{ta.Ako bi uzeli jedan period godi-ne kao po~etak ponude, mogli bikrenuti od ponude sobnog cvije-

}a koje se iz ovog rasadnika pla-sira za Dan èna i koje se, kakokaè Branka, zbog izuzetno po-voqne cijene brzo rasproda, a za-tim na red dolaze raznobojneprimule (jagor~evine) koje, kaoi u prirodi, najavquju po~etakproqe}a i sezone cvije}a. Uzwih u ponudi paralelno budu irazne vrste qubi~ica. Kako da-ni postaju topliji, vegetacijabuja, proizvodwa se zahuktava ina red dolazi glavna i najduàsezona kada je i ponuda prepuna

raznovrsnog cvije}a, grmova, sta-bala i ostalog.

- Najvi{e traèna vrsta se-zonskog cvije}a su begonije. Go-di{we proizvedemo oko 10.000komada ovih sadnica, a vrstu ko-ju na{i sugra|ani najradije sadeu svojim cvjetwacima u naroduzovu ,,koluti}i’’ ili ,,kupu{~i-}i’’. Od ostalih vrsta velika jepotra`wa za petunijama, salvi-jama, surfinijama, kadifica-ma..., precizirala je Branka Ma-ti} pod ~ijim budnim okom se od-

vija proizvodwa raznovrsnog sad-nog materijala. U ponudi trajni-ca, uz ostale, zastupqene su pap-rati i razne biqke za kameware,te brojne vrste kaktusa i sukulen-ti. Svaki namjernik koji do|e urasadnik moè ovdje dobiti ibesplatan stru~ni savjet, pa zatosvi koji namjeravaju ovog proqe-}a ure|ivati svoje dvori{te ilibilo koji drugi prostor, mogu danavrate u rasadnik gdje }e mo}ida prona|u ne{to za sebe u boga-toj ponudi ukrasnog biqa. M.R.

BOGATA PONUDA SADNOG MATERIJALA U RASADNIKU AD ,,KOMUNALAC,,

OBIQE@EN DAN PLANETE ZEMQE

ZA ZELENU GENERACIJU

Svakodnevne pri~e o svjets-koj ekonomskoj krizi, koja

je, kao, stigla i do nas, kaoda se ne ti~u Svetlane Mar-

kovi} iz [apca i wene putuju}e ra-dionice za pletewe korpi od pru}a.Na regionalnom putu Bijeqina -Beograd, nedaleko od Slobomira,Svetlana udarni~ki, sa svojih 20prstiju, (koristi i noge za rad) zanepuna dva sata oplete korpu koja

moè da sluì narednih pet godina.- Ne znam ja ni{ta o tim krizama i

strategijama o ~emu pri~aju politi-~ari. Ja znam da moram da radim. Zakorpu dobijem tri do ~etiri evra, alise te{ko prodaje. Da sam u Wema~kojdobro bi zara|ivala. Ovako krsta-rimo po Srbiji i RS i tako putuju}ii pletemo i prodajemo. Nekad dobro,nekad lo{e. A ivot je i kad je dobroi kad je lo{e, kaè Svetlana. B.M.

Nakon osvajawa Akonkagve iKilimanxara, alpinistiSlobodan Simiki} i Mi-lan Kova~evi} svoje umi-

je}e planinarewa ovih dana iskazalisu na bijeqinskom vodotorwu izaz-vav{i pa`wu gra|ana. Poznati alpi-nisti angaòvani su na uklawawu sta-re fasade vodotorwa, a posao na pe-desetak metara visine iziskuje maksi-malan oprez i pored alpinisti~keobu~enosti.

- Za visinske radove ~esto se anga-ùju alpinisti zbog efikasnosti, la-kogpristupa i ekonomi~nosti. Poredmogu}nosti zarade, ~esto radimo ova-kve poslove, jer nam je to dobra kon-diciona priprema za velike uspone,kaè Slobodan Simiki} i isti~e da}e im zara|eni novac koristiti za na-bavku opreme potrebne za osvajawenajhladnijeg planinskog vrha, McKin-ley u Sjevernoj Americi. M.E.

PUTUJU]A RADIONICA

ALPINISTINA VODOTORWU

BEGONIJE I TUJE NAJTRA@ENIJE



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 9

Vaskr{wu radost osje-tilo je i oko 200 ko-risnika narodne ku-hiwe u Bijeqini. Ad-

ministrativna slu`ba op{ti-ne, u saradwi sa Eparhijomzvorni~ko - tuzlanskom i Op{-tinskom organizacijom Crve-nog krsta podijelila im je do-datne pakete hrane.Julijana Avdi} (72) ìvi sa

bolesnom k}erkom Dinom. Odprvog dana rada narodne kuhi-we koristi wihove usluge i do-lazi po jedan obrok u Mjesnu za-

jednicu Ledinci.- Penzija je izuzetno mala,

oko160KM.Dok platim struju,vodu i druge reìje, ne ostaneskoro ni{ta. @elim da se zah-

valim op{tinskim vlastima naovoj pomo}i, kaè Julijana.

Korisnik narodne kuhiwe jei Danilo Lazi} (54), dijabeti-~ar. @ivi sam i prima porodi-~nu penziju u iznosu od 180 KM.

- Invalid sam, uz to i bole-stan. Nesposoban sam za bilokakav rad.Dolazim po jedan ob-rokdnevno, a mogao bih pojestii vi{e zbog svoje bolesti. Zah-vaqujem se vlastima na ovojbrizi za nas najsiroma{nije.Hajrija [abanovi} (67), ì-

vi kao podstanar u tro{noj imemqivoj ku}ici u Hercegova~-koj ulici, sa 160 KM penzije.

- Dok platim stan 100 KM,meni ni{ta ne ostane. Bolesnasam i jedva sam do{la i po ovaj

paket. Nemam nikoga svoga ipomo} dru{tva mi jeneophodna.

Sli~na je pri~a Tode Rajak,koja ìvi u nasequ "Pet jeze-ra", u kolektivnom smje{taju,kao i Marka Gligori}a iz Bat-kovi}a, koji trenutno ìvi utu|oj ku}i u Dvorovima.

Korisnici narodne kuhiwe,wih trideset {estoro, svakogdana dolaze po svoj obrok, kuva-no jelo i hqeb, u prostorijeMjesne zajednice Ledinci. Uvrijeme vjerskih praznika, okoBoì}a i Vaskrsa paket hrane

je izda{niji i to za wih preds-tavqa posebnu radost.

Na~elnik op{tine Mi}oMi}i} kaè da su ovogodi{wevaskr{we pakete hrane dopuni-

li i donatori, kao {to je"Spektar drink", pekoteka"Stojanovi} i sin", slasti~ar-na "Mocart", dok su ~laniceUdruèwa "Trojeru~ica" obez-bijedile {arena vaskr{wa jaja.

- Ukupno imamo 201 korisni-ka narodne kuhiwe. I oni }e,zahvaquju}i ovoj pomo}i, nanajqep{i na~in proslavitinajradosniji pravoslavni praz-nik - Vaskrs. Iskoristili smo

mogu}nost da se obroci prip-remaju u op{tinskoj kuhiwi.Tosu mjese~ni tro{kovi oko10.000 KM i trenutno su pod-no{qivi.Hrana se dostavqa na~etiri punkta u gradu i dva uJawi.Ovo su najteì socijalnislu~ajevi, jer nisu u stawu dasami sebi pripremaju hranu.Zbog toga jewimaovakva pomo}i neophodna, kaè na~elnikMi}i}. Q.Q.

VASKR[WI PAKETI

ZA NAJUGRO@ENIJE

POMO] [VAJCARSKOG CRVENOG KRSTAPORODICI SALIHOVI] U BIJEQINI

B

ijeqinska porodicaSalihovi}, otac Ahmo(52), majka Mevlida(31) i wihovo petoro

jece, koji ìve u neuslovnoj {u-i od 25 m2 stambenog prostora,ez kupatila i osnovnih uslovaa ìvot, nakon pisawa na{egista, polovinom aprila jo{ jed-om su obradovani, ovaj put dona-ijom {vajcarskog Crvenog kr-ta. Radi se o paketima hrane iu}nih potrep{tina, paketimaredstava za higijenu, zatim oosteqini, }ebadima, obu}i idje}i, te kompletnom {kols-om priboru za djecu.Mirsada Jahi} i Jasmina Na-

iz tuzlanskog ureda ove hu-manitarne organizacije, u dru{-

vu \oke Mihajlovi}a iz bije-qinskog Crvenog krsta, posje-ile su porodicu Salihovi} u

wihovoj skromnoj ku}i u Ulici]irila i Metodija broj 111 uBijeqini i uru~ile im vrijedne

oklone.Ahmo Salihovi} zahvalio se

umanitarcima iz Tuzle i svimaoji su do sada pomogli da wego-

va porodica lak{e podnese pos-qedice nezaposlenosti i siro-ma{tva. Kako nam je rekla Mi-hela Hini}, {efica bosansko-hercegova~kog ureda {vajcars-kog Crvenog krsta ova akcija jedio {ireg projekta pomo}i siro-ma{nim porodicama koji ovaorganizacija realizuje i na pod-ru~ju Republike Srpske, te Tuz-lanskog i Posavskog kantona.

M.E.

DONACIJA ZALAK[I @IVOT

PREDAVAWE O ZNAÂJU MAMOGRAFIJE

N

aInstitutu za onko-logiju i radiologijuSrbije u pro{loj go-dini mamografom je

snimqeno 17.000 èna. Za raz-liku od ranijih godina, kada suuglavnom dolazile ène kojeimaju zdravstvene tegobe, sadavi{e od 60odstoènadolazi napreventivne preglede. To je po-tvrda da su ène motivisane za~uvawe svoga zdravqa, a mamo-grafijaim to omogu}ava, istak-la je docent drZoricaMilo{e-vi}, radiolog sa Medicinskogfakulteta u Beogradu, na pre-davawu u Domu omladine u Bi-

jeqini o zna~aju mamografije upostupku ranog otkrivawa rakadojke, koje je organizovao Domzdravqa Bijeqina.

Profesorka Milo{evi} ka-è da se ova zlo}udna bolestmoè razvijati pet do sedam go-dina, a da èna ne osje}a nika-kve zdravstvene tegobe, niti seneke promjene mogu dodirom uo-~iti. Mamografija moè otk-riti rak dojke u tom stadijumu,tako da je mogu}e mamografijomotkriti promjene i izvr{itinakon toga operaciju bez bilokakvih promjena. Na taj na~inse zadràva potpun tjelesni in-tegritet ène i omogu}ava re-alno izle~ewe". Doktorka Mi-lo{evi} kaè da je u~estalostraka dojke na na{im prostori-ma negdje u sredini u~estalostiu cijeloj Evropi. Najve}a pri-sutnost ove bolesti je u naj-razvijenijih zemqama Evrope, uFrancuskoj, Velikoj Britanijii [vedskoj, dok je ovaj region unekakvoj sredini.

- To nije za nas ute{no, jerako 4.000 èna oboli svake go-dine, dok 1.600 ènaumre od ra-ka dojke godi{we, to je za svenas osnovni motiv za organizo-

vawe preventivnih pregleda,jer je rak dojke jedna od retkihoblasti medicine, gde moèmootkriti minimalnu promenu ibiti veoma efikasni u le~ewu.[to se ti~e, faktora rizika,dva su osnovna: ènski pol iìvotna dob, jerènenaj~e{}eobolevaju nakon pedesete godi-ne.Zbogtogana{eènene tre-ba da ~ekaju neke promene, ve}

da do|u na pregled kad napune45 godina i dok su zdrave daobave preventivni pregled, ka-è doktorka Milo{evi}.Docent dr Sini{a Maksimo-

vi}, hirurg Op{te bolnice"Sveti vra~evi" u Bijeqinigovorio je o hirurgiji tumoradojke, istakav{i da ova zdrav-stvena ustanova radi hirurgijudojke po svim protokolima sav-remene hirurgije.

- Kad govorimo o ovoj temi,onda moèmo govoriti o dijag-nosti~koj i kurativnoj hirurgi-ji.Dijagnosti~ka podrazumijevasve procedure za odstrawivawetumora, da bi se nakon togapri-stupilo drugim vidovima lije-~ewa, kao{to je hemioterapija,

radioterapija, hormonoterapi-ja. Od 2000. godine na Hirur{-kom odjeqewu na{e bolniceoperisano je 671 pacijent, od~ega je 463 pacijenta bilo sakarcinomima dojke, 342pacijen-ta je hirur{ki operisano i ve-liki broj pacijenata je ope-risano uz po{tedne hirur{keintervencije. Sa~uvan je volu-men dojke, zadovoqena estetska

komponenta, kvalitet ìvotapacijenata je popravqen.I psi-holo{ki momenat je bitan ukasnijoj fazi kontrole i pra-}ewa pacijenata, kaè dr Mak-simovi}.

Direktor Doma zdravqa, dok-tor Zlatko Maksimovi} ista-kao je da nabavkom prvog pok-retnog mamografa Dom zdravqamoè uspje{no u~estvovati uorganizovawu preventivnihpregleda na cijeloj teritorijiRS, pa i BiH.

O zna~aju mamografije govo-rili su i dr Neven Joki}, hi-rurg iz Beograda, te doktorZdenko Gojkovi}, internista -onkolog sa Klinike za onkolo-giju iz Bawaluke. E.S.N.

MAMOGRAFIJAÛVA ZDRAVQE



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.10

OP[TINSKI RUKOVODIOCI U POSJETI GROMI@EQU

Odbornici Skup{ti-ne op{tine Bijeqi-na, na ~elu sa pred-sjednikom SO Dra-

ganom \ur|evi}em i na~elni-kom na{e op{tine Mi}om Mi-}i}em, posjetili su lokalitetGromièq pored Velinog Se-la, gdje je krajem pro{le go-dine prona|ena rijetka vrstaribe ,,umbra krameri’’ koja imavrlo malo stani{ta u Evropi.Otkri}e postojawa ove ribe usemberskoj mo~vari Gromi-èq, kao za sada jedinom poz-natom stani{tu ove ribe uBiH, do sada je dobilo potvrdui od stru~waka bawalu~kogPrirodno-matemati~kog fa-kulteta, te stru~waka iz Re-zervata prirode Zasavica po-red Ma~vanske Mitrovice uSrbiji.

