Semberske novine [broj 704, 25.6.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 704, 25.6.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-704-2562009 1/24

FILIJALABIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S25. JUN 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 704 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

SDS O KRIMINALU

str. 5

ODUZETINEZAKONITO!

SVIJET U ME\A[IMA

str. 10

ULICA DJECEEVROPE

FK ,,RADNIK

,,

str. 22

ODLAZENAJBOQI

STALA@ETVA!

ZBOG OBILNIH PADAVINA ZAUSTAVQENI RADOVINA SEMBERSKIM POQIMA



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb





AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.4

JUNSKA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Zbog umawewa buxetskih prihoda odbornici ve}inomglasova donijeli odluke o smawewu u~e{}a op{tine utro{kovima prevoza u~enika osnovnih {kola za april i maj ove godine i regresirawu tro{kova boravka djece u

ustanovama za pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe ~ijiosniva~ nije Skup{tina op{tine Bijeqina. O~ekuje se da}e na ovaj na~in u buxetu biti u{te|eno 175.000 KM.Pred po~etak ètve p{enice prognoze su da trì{nacijena ne}e biti ve}a od 30 maraka za 100 kilograma...

KRIZA OZBIQNOKUCA NA VRATA

Junska sjednica Skup{-tine op{tine Bijeqinaosta}e upam}ena po tome{to su odbornici skup-

{tinske ve}ine bili primora-ni da, zbog nedovoqnog puwewabuxeta, donesu odluke kojimase umawuju ranije utvr|enaprava koja se odnose na subven-ciju tro{kova prevoza u~eni-ka osnovnih {kola i za bora-vak djece u ustanovama za pred-{kolsko vaspitawe i obrazo-vawe. Odluke su donijete gla-sovima odbornika skup{tins-ke ve}ine, dok odbornici opo-zicije, iako su bili protiv od-luka, u raspravi nisu prakti~-no ni poku{ali da ih ospore.

S obzirom na to da Minis-tarstvo prosvjete i kulture RSnije ispo{tovalo svoju zakon-sku obavezu da u cjelini fi-nansira prevoz u~enika osnov-nih {kola udaqenih vi{e od~etiri kilometra od {kols-kog objekta u kome poha|ajunastavu, SO Bijeqina je u feb-ruaru donijela odluku o priv-remenoj subvenciji u~eni~kogprevoza do 31. marta. Po{toministarstvo ni poslije toganije u potpunosti izmirilosvoje obaveze prevoznici napodru~ju bijeqinske op{tine"Semberijatransport"i D.O.O"Samarxi}" uputili su zahtjevda op{tina u~estvuje u ovimtro{kovima za april i maj.Odlukom koja je donijeta na

junskoj sjednici Skup{tina jeprihvatila taj zahtjev, ali jeiznos subvencije po u~eniku za

jedan mjesec smawen za polov-inu, pa }e tako "Semberijat-ransport" za navedeni perioddobiti 15 KM po u~eniku mje-se~no, a "Samarxi}" 10 KM, uzobrazloèwe da su linije dru-gog prevoznika rentabilnije isa mawe makadamskih puteva,kao i zbog ~iwenice da prevo-zi mawe od deset procenataukupnog broja u~enika.

U raspravi odbornik SP RSStevan Ostoji} zatraìo je dase za neke linije na ju`nom di-

jelu op{tine, subvencija zbogudaqenosti i lo{ih puteva,pove}a na 20 maraka, ali to ni-

je prihva}eno.- Ciq subvencija je da se po-

mogneroditeqima i djeci, a neprevoznicima. Cijena je utvr-|ena na nivou prosjeka i ne

mogu se praviti iznimke. Mi-nistarstvo daje 28 maraka pou~eniku, a ovo je na{e u~e{}ei mislim da je to optimalno odnas, obrazloìo je na~elnikOdjeqewa za dru{tvene djelat-nosti Slavko Ba{i}.

Regresirawe boravka djece uustanovama za pred{kolsko va-spitawe i obrazovawe uvedeno

je pro{le godine, ali je buxet-ska kriza primorala op{tin-ske vlasti da izdvajawa za ovuoblast planirana u 2009. godi-ni sa 250.000 smawi na 125. 000

konvertibilnih maraka.- Po novoj odluci regresi su

za 50 posto mawi u odnosu nadosada{we. Mislim da u buxe-tu postoje mogu}nosti da sesmawe neki drugi tro{kovi,odnosno da se do sada utvr|enavisina regresa ne smawuje, is-takla je odbornica SNSDNata{a Jovanovi}, {to pri-likom glasawa nije uvaèno.

Mjese~na visina regresa za jedno dijete iznosi}e 20 KM, zadvoje djece iz jedne porodice 25KM, a za troje i vi{e djece 35

KM. Na taj na~in izdvajawa zaove svrhe bi}e umawena sa pla-niranih 250.000 na 125.000 KM.

Rasprava o Informaciji orealizaciji proqetne sjetve u2009. godini i pripremama zaètvu strnih ìta jo{ jednom

je ukazala na te{ko stawe u po-qoprivredi, {to posebno po-ga|a Semberiju u kojoj je to os-novna privredna grana, ali inemogu}nost op{tinskog par-lamenta da u~ini neki va`nijikorak da se stawe popravi.

Najvi{e rije~i bilo je o

predstoje}oj ètvi p{enice,pri ~emu je istaknuto da se pr-vi put doga|a da nije poznataza{titna cijena hqebnog ì-ta, iako je ètva prakti~nove} po~ela. Odbornici su is-ticali vi{e prijedloga za kojesu traìli da se u pismenojformi upute Ministarstvu zapoqoprivredu Republike Srp-ske, iako je i wima bilo jasnoda se to uzalud ~ini, jer takvaprepiska, koja traje godinama,nikada nije dala nikakav pozi-tivan rezultat.

- Vlada Republike Srpske je,uz veliko ka{wewe, izmirilasvoje obaveze prema jesewoj iproqetnoj sjetvi, kao i obave-ze prema sto~arima i mqeka-rima, a danas je isplatila iobaveze u pogledu premije zap{enicu. Skup{tina op{tinejo{ uvijek duguje 300.000 KMpodsticaja za sjetvu p{enice i

treba da se kaè kada }e tobiti rije{eno, da proizvo|a~iznaju. Podsticaji Vlade za pro-qetnu sjetvu jako su mali, jerkada se prera~unaju regresi zanaftu i |ubrivo onda to iz-nosi 77,5 maraka po hektaru, aza jesewu sjetvu podsticaji subili 250 KM po hektaru. Neznam dali u Vladi razmi{qajuda seqacima pomognu na nekidrugi na~in, rekao je PeroSpasojevi}, odbornik Pokretaza Semberiju.

Velikog optimizma nije bi-lo ni u izlagawu Predraga Jo-vi}a, na~elnika Odjeqewa zaprivredu i poqoprivredu.

- Na pitawa koje smo Mi-nistarstvu upu}ivali pisme-nim putem nikada nismo do-bili odgovore. Potrebno jevi{e direktnih razgovora izajedni~kih aktivnosti, {tosada poku{avamo u rje{avawuproblema sa kojima se susre}uproizvo|a~i mlijeka, obraz-loìo je Jovi}.

- [to se ti~eotkupa p{eni-ce, Vlada Republike Srpskemoè uticati samo kroz even-tualno utvr|ivawe premije.Jasno je da }e cijena p{eniceuticati od cijene u okruèwu.Na otkupqiva~e nikone moèuticati kakvu }e cijenu ponu-diti, a prema informacijamakojima ja raspolaèm nema{anse da otkupna cijena budeve}a od 30 KM za 100 kilogra-ma p{enice. Nema vi{e diri-govanog otkupa i dràvnihmlinova. To je pro{lost, pod-sjetio je odbornike PredragJovi}.

Odbornici su iz op{tin-skog buxeta odobrili Javnojustanovi "Bawa Dvorovi"sredstva u iznosu od 19.600 KM.

- Upravni odbor ove javneustanove donio je odluku dabesplatan ulaz na bazene tok-omqetne sezone imaju u~eniciosnovnih {kola, sredwo{kol-ci i studenti iz porodica po-ginulih boraca i ratnih voj-nihinvalida. Procjena je da }eto bawu ko{tati oko 19.500KM i zbog toga apelujem naodbornike da usvoje ovu od-luku, rekao je na~elnik Od-

jeqewa za bora~ku za{tituNenad Radlovi}, prilikomobrazlagawa pomenutog pri-

jedloga odluke. T.N.

SKUPQA VJENÂWAUkoliko budu}i mladenci slu`beno vjen~awe budu èqeli da

obave u ugostiteqskim ili drugim javnim i privatnim prostori-

jama, to zadovoqstvo }e ih ubudu}e umjesto dosada{wih 150ko{tati 200 maraka.Odluka o pove}awu cijene donijeta je {to takvo vjen~awe

zahtijeva puno vi{e vremena zbog odlaska i povratka slu`benihlica na mjesto ceremonije zbog ~ega se tokom dana moè obavitimawe vjen~awa, kao i zbog ~iwenice da su ti prostori vrlo~esto nepripremqeni za vjen~awe, iako se na to mladencimaskrene pa`wa prilikom zakazivawa vjen~awa.

O (NE)ZAPOSLENOSTIOdbornici su na junskoj sjednici jednu za drugom razmatraliinformacije o zaposlenosti i nezaposlenosti na podru~ju bije-

qinske op{tine. U kakvom vremenu ìvimo najboqe svjedo~i~iwenica da, prema zvani~nim podacima, na dva zaposlenaimamo jedno nezaposleno lice.Posqedwi podaci govore da je na podru~ju bijeqinske op{tine

zaposleno oko 23.500 lica, a da se na evidenciji slu`be zazapo{qavawe nalazi 12.500 nezaposlenih lica.Najvi{e zaposlenih je u privatnom sektoru, a zatim dolazedràvni sektor, samostalne djelatnosti i akcionarska dru{tva.



POLITIKASEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

JAVNA TRIBINA SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE O KRIMINALU I KORUPCIJI

Kako je re~eno na javnojtribini o kriminalui korupciji koju je uBijeqini organizo-

ala Srpska demokratska stran-a Republike Srpske treba kre-uti od onih koji su najkorumpi-aniji, a to mogu biti samo vla-t i politika. Srpska demokrat-ka stranka }e se odlu~no bori-i da Narodna skup{tina Re-ublike Srpske donese zakonojim }e se sankcionisati svini koji su nelegalno steklimovinu.- Korupcija i kriminal su po-

sa aktuelnom vla{}u iNa{a namjera je da

zaustavi takva praksa, a i dadono{ewem zakona o oduzi-

nezakonito ste~ene imo-krene s ra{~i{}avawem

i korupcije u RS.se, da se prije svega

na koji na~in i kako suqudi do{li do svoje

odnosno da liimajule-pokri}e za sve {to posje-

Smatramo da treba prvood politi~kih strana-

Spreman sam da se prvo kre-od Srpske demokratske st-

i da se najprije ispitana{ih funkcionera.

i da sam spreman daprvo utvrdi porijeklo moje

i na~in na koji je ona, izjavio je Mladen Bo-

, predsjednik SDS-a RS naavnoj tribini o korupciji iriminalu u RS, odrànoj u Na-

rodnoj biblioteci ,,Filip Vi-{wi}’’.

Bosi} je istakao da pomenutizakon ne bi trebalo da bude za-kon za obra~un samo s jednom po-liti~kom strankom ili jednompoliti~kom opcijom, ve} da seispita porijeklo imovine svihpredstavnika dosada{wih vla-sti u RS i da to postane plat-forma za budu}e politi~ko dje-lovawe i funkcionisawe vlas-ti u Srpskoj.

- Narod na neki na~in trebada promijeni svoje standarde idaprihvati da treba da ih zastu-paju oni koji nisu povezani skriminalom, precizirao jepredsjednik Srpske demokrat-ske stranke RS, a potpredsjed-nik SDS-a, OgwenTadi} podsje-tio, da je Nacrt zakona o nele-galno ste~enoj imovini pro{legodine aktuelna vlast stavila

na javnu raspravu samo zbog iz-bora, te da je ove godine taj nac-rt na vol{eban na~in nestao.

- Na{e su pretpostavke da jeon pro{le godine trebao bitiiskori{ten od strane Vlade ka-kobi uticao na lokalne izbore.Sada pretpostavqam da su ga sk-lonili da bi ga sa~uvali za op-{te izbore. Ru`no je, {to je tosa jedne strane zamajavawenaro-da,a sa druge strane }e vladaju}astranka tim zakonom poku{atida kupi izbornu pobjedu, objas-nio je Ogwen Tadi}.

On je istakao da }e predstav-nici SDS-a u Narodnoj skup{-tini RS insistirati da se ovajzakon ponovo vrati u skup{tin-sku proceduru.

Ekonomski analiti~ar pro-fesor doktor Aleksa Miloje-vi} je istakao da je korupcijasistem vladawa mo}nih i po-

stavio pitawe da li stranci koji vladaju na ovim prostorimaproizvode korupciju ili imajuinteres da je sprije~e.

- Kad su u pitawu wihovezemqe, tu su vrlo rigorozni. Zakupovinu karte u kino oni sm-jewuju ministre, a ovdje tole-ri{u sve i ne tjeraju korupcijusvedok jenaklowenost odre|enevlade interesima razvijenih iintersima koji vladaju ovimprostorom. Korupcija sekodnaspojavi kaoproblem tekondakadvlada postane neposlu{na uodnosu na strane interese. Tozna~i da je kodnas korupcija si-stem vlasti i veliko je pitaweda li }e ova zemqa mo}i da op-stane ako se ne obra~una sakriminalom i korupcijom, zak-qu~io je na javnoj tribini u Bi-

jeqini profesr dr Aleksa Mi-lojevi}. E.S.N.

SVIMA ODUZETI

NEZAKONITO STEÊNO!

S

ocijalisti~ka parti-ja je u proteklih 16godina pro{la krozjedan buran period

svoga postojawa i djelovawa naovim prostorima. Formiranaje kao izraz potrebe afirma-cije RS i borbe na{eg narodaza slobodu, opstanak i ravno-pravnost koja je bila ugroè-na, izjavio je Petar \oki},predsjednik Socijalisti~kepartije prilikom obiqeàva-wa {esnaestog ro|endana ovepoliti~ke stranke u Bijeqini.

\oki} je podsjetio da su So-cijalisti~ku partiju formi-rali hrabri qudi, koji su uratnim vremenima imali dru-ga~iji politi~ki stav. Nije za-boravio da naglasi da je Soci-

jalisti~ka partija u RS tadaimala bezrezervnu podr{kuSlobodana Milo{evi}a i So-cijalisti~ke partije Srbije,te da je dala svoj doprinos u po-kretawu brojnih mirovnihinicijativa kako bi se zausta-

vio tragi~an ratni sukob naprostorima BiH.

- Bili smo do sadai u opozi-ciji i u vlasti. U koaliciji saSNSD-om danas uspje{no vodi-mo Republiku Srpsku, uprkosekonomskoj krizi koja vladakod nas i u svijetu. I daqe neodstupamo od ideja socijalnepravde i socijalne sigurnosti

za sve gra|ane u RepubliciSrpskoj. Vjerujemo u ideju ne-ophodnosti obezbje|ewa jedna-kih {ansi za sve qude i soli-darnosti sa onima kojine mogusami sebi osigurati uslove zanormalan ìvot, rekao je \o-ki}, naglasiv{i da Socijalis-ti~ka partija biqeì sve ve}upopularnost i da narod prepoz-

naje ideje koje ona zastupa.@ivan Deli}, predsjednik

Op{tinskog odbora Socijali-sti~ke partije izjavio je da jeova politi~ka stranka, kaodruga po redu partija koja je os-novana u RS, postavila temeqepoliti~kog pluralizma.

