Semberske novine [broj 716, 17.9.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 716, 17.9.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-716-1792009 1/24

FILIJALA B IJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S17. SEPTEMBAR 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 716 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETINGTITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

MEDICINSKI CENTAR

SNSD BIJEQINA

ISKQUÎLI7 ^LANOVA

KANALIZACIJA

str. 3

str. 3

OSNOVANA ,,FONDACIJA STOJANOVI],,

ZA NAJVREDNIJEPoznati advokat Miodrag Stojanovi} osnovao fondaciju koja }e finansijski

pomagati najboqe |ake bijeqinske Gimnazije ,,Filip Vi{wi} ,,

str. 6

RADOVI TEKU PO PLANU

90GODINANA[E

GIMNAZIJE

NOVIPRILAZ



D.OD.O .O.O . LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: leder @rstel.net

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

M O D A R U GG I, B R U N E L L A ,R O SI NA , M A RI O B R UN I ,

M O R E S S I

O D JE ] A K R EATO R AI RE NE G RA HO VA C

NNOOVVOO!!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RRaa dd nnaa jj ee dd ii nn ii cc aa BBII JJ EEQQ II NNAA76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP . 18PO[TANSKI FAH BP . 18

TELEFONI: ( 055) CENTRAL A: 201-211TELEFONI: ( 055) CENTRALA: 201-211TELEFAKS: 209 -082, DIREKTOR: 209 -426, TEHN. DIR.: 209 -456ELEFAKS: 209 -082, DIREKTOR: 209 -426, TEHN. DIR.: 209 -456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]A WEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊW A, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t ovawem,Elekt rodist r ibu ci ja Bijeqina

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854Fax.................055 201 445Ul. Baje Pivljanina bb



U F OKUSU

SA TRAKE DOGA\AJAEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI] , tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI] , tel: 202-126* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM,,

Bijeqina , Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine ,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

Potpredsjednik Foruma za akademsku i internacionalnusaradwu Austrije, Gregor Valdhauser posjetio je ovih danaSlobomir P univerzitet i tom prilikom dogovorene sukonkretne aktivnosti oko intenzivirawa akademske sarad -we i finansirawa projekata iz pristupnih fondovaEvropske unije.

Dogovoreno je da se u Slobomiru otvori istureni bosan -skohercegova~ki centar Foruma za akademsku saradwu koji

}e koordinirati akademsku saradwu zemaqa jugoisto~neEvrope.

AKADEMSKI FORUM

AVR[EN QETNI ODMOR ZA ODBORNIKE

Prva radna sjednica Skup{tine op{tine Bijeqina nakonetne pauze odrà}e se 30. septembra (srijeda), a po~etak jeakazan za 10 ~asova, utvr|eno je na me|ustrana~kom dogovoruoji je odràn 15. septembra.- Imali smo namjeru da ovu skup{tinu odrìmo nekolikoana ranije, ali kona~an dogovor je da to bude 30. septembra.a{e slu`be ima}e dovoqno vremena da kvalitetno pripreme

kup{tinske materijale i na vrijeme ih uru~e odbornicima,ekao je predsjednik Skup{tine Dragan \ur|evi}.Predvi|eno je da na dnevnom redu bude ne{to mawe odidesetak ta~aka, pa se o~ekuje da }e odbornici biti urilici da sav predvi|eni posao obave tokom jednog dana.dmah na po~etku skup{tinskog zasijedawa pred odbornicima

e se na}i Izvje{taj o izvr{ewu buxeta op{tine Bijeqina zaeriod od prvog januara do 30. juna teku}e godine. Odbornicie biti u prilici i da ocijene Izvje{taj o realizacijitrategije razvoja op{tine Bijeqina do 2015. godine u perio -u od wenog usvajawa do sada.Tokom sjednice bi}e rije~i i o protekloj ètvi strnih ìtapripremama za jesewu sjetvu. Odbornici }e biti upoznati i

a aktivnostima na izgradwi gradske kanalizacije i regional -e sanitarne deponije "Eko -d ep" u Brijesnici. T. N.

SKUP[TINA30. SEPTEMBRA

Osmi me|unarodni poqoprivredni sajam "Interagro 2009", urganizaciji AD "Grad" Bijeqina, bi}e otvoren u Agrotr`nomentru "Knez Ivo od Semberije" u ~etvrtak, 17. septembra iaja}e do 21. septembra. Na sajmu }e svoje proizvode i opremuloìti oko stotiwak izlaga~a iz RS, F BiH, Srbije irvatske.

Nakon sve~anog otvarawa, u ~etvrtak u 11 ~asova, bi}e orga -izovan okrugli sto o savjetodavstvu u poqoprivredi RS.krugli sto organizuje Ministarstvo poqoprivrede, {umarst -a i vodoprivrede RS i Agencija za pruàwe stru~nih usluga uoqoprivredi RS. Drugog sajamskog dana, u petak, bi}e organi -ovano predavawe o za{titi autohtonih proizvoda i kvalite -

hrane. Predava~ }e biti dr Zoran \eri}, predstavnikAgencije za sigurnost hrane u BiH, a bi}e predstavqen i

to~arsko - veterinarski centar Krwa~a.U subotu }e o kalkulaciji i kwigovodstvu u poqoprivredi, o tranziciji u poqoprivredi u~esnicima sajma govoriti dr

ojo Arsenovi} i dr Zoran Perkovi}. Za nedjequ je planiranorganizovawe izlo`be sitnih ìvotiwa i ku}nih qubimaca iredavawe o tehnologiji p~elarewa. Dodjela nagrada i priz -awa najuspje{nijim izlaga~ima i zatvarawe sajma bi}e orga -izovano u ponedjeqak, 21. septembra. E.S.N.

INTERAGRO 2009N

a~elnik op{tine Bi- jeqina, Mi}o Mi -}i} , direktor bolni-ce "Sveti vra~evi",

Miroslav Mitrovi} i direk-tor Doma zdravqa, Zlatko Mak -simovi} u utorak, 15. septembrapresjecawem vrpce sve~ano supredali na upotrebu novi kolo-vozni prilaz Medicinskomcentru kojim je rije{eno dugo-godi{we usko saobra}ajno grlou na{em gradu. Pored tre}e ko-lovozne trake u Ulici Srpskevojske, kojom se olak{ava skre-

tawe prema Bolnici i Domu zd-ravqa, ura|eni su novi plo~ni-ci, parkinzi i pristupni pute-vi ka samoj bolnici, uz vodovefekalne i ki{ne kanalizacije.

- O vo je drugi ulaz ka Bolni -ci i D omu zdravqa koji smo i z-gradili, a { to je na{a obavezaiz projekta i zgradwe nove bol -nice. Uloìli smo 1.200.000KM i j a se nadam se da }emo t o-kom ovog mjeseca i zabrati part -nera za i zgradwu nove bolnice ,rekao je na~elnik op{tine Bi-

jeqina, Mi}o Mi}i} . Direktor

bolnice, Miroslav Mitrovi} ,podsjetio je da je po protokolupotpisanom 2007. godine, op{-tina bila obavezna finansira-ti dio aktivnosti oko izgradwenove bolnice.

- P omiwano je oko t ri milio -na maraka i m islim da su t o t asredstva koja su utro{ena naizgradwu kanalizacije, novogparkinga i n ovih prilaza bol -nici , rekao je Mitrovi}, ista-kav{i da o~ekuje da }e i preos-tala dva prilaza biti ura|enatokom sqede}e godine. M.E.

OTVOREN NOVI PRILAZMEDICINSKOM CENTRU

Op{tinski odborSNSD -a Bijeqinaiskqu~io je iz svojihredova biv{eg preds-

jednika stranke na op{tinskomnivou, Vojina Mitrovi}a , tefunkcionere stranke, MladenaMili}a, Q iqanu Erki}, S we -ànu Mrkowi}, Q ubicu Krsti},Draganu Nikoli} i S tanimiraDavidovi}a. U saop{tewu za jav-nost ove stranke isti~e se da po-menute osobe, koje su iskqu~eneiz redova SNSD-a, ni u kom smi-slu vi{e ne}e predstavqati ovustranku, te da }e u najkra}em mo-gu}em roku biti smijeweni safunkcija i pozicija koje im jedao SNSD.

- N akon obavqene detaqneanalize r ada O p{tinskog odbo -

ra S NSD -a B ijeqina u p rethod -nom periodu, a n aro~ito t okomlokalnih i zbora 2008. godine,Op{tinski odbor je na sjednicikoja je odràna 15. septembra,odlu~io da se energi~no odrediprema pojavama i a kterima t ihpojava u r edovima stranke, kojesu za r ezultat i male l o{ i zbor -ni plasman na l okalnim i zbori -ma. U c iqu t emeqne priprememjesnih odbora i s tranke u cjeli -ni za predstoje}e op{te i zbore,Op{tinski odbor je odlu~io dadefinitivno prekine djelovaweodre|enih pojedinaca i g rupa,koji evidentno nanijeli { tetuSNSD -u u p rethodnom periodu ,navodi se u saop{tewu za javnostOp{tinskog odbora SNSD Bi-

jeqina.

Qiqana Erki} , predsjednikNadzornog odbora SNSD-a i do-sada{wa predsjednica Aktivaèna SNSD-a u Bijeqini, nijeèqela da komentari{e ovu od-luku Op{tinskog odbora, svedok, kako je izjavila, ne razgova-ra sa predsjednikom stranke,Miloradom Dodikom.

- P redsjednik stranke je u[vedskoj i t ek nakon r azgovoras wim bi}u u mogu}nosti da even-tualno prokomentari{em ova-kav potez O p{tinskog odbora.Kona~nu odluku o mom i skqu~e -wu i z stranke, t ako propisuje S ta -tut, moè jedino donijeti pred -sjednik S NSD -a, Milorad Do-dik. Do t ada, nemam nikakv komen-tar , izjavila je Qi qana Erki}.

Ni Vojin Mitrovi} nije è-lio da komenatri{e odluku oiskqu~ewu iz SNSD-a, navode}ikao razlog da jo{ uvijek nije do-bio zvani~nu odluku. E.S.N.

ISKQUÊNI IZ SNSD- A!Detaq sa

pro{logodi{wegsajma



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009.4

OTVORENE NOVE PROSTORIJE STRANKE NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA U BIJEQINI

Na{ zacrtani ciq jeda na narednim op{-tim izborima dobije-mo 56 odsto glasova

iza{lih na glasawe i da obezbi- jedimo funkcije predsjednikaRepublike Srpske i ~lanaPredsjedni{tva BiH. Ciq je dadobijemo apsolutnu ve}inu u Na-rodnoj skup{tini RS i u onomdijelu koji pripada RS u Parla-mentu BiH. Za ostvarivawe togciqa neophodna je jaka politi~-ka stranka, izjavio je u BijeqiniMilorad Dodik , lider SNSD-a,prisustvuju}i otvarawu novihprostorija Op{tinskog odboraSNSD-a Bijeqina, koje se nala-ze u Ulici neznanih junaka broj3. Dodik je ovaj potez obrazlo-ìo neophodno{}u rekonstruk-cije i organizacionog ja~awa st-ranke u Bijeqini.

- O vo je jedno od najboqih op-{tinskih sjedi{ta na{e stran -ke u RS. U B ijeqini r adimo nastabilizaciji stranke i u kqu~i -vawu { to ve}eg broja mladih q u-di u ~lanstvo i u t ome uspijeva -mo. @elimo i n a ovaj na~in daafirmi{emo sve ono { to je Vla -da RS r adila u p roteklim godi -nama. Upravo smo otvorili t rinove osnovne { kole u P alama,Isto~noj I lixi i B rawevu kodZvornika. O ve godine i zgra|enoje deset novih osnovnih { kola,{to nije u~iweno od postanka

RS. I p ored t oga i ma nezadovoq -nih koji o~ekuju jo{ vi{e. Do i z-bora je ostala jo{ godina dana, anama je upravo t oliko i n eophod -no da bismo afirmisali sve ono{to je dobro.

Komentari{u}i izjave o zapo-stavqenosti isto~nog dijela RS,Milorad Dodik je izjavio da nepostoji nikava podjela na isto~-ni i zapadni dio RS, jer je samo

jedna Republika Srpska.- P ostoje oni koji ` ele da

prikupe jeftine politi~ke poe-ne. Republika S rpska je jedinst -vena u politi~kom i t eritori -jalnom smislu. Nikakvih podje -la, ni uslovnih, ni bezuslovnihnema. Mi r adimo po principucjelovitosti i s amo zlonamjerniname}u t u pri~u o p odjeli na i s-tok i z apad. Bijeqina danas, uzBawaluku, I sto~no S arajevo,Trebiwe, Doboj i P rijedor, zau-zima strate{ku poziciju u r az-voju Republike S rpske i t o }etako i o stati. Ovdje smo prisut -ni u mnogim projektima. VladaRS ovih dana poku{ava r ije{i -ti problem P rehrambene i ndus -trije "Sava", jer smatramo da jeto strate{ko preduze}e i z ob-lasti prerade i p oqoprivredneproizvodwe , izjavio je MiloradDodik.

Komentari{u}i rad Suda iTuìla{tva BiH, Dodik je iz-

javio da je rije~ o vje{ta~koj

instituciji koja je nametnutazakonom oHR-a.

- Visoki predstavnici nisuimali pravo na t o i o ni ne moguda name}u zakone. RS se t ome r a-nije nije suprotstavqala, ali jedo{lo vrijeme da moramo jasnokazati da je r ije~ o hibridu kojije nastao politi~kom voqom on-ih koji ne po{tuju Dejtonskimirovni sporazum. RepublikaSrpska je potpuno nezadovoqnana~inom na koji r adi S ud BiH iTuìla{tvo BiH. S ud u p ravi -lu i zri~e presude S rbima kakobi stvorio neku novu i storiju naovom prostoru. Kako objasniti~iwenicu da je S rbima do sadaizre~ena ukupna kazna od 1.400godina, dok su Bo{waci dobilisamo 41 godinu zatvora. P rimje -}ujemo podlost od strane S uda iTuìla{tva BiH, da se za Bo{ -wake podigne optu`nica, ali sekasnije predmet prebacuje nakantonalne sudove, gdje se prim -jewuje stari Krivi~ni zakonSFRJ. Na dràvnom nivou prim -jewuje se Krivi~ni zakon BiH ,izjavio je Milorad Dodik, is-ti~u}i primjere pijace Markaleu Sarajevu i stradawa ve}egbroja civila u Tuzli, kao insce-nirane doga|aje koji su poslu-ìli za izricawe sankcijaBeogradu i Srbiji i optuì-vawe Srba u BiH za masovnezlo~ine. Q.Q.

JAÂWE STRANKE NA PRVOM M

Buxetom op{tine Bijeqina potpuno se nedoma}inski upravqa inovac se usmjerava na potrebe koje nemaju veze sa trenutnimizraènim socijalnim potrebama stanovni{tva. Ovih dana odbije -na je participacija za prevoz u~enika osnovnih {kola iz op{tin -skog buxeta. Novac se, u godini ekonomske krize, nenamjenski usm-jerava. Upravqawe op{tinskim buxetom za nas je u potpunostidiskutabilno i mi }emo na to stalno ukazivati, izjavila je MilicaMarkovi}, predsjednik Op{tinskog odbora SNSD -a Bijeqina,naglasiv{i da je ciq SNSD -a da u {to skorije vrijeme politi~kisru{i aktuelnu vlast u Bijeqini. Nakon sve~anog otvarawa novihprostorija SNSD -a u Bijeqini, povr{ine oko 500 metara kvadrat -nih korisne povr{ine u kojima }e biti smje{tene kancelarije istrana~ki klub, podijeqene su i ~lanske kwiìce za 500 novihmladih ~lanova koji su u{li u redove ove stranke.

KWI@ICE ZA 500 MLADIH

UDRU@EWE PORODICA NESTALIH BORACA I CIVILA ,,SEMBERIJE I MAJEVICE,,

Udruèwe porodicanestalih boraca icivila "Semberijei Majevice", ~etr-

naest godina nakon zavr{et-ka rata jo{ uvijek traga za 90osoba koje su nestale tokomrata, bilo da je rije~ o borci-ma ili o civilnim `rtvama.Smiqa Mitrovi} , predsjed-nik ovog udruèwa kaè da jena podru~ju RS u me|uvreme-nu ekshumirano oko 5.000 ne-stalih osoba, te da se u RStraga za jo{ oko 1.900 nestal-ih boraca i civila. ^lanoviovog udruèwa, povodom 15.septembra - Dana nestalihRS, zapalili su svije}e i po-loìli cvije}e ispred Spo-menika poginulih boraca uproteklom gra|anskom ratuna centralnom gradskom trgu.