- Nastoja}emo da ovu lokaci-ju uredimo i napravimo pravimizleti{tem i kutkom za qubi-teqe prirode, rekao je na~el-

nik Mi}i}, obe}av{i da je uokviru ekolo{ke akcije "Ap-ril, mjesec ~isto}e" iz op{-tinskog buxeta obezbije|eno20.000 KM za ure|ewe lokalnogputa i odvoèwe sme}a sa lo-kaliteta Gromièq. Tako|e je

obe}ano da }e se donijeti pot-rebne skup{tinske odluke ko-

jima }e se ovaj lokalitet naadekvatan na~in o~uvati, a op-{tina Bijeqina ve} je pokre-nula inicijativu da se Gromi-èq proglasi rezervatom pri-

rode. Sa op{tinskim rukovo-diocima u Gromièqu je bio ipoznati semberski biolog pro-fesor dr Milenko ]ur~i} ko-

ji je pojasnio:-Postoje jo{ dvije vrste iz

familije umbri-de, koje nase-

qavaju Aziju i Ameriku, ali,,umbra krameri’’ìvi iskqu-~ivo u Evropii do sada je iden-tifikovana u Ma|arskoj,ê{-koj, Slova~koj, Hrvatskoj, Sr-biji i sada, po prvi put u Re-publici Srpskoj i BiH. M.E.

KUTAK ZA QUBITEQE PRIRODE

Mo~vara Gromièqnalazi se nedaleko odu{}a Drine u Savu. Ovovla`no nizijskotreseti{te, kaè profe-

sor ]ur~i}, naseqavaju iposebne biqne vrste me|ukojima su ,,hotonia palus-

tris’’, ,,kalta palustris’’i ,,urtika kjoninensis’’,biqke sa "crvene liste"ugroènih ìvih vrstakojima preti nestanak.

BIQKE SACRVENE LISTE

N

a magistralnom putu Bijeqina -Br~ko u mjestu â|avica ovih danaprevrnuo se kamion {leper firme"Lijanovi}" pun sviwa tovqenika.

Radi se o 140 tovqenika, ukupne teìne oko17 tona i vrijednosti 50.000 KM, koji sutransportovani sa farme sviwa Qube Male-ti}a iz sela Koj~inovac. Na licu mjesta, dvasata nakon nesre}e, sviwe su jo{ bile u pri-kolici kamiona, a u nesre}i je stradalo 30tovqenika. Voza~ kamiona zadobio je lak{epovrede i preba~en je u bijeqinsku bolnicugdje mu je ukazana pomo}.

Pretpostavqa se da je uzrok ove nesre}e ne-uskla|ena brzina na vrlo rizi~nom dijelu pu-ta sa o{trim "s" krivinama, a prilikom pre-vrtawa u wivu pored ceste, na kolovoz se iz-lila nafta iz rezervoara kamiona koja jeopasno ugrozila saobra}aj na ovom dijeluva`ne saobra}ajnice. Na lice mjesta iza{lisu pripadnici saobra}ajne policije koji suregulisali saobra}aj jednom kolovoznomtrakom, te pripadnici Profesionalne vatro-gasne jedinice Bijeqina koji su cijelo popod-ne, koliko je trajalo izvla~ewe {lepera, bi-li u pripravnosti zbog opasnosti od zapaqe-wa nafte na cesti. Do kasnih popodnevnihsati saobra}aj je na momente bio potpuno obu-stavqan kako bi velike hidrauli~ne dizaliceizvukle kamion. M.E.

PREVRNUO SE[LEPER PUN SVIWA

Bijeqinac BobanLazi} vozio jena jednoj od najp-resti`nijih mo-

to trka na svijetu "24 sataLe mana". Lazi} je nastu-pao za srbijansku ekipu"Markos suzuki Serbian tim",a pored wega u ekipi subili i Dragoslav KulePeri{i} i @eqko Sta-ni~i}. Iako autsajderi,takmi~ari Srbije zavr-{ili su na 25. mjestu, odukupno 46 ekipa, koje su setakmi~ile na "24 sata Lemana", trci koja se vozi uokviru Svjetskog {ampi-onata izdr`qivosti.Va`no je podsjetiti da jeovo prvi put da je jedna odzemaqa biv{e Jugoslavijeimala svoje predstavnikeu Le manu.

Po povratku iz Fran-cuske Boban Lazi} pri~ada se na ovoj ~uvenoj stazina{ao sasvim slu~ajno.

- Ekipa iz Srbije prip-remala se unazad dvije-trigodine za ovu trku. Nepo-sredno prije takmi~ewajedan od voza~a se povrije-dio, tako da sam ja pozvan.Oti{li smo tamo bez po-sebnih ambicija, jedino{to nam je bilo va`no jeda zavr{imo trku i da ta-ko u|emo u istoriju kaoprva ekipa saovihprosto-ra koja je uop{te uspjelada se takmi~i u konkuren-ciji svjetskih {ampiona.

Trka je odràna 19. i 20.aprila, a vikend ranijeorganizovani su treninzii kvalifikacije. "Markos

suzuki Serbian tim" se nakonkvalifikacija na{ao na

38. startnom mjestu.- U prva tri kruga nap-

redovali smodo 28.mjesta,ali su tada krenuli i pe-hovi. Imali smo tri padasa motora, sre}om bez po-vreda, ali i tehni~kihproblema posebno sa gu-mama koje smo morali da{tedimo, jer nismo imalidovoqno novca. S obzi-

rom na to da nismo dobroprou~ili propozicije do-bili smo i dvije sudijskekazne od ukupno 30 minutastajawa. Ono {to je zana{tim,a i zameneli~nobila sre}naokolnost je dajepo~ela padati ki{a, a javeomadobro vozim ba{poki{i, tako da smo za vri-jeme moje vo`we imaliukupno tre}e vrijeme i za-vr{ili na odli~nom 25.mjestu, odnosno 15. mjestuu kategoriji serijskih mo-

tocikala, pri~a Lazi}.Na trci je trijumfo-

vala ekipa Jamaha Aust-rija sa ukupno 727 krugo-va, dok su takmi~ari izSrbije uspjeli da za 24 sa-ta pro|u 596 krugova.

Lazi} je ranije vozio namoto-trkama u Hoken-hajmu, Seresu, Grobniku,ali isti~e da se Le man ni

sa jednom od ovih staza nemoè uporediti.

- To je zaista ne{to nev-jerovatno. Kompletan gr-ad je prepun motocikli-sta, svi ìve za ovu trku.Oko staze i na stazi jesvih 24 sata oko 150.000gledalaca koji bodre vo-za~e, atmosfera je fan-tasti~na.U~estvuju svepoznate fabri~ke ekipesvjetskih proizvo|a~a mo-tocikala kao {to su Su-zuki, Honda, Jamaha, KTM

i to svaka sa nekolikoekipa.Naravno to je jednaodnajpresti`nijih trkaisve ekipe imaju ogromnupodr{ku prije svega fi-nansijsku, a tu su i teh-ni~ki timovi. Na{a eki-pa oti{la je tamo sa jedvaprikpqenim buxetom odnekih petnaestak hiqadaevra, a samo kotizacija zaovu trku je pet hiqada.Sqede}a najsiroma{nijaekipa imala je buxet od300.000 evra, a najve}eekipe proizvo|a~a imajumilionske buxete. Odsponzora koji su pomoglina{e u~e{}e na Le manutreba pomenuti, Minis-tarstvo za omladinu isport Republike Srbije iRepublike Srpske, "Mar-kos suzuki", "Kwaz Mi-lo{", "Aktavis", "Integ-ral inèwering", kaèLazi}.

U okviru Svjetskog pr-venstva izdr`qivosti vo-zi}e se jo{ sedam trka, odkojih je sqede}a "Osamsati Oser{lebena", 31.maja.

Voza~i "Markos suzuki

Serbian tim"-a nadaju se da}e u~estvovati na svimtrkama i osvojiti baremplasman kakav su imali naLemanu.

Boban Lazi} zaqubqe-nik u moto sport koji jevo`wom u Le manu ost-vario san mnogih moto-cilkista, poru~io je svimmotociklistima u na{ojzemqi da smawe brzinu naulicama i putevima, aukoliko vole brzinu da seoprobaju na stazi. M.E.

MOTOCIKLISTA BOBAN LAZI] IZ BIJEQINE NA MOTO - TRCI U FRANCUSKOJ

DO@IVQAJ ZA PAM]EWE

Boban

Lazi}



30.04.2009. * Semberske novine 11

SEMBERSKI [KOLARAC

Semberski {kolarac BIJEQINA * BROJ 68* GODINA 5

Jelena Tripunovi}, 4,5 godineDje~iji vrti} ,,Dragan i Zoran’’

Bijeqina

An|ela Vasi} II-razredO[ ,,Petar Ko~i}’’

PO Balatun

Marija To{i} VI-2

O[ ,,Jovan Du~i}’’Bijeqina

Qubav

[ta ti zna~i jedna rije~?

[ta ti zna~i slova pet?

Ako voli{ tada zna{,

qubav, to je cijeli svijet.

Qubav nije {aputawe,

nisu samo pusta slova,

ni po licu milovawa.

Qubav nije pjesma ova.

Qubav, to se ne govori,

ve} osje}a bi}em cijelim.

Qubav, to je ono,

{to bih s tobom da podijelim.

Qubav nije nevidqiva,

neka stvarno ~udna stvar.

Qubav ti je nemjerqiva,

al’ najqep{i svakom dar.

Qubav lebdi me|u nama.

Sko~i, brzo, uhvati je,

da ne ode nekom drugom!

Ne ~uvaj je tako {krto,

podijeli je s dragim drugom.

Aleksandra Boji} VIII-5

O[ ,,Vuk Karaxi}”Bijeqina

Awa Stojanovi} VII-5

O[ ,,Vuk Karaxi}’’Bijeqina

[kola

Volim {kolu

i voqe}u kwigu.

Biram i u~i}u

i za {kolu ìvot da}u.

Na{u {kolu sa~uva}u.

U woj se nauka {iri,

divim se svakoj novoj lektiri.

Pamti}u rije~i, brojeve i slova,

jer se ne bojim izazova.

[kolu svako treba da voli

i za wu da se bori.

Na{i nastavnici mnogo nas vole

nauku nam {ire

i za dobro na{e stalno se bore!

Danica Todorovi} IX- 2

O[ ,,]irilo i

Metodije”

Glavi~ice

VASKRSPetak je dan

kad se farbaju jaja.

Mamama i bakama pomaèmo mi,

da Vaskrs do~ekamo veselo svi.

Nedjeqa rano, drago je svima,

u korpi na stolu

ofarbanih jaja ba{ dosta ima.

U mom mjestu organizuju se svi,

da se Vaskrs zajedno slavi.

Svima se svi|a boja plava,

ali od crvene, roze, zelene,

pa sve do ùte, boje se jaja.

Na nekima ima liska,

na nekima opet slika,na nekima ima vosak pravi.

Tako se ovdje Vaskrs slavi.

Milica Batini} VII-2O[ ,,Me{a Selimovi}”

Jawa

Zamoreni vjetarMladi vjetar oko ku}e

i fiju~e,

i ciju~e,

i jau~e.

Do{ao je s hladnih strana.

Preko mora,

preko gora!

Od umora te{kog pao,

posustao.

Sad bi htio

u {irokoj tihoj luci,

da odspava kao dijete

na maj~inoj toploj ruci.

Ivana Luji} VI-2 O[ ,,Stevan Nemawa”Gorwi Dragaqevac

PROQE]E

Proqe}e nam kuca

na vrata.

Ja sam proqe}e, donosim vam

radost i cvije}e.

Igramo se svi, volimo se svi,

ba{ smo sre}ni mi.

Mihailo Vuleti} II -3O[ ,,Sveti Sava”

Bijeqina



SEMBERSKI [KOLARAC

30.04.2009. * Semberske novine2

Moj qubimacU ku}ici u dnu ba{te

Jedno malo ku~e raste.

Repom ma{e i uvija

Qetwe sunce wemu prija.

Ispruìo {ape svoje

koske glo|e,

i ne mari za zvi`duke moje.

U{i meke na}ulio

Pa me gleda kao stranca.

îni mi se bjeào bi

Ali ne moè od tog lanca.

Aleksandra Boji} VIII-5O[ ,,Vuk Karaxi}”

Bijeqina

Proqe}e roqe}e Kad cvije}e po~ne da cvjeta,

kada je u srcima radost sve ve}a,kada leptir na livade dolije}e,

znaj tada je stiglo proqe}e!

Proqe}e je moje omiqeno godi{we doba,tada je velika radost srca moga,

tada sunce po~ne da sija,i svakome proqe}e prija.

Ptice dolaze kod nas u topli kraj, jer je tada kod nas kao da je raj.

Svi su mnogo sre}ni i ne~emu se raduju, sviimaju ~emu lijepom da se nadaju.

Zorica Dragi}evi} IX-1O[ ,,]irilo i Metodije”

Glavi~ice

Q ubav Qubav je kao pjesma,

jer samo pjesmom moè{

svoju qubav nekom dokazati.

Qubav je kao cvijet,

{to ga vi{e gaji{

tako se i razvija...

Qubav je kao san,

jer san nikad nema zavr{etka!

Jovank a M itri} VIII- 2

O[ ,,Stevan N emaw a”

Gorw i D ragaqevac

PO V r{ani

Hvala t i m amavala t i m amaHvala ti majko, hvala

[to si mi ìvot dala,

[to se za nas bori{,

I hrabro kroz ìvot vodi{.

Hvala ti {to imam brata,

[to kraj mene je moj tata,

[to za nas sve bi u~inila,

Hvala ti maj~ice mila.

Hvala ti za svaki dan,

[to zbog tebe je sun~an i nasmijan,

Hvala ti {to nas sre}a prati,

Za sve majko hvala ti, hvala ti.

Dragana Gojkovi} V-1O[ ,,Petar Petrovi} Wego{”

Velika Obarska

@ ivot j e s atkan o d u spona i p a d ova

Kada sam bila mala, mislila sam da u ìvotu sve ide kakoèlimo. Mislila sam da osobe koje su nam drage nikada ne umiru.Vjerovala sam da se svi snovi i sve eqe ostvaruju. Vjerovala sami u razne ~arolije i magi~ne stvari. @ivjela sam u svjetu punomfantazija sve dok mi nije umro pradjed.