- Imali smo i uspona i pado-vau svome radu. Uspjeli smoiz-graditi svoj politi~ki stav,svojupoliti~kupaltformu ko-ja po~iva na o~uvawu RS i we-nih institucija u skladu saDejtonskim mirovnim sporazu-mom, rekao je Deli}.

Deli} je komentarisao no-vinske napise o navodnim suko-bima u Socijalisti~koj parti-

ji, istakav{i da postoje samorazli~ita vi|ewa i pristupiostvarewu ciqeva SP. Do kon-gresa }e biti definisana i po-tvr|ena platforma na{e st-ranke. Ko god bude izabran zaprvog ~ovjeka SP, provodi}eprogram ove stranke, kaè De-li}. Q.Q.

@etva je ve} po-~ela, sjetvaodavno zavr{e-na i zbog toga

smatramo da je informacijao ovim aktivnostima sa za-ka{wewem postavqena nadnevni red op{tinskog par-lamenta. Dok neki politi~a-ri prikupqaju poene rasp-ravqaju}i o ovoj temi, nasnaj~e{}e oplakuju oni kojinikada nisu ni radili nawivi, izjavio je odbornikSNSD-a u Skup{tini op{-tine Bijeqina, Mi}o @ivi}na konferenciji za {tampuove stranke, koja je odrànanakon sjednice lokalnog par-lamenta.

@ivi} je ponovio neophod-nost osnivawa agencije za is-traìvawe trì{ta i pre-ciznog utvr|ivawa trì{-nih vi{kova, kako bi se eli-minisala nelojalna konku-rencija i poguban uticaj lo-bija na proizvodwu hrane.On je to ilustrovao i prim-

jerom nabavke muznih kravaiz evropskih zemaqa koje supoqoprivrednici kupili uzpomo} kredita, da bi sada jed-nostavno bili primorani daprosipaju mlijeko.

Odbornik Nata{a Jovano-vi} govorila je o neopravda-nom smawewu subvencioni-ranih buxetskih sredstava zasmje{taj djece u privatnimpred{kolskim ustanovama,istakav{i da je za sport u pr-voj polovini godine preba~e-no 520.000 KM, dok je za sub-vencionirawe smje{taja dje-ce preba~eno svega 61.000 KM.

- Ukoliko je puwewe buxe-ta umaweno za 25 odsto, ondao~ekujemo da se na sve obla-sti ravnomjerno raspodijelitaj procenat a ne da se jedni-ma ispla}uje vi{e, drugimamawe, rekla je Nata{a Jo-vanovi}.

O ovom problemu govorio je i odbornikSavo Jovano-vi}, istakav{i da nije treba-lo smawivati subvencije za|a~ki prevoz, jer po tome is-pada da su u vrijeme prediz-borne kampawe sredstva zaovu namjenu postojala, dok sesada ide na smawewe tih sub-vencija.

- Ta~no je da se nalazimo uekonomskoj krizi, ali to nijerazlog da se {tedi na djeci.Neka se smawe nadoknade ~la-novima upravnih i nadzornihodbora koje idu do iznosa od300, 400 i 500 KM, pa }e bitisredstava i za ove namjene,rekao je Jovanovi}. E.S.N.

OPLAKUJU NAS ONIKOJI NISU NA WIVI

Ogwen Tadi} Mladen Bosi}

AleksaMilojevi}

[ESNAEST GODINA SOCIJALISTI^KE PARTIJE

VJERUJEMO U IDEJU JEDNAKIH [ANSI ZA SVE QUDE





AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. 7

UUgqeviku je otkrivennovoizgra|eni spome-nik borcima Narod-nooslobodila~kog ra-

ta i `rtvama fa{isti~kog tero-ra. Novi spomenik i kosturnicaizgra|eni su po ugledu na ve} po-stoje}i (izgra|en 1955. godine) uStarom Ugqeviku koji se skorosru{io zbog blizine rudnika.

Aktivnosti oko prenosa i izg-radwe spomenika trajale su vi-{e od osam godina. Kao naknaduza eksproprisane nekretnine,Javno preduze}e Rudnik i Termo-elektrana ,,Ugqevik" je finan-sirala izgradwu spomenika, dok

je op{tina obezbijedila lokaciju.Govore}i o zna~aju Narodnoos-

lobodila~kog pokreta na ovimprostorima, koji su od 1941. go-dine bili u sastavu Nezavisnedràve Hrvatske (NDH), preds-

jednik Ugqevi~kog SUBNOR-aRatko \urkovi} je podsjetio da

je usta{ka vlast odmah po~ela daodvodi Srbe u zloglasni Jaseno-vac iz kojeg se niko nije vratio.Za samo tri mjeseca 1942. godine,na prostorima dana{weg Ugqe-vika pokatoli~eno je 130 porodica.

Usta{ka deviza da tre}inupravoslavnih treba pobiti, tre-}inu protjerati, a tre}inu poka-toli~iti, rekao je \urkovi},obistinila bi se da nije bilo Na-rodnooslobodila~kog pokreta.

- Ovi heroji borili su se zanajve}e i naj~asnije vrijednosti.Ovdje leì ubijena mladost ipokopani ideali. Na{e prisust-vo ovdje je dokaz da oni nisu zab-oravqeni, istakao je \urkovi}.

Cvije}e i vijence na novoizg-ra|eni spomenik poloìli supredstavnici Skup{tine i mjes-nih udruèwa SUBNOR-a,Skup{tine op{tine Ugqevik,Op{tinske bora~ke organizaci-

je, politi~kih partija i pojedin-ci po{tovaoci antifa{izma.

Ovom prilikom dodijeqena supriznawa pojedincima i usta-novama koje su pomogle izgradwuspomenika. R.J.

SPOMENIKNA NOVOJLOKACIJI

Grupa od dvadesetak biv-{ih radnika Konfek-cije "Kurjak" okupilase u pro{li ponedje-

qak ispred zgrade Osnovnog su-a u Bijeqini, poku{avaju}i dao|u do sudije Xevada êjvano-

koji je vodio postupak nap-ate radni~kih potraìvawa odeptembra 2003. do kraja aprila006. godine.Jelisavka Stojanovi}, biv{a

adnica "Kurjaka", koja je u ov-m preduze}u provela punih 30odina, kaè da se postupak iz-r{ewa naplate radni~kih po-raìvawa nedopustivo razvla-i i oteè unedogled.- Nakon procjene vrijednosti

od strane sudskog vje{-gra|evinske struke, insis-

je na drugom vje{ta~ewukojabi trebalo da budeda bi se isplatila rad-

potraìvawa. Nas{ezde-radnika ukupno potraù-na ime tri tu`be oko

KM i u taj iznos ukqu-su i zatezne kamate. Rje{e-

o izvr{ewu i pokretawe po-pqenidbe imovine stu-

je na snagu 25. juna pro{leEvo,ve} je pro{la godi-

dana, a izvr{ne presude nisuGodinu dana ne

moèmo da naplatimo ono {tosmo putem suda dobili, kaè Je-lisavka Stojanovi}.

Ogor~eni biv{i radnici ov-og preduze}a kaù da su odlu~i-li, ukoliko u najskorije vrijemene naplate svoja zakonom utvr-|ena potraìvawa, organizo-vati protesni skup ispred suda,gdje }e ostati sve dok wihovizahtjevi ne budu ispo{tovani.Dragan Gaji}, koji je svojevre-

meno obavqao funkciju preds- jednika sindikalne organizacije u ovom preduze}u, kaè da sa-da{wi poslodavac sve poku{a-va kako bi izvrdao obavezu izmi-

rewa obaveza prema radnicima.- Mi smo nezadovoqni radom

suda. Ukoliko danas napravitebilo kakav prekr{aj, u roku odosam dana morate platiti nov-~anu kaznu.U slu~aju ostvarewai po{tovawa radni~kih pravasituacija je katastrofalna. Mo-ète ~ekati mjesecima i godi-nama na izvr{ewe sudske presu-de, niko vam ne garantuje da }eonabitii ispo{tovana. Svojev-remeno smo uspjeli izdejstvova-ti privremenu sudsku mjeru za-brane raspolagawa imovinompreduze}a za poslovodstvo i di-rektora, tako da je to do sada i

na{a najve}a pobjeda u ovomsud-skom sporu. Imovina preduze}a,svojevremeno procijewena naoko 3,5 miliona maraka, nemoè se prodati. âk i ono{toje u me|uvremenu prodato, nemoè se ukwiìti na novevlas-nike. Sada{wi poslodavac je utrenutku kada je u{ao u predu-ze}e zatekao 260 radnika. Kas-nije je ostalo 150 radnika. Onibi, izgleda, bili najsretnijikad bi umjesto nas pred kapijomugledali 150 na{ih posmrtni-ca, kaè Gaji}.

U razgovor se ukqu~uje i rad-nica koja jo{ uvijek radi u"Kurjaku". kaè da ve} ~etvrtimjesec nisu primili platu i dauglavnom obavqaju fizi~ke pos-love koji nemaju veze sa osnov-nom djelatno{}u ovog predue}a.Jasminka Medi}, direktorka

"Kurjaka" kaè da je samo djeli-mi~no ta~no to da ve} ~etvrtimjesec sada{wi radnici ne pri-maju platu. Ona je situaciju u"Kurjaku" obrazloìla global-nom krizom, izjaviv{i da je sveono {to se pi{e i izjavquje oovom preduze}u djelimi~no ta~-no i da bi zahtijevalo komplek-san odgovor za koji treba vi{e iprostora i vremena.

E.S.N.

GRUPA BIV[IH RADNIKA BIJEQINSKOG ,,KURJAKA,,

ISPRED ZGRADE SUDA

TRA@E IZVR[EWE NAPLATE

Iako je stopa neza-poslenosti u Bije-qini na nivou re-publi~kog prosje-

ka i iznosi oko 34 odsto, ten-dencija rasta nezaposlenosti

je i daqe prisutna u ovoj op-{tini i iz godine u godinubroj onih koji ~ekaju na stal-no zaposlewe postaje sve ve}i.

Prema najnovijim eviden-cijama, zakqu~no sa krajempro{le godine u Bijeqini jena posao ~ekalo 12.495 nezapo-slenih osoba. Krajem aprilaove godine evidentirano je23.695 osiguranika u FilijaliFonda PIO RS u Bijeqini,{to zna~i da na dvojicu za-poslenih dolazi jedan neza-posleni stanovnik ove op{-tine. Nepovoqna je i kvali-fikaciona struktura onihkoji ~ekaju na posao, jer su touglavnom kvalifikovani, ne-kvalifikovani i radnici sasredwom stru~nom spremom.Na posao ~ekaju prodavci,bravari, konobari, kuvari,metalostrugari, obu}ari,konfekcionari, ma{inbra-vari, {iva~i, ali i ekonomi-sti, ma{inski tehni~ari, ma-turanti gimnazije, poqopri-vredni i medicinski tehni~a-ri, diplomirani ekonomistii diplomirani pravnici, dip-lomirani menaxeri, profe-sori fizi~kog vaspitawa,profesori razredne nastave idiplomirani tehnolozi, kaùu bijeqinskom Birou za zapo-

{qavawe. Ohrabruje, ipak,podatak da je posredstvom bi-roa u pro{loj godini zapos-leno 2.747 osoba. Poslodavcisu dostavili ukupno 1.543 pri-

jave o potrebi za 1930 radnika.Zanimqiv je i podatak da je

tokom 2008. godine na eviden-ciju Birao za zapo{qavawe

Bijeqina prijavqeno ukupno5.027 osoba, od ~ega ih je 2.422bilo bez dana radnog staà,dok se 2.605 osoba prijavilona evidenciju po prestankuradnog odnosa. Zbog ste~ajapreduze}a na biro se javilo188 radnika, 206 ih se prijavi-lo zbog prestanka rada i pos-

tupka likvidacije preduze}a,639 je progla{eno za tehno-lo{ki vi{ak, 199 zbog presta-nka rada na odre|eno vrijeme,68 na li~ni zahtjev prekinulo

je radni odnos, ~ak 1.192 spo-razumno, dok je 119 radnika naevidenciju prijavqeno zbog ne-kih drugih zakonskih razloga.

Najve}i broj nezaposlenihna posao ~ekaju izme|u tri ipet godina, veliki je broj ionih koji na posao ~ekaju dvijedo tri godine, a najmawe je on-ih koji na posao ~ekaju izme|usedam i devet godina.

Ono {to se javqa kao veli-ki problem i u Bijeqini, to jenepovoqna starosna struktu-ra osoba koje se nalaze na evi-denciji biroa, izraèn je su-ficit radnika u pojedinimzanimawima, a istovremeno ideficit odre|enih zanimawakoja poslodavci traè. Jo{uvijek je slaba i pokretqi-vost radne snage, {to je ote-àvaju}i faktor i za planerei za poslodavce. Dràvna pre-duze}a, koja su svojevremenopredstavqala ki~mu razvojabijeqinske regije, u me|uvre-menu su kroz proces privati-zacije potpuno uga{ena ili jepokrenut ste~ajni i likvida-cioni postupak. neka od wihrade sa minimumom kapacite-ta. Sve to u cjelini stvara jed-nu prili~no sumornu slikuprivrednog okruèwa u komese nalazi ova regija.

E.S.N.

BIRO ZA ZAPO[QAVAWE U BIJEQINI

KAKO PRONA]I POSAO?



POQOPRIVREDA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.8

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-377

U Bijeqini, dana 23. 06. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-

nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E

USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-377, po zahtjevu

OP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{te zam-

jenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{iMitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

k.~. br. 846/1 u naravi pa{wak 2. klase povr{ine 22965 m2 k.~. br. 846/3 u nar-

avi pa{wak 2. klase povr{ine494 m2 i k.~. br. 846/4 u naravi pa{wak 2. klase

povr{ine 2135 m2 upisane u Pl. 8034 K.O. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS u Pl. 8034 K.O.

Bijeqina 1 upisana je Op{tina Bijeqina sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo

na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana

od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom

dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-

likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-

}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi pri-

lagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ra-

nije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,

Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-

berske novine’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska



Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-977




N A J A V Q U J E



OP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{te zam-

jenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{iMitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

k.~. br. 94/3 u naravi stambena zgrada povr{ine 72 m2 i dvori{te povr{ine

245 m2 i k.~. br. 110/2 u naravi wiva 5.klase povr{ine 997 m2, upisane u Pl.

223 K.O. Brijesnica-Hase.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS u Pl. 223 K.O.

Brijesnica-Hase upisana je Op{tina Bijeqina sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo





Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-

}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi pri-

lagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ra-

nije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,

Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-

berske novine’’ Bijeqina.

Posqedwe ki{esu dobrodo{lekukuruzu, dok

je ki{a zakas-nila za je~am i uqanu re-picu, po{to je u Sembe-riji ve} uveliko obavqe-na ètva ovih ratarskihkultura. Prema svimprocjenama, su{ni period}e se najnepovoqnije od-raziti na razvoj i kasnijena prinos kukuruza.

- Nepovoqne vremenskeprilike u fazi nicawa,odnosno jednomjese~nisu{ni period ostavi}evelike posqedice na pri-nos kukuruza, potvrdio jedr Dragi{a Lopandi}.