- N ismo zadovoqni odno -som dràvnih sudskih i d ru -gih organa, prije svega Tuì -la{tva BiH, kada je u p itawutretirawe problema porodi -ca nestalih boraca i c ivila.Kad t reba neku grobnicu i s-kopati, predstavnici Tuì -la{tva nisu spremni da i za|una t eren. Uvijek se ne{to os-porava, r azvla~i i o dugovla -~i. Upu}ujemo apelacije, molbe,ali ni{ta se ne r je{ava. Zasudove i T uìla{tvo BiHnije dovoqno ukoliko nave -demo l okaciju i m jesto gdje je

neko nestao t okom r ata. Tre -ba l i da nacrtamo t a~no mjes -to i z lo~inca koji je i zvr{iozlo~in? N ismo zadovoqni niradom S IPA -e, O SA -e, i n-tenzitetom i d ostignutimstepenom i straìvawa. O dgra|ana BiH t raìmo da seukqu~e u o ve aktivnosti i d anam pomognu kako bismo pro -na{li na{e nestale. S vi mistarimo, napada nas bolest,nestajemo od godina i o d t uge.Zbog t oga upu}ujemo apel vla -stima Republike S rpske iFBiH da nam pomognu i d o-

stave r aspoloìve i nforma -cije o n estalima. Moj sin jeimao 18 i p o godina kad je nes -tao 1994. godine na zapadnok -raji{kom r ati{tu, u S rbob -ranu. Ve} ~etrnaest godinatraìm sina Dragana , kaèSmiqa Mitrovi}.

Radivoje S andi} od 1992.godine traì oca.

- O d septembra 1992. godinetraìm oca Jovana S andi}a.Volio bih da prona|em wego -ve kosti, da ga dostojanstvenosahranim. O staje samo nada da}u saznati gdje se nalaze we-

govi posmrtni ostaci. ^ etvo -ro q udi je u s elu S andi}i ne -stalo t ada, moj otac i S rbob -ran S andi}, Jovanka Jovovi},Cviko S pasojevi}. ^ uli smoda su i h sve pobili.

Mira P ili} kaè da je wenmu` nestao 15. decembra 1992.godine na brdu @u~ u Sa-rajevu.

- V e} 17 godina poku{avamda ne{to saznam o s vom muù.Sve sam poku{avala da gaprona|em, ali, bezuspje{no.Bezbroj puta sam kontakti -rala M e|unarodni C rveni

krst, t raìla pomo} od pri -jateqa, poznanika, r aznih ud-ruèwa. N i{ta do sada nisamsaznala. U p o~etku je bilopri~a da je zarobqen, da senalazi u k asarni " ViktorBubaw", ali, sve su t o biledezinformacije. P ogo|en je urovu i b ilo je pri~a da je za-robqen od strane musliman -ske vojske. N e vjerujem u t upri~u i p retpostavqam danije preìvio t o r awavawe.Do dana{weg dana odgovorana t o pitawe nema, kaè Mi -ra P ili} E.S.N.

NEKA NAM VLAST POMOGN





AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009.6

Radnici preduze}a "Buk pro-met" ovih dana intenzivno ra-de na izgradwi kanalizacio-nog kolektora u okviru tre}e

faze gradske kanalizacije u Bijeqini.Na radili{tima, u nekoliko bijeqin-skih ulica raspore|eno je oko 140 rad-nika. Slavi{a S imi} , zamjenik ruko-vodioca radova kaè da se radovi iz-vode u Ulici Du{ana Baranina, Kuli-na bana, Pere Stani}a, te u ulici Osa-mnaestog novembra, Ulici cara Uro-{a, Svetozara ]orovi}a i Geteovoj.

- Od po~etka i zvo|ewa r adova na i z-gradwi t re}e f aze kanalizacije pratinas l ijepo vrijeme, t ako da za sada ne-ma zastoja u i zgradwi. S vi r adovi seizvode u skladu sa planiranom dina -

mikom. Do kraja juna naredne godinetreba da postavimo 4.500 metara f e-kalne kanalizacije, oko { est kilome -tara vodovodne mreè i d a r ekonstru -i{emo oko dva kilometra ulica , kaèSimi}.

Vrijednost ugovorenih radova izno-si 3.619.000 evra, a iza ovog velikogprojekta stoji i Vlada RS koja je dalagarancije Evropskoj banci za obnovu irazvoj, kad je u pitawu uredno vra}awedobijenog kredita. Paralelno sa izg-radwom kanalizacione mreè na pod-ru~ju grada, preduzimaju se i aktivnos-ti na obezbje|ewu sredstava za izgrad-wu pre~ista~a koji }e, kako je najavqe-no, biti lociran na muqnim poqimabijeqinske {e}erane. E.S.N.

RADOVI TEKU PREMA PLANU

Potreba za novim za-konskim rje{ewi-ma u ovoj oblastinastala je zbog in-

sistirawa jedinica lokalnesamouprave, jer su se po sada{-wim zakonskim rje{ewima na-lazile u nezahvalnoj situacijipo{to su bile najodgovornijeza obavqawe komunalnih dje-latnosti i kvalitet pruènihusluga, a nisu imale nikakavuticaj na upravqawe tim pre-duze}ima. Ovim zakonom o ko-me se raspravqa bi}e omogu}e-no op{tinama, koje su u ve}inislu~ajeva i osniva~i tih pre-duze}a, da na adekvatan na~inupravqaju wihovom imovinom,istakla je Milanka [ opin , po-mo}nik ministra za upravu ilokalnu samoupravu RS.

- Z akonom se ure|uje prenosprava svojine na kapital RS upreduze}ima koja obavqaju ko-munalne djelatnosti na jedini -ce l okalne samouprave. P ravosvojine prenosi se bez naknadena one op{tine na ~ijem se po-dru~ju nalazi sjedi{te predu -ze}a. Radi se o k apitalu u svo-jini RS i skazanom u obliku ak-cija i u djela u preduze}ima ko-ja obavqaju komunalne djelat -

nosti. P ri t om su utvr|ena iograni~ewa u pogledu pravaraspolagawa i o baveze jedini -ca l okalne samouprave.

Na~elnik op{tine Mi}o Mi -}i} istakao je o~ekivawa da }eovim zakonom biti ispravqenebrojne nelogi~nosti koje su dosada optere}ivale ovu oblast.

- N ije najve}i problem up-ravqawe, ve}i je problem vlas -ni{tva u t akvim preduze}ima.Treba o~ekivati da }e usvaja -wem novog zakona biti pojed -nostavqene pojedine procedu -re oko dobijanaj saglasnosti zarealizaciju mnogih projekata.Tako se ne}e de{avati da vi{emjeseci ~ekamo upotrebnu doz-volu na neki objekat, kao { toje slu~aj sa devetogodi{wom{kolom u Koviqu{i. I zgra -|ena je na na{em zemqi{tu,ali wime gazduje preduze}e"Grad", odnosno Vlada RS. Op-{tina }e gazdovati i movinompreduze}a kao { to su "Komuna -lac", "Vodovod", "Grad", "Top -lana", ali i o dgovarati za nivousluga , rekao je Mi}i}.

U raspravi koja je uslijedilanakon uvodnog dijela pojavilesu se tri dileme koje se odnosena ponu|eni tekst nacrta ovog

zakona. Neki u~esnici u rasp-ravi postavili su pitawe ko-like i kakve nadle`nosti u ov-om zakonskom rje{ewu treba da-ti na~elnicima op{tina, a ko-like skup{tinama lokalnih za-

jednica. ûla se ocjena da suna~elnici dobili prevelikaovla{tewa i da bi dio toga tre-balo prebaciti na skup{tineop{tina, mada je re~eno da bive}e nadle`nosti na~elnici-ma omogu}ile efikasnije dje-lovawe, dok bi drugo rje{ewedoprinijelo ve}oj kontroli

javnosti i op{tinskih parla-menata. Vrlo va`nu dilemuotvorio je Milan Radujko , zam-

jenik javnog pravobranioca RSsa sjedi{tem u Bijeqini.

- P ostavqa se pitawe da l ise ovim r je{ewima na op{tineprenosi pravo svojine samo naakcijski kapital i li i n a c je-lokupnu i movinu preduze}a. Tudilemu t reba r ije{iti t ako{to }e se u zakonu utvrditi dase na op{tine prenosi i p ok -retni i n epokretni kapital.Pravo svojine na komunalnuinfrastrukturu t reba da seprenese na op{tine. Jedan odrazloga je i u t ome { to }e op{ -tine morati da se zaduùju dabi r je{avale nagomilane ko-munalne probleme, a t o ne}emo}i da ~ine ukoliko nisu vla -snici komunalne i nfrastruk -ture , rekao je Radujko.

Dragan Vuji} , savjetnik na-~elnika op{tine Bijeqina,rekao je da se treba vrlo pre-cizno definisati podru~jeprimjene ovog zakona, koji je tokapital i koja su to preduze}akojima }e gazdovati lokalnesamouprave. Za nas je najva`ni-

je da tu u|e cjelokupan kapitalkoji je u vlasni{tvu RS, a odiskqu~ivog je interesa za pos-love lokalne samouprave, nag-lasio je Vuji}.

Nakon wegovog istupawa ot-vorena je zanimqiva raspravada li bi, po sada{wem nacrtunovog zakona, kapital Javnogpreduze}a "Grad" koje gazdujegradskim gra|evinskim zem-qi{tem u Bijeqini, bio pred-

met ovog zakona ili bi i daqeostao vlasni{tvo RepublikeSrpske. Odgovor je bio negati-van, jer se gazdovawem grads-kim gra|evinskim zemqi{temne nalazi na spisku komunal-nih djelatnosti u postoje}emZakonu o komunalnim djelat-nostima RS. Sli~an problemkao i Bijeqina ima i gradBawa Luka koji je, tako|e, pra-vo gazdovawa gradskim gra|ev-inskim zemqi{tem sa lokalnesamouprave prenio na javnopreduze}e, a ono je pod kont-rolom Vlade RS.

- U n acrtu ovog zakona nemapreduze}a koja upravqaju grad -skim gra|evinskim zemqi{ -tem, a s ami vidite kolike jecijene ono dostiglo. Tu nemaJavnog preduze}a "Grad" a t o jenajve}i i nteres op{tine Bije -qina. Tih biv{ih S IZ -ova ko-ji su pretvoreni u javna predu -ze}a nema u Zakonu o k omunal -nim djelatnostima, pa i h neobuhvata ni ponu|eni t ekstzakona o p renosu prava svojinena kapitalu RS u p reduze}imakoja obavqaju komunalne dje-latnosti na jedinice l okalnesamouprave , zakqu~io je Mi -lan Radujko.

Narednih dana sli~ne rasp-rave odrà}e se i u drugim ve-}im gradovima Republike Srp-ske kako bi se do{lo do najpri-hvatqivijih rje{ewa koje bizadovoqile interese lokalnihzajednica. T.N.

JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O PRENOSU PRAVASVOJINE NA KAPITAL RS NA LOKALNE ZAJEDNICE U PREDUZE]IMA KOJA OBAVQAJU KOMUNALNE DJELATNOSTI

Na insistirawe vlasti u jedinicama lokalnesamouprave Narodna skup{tina RS pripremila

Nacrt zakona o prenosu prava svojine nakapitalu RS u preduze}ima koja obavqajukomunalne djelatnosti na jedinice lokalnesamouprave. U raspravi koja je odràna

u Bijeqini izraèna dilema da li se uvlasni{tvo op{tina prenosi samo kapitaliskazan u akcijama ili i cjelokupna imovina

tih preduze}a koja je gra|ena decenijama

DILEMEOTKLONITIKROZ RASPRAVU

Najprije se razni{qalo daovaj zakon bude stavqen uskup{tinsku proceduru pohitnom postupku, ali se zbogva nosti materije kojuobra|uje ipak od toga odusta -lo, pa je nakon utvr|ivawaNacrta na sjednici NS RS od19. jula odre|ena tromjese~najavna rasprava, a nakon togabi}e sa~iwen prijedlog koji}e se na}i pred poslanicimaNS RS na usvajawu.

- Zakon ima samo 13 ~lano -va, ali je materija koju regu -li{e kompleksna, istakla jepomo}nica ministra,Milanka [opin.

BITNO ILIHITNO



PRIVREDAEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009. 7

Ekonomski pokazateqigovore da op{tinuLopare karakteri{enerazvijenost, jer je

ajve}i dio privrednih kapa-iteta uni{ten tokom rata.

Ratna dejstva su se odvijala ueposrednoj blizini i sasvime razumqivo da privreda nije

mogla biti zaobi|ena. Najve}iio predratnih firmi, a biloh je prili~no, ne radi. Tome jeoprinijela i ne ba{ sretnorovedena privatizacija (isti-a, ima izuzetaka) tako da je odekada{we solidne prera|i-a~ke industrije malo ostalo.

Me|utim, pojavquju se nova ma-a i sredwa preduze}a i akoma ne{to da ohrabruje, a to jeiwenica da ovdje qudi neede skr{tenih ruku, nego seude da se {to brè otrgnu oderazvijenosti.Po rije~ima dr Rade S avi}a,

a~elnika Lopara danas radiabrika opekarskih proizvodaa 120 zaposelnih, tekstilnairma "Kristin-mod" sa 60,

Trgovinsko-uslu`no preduze}eSAS" iz Priboja sa isto to-ko radnika, pa ìvinarskearme "Agreks" i "Raki} ko-

merc" iz Priboja sa tridese-ak radnika, Gra|evinsko pre-uze}e "Integral MCG" sa 35adnika... Zanimqivo je da naodru~ju ove op{tine jednarma, "Smiqevac prom" pro-

zvodi - jahte! U Rudniku i ter-moelektrani Ugqevik raditotiwak radnika sa podru~jap{tine Lopare. Me|utim, po-oprivreda ima {ansu, poseb-o vo}arstvo. Klimatski i svirugi uslovi su povoqni i nijea podcjewivawe podatak da na

podru~ju op{tine danas ima~ak 700.000 stabala {qive urodu. Istina, ovda{wi vo}wa-ci nisu u ba{ dobrom stawu, pase intenzivo zasa|uju novi uzprimjenu savremene agrotehni-ke, sortimenta i podr{ku nau-ke. Ukoliko bi se jo{ izgradi-li i prera|iva~ki kapaciteti,a programa ima, vo}arstvo biovdje moglo postati lijep iz-vor prihoda.

PRU@ITI RUKU

ORGANSKOJ POQOPRIVREDI- Na podru~ju op{tine i mamo

1.200 r egistrovanih poqopriv -rednih proizvo|a~a , kaè drRado S avi} .

- Mi ovdje i mamo povoqneuslove za organsku poqopriv -redu ~iji proizvodi bi najlak -{e na{li svoj put do probir -qivog t rì{ta poqoprivred -

nih proizvoda. P osebno dobrevo}wake i maju Koraj i P u{ko -vac, ali i v i{e drugih sela. Da -nas u na{em kraju i ma vo}arakoji na najqep{i na~in doka -zuju da se u ovim uslovima vri -jedno r ade}i mogu posti}i dob -ri r ezultati i s olido ` ivjeti.Jedan od t akvih je Dragoqub Jo -vanovi} i z P u{kovca koji jenedavno prilikom obiqeàva -wa S lave op{tine dobio vi -soko priznawe - Z latnu zna~kuop{tine Lopare. On je poqop -rivrednik za primjer, ali nasre}u, on nije usamqen slu~aj.Ima jo{ sli~nih doma}ina. UStrategiji r azvoja op{tineLopare dosta pa`we poklowe -no je poqoprivredi, s t im, { toje pored sada{wih hladwa~askromnog kapaciteta potrebnopodi}i prera|iva~ke kapaci -tete i n ove hladwa~e, { to supreduslovi za savremeno priv -re|ivawe i i zlazak na t r i{te.

I TURIZAM IMASVOJU [ANSU

Ova podmajevi~ka op{tinaima i turisti~kih ambicija.Na wenom podru~ju je izvor mi-neralne vode koju su analizira-li istaknuti stru~waci beog-radskih instituta i, po wiho-vim nalazima, ona bi moglauspje{no da lije~i vi{e obo-qewa. âk bi mogla zna~ajno daublaàva i te{ko oboqewekoè - psorijazu. S obzirom da

je bogata stroncijumom dobrobi do{la i za lije~ewe kata-rakte. Zna~ajni investicioniradovi na izgradwi bawskihobjekata u samim Loparama kaoi na izvori{tu u podno`ju Ma-

jevice su poprili~no odmakli,ali su sada stali. Neizvijesno

je kada }e biti nastavqeni, aradi se o sadràjnom bawskomkompleksu sa smje{tajnim ka-pacitetima, zatvorenim i ot-vorenim bazenima, kupatili-ma, sportskim terenima i bro-

jnim drugim sadràjima.- N a{ kraj i ma i d ruge sadr -

àje koji bi bili i nteresantniza goste. To je Eko park Busija,Spomen park Vukosavci, Bar -da~ilovac u b lizini Me|edni -ka - nalazi{te i z neolitskogdoba, ste}ci u Tobutu, P ipe -rima, P odgori, i zleti{te Ri -

sovac. I mamo i d vije pravos -lave c rkve koje se i zdvajajutradicijom - u Ma~kovcu iPriboju. C rkva u Ma~kovcu }euskoro proslaviti sto godinapostojawa , precizira dr RadoSavi}a.

Ohrabruje da lokalna vlast iqudi loparskog kraja u cjeliniimaju poslovne ideje, rade naizradi programa, ne àle znojai ne sjede skr{tenih ruku. A to

je, itekako, bitno za privredninapredak, pove}awe obima za-poslenosti i boqi ìvot na sv-om ku}nom pragu.

P. I

DOKTOR RADO SAVI], NAÊLNIK OP[TINE LOPARE

POQOPRIVREDA IMA SVOJU [ANSOp{tina Lopare ima privrednih problema, ali ~ine se ozbiqni napori da se krupnijim koracima krene naprijed.