S wim sam provodila sve svoje slobodno vrijeme, a nekad, kad jebio bolestan, nisam radila zada}u da bih mogla da budem kodwega. Za moju prvu trojku u {koli on je prvi znao.

Kada sam se jednom vratila iz {kole, svi kod ku}e su plakali.Saznala sam stra{nu vijest - moj pradjed je umro. Tada sam shvati-la da niko nije besmrtan, pa ~ak ni on. Od tada sam stalnoplakala. Sad nemam kome da se povjerim, da se pohvalim za ocjene.

Nakon mjesec dana moja sestra je oti{la u Beograd sa svojimrazredom. Donijela je hr~ka kojeg smo nazvali Mi{ko. Imala samprijateqa koji je razgovarao sa mnom iako nije znao moj jezik.Nakon nekoliko mjeseci on je uginuo. Dobijala sam jo{ nekeìvotiwe, ali su sve oti{le.Traìm na~ina da mi neko nadomjesti djedovu qubav, ali ne uspi-

jeva. Volim roditeqe i sestre, ali qubav prema pradjedu je ne{toposebno.

êsto poèlim da je sve ono san i da, kada se probudim, ponovouìvam u pri~ama, {alama i toplom osmijehu mog pradjeda.

Tijana Veselinovi} V-4,,Knez Ivo od Semberije”

Bijeqina

Luk a Z gow anin I-1O[ ,,Sveti S ava’’

Bijeqina

Sr|an

Nik ol i} V -1

O[ ,,Petar

Petrovi}

Wego{‘’

Vel ik a O barsk a

Qubi{a S ovi} VII -6 O[ ,,Me{a S el imovi}‘’

Jaw a



SEMBERSKI [KOLARAC

0.04.2009. * Semberske novine 13

Mojamama

Mama mnogo te volim.

Hvala ti za sve {to si

mi pomogla i dala.

Tvoje ruke su puno

tople i we`ne.

Najqep{a si mama

na svijetu.

Voli te tvoj Luka.

Luka Luki} II-3O[ ,,Sveti Sava”

Bijeqina

Nik ol a S tjepi} IV-5

O[ ,,Vuk K araxi}’’ Bijeqina

Tatjan a J evt i } V -1O[ ,,Petar Petrovi } Wego{ ‘’

V e l ika Obarska

Mili ca Tri fkovi } VIII-1

O[ ,,Jovan Du~ i}’’ Bi jeqi n a

Nevena M i}anovi} III-2O[ ,,Jovan D u~i}’’

Bijeqina

Proqe}eZatvorila pozna zima iza,

sebe dveri te{ke,a proqe}e dolazi polagano

kao da se pje{ke kre}e.

Proqe}e je donijelo puno ~ari:sunce blago, rodne ki{e,

pa livada ozeleni svakog dana malo vi{e.U proqe}e u lov kre}e na mi{eve ma~ak stari.

Proqe}e je u qepoti gizdalica,pa najqep{i sajam cvije}a,

te festival bajkovitih krilatica,

i koncert ptica pjeva~ica prije qeta.

Radivojka Vasi}O[ ,,]irilo i Metodije”

Glavi~ice

Porodica bez nasiqa

Kaù da danas ni{ta sigurno nije,ali ja ipak mislim da ne{to sigurno postoji,kada vas roditeqi rukom milujui kada iza vas skladna porodica stoji.

Kaù da danas sve ~e{}i su razvodi brakada svi, kako kaù, èle iza}i zi tog mraka.Ali ja ipak mislim da je brak svetiwa za koju se vrijedi boriti,da treba dati sve od sebe i sre}nu porodicu stvoriti.

Kaù da danas ni{ta sigurno nije,da djeca gledaju ru`ne prizore kako otac majku bije,i da u wemu imaju lo{e uzore,a nemaju ruku koja ih miluje.

Moja je porodica sigurna oaza mira i sre}ei znam da wenu skladnost ni{ta naru{iti ne}e.Zato vas lijepo molim da se na wu ugledate,date sve od sebe i sre}nu porodicu stvorite,bez ru`nih rije~i i batinai za PORODICU BEZ NASIQA se borite.

Aleksandra Boji} VIII-5

O[ ,,Vuk Karaxi}”

Bijeqina



SOCIJALISTI^KA PARTIJA

OP[TINSKI ODBOR BIJEQINA

Ul.Kara|or|eva 9, 055/204-860

Email: [email protected]

Svimgra|animaSemberije

~estitamo1. maj

Me|unarodni

praznik rada

SRE]AN 1. MAJ ME\UNARODNI PRAZNIK RADAwww.semberijatransport.net

êstitamo Praznik rada



KULTURASEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 15

NARODNA BIBLIOTEKA ,,FILIP VI[WI],,

OBIQE@ILA SVJETSKI DAN KWIGE

UGaleriji SPKD"Prosvjeta" Sa-rajevo sredinomaprila otvore-

na je izlo`ba grafika "Simfonija u krstu", aka-

grafi~ara Mili-Mihoq~i}a, koji je

Akademiju likovnih um-etnosti zavr{io u Sara-evu 1981. godine, a trenut-no ìvi i stvara u Bije-qini.

Otvaraju}i Mihoq~i-}evu izlo`bu, profesor

Vujanovi} je is-akao da je "Mihoq~i}voju ìvu inspiraciju

prona{ao u krstu, te da jesvojim radovima uspio

a~uvati "ono sakralno iformulisati jedno uzvi-{eno osje}awe prema krs-u, kao osnovnoj insignijiri{}anstva".- Istovremeno, Mihoq-

je poku{ao prona}i iza wegovo umjetni~-

ustoli~ewe, prevod u

drugo smisaono stawe,u~initi ga atraktivnimelementom za likovno ob-likovawe.U wegovomradususrele su se dvije te`we,o~uvawe onogdokumentar-nog, kojese u krstu natalo-ìlo kroz stoqe}a odr-àvawa krsta kao visokogsimbola jedne tradicije, iumjetni~ko prevo|ewewegovo u domen likovnos-ti, rekao je prilikomotvarawa Mihoq~i}eve

izlo`be u Sarajevu pro-fesor Vujanovi}.

Mapa grafika Mili- janka Mihoq~i}a obuhva-ta 12 primjeraka fak-tografski prepoznatqi-vih krstova, izvedenih uraznim tehnikama duboke{tampe.

Iako je osnova svih ek-sponata sakralna tema,Mihoq~i} je stvorio iz-razito umjetni~ko djelo u

jednoj visoko podignutojstvarala~koj imaginaciji,ocijeweno je na otvarawuizlo`be u Sarajevu uzprisustvo brojnih li-kovnih umjetnika, stvar-alaca i intelektualaca.

Mihoq~i} je od 1984. go-dine ~lan ULUBiH-a i od1994. godine ~lan ULI-PURS-a. Imao je nekoli-ko samostalnih, a u~estvo-vao je i na velikom brojukolektivnih izlo`bi nakojima je osvajao vrijednenagrada. Q.Q.

Povodom obiqeàva-wa Svjetskog danakwige Narodna bib-lioteka ,,Filip

Vi{wi}’’ ponudila je brojneadràje, kako na{im najmla|imugra|anima, mali{anima bije-

qinskih vrti}a, tako i onimatarijih uzrasta, a sve s ciqemribliàvawa kwige ~itaocu i

wenoj popularizaciji. Toga danae upu}en i poziv Sembercima da

Biblioteci poklone po jednuwigu, a za uzvrat su dobili go-i{wu ~lanarinu. I to nije bi-o sve..Iako su kwige dio svakodne-

ice velikog broja qudi i nijem potreban poseban dan da ih na

wih podsjeti, uvijek je dobro do-{lo podsje}awe na te }utqive

rijateqice koje nas prate krozìvot i uqep{avaju nam dane.Kao i u brojnim zemqama {iromvijeta, tako su se i kod nas togana odràvali kwièvni sus-eti, ~asovi ~itawa bajki i dru-e akcije u vezi sa kwigom.

- Dan smootpo~eli programom

za djecu bijeqinskih vrti}a, ko-ja su se ukqu~ila u rad kreativ-nih radionica, a poslijepod-nevni sadràji, koji su plani-rani za sredwo{lolce, studentei ostale gra|ane, po~eli suotva-rawem internet ~itaonice, azatim odràvawem ~asalektire

za sredwo{kolce, precizirala je direktorica bijeqinske bib-lioteke, Du{anka Novakovi}nagla{avaju}i nezamjenqivuulogu kwige u {kolstvu, kulturii nauci.

UN-ova organizacija za obra-zovawe, nauku i kulturu, UNES-

KO, od 1995. godine obiqeàvaSvjetski dan kwige i autorskihprava, a kao datum izabran je 23.april, dan kada su 1616. godineumrla dva velikana svjetskekwièvnosti, Miguel de Ser-vantes i Viqem [ekspir, dok sesama zamisao temeqi na kata-

lonskom obi~aju darivawa kwi-ge i ruè na dan Svetog Jurja.

Nisu samo Katalonci toga da-na dobijali kwige na dar. I bije-qinska biblioteka je svoje pos-

jetioce obradovala daruju}i imneki od naslova koji su objavqe-ni u wenom izdawu.

Na promociji vrijednostikwige i uìtka ~itawa svakod-nevno se angaùju bibliotekari,a pitawe o tome koje se kwigenajvi{e ~itaju, u bijeqinskojbiblioteci odgovaraju da se ~i-ta sve. Kaù, ~itaju se doma}i istrani pisci, moderni i kla-si~ni... Neki se vra}aju starimnaslovima, drugi tragaju za naj-novijim izdawima. îtawe namomogu}ava niz novih mogu}nos-ti. Kwige o stvarnim ili iz-mi{qenim qudima i doga|ajimapokre}u u nama i razne vrsteemocija. Uz wih se smijemo, pla-~emo, strahujemo, pa ~ak i stidi-mo, a ~esto ono {to ~itamo mo-è bitno da uti~e na na{e ì-votne stavove i razmi{qawa.

M.R.

KWIGA BLI@E ÎTAOCU

IZLOZBA KRSTOVA MILIJANKA MIHOQÎ]A

MIHOQÎ]EVASIMFONIJA U KRSTU

KWI@EVNO VEÊ SEMBERSKOG KWI@EVNIKA U BEOGRADU

Povodom Me|u-narodnog danakwige 23. apri-la u sve~anoj

dvorani Ministarstva zadijasporu Srbije promo-visan roman "Teodor",kwièvnika TihomiraNestorovi}a.

- "Teodor" je dobio zna-~ajno mjesto u na{oj izda-va~koj i kwièvnoj pro-dukciji, jer je, kao i pret-hodna tri Nestorovi}evaromana, iza{ao iz okviraklasi~no shva}enog ànraromana. Autor mijewapripovijedni postupak sk-lapawem sjeline od nizasegmenata mozai~nog ka-raktera, s posebnim ak-centom na ukidawe praksehronolo{kog pra}ewa li-kova i doga|aja. TihomirNestorovi} je i romanom"Teodor" su{tinski dop-rinijeo inovirawu roma-neksne strukture i osav-remewavawu kwièvnogteksta, rekao je na promo-ciji recezent Qubomir]orili}.

Roman govori - svjedo~i

o qudima i iz nekada ve-likog lu~kog i èqez-ni~kog ~vori{ta u Ra~i,ali i o Beogradu, Pod-riwu, Semberiji, Sremu,Bir~u i izbjegli{tvu.

U wemu je prava galeri- ja zanimqivih i majstors-ki opisanih likova.

- "Teodor" je pri~a omu{karcima, ali obiluje,{to je retkost u srpskojkwièvnosti, velikimbrojem ènskih likova.Time autor sugeri{e ve~-nost qubavne patwe i st-rasti, meditiraju}i o wojkao o iznenadnoj pojavikoja izmi~e kontroli ra-zuma i kojaostavqa trajnebelege, rekao je sekretarUdruèwa kwièvnikaSrbije Miqurko Vuka-dinovi}.

Direktor "Prometeja"Zoran Kolunxija napo-menuo je da je rado prihva-tio da objavi Nestoro-vi}ev rukopis, jer se au-tor ne iscrpquje u st-varawu usko shva}ene sli-ke zavi~aja, nego u {irokozasnovanoj sudbinskoj te-

mi ìvota qudi u istorij-skom vremenu.

- Znam da Nestorovi}spasavaju}i svoju du{u iìvot pi{e romane."Teodor" je kao stvoren zafilmsku ili televizijskuprodukciju, pa bi semogaonapraviti lep film ilimo`da televizijska serijapo wemu, rekao je Kolun-xija.

Govore}i o svom naj-novijem djelu TihomirNestorovi} je rekao da je"Teodor" pri~a o neumit-nosti ìvotnih krugovakoji imaju sudbinski uti-caj na ìvot qudi, u ovomslu~aju la|ara TeodoraVidovi}a, porodice Pop-Mari}, Stanka Ravwaka idesetina qudi s rijekaSave i Drine, nekad uza-vrele a sada poru{eneRa~e i savremenog Beog-rada, te wegovog zavi~ajakoji se prostire od vrhovaBir~a, pa niz Drinu sve doobronaka Fru{ke gore.

Odlomke iz romanagovorio je poznati glumacTomo Kuruzovi}. E.S.N.

@IVOTNI KRUGOVI

Uprostorijama Mektebskogcentra u Bijeqini pred-stavnici ,,BBI Banke’’ - Fi-lijala Br~ko, bijeqinskim

privrednicima i svim zainteresiran-im prezentovali su na~in rada i pale-tu usluga ove banke koja posluje naprincipima islamskog bankarstva.Islamsko bankarstvo jo{ uvijek jenedovoqno poznato gra|anima na{ezemqe, a treba ista}i da banke kojeposluju na principima islamskog

bankarstva nisu pretrpjele gubitke uaktuelnoj globalnoj ekonomskoj krizi.

- Prezentacija u Bijeqini je organi-zovana na inicijativu qudi koji ìvei rade na prostoru ove op{tine,a zain-teresovani su za na{e usluge. U ovom

dijelu na{e zemqe Bijeqini je najb-lià na{a filijala u Br~kom, a unarednom periodu planiramo promo-visati islamsko bankarstvo {iromBiH, rekao je Muhamed Prqa, direktorSektora za poslove za stanovni{tvomu ovoj banci. M.E.