- Trenutno imamo hete-rogenu sliku na na{imparcelama, jer zbog prob-lemau nicawu imamobiq-ke sa razli~itim brojem

listova,{to je zaovodobavegetacionog perioda veo-ma veliki problem, takoda }e ta neujedna~enostbiqaka naparcelama, one-mogu}iti daqu primjenuagrotehnike u punom obi-mu,{to}e se direktno od-raziti i na fazu zrewa iveli~inu klipa. Dodatniproblem predstavqa veli-ka najezda ptica i drugih{teto~ina koje su ovogaproqe}a o{tetili usjevena velikom broju parcelai time pogor{ali struk-turu biqaka na wivama.Ovome treba dodati iproblem neefikasnostiprimjene herbicida pro-tivkorova, {to je direkt-na posqedica su{e, takoda se moèo~ekivati raz-vojkorovskog biqai daqinesklad u rastu biqaka,

nagla{ava dr Dragi{aLopandi}.

Prema wegovim tvrdwa-ma jedini spas, ali u mawojmjeri, za kukuruz moè bi-ti korektivno tretirawenekim preparatima i kul-tivirawe gdje se moè u}ina wivu sa mehanizacijom.Pri tome je nu`no ubaci-ti i odre|enu koli~inumineralnih |ubriva, naj-boqe KAN, ili AN i tadase moè u izvjesnoj mjeri,pomo}i biqkama da lak{eu|u u fazu intenzivnijegrazvoja.

- Naravno najva`nijiuslov i daqe je optimalnakoli~ina padavina, jersvepobrojane agrotehni~kemjere bez dovoqne vla -nosti zemqi{ta nemajuefekta, isti~e dr Dragi-{aLopandi}. S.\.

Uvrijeme velik-ih klimatskihpromjena kojese naro~ito ne-

povoqno odraàvaju naratarsku i povrtlarskuproizvodwu i u doba kadagotovo niko od nadle`nihne razmi{qa da pomogneproizvodwu zdrave hrane,osim deklarativno, svakipoku{aj, a posebno uspjehna poqu poqoprivredneproizvodwe prava je dra-gocjenost i vrijedi mnogorije~i hvale. Takav prim-

jer mukotrpnog i marqi-vog rada, prepunog odrica-wa i velikih finansijs-kih investicija, biqeì-mo u Dijelovima gdje je po-rodica Anti} zasnovalaintenzivnu povrtlarskuproizvodwu.

- Prije pet godina smodo{li iz centra grada ina ovom posjedu, podiglivlastitim novcem komp-leks staklenika, tako dase ovdje, na vi{e od 2500m2 kontinuirano uzgajapovr}e, kaè Gordana An-ti}, vrijedna i marqivadjevojka koja je diplomi-rani ekonomista i koja upoqoprivrednoj proiz-vodwi vidi svoje mjestopod suncem.

- Trenutno je u tokuber-

ba krastavca i za prethod-nadvamjeseca postignut jeveliki prinos, tako dasmo zadovoqni i o~ekuje-mo da }emo do kraja sezoneostvariti zavidan rezul-tat. Jedan od razloga ovak-vihrezultata je samiobje-kat, koji je ura|en po naj-savremenijim standardi-ma i koji omogu}ava kons-tantno uzgajawe povrtlar-skih kultura. Na{e isku-stvo govori da je najrenta-bilnija proizvodwa kras-tavca i mi }emonastavitisa tom proizvodwom, a uplanu je da naredne sezoneprobamo sa zimskom pap-rikom, obja{wava Gorda-na i kaè da je najboqa po-tvrda kvaliteta proizvo-da sa porodi~nog imawapotra`wa wihovih pro-

izvoda koji se mogu na}ina mnogim pijacama i vanSemberije.

Anti}i su voqni dapro{ire proizvodne ka-pacitete, bez obzira {toizostaje podr{ka onih ko-

ji bi mogli u odre|enomsmislu pomo}i povrtlar-sku proizvodwu.

- Svih ovih godina, vla-stitim novcem finansi-ramo povrtlarsku proiz-vodwu i nikada nismo do-bili ni deklarativnu po-dr{ku bilo koga iz op{-tine Bijeqina iliMini-starstva poqoprivrede,{to govori o wihovoj ne-zainteresovanosti da po-drè projekte zdrave hra-ne.Smatram da je budu}no-st u poqoprivrednoj pro-izvodwi, jer imamo dostavrijednih i stru~nih qu-di, kvalitetno zemqi{tei druge potrebne resurse,jo{ samoda dràva pomog-ne proizvodwu i sve bibilo mnogo boqe. Tako biRepublika Srpska isko-ristila sve potencijale ipostigla mnogo boqe re-zultate u proizvodwi hra-ne,{to bi otvorilo pers-pektivu i za zapo{qava-we velikog broja qudi uovoj oblasti, napomiweGordana Anti}. S.\.

KI[A PRIJALA KUKURUZU

SAVREMENI AGRAR U VLASTITOJ RE@IJI

Gordana Anti}



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. 9

P

roteklih dana na Ne-urolo{ko odjeqeweOp{te bolnice ,,Sve-ti vra~evi", prim-

qen je znato vi{e pacijenata odobi~ajenog broja sa neurolo{-im oboqewima, po~ev od bla-

ìh akutnih napada, pa do mo`-anih udara. Najvi{e su biligroèni hroni~ni bolesnici itarije osobe, {to je direktnaosqedica stresa, ranijih obo-

qewa i velikih temperaturnihscilacija.- Najvi{e smoprimilioboqe-

koji su doìveli akutnimo -udar, a bilo je i prijema pa-

sa poreme}ajem svijes-kao i sa kolapsom i pojavom

udara, potvrdio je drMaksimovi}, neurolog u

Op{toj bolnici "Sveti vra~evi".- Mo`dane udare naj~e{}e do-

hroni~ni bolesnici ikoje ve} boluju od drugih

naro~ito kardiovas-

kularnog sistema i dijabetesa, aveoma ~esto se ova oboqewa jav-qaju i udruèna, {to je jo{ opa-sniji preduslov za mo`dani ud-ar.Nekada su ovo te{ko oboqe-we dobijale starije osobe, a da-nas je to bolest savremenog dobai sve ~e{}e se kao pacijenti jav-qaju i osobe u tridesetim godi-nama ìvota. Mo`dani udar sejavqa zbog nedovoqnog protokakrvi kroz mozak i nastaje kao

posqedicapovi{enogkrvnogpri-tiska, ili arteroskleroze, dija-betesa i drugih poreme}aja. Kodstarijih osoba i hroni~nih bo-lesnika dolazi do suàvawa krv-nih sudova, {to direktno ima zaposqedicu neki od oblika mo`-danog udara, kaè dr Maksimovi}.

Da se u posqedwe vrijeme jav-qa veliki broj gra|ana na neuro-lo{ke preglede, govori i poda-tak da se u neurolo{koj ambu-

lanti svakodnevno pregleda okotridesetak pacijenata.

Postoji nekoliko izraènihfaktora rizika koji dovode domo`danih udara, kao {to su nep-ravilna ishrana, u kojoj domini-raju slana i masna hrana, zatimkonzumirawe alkohola, pu{ewe,povi{en nivo holesterola itriglicerida, ostale negativnenavike,te stres, koji se najvi{epojavquje kod mla|ih qudi i

osoba koje su poslovno i na drugina~in vi{e angaòvane.

- Da bi se sprije~ila pojavamo`danog udara i drugih neuro-lo{kih oboqewa potrebno je dai samiu~inimo nekekorake i sa-~uvamo svoje zdravqe. To se pri-je svega odnosi na pravilnu ish-ranu u kojoj treba znatno reduko-vati so, zatim na izbjegavawemasne hrane i obilnih obroka,treba prestati sa pu{ewem ikonzumirawem ve}ih koli~inaalkohola. Hroni~ni bolesnicimoraju se pridraàvati prepi-sane terapije, a u dane sa viso-kim temperaturama, ili naglimoscilacijama, potrebno je smaw-iti sve fizi~ke aktivnosti.Va`no je ista}i zna~aj bavqewasportom i rekreativne aktivno-sti, koje u znatnoj mjeri pomaùorganizmu da se preventivnoza{titi od mnogih te{kih obo-qewa, savjetuje dr Goran Mak-simovi}. S.\.

SVE VI[E MO@DANIH UDARA!

Bista revolucionara Rodoqubaôlakovi}a netragom je nestalaiz Gradskog parka u no}i izme|u~etvrtka i petka. Ovu informa-

ciju zaposlenima u bijeqinskom MuzejuSemberije saop{tili su gra|ani. Direk-tor Muzeja Semberije, mr Mirko Babi}odmah je o ovom, kako kaè, vandalskom ~i-nu, obavijestio na~elnika op{tine, na-~elnika Odjeqewa za dru{tvene djelatno-sti i policiju.

- Na postoqu, na komese nalazila bista,primije}ena je ve-lika koli~ina is-paqenih petardi.Da li je ta detona-cija pomogla vanda-lima da lak{e ski-nu bistu, to tektreba da utvrdi po-licija. Uglavnom,bista Rodoquba ô-lakovi}a nije pro-na|ena u parku, te je najvjerovatnije i od-nesena u nepoznatom pravcu, kaè Babi}.

Babi} isti~e da je bista Rodoquba ô-lakovi}a postavqena sredinom osamdese-tih godina pro{log vijeka, te da izrada

jedne biste i weno modelovawe ko{ta oko10.000 KM. - Kradqivci obi~no uni{tava-ju i o{te}uju biste i na otpadu ih prodajuza 200 do 300KM, jer toliko moèko{ta-ti ta koli~ina bronze i bakra. U pitawusu javni spomenici sa elementima pokret-nog kulturnog dobra i u civilizovanimdru{tvima ovakve stvari su nedopustive.Dru{tvo se mora ozbiqno pozabavitiza{titom ovakvih javnih spomenika, pogo-tovo onihkojisenalazena listi kulturneba{tine, kaè Babi}.

Prije dvije godine vandali su sa posto-qa u Gradskom parku skinuli bistu Fili-paVi{wi}a, rad JovanaLukomskog, bjelo-ruskog emigranta, {kolovanog u Kijevu,profesora u Kraqevu i Bijeqini. Bista

je, sre}om, prona|ena u `buwu. Babi} ka-è da Muzej trenutno nema sredstava da naadekvatan na~in za{titi i ponovo posta-vi Vi{wi}evu bistu u Gradskom parku.Trenutno se na tom prostoru jo{ nalazebiste Kneza Ive od Semberije i Dimi-trija Lopandi}a. E.S.N.

UKRADENARO]KOVABISTA

NAKON POGIBIJE POMO]NOG RADNIKA DAMIRA SAVANOVI]A NA GRADILI[TU U BIJEQINI

Smrt pomo}nogradnika, DamiraSavanovi}a(45)na gradili{tu u

Ulici Petrova gora, gdjeradove izvodi preduze}e"Megadrvo inèwering"DOO jo{ jednom je potvr-dila svu ozbiqnost situa-cije u kojoj se nalazi gra-|evinski sektor u kome jezaposlen veliki broj rad-nika na podru~ju Bijeqi-ne. Bjesomu~na trka s vre-menom, rokovi, profit,te{ki uslovi rada, visoketemperature, sve to uti~ena status i li~nu bezbjed-nost radnika zaposlenih ugra|evinskom sektoru. St-ru~wak iz oblasti nadzo-ra na gra|evinskim objek-tima, koji dobro poznajeovu problematiku, kaèda inspekcija ~esto samozadovoqava formu i neri-

jetko zatvara o~i predo~iglednim propustimakoje svjesno ili nesvjesnoprave investitori i gra-|evinski operativci.

- Velike gra|evinskefirme moraju da pokaùvlastitim primjerima ka-ko treba po{tovati pro-pise. [ta zna~i ako imateu magacinu pet {lemovakoje radnici uglavnom nekoriste. Bojim se da pos-toji svojevrsna sprega iz-me|u inspektora i gra|e-vinaca. Inspektor obavipet do deset kontrola, na-pravi zapisnik, izreknedvije do tri nov~ane kaznei to je sve. Oni moraju ne-najavqeno da dolaze nagradili{ta i da utvr|ujustvarno stawe na terenu.Gra|evinci poku{avaju da{to jeftinije pro|u naobjektu. Improvizuju se

skele, nema za{titne og-rade oko skele, nema mer-devina, rukohvata, nemaza{titinih pojaseva zaradnike. Nekada se o sve-mu tomemoralo voditi ra-~una. Radnici sada morajukao akrobate da se preba-cuju s jednog nivoa na dru-gi. êsto su ugroèni ipje{aci koji prolaze tro-toarom, kaè na{ sagov-ornik.Milenko Stevanovi} ,

tehni~ki direktor ovogpreduze}a kaè da je Da-mir Savanovi} radio kaopomo}ni radnik, da jeuredno bio prijavqen, teda je imao za{titnu opre-mu koja je zakonom propi-sana i koja podrazumijevaza{titni {lem, bluzu i~izme.

- Po svemu sude}i, bio jeto tragi~an slu~aj. Jedantrenutak nepa`we i pog-re{an korak odveo ga je u

ambis. U pitawu je tavans-ki prostor objekta, a nepeti sprat. Radnik je ko-licima izbacivao {ut izprostorije. Teret se podi-è dizalicom, a isto takoje propisano kako se spu{-ta sa vi{ih spratova. Rad-nik nije smio na takav na-~in izbacivati teret izobjekta. Na{ objekat jeuredno prijavqen i gradi-li{te je jo{ u januaru do-bilo odobrewe od Inspek-cije za rad i radne odnose,tvrdi Stevanovi}.

On kaè da je objavqenpogre{an termin strada-wa radnika, jer je slu~ajprijavqen u 17. 45, a rad-nik je pao iz potkrovqa u16.50 minuta. Stevanovi}kaè da je Hitna pomo}brzo reagovala i ukazalaSavanovi}u pomo}, ali jeon podlegao usqed teìnepovreda. Poslovodstvopreduze}a je iskazalo sp-remnost da pomogne porod-ici nastradalog radnika ida izmiri sve neophodnetro{kove sahrane, kaèStevanovi}.

Damir Savanovi} je ro-|en u Zagrebu, a sa supru-gom i desetogodi{wim si-nom bio je nastawen u â-|avici.

Okru`ni tuìlac, Mar-ko Zeki} kaè da }e ob-dukcijom tijela nesre}nogradnika biti ta~no utvr-|en uzrok wegove smrti.Tuìlac Zeki} kaè da jenadle`na inspekcija, po-licija i tuìla{tvo od-mah reagovalo, kako biutvrdili sve ~iwenice ko-

je mogu rasvijetliti okol-nosti pod kojima je nas-tradao radnik Damir Sa-vanovi}. E.S.N.

ÊSTO SE ZATVARAJU OÎMjesto

nesre}e

MirkoBabi}

Dr GoranMaksimovi}



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.10

DJEÎJE SELO ME\A[I

Slijedom odluka Mjesnezajednice Me|a{i iSO Bijeqina, u subotu20. juna u Me|a{ima je

otvorena Ulica djece Evrope, ai ostale ulice u ovom sembers-kom selu }e dobiti nazive podjeci sa svih kontinenata na{eplanete. Realizatori ove dugo-godi{we ideje su aktivisti-vo-lonteri Dje~ije ambasade, kojapostoji ve} 18 godina zahvaquju-}i wenom predsjedniku advokatuDu{ku Tomi}u i svima onimakojima je srcu bliska ideja po-sebne brige za budu}nost na{edjece.