Ovdje se ne sjedi skr{tenih ruko, nego se preduzimaju inicijative za kori{}ewe resursa ~ija je lepezadosta {iroka. Organska poqoprivreda ima svoju {ansu na probirqivom trì{tu poqoprivrednih proizvoda,

ali i druge privredne djelatnosti me|u kojima je i turizam...

Dok u evropskim zem-qama politi~ari ~i-ne sve da pomognu pri-vrednicima i priv-

edi, pogotovo onima koji suzvozno orjentisani, kod nasoliti~ari uglavnom odmaùrivredi, pu{taju}i povreme-o prazne balone o navodnimodsticajima izvozno orjenti-anim preduze}ima, kaè Rado

Maleti} , direktor preduze}aSEP" DOO, koje kompletnuroizvodwu, a rije~ je o izradirijeva za protok te~nosti zaredwe i zadwe vjetrobrane sarizaqkama za automobile, iz-ozi u zemqe Evropske unije.Maleti} kaè da se recesija iriza u automobilskoj indus-riji osje}a od novembra pro-le godine, ali, ovo preduze}eije poseglo za nepopularnim

mjerama smawewa broja zaposl-nih i davawa otkaza, kao pr-og poteza koji se povla~i u

ovakvim situacijama.- I mamo 94 zaposlena r adni -

ka, od ~ega su t ri ~etvrtineène. U o vim vremenima r ece -sije i k rize dràva nije povuk -la nijedan potez kako bi olak -{ala situaciju za i zvozno or -jentisana preduze}a. U e vrops -kim zemqama i {lo se na sma-wewa obaveza prema dràvi, dabi se sa~uvala r adna mjesta.Kod nas su obaveze prema drà -vi ostale na i stom nivou i li supove}avane. Ta~no je da je kri -za najvi{e pogodila automo -bilsku i ndustriju, ali, pitamose gdje su onda r esorni minist -ri da ponude mjere koje }e nammalo olabaviti om~u koja semjesecima s teè oko na{egvrata? Kaù, stimuli{u t eks -tilce koji i maju prete`noènsku r adnu snagu. Gdje smoonda mi u s vemu t ome, ukolikoje i k od nas prete`no ` enskaradna snaga , pita se Maleti}.

- S re}om, ve}inski vlasnikbijeqinskog "Sep" -a j e slove -na~ko - f rancuska f irma, kojaje znala da c ijeni napore kojeovo preduze}e preduzima kakobi se i zvuklo i z ekonomskekrize. I stina, dobili smo po -mo} i o d Agencije za unapre -|ewe stranih i nvesticija, priSavjetu ministara BiH, kojanam je uplatila 50.000 KM. Odresornog ministarstva u VladiRS dobili smo 30.000 KM naime stoprocentno i zvozne or -jentacije. Od op{tine Bijeqi -na do sada smo za dvije godinedobili ukupno 17.000 KM naime otvarawa novih r adnihmjesta sa ` enskom r adnom sna -gom. I mamo mogu}nost za otva -rawe novog pogona i t roje r ad -nika ve} obu~avamo u S loveni -ji za r ad na novim ma{inama.Uz neznatnu pomo} dràve mo -gli bismo zaposliti nove r ad -nike , kaè Maleti}, isti~u}i

da je za wega, kao i za mnogedruge poslodavce, pove}aweobima proizvodwe i zapo{qa-vawe novih radnika postalosamo teret i balast u postoje-}im uslovima.

U novoj hali planirano je dase instalira i novi proizvod-ni program. Bez podsticaja ko-

ji bi do{ao od dràve, te{ko je planirati otvarawe novihradnih mjesta. Maleti} kaèda je iz Tuzle dobio konkretnuponudu o podsticaju od 300.000KM nepovratnih sredstava,ukoliko bi novi proizvodni

pogon otvorio na podru~ju Tuz-lanskog kantona. Privredni-ci, pogotovo oni koji komplet-nu proizvodwu izvoze na inos-trana trì{ta, ve} odavnoznaju da se sve poslovne odluke,pogotovo one koje se odnose nanove investicije, moraju dono-siti brzo i bez mnogo oklijeva-wa. Kad bi ih lokalne i enti-tetske vlasti pratile i podr-àvale u odlu~nim trenucima,onda bi bilo i vi{e radnihmjesta i vi{e novca na devizn-im ra~unima na{ih izvoznika.

E.S.N.

IZ LI^NE KARTEOp{tina Lopare se prostire na 300 kilomatara kvadranih, ima

33 naseqena mjesta, blizu pet hiqada doma}instava, vi{e od17.000 stanovnika, prosje~na gustina naseqenosti je 57 stanovni -ka po kilometru kvadratnom...

DA SE BOQE @IVIU Mjesnoj zajednici Mrtivca, kroz Mrtvi~ko poqe, asfaltiran

je novi put duìne dva kilometra, a u Mjesnoj zajednici Vukosavcikroz zaseok ]atinova~a blizu kilometar novog puta. Sredstva uvisini od oko 150.000 konvertibilnih maraka obezbijedili suFond za zapo{qavawe Republike Srpske, gra|ani i Op{tina.

Sa Investiciono razvojnom bankom Republike Srpske potpisanje ugovor o finansirawu lokalne infrastrukture vrijedan vi{eod 190.000 konvertibilnih maraka. Nove asfaltne saobra}ajnicetrebali bi da dobiju Milino Selo i Mirosavci.

U [EST SELAPo~ele su aktivnosti na sprovo|ewu "PERA" projekta. Nakon

potpisivawa memoranduma o razumijevawu op{tina Lopare i PEPInternacional BiH po~eli su implementaciju ovog projekta, aradi se o podr{ci stanovni{tvu u ruralnim podru~jima.Obuhvati}e {est loparskih sela: Koreta{e, Smiqevac, Puki{,Mirosavce, Milino Selo i Lipovice.

Finansira ga Agencija za me|unarodni razvoj "SIDA" iz[vedske.

DEKLARATIVNAPODR[KA IZVOZNICIMA

Dr Rado Savi}



POQOPRIVREDA SEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009.8

êdo Dragojlovi} izAmajlija ve} tridese-tak godina bavi seproizvodwom mlijeka

i poqoprivredom. Na svojoj far-mi trenutno ima ~etrdesetak gr-la, od ~ega tridesetak visokom-lije~nih krava. Iako svake godi-ne proizvede veliku koli~inumlijeka, Dragojlovi} nije zado-voqan otkupnom cijenom.

- Na i mawu mi pomaè suprugai jo{ jedan r adnik. Obra|ujemooko 45 hektara zemqi{ta, biloda je r ije~ o mom i mawu i li za-kupqenom zemqi{tu na kome uz-gajam ` itarice i s ila`ni kuku-ruz. Hranu za f armu sam obezbje -|ujem. Radi se puno t okom cijelegodine, ali efekata od ovog r adanema. Mnogi proizvo|a~i mlije -ka u S emberiji nisu zadovoqnisada{wom otkupnom cijenom odtridesetak pfeniga po l itru.Traìli smo da se i zjedna~imo

sa proizvo|a~ima mlijeka u F e-deraciji BiH, koji i maju zaga-rantovanu cijenu od 57 pfenigaza l itar. O dgovorni u r esornomministarstvu i V ladi RS oglu -{uju se o n a{e zahtjeve. Mnogi}e mo`da ve} krajem ove godinezatvoriti svoje f arme i p rek -inuti proizvodwu mlijeka , kaèDragojlovi} , nagla{avaju}i da}e tada {teta biti mnogo ve}a,kako za proizvo|a~e, tako i zadru{tvo u cjelini, jer bi novasitacija mogla izazvati ozbiq-nije probleme i na trì{tu.

Mile Mirkovi} , direktorPoslovnog zadru`nog saveza "Ag-rosemberija" kaè da sa sada{-wim cijenama mqekari ne moguodràti proizvodwu.

- Do i zvjesne stabilizacije natrì{tu je do{lo i z abiqeènje blagi r ast proizvodwe od ~e-tiri do pet odsto u odnosu na sta -we koje smo i mali po~etkom pro -

qe}a. Ta~no je da se t renutnomlijeko pla}a po 8,5 pfeniga pomasnoj jedinici, a neki otkupqi -va~i pla}aju i p o cijeni od 11pfeniga po masnoj jedinici, aliu t om slu~aju kasne i splate i p onekoliko mjeseci. N a{ stav je da

od proizvedenog l itra mlijeka60 odsto t reba da pripadne pri -marnoj proizvodwi, 30 odstomqekarama i d eset odsto t rgov -cima. U t om slu~aju niko nikogane bi ucjewivao, niti bi se jedniosje}ali prevarenim u odnosu na

druge. Jer, t reba i mati na umu ito da jo{ uvijek jedan l itar min -eralne vode ko{ta koliko 2,2litra mlijeka. Bojim se da }efarmeri vrlo brzo po~eti dazatvaraju svoje f arme i u ni{ -tavaju grla koja su orjentisanana proizvodwu mlijeka , kaèMirkovi}.

Uravnoteènom raspodjelomdobiti od prodatog mlijeka bilibi za{ti}eni svi i niko ne biimao razloga da sumwa da je ek-sploatisan. Trenutno u RS nijeutvr|ena ni minimalna za{-titna cijena za mlijeko.

Mirkovi} kaè da bi mini-malna otkupna cijena obaveziva-la prera|iva~e i stvorila pri-

jeko potrebnu sigurnost proiz-vo|a~ima mlijeka. Ovako, kakostvari sada stoje, niko nije sigu-ran, ali ni pretjerano zadovo-qan sada{wim stawem u ovojoblasti. E.S.N.

SEMBERSKIMQEKARINEZADOVOQNIOTKUPNOMCIJENOMMLIJEKA

Povoqne vremenskeprilike pra}enesuvim i toplimvremenom omogu-

}ile su da ratarske kultureranije stignu za berbu, tako da

je ovih dana na parcelama PD" Semberija " po~ela kampawa

jesewih radova u {iremobimu.

- T oplo vrijeme u a vgustu ipo~etkom ovog mjeseca, omogu-}ilo je da soja i k ukuruz sazri -ju znatno r anije, t ako da smoovih dana po~eli ` etvu soje naoko 220 hektara i z rno je do-brog kvaliteta, { to nam ulivaoptimizam da o~ekujemo pri -nos od 2,5 do t ri t one po hek-taru , potvrdio je êdomirStojanovi} , tehni~ki direk-tor PD " Semberija ".

- O vih dana smo po~eli ipripremu silaè za potrebena{e f arme i u p lanu je da seobezbijedi oko 4.000 t ona ovehrane, { to je veliki uspjeh, jer}e se spremiti kvalitetnahrana i n a vrijeme. Tako|e, na-{i r adnici su angaòvani ina doradi sjemenske p{enicekoja }e biti plasirana na t r -ì{te, a jedan dio }emo os-

taviti za na{e potrebe. S vipobrojani poslovi se i zvode uoptimalnom r oku, { to }e omo-gu}iti da se na vrijeme oberekukuruz i o bavi jesewa sjetva.Ukoliko i n arednih dana budupovoqne vremenske prilike,po~e}emo sa sjetvom uqane r e-pice i n adam se da }emo usp -je{no r ealizovati plan da oko300 hektara oranica zasijamoovom biqnom kulturom. Vjeru -jemo da }emo plan r ealizovatijer smo na vrijeme krenuli sapripremom parcela , kaèStojanovi}.

- Za nekoliko dana po~e}e -mo berbu merkantilnog kuku-ruza na 550 hektara i p remana{im procjenama, o~ekuje seprinos od { est do sedam t ona,{to je solidan uspjeh, ako seimaju u vidu sve l o{e okolnos -ti koje su nas od sjetve prati -le. Na{i kombajni }e ovih da-na u}i i n a parcele pod sjemen -skim kukuruzom i p rema dosa -da{wim analizama, ZP hibri -di ,,684 ’’ i ,,434 ’’ da}e dobar kva-litet i p rinos od vi{e od t ritone po hektaru, { to je vrlopozitivan r ezultat , isti~eêdomir Stojanovi}. S.\.

KAMPAWA U PUNOM JEKU N

a bijeqinskoj Kvanta-{koj pijaci ovih dananajtraènija je crvenapaprika, poznatija

kao roga, koja je stigla iz Make-donije ili okoline Kraqeva uSrbiji. Uz ovu papriku, ~ija jecijena 1,4 KM po kilogramu,traèn je i plavi patlixan. Sp-retne i vrijedne ruke semberskihdoma}ica u najkra}em mogu}emroku od ovog povr}a pripremi}eukusan ajvar. Uz ajvar, nezaobi-lazni dio zimnice je kuvani pa-radajz, tur{ija i kisele paprike,sa ili bez ribanog kupusa. Narav-no, nezaobilazni su i slatki pro-izvodi od doma}eg vo}a, razni xe-movi, marmelade, pekmez.

Ponuda na Kvanta{koj pijaci je odli~na, ali kupaca nema u o~e-kivanom broju. Ekonomska krizaozbiqno steè kai{, ~ak i kodonih koji najve}i dio mjese~nihprimawa tro{e za hranu.

Gordana Trifkovi} kaè da jepriprema zimnice ovih dana naj-va`niji posao i u wenom doma-}instvu.

- Xem i p ekmez od { qive prip -remqeni su ve} krajem avgusta.Sada je na r edu ajvar i { arenasalata. P ovr}e je skupo. To nijeslu~ajno, jer se sada najvi{e itraì. Obi~no, kad je dobra godi -na za povr}e, kao { to je ova, t o-kom q eta c ijene su i zuzetno

niske, da bi i h t rgovci ve} krajemavgusta zna~ajnije pove}ali, jerznaju da mnogi u t o vrijeme prip -remaju zimnicu.

Gordana kaè da jo{ uvijek uvlastitoj reìji priprema zim-nicu, jer je kvalitetnija i duè seodrì. Naravno, najjednostavnijakalkulacija pokazuje da je tako pri-premqena zimnica i jeftinija.

Vre}ica paprika na Kvanta{-koj pijaci nu|ena je po cijeni od1,5 do 2 KM. Krastavci su biline{to skupqi, od ~etiri do 4,5KM. Vre}ica luka od ~etiri dopet kilograma ko{ta 2,5 KM, ko-liko ko{ta i vre}a kupusa od 17kilograma. Semberski proizvo-|a~i povr}a nezadovoqni su nis-kim otkupnim cijenama svojihproizvoda, jer, tako bar kaù, stim cijenama ne mogu pokriti niosnovne tro{kove proizvodwe. Onekoj zaradi iluzorno je i pri~a-ti. U velikim trgovinskim cent-rima i supermarketima uglavnom

se prodaje vo}e i povr}e iz uvoza,dok doma}e, koje je i jeftinije ikvalitetnije, ne moè oti}i da-qe od Kvanta{ke pijace. Nekada

je spas za semberske povrtlarepredstavqala Prehrambena indu-strija "Sava" koja je otkupqivalastotine tona vo}a i povr}a i bilagarant sigurne proizvodwe i pla-smana. Semberski poqoprivred-nici rado se sje}aju vremena kadasu im kupci dolazili direktno uwive i kupovali sve {to se moètoga dana obrati, od kupusa, pap-rike, luka, krompira, karfiola,krastavca. Nekada su popularnikamioni "tami}i", natovarenisemberskim povr}em, stizali doTuzle, Sarajeva, Splita, Kopra iUlciwa. Sada se o tim vremenimapri~a s neskrivenom sjetom i nos-talgijom, jer, kad je nov~anik pun,kaè semberski poqoprivred-nik, raspoloèwe je odmah na vi-sini i sve brige bivaju kao rukomodnesene. Q.Q.

SVEGA IMA ZA ZIMNICU



HRONIKA / OGLASIEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009. 9

Pred po~etak berbeovogodi{weg rodakukuruza ambari ve-}ine semberskih po-

oprivrednika prepuni su ovetarice od pro{le godine, pae javqa problem skladi{tewaovog roda. Prava je sre}a kadaeko moè da proda stare zali-e, a tada u pomo} dolaze kom-ijePouzdano se ne zna koliko je

stalo neprodatog pro{logo-i{weg kukuruza u semberskimelima, ali se vjeruje da se taoli~ina mjeri desetinama va-ona suvog zrna. Najvi{e ovetarice ima u ambarima Bro-a, Trwaka, Popova, Velike

Obarske, Crwelova, Dragaqe-ca i drugih sela. Zbog toga suotkupne cijene niske. Kre}u

e od 19 do 22 feniga po kilog-amu. Ako ga otkupquju mlino-i i proizvo|a~i sto~ne hranenda ratari mogu naplatiti iDV, pa je cijena koliko toli-o zadovoqavaju}a.Semberski zemqoradnici

ukuruz od pro{le godine, poradiciji, naj~e{}e prodajuokom qeta, u julu i avgustu,ada je i potra`wa ove ìta-ce iz ostalih dijelova Repu-like Srpske i FBiH ve}a, alive godine ve}ina doma}ina jemanula u procjeni - ~ekali suoqe cijene, pa sada ne znajuta }e sa lawskim kukuruzom.Po{to je bila su{a izgleda-

o je da }e ovogodi{wi rod bi-znatno umawen i slabijeg kv-

liteta, pa je ve}ina poqop-vrednika ~ekala boqu pon-u-u. Udarile su majske ki{e, ku-

kuruz se oporavio i cijenelawskom rodu su po~ele pada-ti, a ambari i daqe puni roda.