ISLAMSKO BANKARSTVOPREZENTACIJA ,,BBI BANKE’’ BIJEQINSKIM PRIVREDNICIMA



KULTURA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.16

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 004 047U Bijeqini, dana 13. 04. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 047, po zahtjevuEMINA KARAMUJI]A, sina Smaje iz Bijeqine i drugih, po postupaju}emzemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 3638/1 u naravi dvori{te u povr{ini od 124 m2upisana u posjedovnom listu Pl. 822 k.o. Bijeqina 2.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS na nekretninama u Pl822 k.o. Bijeqina 2 upisan je A.D. ,,Grad” Bijeqina sa dijelom 1/1 .Pravo na upis zajedni~ke svojine na predmetom zemqi{tu, u postupku uspostave novog

zemqi{nokwi`nog ulo{ka, stekli su vlasnici eta`nih jedinica stambene zgradesagra|ene na k~. 3638/2 k.o. Bijeqina 2 i to Karamuji} (Smaje) Emin, [ahmanovi}(Ibrahima) Munevera i Stojanovi} (Petra) Cvjetko.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom doku-mentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu

zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijediprilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovuranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje naoglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 004 005U Bijeqini, dana 09. 04. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 005, po zahtjevu

Zajednice eta`nih vlasnika zgrade u ul. Galac br. 7 u Bijeqini, po po-

stupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak

za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su

kao katastarska parcela broj: 4271/2 u naravi gabarit zemqi{ta na kojem je

sagra|ena stambena zgrada u povr{ini od 328 m2 i broj: 4271/1 u naravi

zemqi{te koje sluì za redovnu upotrebu iste zgrade - dvori{te upovr{ini od 372 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 822 k.o. Bijeqina 2.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.

822 k.o. Bijeqina 2 upisan jeA.D. ,,Grad” Bijeqina sa dijelom 1/1.

U postupku uspostavqawa novog zemqi{nokni`nog ulo{ka vlasnici

eta`nih jedinica u stambenoj zgradi sagra|enoj na k~. 4271/2 k.o. Bijeqina 2

stekli su pravo upisa zajedni~ke svojine na zemqi{tu ozna~enom kao k~.

4271/1 k.o. Bijeqina 2.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo

na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana

od dana najkave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom

dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-

likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama

mogu zahtjevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se

omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne us-

lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na

osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica

Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom

glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Odjeqewe za sta-mbeno - komu-nalne djelat-nosti i Odje-

qewe za dru{tvene djelat-nosti svake godine povla-~e najve}i dio sredstavaiz buxeta za finansirawebrojnih materijalnihobaveza i investicionihaktivnosti. Toga je svjes-tan i na~elnik odjeqewaza dru{tvene djelatnosti,Slavko Ba{i}, koji kaèda odjeqewe, na ~ijem ~eluse trenutno nalazi, imanaj{iri obuhvat djelat-nosti koje se finansirajubuxetskih novcem.

- Predloèno je umawe-we buxeta za oko 20 odstoi prednama je velika bor-ba da poku{amo {to bez-bolnije prevazi}i novo-nastalu situaciju. Do kra-ja marta buxetski koris-nici su uspijevali nekakoda pokriju svoje tro{kovei redovno smo ispla}iva-li tran{e. Sadanam pred-stoji period {tedwe istabilizacije. Mo`da }e-mo ve} u septembru biti iprilici da iznosimo nekeoptimisti~nije procjene,ali, sada je stawe takvokakvo jeste. Sredstva pri-kupqena od PDV-a naj-vi{e u~estvuju i u op{-tinskim buxetima i svimisenadamo da }e se situaci-ja i u toj oblasti po-boq{ati.

Od sredstava u Odje-qewu za dru{tvene djelat-nosti direktno zavisikompletno {kolstvo,pred{kolske ustanove, zd-ravstvo, vjerske zajednice,politi~ke i dru{tveneorganizacije, ali i usta-nove koje brinu o socijal-nim potrebama najugro-ènije kategorije stanov-ni{tva.

Ba{i} kaè da }e op{-tinsko rukovodstvo poku-

{ati da izvr{i preras-podjelu, kako ne bi bileugroènene brojne usta-nove i djalatnosti. Eko-nomska kriza najdirektni-

je poga|a socijalno najug-roènije kategorije itoga su svjesni i u ovomop{tinskom odjeqewu.

- Op{tinsko rukovodst-vo je zauzelo stanovi{teda se ne odri~e investici-ja ni po koju cijenu, jer suinvesticije motor razvojai najva`niji zamajac kojinas moè odràti na po-vr{ini. Ukoliko preki-nemo investicioni cik-lus, onda }emo odrezatigranu na kojoj sjedimo i to}e biti pogubnije od bilokakvih drugih mjera kojebismo mogli preduzeti.

Ba{i} isti~e da }e novadevetorazredna {kola unasequ Koviqu{e najvje-rovatnije biti otvorena unovoj {kolskoj godini. Odresornog ministarstva seo~ekuje da obezbijedi ne-ophodnu opremu za u~ioni-ce i kabinete. U toku je re-alizacija tendera za opre-

mawe Centra visokogobrazovawa i op{tinskauprava upravo obezbje|ujei neophodnu upotrebnudozvolu za taj objekat.Kontakti sa resornim mi-nistarstvom su svakodnev-ni, kako bi se svi zacrtani

planovi mogli realizova-ti u planiranim rokovima.

Ono {to je ovih danaposebno aktuelno, to jeizgradwa novog centra zakulturu na lokaciji sa-da{weg Doma omladine.Ba{i} kaè da je ve} oda-bran izvo|a~ radova koji}e sru{iti postoje}i ob-

jekat i pripremiti loka-ciju za izgradwu.

- Izgradwa novog Cen-tra za kulturu uslovqenaje i obezbje|ewem kredit-nihsredstava. U ovojgodi-ni planirano je da se za tunamjenu utro{i oko dvamiliona maraka, u nared-noj isto toliko, dok bi seu tre}oj godini izgradweza tu investiciju izdvojiomilion maraka. Proble-mati~ne su i kamatne sto-pe. Dok euribor u evrop-skim zemqama donosi ma-we kamatne stope, kod nasse kamatne stope u banka-ma pove}avaju. To je ap-surdna situacija, koju jete{ko objasniti zdravomekonomskom logikom.

Odgovaraju}i na primjedbe opozicije, da u ovomkriznom vremenu ne bitrebalo investirati uskupe objekte, kao {to jeCentar za kulturu, Ba{i}kaè da je kriza kod nas"permanentno stawe", teda "ukoliko ne otpo~nemoizgradwu jednog takvog ob-

jekta sada, nikada ga ne}e-mo ni izgraditi".

- U pitawu je kapitalnainvesticija i plan je da seizgradi za tri godine. ê-kati da pro|e ekonomskakriza i da u 2011. godiniotpo~nemo izgradwu togobjekta, bilo bi neodgov-orno. U taj prostor smjes-ti}emo brojne ustanove iorganizacije iz oblastikulture i omladinskogsektora i to }e biti za svenasveliki uspjeh. Q.Q.

Ba{i} kaè da jebuxet Odjeqewa zadru{tvene djelatnos-

ti planiran na iznosod 14 miliona mara-

ka, ali }e rebalansomta iznos biti najv-

jerovatnije smawen najedanaest do 11,5 mil-

iona maraka.

BI]EREBALANS

SLAVKO BA[I], NAÊLNIK ODJEQEWA ZA DRU[TVENEDJELATNOSTI U SO BIJEQINA:

KULTURA ]E OSJETITIPOSQEDICE KRIZE!



P jesma nastaje iz ~o-vjekove potrebe daovjekovje~i trenu-tak svoga postoja-

wa na ovoj planeti. Iako seri stvarawu pjesme, svjesnoli nesvjesno, pjesnik oslawaa iskustva prethodnika, onjeva svojim glasom. Taj glas jenikatan i on je su{tinskobiqe`je pjesme. Pjesni~kiezik ~ini sr svake poetskevorevine i ona i postoji sa-

mo kao vje{to oblikovana imno izloèna jezi~ka gra|a.Pjesnikovim umije}em sta-

dardni jezik u pjesmi se vi-{estruko preobraàva. On uwoj dobija nemjerqive izra-àjne mogu}nosti, raznovrs-

e versifikacijske modali-ete i rasko{ne zvukovne po-encijale. Pjesnik se ra|a dai objavio svoje prisustvo uvijetu. Po{to su li~ni, we-ovi zapisi nemaju dokumen-arnu vrijednost niti su ~i-ioci istorijske istine o qu-ima i vremenu, ali jesu bitanokazateq stepena razvoja

qudske misli i stawa duhapohe u kojoj pjesnik ìvi.

Mada je pjesma iskaz vlstitihmisli i emocija pjesnikovih,

ona uvijek kazuje i o emocija-ma i preokupacijama ~ovjekauop{te. Esteti~ar BogdanPopovi} je jo{ po~etkom pro-{loga vijeka isticao da "usvakom uspelom umetni~komdelu ima jedan deo op{te lep-ote". Ta "op{ta lepota" jestenit koja poeziju povezuje saqudima razli~itih epoha irazli~itih jezika.

Pravu vrijednost pjesma do-bija tek onda kada postane mo-st za spajawe qudi i naroda.Bez obzira na jezi~ke barije-re, velika pjesma ne ostaje za-robqena u jezik na kome je pr-votno napisana. Ona nastavqada ìvi u drugim jezicima zah-vaquju}i umije}u prevodila-ca, koji uspostavqaju duhovneveze me|u narodima razli~i-tih kultura. Poezija pripadasvim qudima koji su kadri da

je razumiju i ona, na sre}u we-nih poklonika, "ne pozna gra-nice, ni zemqe, ni vremena,kao sunce" (J. Ka{telan).

Kroz istoriju je pjesni~karije~ shvatana i tuma~ena vr-lo razli~ito, ali joj je uvijekpripisivana uloga medija zaduhovno sporazumijevawe me-|u qudima. Poèqeli su mno-

gi da ona bude spajaju}a, a nerazjediwavaju}a, oplemewu-

ju}a, a ne nabijena mr`wom, dabude mirotvorna, a ne ratno-hu{ka~ka. Pojedini pjesnicisu poeziji pripisivali pokre-ta~ke i utje{iteqske mo}i,kao Jovan Jovanovi} Zmaj:"Gde je bola, gde je jada / -Pesma blaì; / Gde se klone,gde se pada / - Pesma snaì;(...) Gde utehe nema druge, -Pesma stiè; / A gde sumwasve obori, / - Pesma diè."

Ipak, to ne zna~i da je onabila samo melem za rawenesrodne du{e. Ne smije se zabo-raviti da je ponekad bivala idu{egupka. Prejaku rije~ srp-ski pjesnik Branko Miqko-vi} je proglasio ubicom, na-

javquju}i da }e ona, pokositii neke druge pjesnike osimMajakovskog, me|u koje je, posvoj prilici, bio ve} uvrstioi sebe. Da bi pjesma bila va-qano shva}ena, potrebno jena}i kqu~ za ulazak u wene ta-

janstvene odaje. Veliki Getedaje ovakvo uputstvo: "Pesmesu kao bojadisani prozori nacrkvama. Ako ih gledate s tr-ì{ta, sve je tamno i mra~no.Ali u|ite samo unutra!... Od-

jedanput zaplamti i svjetlosti boja, zasija i povijest i {a-ra, i plemenita privi|ewa

du{u uzbu|uju".Umjetni~ka pjesma je dija-

log sa savremeno{}u, ali i sabudu}no{}u. Wome se izra-àva li~no i kolektivno pam-}ewe, tako da je ona svojevrsnaarhiva ~ovjekovog prodora u unepoznate predjele svijesti iu neistraène jezi~ke mogu}-nosti.

Pjesma je stvarocu vid utje-he za sva nezadovoqstva zbognesavr{enosti svijeta. Ona

je ~esto izskaz potisnutih è-qa ali i nada da se subjektiv-nim naporom ne{to u ìvotumoè promijeniti. Velikepjesme ne nastaju iz radosnograspoloèwa, nego iz o~aja.Istinski pjesnici su velikinesre}nici, koji svoj bol pre-obraàvaju u specifi~ne je-zi~ke forme.

Kao tvorci qepote, pjesni-ci skupo pla}aju vlastiti um-

jetni~ki proizvod. Visoka cijena estetskog zlata im je poz-nata, ali oni ne odustaju da zawim tragaju. Samo tim neob-

ja{wivim nagonom da se svije-tu podari bar zrnce qepote,moè se objasniti postojano-st poezije. Upravo taj stvar-la~ki nagon uvjerava nas da,kao {to je rije~ bila na po-~etku, da }e ona tako biti ina kraju.

ZDRAVSTVO / KULTURASEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

POLNO PRENOSIVEBOLESTIAlarmantnoj ra{irenosti polno preno-

sivih bolesti koje se prenose bilo kojimoblikom polnog kontakta (vaginalni,oralni ili analni) sa jednog na drugogpartnera doprinose brojni faktori:

promjena moralnih normi, liberalizaci -ja seksualnih odnosa, potenciraweseksa putem mas medija i filmskeindustrije, mijewawe seksualnih navi-

ka, homoseksualnost i prostitucija,zloupotreba alkohola i droge.Neobavije{tenost, neznawe, kriva slikao seksualnosti i nedostatak stru~nepomo}i ugroàvaju reproduktivnozdravqe omladine, ali i cjelokupnepopulacije.Inficirana sperma, vaginalni sekret

i krv, nose zarazu ~iji se simptomipojavquju u roku od dva dana, do neko-

liko godina. Ako djevojka-mladi} osje}abol, svrab ili ima druge promjene nakoì u podru~ju polnih organa ili~mara, pote{ko}a pri mokrewu, poja~anili promijewen iscjedak iz vagine ilipenisa, bolove pri seksualnom odnosutreba obavezno da se javi svom qekaruradi otkrivawa zaraze i lije~ewa.