Sve~anosti u Me|a{ima pris-ustvovali su Vojin Mijatovi},izaslanik predsjedavaju}eg Vije-}a ministara BiH Nikole[pi-

ri}a, Mi}o Mi}i}, na~elnikop{tine Bijeqina, Dragan \ur-|evi}, predsjednik Skup{tineop{tine Bijeqina, SvjetlanaBroz, unuka Josipa Broza, teMarija Karla Milenkovi} iZoran Milenkovi} sa porodi-com, roditeqi devetogodi{wegTeofila Milenkovi}a, novog,tre}eg po redu ambasadora Dje-~ije ambasade Me|a{i.

Prvi ambasador bio je Teo-filov polubrat, slavni violin-ist Stefan Milenkovi} kojitrenutno ìvi u Americi.

Na~elnik na{e op{tine obe-}ao je da }e op{tinska adminis-tracija pomo}i nastavak reali-zacije projekta Dje~ije ambasade.

Nakon otkrivawa table sanatpisom Ulica djece Evrope, u

muzi~kom dijelu manifestacije,guda~ki orkestar porodice Mi-lenkovi}, Marija Karla, Zoran,Teofil (9), Timofena (7) i Ata-nasije (5) svirao je Uvod u Ver-dijevu Travijatu, te BetovenovuOdu radosti, a izuzetno efektno

je sviran triptih pjesama sa na-{ih prostora, sa~iwen od melo-dija ,,U Stambolu na Bosforu’’,,,Tamo daleko’’i ,,Za svaku toplurje~ ti fala’’.

Du{ko Tomi} je rekao da jeovo veliki dan za Semberiju, jerideja Dje~ije ambasade nastavqasvoj ìvot za dobrobit djece iwihove budu}nosti. Zoran Mi-lenkovi} je napomenuo da djecuu~imo i vaspitavamo da ne buduonakvi kakvi smo mi sami ~estobili. M.E.

ULICA DJECE EVROPE

Udiskoteci ,,\edin" u Ug-qeviku policija je, po do-

javi, prona{la bombu za-tegnutu uètom oko pono-

}i 20/21. jun dok je ovaj ugostiteqskiobjekat bio pun gostiju. Centar Javnebezbjednosti Bijeqina je saop{tioda je nepoznato lice u oko 23.20 ~a-sova SMS porukom obavijestilo po-liciju da je u diskoteci postavqenabomba. Pripadnici Centra su ubrzoispraznili prostorije, a zatim u san-itarnom ~voru prona{li bombu (P-75) koja je bila zategnuta uètom.

- Policija preduzimaju sve opera-tivno-takti~ke mjere i radwe u ciqupronalaska izvr{ioca ovog krivi~-nogdjela, saop{teno je iz CJB.

Jedan od gostiju te ve~eri, koji nije èlio da se predstavi, kaè da jepolicija u{la i ubrzo ispraznilaobjekat, te da su gosti bili ubije|enida je rije~ o la`noj dojavi. - Nismoni pomislili da se radi o istinitojdojavi jer danas, zahvaquju}i mobil-nim telefonima, svako mo e anonim-no da prijavi da je negdje postavqeneksploziv. Tek sam kasnije, iz medi-ja, saznao da je eksplozivna napravazaista i prona|ena, kaè ovaj mladi}.

BOMBA U DISKOTECI

Teofil Milenkovi}

Da jo{ uvijek postojiveliko interesova-we za upis na bije-qinski Pedago{kifakultet, pokazuje

slika koju smo zabiqeìli uStudentskoj slu`bi ovog fa-kulteta. Ve} u prvim jutar-wim ~asovima prvog dana od-re|enog za prijavqivawe kan-didata u studentsku slu`bustiglo je vi{e od pedesetakprijava. Zaposleni u student-skoj slu`bi kaù da je inte-resovawe sli~no pro{logo-di{wem i da o~ekuju da }e dopetka, zadweg dana za prijav-qivawe kandidata, sti}i mno-go vi{e prijava studenata n-ego {to ih se moè upisati naovaj fakultet. Ina~e, ove go-dine odobren je upis 50 buxet-skih i 70 samofinansiraju}ihstudenata na odsjek razrednenastave i po 40 buxetskih isamofinansiraju}ih studena-ta na odsjek pred{kolskog

vaspitawa.Tina Maksimovi} kaè da

je zavr{ila gimnaziju vrlodo-brim uspjehom i nije puno raz-mi{qala o svom budu}em ì-votnom pozivu.

- Opredjeqewe za poziv nas-tavnika rodilo se odavno.Ovdje ìvim i nemam finan-sijske uslove za studirawe unekom ve}em gradu, izvan Bi-jeqine. Nekako mi je bilolo-

gi~no da do|em ovdje i da pre-damdokumenta, kaè Tina.

Sli~no razmi{qa i DarkoSimiki} iz Ugqevika. Zavr-{io je tehni~ku {kolu - smjerelektrotehni~ar.

- Znam da je i u ovoj profe-sijite{ko prona}iposao, alibih volio da budem nastavniki da radim u {koli. Mo`da }edo}i i do smjene generacija uprosvjeti, te }e se ukazati

{ansa zaposao. Ali,prvotre-ba zavr{iti fakultet i do}ido diplome, kaè Darko.

Na Fakultet spoqne trgo-vine u Bijeqini ove godinebi}e ukupno upisano 170 stu-denata, od ~ega 45 buxetskih i125 samofinansiraju}ih.

Dekan ovog fakulteta, Sr-|anDamjanovi} kaè da je in-teresovawe za ovaj fakultetizraèno u istoj mjeri, kao {to

je bio slu~aj i ranijih godina.- Trenutno nana{em fakul-

tetu studira oko 1.200 redov-nih studenata. Imamo i oko300 studenata sa Vi{e {kolespoqne trgovine koji su se ume|uvremenu prebacili na~etvorogodi{wi studij. O~e-kujemo da }e do oktobra bitiopremqen i useqen Centarvisokog obrazovawa u Bije-qini, jer bismo u tom slu~ajuimali mnogo boqe uslove zarad i studirawe, kaè Dam-janovi}. E.S.N.

PEDAGO[KI FAKULTET U BIJEQINI

VELIKO INTERESOVAWEZA UPIS STUDENATA




P

olagawem kame-na temeqca u po-nedjeqak je oz-vani~en po~e-

ak radova na izgradwi{kolske zgrade u Dowojâ|avici, ~ime }e se uogledno vrijeme stvoritislovi za normalno izvo|e-

we nastave.- Ovo je veliki dan za sve

i nastavnike na{ejer smo danas kre-

u izgradwu nove zgra-takoda }e |aciod prvogpetog razreda, naredne

mo}i da se usele uu~ionice, rekao je \o-

Ani~i}, direktor O[Stevan Nemawa", ~ija seentralna {kola nalazi u

Gorwem Dragaqevcu, a{kola u izgradwi u Dowojâ|avici jedna je od 11

odru~nih {kola. Po geog-afskoj rasprostrawenos-i ova {kola je najrazu-enija u op{tini Bijeqina.Trenutno u Dowoj â|a-

nastavu za 33 u~enikau neuslovnim

zgrade Domai po~etak izgrad-

novog objekta je od izu-zna~aja za sve sa-

da{we i budu}e generaci jeu~enika. Predvi|eno je dase sagradi moderan objekatsa tri u~ionice i svimprate}im sadràjima, a udrugom djelu zgrade }e bitiura|ena svla~ionica za po-trebeFK "Jedinstvo", takoda }e ovajobjekat imati ve-liki zna~aj za ovo selo iwegove mje{tane, istakao

je direktor Ani~i}.Zgradu {kole u Dowoj

â|avici finansira}e op-{tina Bijeqina i ovaj ob-

jekat predstavqa nastavakrekonstrukcije i izgradwe{kolskih objekata u Sem-beriji.

- Djeca zasluùju najboqeuslove za izvo|ewe nastavei sre}an sam {to u ime op-{tinske administracije,mogu da ozvani~im po~etakradova na izgradwi novogobjekta {kole, rekao jeMi}o Mi}i}, na~elnik op-{tine Bijeqina prilikompolagawa kamena temeqca.- Za izgradwu ove {kole,izdvoji}emo iz op{tinskogbuxeta 268.000 KM i premadinamici izvo|ewa radovao~ekuje se da se za dvamjese-ca sagradi objekat i zavr{egrubi radovi, a ukoliko bu-de nov~anih sredstava, {ko-la }e mo`da biti potpino

ura|ena do kraja godine.Podsjeti}u, da je na ovommjestu, do pro{le godinebila stara {kola koju smomorali sru{iti i da smoprona{li privremeno rje-{ewe sa adaptacijom pros-torije u zgradi Doma kul-ture u u~ionicu, {to namdaje za obavezu vi{e dakvalitetno i u roku izg-radimo ovajobjekat i na{ojdjeci stvorimo optimalneuslove za {kolovawe. Obaveza svihnas koji up-

ravqamo op{tinskom ad-ministracijom je da stvo-rimo adekvatne uslove zasve u~enike na podru~ju na-{e op{tine i u tom prav-cu, mogu da kaèm, da }e udogledno vrijeme i u skladusa finansijskim mogu}nos-tima biti nastavqena izg-radwa {kole u DowemDragaqevcu, gdje je do sadasagra|en temeq, a ura|en jei projekat za {kolu u âr-da~inama. Tosvedovoqnogovo-ri o spremnosti da se stvo-re{toboqiuslovi za{ko-lovawe djece, naglasio jena~elnik Mi}i} na ozvani-~ewu po~etka radova na grad-wi {kole u â|avici. S.\.

POÊLA IZGRADWA [KOLE U DOWOJ Â\AVICI

DJECA ZASLU@UJU NAJBOQE

Uorganizaciji ug-qevi~kog Dru{t-va dobrovoqnihdavalaca krvi ,,Ru-

dar" proteklog vikenda jeodràna me|unarodna akcijadobrovoqnog davala{tva kr-vi u kojoj je prikupqeno 150doza ove dragocjene te~nosti.Pored doma}ina u akciji suu~estvovala dru{tva iz cije-le Republike Srpske i Srbije.

Na~elnik Centra za trans-fuzijsku medicinu u Bijeqi-ni dr Sneàna Gegi} pohva-lila je organizaciju isti~u-}i da nigdje, kao ovdje u Ug-qeviku, nema tako dobro or-ganizovnih akcija.

- Sva prikupqena krv odove akcije ide za potrebe bi-jeqinske bolnice, koja pok-riva veliku regiju i ~ak 200hiqada zdravstvenih osigu-

ranika. Svaka akcija dobro-voqnih davalaca krvi u Ug-qeviku predstavqa velikigodi{wi resurs za ovu bije-qinsku ustanovu, jer ni u jed-noj akciji ne moèmo daprikupimo toliko dragocje-ne te~nosti na jednom mjestukaoovdje, istakla je drGegi}.

Predsjednik Dru{tva Mi-lan Markovi} kaè da ,,Ru-dar" ima 550 aktivnih ~lano-va i tvrdi da je najmasovnijei najorganizovanije dru{tvodobrovoqnih davalaca krviu biv{oj Jugoslaviji.

- Svake godine dva putaor-ganizujemo dobrovoqno dava-la{tvo ovdje u Ugqeviku ina{i ~lanovi se redovnoodazivaju svim akcijama uSrpskoj i Srbiji. U raznimakcijama pro{le godine na-{i ~lanovi su dali 1.118 pu-

takrv, kaè Markovi}.On je naro~ito pohvalio

novoformirani Savez mla-dih dobrovoqnih davalaca odkojih je wih 15 sada prvi putdalo krv. Ohrabruje ga, kaèon, to {to se ,,armija" dob-rovoqnih darovalaca krvistalno pove}ava.

Dru{tvo dobrovoqnih da-valaca krvi ,,Rudar", Ugqe-vik omasovqeno je 1984. go-dine kada je osnovano Javnopreduze}e Rudnik i Termoe-lektrana ,,Ugqevik" ~ijiradnici ~ine ve}inu ~lano-va. Od tada ugqevi~ki human-itarci svake godine po dvaputa organizuju akcije pri-kupqawa krvi u Ugqeviku iredovno se odazivaju akcija-ma koje organizuju drugadru{tva iz cijele Srpske iSrbije. R.J.

PRIKUPQENO150 DOZA KRVI

Povratnici u ugqe-vi~ka sela Atma~i}ei Gliwe imaju razlo-ga da budu zadovoqni,

jer su dobili dva i po kilometraasfalta, koji su zajedni~kimsredstvima izgradili Vlada Re-publike Srpske, Ministarstvoza izbjegla i raseqena lica uFederaciji BiH i op{tinaUgqevik.

Ova dionica povezuje susjednapovratni~ka naseqa Jaware, At-ma~i}e i Gliwe, te znatno skra-}uje putovaweprema Loznicii Zvorniku isusjednoj fede-ralnoj op{ti-ni Teo~ak.

Otvaraju}iovaj put, minis-tar za izbjeglai raseqena li-ca u RS, OmerBrankovi} po-dsjetio je da jeizgradwa putako{tala 270hiqada marakai da je VladaRS izdvojila najvi{e, 170 hiqa-da, dok su Federalna Vlada iop{tina Ugqevik izdvojili po100 hiqada maraka.

- Ovaj asfaltni put }e znatnopoboq{ati uslove za ìvot pov-ratni~ke populacije dok je samprojekat dobar primjer kako vi-{e institucija u Bosni i Her-cegovini mogu zajedni~ki pomo-}i povratnicima, istakao jeovom prilikom Brankovi}.

U Atma~i}e se do sada vratilo

65 porodica koji se uglavnom ba-ve poqoprivredom i svaka pomo}im je dobro do{la. Ku}e su obno-vili zahvaquju}i me|unarodnimorganizacijama, dok im je op{-tina Ugqevik pomogla u izgrad-wi, obnovi i rekonstrukciji in-frastrukture.

Za razliku od bh. prosjeka, po-vratak Bo{waka u ugqevi~kamjesta nije pratio nijedan inci-dent. Op{tina Ugqevik im jepomagala u skladu sa mogu}nos-tima. Zajedni~kim radom i do-

govorom u ve}ini povratni~kihmjesnih zajednica izgra|eni suili obnovqeni mnogi objekti odvitalnog zna~aja kao {to su{kole, vodovodi, putevi, mjesneambulante. Ni druge vrste pomo-}i od op{tine nisu izostale kao{to su besplatna dodjela sadni-ca vo}a i regresirawe kamata napoqoprivredne kredite povrat-nika, koji se uglavnom bave zem-qoradwom i sto~arstvom.

R.J.

ASFALT ZA

POVRATNIKE



OBRAZOVAWE SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.12

JO[ JEDNA USPJE[NA [KOLSKA GODINA ZA GIMNAZIJU ,,FILIP VI[WI],,

PUNO RAZLOGA ZA ZADOVOQSTVOSa 921 u~enikom, koliko ih je poha|alo bijeqinsku Gimnaziju u {kolskoj 2008/2009. godini, ova sredwa {kola se svrstava u

red velikih {kola. Me|utim, nije samo broj u~enika taj kojim se mjeri wena veli~ina. U~enici Gimnazije ,,Filip Vi{wi}’’

skre}u pa`wu na sebe i rezultatima koje postiù na brojnim takmi~ewima tokom {kolske godine. Na koktelu prire|enompovodom uspje{no zavr{ene {kolske godine, posebna pa`wa je poklowena upravo wima-najuspje{nijim u~enicima...

U90 godina dugoj tra-diciji, bijeqinskaGimnazija je izwed-rila brojne genera-

cije od kojih su mnogi postaliprofesori, qekari, advokati ipoznati nau~ni radnici, kako ulokalnoj zajednici, tako i {i-re. Gimnazija je zahtjevna {ko-la, ali svi oni u~enici koji suèqni znawa i napredovawa,ova {kola je uvijek bila najbo-qi izbor.