Ipak, poqoprivrednici senadaju da }e uskoro biti ve}apotra`wa za lawskim rodom,

jer sto~ari, mlinari i nakupciiz Federacije BiH, Hercegovi-ne i Podriwa rijetko kada to-kom jeseni uzimaju novi kuku-ruz. Na sre}u, svaki od proiz-vo|a~a zna kako }e o~uvati kva-litet kukuruza i za{tititi gaod glodara i insekata, pa takone gube na teìni.

Poqoprivrednici koji imaju kukuruz stavqaju table sa na-tpisima da prodaju ovu ìtari-cu, pa je mnogo takvih obavje{-tewa pored puteva. Kada se ne-kome posre}i da proda kukuruzkupcima iz drugih krajeva, ml-inovima ili proizvo|a~imasto~ne hrane, onda se okupe svekom{ije da mobom pomognu da

se okruni kukuruz.Ova ìtarica naj~e{}e se

prodaje u rifuzi.Za kruwewekukuruza potrebno je najmawedesetak radnika.

Ovih dana doma}in Qubo To-ji} prodao je devet tona sitnogzrna kukuruza. Osim vlasnikakruwa~a u pomo} su mu pritek-li ro|aci i kom{ije, te je po-sao brzo zavr{en. Ovaj doma-}in ima jo{ dosta neprodatogpro{logodi{weg kukuruza, paga brine gdje }e i kako smjesti-ti novi rod.

Ina~e, u Semberiji je maloslobodnog skladi{nog prosto-ra, pa je tako lo{a procjenavremenskih prilika i prodajnecijene pro{logodi{weg kuku-ruza sada zemqoradnicima st-vorila dodatni problem - gdjesa novim rodom? Kukuruz jesolidno rodio, a zasijan je naoko 25.000 hektara. T.S.N.

AGRARNI FONDOP[TINE BIJEQINAJIB 4402854230005BROJ 99/09.Datum, 14.09.2009. god.

Na osnovu Odluke o programu kori{}ena sredstava za podsticaj poqoprivredne proizvod-we u 2009. godini. br. 01-022-76/09 od 22.07.2009. god., (,,Sl. glasnik op{tine Bijeqina ,, broj:19/09,) i Odluke Upravnog odbora raspisuje:

OGLASPODSTICAJ ZA KALCIFIKACIJU P OQOPRIVREDNOG ZEMQI[TA

Prava na podsticajna sredstva za kalcifikaciju poqoprivrednog zemqi{ta, kaomjeru popravke i poboq{awa zemqi{ta, imaju poqoprvredni proizvo|a~i (fizi~ka ipravna lica) sa podru~ja op{tine Bijeqina za k.o. sa podru~ja op{tine Bijeqina kojau teku}oj godini izvr{e kalcifikaciju zemqi{ta na povr{ini ve}oj od 0,5 do 3 ha.

Korisnici podsticajnih sredstava ostvaruju prava na osnovu zahtjeva, koji podnoseAgrarnom fondu op{tine Bijeqina uz koji prilaù sqede}u dokumentaciju:-Potvrda o registraciji poqoprivrednog gazdinstva,-Analiza zemqi{ta na pH u KCI-u,-Ra~uni o investiranim sredstvima za kalcifikaciju (ra~un za kre~wak, ra~uni zaprevoz i analizu),-Preporuka agencije za pruàwe stru~nih usluga u poqoprivredi o potrebnojkoli~ini kre~waka za kalcifikaciju,-zapisnik komisije o izvr{enoj kalcifikaciji.

Visina premije za kalcifikaciju poqoprivrednog zemqi{ta iznosi do 40%

uloènih sredstava i ispla}iva}e se do visine raspoloìvih sredstava za ovu namjenu.Krajwi rok za podno{ewe zahtjeva za ostvarivawe prava na podsticajna sredstva zakalcifikaciju zemqi{ta je 15.11.2009. godine.Sve informacije vezane za kalcifikaciju poqoprivrednog zemqi{ta moète dobitina telefone: 206-984, fah: 206-826 i e-mail : [email protected]

LO[E PROCJENE SEMBERSKIH POQOPRIVREDNIKA

PUNI AMBARIPRO[LOGODI[WEG KUKURUZA

Srbi, povratnici usrpska sela na pod-ru~ju Kalesije, u Fe-deraciji BiH, orga-

nizovani u Pokret za ravno-pravnost - Srpsko gra|anskovije}e, ovih dana uputili supismeni prigovor ministruMinistarstva za qudska pravai izbjeglice BiH, Safetu Ha-lilovi}u , kojim ukazuju nanepravilno raspore|ivawesredstava za podr{ku odrì-vom povratku u ovoj i pro{lojgodini na podru~je op{tineKalesija.

Predsjednik ovog udruè-wa, @ivojin Miqanovi} is-ti~e primjer dodjele 200.000KM za rje{avawe komunalneinfrastrukture i izgradweputa u Mjesnoj zajednici Zo-qe, koja, kao takva, nikada ni-

je ni postojala.- U p ovratni~kom nasequ

Zoqe t renutno ` ivi 35 osobasrpske nacionalnosti, staros -ne dobi od 50 do 80 godina.@ive kao siroma{ni pros -jaci, bespomo}ni da bilo { tapromijene, kako bi poboq{a -li uslove za jedan normalanìvot. ^ esto se obra}aju na-{em udruèwu, t raè}i jednukravu, plastenik, motokulti -vator i li gra|evinski mater -ijal za i zgradwu stajskih ob-jekata. Ovo povratni~ko nase -qe pripada Mjesnoj zajedniciJaji}i, gdje ` ive Bo{waci,tako da za sve i nfrastruktur -ne projekte, koje }e koristitiBo{waci, S rbi sluè samokao i zgovor i d obar paravan ,navodi Miqanovi} .

Istina, kao podr{ka odr-ìvom povratku na podru~juKalesije, Dràvna komisijaza povratak izdvojila je i50.000 KM za izgradwu puta uselu Dubnica i 50.000 KM zaizgradwu pravoslavne crkve uJeginovom Lugu.

Zanimqivo je da je za dvijegodine za pomenuti put Pa-lavre - Zoqe - Jaji}i Dràvnakomisija izdvojila ukupno400.000 KM, dok je Federalno

ministarstvo za raseqeneosobe i izbjeglice ovu inves-ticiju pomoglo sa 100.000 KM.Tako je za put duìne 3,5 ki-lometara do sada izdvojenopola miliona maraka.

U pismu ministru Halilo-vi}u, Srbi, povratnici, nag-la{avaju da je wihovom strp-qewu do{ao kraj, jer poniè-wa Srba u devet povratni~kihsela na podru~ju Kalesije tra-

ju punih deset godina.- Uprkos brojnim pismima i

dopisima, upu}enim na mnogeadrese, stawe je i d aqe katas -trofalno. Nepravda i d iskri -minacija kojoj smo i zloèni,nije ni{ta drugo ve} novi ob-lik etni~kog ~i{}ewa i p ro -tjerivawa S rba sa vjekovnihogwi{ta. Traìli smo pomo}u vidu poqoprivredne mehani -zacije, plastenika, alata, ob-navqawe sto~nog f onda, sana -ciju makadamskih puteva, i zg-radwu staja za stoku. S amoprije dvije godine na podru~juKalesije ` ivjelo je 572 pov -ratnika srpske nacionalnos -ti, a sada i h nema vi{e od 350.Mnogi su odselili u S rbijuili u Republiku S rpsku, pro -daju}i svoja i mawa u besci -jewe , navodi u pismu Miqano-vi}.

On nagla{ava da spor okoputa do pravoslavnog grobqau selu Goj~in traje punih {estgodina, te da jo{ uvijek nijerije{en, iako su sve me|unar-odne organizacije i doma}enadle`ne institucije upoz-nate s tim problemom.

U me|uvremenu je iz povrat-ni~kog sela Goj~in ponovoiselilo sedam srpskih porod-ica. Srbi povratnici na pod-ru~je Kalesije traè od dr-àvnih institucija ispuweweminimalnih uslova za ìvotdostojan ~ovjeka u 21. vijeku.U slu~aju neispuwewa wiho-vih zahtjeva, isti~u da }e po-novo biti prisiqeni da iza|una ulicu i izraze protest zbogstawa u kome se nalaze.

Q.Q.

NEODR@IVIPOVRATAK



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009.10

USPJE[AN RAD PRIPADNIKA CJB BIJEQINA U LOKALNOJ ZAJEDNICI

Karate klub ,,Polica-

jac ’’ koji funkcioni-{e u okviru bijeqins-kog Centra javne bezb-

jednosti jedan je od rijetkihsportskih kolektiva u Republi-ci Srpskoj ~iji najva`niji ciqnije takmi~arski uspjeh po svakucijenu, nego prvenstveno rad sadjecom i pravilan razvoj mla|ihgeneracija. Predsjednik klubaMirko Golijanin , inspektorCentra javne bezbjednosti Bi-

jeqina za posebnu fizi~ku obukkaè da je osnovna vizija ,,Po-licajca ’’ da se kroz sistematskou~ewe karatea, moralnih i eti-~kih normi, pozitivno uti~e nacjelokupan razvoj djeteta, a davrhunski sportski rezultati tre-ba da do|u tek kao kruna tog rada.

Karate klub ,,Policajac ’’ os-novan je 2006. godine, kao plodvelike qubavi nekolicine biv-{ih karatista prema djeci i ovojplemenitoj vje{tini. Ideju jepodràlo i rukovodstvo Centra

javne bezbjednosti Bijeqina, paklub za tri godine postojawakonstatno ide uzlaznom puta-wom. Danas imaju 70 ~lanova sakojima rade ,,dobri policajci izkom{iluka ’’ , nekada vrhunskikaratisti Mirko Golijanin iSimo C vjetinovi} , uz jo{ dvojetrenera Tawu Kalajxi} i \ or|aMarinkovi}a.

- M i smo r ad i t reninge u k a-rate klubu shvatili kao humanusportsku misiju kroz koju }emoda prenesemo svoje znawe kara -tea na najmla|e. P o~eli smo pra -kti~no od nule, u{av{i u praznufiskulturnu salu C JB Bijeqi -na, a s ada klub r aspolaè sa od-li~nim uslovima za r ad. Tako da-nas u na{oj sali svakodnevnotrenira oko sedamdesetak na{ihmalih sugra|ana. Me|utim, sma-tramo da t o nije dovoqno i upra -vo ovih dana kre}emo u akcijuomasovqewa na{eg kluba, s c i -qem da { to ve}i broj djece po-vu~emo sa ulice u salu za t re -ninge. S d ruge strane, ovo vidi -mo kao najboqi na~in za prib -liàvawe policije gra|anima,{to je u p otpunosti u s kladu sa

strategijom MUP -a R S o djelo -vawu policije u { iroj dru{t -venoj zajednic i, kaè Golijanin.

Wegov kolega iz kluba, poli-cijski inspektor Simo C vjeti -novi} , nekada aktivni atleti~armaratonac i karatista, isti~eda je upravo karate najpogodnijiza pravilan psihofizi~ki raz-voj djece.

On dodaje da bez obzira na tal-enat ili tjelesne predispozici-

je karate svakom djetetu pruàmogu}nost da podiè svoje op-{te fizi~ke i mentalne spo-sobnosti.

- Karate je danas jedan od najma-sovnijih sportova u s vim dijelo -vima svijeta i t o dovoqno govorio ovoj sportskoj disciplini. Ka-rate je od drevne borila~ke vje{ -tine do danas doìvio brojne mo-difikacije, ali su ostali nepro -mijeweni osnovni principi we-govawa visokih duhovnih i m o-ralnih normi kod karatista. Za-to smatramo da karate i u R S mo-ra jo{ vi{e da dobije na masovno -sti i m i na ovaj na~in dajemo svojdoprinos t oj i deji.

Sportska rekreacija je jednaod najosnovnijih metoda za o~u-vawe i odràvawe zdravqa ipsihi~ke ravnoteè, isti~eMirko Golijanin, dodav{i da toposebno dolazi do izraàja udana{we vrijeme kada brz teh-ni~ki i tehnolo{ki razvoj us-lovqava i porast psihosomat-skih i traumatskih bolesti koddjece.

- Kontrolisana f izi~ka ak-tivnost stimulativno uti~e nastawe op{teg zdravqa. Uz t o,djecu u n a{em klubu u~imo i d akvalitetnije osmisle svoje slo -bodno vrijeme i t ako i h spasimood negativnih dru{tvenih uti -caja. P ozitivni efekti su svaka -ko i d ruèwe i p utovawa naturnire. A ko uz t o svojim r adomuspijemo da i zwedrimo vrhunskekar atiste, bi}e t o veliki uspjehza ovaj klub, kaè Golijanin.

On poru~je djeci starijoj odsedam godina, koja ele da nau-~e osnovne elemente samood-brane i koja su motivisana zasport i u~ewe, da je Karateklub ,,Policajac ’’ pravo mjestoza wih.

DOBRI POLICAJCIIZ KOM[ILUKA

Pi{e: SA[A MIRI]

Predsjednik KK ,,Policajac ’’Mirko Golijanin jedan je odnajuspje{nijih karatista RSsvih vremena. U wegovoj boga -toj karijeri posebno trebaizdvojiti da je bio prvi poje -dina~ni prvak RS u karateukao ~lan KK ,,Panteri ’’ .Kasnije je, izme|u ostalih,nastupao i za beogradski KK,,ûkarica ’’, kragujeva~ki KK,,Radni~ki ’’, a 1998. godineosvojio je bronzanu medaqu naEvropskom prvenstvu kao~lan reprezentacije SRJ. ZaSR Jugoslaviju nastupao je ina SP u Rio de @aneiru 2000.godine a kao ~lanreprezentacije RS osvojio jeekipno zlatnu medaqu na EPu Italiji, kao i srebrenuevropsku medaqu pojedina~no2004. godine.

Zanimqivo je da seGolijanin prije karatea veomauspje{no bavio i gimnastikom.Po~eo je 1983. u rodnoj Zenicikao devetogodi{wak, sa priz -natim gimnasti~kimstru~wakom JosipomKaloperom. U osmogodi{wojgimnasti~koj karijeriGolijanin je osvojio sijasetmedaqa, ostaviv{i neizbri -siv trag u gimnastici biv{eJugoslavije.

USPJE[NAKARIJERAMIRKAGOLIJANINA

RADAN VILOTI], STUDENT AKADEMIJE UMJETNOSTI SLOP UNIVERZITETA PRIPREMA NOVU ULOGU

Glumac Scene "Talija",Radan Viloti}, studentzavr{ne godine Aka-demije umjetnosti Slo-

bomir P univerziteta, ovihdana sa kolegama iz [aba~kognarodnog pozori{ta inten-zivno priprema novi pozori{-ni komad "Omera i Merimu".Radan }e u ovoj qubavnoj trage-diji, napisanoj po motivima po-znate narodne pjesme, igratilik Omera iz epske pjesme.

- U pitawu je koprodukcija sa[aba~kim narodnim pozori{ -tem. P redstava }e biti premi -jerno odigrana po~etkom okto -bra, na po~etku pozori{ne se-zone i n a pozori{noj smotrikoju svake godine organizuje[aba~ko pozori{te. U uloziMerime pojavi}e se Marija S e-kuli}, studentkiwa druge godi -ne A kademije umjetnosti S lo -bomir P u niverziteta, u k lasi

profesora I vana Bekjareva.Fatimu }e i grati Danka I gwa-tovi}, studentkiwa t re}e godi -ne na{e akademije, dok je ulogaIdriza i I smete pripala glu -ma~kom bra~nom paru i z [ ap-ca, A neti i I vanu Toma{evi}u.Esmu }e i grati S awa Risti}.Uslovi za r ad u [ apcu su i z-vanredni. Muziku za ovu pred -stavu napisao je S awa I li}Balkanika. Vjerujemo da }e ovobiti hit predstava ovogodi{ -we pozori{ne sezone u [ aba~ -kom pozori{tu. S cena "Talija"priprema jednu dje~iju pred -stavu koju }emo i grati za najm-la|e u Bijeqini , kaè RadanViloti} , istakav{i da o~ekujeboqu saradwu sa Centrom zakulturu u Bijeqini, kako bi sebar petnaestodnevno mogle or-ganizovati pozori{ne preds-tave u sali Gradskog bioskopa.

Q.Q.

KOPRODUKCIJ

SA KOLEGAMIZ [APCA

MirkoGolijanin

MirkoGolijanin



POQOPRIVREDA / OGLASIEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009. 11

Ovo je bila nepovoq-na godina za proiz-vodwu kukuruza. Odpo~etka vegetacije

ukuruz je bio izloèn nepo-oqnim uslovima, kako u peri-du nicawa, tako i u perioduazvoja biqke. U po~etku je za-iqeèn su{ni, te hladni pe-od, pa onda je do{lo do pada-ina. Biqeìli smo i neujed-a~eno nicawe biqaka. Imalimo su{ni period u julu i av-ustu, sa malo padavina. Sve suo nepovoqne okolnosti kojee ostaviti traga na ukupanod kukuruza u Semberiji, ka-e doktor Dragi{a Lopandi} ,redstavnik Instituta za ku-uruz "Zemun poqe" za BiH.opandi} kaè da su i seqacinansijski iscpqeni, te ne

mogu primijeniti odgovaraju}egrotehni~ke mjere na svojim

wivama. Trì{ne vi{koveukuruza nema ko da otkupi, a sruge strane, kukuruz se uvoziprera|evine od kukuruza. Te-ka situacija u agraru i nepo-oqne vremenske prilike od-azi}e se na umawewe ovogodi-weg roda kukuruza do 20 odstoodnosu na prosje~ne prinose.Doktor Lopandi} kaè da su

a pojedinim parcelama prim-e}ene i anomalije na kukuru-u. Visoke stabqike bez rodapla{ile su poqoprivrednikestvorili zebwu i strah da je u

pitawu genetski modifikova-no sjeme.