Nijedna od ovih bolesti nije bezazlena,iako se neke lak{e lije~e, neke izazi-

vaju sterilitet, vanmateri~ne trudno}ei spontane poba~aje, uti~u na zdravqepotomstva, dok neke ostavqaju pos-qedice do kraja ìvota, pa ~ak dovodei do tragi~nog ishoda. Izaziva~i polnoprenosivih bolesti su: bakterije,virusi, paraziti i protozoe. Klasi~nepolno prenosive bolesti, kao sifilis igonoreja sve su mawe zastupqene, a umorbiditetu se sve vi{e pojavqujubolesti izazvane skorootkrivenimuzro~nicima: VIRUSIMA: HPV, HIVvirus, (o kojima smo ve} pisali) genital-

ni herpes, hepatitis B i C (te{kahroni~na oboqewa jetre). PARAZITI-

MA: vaginalni trihomonas , {uga istidne va{i, te BAKTERIJAMA kojeimaju karakteristike virusa, jer serazmnoàvaju u samim }elijama u kojespadaju hlamidaja (naj~e{}e prenosiva

polna bolest

u svijetu

i od

koje

su

obo

-

qeli mla|i od 25 godina i u skoro 60odsto slu~ajeva uzro~nik je bra~neneplodnosti), te ureoplazma i miko-

plazma. Sve ove bolesti ne izazivajulako uo~qive simptome, a kod infekci-je hlamidijom mogu u potpunosti i izo-

stati. Tako se de{ava da zaraèneosobe, ne znaju}i, {ire infekciju svojimpolnim partnerima. Iako je mijewawepolnih partnera jedan od rizika upopulaciji mladih, moè dovesti dozaraze i kod onih djevojaka i mladi}akoji nisu skloni promiskuitet. Samo useksualnom odnosu dviju zdravih, neza-

raènih osoba, nema rizika preno{ewai {irewa infekcije. Potpunu sigurnostpruà jedino suzdràvawe od polnihodnosa sa nepoznatom osobom, upotrebakondoma koji {titi od neèqene trud-

no}e i polno prenosivih bolesti, kao irazgovor o pro{lom seksualnim ìvotusa svojim partnerom ili partnerkom.Ako postoji sumwa o mogu}oj zaraziobavezno se obratite svom qekaru.

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

U BIJEQINI SEDMI ME\UNARODNI SAJAM KWIGE, NASTAVNIH SREDSTAVA I GRAFI^KE INDUSTRIJE

U Bijeqini }e i ove godine, od 13. do 18. maja, biti organizovan Sedmime|unarodni sajam kwige koji bi trebalo da okupi oko sedamdesetakizlaga~a, iz Srbije Crne Gore, Republike Srpske i Federacije BiH,potvrdio je v.d. direktora AD ,,Grad’’, Miodrag Popadi}...

KWIGA 2009

Do sada je Organiza-cioni odbor ovogo-di{weg Sajma kwi-ge imao nekolikosjednica i ve} je

ra|eno idejno rje{ewe pla-ata Sajma, bilborda, orga-izovan prevoz djece osnov-ih i sredwih {kola za pos-etu Sajmu, kako iz Bijeqi-e, tako i iz okolnih grado-a. O~ekujemo i posjete rad-ika iz raznih kolektiva.

Do sada imamo prijavqenihvadeset izlaga~a, te jo{ 54otencijalna izlaga~a. S ob-irom da je ovo krizna godi-a o~ekujemo da }e broj izla-a~a i posjetilaca ,,Sajmawige 2009’’ godine biti naro{logodi{wem nivou, re-ao je Miodrag Popadi}.Prema wegovim tvrdwama

a Sajmu kwige u Bijeqini ive godine pojavi}e se poz-ate izdava~ke ku}e, kao

{to su ,,Nolit’’ , ,,Prome-ej’’, ,,Slu`beni glasnik’’ i

mnoge druge.U toku Sajma bi}e organi-

ovane brojne kwièvne ve-eri, promocije kwiga, kao iiz drugih prigodnih mani-

festacija. Bez obzira {to je

ova godina ,,te{ka’’, AD,,Grad’’, kao organizatorSajma, }e ispo{tovati zapo-~ete aktivnosti. Tako da niove godine ne}e izostatinagrade Sajma.

- Bijeqina }e tih nekoli-ko dana biti ba{ u znaku kw-ige, {to nam je i ciq, ista-kao je direktor AD ,,Grada’’.Kako je rekao pokroviteqiSajma bi}e Ministarstvoprosvjete i kulture u VladiRS i Administartivna slu-`ba op{tine Bijeqina, ageneralni sponzor RiTE Ug-

qevik.Kako je kazala Du{anka

Novakovi} , direktor Na-rodne biblioteke ,,FilipVi{wi}’’, s obzirom da jeovo manifestacija kwige,Narodna biblioteka, kao idruge kulturne institucijemoraju biti aktivno ukqu-~ene u sva zbivawa.

- I ovaj sajam treba da Bi-jeqini da kulturnu prepoz-natqivost. Kao i pro{legodine i ove godine }e bitipuno kulturnih sadàja. No-vo vrijeme i nove informa-

cione tehnologije traè odsvih institucija kulture dana jedan druga~iji na~inpristupaju svojim korisni-cima. Tako da ~itaoci ikwiga, prije svega, traè daim se posveti jedna ìvapa`wa. Upravo, to je zadataki svih nas kada je u pitawu iovaj Sajam.@elimo da sajam-ska smotra, pored izlaga~kedimenzije bude pravi kul-turni doga|aj za na{ grad,naglasila je Du{anka No-vakovi}.

V.Z.

MALI ESEJ O PJESMIPi{e: PROF. DR CVIJETIN RISTANOVI]

MiodragPopadi}



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.18

BORIVOJE P. PERKOVI]: IZ @IVOTA QUDI [ESTI DIO

SEMBERSKOG SELA - 60-TE GODINE PRO[LOG VIJEKA

Sunce ovog poznog proqe}a neobi~-

no toplo sija. Ubrzo mlije~niklasovi otvrdnu{e. Seqacima seùri sa kosidbom, jer ako p{eni-

ca ostane duè na wivi, zrno se prosipa.Pao je i prvi otkos. Na svim wivama vri-

jedni kosci rade. P{enica dosta rijeka, paim nije tako te{ko. Kosidba nije trajalatako dugo. Na nekim wivama, koje je plavilavoda, strni je znatno mawe, nego dosada. Us-qed ovakvog slabog roda i drugih poslova,seqaci su se ùrili, najprije da sadjenusnopove u granice, a potom i u stogove iovr{u. Pla{ili su se da se ne oki{a.

Uskoro do|e i vr{alica u selo. Brzo sevrlo, jer strni je malo. Kroz nekoliko danastiè vr{alica i na ~ika-Iqino gumno.Po~e vr{idba. Oko vr{alice i stogova uh-vato se oblak pra{ine. Pra{ina da zadavi~ovjeka. îka-Iqo, iako nesposoban da ne-{to privrijedi, nema mira. Stalno se vrtioko xakova. Svaki ~as zaviruje i gleda kak-va je p{enica. Najednom neko ga viknu. Ok-

renu se.- Odi vamo, sjedi! Ti tako star pa mora{

da radi{. Sjedo{e.- Kakav je moj pososada. Ja sam se izradio.

Nego pri{o da vidim kako je novo zrno.- Pa kako je, o}e li biti{ta?- Bogami, slabo. Eto, skoro je ovr{eno, a

{enice nema ni{ta. Ako bude metar po du-lumu, bi}e, grom, moj Stevane, a i urodiceima mlogo.

- Slaba je ova godina, slaba. Isto i ja ni-samimaovi{eod metra po dulumu. A, Boga-mi, ne vjerujem da }e iko imati vi{e. Da tepitam jesi li ~uo koliko su {enice na{liRado i Miko.

- Nisam. Spremao sam se, jer je meni tre-bala da pre|e ma{ina.

- Ja ono u svom ìvotu nisam ni ~uo, nividio. Qudi se ~ude. Ne vjeruju. Pet metarapo dulumu.

- [ta kaè{, podiè se ~ika-Iqo na

koqena.- Bio sam na guvnu i svojima sam o~ima

gledao.Petpo dulumu.A da jo{ vidi{, bra-te, kaka je ko da su je golubovi birali. A ipra{ine nije bilo.

- Nije zar toliko?- Vaqda }e{ mi vjerovati.- Pa {ta qudi vele?- ude se. Izra~una{eda kadaRadoi Mi-

ko plate zadruzi orawe, sjeme i |ubrivo da}e im ostati najmawe dva i po metra po du-lumu. îsto dva i po metra.

- To nije mogu}e. Kako moja zemqa ne mo-è vi{e da dade?

- Ja ne moguda budem pametan. Dodu{eni-je ni ~udo. Da si je samo vidio kaka je bilana wivi.

Neko viknu ~ika-Iqu. Rastado{e se.Qudi su se ~esto sastajali i razgovarali

o tome kako su ova dvojica wihovih seqanana{li vi{e p{enice. Svako je poku{ao dato objasni na svoj na~in.

Vrijeme je brzo prolazilo. Ostale qet-we poslove seqaci su na vrijema zavr{ava-li. Vremenom su i kukuruzi sazreli. Po-~ela je berba. Svaki seqak ùrio je da {toprije sa berbom zavr{i kako bi na istimwivama na vrijeme posijao p{enicu. Ubrzo je berba kukuruza bila zavre{ena. Sada wi-ve o~ekuju plug i pjesmu ora~a.

Tek {to }e da se smra~i, odbornik ide odku}e do ku}e. Poziva doma}ine da ve~erasdo|u u {kolu na zbor. im se smra~ilo seqa-ci po~e{e dolaziti. Brzo su se skupili. U jednom trenutku u u~ionicu, u kojoj su biliokupqeni seqaci, u|e sa odbornikom posta-riji nepoznat ~ovjek. U u~ionici nastade ti-{ina. Ispred stola ustade odbornik i re~e:

- Evo, qudi, ve~eras smo se sastali da ra-spravimo i dogovorimo o rje{avawu nekiproblema na{eg sela. Kao {to vidite zbo-ru prisustvuje drug iz op{tine. A sada da-jem rije~ wemu.

Postariji ~ovjek u sivom odijelu ustade i

po~e da tiho govori:- Drugovi i drugarice, mi smo se ve~eras

ovdje sastali da razgovaramo o problemimava{eg selai da se dogovorimokako}emo daih zajedni~ki rje{avamo. Pored toga ~u}e-te jo{ o ne~emu. Naime, evo o ~emu se radi.Vi dobro znate da ovihdanatreba da se po~-

ne sa sijawem p{enice. Ja sam sadaprviput

kodvasi nijemi poznatodali jenekood vaspro{le godine sijao p{enicu ,,talijanku’’ukooperacijisa zadrugom.Siju}iovup{eni-cu u kooperaciji sa zadrugom. I uop{te ra-de}i sa wom, bi, drugovi, ne samo da }ete natajna~in vi imati vi{eprihoda,negotimei na{oj zajednici pomaète.

Po{to im objasni na~in rada u koopera-ciji, re~e:

- Mene sadainteresujeko bi od vasèlioda uzmeovu p{enicu od va{e zadrugei da sawom zajedni~ki radi? Razmislite malo i otome koliko bi posijali.

Kasnije si qudi saznali da ovaj wihov ve-~era{wi gost radi u op{tin i da je zaduènza poqoprivredu i selo.

Nekoliko trenutaka kasnije ustade od-bornik i re~e:

- Drugovi, za kooperaciju sa zadrugom mo-è nam da posluì za primjer Rado i Miko.Javamne bi vi{eni{ta rekao.Razmislite.

U uglu u~ionice sjedi grupa qudi u kojoj

se, pored ostalih, nalaze Steva,~ika-IqoiJovo.

- [ta ti misli{, Stevane, upita Jovo.- Pa ...- A ti, ~ika-Iqo?- Ne mislim ni{ta. Nevjerujem im. Mis-

lite ako je onim jadnicima rodilo ove go-dine, da }e i idu}e.

- Stevane, jesili ~uo da je u zadruguprijenekoliko dana do{o novi poqoprivrednitehni~ar.Pri~aju da je zavr{io sredwu po-

qoprivrednu {kolu. Govore da je pametanmomak i da se mlogo razumije u zemqu i us-jeve, dodade Jovo.

- uo sam.Kaù~im je do{ou zadrugu,od-ma je nabavio jo{ traktora, plugova i jo{{to treba.

- [ta misli{, Stevane da se i mi javimoda }emo i mi sijati tu ,,talijanku’’?

- Ne bi bilolo{e.- [ta? I vi o}ete da je sijete, glasno

upita ~ika-Iqo.- Pa, {ta }e{, ~ika-Iqo ...- [ta,{ta }e{?Ako je takoonda zbogom,

glasno upita ~ika-Iqo.Uze {ubaru sa klupe, {tap u ruke i iza|e

iz u~ionice.Poslije nekog vremena odbornik ustade i

re~e:- Qudi, vrijeme prolazi, je li se neko

predomislio?

- Jesam ja. Pi{i Cvijetinovi} Gavro petduluma, javi se iz posqedwe klupe sredwov-

je~an ~ovjek.- Ristanovi}Stevan deset duluma.- Mijatovi} Jovo deset duluma.- Risti} Obrad pet duluma.I tako redom. Te ve~eri se javilo skoro

polovina doma}instava sela, {to bogati- jih, {to siroma{nijih.

Poslije ovoga prijaqivawa, raspraqalose o starim nerije{enim problemima kao{to su nasipawe puteva, o uvo|ewu struje uselo i o drugim problemima. Kad se zavr{izbor, seqaci po|o{e svojim ku}ama. Putemse udruì{e Stevan i Jovo.

- Vidi{,Sevane,kolikose qudi javi,Ni-je to sramota, veli mu Jovo.

- Neka smo se prijavili, Jovo. Jesi li vi-dio koliko dobi{e {enice Rado i Miko.Zar onako nije boqeraditi?

Kroz nekoliko dana svi oni koji su seprijavili zatraìli su od zadruge sjeme

p{enice ,,talijanke’’, vje{ta~ko |ubrivo itraktore da im oru. I dobili su.

Sada, na wivi Jovinoj, Stevanovoj i svihonih koji su se javili da sa zadrugom zajednorade, ne oru volovi i kowi, ve} traktor"zadrugar".