- Danas je prilika da progo-vorimo o onim u~enicima kojisu bili najboqi u protekloj{kolskoj godini i pravo je za-dovoqstvo pri~ati o najboqi-ma me|u onima koji su i najvi-{e doprinijeli tome, to suu~enici, wihovi roditeqi iprofesori koji su svesrdnimzalagawem tokom godine dove-li do ovako dobrih rezultata.Kad kaèm dobri rezultati,onda na prvom mjestu mislimna u~enike koji su osvojili pr-va mjesta na takmi~ewima, is-takla je direktorica Dobrila\ukanovi} preciziraju}i dana kraju ove {kolske godineimaju devet regionalnih i petrepubli~kih prvaka. Uvidom uoblasti u kojima su se u~enicitakmi~ili, evidentno je da se uovoj {koli podjednako bave,kako u~enicima koji su skloniprirodnim, tako i onima koji-ma su draè dru{tvene nauke,tako da svi u~enici, shodnosvojim interesovawima i sklo-nostima, mogu razvijati svojepotencijale.

- Ovo je prilika da progovo-rim i o maturantskojgeneraci-ji, o 222 u~enika koji odlaze, itu smo uvijek ispuweni izmi-je{anim osje}awima. Tu`ni

smo zbog rastanka s wima, aliisto tako smo ispuweni i za-dovoqstvom {to smo ih pri-premili za daqe {kolovawe.Me|u wima je 14 ,,vukovaca’’, au~enik generacije je JovanaTopali}. Jovana je u~enica odkoje svi mnogo o~ekujemo, svjes-ni da ona to moè, a ona se,kako sam ~ula, opredijelila zagra|evinski fakultet, kaèDobrila \ukanovi}.Jovana Topali}, u~enik gene-

racije, ,,vukovac’’, i u osnovnoj,i u sredwoj {koli, potvrdila

je da }e upisati gra|evinarst-vo na Fakultetu tehni~kih na-uka u Novom Sadu.

- Mislim da je to pravi pozivza mene, jer omogu}ava da do iz-raàja do|u kako kreativnosttako i logika, poja{wava Jo-vana osvr}u}i se na tek zavr-{eno sredwo{kolsko obrazo-vawe isti~e da kora~aju}i kr-oz ìvot u sje}awu ~uva uvijeksamo lijepe uspomene, jer sesamo tako moè posti}i è-qeni uspjeh.Prvi na republi~kim takmi-

~ewima su: Danijela Mitro-vi}, drugi razred, prvo mjestoiz matematike, Dragana Triva-kovi}, ~etvrti razred, prvomjesto iz srpskogh jezika i kul-ture izraàvawa, Sandra \o-

ki}, prvi razred, prvo mjestoiz srpskog jezika i kultureizraàvawa, Vasilije Marja-novi}, drugi razred, prvo mje-sto iz engleskog jezika i kwi-èvnosti i Vladan Lazarevi},drugi razred, prvo mjesto izfizike.

- Vladan je zauzeo prvo mje-sto na republi~kom takmi~e-wu. Bili smo i na dràvnomtakmi~ewu, gdje je od 24 u~eni-ka iz cijele BiH bio deseti.Veliki je to uspjeh, jer su natom takmi~ewu svi drugi bilistariji od wega, bili su to u~e-nici iz tre}ih i ~etvrtih raz-reda. Kad su iz Dru{tva fizi-~ara BiH vidjeli wegove re-zultate, o~ekuju da }e ve} sqe-de}e godine biti u dràvnojreprezentaciji na Olimpijadi,kaè profesor fizike JovanVasili}.

Profesor Vasili} je u dosa-da{wem radu uvijek postizaoveoma zapaène rezultate na

brojnim takmi~ewima. Kaè,da razlog tome mo`da leì una~inu na koji ovu nauku prib-liàva u~enicima.

- U~enika prvo treba moti-visati i na neki na~in dovestido toga da oni sami rade. Zadobre rezultate je potrebnopuno rada, talenat tu igra ma-wu ulogu. Mo`da moj nekakavdruga~iji pristup fizici kaonastavnom predmetu dovodi dotoga da je u~enici zavole, alija stalno govorim da djecu fi-zikom ne treba pla{iti. Prvikontakt u~enika sa novim nas-tavnimpredmetom uvijek trebabiti kroz lijepu pri~u i krozukazivawe u~enicima na ono{to im je poznato i blisko, patek onda krenuti u daqa ist-raìvawa. Poslije dolaze nared zadaci i formule, kad sh-vate o ~emu se tu radi, kaèprofesor Vasili}.

- Osvojio sam prvo mjesto narepubli~kom takmi~ewu i pro-{le i ove godine. Ja volim fi-ziku, isti~e Vladan, a koliko

je zna govore postignuti rezul-tati.

Rezultati na kraju {kolskegodine bi bili nepotpuni kadse ne bi pomenula i sportskatakmi~ewa, jer, kako kaè di-rektorica Gimnazije, i to go-vori koliko se radi na ja~awui duha i tijela.Mu{ka rukometna ekipa je

druga u Republici Srpskoj, adjevojke su tre}e u ko{arci.

- Sve u svemu, mislim da nakraju ove nastavne godine, svioni koji su bili zaintereso-vani za rad ove {kole, imajurazloga da osje}aju zadovoqst-vo, zakqu~uje Dobrila \uka-novi}. M.R.

DOBITNICI VUKOVE DIPLOMEJovana Topali}, Milo{ Tomi}, Jelena Savi}, IvanaMilovanovi}, Ivana Vidakovi}, Nina Ivani}, @eqkaMarkovi}, Jelena Milanovi}, Dragana Trivakovi}, NikolinaStjepanovi}, Miroslav Mari}, Tijana Radovanovi}, DraganaRodi} i Milena Kova~.

Sredwa muzi~ka {ko-la ove godine imamjesta za isti broju~enika kao i pro-

{le godine, tako da se u prvirazred moè upisati ukupno20 u~enika. Prema kalendaruupisa, koji je utvrdilo Mini-starstvo prosvjete i kultureRepublike Srpske, 17. i 18.

jun su datumi upisa za onekoji èle upisati sredwumuzi~ku {kolu. Jedanaesti i12. jun su bili dani za podno-{ewe prijava, dok je srijeda,17. jun sa po~etkom u 9 ~asova,vrijeme za polagawe prijem-nog ispita, koje su u Minis-tarstvu imenovali kao poseb-

ni ispit. Na prijemnom ispi-tu se vr{i provjera sluha, in-tonacije i ritma, a rezultatisu objavqeni sqede}eg dana,18. juna do 10 ~asova, na oglas-noj plo~i {kole. Onaj kandi-dat koji na prijemnom ispituosvoji ispod 50 bodova, ne mo-è se upisati, jer je taj brojbodova propisani minimum.U prvom upisnom roku prim-qeno je 19 u~enika i to, naodsjek za harmoniku dva u~e-nika, na odsjek za klavir ~e-tiri, na odsjek solo pjevawadva i na teorijski odsjek 11budu}ih mladih muzi~ara.Drugi upisni rok je tre}eg

jula, primi}e se, kako kaù u

Sredwoj muzi~koj {koli, je-dan u~enik na odsjek za vio-linu, a kona~ni rezultati bi-}e objavqeni 6. jula.

Proteklu, 2008/2009. {kol-sku godinu, u Osnovnoj iSredwoj muzi~koj {koli,,Stevan Stojanovi} Mokra-wac’’ ocijewu kao uspje{nugodinu. Zahvaquju}i marqi-vom vje`bawu u~enika i wi-hovom talentu, te uz predanoumjetni~ko i pedago{ko vo-|ewe profesora, {kolsku go-dinu je uspje{no zavr{ilo 69sredwo{kolaca i 208 osnov-no{kolaca.

Za upis u bijeqinsku mu-zi~ku {kolu interesovawe su

pokazali kako mladi sa pod-ru~ja na{e op{tine, tako i

iz Br~kog, Prwavora, Zvor-nika i Loznice. M.R.

MUZI^KA [KOLA ,,STEVAN STOJANOVI] MOKRAWAC,,

SLOBODNO MJESTO ZAJO[ JEDNOG VIOLINISTU

DirektorkaGimnazije Dobrila

\ukanovi} saJovanom Topali},

u~enicom generacije

Profesor JovanVasili} sa

u~enikomVladanom

Lazarevi}em

Profesor JovanVasili} sa

u~enikomVladanom

Lazarevi}em



Tradicionalni godi{wikoncert SKUD-a ,,Sem-berija’’ ove godine seodràva tokom dvije

uzastopne ve~eri u velikoj saliDoma omladine, sa po~etkom u 20~asova i 30 minuta. Na pozorni-ci }e se na}i gotovo svi ~lanovi

ove bijeqinske folklorne ins-titucije. Prve ve~eri, u petak,26. juna, koncert za svoje sugra-|ane prire|uje jedan dio ansam-

bla, a to je Narodni orkestar,,Bisernica’’ i vokalni solistiSlobodanka Ka{ikovi}, VladaPetrovi}, GinaNikoli}, JelenaKokanovi} i Marija Nikoli},te ansambl igara sa solistimaigra~ima Svetlanom Terzi} iDraènom Kokanovi}em. Drugekoncertne ve~eri, u subotu, 27.

juna, nastupi}e prvi izvo|a~kiansambl, te prvi i drugi dje~ijiizvo|a~ki ansambl koji }e izve-sti desetak najqep{ih koreog-rafija iz svog bogatog repertoara.

Koncert po~iwe spletom sta-rih srpskih kola. Na ~elu 13-o~-lanog orkestra je Stanko Zari},virtuoz na harmonici, a harmo-niku sviraju i Dragi{a Tomi},Sa{a Bradari} i @iko Lazi},violinu Dragana Gaji} i BiqanaPetrovi}, flautu Ma{a Koji} iJelena Dubov, a Stefan Bo{ko-vi}svira klarinet, duduk i fru-lu, Nenad Prodanovi} kontra-bas i gitaru, dok }e se gitara, ta-pan i tarabuka smjewivati podprstima Damjana Axi}a.

Na repertoaru su poznate iuvijek rado slu{ane starograd-ske pjesme, te pjesme sa Kosova,vla{ke narodne pjesme, makedon-ske, rumunske... i sigurno }e mno-ge od wih, zajedno s izvo|a~ima,zapjevati i publika.

Subotwe ve~e zapo~iwe uzzvuke @ikinog kola, zatim napozornicu izlaze najmla|i, a tosu ~lanovi dje~ijeg ansambla

koji ~ine djeca osnovno{kols-kog uzrasta. Prvo }e nastupitidrugi dje~iji ansambl sa ,,[aqi-vim igrama iz Banata’’, a zatimprvi dje~iji ansambl sa ,,Igramaiz Poni{avqa’’, te ,,Igrama iz[umadije’’.

Prvi izvo|a~ki ansambl je zagodi{wi koncert priredio ~e-tiri koreografije: ,,Igre selaKoreti{te’’, ,,[opske igre’’,,,Igre iz Timo~ke krajine’’ i,,Dubo~ke kraqice’’.

Narodni orkestar }e tokomdruge ve~eri godi{weg koncer-ta, pored muzi~ke pratwe svihkoreografija, pratiti i vokal-ne soliste, izvo|a~e starih, aliuvijek rado slu{anih, narodnihpjesama.

-Posebno zadovoqstvo nampredstavqa to {to prire|ujemokoncert u na{em gradu, a da bimogli {to uspje{nije da ga pri-redimo pomo} i podr{ku smo do-bili od Skup{tine op{tineBijeqina. Pomo} smo dobili iod prijateqa SKUD-a ,,Sem-berija’’, ,,Spektar-drinka’’, res-torana ,,Lovac’’ i ,,ZP Ko-merca’’, istakao je direktor na-{eg proslavqenog kulturno-umjetni~kog dru{tva, MilanRadi} ujedno uputiv{i poziv zadolazak na koncert na kome }e,kako obe}avaju iz SKUD ,,Sem-berija’’, dati sve od sebe i poka-zati se u najboqem svjetlu.

M.R.


GODI[WI KONCERT SKUD ,,SEMBERIJA,,

PJESMA NA[A NARODNA,KOLO NA[E [IROKO

Uorganizaciji Spor-tskog ribolova~kogudruèwa ,,Riba’’ isuorganizaciji Tu-

risti~ke organizacije Bije-qina, a pod pokroviteqstvomSO Bijeqina, na prelijepomizleti{tu ,,Pet jezera’’, 11. i12. jula (petak i subota), odr-à}e se turisti~ko-zabavnamanifestacija ,,Zlatni kot-li} Semberije’’. Na ovogodi{-woj, 15-oj po redu manifesta-ciji, o~ekuje se stotiwak eki-pa i oko 5.000 posjetilaca. Ia-ko }e se mnogi sloìti da jedruèwe i provod u prirodinajva`nije, ekipe koje dolazeda pokaù svoju vje{tinu upripremawu ,,najboqe ribqe~orbe’’ s tim se ne}e u potpu-nosti sloìti. Kuvari i wi-hovi pomo}nici najavquju da}e dati sve od sebe, a recepti}e, kao i ranijih godina, bitizaista raznovrsni, a na zadovo-qstvo brojnih Bijeqinaca ko-

ji svoje slobodno vrijeme voleda provedu uz takmi~arskeekipe pored wihovih kotli}ai ro{tiqa. Atraktivni pri-rodni ambijent revira ,,Pet

jezera’’ zaista pruà idealneuslove za odràvawe jedneovakve manifestacije. U okvi-ru ovogodi{weg ,,Zlatnog kot-li}a Semberije’’, kako najav-quju organizatori, bi}e prip-remqena ~orba od 3.500 litara.

- Pro{le godine smo po pr-vi put pripremili tako veli-ku koli~inu ~orbe za posjeti-oce manifestacije, kada je ukazan uba~ena tona ribe i ne-koliko desetina kilogramaraznih za~ina. ôrbu smo to-komdva danatrajawa ,,Zlatnogkotli}a’’ besplatno podijeli-li gra|anima. Podijeqeno jeoko {est i po hiqada porcija,precizirao je predsjednik Or-ganizacionog odbora, Miod-rag \uki}, te najavio da }ecentralni doga|aj i ove godi-ne biti takmi~ewe u priprema-wu najboqe ~orbe. Prema naja-vama, takmi~i}e se stotiwakekipa iz dvadesetak gradovaRS, Federacije BiH, Srbije iHrvatske, me|u kojima su iekipe koje }e angaòvati i pro-fesionalne kuvare poznatihrestorana i hotela, a sve saèqom da osvoje prvu nagradu.

U SUSRET TRADICIONALNOJ MANIFESTACIJI

KONCERT UGQEVI^KOG KULTURNO - UMJETNI^KOG DRU[TVA

ZLATNI KOTLI]SEMBERIJE

Kulturno-umjetni~kodru{tvo ,,Rudar" odr-àlo je koncert naTrgu ispred op{tine.

Nastupom pred mnogobrojnomugqevi~kom publikom, ovi mom-ci i djevojke su jo{ jednom do-kazali da su najve}i ~uvari tra-dicije u podmajevi~kom kraju.

,,Rudar" je posqedwih godinamnogo radio, nastupao i putovao.

Obi{li su ve}inu dràva za-padne, sredwe i isto~ne Evro-pe. Samo u ovoj godini imali su40 nastupa.