Doktor Lopandi} kaè da ne-ma razloga za bilo kakvu boja-zan, jer Institut "Zemun po-qe" i daqe u proizvodwi sje-mena primjewuje konvencio-nalne metode, kad je rije~ oprocesu hibridizacije.

- Uo~ene anomalije vezane su zauticaj vremenskih uslova. N i -cawe kukuruza je bilo neujedna -~eno, t e su se neki mehanizmiporemetili. Bilo je pojave za-peraka i j alovih biqaka, viso -

kih stabqika bez r oda, ali sve jeto posqedica vremenskih prilikai uticaja na r azvoj kukuruza.

[to se ti~e soje, ona je va`-na poqoprivredna kultura,prije svega, zbog visokog sadr-àja proteina. Interesovawefarmera za soju se pove}ava,ali jo{ uvijek nema organizo-vanog otkupa soje u Semberiji.Institut je ponudio proizvo-|a~ima sortu soje "lana", kojane mora termi~ki da se obra|u-

je prije nego {to se iskoristikao sto~na hrana. O~ekuje se da

}e ova sorta biti prihva}enaod strane poqoprivrednih pr-oizvo|a~a. Na osam lokacijana podru~ju BiH novosadskiInstitut testira svoje hibri-de razli~itih ciklusa selek-cije sa hibridima drugih se-lekcionarskih ku}a i na osno-vu trogodi{wih rezultata dajuse preporuke za svaki proiz-vodni reon, preporu~uje se ko-

ji bi to hibridi trebalo da sesiju na tom podru~ju. Na ovak-vim manifestacijama, kaèLopandi}, skre}e se pa`wa po-

qoprivrednicima da se punobrè mora mijewati sortime-nt. Prosje~ni vijek jednog hib-rida treba da bude pet do desetgodina, a na ovom podru~ju od-re|eni hibridi siju se i po 30godina, jer su proizvo|a~i dos-ta konzervativni, kad je u pita-wu odabir sortimenta. Ciq jeda se otvori prostor za novehibride i nove kreacije koji supo svojim proizvodnim osobi-nama boqi i kvalitetniji. No-ve generacije hibrida su ot-pornije na su{u i druge kli-matske faktore. Ve} od sqede-}e godine jedna nova generaci-

ja hibrida trebalo bi da zauzmesvoje mjesto u proizvodwi i napodru~ju Semberije, kaè ovajstru~wak za kukuruz.

Vojo Kosanovi} , direktor Po-qoprivrednog zavoda Bijeqinaisti~e da je ekonomska krizaostavila traga i u poqoprivre-di, jer su smawena stredstva zanau~na istraìvawa i oglede.

- T radicionalno, ve} godina -ma, okupqamo selekcionare iproizvo|a~e na jednom mjestu.Na svojim oglednim poqimaove godine i mali smo 65 hibri -da kukuruza i z osam selekcio -narskih ku}a i 1 8 vrsta soje.Otvoreni smo za saradwu sa sv-im selekcionarskim ku}ama,jer bez primjene nauke nema na-pretka u poqoprivredi , kaèKosanovi}. E .S.N.

DAN POQA KUKURUZA I SOJ

Vojo Kosanovi} Doktor Dragi{a Lopandi} na oglednom poqu



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009.12

Razvoj prosvjetiteqs-kog duha i prosvjetekod kulturnih narodapredstavqa jednu od

najve}ih obaveza i zada}a.Mnoge generacije pro{le sukroz bijeqinsku Gimnaziju, azna~ajan broj wenih u~enikaizrastao je u priznate privred-nike i stru~wake iz razli~i-tih oblasti, istakao je Wegovopreosve{tenstvo episkopzvorni~ko t uzlanski Vasilije ,odlikuju}i na Sve~anoj akade-miji, odrànoj u petak nave~e usali Gradskog bioskopa, Gim-naziju "Filip Vi{wi}"Zlatnom episkopskom grama-tom povodom zna~ajnog jubile-

ja - 90 godina postojawa i rada

ove sredw{kolske ustanove izbog, kako je obrazloèno, ve-like po`rtvovanosti i iskaza-ne qubavi na poqu prosvjete iobrazovawa.

Zahvaliv{i na ovom zna~aj-nom priznawu, Dobrila \ uka -novi} direktorka Gimnazije"Filip Vi{wi}" istakla je dasu zaposleni radnici ove {ko-le po~astvovani ovim prizna-wem, ali i ~iwenicom da dece-nijama u~estvuju u obrazovawui vaspitavawu generacija mla-dih qudi, samim tim i u razvo-

ju grada i regije u kojoj ova{kola egzistira.

- P ostigli smo kontinuitetu r ealizaciji najva`nijeg za-datka i c iqeva - p ermanentnog

obrazovawa i v aspitavawamladih q udi koji u gimnazijisti~u dobre t emeqe za nasta -vak svoga { kolovawa. N asto -jimo da pratimo savremene t re -ndove u o brazovawu, uz kori{ -tewe najmodernijih nastavnihsredstava i u ~ila. Gimnazija jedanas { kola sa oko 950 u~enikai sa vi{e od 70 zaposlenih.Dio ove monumentalne obra -zovne i v aspitne gra|evinepredstavqaju svi oni koji suzavr{ili bijeqinsku gimnazi -ju, ~iji su t emeqi postavqenidavne 1919. godine.

êstitke povodom jubileja,zaposlenima i u~enicima bije-qinske gimnazije, uputio je ina~elnik op{tine Mi}o Mi -}i} , istakav{i da je jubilejprivilegija i obaveza da se ra-di jo{ boqe i vi{e.

- Gimnazija je decenijama ve}

nosilac i s tub kulturnog iprivrednog r azvoja na{e op{ -tine, jer se u ovoj sredwo{kol -skoj ustanovi obrazuju i s ti~uznawa svi oni koji }e se sutrana}i na i staknutim f unkcija -ma u oblasti privrede, kulturei sporta , rekao je na~elnikMi}i}.

Povodom jubileja Gimnazije,u Muzeju Semberije otvorena jeizlo`ba pod nazivom "Nekad isad", na kojoj je predstavqensamo mawi dio eksponata i is-torije jedne institucije koja}e uskoro napuniti ~itavo sto-qe}e. Profesorka I figenijaVasili} , jedan od prire|iva~aove izlo`be, kaè da je Gimna-zija kroz devet decenija svogapostojawa "pretrajala revolu-cije, ratove, promjene sistema,zabrane, selidbe i poplavu.Sve ove dru{tvene i prirodne

neprilike nepovratno su odni- jele ve}i dio dokumentacije izprve polovine dvadesetog vije-ka, tako da izlo`ba prikazujevi{e sada{wojst nego pro{lo-st bijeqinske gimnazije".

Bijeqinska gimnazija s po-nosom ~uva reqef FilipaVi{wi}a iz 1934. godine, djeloautora Rudolfa Valdeca , pok-lon Mihajla P upina Gimnazi-

ji, povodom obiqeàvawa sto-godi{wice smrti velikog srp-skog pjesnika i guslara.

S ponosom se isti~e i ~iwe-nica da je profesor crtawa uovoj {koli od 1919. do 1947. go-dine bio bijeqinski akadems-ki slikar Milenko A tanacko -vi}. O uspjehu u~enika svjedo~ebrojni pehari, nagrade, poveqei druga priznawa koja su pred-stavqena i na izlo`bi u bije-qinskom muzeju.

BIJEQINSKA GIMNAZIJA ,,FILIP VI[WI],, OBIQE@ILA 90 GODINA POSTOJAWA

WEGOVAWE TRADICIJPROSVJETITEQSKOG D

Susret starih gimnazijalaca

Jedan od biv{ihdirektora

Gimnazije,Du{an \ukin

Pi{e: QUBO QUBOJEVI]Foto: BO@IDAR MILO[EVI]



HRONIKAEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009. 13

HRAM POSVE]ENSVETOMPANTELEJMONU

U bijeqinskom nasequKru{ik u toku je izgradwanovog pravoslavnog hrama,posve}enog SvetomPantelejmonu. Prema rije~imajereja Gorana Neni}a, izgrad -

wa crkve otpo~ela je prijepet godina, kada suosvje{tani temeqi ove bogo -

moqe. Crkva se gradiiskqu~ivo uz pomo} prilogavjernika, te }e od priticawa

tih sredstava zavisiti iokon~awe gra|evinskih rado -

va, nakon ~ega }e uslijeditiweno unutra{we ure|ewe ioslikavawe.

Ekolo{ki pokret "Suncok-ret" Bijeqina i Udruè-we gra|ana "EKO POT" Tuz-la, u okviru zajedni~kog

projekta "Na mla|ima svijet ostaje",pod pokroviteqstvom organizacijaSIDA i REC (Regionalni centar zaokoli{) pripremili su izlo`bu u~e-ni~kih radova iz oblasti za{titeìvotne sredine u Galeriji "Milen-ko Atanackovi}".

Predsjednik Ekolo{kog pokreta"Suncokret", Stevan Mesarovi} ka-è da je u ovaj projekat ukqu~eno pe-desetak osnovnih {kola iz desetakop{tina sjeveroisto~ne BiH.

- Organizovali smo niz predavawai u~eni~kih r adionica o t emama i zekologije. [ tampali smo i p ropagan -dni materijal koji su u~enici dis -tribuirali u svojim naseqima. ost -varen je kontakt i s aradwa sa l okal -nim zajednicama, komunalnim poli -cijama, predstavnicima komunalnihpreduze}a, i nspektorima za ekologi -ju. Najzna~ajniji dio na{e aktivnos -ti bio je usmjeren na r aspisivawekonkursa za u~enike osnovnih { kolao t emi "Urbani odrìvi r azvoj"U~enici su dobili priliku da se

izraze f otografijom, l iterarnim ilikovnim r adovima i d a na t aj na~inpokaù kakav je odnos dru{tva premaìvotnoj sredini , kaè Mesarovi}.

U razgovor se ukqu~uje i predsjed-nica Udruèwa gra|ana "Ekopot" izTuzle, Edina Busova~a, koja kaè dasu o~ekivali oko 300 radova, a stigloim je vi{e od 500 radova od kojih }ebiti izabrano 50 najboqih koji }ebiti i nagra|eni.

- Svaka { kola }e biti nagra|ena za

u~e{}e u ovom projektu. Kontakti salokalnim zajednicama ostavqaju nasu ubje|ewu da je r ije~ o odrìvomprojektu u koji uskoro moèmo ukqu -~iti i u ~enike sredwih { kola. Ovoje i j edan vid edukacije odraslih, jeruz pomo} djece l ak{e prihvataju od-re|ene savjete i p oruke, kad je u p i -tawu za{tita ~ovjekove sredine iekolo{ka problematika u na{emregionu , kaè, pored ostalog, EdinaBusova~a. E .S.N.

NA MLA\IMA SVIJET OSTAJ

F o t o : B

O @ I D A R M I L O [ E V I ]

Miodrag Stojanovi},poznati bijeqinskiadvokat, ~lanOrganizacionog odboraza obiqeàvawe jubilejabijeqinske gimnazije - 90godina postojawa i rada,istakao je na sve~anojakademiji, organizovanojpovodom ovog jubileja, daje odlu~io da osnujeFondaciju porodiceStojanovi}, koja bi u budu}nosti trebalo daafirmi{e stvarala{tvo mladih i da odrìtradiciju zadu`binarstva u srpskom narodu.

- S obzirom na to da su bijeqinsku gimnazijuzavr{ili moja supruga i sin, te da sam i jabio u~enik ove {kole, odlu~ili smo da osnu -jemo fondaciju u koju }emo uplatiti 10.000evra. @eqa nam je da se svake godine iz togfonda nagradi najboqi u~enik i da ona traj -

no postoji, sve dok bude postojala i bijeqin -

ska gimnazija.

Povequ

o

osnivawu

Fondacijeporodice Stojanovi}, Miodrag Stojanovi}

uru~io je direktorki Gimnazije Dobrili\ukanovi}.

FODNACIJA,,STOJANOVI],,ZA NAJBOQE \AKE



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009.14




POZIV MALI M I SRED WI MPREDUZE]I MA/P ROI ZVO\AÎMA - NA

TERITORIJ I OP[T I NEBIJ EQI NA

UVED IT E S ISTEM K VAL I TETA

Da biste lak{e prodavali svoje proizvode naBalkanu/inostranstvu. Dio tro{kova pokri}e

i op{tina Bijeqina.Konsultanska firma ELSA KONSALTINGiz Bijeqine i poznata konsultanska firmaEDUKTA iz Beograda, specijalizovana zauvo|ewe Sistema kvaliteta, nude vam

UVO\EWE S ISTEMA KVAL IT ETAP REMA ME\UNARODNI M

S TANDARD IMA ISO, KAO I ZNAKA CEZA VA[E P ROI ZVOD E

Promotivne dokumente i Preliminarnu ponudumoète dobiti od ELSA KONSALTING(kontakt osoba Luka Vidovi}, telefon:055 223 540, mob: 065 661 762) ili u prostorijamaAgencije za razvoj malih i sredwih preduze}a.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0 - DN - 09 - 001 649U Bijeqini, dana 02. 09. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS ’’

Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u B ijeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 649, po zahtjevu AMIREFEJZI] k}eri Omera iz Zenice, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentuMilici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao katas-tarske parcele broj:- broj: 1026 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 8319 m2, broj: 1060/3 po kulturiwiva 2. klase u povr{ini od 5473 m2, broj: 1061 po kulturi stambena zgrada u povr-{ini od 48 m2 i dvori{te u povr{ini od 421 m2 i broj: 1106 po kulturi wiva 2. klaseu povr{ini od 12955 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 2625 upisane u Pl. 552 k.o.Bijeqina Selo u kojem su kao suposjednici upisani Muhi} (]azima) Ibro sa dijelom

od 1/3, Hajdarevi} ([e}e) Mevlida sa dijelom od 1/3 i Murguz ([e}e) Aj{a sa dijelomod 1/3.- broj: 1060/1 po kulturi wiva 2. klase u povr{ini od 6498 m2 upisana u Pl. 2677 k.o.Bijeqina Selo u kojem su kao suposjednici upisani Fejzi} (Omera) Amira sa dijelomod 1/3, Muhi} (Omera) Adis sa dijelom od 1/3 i Muhi} (Omera) Amir sa dijelom od 1/3 i- broj: 1060/2 po kulturi nekategorisani put u povr{ini od 1692 m2 upisan u Pl. 2678k.o. Bijeqina Selo u kojem su kao supposjednici upisani Fejzi} (Omera) Amira sadijelom od 189/1692, Muhi} (]azima) Ibro sa dijelom od 374/1692, Hajdarevi} ([e}e)Mevlida sa dijelom od 375/1692, Muhi} (Omera) Adis sa dijelom od 190/1692, Muhi}(Omera) Amir sa dijelom od 189/1692 i Murguz ([e}e) Aj{a sa dijelom od 375/1692.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis susvojine nanabrojanim nekretninama stekli su svi navedeni katastarski suposjednici sa istimsuvlasni~kim dijelovima.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gorenavedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najaveuspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom jer uprotivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi-`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahti-

jevat i dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawepotrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk

}e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na ogl-

asnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare,u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine ’’ Bijeqina.

Odlukom Generalne skup{tine Ujediwenih nacija iz1994. godine 16. septembar se obiqeàva kao Me|unarod-ni dan za{tite ozonskog omota~a, s ciqem nagla{avawava`nosti provo|ewa Montrealskog protokola (iz 1987. go-dine) o supstancama koje o{te}uju ozonski omota~.

Brzim i nekontrolisanim industrijskim razvojemdo{lo je do naru{avawa ravnoteè prirodnih zemqinihprocesa. Kao posqedica toga usqedile su klimatskepromjene: porast globalne temperature, o{te}ewe ozon-skog omota~a, porast koli~ine ultraqubi~astog (UV)zra~ewa, otapawe lednika, u~estalije poplave i orkanskanevremena itd...

Ozonski omota~ je, ina~e, vrlo tanak sloj gasa ozonakoji {titi ivi svijet od {tetnog djelovawa UV zraka. Uatmosferi na visini od 20 do 25 km stvara tzv. stratos-ferski ozon koji djeluje kao "{tit" koji brani Zemqu od{tetnog UV zra~ewa.

Najve}a "ozonska rupa" zabiqeèna je 17. oktobra 2006.godine iznad Antarktika i bila je veli~ine 27,4 kilome-tara kvadratnih.

Prirodnu ravnoteù ozona u atmosferi remete raznigasovi, metan, azotni i ugqen dioksid, jediwewa hlora,fluora i broma.

Upravo, potpisivawem Be~ke i Montrealske konvenci- je, dràve su se obavezale da u odre|enom roku ukinuupotrebu ovih supstanci.