KRAJ

SVI ZA TALIJANKU

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000 445U Bijeqini, dana 14. 04. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 445, po zahtjevuOSNOVNOG SUDA U BIJEQINI-Zemqi{nokwi`ne kancelarije, po po-stupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak zauspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 1502 u naravi wiva 6. klase zv. Pan|u{a u povr{iniod 8784 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 65 k.o. Bijeqina Selo i parcelabroj: 458 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 5378 m2 upisana u posjedovnomlistu Pl. 123 k.o. Bijeqina Selo.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl. 65k.o. Bijeqina Selo upisana je Sari} (Vranka) Qiqa sa dijelom od 1/1 a postu-pkom uspostave novog zk. ulo{ka posjednik sti~e pravo upisa vlasni{tva.Kao suposjednici na nekretninama u Pl. 123 k.o. Bijeqina Selo upisani su Boì}(Savatija) Slobodan sa dijelom od 1/2 i Boì} (Savatija)Boìdar sa dijelomod 1/2 , a u postupku uspostave novog zk. ulo{ka pravo na upis suvlasni{tva stekli suBoì} (Savatija) Boìdar sa dijelom od 3/4, Vasi} (êdomira) Boìdar sadijelom od 1/8 i @ivkovi} ro|. Vasi} (êdomira) Nada sa dijelom od 1/8.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom doku-mentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu

zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijediprilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovuranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje naoglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 001 387U Bijeqini, dana 09. 04. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-001 387, po zahtjevu

SLAVOJKE STANKOVI] k}eri Marka iz Popova, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-

tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su

kao katastarska parcela broj: 1648 u naravi wiva 4. klase zv. Purevina u

povr{ini od 2224 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 380 k.o. Popovi.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.

380 k.o. Popovi upisana je Stankovi} (Marka) Slavojka sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od

dana najkave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom

dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-

likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama

mogu zahtjevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se

omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne us-

lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na

osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica

Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom

glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.



HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 19

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.SVETOZARA MARKOVI]A

Ku}a stambene povr{ine 130 m2(podrum,prizemqe, sprat),

c.grijawe,kamin.Ekstra izvedba + garaà.Na placu od 511 m2.

CIJENA: 85.000 EVRA2.MA^VANSKA

Ku}a 15x6 (podrum, prizemqe).

Useqiva odmah + pomo}ni objekti.Na placu od 530 m2.CIJENA: 65.000 KM

3.VLADIKE NIKOLAJAKu}a 11.20 x 9.20 (prizemqe,sprat)

Nova gradwa.Na placu od 445 m2.CIJENA: 150.000 KM

4.STEFANA DEÂNSKOGKu}a 11,5 x 8,2 (podrum,prizemqe, sp-rat) c.grijawe, novije gradwe + pomo}ni

objekti (qetna kuhiwa, garaà)Ekstra izvedba,na placu od 536 m2.CIJENA:160.000 EVRA

5.HAJDUK STANKAKu}a 8,30 x 12,50 (podrum,prizem-

qe, 2 sprata) + poslovni prostor (ra-dionica) P=40 m2 + garaà, + qetnakuhiwa + ostali pomo}ni objekti

Sve na placu od 324 m2

CIJENA: 130.000 EVRA6.KOMITSKAKu}a u osnovi 101 m2 (podrum, pri-

zemqe, sprat) + qetna kuhiwa + 2 ga-raè, c.grijawe (+ cisterna),2 klime.

Na placu od 634 m2

CIJENA: 180.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.IVE ANDRI]AStan P= 42 m2,II sprat + balkon.

Namje{ten, klima.CIJENA:30.000 EVRA

2.IVE ANDRI]A

Stan P=68 m2, I sprat + balkon,eta`no (podno) grijawe + klima,

ure|en ekstra.CIJENA:105.000 KM3.CARA URO[A

Stan P=38 m2, II sprat,Eta`no grijawe,odmah useqiv, nov.CIJENA: 1.350 KM/m2

4.LAZE KOSTI]AStan P=43.50 m2, I sprat, useqiv u

maju 2009.eta`no grijawe.CIJENA: 1.100.KM/m2

5.LAZE KOSTI]A

Stan P=45 m2, prizemqe,CIJENA: 1.200 KM/m2Stan P=56 m2, potkrovqe.Stan P=42 m2, potkrovqe.

CIJENA: 900 KM/m26.MAJEVI^KA

Stanovi u izgradwi razli~ite

kvadrature: od 29 m2 do 84 m2.CIJENA: po dogovoru

7.FILIPA VI[WI]AStan P=79 m2, I sprat, c.grijawe, ug-

radbena kuhiwa nova + podrum P=4 m2CIJENA:112.000 KM

8.MILO[A OBILI]AStan P=73,50 m2, V sprat, lift,-

c.grijawe,klima + 3 ugradbena plaka-ra, parking.

CIJENA: 96.000 KM

POSLOVNI PROSTORI

1.CARA URO[ALokal P=27 m2, + magacinski pros-

tor P=27 m2. CIJENA: 2.000 KM/m22.MAJEVI^KA

Lokali u izgradwi, razli~itih

kvadratura:P=89 m2, 155 m2 i 165 m2,prizemqe i uz glavnu ulicu.P=25 m2 sa bo~ne strane, prizemqe.CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1.PATKOVAÂPlac P=1000 m2, dozvoqena gradwa,svi

prikqu~ci. CIJENA: 28.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.DVOROVIKu}a 12,40 x 11 (podrum,prizem-

qe,sprat) Posebni ulazi za sprato-ve, na glavnoj ulici.

Na placu od 500 m2

CIJENA: po dogovoru

BIJEQINA - KU]E

1.JAKOVA MILOVI]AKu}a P=81 m2 u osnovi,(podrum,-

prizemqe,sprat) + mawa ku}a P=48m2 (prizemqe,visoko potkrovqe)

Sve na ogra|enom placu povr{ine

912 m2.CIJENA: 130.000 KM

110.000 KM2.SVETOZARA MARKOVI]A

Ku}a 11x11 , prizemna,Na placu od 529 m2.CIJENA: 120.000 KM

98.000 KM3.SLOBODANA JOVANOVI]A

Ku}a 9x12 (prizemqe,sprat)Na placu od 300 m2CIJENA: 130.000 KM

110.000 KM80.000 KM

4.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum,prizemqe,sprat).Novija ku}a,na placu od 230 m2.CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM

5.GALACKu}a devastirana,svi prikqu~ci.Na placu od 4200 m2.CIJENA:140.000 KM

130.000 KM6.RAJE BAWIÎ]AKu}a 11x8 (podrum,prizemqe,sprat)

+ lokal P=25 m2,na glavnoj ulici.Na placu od 860 m2CIJENA: 260.000 KM

250.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.GAVRILA PRINCIPAStan P=61 m2,II sprat,c.grijawe,

lift.CIJENA:95.000 KM

90.000 KM2.FILIPA VI[WI]A

Stan P=30 m2,II sprat, namje{ten,-c.grijawe. Uredna dokumentacija,-odmah useqiv + balkon, + podrum 3 m2

CIJENA: 40.000 KM

BIJEQINA LOKALI

1.TRG \ENERALA DRA@ELokal P= 68 m2 (iz dva nivoa),eks-

tra lokacija...CIJENA: po dogovoru

2.SAVE KOVAÊVI]ALokal P=66 m2 (u dva nivoa)CIJENA: 1.800 KM/m2

1.700 KM/m2

PLACEVI

1.PATKOVAÂParcela P=3000 m2, dozvoqena

gradwa. Mogu}nost parcelisawa.CIJENA: 17.000 KM/dun.

16.000 KM/dun.2. JAWARSKA OBRIJE@

Plac P=1.500 m2, dozvoqena grad-wa, uz glavni magistralni put.

CIJENA: 16.000 KM15.000 KM14.500 KM

3.KOJÎNOVAC-ÂRDAÎNEObjekat pod plo~om 10x13 + mon-

ta`ni objekat pogodan za skladi{-te 10x15. Na placu od 1500 m2.

CIJENA:30.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BATKOVI]Ku}a10x9,prizemna,nova,opremqe-na + pomo}ni objekat. Na glavnomputu, na placu od P=2000 m2.

CIJENA: 50.000 EVRA40.000 EVRA

2.ÊNGI]Ku}a 7,5x12 (prizemqe,sprat)Potpuno opremqena,novije grad-

we, + pomo}ni objekti (qetna kuhi-wa 3x7,5) + 2 garaè, + ostali pomo}niobjekti. Na placu od 6000 m2.

CIJENA: 300.000 KM200.000 KM120.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO

VODA JE @IVOTBlagovremeni m p la}awem Va{ ih

ra~una obezbje|ujete

kvalitet no vodosnabdijevawe

i zd ravu vod u za p i}e!

Va{ AD ,,Vodovod ikanalizacija” Bijeqina

A.D. V ODOVOD I K ANALIZACIJA

Hajduk Stanka br. 20, Bi jeqina 76000,

Tel. +387-55-226-460, Faks +387-55-210-751,

E-maill: [email protected]

Odlaskom u penziju Ra-domir Peri} posve-tio se svojim starimqubavima - istraì-

awu pro{losti rodnog sela,rikupqawu starih fotografi-a i predmeta i pisawu poezije.

Uz to, svakodnevno vozi bisikletrdesetak kilometara i obav-

qa posao sekretara Mjesne zajed-ice. Naoko reklo bi se da je toprevi{e posla, ali Peri} je

asporedio aktivnosti, pa imaremena za prijateqe, ~itawe idmor.- Sve ove moje aktivnosti iz-

sa zadovoqstvom i neme. Prikupqati sta-

fotografije po~eo sam u svo-ku}ii porodici.U starim ko-

i ormaru bilo je dosta po-snimaka. Na wimamoji

ro|aci, prijateqi...je to dio mog ìvota. Odlu-samdaondaprikupqam i sta-

fotografije po kom{iluku.ih, presnimavam i sve

ihpostaviti u Domukulture u, kaè Radomir Peri}.

Skoro je da nema ku}e u ovomelu u koje Radomir nije u{ao.

Qudi mu vjeruju, otvaraju kofe-e, ladice i kutije, te vade foto-rafije iz ramova. Najdraà mue ona na kojoj su se 1953. godine

fotografisali ~lanovi ansam-la iz Broca koji je u ovom i sus-ednim selima igrao "Hasanagi-icu".- Samo je ìvih jo{ dvoje ili

iz te amaterske grupe. Fo-je bila skoro uni{te-

Presnimio sam je i uramio.dosta o{te}enih snimaka,

je sada tehnologija moderna,sve uspijevam restaurirati,

bja{wava Peri}.A fotografije govore: o sje-

vi, ètvi, vr{idbi, odlasku re-ruta, o ropstvu Bro~ana u dva

svjetska rata, o Soluncima, bi-ciklistima, kowanicima, fijak-erima, svadbama, pravqewu cig-le, gradwi ku}a - o svekolikomìvotu u ovom velikom sember-skom selu koje, potvr|eno je, imanajvi{e intelektualaca rasutihdiqem ove na{e planete.

Na poùtjelim snimcima su iispra}aj u~iteqa, a kasnije poz-natog romanopisca, Du{ana Ba-ranina 1934. godine, te sember-skim ribarima, harmonika{ima,lovcima, fudbalerima, |acima,vozovima...

- I ja sam se iznenadio kolikoima dokumenata o pro{lostimog zavi~aja, uprkos tome {topostoji nekoliko muzejskihzbirki u Semberiji. Svaka odfotografija ima svoju pri~u,meni milui sjetnu. Neke od wihsatima posmatram, sje}aju}i sequdi i doga|aja iz djetiwstva,iliizpri~amogaocai kom{ija.One su mi i inspiracija za mojepjesni~ke poku{aje. Napisao sami poemu posve}enu rodnom selupod nazivom "Moj Brodac", kojugovorim na seoskim i drugimsvetkovinama.

Prijateqi Peri}u savjetuju dasve te stare fotografije objaviu kwizi, nekoj vrsti spomenara,{to }e biti jo{ jedna dragocjenaplo~ica u mozaiku onoga {to jenapisano i re~eno o Brocu iSemberiji. Ovo selo prvi je upjesmi pomenuo prije vi{e oddva vijeka na{ epski pjesnik Fi-lip Vi{wi} koji je svoje najra-nije stihove govorio ba{ u Bro-cu - ispred wegove bijele crkve.

- Skupqam i stare predmete,alisumefotografije op~inile.Mislim da ih u seoskim ku}amaima na hiqade, ~ak i onih ra|e-nih krajem pretpro{log vijeka,kazuje Radomir Peri}.

On je istraìvao i spomenikeu bro~anskom grobqu i utvrdioda ih ima dosta sa veoma vrijed-nim likovnim rje{ewima, sa ne-obi~nim epitafima i napisima.U porti sada{we seoske crkve,gdje je u 19. vijeku bilo grobqe,prona{ao je nekoliko nadgrob-nih spomenika qudi iz [apcakoji su ko zna kada i zbog ~egasahraweni u Semberiji.

Peri} organizuje i kulturneduhovne akademije i druge kul-turne manifestacije za koje sampi{e scenario. Pomo} u tomepruàju mu mladi wegovog rod-nog sela, ali i brojni eminetniumjetnici iz drugih mjesta.

Povodom Vaskrsa pripremio je duhovnu akademiju kojoj su pri-sustvovali predstavnici duhov-nog, javnog i politi~kog ìvotaSemberije, a u Domu kulture ot-vorena je i izlo`ba starih fo-tografija koje je Radomir do sa-da prikupio u svom selu.

T.S.N.

HOBI JEDNOG PENZIONERA

PJESNIK IHRONIÂR SVOGZAVIÂJAPenzioner Radomir Peri} skupqa starefotografije i predmete u svom selu,li i pi{e pjesme o wemu. Rodnom selu

posvetio je i jednu poemu...



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.20

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 11 5 5 .. 00 44 .. 22 00 00 99 .. DD OO 22 99 .. 00 44 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 15 .04 .2009 .DO 29 .04 .2009 . GOD.

UMRLI OD 15.04.2009.DO 29.04.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 15.04.2009.DO 29.04.2009.GOD.