Koncert na otvorenoj scenibio je i svojevrsna smotra ugqe-vi~kog Dru{tva pred odlazak ubugarski grad Velingrad, gdje }eu julu nastupati na festivalukoji okupqa najboqa dru{tvaovog dijela Evrope. Pro{logo-di{wi nastup je odu{evio pub-liku u Velingradu pa je to bila,,viza" za ponovni poziv bugars-kih doma}ina.

Umjetni~ki rukovodilacKUD-a Spomenko Novakovi}kaè da imaju pozive da nastupa-

ju u mnogim zemqama ali da eko-nomska kriza nije zaobi{la nikulturu, pa }e zbog nedostatkasredstava mnoga putovawa posvijetu biti odgo|ena.

Kulturno-umjetni~ko dru{-tvo ,,Rudar" je najmasovnija kul-turna organizacija u Ugqevikui ima oko 300 ~lanova organizo-vanih po ansamblima i sekcija-ma. Najbrojniji su folklorniansambli, wih ima devet u Ug-qeviku i ~etiri u mjesnim za-

jednicama - Gorwa i Dowa Trno-va, Obrije i Tutwevac. Zatim

je tu duva~ki orkestar, stariji i

mla|i, te vokalna grupa i izvor-ne grupe.

Novakovi} kaè da najvi{eohrabruje ~iwenica da je u pos-qedwe vrijeme najve}i prilivstudentske omladine i zavr{e-nih sredwo{kolaca.

- KUD im pruà mogu}nost dase bave ne samo folklorom,nego i muzi~kim stvarala{t-

vom. U tom radu je veoma bitansocijalni aspekt, odnosno da susva ta djeca na{la sebe i ovomdru{tvu, istakao je Novakovi}.

Od po~etaka rada Kulturno-umjetni~kog dru{tva ,,Rudar",od 1976. godine, pa sve do sadakroz ovo dru{tvo je pro{lo vi-{e hiqada ~lanova.

R.J.

ÛVARI TRADICIJE

PODMAJEVI^KOG KRAJA



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.14



EKOLOGIJA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. 15

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000-787U Bijeqini, dana 16. 06. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-787, po zahtjevuOP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{tezamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{iMitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.1. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su

kao k.~. br. 468 u naravi fiskulturno igrali{te i {kola ukupne povr{ine

2220 m2, 469 u naravi vo}wak 4. klase povr{ine 2421 m2, 470 u naravi wiva 5.klase povr{ine 5228 m2 i 471/3 u naravi wiva 5. klase povr{ine 20367 m2,upisane u Pl. 7 K.O. Qeqen~a.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS u Pl. 7 K.O.Qeqen~a upisana je O.[. ,,KNEZ IVO OD SEMBERIJE’’ sa dijelom 1/1.2. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~. br. 471/4 u naravi livada 2. klase povr{ine 9543 m2, upisane u Pl. 898K.O. Qeqen~a.Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS u Pl. 898 K.O.Qeqen~a upisana je Op{tina Bijeqina sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tv a ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja dokaù da polaùodre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ-èwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnihdokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nok-

wi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumenta-cije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se obj-avquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinicaBijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnomglasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i Hercegovina

Republika Srpska



Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004-025




N A J A V Q U J E



,DOM UÊNIKA BIJEQINA’’ sa sjedi{tem u Bijeqini zastupanog po

Du{anu Male{evi}u, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici

Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su

kao katastarske parcele br. 172/10 po kulturi poslovna zgrada u vanprivre-

di u povr{ini od 1008 m2 i broj: 172/11 po kulturi pomo}na zgrada u van-

privredi u povr{ini od 151 m2 upisane u Pl. 6044 k.o. Bijeqina 2 .

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 6044 k.o. Bije-

qina 2 upisan je ,,DOM UÊNIKA BIJEQINA’’ iz Bijeqine sa dijelom

1/1.

U postupku uspostve ovog zemqi{nokwi`nog ulo{ka ,,DOM UÊNIKA

BIJEQINA’’ sa sjedi{tem u Bijeqini je stekao pravo na ukwi`bu prava

raspolagawa na predmetnim nekretninama sa dijelom 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo





Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama

mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se

omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi

prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osno-

vu ranije priloène dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim

kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU

- Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj

zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Uposqedwih 20 godina alergijena hranu su se u~etvorostru-~ile, prvenstveno zbog upot-rebe aditiva koji se danas

stavqaju u sve namirnice da omogu}e ~u-vawe i wihovu stabilizaciju, poboq{a-

ju wihov ukus i daju im qep{u boju. Pr-ije 20 godina aditivi su imali oko sto-tiqak proteina, a danas ih ima na hiqa-de. Ti proteini su uzrok alergija i ne-tolerancije na hranu koji podsti~u raz-li~ite imunolo{ke mehanizme, a ispo-qavaju se neèqenim reakcijama na ko-ì i drugim organima. I genetski modi-fikovane namirnice isto nose rizik odalergija. Odrediti alergene ~esto je ve-oma te{ko. Svi podaci o sastojcimaproizvoda na etiketama ~esto nedosta-

ju. Vode}i na listi novih alergena jetzv. vu~ji bob. Ta vrsta boba je bogataproteinima i obilno se koristi u indu-striji hrane. Bra{no vu~jeg boba po-boq{ava elasti~nost tijesta, kvalitet,meko}u i trajawe hqeba i ostalih pro-izvoda od bra{na. Ovaj bob pripada po-rodici mahunarki u koju se ubrajaju ki-kiriki, soja, gra{ak, pasuq... Osobe ko-

je su alergi~ne na kikiriki mogu ispo-qiti alergijsku reakciju na hqeb umi-

je{an sa bra{nom od vu~jeg boba. Adi-tivi su svi konzervansi, odnosno hemij-ska sredstva koja spre~avaju kvarewenamirnica. Naj~e{}e se koriste nitri-ti, nitrati, fosfati, natrijum acetat,

natrijum proprionat. Stavqaju se u su-homesnate proizvode, margarin, slatki-{e, vo}e i povr}e, vino i prera|evineod bra{na. Za dotjerivawe gustine i iz-gleda namirnica koriste se emulgato-ri, prirodne i vje{ta~ke boje, baze, ki-seline i enzimski preparati. Osim ov-ih aditiva namirnicama se dodaju isredstva za spre~avawe pjenu{awa, zabistrewe i filtraciju. Neki aditivise koriste i pri zamrzavawu namirnica.Ve}ina qudi odli~no podnosi aditive,ali wihovom ~estom upotrebom i pret-

jeranim uno{ewem kod puno qudi izazi-vaju alergijske reakcije, oboqewa orga-na za varewe i bubrega. Posqedwih go-dina otkriveno je da se nepodno{qivo-st na aditive ispoqava glavoboqom, ra-zdra`qivo{}u, nesanicom i hiperak-tivno{}u kod djece. Pitawe je kolikosu aditivi {kodqivi za zdravqe i da liuti~u na pojavu malignih oboqewa. Napozitivnoj listi je 313 aditiva, od ko-

jih se 300 koristi i u na{oj zemqi. Ia-ko su preduzeta brojna istraìvawa, svereakcije na aditive nije mogu}e pred-vidjeti, budu}i da se mnogi od wih ispo-qavaju tek poslije duè upotrebe.

[ta nam preostaje, osim da razmis-limo prije nego zagrizemo zalogaj takvehrane, vo}ke, povr}a, ~okolade, kikiri-kija i svega ostalog {to unosimo u orga-nizam.

Q.V.

Qetwe visoketemperatu-re, nepa`-wa, neznawe

i nepo{tovawe pravilapaqewa vatre naj~e{}isu izaziva~i poàra.ôvjek usqed neznawaili panike ne postupa do-voqno brzo i pravilnokada poàr izbije, da biga blagovremeno lokali-zovao i ugasio. U Bosni iHercegovini godi{we seevidentira vi{e od 2600poàra sa velikom pos-rednom i neposrednommaterijalnom {tetom,kojom se uni{ti oko 2,5odsto dru{tvenog proiz-voda BiH. Poàr ne samo{to uni{tava materijal-na dobra, nego i odnosiqudske ìvote ~ime jecijena poàra nemjerqi-va. Da bi se za{titili odpoàra moramo otkloni-ti uzro~nike poàra i savatrom postupati oprez-no i odmjereno. Bez pot-rebe ne palite otvorenuvatru nikad, naro~ito neu prirodi i mjestima koja

niste prethodno obezbje-dili od poàra. Ne upot-rebqavajte otvorenu vat-ru (paqewe {ibica, zava-rivawe, pu{ewe, spaqi-vawe dvori{nih i wivs-kih ostataka, radove kojivarni~e) na mjestima gdjepostoji opasnost od po-àra. Redovno kontroli-{ite ispravnost elekt-ri~nih i plinskih insta-lacija i ure|aja. Odrà-vajte u ispravnom stawuure|aje za zagrijavawe idimwake. Uklonite zapa-qive materijale sa tava-na, prolaza i izlaza. Obe-zbijedite kori{tewe po-àrnih prolaza i prila-za za slu~aj poàra. Re-dovno kontroli{ite pro-tivpoàrna sredstva zaga{ewe poàra, nastojteda u svom stanu, zgradi iautomobilu imate isprav-ne protivpoàrne apara-te. Uo~eni {umski, dvo-ri{ni, wivski i svakidrugi poàr koji prijetida se pro{iri prijaviteu najkra}em roku vatro-gascima, policiji, civil-

noj za{titi, svima kojimogu pomo}i u lokalizo-vawu poàra dok ne stig-nu vatrogasci. Ako se sv-

jesno pridràvate ovihmjera smawuje se mogu}-nost nastajawa poàra, akada poàr i nastanesmawuje se {teta koju po-àr izaziva.

[ta treba znati o ga-{ewu vatre?

Tri elementa potrebnasu za nastajawe vatre: go-riva materija, kiseoniki toplota. Odstrawewebilo koja od tri pomenu-ta elementa zaustavqapoàr. Gorivu materiju

je te{ko odmah odstrani-ti, te se pristupa zaus-tavqawu ukidawem kise-onika ili smawivawemokolne toplote. Pri ga-{ewu poàra naro~ito jebitno znati {ta se sa ~i-me gasi. Prah je univer-zalno sredstvo za ga{ewegotovo svih gorivih stva-ri. Vodom se gase gorivematerije koje gore à-rom, a pjenom koje goreàrom i zapaqive te~no-sti i materije koje goresamo na povr{ini. Ug-qen-dioksidom mogu seugasiti zapaqive te~nos-ti, kao i mawe koli~inekrutih materija u ograni-~enim prostorima. Gaskao i zapaqeni metalimogu se gasiti samo pra-hom. Priru~no sredstvoza ga{ewe poàra kojivoda ne moè ugasiti jes-te pokva{ena tkanina do-voqno velika, kojom sezaustavqa dovod kiseoni-ka.

Broj vatrogasne slu`-be je 123.

Q.V.

VU^JI BOB VODE]I

OPREZNO SA VATROM!



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.16

PREVENTIVNO

MEDICINSKA ZA[TITA 3

VRSTA VODE

PO PORIJEKLU Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGANSPECIJALISTA EPIDEMIOLOG

PROMOVISAN PRVI BROJ ÂSOPISA STUDENATA SLOBOMIR P UNIVERZITETA

U principu koli~ina vode, u toku poznatihgeolo{kih perioda, ostala je prakti~no ista,bez obzira {to se u prirodi odvijaju hemijskereakcije pri kojima se voda trajno vezuje, jeristovremeno u prirodi teku i obratne reakcijekoje ovaj gubitak nadokna|uju.

Voda isparava sa vodenih povr{ina, sa kopnai biqaka i u obliku vodene pare, diù}i se uatmosferu, stvara oblake, koji se u zavisnostiod temperature kondenzuju i vra}aju vodu nazemqu u obliku padavina kao ki{a, snijeg, led,rosa ili iwe. Voda, ovako dospjela na zemqu,

jednim dijelom ponovo isparava, drugimdijelom ponire u zemqu, a ostalim dijelom sekre}e po povr{ini zemqe dok ne dospije dorijeka, jezera i mora, odakle tako|e u znatnojmjeri isparava. Ova pojava - isparavawe vode,weno kondenzovawe i vra}awe u vidu atmos-ferskih padavina, kretawe po zemqinojpovr{ini i kroz tle i ponovo isparewe,neprekidno se obavqa i naziva se kru`ni tokvode u prirodi. Zato govorimo o:

- atmosferskoj vodi,- povr{inskim vodama,- podzemnim vodama.

Atmosferska voda u vidu padavina dospijevana povr{inu zemqe, ali nije pouzdana zaupotrebu, jer prolaskom kroz niè prizemneslojeve atmosfere moè se zagaditi raznimhemijskim isparewima, pra{inom, ~a|i,naro~ito iznad industrijskih zona, a dolaskomna povr{inu, zavisno od ~isto}e tla, moè sei mikrobiolo{ki zagaditi. Ova voda spada ured vrlo mekih voda, jer na svom putu nedolazi u kontakt sa mineralnim materijamakoje, rastvorene u vodi, daju vodi tvrdo}u. Ovevode se naj~e{}e koriste u kra{kim krajevima,ali se prije upotrebe moraju podvrgnuti

reìmu popravke vode.Ina~e, u higijenskom pogledu ove vode su

dobre za pi}e, ali je, naro~ito zbog wenemeko}e, bqutavog ukusa.

Povr{inska voda je ona koja te~e ili leì napovr{ini tla (potoci, rijeke, prirodna ilivje{ta~ka jezera, more). Ove vode nastaju odatmosferskih voda, jednim dijelom od onihkoje direktno padnu na povr{inu, a drugim kojese u wu sliju sa povr{ine tla. Ove vode u prin-cipu smatramo kontaminiranim, jer je kontaktsa zamqi{tem i zaga|iva~ima na woj uvijekrealno mogu}. Stoga, ove vode imaju mineralnisastav koji zavisi od sastava tla, a organskisastav ovih voda odgovara sastavu i karakteruispu{tenih kanalskih voda. Zato su ove vodeobavezno mutne, vidno prqave, a ~esto i nepri-

jatnog mirisa. Danas, s obzirom na ograni~enezalihe podzemnih voda, povr{inske vode sesve vi{e koriste za pi}e uz prethodnupopravku kvaliteta.

Podzemne vode nastaju od padavina i vode izpovr{inskih vodenih tokova koja prodire krozporozna zemqi{ta, dolazi do vodonepro-pustqivog sloja gline i iznad wega obrazujuvodonosni sloj maweg ili ve}eg kapaciteta.êsto se, idu}i od povr{ine tla u dubinu,naizmjeni~no re|aju propusni i nepropusni slo-

jevi, tako da na nekim mjestima mogu postojatidva ili vi{e vodonosnih slojeva jedan ispoddrugog, koji su me|usobno razdvojeni vodone-propusnim slojevima. Voda iz ovih slojeva jeboqeg kvaliteta, sigurnija, ne muti se, stalne

je temperature, ne presu{uju u vrijeme su{a, paovu vodu treba koristiti. Va`no je napomenutida postoji stalno, lagano kretawe slojevapodzemnih voda, zavisno od konfiguracije slo-

jeva zamqe. Ove vode se uglavnom kre}u upravcu sa velikim povr{inskim vodama.Po{to je ovo kretawe veoma sporo i duè vre-mena ostaju u prisnom kontaktu sa raznim mine-ralnim materijama, od kojih jedan dio rastvarai nosi sa sobom, pa postaje mawe ili vi{e mi-neralizovana. Ako se na taj na~in oboga}uje

solima kalcijuma i magnezijuma, dobija karak-ter tvrdih voda.