Irena P anti},NVO "Svijet za Balkan"

Bijeqina

EKOLO[KI KALENDAR

,,ME\UNARODNI DANZA[TITE OZONSKOG

OMOTAÂ - 16. SEPTEMBAR"

Na sportskim tereni-ma fabrike obu}e"Dimeks" u Bijeqi-ni, u nedjequ 13. sep-

tembra, odràn je " IV bosans-kohercegova~ki sieger za rot-vajlere i dobermane", te speci-

jalne izlo`be za pse I i II FCOgrupe, sa dodjelom kandidatureCAC, ,,Bijeqina 2009 ’’ . Orga-nizator izlo`be je Kinolo{kaasocijacija RS, po odobrewuKinolo{ke asocijacije-unije uBiH. Prema rije~ima vo|e iz-

lo`be, Mirsada [ abanovi}a , u~etiri ringa pokazano je ukup-no 168 pasa iz Ma|arske, Hr-vatske, Srbije i BiH, a ocjewi-vale su me|unarodne sudijeVladimir @iàkov i S lavo -qub Andri} iz Srbije, IvoEle{ iz Hrvatske, te RefetHoxi} iz Bosne i Hercegovine.

Prema rije~ima RadovanaMazalice , ~lana Predsjedni{-tva Kinolo{ke unije-asoci-

jacije u BiH, ukoliko se preva-zi|u svi problemi oko kinolo-{kih organizacija u BiH, pla-nirano je da idu}a izlo`ba bu-de CACIB, jer to uzgajiva~ipasa iz zemqe i regiona zaslu-ùju. Irena i I {tvan P ekali}stigli su iz Srbobrana u Voj-vodini sa svojim qubimcem podimenom Kopaw . Radi se o neo-bi~nom psu, rijetke rase "ko-mondor".

- O vo je ma|arski ~uvar inajstarija je r asa pasa u Ma|ar -skoj, poznata oko 3000 godina.Vrlo je miran i o dan i z anim -qivo je da ovim psima obuka netreba, jer oni sa r o|ewem noseodlike vjernog ~uvara, po ~emusu nadaleko poznati , rekao je za,,Semberske novine ’’ I{tvanPekali}. M.E.

IZLO@BA PASA,,BIJEQINA 2009,,








Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0 - DN - 09 - 001 112U Bijeqini, dana 03. 09. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osn ovni su d u Bi jeqi ni

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[ NOKWI@ NOG ULO[ KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 112, po zahtjevuHAJRIJE BUDAKOVI] k}eri Suqe iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 487 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 83 m2,pomo}na zgrada u povr{ini od 38 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 28 m2,

pomo}na zgrada u povr{ini od 20 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 16 m2,dvori{te u povr{ini od 500 m2 i wiva 2. klase u povr{ini od 81 m2, broj: 488po kulturi wiva 2. klase u povr{ini od 1104 m2, broj: 489/1 po kulturi vo}wak3. klase u povr{ini od 434 m2, broj: 489/2 po kulturi wiva 2. klase u povr{iniod 218 m2 i broj: 500 /2 po kulturi wiva 1. klase u povr{ini od 412 m2 upisaneu Pl. 6055 k.o. Bijeqina 2.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 6055 k.o. Bijeqina2 upisana je Budakovi} (Suqe) Hajrija sa dijelom 1/1.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis vlas-ni{tva na zemqi{tu i zgradama stekla je Hajrija Budakovi} k}i Suqe sadijelom 1./1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine ’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0 - DN - 09 - 001 526U Bijeqini, dana 03. 09. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osn ovni su d u Bi jeqi ni

N A J A V Q U J EUSPOS TAVQA WE ZEM QI [NOK WI@ NOG ULO[ KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 526, po zahtjevu SLO-BODANA TANASI]A sina Nikole iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 1924 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 164m23, dvori{te u povr{ini do 500 m2 i wiva 2. klase u povr{ini od 72 m2 {toiznosi ukupnu povr{inu od 736 m2 upisana u Pl. 3281 k.o. Bijeqina 2.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 3281 k.o. Bijeqina2 upisan je Tanasi} (Nikole) Slobodan sa dijelom 1/1.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis pravana zemqi{te i stambenoj zgradi stekao je Slobodan Tanasi} sin Nikole sadijelom 1/1 a na istim nekretninama pravo na upis prava doìvotnog uìvawastekla je Tanasi} Stanka k}i Ilije iz Bijeqine.


Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zaht ijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine ’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija


Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osno vni su d u Bi jeqi ni

N A J A V Q U J EUSPOS TAVQA WE ZEM QI[ NOKWI @NOG ULO[ KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 195, po zahtjevu SLO-BODANKE RISTI] k}eri Milenka iz Popova, po postupaju}em zemqi{nok-wi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi-{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 853 zv. Plac po kulturi stambena zgrada u povr{iniod 103 m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2, vo}wak 3. klase u povr{ini od 3408m2 upisana u Pl 1001 k.o. Popovi.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 1001 k.o. Popoviupisana je Risti} (Milenka) Slobodanka sa dijelom 1/1.U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis svojine

na zemqi{tu i stambenoj zgradi stekla je Slobodanka Risti} k}i Milenka sadijelom 1/1.


Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine ’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0 - DN - 09 - 001 160U Bijeqini, dana 03. 09. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Os novni su d u Bi jeqi ni

N A J A V Q U J EUSPOS TAVQAWE ZEMQI[ NOKWI@ NOG ULO[ KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 160, po zahtjevuMILENKA RISTI]A sina Qubomira iz Popova, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-qi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarska parcela broj: 387 zv. Potku}nica po kulturi stambena zgrada upovr{ini od 107 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 109 m2, pomo}na zgrada upovr{ini od 99 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 126 m3, dvori{te u povr{i-ni do 500 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 505 m2, broj: 1187 zv. Obi}a ada pokulturi wiva 4. klase u povr{ini od 6697 m2 i {uma 4. klase u povr{ini od 659m2, broj: 1219 zv. Ordije po kulturi {uma 4. klase u povr{ini od 721 m2, broj:1308 zv. Kuli}a ada po kulturi {uma 3. klase u povr{ini od 2267 m2, broj: 1342zv. Brzava ada po kulturi wiva 4. klase u povr{ini od 8163 m2 i wiva 5. klaseu povr{ini od 2811 m2, broj: 1904 zv. Paura po kulturi wiva 2. klase u povr-{ini od 3524 m2, broj: 2183 zv. Tabori{te po kulturi wiva 2. klase u povr{iniod 18937 m2 i broj: 2199 zv. Jawi} po kulturi wiva 1. klase u povr{ini od 15744m2 i wiva 2. klase u povr{ini od 10519 m2 upisane u Pl. 528 k.o. Popovi.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 528 k.o. Popoviupisan je Risti} (Qubomira) Milenko sa dijelom 1/1. U postupku uspostavenovog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis svojine na zemqi{tu i objekti-ma stekao je Milenko Risti} sin Qubomira sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja dokaù da polaù odre|enopravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produèwe rokaza 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`-ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine ’’ Bijeqina.




TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA

Priprema: TODOR NIKOLI]

Ako je suditi po dosada{wem toku berbe kukuruza u Semberi- ji, ovi zna~ajni poslovi mogli bi biti zavr{eni za desetak da-na. Ra~una se da je bogat rod kukuruza, koji je proqetos u ovomìtorodnom kraju zasijan na oko 23.000 hektara, ve} skinut savi{e od 70 odsto povr{ina. U ovom poslu dosta se napredovalou dobroj organizaciji berbe u kojoj su ratarima pomo} pruìlei pruàju omladinske radne brigade i brigade iz radnih kolek-tiva. Koordinacioni odbor OK SSRN za pra}ewe berbe predu-zeo je sve potrebne mjere da ovi poslovi teku bez zastoja. Dosada je u berbi kukuruza u~estvovalo vi{e od 10.000 mladih iradnika iz udruènog rada.

Stru~waci procjewuju, na osnovu dosada{wih prinosa, da }eovogodi{wi rod kukuruza biti bogatiji od svih dosada{wih.O~ekuje se ukupno 84.000 tona suvog zrna kukuruza, {to je zablizu 8.000 tona vi{e u odnosu na pro{logodi{wi rod. Prino-si se kre}u oko 45 metri~kih centi suvog zrna po hektaru, {to

je za 8 mtc vi{e od pro{logodi{wih prosje~nih prinosa.Uporedo sa ovim poslovima, obavqa se i va|ewe {e}erne repe

i sjetva p{enice. Repa je ve} izva|ena sa preko 85 posto zasija-nih povr{ina, dok je sjetva p{enice obavqena na oko 35 odstopovr{ina od planiranih 14.600 hektara.

(S. novine, godina III , broj 46, datum: 1. novembar 1982. godine)

BOGAT ROD KUKURUZA

Dugo se u Bijeqini zadràla slika ~ista~a ulica sa metlom ikantom za sme}e na to~kovima. îsta~a je vazda bilo malo zarasipni~ke navike gra|anstva, pa sme}a svuda koliko volite.Sad je, kona~no, industrijska revolucija stigla i tu. Nedavno jeKomunalna radna organizacija zajedno sa Skup{tinom op{tinei SIZ-om za stambeno komunalnu oblast kupila novu novcatuveliku ~istilicu ulica. Ko{tala je oko 400 miliona, a moè daradi sva{ta.

To je, u stvari, pravi veliki uli~ni usisiva~ za pra{inu, koji~isti od jednog do drugog trotoara. Prvo lijepo poprska vodomulicu, da se ne diè pra{ina, kao i svaka vrijedna doma}ica,onda za|e i sve to za~as pokupi sa svakog kvadratnog centimetra.Problem su, zasad, trotoari, jer jo{ nije stigao mali usisiva~ zawih, ali }e tu pomo}i stari dobri ~ista~i sa svojim vjernim me-tlama. Osta}e oni u jo{ dosta ulica, jer ni ~istilica ne moèsvuda, recimo tamo gdje nije asfaltirano.

îstilica }e i da pere ulice, jer nosi 5 kubika vode, a radi}eiskqu~ivo no}u, ne diù}i buku. Treba samo regulisati parki-rawe, da ne bi sa ulice po~istila i automobile.

(S. novine, godina III , broj 49, datum: 15. decembar 1982. godine)

Ul. Svetog Save br. 86B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA K U ] E

1.KNEZ IVO OD SEMBERIJE

Ku}a 9x12 (prizeme, visokopotkrovqe), c.grijawe + pom.

zgrada 15 x 5 (dvosoban stan sagaraòm),

Na placu od 500 m2 (ogra|eno)CIJENA: 125.000 KM

2.LAZE KOSTI]AKu}a 10 x 7 (prizemqe, sprat)

Odmah useqiva, + pom. objekatNa placu od 230 m2CIJENA: 75.000 KM

3.HERCEGOVA^KAKu}a 13 x 8,50 (podrum, pri-

zemqe, visoko potkrovqe)Nova gradwa, kompletno

opremqena,Na placu od 463 m2CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.KRAQA DRAGUTINAStan P=73 m2, IV sprat. +

garaà 6 x 3CIJENA: 61.000 KM

2.BORISA PASTERNIKAStan jednosoban P=27 m2, I

sprat, nov, odmah useqivCIJENA: 1.450 KM/m2

3.CARA URO[AStan P=40 m2, nov odmah use-

qiv, prizemqeCIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI

1.PAVLOVI]A PUTPoslovno stambeni objekat(200 m2 poslovnog i 100 m2

stambenog prostora)U funkciji, sve dozvole,Na placu od 3800 m2CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI

1.RAJE BANIÎ]APoqoprivredno zemqiste

P=6000 m2CIJENA: 13.500 KM

SEOSK A DOMA]INSTVA

1.PATKOVAÂKu}a 13 x 11 (prizemqe, visoko

potkrovqe), c.grijawe + garaà,nova gradwa, odmah useqiva,

Na placu od 500 m2CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVIKu}a 9 x 7, prizemna, nova

gradwa + spratni pom. objekat(stan, radionica) + ostalipomo}ni objekti

Na placu od 1430 m2CIJENA: 85.000 KM

BIJEQINA - K U]E

1.NIKOLE SPASOJEVI]A2 ku}e, + qetna kuhiwa,Na placu od 750 m2CIJENA: 140.000 KM

120.000 KM2.BORISA PASTERNIKA

Ku}a 8 x 9 (podrum, prizemqe,sprat)

Nova ku}a, na placu od 230 m2CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM3.PANTELINSKA

Ku}a 12,80 x 10,5 (podrum,prizemqe, sprat, potkrovqe)Na placu od 480 m2CIJENA: 125.000 KM

120.000 KM4.LAZE KOSTI]AKu}a 10 x 9 (prizemqe, visoko

potkrovqe) + qetna kuhiwa10 x 5


140.000 KM5.MAJEVI^KA

Ku}a 9 x 8, prizemna, nova,nedovr{ena + starija ku}a,


85.000 KM6.SOKOLSKA

Ku}a ukupne stambene pov-r{ine 150 m2 (dupleks) +qetna kuhiwa,


90.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1. @RTAVA JADOVNOGStan P=49,5 m2, I sprat, nov,

odmah useqiv,CIJENA: 1.600 KM/m2

1.400 KM/m22.@RTAVA JADOVNOG

Stan P=56,5 m2, I sprat, nov,odmah useqiv,

CIJENA: 1.600 KM/m21.400 KM/m2

3.IVE ANDRI]AStan P=68 m2, I sprat,

ekstra izvedba + klima,eta`no (podno) grijawe,

CIJENA: 105.000 KM95.000 KM

4.LAZE KOSTI]AStan P=43,50 m2, I sprat,CIJENA: 1.150 KM/m2

1.100 KM/m2

BIJEQINA LOKALI

1.VIDOVDANSKALokal P=26 m2, prizemqe,CIJENA: 2.000 KM/m2

1.400 KM/m22.TRG \ENERALA DRA@E

Lokal P=68 m2, u funkciji,ekstra lokacija,

CIJENA: po dogovoru

P LACEVI

1. TRWACI

Zemqi{te P=11.000 m2 (uzmagistralni put BN-Ra~a)Mogu}a parcelacija, dozvo-

qena gradwaCIJENA: 10 KM/m2

8 KM/m22.PAVLOVI]A MOST - Drina

Parcela P=10.000 m2CIJENA: 60.000 KM

50.000 KM3.PAVLOVI]A MOST

Plac P=500 m2, + temeqi9x 6

CIJENA: 26.000 KM24.000 KM

SEOSK A DOMA]INSTV A

1.BALATUNKu}a P=40 m2,prizemna +

pom.objekat P=47 m2, na placuod 440 m2 + vo}wak P=976 m2 +obradivo zemqi{te P=2005 m2

CIJENA: 25.000 KM18.500 KM

OSTALA MJESTA

1. SIMIN HANKu}a 10 x 11,50 (prizemqe,

sprat, visoko potkrovqe)Prazna, useqiva + pomo}ni

objekti (garaà, su{nica...)Na placu od 1000 m2 (na gl.

putu)CIJENA: 160.000 KM

140.000 KM

NN OO VV OO

EKSTRA POVOQNO

VODA JE @IVOTBlagovremenim p la}a w em V a{ih

ra~una o be z bje|ujete k valitetno v o d osnab d ijeva w e

i zd ravu v o d u z a p i}e!

Va { AD ,,Vodovod ikanaliza cija ” Bijeqi na

A.D. VODOVOD I KANA L I ZAC I JAHaj duk Stanka br. 20, Bijeqina 76000,Tel. +387-55-226-460, Faks +387-55-210-751,E-maill: [email protected]

Na posqedwoj sjednici Predsjedni{tva Op{tinskog vije}aSaveza sindikata Bijeqina, pored ostalog, razmatran je i pro-gram daqih aktivnosti Op{tinske konferencije SSRN iOp{tinskog vije}a Saveza sindikata na provo|ewu mjera eko-nomske stabilizacije. Ovome poslu konkretno se pristupilo iodre|ene aktivnosti ve} su u toku. Ura|en je detaqan program naosnovu programa Republi~ke konferencije SSRN i Vije}a Sa-veza sindikata BiH i u wega su ugra|ene sve one specifi~nostikoje se odnose na privre|ivawe i mjere stabilizacije na podru-~ju bijeqinske op{tine.

Poseban kvalitet novoura|enom programu daje wegova dugoro-~nost za sprovo|ewe predvi|enih mjera, kao i wegov instruktiv-ni karakter.

Na sjednici Predsjedni{tva odlu~eno je da se taj program upu-ti na javnu raspravu u sve osnovne organizacije Saveza sindika-ta. Po zavr{etku javne rasprave i primjedbi i sugestija koje bu-du izre~ene, uslijedi}e wegovo kona~no usvajawe na sjedniciOp{tinskog vije}a. Ova sjednica odrà}e se krajem ovog ili po-~etkom narednog mjeseca.

(S. novine, godina III , broj 47, datum: 15. novembar 1982. godine)

PROGRAM NA RASPRAVI

ÎSTILICA ULICA







Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`-beni glasnik RS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud uBijeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 739, po zah-tjevu DANICE MILOVANOVI], k}eri Stanka iz GorwegCrwelova, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{iMitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nogulo{ka.

1. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~e-ne su kao k.~. br. 3618 u naravi wiva 5. klase povr{ine 9400 m2 upisaneu Pl. 1692 K.O. Crwelovo Gorwe.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 1692 K.O.Crwelovov Gorwe upisani su Danica (Stanko) Milovanovi} iz G.Crwelova sa dijelom od 1/4 i Milenko (Milorad) Milovanovi} iz G.Crwelova sa dijelom od 3/4.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka upisa}e seDanica (Stanko) Milovanovi} iz G. Crwelova sa dijelom od 1/4 iMilenko (Milorad) Milovanovi} iz G. Crwelova sa dijelom 3/4.

2. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàkozna~ene su kao k.~. br. 3742/1 u naravi stambena zgrada povr{ine 47m2, stambnena zgrada povr{ine 50 m2, poslovna zgrada u privredipovr{ine 32 m2, dvori{te povr{ine 500 m2 i wiva 1. klase povr{ine171 m2, a ukupne povr{ine 800 m2 upisane u Pl. 1693 K.O. CrwelovovGorwe.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 1693 K.O.Crwelovov Gorwe upisani su Danica (Stanko) Milovanovi} iz G.Crwelova sa dijelom od 126/800 i Milenko (Milorad) Milovanovi} izG. Crwelova sa dijelom od 674/800.U postupku uspostave novog zemqi{nikwi`nog ulo{ka upisa}e sedanica (Stanko) Milovanovi} iz G. Crweloca sa dijelom od 126/800 iMilenko (Milorad) Milovaovi} iz G. Crwelova sa dijelom od 674/800.

3. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàkozna~ene su kao k.~. br. 3728/1 u naravi wiva 2. klase povr{ine 4247 m2i k.~. br. 3742/2 u naravi wiva 1. klase por{ine 1462 m2 upisane u Pl.1694 K.O. Crwelovov Gorwe.

Po podacima katastarsker evidencije kao posjednici u Pl. 1694 K.O.Crwelovov Gorwe upisani su Danica (Stanko) Milovanovi} iz G.Crwelova sa dijelom od 44/5709 i Milenko (Milorad) Milovanovi} izG. Crwelova sa dijelom od 5665/5709.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka upisa}e seDanica (Stanko) Milovanovi} iz G. Crwelova sa dijelom od 44/5709 iMilenko (Milorad) Milovanovi} iz G. Crwelova sa dijelom od5665/5709.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo svojine ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaùpotrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e bitiuzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretni-nama mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih danakako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{-nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène

dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava seobjavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedi-nica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici iu javnom glasilu ,,Semberske novine ’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija


Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnikRS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovn i su d u Bi jeqi ni

N A J A V Q U J EUSPOS TAVQA WE ZEM QI [ NOK WI @NOG ULO[ KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 657, po zahtjevu HASI-JE ALIHOXI] k}eri Jusufa iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`nomreferentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{no-kwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaok.~. br. 286/1 u naravi wiva 2. klase zv. Kuzovrat povr{ine 6271 m2 upisane u Pl.6017 K.O. Bijeqina II .

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 6017 K.O. BijeqinaII upisani su Hasija Alihoxi} k}i Jusufa iz Bijeqine sa dijelom od 1/2 i KemalAlihoxi} sin Jusufa iz Bijeqine sa dijelom 1/2.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka upisa}e se HasijaAlihoxi} k}i Jusufa iz Bijeqine i Kemal Bajri} sin Jusufa iz Bijeqine sa

dijelovima od po 1/2.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dananajave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama moguzahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilopribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`niuloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na

oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik iLopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine ’’

Bijeqina.




Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnikRS ’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovn i su d u Bi jeqi ni

N A J A V Q U J EUSPOS TAVQAWE ZEMQI [NOK WI @NOG ULO[ KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 465, po zahtjevu KOM-PANIJE ,,BOBAR ’’ D.O.O. BIJEQINA, po postupaju}em zemqi{nokwi`nomreferentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{no-kwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarska parcela broj: 1665/2 po kulturi wiva 3. klase zv. Okno u povr{iniod 4438 m2 upisana u Pl. 861 k.o. Popovi.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 861 k.o. Popoviupisana je Kompanija ,,Bobar ’’ D.o.o. Bijeqina sa dijelom od 1/1.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis stekla jeKompanija ,,Bobar ’’ D.o.o. Bijeqina sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dananajave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama moguzahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilopribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije. Naosnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na og-lasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik iLop-are, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberskenovine ’’ Bijeqina.



ÎTUQE / OGLASIEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009. 21

I Z M A T I ^ N O G U R E D AO D 0 9 . 0 9 . 2 0 0 9 . D O 1 6 . 0 9 . 2 0 0 9 . g o d .

R O \ E N I OD 09.09 .2009.DO 16.09 .2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 09.09.2009.DO 16.09.2009.GOD.

Gaji} Jovana k}i Slavi{e i Sla|ane, Blagojevi} Andrej, sin Aleksandra i Vawe, KoprivicaMiona, k}i Mladena i Vesne, Boì} Sergej, sin Sla|ana i Zorane, \uri} Marko, sin @eqkai Sawe, Lu~i} Daliborka, k}i Alekse i Jovane, Cvetinovi} Ana, k}i Radeta i Stane, GorowaTeodora, k}i Sr|ana i Tawe, Moji} Milica, k}i Sretena i Stanke, Suqi} Manujela, k}iMustafe i Mirsade, Maleti} Andrija, sin Mladena i Maje, \oki} Marija, k}i Milana iAleksandre, Tomi} Andrej, sin Sini{e i Vesne, Marinkovi} Wego{, sin Miroslava i Dijane,To{i} An|ela, k}i Du{ka i Danijele, Male{evi} Filip, sin Vladimira i \ur|ije, Vi{wi}Ivana, k}i Stevana i Boàne, Vaji} Dragan, sin Dejana i Slavice, Jevti} Miqana, k}iQubi{e i Olivere, âvka Milica, k}i Vladimira i Marijane, Bokun Una, k}i Miroslava iSla|ane, Jawi} Dejan, sin Jovana i Radislavke, Perkovi} Marija, k}i Zorana i Pelke, Boji}Milica, k}i Dalibora i Branke, Boì} Tijana, k}i Radana i Sla|ane, Peri} Viktor, sinBorisa i Marije, Grgi} Marko, sin Dragana i Daliborke, Mulasalihovi} Alma, k}i Nerminai Aide, ]ati} Matija, sin Bratislava i Mirjane.

Popovi} Vaso i Jovi} Jelena, Vujevi} Petar i Petrovi} Du{ica, Mastilo Sr|an iTeodor~evi} Katarina, ^vrgi} Mladen i Kova~evi} Marijana, Dimi} Dragi{a i Diki}Dragana, Hoxi} Ekrem i Ragibovi} Senada.

Ilija Zelenovi}, ro|. 1948, Mara Lazarevi}, ro|. 1957, Radojka Vujanovi}, ro|. 1944, NovkaMarkovi}, ro|. 1925, Sadija Im{irovi}, ro|. 1937, Dragiwa Vladisavqevi}, ro|. 1927, DesankaSavi} ,ro|. 1926, Pero Stevi}, ro|. 1920, Hasan Petowi}, ro|. 1929, Fadila Alimanovi}, ro|.1935, Danica Riki}, ro|. 1939, Sara [ovi}, ro|. 1931, Savka Zari}, ro|. 1927, Ha{im Xafi},ro|. 1924, Dervi{a ]osi}, ro|. 1924. godine.

UMRLI OD 09.09.2009.DO 16.09.2009.GOD.

Prodajem prikolicu zaputni~ki automobil.

Prodajem daske (fosne).! : 065-849-931

*****ûvala bih djecu ili

stariju enu.! : 055-206-351,

065/849-931*****

Prodajem ku}u na placu od jednog dunuma u Jawi (prekoputa ambulante) i zemqi{te

13 dunuma, tako|e u Jawi.! : 055/541-208, 00492241314128

*****Kupujem dunum zemqe u selima

Lopare ili Ugqevik pocijeni do 500 KM po dunumu,

moè i devastirano.! : 065-849-931

*****Na prodaju ,,tomos ATX 50’’.

Cijena po dogovoru.! : 065-768-549

*****Na prodaju ,, honda rebel 125’’

1996. godi{te, pre|eno 30.000

km, bisage i naslowa~a zasuvoza~a. Cijena 3.600 KM.

! : 065-768-549*****

Prodajem {tenad ,,zlatniretriver ’’, stari dva mjeseca,

vakcinisani.! : 065-628-054

*****Izdajem vi{e stanova,

ulica Vukovarska.! : 055-223-280, 066-758-935

*****Izdajem jednosoban stan za

dvije osobe u strogomcentru grada.

! : 055-223-280065-808-436

*****Izdajem povoqno dvosoban

stan za dva studenta uBeogradu, Karaburma.

! :065-569-881, 065539-282*****

Prodajem plac 500 m2u centru Vaqeva.

! : 065-569-881,065-539-282

*****Prodajem ili mijewam

trospratnu ku}u na placuveli~ine jedan dunum

u Vogo{}i.! : 055-213-006, 065-654-440

*****Izdajem dvosoban stan u

Ulici profesora Bakajli}a,preko puta Ajri{ paba.

! : 065-246-476*****

Prodajem zemqi{te 5,5

dunuma u komadu iliparcelisano u blizini

gradskog grobqa Pu~ile.Dozvoqena gradwa.

! : 066-355-439,061-357-908

*****U Novom Sadu izdajem djevoj-

ci namje{tenu sobu sa upotre-bom kuhiwe i kupatila. Imagrijawe, i telefon, a za sveostale inforamcije pitati

na telefon.! : 055-211-300

*****Prodajem auto ,,mazda 626 ’’1986. godi{te, dvije hiqade

kubika (neregistrovana,u voznom stawu).! : 065/311-522

*****Prodajem stan veli~ine72 m2 u strogom centruBijeqine (kod crkve),

renoviran.Cijena po dogovoru.

! :065/664-917*****

Na prodaju useqiv stan od 65m2 sa dvije terase od 10 m2 ipodrumom od 4 m2 (prva zona

grada). U ulici Milo{aObili}a.

! : 066/526-339*****

Izdajem ku}u 94 m2 sadvori{tem, podrumom, tele-

fonom i kablovskom u UliciNedeqka abrilovi}a br. 2.

Kod ,,Mileta pekara ’’.

! : 065-829-432*****

Prodajem izuzetnopovoqno elektro mlin za

kruwewe i mqeveweìtarica.

! :055/202-628*****

Izdajem dvosoban stan saklimom i centralnim

grijawem u centru Bijeqine.! : 061/616-276,

065/187-172*****

Prodajem dvosoban stan.Cijena po dogovoru.

! : 065/187-276

*****Prodajem nov neuseqentrosoban stan 79 m2 u UliciFilipa Vi{wi}a, na prvom

spratu sa ugra|enom iopremqenom kuhiwom, c.g. i

podrumskom prostorijom.Cijena 55.000 EVRA.

! : 055/255-264*****

Prodajem plac 600 m2 poredputa na raskrsnici Koridor-

Qeqen~a sa kompletnominfrastrukturom.

Plac je pogodan za poslovnu ii stambenu izgradwu.

! : 055/255-264*****

Prodajem 6003 m2 gra|evin-skog zemqi{ta u komadau uUlici Semberskih ratara

(put za Batkovi}),cijena po dogovoru.

Zvati poslije 20 ~asova.! : 055/209-959

*****Prodajem plac 707 m2 sa

temeqom (9 x8) uUlici Raje Bawi~i}a kod

fabrike ,,Sava ’’ .Zvati poslije 20 ~asova.

! : 055/209-959,00496948445208

*****Povoqno izdajem lokal kod

Bleda veli~ine 44 m2.! : 065/512-993,

065/524-746*****

Prodajem dvije ku}e naistom placu u centru grada u

Ulici Knez Ivo odSemberije br. 10.

! : 055/553-226*****

Prodajem ku}u u Patkova~iveli~ine 8 x8, 5000 m2 placa,

struja, voda, telefon.Cijena 65.000,00 KM.

! : 065/946-132*****

Usamqen mu{karac traìslobodnu ènu od 50 do 55godina radi zajedni~kogdruèwa, mogu} i brak.

! : 055/207-642*****

Dajem ~asove engleskog iholandskog jezika.

! :062-751-288*****

ûvala bih djecu ili starijuosobu u Bijeqini.

! : 055/204-668

m a l i o g l a s i S E M B E R S K I H N O V I N A Upoznao bih slobodnugospo|u do 60 godina

starosti, koja ima stan uuèm dijelu Bijeqine,

Br~kog ili Zvornika i kojaèli da qetuje na

@abqaku, a zimuje uSemberiji. Slobodan pen-

zioner, sa penzijom od600 KM. Mogu} brak.

! : 065-844-3130038269604-827

POMEN10.09.1998 -10.09.2009.

DU[AN KAÂREVI]Dragi tata,kud god da krenemo, {ta god nam se doga|a, ti si sa nama,u na{im srcima i mislima.

Tvoja djeca

POMEN21.09.2003-21.09.2009.

MILAN MIHAJLOVI]

S qubavqu i po{tovawem

Sup ruga i d jeca



SEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009.22

Direktor055 773 360w ww.s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

Sport

[est utakmica - {estpobjeda bilans jePodriwa iz Jawe utakmi~ewu Druge

fudbalske lige RS, grupa "is-tok". [esti uzastopni trijumffudbaleri iz Jawe ostvarili suna te{kom gostovawu na Sokocu,gdje su pogotkom Denisa A rnau -tovi}a u 76. minutu, savladalidoma}i Glasinac rezultatom 1:0.

- P rotiv borbenih f udbaleraGlasinca odigrali smo t e{kuutakmicu. I pak, pokazali smo dasmo kvalitetnija ekipa i

zasluèno smo ubiqeìli jo{jedan t rijumf , kaè odbrambenifudbaler Podriwa MarkoBabi} .

[esto kolo osta}e u prijatnojuspomeni i navija~ima Jedinstvaiz Broca, Gorice iz Pu~ila iMladosti iz Velike Obarske,po{to su ove ekipe zabiqeìlesigurne pobjede. Jedinstvo je uBrocu savladalo ekipu Bratstvaiz Bratunca sa 4:1, Gorica je bi-la ubjedqiva protiv Mladostiiz Rogatice (4:0), dok je Mladostu Velikoj Obarskoj savladala

br~ansku Lokomotivu sa 2:0.Trijumf je ostvario i Rudar izUgqevika (2:0) protiv ekipeVlasenice.

Proleter iz Dvorova gostovao je u Dowem [epku gdje je pora-èn od doma}eg Napretka sa 6:2.

Podriwe ~vrsto drì prvupoziciju sa 18 bodova, ~etiri vi-{e od drugoplasiranog Jedinst-va iz Br~kog i tre}eg Napretkaiz Doweg [epka. Gorica se na-lazi na visokoj ~etvrtoj pozici-

ji sa 13 bodova, Rudar je peti sa11, a Jedinstvo iz Broca {esto sa

10 bodova. Mladost iz VelikeObarske nalazi se na osmom mje-stu sa osam bodova, dok je Prole-ter dvanaesti sa dva boda mawe.

Derbi sedmog kola igra se usubotu u Jawi, a gost vode}egPodriwa je drugoplasirano Je-dinstvo iz Br~kog.

- To }e biti pravi derbi dvijedo sada najuspje{nije ekipe.Po{tujemo kvalitet Jedinstva,ali o~ekujemo i s edmi uzastopnitrijumf , isti~e trener doma}eekipe Mirsad A lajbegovi}.

T. N .

PODRIWE GAZI REDOM

ME\UNARODNI KARATETURNIR ,,BIJEQINA OPEN,,

Proteklog vikenda uBijeqini je, u orga-nizaciji KK "[am-pioni", odr an tre-

}i po redu me|unarodni karateturnir "Bijeqina open - No}{ampiona 2009". Iako je naturniru u~estvovao ne{to ma-wi broj klubova u odnosu na pro-{lu godinu, a time i mawi brojtakmi~ara, ova sportska mani-festacija zasluìla je prolaz-nu ocjenu, jer je, ipak, okupila35 klubova iz {est dràva sane{to vi{e od 300 takmi~ara.

U generalnom plasmanu utakmi~ewu u mla|im kategori-

jama najvi{e uspjeha imali sutakmi~ari i takmi~arke KKTuzla Simbra, drugo mjestopripalo je ekipi Budu}nostiiz Podgorice, a tre}e takmi-~arima kluba doma}ina - KK"[ampioni". PredstavniciKK Tuzla Simbra bili su naj-uspje{niji i u katama i u bor-bama, {to im je donijelo ubjed-qiv trijumf u generalnomplasmanu.

Pehar za najuspje{nijeg tak-mi~ara u mu{koj konkurencijipripao je Harisu Poqi, KKNovi Grad (Sarajevo), a najusp-

je{nija takmi~arka bila je Az -ra P enava , tako|e iz ovog sara-

jevskog kluba.Pored zvani~nog takmi~ewa

i ove godine odràn je revijal-ni dio pod nazivom "No} {am-piona". U ènskoj konkurenci -ji nastupile su Merima S ofi}i Mirsada S uqkanovi} iz Tuz-le, te Ivana ^ omagi} i A milaFazli} iz beogradskog Parti-zana, a prvo mjesto i p objed -ni~ki pehar pripalo je Mir -sadi S uqkanovi}. U mu{kojkonkurenciji nastupilo jeosam karatista, a pobjednik jeAlen Kupusovi} iz Sarajeva.