Ildeniz Selma, k}i Erdogana i Almire, Vidovi} Petrovi} Ste-lla, k}i Gojka i Zorice, Trifkovi} Ruìca, k}i An|elka i Jele-ne, Bo{wak Vuk, sin Radovana i Jadranke, Risti} Lazar, sin Davo-ra i Milenke, Ha{imovi} Giovanna, k}i Jasmine, Stojanovi} Teo-dora, k}i Miladinka i Darie, Lazarevi} Lana, k}i Predraga iSlavice, Sko~o Sara, k}i Slobodana i Nede, Ristovi} Ivana, k}iDarka i Rade, Diki} Isidora, k}i Bojana i Marijane, Teji} Niko-lina, k}i Nikole i Andrijane, Jovi} Andrea, k}i Andrije i \uke,Peri} Borislava, k}i Vladimira i Mare, \oki} Ivana, k}i Ra-denka i Mirele, Koprivica Milo{, sin Slavi{e i Veliborke,Despotovi} Ivana, k}i Miroslava i Zorice, Tadi} Sergej, sin Ra-di{e i Nevene, Savi} Awa, k}i Aleksandra i Danijele, Savi}Marko, sin Dalibora i Sla|ane, Bori} Boàna, k}i Borka i Slav-ke, Solakovi} Vuk, sin Igora i Ane, Gavrilovi} Mihailo, sin@eqka i Ane, Jovanovi} Luka, sin Miodraga i Jelene, Radovano-vi} Stefan, sin Dragana i Milene, [ovi} Tomo, sin Predraga iMirjane, Mihajlovi} Jovana, k}i Nenada i Renate, Luki} \or|e,sin Radi{e i Stanislavke, \o{anovi} David, sin \or|a i Mari- je, Luki} Andrej, sin Slavi{e i Milice, \uri} Nikola, sin Smi-

qana i Ivane, Stojiqkovi} Bojan, sin Igora i Dijane, Krsti} Lu-ka, sin Raje i Zorice, Mi}i} Anastasija, k}i Mihajila i Natalije,Jefti} Mihajlo i \or|e, sinovi Darka i Sawe, Peri} Nemawa,sin Mileta i Vesne, Majnovi} Mihajlo, sin Radislava i @eqke,Todorovi} Leontina, k}i Perice i Sandre, Adanali} Amel, sinNamika i Amele, Cerovik Medina, k}i Rasima i Seribane, Mili}David, sin Ivana i Aleksandre, Gavri} @ivana, k}i Stanislava iVile, Musi} Jasmina, k}i Samira i Azemine, Ha{imovi} Emilio,sin Daniela i Fate.

Biberovi} Fa}o i Omerovi} Samanta, Male{evi} Vladimir iJugovi} \ur|ija, A}imovi} Qubo i Jovanovi} Slavica, Div~i}Slaven i Kubatlija Sla|ana, Kova~evi} Qubinko i Cvjetkovi}Daliborka, Jankovi} Dalibor i \oki} Nada, Anti} Miqan i La-zi} Marijana.

Kosovka Suboti}, ro|. 1926, Milka \oki}, ro|. 1940, Milan Jawi-~i}, ro|. 1947, Mara Nikoli}, ro|. 1923, Ismeta Ja{arevi}, ro|.

1928, Malina ]uri}, ro|. 1941, Milorad [u{qik, ro|. 1934, Bosi-qka Anti} ro|. 1927, Qubo Jovanovi} ro|. 1941, Marija Stevi},ro|. 1931, Ivanka Maksimovi}, ro|. 1938. Boìdar Mari}, ro|.1940, Ilinka Simi}, ro|. 1922, Spasenija Majstorovi}, ro|. 1921,Simika Ostoji}, ro|. 1923, Persa Gavri}, ro|. 1931, @ivan Lazi},ro|. 1930, Savka Lazi}, ro|. 1949, Boro Petrovi} ro|. 1940, JovoMarkovi} ro|. 1938, Cvija Te{unovi}, Borisav Eri}, ro|. 1929,Cvijeta Lazi}, ro|. 1939, \or|o Drakula, ro|. 1936, Petar Marko-vi}, ro|. 1932, Borka Srdija, ro|. 1952, Grozda Lazarevi}, ro|.1936, Stojanka Vojnovi}, ro|. 1913, Sre}ko Kova~evi}, ro|. 1938,Dervi{a Kastrati, ro|. 1927, An|elija Mitrovi}, ro|. 1941, Ne-|eqko Simiki}, ro|. 1950, Danica Milo{evi}, ro|. 1933, VericaBaji}, ro|. 1934. godine.

MARKA KRSTI]AS po{tovawem i lijepim

sje}awem

MILENKO, MILA,ANDRIJANA i MARINA

RADMILAPETROVI]03.05.2007-03.05.2009.

Draga moja Rado,evo pro|o{e dvije

najteè godine u momìvotu kako samostao bez Tebe.

Te{ko se navikavamna samo}u,

ali se tje{im da sistalno sa mnom umislima i u snu.

Nikada Te ne}uzaboraviti!

Uvijek tvojSTOJAN

Mijewam stan u Sarajevu zamawu ku}u u Bijeqini sa ve}im

placem i urednim papirima.!: 061/947-321

*****Prodajem povoqno polovne

stvari iz stana.!: 061/947-321*****

Mijewam dvosoban stan uBijeqini za mawi stan u

Bijeqini uz doplatu.

!: 061/947-321*****

Izdajem namje{ten jednosobanstan u Ulici Kraqa Dragutina

br. 129 (Pet jezera).!: 066/604-713, 066/250-136

*****Izdajem apartmane i sobe nasamoj obali mora sa privatnomplaòm, Herceg Novi, Bao{i}.

!: 00382/31 374 08300382/69 449 663

Dana drugog maja 2009. godine navr{ava seosam godina od smrti na{eg dragog

Mnogo je lijepih uspomenada te vje~no pamtimo,

da o tebi s ponosom pri~amoi da te nikada ne zaboravimo.

Supruga LENÊ, sin MIROSLAV,k}erka IRENA sa porodicom,

brat ZORAN, snaja MIRAi brati}i ALEKSANDAR,

MLADEN i VLADAN

CVJETKA XUVI]A-]E]E

Dana tre}eg maja 2009.godine navr{ava se ~etiri

godine od prerane smrti

MARKA KRSTI]A

Uvijek te se rado sje}amo!

PORODICA GAJI]IZCRWELOVA

MILETA ILI]A1958-1992.

Sve ove godine ne mogu daublaè prazninu i

tugu za tobom.

Tvoja sestra

Dana tre}eg maja 2009.godine navr{ava se ~etiri

godine od prerane smrti

RADINKA24.04.1959-24.04.2009.

Bili smo mali kada smo ostali bez mamine qubavi i we`nosti,ali zahvaquju}i tatinoj plemenitosti i po`rtvovanostiroditeqska qubav nas je stalno okruìvala.

Ponosni {to smo va{i, uzajamno se ~uvamo i volimo, kakou danima djetiwstva i mladosti, tako i sada.

Sin MIODRAG i k}erka MIRA

POMEN na 24. aprilNA[I DRAGI RODITEQI

DU[AN10.09.1998-24.04.2009.

KAÂREVI]

MILICA

SUDAR MANOJLOVI]

23.04.2001-23.04.2009.

S tobom je oti{lomnogo toga lijepog

Lazo, QiqanaBiqana,

Predrag i Jovana

PRO MEMORIA

Dana sedmog maja 2009.godine navr{ava se 17

godina od tragi~ne smrti



SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportFUDBALERI RADNIKA U FINALU KUPA RS IGRAJU SA BORCEM IZ BAWA LUKE

Eliminacijom ekipe Borcaiz [amca u polufinaluKupa RS (0:0. 3:1) fudba-leri Radnika plasirali

u se u finale u kome ih o~ekujepremijerliga{ Borac iz Bawa Lu-ke koji je iz daqeg takmi~ewa izba-cio Sutjesku iz Fo~e boqim izvo-|ewem penala, po{to su obje utak-mice zavr{ene bez golova. Nakonplasmana u finale nacionalnogKupa, u Radniku postoji èqa da seu finalnom obra~unu odigraju dvijeutakmice i da svojim navija~ima,nakon duèg vremena, prirede fud-balski spektakl. Pogotovo {to biBorac, ako fudbalska "vlada" done-e odluku da se igra jedna finalna

utakmica u Bawa Luci, bio u privi-legovanom poloàju.

- Moja èqa, kao i svih igra~a,je da sa Borcem odigramo

u Bijeqini, a motivi susportske prirode.Zana-

Radnika i qubiteqe fudba-u Semberiji to bi bio istinski

doìvqaj, a za na{u eki-koja je jo{ uvijek u stvarawu,

da se na jednoj takvoj utakmi-u pravom svjetlu predstavi navi-

kaè {ef stru~nog {taba

Nikola Bala.Sekretar Radnika Slobodan

\or|i}, koji je ujedno i ~lanIzvr{nog odbora Fudbalskog save-za RS, kaè da }e fudbalska "vla-da" donijeti kona~nu odluku o tome.

- Ja }u u ime Radnika i qubiteqafudbala u Semberiji traìti da seigraju dvije utakmice. Nemam ni{-ta protiv da se prvime~ igra u Bi-jeqini, a revan{ u BawaLuci, alibi nam bilo bitno da ugostimo

Borac i brojne fudbalske radnikekoji bi do{li na ovu utakmicu. Vje-rujem da bi qubiteqi fudbala izSemberije, kao i navija~i Borca,dobro popunili tribine Gradskogstadiona, jer bi to, za na{e uslove,bila velika utakmica. Uvjeren samda bi smo bili dobri doma}ini, ka-è \or|i}.

Za sada, ne postoje utvr|ena prav-ila o odigravawu finala nacional-nog Kupa, a praksa je od slu~aja doslu~aja razli~ita. Prije dvije godi-ne kada su u finalu bili Radnik iModri~a Maksima igrana je jednautakmica na neutralnom terenu uTesli}u. Pro{le godine finalnautakmica izme|u Borca i Slavijeigrana je u Bawa Luci, a trijumfo-vala je Slavija i osvojila peharKupa RS.

- Mi smo spremni da organizujemofinalnu utakmicu Kupa RS. Napotezu je Izvr{ni odbor Fudbals-kog saveza RS. O~ekujemo da }eimatirazumijevawa zana{uèquida semberskim qubiteqima fud-bala omogu}iti da budu u~esnicitakvog fudbalskog doga|aja, kaèdirektor Radnika Dragan Jevti}.

T.N.

@ELE UTAKMICU U BIJEQINI

MAKSIMALAN UÎNAK BOKSERA RADNIKA PROTIV VOGO[]E

Ume~u ~etvrtog kola Pre-mijer lige BiH bokseriRadnika savladali su samaksimalnih 16:0 ekipu

Vogo{}e kojoj je ovo bilo prvo gos-ovawe na bijeqinskom ringu. Gos-i nisu imali predstavnike u dvije

kategorije, pa je Radnik i prije po-~etka me~a imao vo|stvo od 4:0.Bokseri Vogo{}e koji su iza{luina ring nisu mogli da se ravnoprav-no suprotstave doma}im borcima,pa je maksimalan trijumf ekipeRadnika bio logi~an rezultat ono-a {to se moglo vidjeti u dvorani

O[ "Knez Ivo od Semberije".- O~ekivali smo ja~i sastav Vo-

koja u svojoj ekipi ima triIzgleda da nas se

pla{e jer je u prethodnom kolupredao me~ bez borbe

da nije n doputovao u Bijeqi-Zbog toga najvi{e trpi na{a

koja se uèqela kvalitet-boksa. Nakon dosada{weg dije-

{ampionata jasno je da postojedva kluba koja }e se boriti za

titulu i to Radnik iiz Bawa Luke. Na{aèqa

da odbranimo {ampionsku titu-a dio dogovora na pitawe da li

}emo u tome uspjeti da}eme~ izme-|u nas i Bawalu~ana koji je na ras-poredu u petom kolu {ampionata,kaè trener Radnika MilenkoTomi}.

Bijeqinci se nalaze na vrhu ta-bele sa osam bodova iz ~etiri me~a,dok je Slavija na drugom mjestu ta-ko|e sa stopostotnim u~inkom, alisa me~om mawe od Radnika. T.N.

GOSTI BEZ MUNICIJE

RADNIK - VOGO[]A 16:0DVORANA: O[ "Knez Ivo od Semberije", gledalaca: 300, vrhovni sudi-ja: Du{ko Nari} (Tuzla), bodovne sudije: Nexad Mari} (Zenica) iBoìdar Pejakovi} (Bawa Luka), dlegat: Nusret Zuko (Zenica).Tehni~ki rezultati: 57 kg: Ru{idi - Zahirovi} 2:0, 60 kg: Haxihajdi} -

Sa~i} 2:0, 64 kg: D. Vidi} - ôlak 2:0, 69 kg: V. Vidi} - Jahi} 2:0, 75 kg:Mitrovi} - Alimanovi} 2:0, 81 kg: Simeunovi} 2:0 (bez borbe), 91 kg:Mujagi} 2:0 (bez borbe), + 91 kg: Simi} - Sorbu~ 2:0.

KO[ARKA[I RADNIKA STALIU POLUFINALU PLEJ-OFA

K

o{arka{i Rad-nika eliminisa-ni su u polufi-nalu plej-ofa

{ampionata RS po{to su utre}oj utakmici poraèniu Fo~i od doma}e Sutjeskerezultatom 82:76. Na tajna~in Sutjeska je opravda-la prvo mjesto iz liga{kogdijela sezone po{to je podrugi put u polufinalnojseriji bila boqa od Radni-ka i stekla priliku da sesa Bratuncem bori za titu-lu prvaka i ulazak u Pre-mijer ligu BiH. U prvojutakmici Sutjeska je sav-ladala Bijeqince sa 75:61,a u revan{u Radnik je biobiqi rezultatom 76:60.

- Sutjeska je zasluènoslavila, a za takav ishodmi smo iskqu~ivi krivci,jernismo realiozovali ne-ke kontre i proma{ivalismo slobodna bacawa uva`nim ttrenucima. Kadasmo ih stigli na 73:73 od-mah smo primili trojku, azatim proma{ilidva baca-wa. U me~ smo u{li ner-vozno ito je presudilo, re-kao je po zavr{etku utak-mice trener Radnika IgorMihajlovi}.

Na drugoj strani, u ekipiSutjeske bili su sre}nizbog trijumfa.

- Vodili smo tokom ci-jele utakmice, ali su nastrojkama stigli u ~etvr-tom periodu. Tri minutaprije kraja Radnik je izjed-na~io, ali smoponovo oti-{li na plus sedam i takopriveli me~ kraju. Radnikje dobra ekipa, a mi smoopravdali ulogufavorita,rije~i su trenera Sutjeske

Qubi{e Kova~evi}a.Poraz u Fo~i ozna~io je

kraj sezone za seniorskuekipu koja }e biti na odmo-ru do prvomajskih prazni-

ka, a nakon toga na progra-mu su redovni treninzi svedo 1. jula kad }e svi klups-ki pogoni oti}i na qetnupauzu.