Kada se podzemna voda nalazi pod uve}animhidrostatskim pritiskom izme|u dva nepropus-na sloja govorimo o dubinskoj arte{koj vodi,koja, kada se bu{ewem do we do|e, spontanoizbija na povr{inu.

Ovih dana u Bijeqi-ni je promovisanprvi studentski~asopis "Student-

ski most", ~ija su ciqnagrupa, kako reko{e JelenaJuro{evi} i Goran Stevi},urednici ovog ~asopisa, stu-dentska i sredwo{kolskaomladina u Bijeqini

- @elimo da budemo svojev-rsna spona izme|u sredwo{-kolaca i studenata i da mla-dima omogu}imo uspje{nu sa-radwusa uspje{nim firmamau RS i BiH. Prvi broj ~aso-pisa od{tampan je uz podr-{ku Slobomir P univerite-ta, alimi sadràj ovog ~aso-pisaèlimo da pro{irimo ida o aktuelnim problemimastudentske omladine pi{u istudenti Pedago{kog, Eko-nomskog,Pravnog,Fakultetaza spoqnu trgovinu, studenti"Sinergije" i drugih univer-ziteta i fakulteta. Razmi{-qamo i o regionalnoj sarad-wi, jer Slobomir P univer-

zitet ima svoje odjeqewe i uDoboju, kaè Jelena Juro{e-vi}, studentkiwa druge go-

dine Pravnog fakulteta naSlobomir P univerzitetu.

Opredjeqewe mladih ured-

nika je da u novom student-skom glasilu afirmi{u iobjave sve ono {to je korisnoza mlade, u smislu brèg za-po{qavawa, pro{irivawaobrazovnih i intelektual-nih vidika mladih.

âsopis "Studentski mo-st" od{tampan je u 3000 prim-

jeraka, a procjene su da napodru~ju Bijeqine trenutnostudira oko 5.000 mladih.âsopis }e biti distribui-ran u sve prostore u kojima seokupqaju mladi.

- U prvom broju na{eg ~a-sopisa objavili smo tekst otome kako mladi da napi{usvoj CV i da se predstavepotencijalnim poslodavci-ma. Imamo zanimqive rub-rike o ìvotu i uspjesimastudentske omladine i na{anamjera je da "Studentskimost" iz broja u brojbude svekvalitetniji i raznovrsniji,kaè za ,,Semberske novine’’Jelena Juro{evi}.

E.S.N.

Na malom vje{ta~kom

jezeru, koje je nas-talo nakon eksploa-tacije {qunka kod

asfaltne baze preduze}a AD"Bijeqina put", ovaj par labu-dova nedavno je u svoju re-dovnu plove}u {etwu izveo ipetoro malih labudova. Bila

je to gotovo prava senzacijaza ribolovce i sve one koji suprolazili pored ove vodenepovr{ine, kada su ih prviput ugledali.

Prilikom obilaska i fo-tografisawa ponosnih labu-dova i wihovog podmlatka,primijetili smo i velikibroj divqih pataka.

Me|utim, primijetili smoi to da se jo{ uvijek na obaleovog vje{ta~kog jezera odla-ù velike koli~ine ~vrstog

otpada. Evo i povoda ekolo-{kim udruèwima za pok-retawe velike akcije na ure-|ewu obala i na za{titi ovogmalog prirodnog rezervata.Umjesto na gradskim trgovi-ma i u galerijskim prosto-rima, gdje obi~no organizujusvoje promocije, bijeqinski

ekolozi bi mogli na obalamaovakvih vodenih povr{ina dauz pomo} drugih qubiteqaprirode izgrade {etali{ta,trim staze i prostor za duìboravak u prirodi. Uz to biimali i obavezu da vode bri-gu o labudovima koji su pos-tali pravi ukras ovog jezera.

Labudica sa svojih petoromladih novi je ukras i etnosela ,,Stani{i}i.

Kako kaù u etno selu, odkako imaju labudove, tek su seprvi put izlegli mladi.

Rijetko koji posjetilac daih ne zapazi, ali najvi{e pli-

jene dje~iju pa`wu. E.S.N.

LABUDOVA JEZERA

STUDENTSKI MOST



OBRAZOVAWE / ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

Pod terminom neplodnosti podrazumijevamo pojavu kadakod nekog bra~nog para za godinu dana redovnih polnihodnosa, bez kori{}ewa kontraceptivnih sredstava ne do|edo za~e}a. Na mogu}nost plodnosti i za~e}a uti~u ~etiri

faktora:- ivotna dob ène- ivotna dob mu{karca-u~estalost odnosa-trajawe odnosaMaksimalna mogu}nost ostvarewa plodnosti kod èna je

oko 24. godine, a onda polako opada, naro~ito poslije 30. go-dine. Sli~no ovome, maksimalna mogu}nost ostvarewa plod-nosti kod mu{karaca je od 24 do 25 godine i do za~e}a dola-zi kod 75 odsto u roku mawem od {est mjeseci. Ako je ènastarija od 40 godina, samo kod 22 odsto parova do|e do za~e-}a. Prou~avawa jasno pokazuje da }e 25 odsto èna ostati udrugom stawu tokom prvog mjeseca, 63 odsto tokom {estmjeseci, 75 odsto tokom devet, 80 procenata tokom godinudana i 90 odsto tokom 18 mjeseci. Poslije toga, bez obzirana starost ène ili muà, ili u~estalosti odnosa, sa sveve}im protokom vremena opada mogu}nost za~e}a i skoro jeizvjesno da je tada u pitawu neki drugi medicinski uzrok.Prema tome, moè se predvidjeti mogu}nost za~e}a kod

mladog bra~nog para i ona zavisi od gore navedenih fakto-ra, a sve pod uticajem razli~itih fizi~kih, psiholo{kih,ili psiholo{ko-medicinskih ~inilaca. Razli~ite studijepokazuju da }e najmawe 10 procenata neplodnih parovaimati koristi od ovog pristupa. Upotreba razli~itihlijekova za stimulaciju ovulacije, postupci kod hormon-alnog deficita ùtog tijela, terapije kod imunolo{kenekompatibilnosti, pove}ana primjena vje{ta~ke insemi-nacije i usavr{ene dijagnosti~ke tehnike, doprinoseuspje{nosti za~e}a.Inseminacija se moè obaviti uzmimawem sjemena supruga,

koje se ubacuje specijalnim katetetorom u grli} matericeili direktno u matericu. Ukoliko je iz bilo kojih razlogasjeme muà odba~eno kao nekvalitetno za oplodwu, onda seuzima sjeme davaoca. Sjeme davaoca moè biti svjeè ilikonzervirano iz banke sperme.Vje{ta~ko oplo|ewe sjemenom muà (A.I.H.) vr{i se:-U slu~aju malog broja vitalnih i dobro pokretqivih sper-

matozoida, a lije~ewem se nije mogao taj broj popraviti(sjeme se ubacuje ili u grli} ili direktno u unutra{wosttijela materice).

-Ukoliko je sjeme muà dobro, a kiselost vagine, ili nekidrugi vaginalni faktori smetaju, onda se specijalnim kate-terom sjeme ubacuje ili u grli} ili u unutra{wost tijelamaterice.

-Ako su i vaginalni faktor i sperma muà dobri, a postojimogu}nost da je cervikalni faktor prepreka za plodnost,onda se sjeme muà kateterom ubacuje direktno u matericu.

-Ukoliko je sve skupa dobro, a ne zna se {ta bi moglo bitiprepreka plodnosti, onda se poku{a inseminacija da bi se

jo{ na ta na~in na{lo odgovaraju}e rje{eweza mogu}u oplodwu.Vje{ta~ko oplo|ewe sjemenom donatora-davaoca (A.I.D.) vr{i se: -Kad je sjeme supruga toliko biolo{ki lo{e da je nemogu}e

dado|e do spontane oplodwe, makar se vr{ila i insemi-nacija.

-Kada sjeme muà moè biti dobro ali genetski optere}e-no da postoji opasnost da se rodi dijete sa trajnim defor-mitetima.

-Za izvo|ewe inseminacije sjemenom davaoca potrebno jepismena saglasnost oba supru`nika.Izvo|ewe insiminacije:Sjeme ne treba da bude starije od dva sata ako je uzeto sv-

jeè. Neki qekari ga prvo centrifugiraju, pa zatim te~nostodstrane i samo dio centrifugiranog sjemena ubacuju speci-jalnim kateterom ({est ili osam) u grli} materice.Ubacivawe sjemena u unutra{wost tijela materice moè

da izazove bolove usqed ja~ih kontrakcija materice. Jedanbroj qekara savjetuje ubacivawe rastvora kortizona (50 mg)u unutra{wost materice, pa tek onda sjemena davaoca.Nakon intervencije èna ostaje da leì na le|ima najmawepola sata u ordinaciji gdje je inseminacija izvr{ena.

Inseminacija se vr{i tri puta za vrijeme jednog ciklusa:dan prije o~ekivane ovulacije, na dan kada se o~ekuje ovu-lacija i dan poslije o~ekivane ovulacije.

Rade se poku{aji u pet do {est menstrualnih ciklusa, aako ne do|e do za~e}a nakon toga, preporu~uje se neki drugipostupak.

QETNA [KOLA ZA ROMSKU DJECU

NEMAJU PREDZNAWE, ALI

SVAKE GODINE SU PSIHI^KISPREMNIJI ZA [KOLU

NEPLODNOST IASISTIRANA HUMANAREPRODUKCIJA

Grupa djece se oko osam satiujutro okupila ispred Roms-kog omladinskog kulturnogcentra, odakle su zajedno sa

sistentima Mujom i Begzadom, prekoBogdanovi}a placa (gdje im se pridru-ìlo jo{ jedan broj djece sa asistent-

iwom Fatimom), krenuli prema {ko-i u koloni dvoje po dvoje. Ovako }eokom trajawa qetne {kole mali{anivakodnevo pje{a~iti, a wihovi asis-enti }e ih upoznati sa pravilimaona{awa pje{aka u saobra}aju.-Po~ela je qetna {kola za 25 roms-djece kojasu se u aprilskom upisnom

upisala u prvi razred osnovne[kola traje osam sedmica i

polovinom avgusta, izjavioe Dragan Jokovi}, projekt-menaxer

Udruèwa gra|ana ,,Otaharin’’ Bije-qina istakav{i da je ove godine upi-an ve}i broj djece nego {to je bio slu-aj ranijih godina. Jokovi} je podsje-io da romska djeca nemaju pristupred{kolskom obrazovawu, te da pro-ram qetne {kole ovim {estogodi{-

wacima omogu}ava elementarne prip-eme za redovno {kolovawe napomi-

wu}i da }e im poku{ati pribliìtirpski jezik koji je za wih strani jezik.

-Mogu vam re}i da svake godine do-djeca koja su psihi~ki sve sprem-za {kolu. Ne mogu re}i da imajupredznawe, ali psihi~ki su sp-

od ranijih generacija romske

djece. Vjerovatno je razlog tome taj{to ve} imaju bra}u ili sestre kojiiduu {kolu, ilinekogwimabliskog uromskoj zajednici, kaè \ur|ija Mak-simovi}, u~iteqica koja ve} nekolikogodina radi na ovom projektu.

U~iteqi i asistenti prvog dana m-ali{ane u~e kako da drè olovku u ru-ci, a zatim, korak po korak, savladava-

ju razna znawa i vje{tine. U~e matema-

tiku i srpski jezik, a kroz razne radi-onice u~e o higijeni, kao i o kulturipona{awa kako bi se {to lak{e uk-lopili u {kolski sistem.

U~iteq defektolog, Ranko Ranki}nagla{ava koliko je neophodno imatipuno qubavi i razumijevawa za svu dje-cu, a onaj ko to nema, taj ,,s djecom nemoè ni da radi’’.

-Radimo na implementaciji Planaakcije obrazovawa Roma i nacional-nihmawina koji je donesen 2004. godi-ne na nivou BiH. Jedna od tih projekt-nih aktivnosti iz Plana akcije je iqetna {kola koja ima za ciq da seromska djeca adaptiraju, da se upoznajusa elementarnim pravima i obavezama,da upoznaju u~iteqe, {kolu, u~ionicu,{kolsko dvori{te i sportsku salu,kaè Ranki} isti~u}i zna~aj socijali-zacije za daqe u~ewe i {kolovawe ka-ko bi bili ravnopravni gra|ani sre-dine u kojoj ìve.

Program qetne {kole finansirawema~ka fondacija ,,U~enici pomaùìvot’’, a u Udruèwu ,,Otaharin’’

o~ekuju pomo} i Ministarstva zaprosvetu i kulturu RS.

U {kolskoj 2009/2010. godini, od pr-vog do devetog razreda, nastavu }eredovno poha|ati oko 120-oro romskedjece koja su raspore|ena, prema mjestustanovawa, u {kole ,,Jovan Du~i}’’,,,Knez Ivo od Semberije’’ i ,,SvetiSava’’u Bijeqini. M.R.

Qetna {kola, koja je po~ela u ponedjeqak, 22. juna u O[ ,,Jovan Du~i}’’ odvija se uvidu pripremne nastave ~iji je ciq opismewavawe romske djece, wihova priprema i

ukqu~ivawe u redovno {kolovawe. Projekat }e biti realizovan kroz niz aktivnos-ti tokom narednih osam sedmica koje }e ovoj djeci pomo}i da se prije po~etka

{kolske godine upoznaju sa {kolskim okruèwem i steknu osnovna znawa iz srpskog jezika i matematike. [kolski ~asovi po~iwu u devet ~asova, podu~ava ih dvoje

u~iteqa, jedan asistent i tri mlade asistentkiwe-volonterke...





HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. 19

VODA JE @IVOTBlagovremeni m p la}awem Va{ ih

ra~una obezbje|ujete

kvalitet no vodosnabdijevawe

i zd ravu vod u za p i}e!