Generalni sponzor manifes-tacije bila je Kompanija "Bo-bar". T. N .

PREKO 300TAKMIÂRA

Iako je prije nekoli-ko dana izgledalo da}e iskusni ko{ar-ka{ Filip P ajevi}

poja~ati ekipu Radnika koja unarednoj sezoni èli povrataku Premijer ligu BiH, ovaj ko-{arka{ dobio je poziv Borca izâ~ka gdje je otputovao na probu.

- P ajevi} je r anije ve} i graoza na{u ekipu i w egovi kvali -teti su nam poznati. P ostojalaje obostrana ` eqa da obnovimosaradwu, ali je poziv ~a~ankogBorca i skomplikovao situaci -ju. Nor malno je da se poziv t akorenomiranog kluba ne odbija iPajevi} je otputovao u grad naMoravi. Ostaje nam da ~ekamo{ta }e se t amo dogoditi i u ko -liko se Borac i P ajevi} ne do-govore, vjerujem da }e kod nas na-staviti karijeru , obrazlaè si-tuaciju sa ovim kvalitetnim ko-

{arka{om generalni sekretarBijeqinaca Radomir Marjanovi}.

U kontrolnoj utakmici sa Du-navom iz Starih Banovaca(76:72) za ekipu Radnika igrao jeVlado Radovanovi}. Me|utim,to nije nagovje{taj wegovog po-vratka u mati~ni klub, jer, kakokaè Marjanovi}, o toj opcijiuop{te nisu vo|eni razgovori.

- Radovanovi} je pro{lu sezo-nu proveo u premijerliga{u izîtluka i vjerovatno ga ko{ar-ka{ki putevi ponovo vode u tompravcu. Do tada on trenira sana{om ekipom i zbog toga je odi-grao utakmicu protiv Dunava.

Qubiteqe ko{arke u Bijeqi-ni zanima i sudbina memorijal-nog turnira posve}enog legendiovog kluba Slobodanu P opovi -}u. Prethodne dvije godine tur-nir je odigran u okviru obi-qeàvawa 24. septembra - Dana

op{tine Bijeqine. Ove godinefinansijska kriza koja nijemimoi{la ni Radnik promije-nila je planove.

- Za klupski buxet bilo bipreveliko optere}ewe da orga -nizujemo t urnir kao prethodnihgodina, ali ne}emo odustati odmemorijala. Najvjerovatnije }e-mo se opredijeliti na odigra -vawe jedne utakmice, a ko }e namu woj biti r ival jo{ uvijek nijepoznato , rekao nam je TomicaStojanovi}, predsjednik KKRadnik.

Prethodnog vikenda Radnik jegostovao u Staroj Pazovi(72:74), a naredni rival u pri-premnom periodu je novoformi-rani Ko{arka{ki klub Gra-|anski sastavqen od biv{ihko{arka{a Radnika i BijeqinePlus.

T. N .

PAJEVI] IPAK U Â^KU?

Iako je ostavkom ru-kovodstva Rukomet-nog kluba Bijeqina,zbog te{ke finan-

sijske situacije, zaprijetila opa-snost da se ugasi mu{ki rukometu najve}em gradu Semberije, dotoga ipak ne}e do}i. RK Bijeqi-na }e po~eti narednu sezonu uPrvoj rukometnoj ligi RS s na-dom da }e se tokom takmi~ewarje{avati finansijski proble-mi i da }e se ovaj klub, s tradici-

jom dugom 32 godine, izvu}i iznajteè situacije od osnivawa.

- Rukometa{i ` ele da i graju ito je u ovom t renutku najva`nije.Zna~i odigra}emo jesewi dio{ampionata uz vjeru da }e nared -ne godine f inansijska situacijabiti boqa i d a nam vi{e ne}eprijetiti ga{ewe. P rona{li smona~in da i pak zatvorimo f inan -sijsku konstrukciju, t ako { to }e-mood op{tine dobiti preostalih8.000 KM do 15. oktobra, na{lismo i n eke sponzore, a i mamoobe}awa da }emo, ako za{kripidobiti i n eka dodatna sredstva odna~elnika op{tine, kaè tren-

er Bijeqinaca Miodrag Raki}.Zbog problemati~ne situacije

u klubu trpjele su i pripreme, apogotovo odigravawe kontrol-nih utakmica. Ipak, ekipa iz pre-thodne sezone ostala je na okupu.

- O ti{ao je samo I gor S tani -vuk u L okomtivu i z Br~kog, sviostali su t u. P rvoj ekipi prik -qu~ili smo i n ajtalentovanije

mlade r ukometa{e i z [ kole r u-kometa "Sedmerac", pa }emoimati ekipu u kojoj se nalazi sp-oj mladosti i i skustva. Zbog uku-pne situacije, nemamo nekih ve-}ih ambicija, jedina ` eqa je daostanemo u l igi i k lub preìviovu, vrlo t e{ku situaciju , tvrditrener bijeqinskih rukometa{a.

Dosada{wi predsjednik Up-ravnog odbora magistar S a{aMi~i} i daqe je ogor~en na tret-man koji prema ovom klubu imaop{tinska administarcija.

- S mawewem sredstava ostaloje do kraja godine da nam se i z op-{tinskog buxeta uplati svega8.000 maraka. S a t im novcem nemoè se ni{ta uraditi i k lub jeosu|en na ga{ewe. Ako u op{ -tini smatraju da mu{ki r ukometne t reba da se i gra u B ijeqini,onda neka t ako i b ude, qutit jeSa{a Mi~i}.

T. N .

RUKOMET SEI DAQE IGRA Liga RS }e u narednoj sezoni

imati 13 klubova, a prvo koloigra se ve} ovog vikenda, usubotu, 19. septembra.Rukometa{i Bijeqinedo~ekuju ekipu Borac Mladost

iz Bawa

Luke.

Utakmica

seigra u dvorani Gimnazije

"Filip Vi{wi}", a po~etak jezakazan za 17 ~asova.

START19. SEPTEMBRA

Pred nedavno odrànoSvjetsko prvenstvo uMilanu AIBA je ob-

javila rang liste naj-boqih boksrea u svim kategori-

jama, prema kojima je bokser Rad-nika Velibor Vidi} bio na 36.poziciji na rang listi za velterkategoriju (69 kg). Me|utim, na-kon uno{ewa bodova za tre}emjesto koje je osvojio na Medite-ranskim igrama u Peskari i po-ena ostvarenih na SP u Milanu,Vidi} je ostvario veliki napre-dak i dospio me|u deset najboqihsvjetskih boraca u velteru. Po-red toga {to je najboqe rangira-ni bokser BiH, Vidi} je stekao irealne izglede za potpisivaweugovora sa AIBA pred po~etaksvjetske profesionalne lige uboksu. T. N .

VIDI] U TOP DESET



SPORTEMBERSKE NOVINE 17. SEPTEMBAR 2009. 23

MINIMALAC FUDBALERA RADNIKA PROTIV SLOGE IZ DOBOJA

Golom rezerviste ZoranaNiki}a u 78. minutuRadnik je u utakmici pe-tog kola Prve fudbal-

ke lige RS savladao Slogu izDoboja sa minimalnih 1:0. Do je-inog gola na utakmici Radnike do{ao nakon majstorskog po-eza veziste Slavi{e Joki}a ko-i je, na malom prostoru, lopturebacio iza le|a odbrane gos-ju, Niki} je utr~ao iz drugoglana i iz povoqne pozicije sav-adao veterana na golu SlogeDejana P lisni}a.

Utakmica starih rivala doni-la je ~vrstu igru u kojoj se mno-o vi{e vodilo ra~una o rezul-atu, nego o utisku na gledaoceoji su se okupili u ve}em brojuego {to je uobi~ajeno na Radni-ovim utakmicama. U prvom po-uvremenu nije vi|eno mnogorilika za pogodak, ali je u nas-avku bilo {ansi i pred jednimpred drugim golom.Prvo je zaprijetio doma}in u

6. minutu kada je Niki}, odmahakon ulaska u igru, pripremioobru priliku za Joki}a ali jeolman gostiju na vrijeme napus-

tio gol-liniju i pokupio udaracdoma}eg fudbalera upu}en isko-sa sa lijeve strane. Nakon togadva puta u glavnim ulogama na{-li su se fudbaler Sloge Du{koBe}arevi} i golman RadnikaDragan \ or|i} koji je oba putadobro reagovao na udarce iz da-qine i sa~uvao svoju mreù.

U 81. minutu gosti prijetepreko Vedrana S ofi}a , ali je\or|i} ponovo na mjestu. Niki}u 85. minutu propu{ta idealnuprilika da sa drugim pogotkomrije{i sve dileme u pogledupobjednika, {to se Radniku uma-lo nije osvetilo u 87. minutu ka-da golman \or|i} sjajno izbacu-

je loptu u korner nakon dobrogudarca Sa{e Blagojevi}a iz ne-posredne blizine.

Pobjedom protiv Sloge Rad-nik je zadrào drugu poziciju natabeli sa 11 bodova, samo bodmawe od vode}eg BSK-a koji je,kao doma}in, poraèn od ekipeKozare (1:2). U subotu Bijeqin-

ci gostuju u Vi{egradu gdje im jerival ekipa Drine HE.

- N adam se da }emo nastavitiseriju dobrih r ezultata. Ekipaiz Vi{egrada dobro i gra na sv-om t erenu, ali vjerujem da se mo-èmo vratiti neporaèni , kaè~uvar mreè Bijeqinaca Dra -gan \ or|i}. T. N.

MLADI NIKI] SKRATIO MUKERADNIK - SLOGA (D) 1:0 (0:0)STRIJELAC: 1:0 Niki} (78), stadion: Gradski, gledalaca: 1.000,sudija: Du{an Berak (Trebiwe), pomo}nici: Zoran Sokni} iMiroslav Quboja (oba iz Isto~nog Sarajeva), delegat: NikolaDaki} (Novi Grad), ùti kartoni: Joki}, Ga{evi}, Vuji} (Radnik),Blagojevi}, \uri~i} (Sloga).Igra~ utakmice: Dragan \or|i} (Radnik).RADNIK: \or|i}, \uri}, Ostoji}, Takovac, Sapawo{, Joki}, Vasi},Ga{evi} (od 63. Arnautovi}), Sajtanovi} (od 90. Konculi}), Vuji},Milutinovi} (od 54. Niki}). Trener Nikola Bala.SLOGA (D): Plisni}, Dobri}, Aleksi}, Sofi}, Vukovi}, Blagojevi}(od 87. Radovanovi}), \uri~i}, Mi}evi}, Todorovi} (od 63.\ukanovi}), Be}arevi}, Star~evi}. Trener Zlatko Spasojevi}.

PAROVI 6.KOLAGRADI[KA: Kozara - Mladost, ZVORNIK: Drina - BSK, TRN:Sloga - Romanija, PRWAVOR: Qubi} - Famos, DOBOJ: Sloga -Proleter, VI[EGRAD: Drina HE - Radnik, NOVI GRAD: Sloboda- Sutjeska.

ODBOJKA[I RADNIKA PRED START SEZONE

Libero Velimir Goj -kovi} koji je prethod-ne tri sezone nastu-pao za Student iz Pa-

la vratio se u Radnik i pred-stavqa}e zna~ajno poja~awe zaekipu bijeqinskog premijerli-ga{a.

- S igurno je da smo sa Gojko -vi}em koji je zavr{io f akul -tetske obaveze na P alama dos -ta dobili na kvalitetu i i sku -stvu. Ve} kao mlad odbojka{postao je prvotimac na{eg klu -ba, a boravak i i grawe u S tu -dentu sigurno su doprinijeliwegovom napretku , kaè tren-er Bijeqinaca Darko Manoj -lovi}.

Nova sezona u Premijer ligiBiH po~iwe 3. oktobra. Najve-}i dio planiranog posla upripremnom periodu odbojka-{i Radnika ve} su obavili. Ia-ko velika besparica mu~i i ov-aj klub, igra~i su dobro treni-rali i spremno do~ekuju po-~etak borbi za bodove.

- Zadovoqan sam onim { tosmo do sada uradili. U p rip -remnim utakmicama pokazalismo dobru f ormu, do po~etkaprvenstva i spravi}emo nekenedostatke i s premno u}i u{ampionat , tvrdi Manojlovi}.

Odbojka{i Radnika odigra-li su dva kontrolna me~a saekipom Br~ko Jedinstvo i za-biqeìli po jednu pobjedu iporaz, sa Studentom iz Palaigran je me~ u ~etiri seta, a podva seta pripala su i jednoj idrugoj ekipi, mada su Bijeqin-ci prva dva rije{ili u svoju

korist, savladana je Mladostiz Ra`qeva sa 4:0 u setovima.

- Najozbiqnije provjere os-tavili smo za kraj pripremnogperioda. U p rvoj od wih sas -ta}emo se sa ekipom Lukavcakoja se vratila u P remijer l i -gu, a i mamo dogovoreno puto -vawe u N ovi S ad i u takmicu saekipom Vojvodine , kaè tren-er Radnika.

Iako su dobili poziv Bije-qinci ove godine najvjerovat-nije ne}e u~estvovati na tradi-cionalnom "Memorijalu Jovo\uri}" u Qubiwu.

Razlog je nedostatak finan-sijskih sredstava, mada bi tobila prava provjera pred po-~etak {ampionata.

T. N.

VRATIO SE

GOJKOVI]

VJERUJE U SVOJ TIM:Trener RadnikaDarko Manojlovi}

Ekipa OKI "Sembe-rije" je osvajawemtre}eg mjesta na ovompresti nom turniru

koji je odr an 12. septembra nas-tavila niz dobrih rezultata uovoj godini. Nakon ~etvrtogmjesta u {ampionatu RS i plas-mana u Super ligu koja }e unarednoj sezoni brojati {estklubova, tre}e mjesto u jakoj me-|unarodnoj konkurenciji uBr~kom potvrda je dobrog radabijeqinskih invalidnih odboj-ka{a u klubu koji je osnovan2002. godine.

- P ro{la sezona bila je naj-uspje{nija od osnivawa kluba,a t ome smododali i p ehar dobi -

jen za t re}e mjesto na Me-morijalu princeze Dajane uBr~kom. U prvoj f azi t urnira,koja je odigrana u dvije grupe,savladali smo r ivale i z Ki -kinde (2:0) i D ervente (2:1){to namje, uz poraz od "Drine"iz Sapne, omogu}ilo osvajawedrugog mjesta. U borbi za t re}emjesto sastali smo se sa Klu -bom sjede}e odbojke "Novska"iz Hrvatske koji je bio drugi usvojoj grupi. Savladali smo i hrezultatom 2:1i o svojili t re}emjesto { to smatramo zna~ajnimrezultatom, kaè trener i ig-ra~ ovog kluba Novo Trifu -novi}.

Predsjednik OKI "Semberi- je", ujedno i aktivni igra~, Zo-ran Miqanovi} isti~e da upr-kos brojim te{ko}ama, uglav-nom finansijskim, ovaj kolek-tiv koji okupqa invalide, pos-ti e zapaène rezultate.

- [ to namje t e e, sve smobo-qi. I zdr avamo se i skqu~ivood novca koji dobijamo i z op{ -tinskog buxeta, a kao { to jepoznato t a sredstva su umawenaza 30 posto, { to ni nas nije mi -moi{lo. I mamoi d rugih prob -lema, a dovoqno je r e}i datrenutno nemamo dvoranu zatrening i d a smomo`da i j edi -ni klub koji okupqa i nvalideu RS koji je primoran da pla}azakupninu sale za t ermine u koj-ima odr avano t reninge. To nasne}e obeshrabriti, mada su pos-qedice krize sve vidqivije i una{em klubu, tvrdi Miqanovi}.

Ambicije u narednoj prven-stvenoj sezoni su da se izboriopstanak u Super ligi, a vi{ese o~ekuje od Kupa RS.

- U Kupu RS smo nosi oci idoma}ini jedne od ~etiri gru -pe. O~ekujemo plasman u samuzavr{nicu ovog t akmi~ewa, aza{to ne, umije{a}emo se i uborbu za pobjedni~ki pehar ,tvrde na{i sagovornici. T. N.

ODBOJKA[KI KLUB INVALIDA ,,SEMBERIJA,, BIJEQINA

TRE]E MJESTONA MEMORIJALU PRINCEZE DAJANE Na me|unarodnom turniru u sjede}oj odbojci"Memorijal princeze Dajane 2009" koji je odràn

u Br~kom, bijeqinski odbojka{i osvojili tre}e mjesto. U~estvovalo osam klubova iz BiH,Srbije i Hrvatske

Britanska princeza Dajanabila je za ivota velikihumanista, a posebnupredanost ispoqavala jeprema za{titi i promocijiprava pre ivjelih od mina.U wenu ~ast i u znak sje}awana posjetu princeze DajaneBiH, OKI "Br~ko" inevladina organizacija"Inicijative pre ivjelih odmina" svake godine orga -nizuju memorijalni turnirkoji okupqa odbojka{keklubove invalida. Turnir seodràva u okviru kulturno -

sportske manifestacije"Savski cvijet" u Br~kom.

LEJDI DI

Fudbaleri Radnikaproslavqaju pogodak



Documents

Semberske novine [broj 716, 17.9.2009]