U tom periodu mladitrener Igor Mihajlovi}}e imati priliku da ode nastru~no usavr{avawe uCrvenu zvezdu kod trofe-

jnog stru~wakaSvetislavaPe{i}a.

T.N.

PALI U MAJSTORICI

U prvoj utakmicifinalne serijeBratunac jesavladao ekipuSutjske u Fo~i saminimalnih 73:72 ito nakon produètkaod pet minuta po{toje u regularnih 40minuta utakmicazavr{ena rezul-

tatom 65:65. Na taj na~in Bra-

tunac ima prilikuda trijumfom u re-

van{u na svom par-

ketu do|e do drugogtrijumfa koji bi muomogu}io osvajawe{ampinske tituleRepublike Srpske iplasman u Premijerligu BiH.

POBJEDABRATUNCAU FOÎ

DraganJefti}

IgorMihajlovi}



SPORT SEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009.22

Pogotkom Du{ka Ra{evi}a u 18.minutu Sutjeska je sa minimalni1:0 savladala u Fo~i ekipu Rad-nika u utakmici 23. kola {ampi-

onata Republike Srpske u fudbalu. Jedini po-godak fudbaler doma}e ekipe postigao jeudarcem po zemqi sa ivice {esnaesterca na-kon povratne lopte koju mu je uputio Mumi-novi}.

Radnik je u Fo~u otputovao sa èqom da dase nadigrava sa doma}om ekipom i poku{ado}i do povoqnog rezultata. Rano vo|stvoSutjeske donekle je poremetilo planiovegostiju koju su, u otvorenoj igri, stvorilinekoliko povoqnih prilika, ali ih napada~i,naàlost, nisu iskoristili. Nedostajalo je isportske sre}e, po{to je Filip Vuji} u 54.minutu, umjesto mreè, pogodio pre~ku neka-da{weg golmana Radnika, a sada Sutjeske,Bori{e Bodiroge.

- êstitam doma}inu na pobjedi, mada smo imi imali svoje prilike. Mislim da su gledao-

ci zadovoqni prikazanom igrom s objestrane,jer semi na ovojutakmici nismo branili, a dopovoqnog rezultata poku{ali smo da do|emokroz napada~ku igru. Sa malo vi{e sportskesre}e i koncentracije u {esnaestercu doma-}inamogli smoostati neporaèni, kaè {efstru~nog {taba Radnika Nikola Bala.

Po{to je vode}i Rudar Prijedor doìvioprvi poraz u ovoj sezoni i to na gostovawu uVojkovi}ima protiv Famosa (0:2) razlika iz-me|u lidera na tabeli i Radnika ostala je ~e-tiri boda, tako da Bijeqinci jo{ uvijek imaju{ansu da se bore za titulu. Me|utim, potreb-no je da uz pobjede na doma}em terenu osvajajubodove i u gostima, kako su to u~inili u prvadva proqetna kola u Novom Gradu i Tesli}u.

U prethodnom kolu izabranici Nikole Ba-le savladali su pred svojim navija~ima Jedin-stvo iz Br~kog sa 1:0 (strijelac Marinkovi} u82. minutu), a u idu}em kolu koje se igra u su-botu u Bijeqini gostuje Mladost iz Gacka.

- Realno je da protivMladosti osvojimo svatri boda. Ne}e biti lako, jer sve ekipe kojedolaze u Bijeqinu igraju zatvorenu varijantutako da je te{ko do}i do protivni~ke mreè.Ipak, vjerujemda }emonastaviti seriju pobje-da na doma}em terenu, tvrdi Cvijetin Pavi}.

FUDBALERI RADNIKA NEUSPJE[NINA GOSTOVAWU U FOÎ

MAT OD

DU[KARA[EVI]A

SUTJESKA - RADNIK 1:0STRIJELAC: 1:0 Ra{evi} (18), stadion:Gradski, gledalaca: 700, sudija: DraganMejaki} (Bawa Luka), pomo}nici: RodoqubTopi} (êlinac) i @eqko Dragojevi} (BawaLuka), delegat: Du{ko Kojovi} (Trebiwe), ùtikartoni: Limi}, Wegu{, Cicovi}, Muminovi},Drakul, Ra{evi}, Mihajlovi}, Rajak(Sutjeska), Ga{evi}, Nikoli} (Radnik).Igra~ utakmice: Du{ko Ra{evi} (Sutjeska).SUTJESKA: Bodiroga, Simi}, Ivi} (od 71.Radovi}), Limi}, Wegu{, Cicovi} (od 90.

Rajak), Muminovi}, Drakul, Mileti} (od 46.Matovi}), Ra{evi}, Mihajlovi}. Trener ObrenVuki~evi}.RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Mitrovi},Jevti}, Ga{evi}, Gavrilovi}, Pavi} (od 70.\uri}), Nikoli}, Su{i} (od 78. Jefti}), Vuji},Marinkovi}. Trener Nikola Bala.

VELIKI JUBILEJ PROLETERA IZ DVOROVA

Fudbalski klub Proleter izDvorova, jedan od najorgani-zovanijih sportskih kolek-tiva u Semberiji, slavi u ov-

oj godini rijedak jubilej - osamdeset go-dina postojawa i uspje{nog rada.

U sklopu obiqeàvawa tog jubileja usrijedu (29. april) je na stadionu Pro-letera odigrana prijateqska fudbals-ka utakmica izme|u ekipe doma}ina ireprezentacije Fudbalskog saveza Re-

publike Srpske (mla|e kategorije, go-di{te 1995. i mla|i). Nakon te utakmi-ce selekcija FS RS putuje za Beogradgdje }e u~estvovati na tradicionalnomturniru mla|ih kategorija.

- Ponosni smo na veliki jubilej na-{egkluba, ni mnogo bogatije sredine imo}niji klubovi nisu u prilici da sepohvale takodugom tradicijom kao{toje ima na{ Proleter. Oduvijek smo ga-jili sportske i prijateqske odnose sa

svim klubovima, a ve} decenijama pos-ve}ujemo veliku pa`wu radu sa mla|imkategorijama po ~emu smo poznati i na{irim prostorima. To je i najva`nijirazlog {to imamo stabilan klubi sta-bilne takmi~arske rezultate. I u sa-da{wem prvom timu imamo nekolikotalentovanih mladihfudbalera kojisuponikli u Proleteru i na to smoponos-ni, kaè Sini{a Simeunovi}, pred-sjednik ovog kluba. T.N.

OSAM DECENIJA FUDBALA

PRVA LIGA RS ZARUKOMETA[ICE

BODPROTIV DOBOJA

Rukometa{ice Radnikaosvojile su bod igra-

ju}i protiv ekipe Do-boja pred svojim navi-

ja~ima. Rezultatska neizvjes-nost vladala je od po~etka dokraja utakmice, pa je nerije{enrezultat i najpravedniji ishodovog me~a.

RADNIK 25DOBOJ 25DVORANA: Gimnazije "FilipVi{wi}", gledalaca: 50, sudi-

je: Mijo Banovi} i SlobodanPopovi} (oba iz Zvornika),sedmerci: Radnik 3 (1), Doboj5 (2), iskqu~ewa. Radnikosam, Doboj osam minuta.

RADNIK: Varaga, Jawi} 5,Dabi} 1, Krsti} 10, Xino,Trifkovi},Vla~i} 6,Ra~anovi}, \ukanovi} 3,Tanasi}, Markovi},Jovanovi}, Milo{evi}.Trener Milivoje Trifkovi}.

DOBOJ: Bajrami, L. Polugi},S. Polugi} 1, Mujkanovi} 5,Filipovi} 13, Paji},Mili~evi} 2, Igwi} 4,Bjelo{evi}, To{i}. TrenerGoran Stoji}.

DRUGA FUDBALSKA LIGA RS, GRUPA ,,ISTOK,,

Nakon serijeod ~etiriu z a s t o p n epobjede, Pod-

riwe iz Jawe se nalazina tre}oj poziciji pr-venstvene tabele sa sa-mo dva boda mawe od vo-de}eg Napretka iz Do-weg [epka i bodom mi-nusa iza drugoplasiraneRomanije iz Pala.

U utakmici 23. kolaPodriwe je pred svojimnavija~ima ubjedqivo(3:0) slavilo protiv Lo-komotive iz Br~kog. St-rijelci su biliSajtano-vi}u 34. Gruji~i} u 75. iBe{i} u 85. minutu ioni su svojim golovimaomogu}ili da se Podri-we ukqu~i u borbu zatitulu. Na ruku ekipi izJawe i{ao je i rezultatderbi utakmice u Do-wem [epku u kojoj jeNapredak sa minimal-nih 1:0 savladao do ovogkola vode}u Romaniju.

Prethodni vikend bio je uspje{an i sa Jedin-stvo iz Broca koje je os-vojilo sva tri boda na

gostovawu kod Rudara uUgqeviku. Jedinstvo jegolovima Piva~a u 22.Petri~evi}a u 34. i Krs-ti}a u 43. minutu povelosa 3:0, a Rudar je prekoStjepanovi}a u 45. i Mi-roslava \ur|evi}a u 54.minutu uspio samo daublaì poraz. Gorica izPu~ila bila je u ovomkolu slobodna, a porazesu doìvjeli Proleteriz Dvorova na gostovawuu Vlasenici (0:2) i Mla-dost iz Velike Obarskeprotiv imewaka u Roga-tici (1:2).

Podriwe ima 43 bodai nalazi se na tre}oj po-ziciji, Proleter je petisa 36 bodova, a Mladost(VO) je {esta sa bodom

mawe. Jedinstvo je sa-kupilo 31 bod i nalazise na sedmoj poziciji,dok je Gorica osma sa 29bodova.

Idu}eg vikenda narasporedu su utakmice24. kola, a derbi se igrau Dvorovima gdje Prole-ter do~ekuje ekipu Pod-riwa iz Jawe. Zanim-qivo }e biti i u Veli-koj Obarskoj gdje je Mla-dost doma}in Rudaru izUgqevika koji se gr~e-vito bori za opstanak udrugoliga{kom dru{-tvu. Jedinstvo je do-ma}in Mili}ima, a Go-rica gostuje u Tr{i}ugdje se sastaje sa ekipomPodriwa.

T.N.

AsmirAvduki}

PODRIWE SEBORI ZA VRH

TrenerPodriwaMirsadAlajbegovi}



ZANIMQIVOSTISEMBERSKE NOVINE 30. APRIL 2009. 23

T

radicionalnim takmi-~ewem za najqep{ei{arano i najtvr|e va-skr{we jaje, osamnaes-

om po redu "Jajarijadom", defi-eom fijakera i motociklista,e nastupom etno i folklornihrupa, u nedjequ 19. aprila na

Trgu Petra Prvog Kara|or|evi-a u Bijeqini obiqeèn je naj-

radosniji hri{}anski praznikVaskrs. Centar za kulturu "Sem-berija", Kowi~ki klub "Sembe-rija", Moto klub "Qeqen~a",predstavnici Srpske radikalnestranke ,,Dr Vojislav [e{eq’’,Turisti~ke organizacija Bije-qine, te Svetosavska omladins-ka zajednica, uprili~ili su pri-godan program u sklopu obiqe-

àvawa vaskr{wih praznika.U takmi~ewu za najtvr|e jaje, u

konkurenciji od vi{e desetinau~esnika, pobijedila je ~etvoro-godi{wa An|ela Nikoli} izBeograda, a specijalni ìri do-dijelio je malom Nikoli Blago-jevi}u nov~anu nagradu za naj-qep{e i{arano jaje.

Nagradu je uru~io na~elnik

na{e op{tine Mi}o Mi}i}, aNikolin otac Milo{ nagradu jeuru~io Udruèwu Trojeru~icakoje u sklopu svojih aktivnostibrine o djeci sa posebnim potre-bama.

Dok su fijakeristi okupqeneroditeqe i djecu besplatno vo-zili po gradskom trgu, motocik-listi su prigodne vaskr{we

paketi}e, dar Centra za kulturu,podijelili djeci koja se trenut-no lije~e na Dje~ijem odjeqewubijeqinske bolnice.

U muzi~kom dijelu programanastupili su etno-grupa "Ve-ronika" iz Zvornika i Srpskokulturno-umjetno~ko dru{tvo"Semberija" iz Bijeqine.

M.E.

VASKR[WA PROMENADA

Uorganizaciji Direkcije"Mis BiH za Mis svije-ta", u Domu omladine uBijeqini izabrana no-

va mis Semberije. Za najqep{udjevojku izabrana je Mirjana Mi-lovanovi}, sedamnaestogodi{wa-kiwa, u~enica tre}eg razreda Po-qoprivredno - medicinske {koleu Bijeqini - smjer farmaceutskitehni~ar.

- Odu{evqena sam, pomalo i iz-nena|ena, ali dobro se osje}amna-kon izbora za najqep{u djevojkuSemberije. Imala sam nesebi~nupodr{ku majke i sestre, a ~estit-ke od mojih prijateqa i drugaraneprekidno stiù. Nikada ranijenisam u~estvovala na sli~nim iz-borima ili manifestacijama mo-de i qepote. Ovo je bilo prvi puti sre}no za mene. Ne znam kako }ese stvari daqe odvijati, nikakvihplanova trenutno nemam, osim{kolskih obaveza. O~ekuje mekasting drugog maja u Bawaluci, aza daqe }emo vidjeti, kaè Mir-jana, koja je, osim pobjedni~kelente, za nagradu dobila zlatnisat, umjetni~ku sliku i cvije}e.Za prvu pratiqu na izboru za

Mis Semberije izabrana je stu-dentkiwa Lenka âsar, dok je zadrugu pratiqu izabrana student-kiwa SlavicaTe{endi}.

- U finalu je bilo 13 djevojaka,od ukupno wih dvadesetak kolikoih je u~estvovalo na dva kastinga.Za mis {arma izabrana je Ama-lija Mr|enovi}, za mis fotoge-ni~nosti Jovana Todi}, kaè Ta-mara Simi}, koja je u ime Di-rekcije "Mis BiH za Mis svijeta"organizovala izbor za najqep{udjevojku u Semberiji.

E.S.N.

SA IZBORA ZA MIS SEMBERIJE

MIRJANA NAJQEP[A



Documents

Semberske novine [broj 696, 30.4.2009]