Va{ AD ,,Vodovod ikanalizacija” Bijeqina

A.D. V ODOVOD I K ANALIZACIJA

Hajduk Stanka br. 20, Bi jeqina 76000,

Tel. +387-55-226-460, Faks +387-55-210-751,

E-maill: [email protected]

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.KNEZ IVO OD SEMBERIJEKu}a 9x12 (prizeme, visoko

potkrovqe), c.grijawe + pom.zgrada 15x5 (dvosoban stan sagaraòm),Na placu od 500 m2 (ogra|eno)CIJENA: 125.000 KM

2.LAZE KOSTI]AKu}a 10x7 (prizemqe, sprat)

Odmah useqiva, + pom. objekatNa placu od 230 m2CIJENA: 75.000 KM

3.HERCEGOVA^KAKu}a 13x8,50 (podrum, pri-

zemqe, visoko potkrovqe)Nova gradwa, kompletno

opremqena,Na placu od 463 m2CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.KRAQA DRAGUTINA

Stan P=73 m2, IV sprat. +garaà 6x3

CIJENA: 61.000 KM2.BORISA PASTERNIKA

Stan jednosoban P=27 m2, I

sprat, nov, odmah useqivCIJENA: 1.450 KM/m2

3.CARA URO[AStan P=40 m2, nov odmah use-

qiv, prizemqeCIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI

1.PAVLOVI]A PUTPoslovno stambeni objekat(200 m2 poslovnog i 100 m2

stambenog prostora)U funkciji, sve dozvole,Na placu od 3800 m2CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI

1.RAJE BANIÎ]APoqoprivredno zemqiste

P=6000 m2CIJENA: 13.500 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.PATKOVAÂKu}a 13x11 (prizemqe, visoko

potkrovqe), c.grijawe + garaà,nova gradwa, odmah useqiva,

Na placu od 500 m2CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVIKu}a 9x7, prizemna, nova

gradwa + spratni pom. objekat(stan, radionica) + ostali

pomo}ni objektiNa placu od 1430 m2CIJENA: 85.000 KM

BIJEQINA - KU]E

1.NIKOLE SPASOJEVI]A2 ku}e, + qetna kuhiwa,Na placu od 750 m2CIJENA: 140.000 KM

120.000 KM2.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum, prizemqe,

sprat)Nova ku}a, na placu od 230 m2CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM3.PANTELINSKA

Ku}a 12,80x10,5 (podrum,prizemqe, sprat, potkrovqe)

Na placu od 480 m2CIJENA: 125.000 KM

120.000 KM4.LAZE KOSTI]AKu}a 10x9 (prizemqe, visoko

potkrovqe) + qetna kuhiwa10x5


140.000 KM5.MAJEVI^KA

Ku}a 9x8, prizemna, nova,nedovr{ena + starija ku}a,


85.000 KM6.SOKOLSKA

Ku}a ukupne stambene pov-r{ine 150 m2 (dupleks) +qetna kuhiwa,


90.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1. @RTAVA JADOVNOGStan P=49,5 m2, I sprat, nov,

odmah useqiv,CIJENA: 1.600 KM/m2

1.400 KM/m22.@RTAVA JADOVNOG

Stan P=56,5 m2, I sprat, nov,odmah useqiv,

CIJENA: 1.600 KM/m21.400 KM/m2

3.IVE ANDRI]AStan P=68 m2, I sprat,

ekstra izvedba + klima,eta`no (podno) grijawe,

CIJENA: 105.000 KM95.000 KM

4.LAZE KOSTI]AStan P=43,50 m2, I sprat,CIJENA: 1.150 KM/m2

1.100 KM/m2

BIJEQINA LOKALI

1.VIDOVDANSKALokal P=26 m2, prizemqe,CIJENA: 2.000 KM/m2

1.400 KM/m22.TRG \ENERALA DRA@E

Lokal P=68 m2, u funkciji,ekstra lokacija,

CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1. TRWACI

Zemqi{te P=11.000 m2 (uzmagistralni put BN-Ra~a)Mogu}a parcelacija, dozvo-

qena gradwaCIJENA: 10 KM/m2

8 KM/m22.PAVLOVI]A MOST - Drina

Parcela P=10.000 m2CIJENA: 60.000 KM

50.000 KM3.PAVLOVI]A MOST

Plac P=500 m2, + temeqi9x6

CIJENA: 26.000 KM24.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BALATUNKu}a P=40 m2,prizemna +

pom.objekat P=47 m2, na placuod 440 m2 + vo}wak P=976 m2 +obradivo zemqi{te P=2005 m2

CIJENA: 25.000 KM18.500 KM

OSTALA MJESTA

1. SIMIN HANKu}a 10x11,50 (prizemqe,

sprat, visoko potkrovqe)Prazna, useqiva + pomo}ni

objekti (garaà, su{nica...)Na placu od 1000 m2 (na gl.

putu)CIJENA: 160.000 KM

140.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO

TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA

Pi{e: TODOR NIKOLI]

Ove godine navr{avaju se tri decenije od izlaskaprvog broja na{eg lista. Tim povodom }emo, do krajagodine, na stranicama ,,Semberskih novina’’ objavqi-vati, po na{em izboru, tekstove koji su u proteklomperiodu ugledali svjetlost dana u lokalnoj novinikoja se odràla pune tri decenije, {to je svakako vrijedan jubilej.

Prvi broj ,,Semberskih novina’’ na{ao se u rukama~italaca 20. oktobra 1980. godine, kao probno izdawe,a svoj redovni ìvot novina je po~ela 1. januara 1981.godine, izlaze}i dva puta mjese~no. Autori tekstova u prvom broju ,,Semberskih novina’’ bili su Panto S.Sekuli}, Petar Ili}, Halid Rifatbegovi}, @arkoSimi}, Todor Nikoli}, Jusuf Trbi}, Milovan Blagojevi}, Dobrivoje Tuki}, Slavka Radlovi}, PantoI. Sekuli}, Slobodan Petrovi}, Slobodan @ivanovi}, Mustafa @deri} i Braco H. Omerovi},koji je ujedno bio i prvi fotoreporter.

Na po~etku ovog serijala objavqujemo uvodnik uzprvi broj koji nije samo svjedo~anstvo o tome kako susvoje bitisawe po~ele ,,Semberske novine’’ , ve} svje-do~i i o tada{wem vremenu, politi~kim i ekonom-skim okolnostima.

Ovako je po~elo

ANGA@OVANO I NEPOSREDNO

Pred vama je informativni list na{eg kraja ,,Semberske novine" , prvi broj, a mo`da, prvi i posqed-wi. Da li }e na{a op{tina imati infomativni list, zavisi}e od javne rasprave koju }e voditi radni qudi i gra|ani. Pred vama je, dragi ~itaoci, da datesvoju rije~: da li na{oj op{tini treba informa-tivni list koji bi bio, otprilike, ovakvog sadàja ioblika, {ta treba da pi{e i kako, kako da se zove?

Sekretarijat Sekcije za informativnu djelatnostOp{tinske konferencije SSRN Bijeqina, uz pomo} jednog broja entuzijasta, pripremio je ovaj broj da bi radni qudi i gra|ani imali jasniju sliku o izgleduwihovog budu}eg glasila. Sigurno je da ovo nije krajwidomet, u uslovima na{eg dinami~nog i sadràjnog sveukupnog ìvota mogu}e je imati osjetnosadràjniji i sveobuhvatniji informativni list. Nadajmo se da }e tako i biti.

List bi svoje angaòvawe usmjerio u pravcu ostva- rivawa programskih zadataka naj{ireg organizovanog fronta - Socijalisti~kog saveza radnog naroda saSavezom komunista na ~elu. Wegov zadatak bio bi dapodsti~e sprovo|ewe dogovorene politike, s posebnimakcentom na to, kako se ona ostvaruje u osnovnoj orga-nizaciji udruènog rada i mjesnoj zajednici.

Polaze}i od na~ela Ustava, Zakona o udruènom radu , Sedmog kongresa SK BiH i Jedanaestog kongresa

SKJ, teè}i da doprinese razvoju svijesti o daqem unapre|ewu dru{tveno-ekonomskih odnosa, usavr{avawu delegatskog sistema, sprovo|ewu Titoveinicijative o kolektivnom radu i odgovornosti, ufunkciji ja~awa politi~kog sistemasocijalisti~kog samoupravqawa, demokratizacijidru{tvenog ìvota i uticaju radnog ~ovjeka u svimfazama delegatskog odlu~ivawa.

Kada list bude redovno izlazio, predvi|eno je da tobude petnaestodnevno, pred wim }e biti zadatak da usavr{ava pristup temama, wihovom izboru i obradi.Svi koji budu pisali za list mora}e unositi vi{estvarala~kog, angaòvano tretirati pitawa i prob- leme iz neposrednog ìvota. List }e moratineposredno da se obra}a javnosti i izraàva mi{qewe radnih qudi i gra|ana , tako uti~u}i djelotvorno nasredinu u kojoj }e ìvjeti.

Ako javna rasprava pokaè da na{oj sredini treba

ovakav list , najvjerovatnije }ete sqede}i broj imati u rukama negdje oko novogodi{wih praznika, a idu}egodine svakih 15 dana.

,,S. novine ’’ , godina I , broj 1, Bijeqina, 20. okto-bar 1980. godine)



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.20

VIDOVI](Mihajila) SAVO

dr. primarijus1933-2007.

Vje~no zahvalni zasve {to si u~inio za

ìvota.Supruga ADA, sin

URO[, k}i NATA[A,

bra}a NE\O i DRAGO,

sestra MILKA,

snaja GOJA i unu~ad

Dana 26. juna 2009.godine navr{avaju sedvije tu`ne godine od

smrti na{eg dragogsupruga oca, brata

strica, djevera, ujaka,kuma, ro|aka...

S ponosom i qubavqu ~uvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: MILO[, TAMARA i \OR\E

NELA MAKI]MIQANOVI]

06.07.1996-06.07.2009.

Nosimo te u du{i,s nama ìvi Tvoja

mladost, a na{a vje~na tugaTvoji mama i tata

Mila na{a

NE\EQKE (JANKOVI]) PRTVAR1946-2009.

S qubavqu, po{tovawem i tugom ~uva}emo uspomenu na tebe.Tvoji: suprug SPASOJE, brat BORISLAV,

sestre \UR\A i DRAGICAte mnogobrojna rodbina i prijateqi

Dana 27. 06.2009. navr{ava se sedam dana od iznenadnesmrti na{e drage

m a l i o g l a s i

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 11 77 .. 00 66 .. 22 00 00 99 .. DD OO 22 44 .. 00 66 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 17 .06 .2009 .DO 24.06 .2009 . GOD.

UMRLI OD 17.06.2009.DO 24.06.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 17 .06.2009.DO 24.06.2009.GOD.

Lazarevi} Kristina, k}i @arka i Brankice, Tomi} Sergej,sin Jovice i Vere, To{i} Sergej, sin Radana i Qiqane, Dragi}Goran i Zoran, sinovi @eqka i Qepojke, Tvrdi{i} Amer, sinMuhameda i Alise, Panti} Gordana, k}i Milana i Aleksandre,@iòvi} Lana, k}i Mladena i Qubane, Krivi} Ajla, k}i Sa-bahudina i Sanele, Grada{~evi} Selma, k}i Ramiza i Almire,[erifovi} Mersiha, k}i Seada i Xevdane, Ivanovi} An|ela,k}i Goluba i Milijane, Jankovi} Helena, k}i Sini{e i And-rijane, Spasojevi} Jana, k}i Vojina i Vlatke, Bogdanovi} Emi-

lija, k}i Radenka i Ane, Mitrovi} Milan, sin ]eke i Svet-lane, Stojanovi} Marko, sin Nenada i Sla|ane, Blagojevi}Aleksandra, k}i Laze i Danice, Vuji} Milo{, sin Mileta iAleksandre, Lazi} Bla{ko, sin Borka i Ruìce, Todorovi}Sara, k}i Milenka i Sla|ane, Nuki} Helena, k}i Jasmina iDiane, Tri{i} Marta, k}i Aleksandra i Zorice, êmbi} Ka-tarina, k}i Petra i Dragane.

Vu~i} Dragan i Santra~ Dijana, Hujdurovi} Asim i Sorlovi}Mirela, Cvijanovi} Dragan i Dragi} Dragana, \or|i} Miros-lav i Kuli{i} Jadranka.

Borislav Tula~, Rade Mudrini}, ro|. 1939, Radojka Cvijeti},

ro|. 1932, Danica Vuli}, ro|. 1932, Pero Pejkanovi}, ro|. 1946,

Nenad Boì~kovi}, ro|. 1924, Dragan Lazi}, ro|. 1964, Joka

Sari}, ro|. 1930, Vidosava Mla|en, ro|. 1951, Ruvejda Idi},

ro|. 1939, Mirko ]eha, ro|. 1936, Mehmedalija Begi}, ro|. 1939,

Mile Daki}, ro|. 1936, Rizo Gani}, ro|. 1938, Gligor Sto-

janovi}, ro|. 1932, An|a Popovi}, ro|. 1942, Vesna Simi}, ro|.

1963, Jovanka Bogdanovi}, ro|. 1939, Qeposava Luki}, ro|. 1923.

godine.

Traìm ~ovjeka za brak,starosti od 65 do 70 godina.

Obezbije|en stan uVelikoj Obarskoj.

Molim bez SMS poruka.!066/175-407

Izdajem sobe sa kupatilom

i terasom , 300 m od mora u

Igalu. Nova gradwa.

!: 00382-67-814-847

MILENKO @IVI] -DUGIiz G. CrwelovaNajdraì, kaù da vrijeme lije~i sve rane,

ali na{ bol za tobom je vje~ani nikada te ne}emo zaboraviti.

Budi na{a najsjajnija zvijezda na nebui daj nam snage da ìvimo bez tebe.

Ne postoje rije~i da kaèmo koliko nam nedostaje{.

S qubavqu otac MOMIR, majka MILA, sestreSLAVENKA, MILENKA i MLADENKA,

zetovi RADENKO i LUKAi sestri~ina NATA[A

Dana 28. juna 2009. godine navr{ava se pettu`nih godina kako nije sa nama na{ najmiliji

Prodajem ku}u u Patkova~i

veli~ine 8x8, 5000 m2 placa ,struja, voda, telefon.

Cijena 65.000,00 KM.

!: 065/946-132*****

Izdajem stan u privatnoj ku}i

namje{ten u strogom centru

grada (za mu{karca). Odvojenulaz, kablovska TV, internet.

!: 065/849-931, 055/206-351*****

Prodajem povoqno autodi-

jelove, uglavnom nove,za auto ,,Zastava 101’’.

!: 055/483-178

*****Povoqno prodajem vikendicu

pored rijeke Drine u

Amajlijama.Cijena po dogovoru.

!: 055/351-071, 00381-63-353631

*****Izdajem apartmane i sobe na

samoj obali mora sa privatnomplaòm, Herceg Novi, Bao{i}.

!: 00382/31 374 083

00382/69 449 663*****

Prodajem auto ,,peò 406 Hdi’’,

prva registracija februar2002. Prvi vlasnik.

!: 065/661-100

*****

Prodajem plac u Qeskovcu 730m2, prilaz asfaltnim putem, u

blizini prikqu~ci struje, vode

i telefona.

!: 055/250-274, 065/976-650

*****Povoqno izdajem lokal u stro-

gom centru Bijeqine 70 m2 cg,

Ul. Gavrila Principa br. 15.Pogodno za kancelarije,

predstavni{tva, ordinacije i

sl.Prodajem pet dunuma {ume,

udaqena od grada pet kilo-

metara.

!: 065/164-343, 055/201-665

Prodajem dje~iji krevetacsa du{ekom u odli~nom stawu,

dvoja dje~ija kolica, bebisjedi{te za auto, dje~iju

{etalicu, bebi quqa{ku,sve veoma povoqno! 065 -670-751

Povoqno iznajmqujemapartmane u Tivtu, kod hotela

,Palma’’, izlaz iz dvori{ta

na plaù.

!: +38232674450, +38267242676

Usamqen mu{karac traìslobodnu ènu od 50 do 55godina radi zajedni~kogdruèwa, mogu} i brak.

!: 055/207-642

Prodajem polovnu frezu,ci jena 550 KM.!: 066/175-407

Izdajem namje{ten stan u

centru Bijeqine

(zgrada Welting).

!:065/582-647

ûvala bih djecu ili stariju

osobu u Bijeqini.

!: 055/204-668

NELA MIQANOVI]06.07.1996-06.07.2009.

Prodajem ku}u sa centralnim grijawem,

dvori{tem i garaòm. Cijena po dogovoru.! 055/209-133



SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportBIJEQINSKI SPORTISTI NA MEDITERANSKIM IGRAMA U PESKARI

BOKSERI I ODBOJKA[ICEBokseri Velibor Vidi} i Adnan Haxihajdi}, te odbojka{ice Olivera Petri~evi} i Sawa Koji}-

\uri} u~estvuju u reprezentacijama BiH na MI u italijanskoj Peskari...

Bijeqinski sport ima-}e ~etiri predstav-nika na Mediterans-kim igrama koje se od

4. juna odràvaju u italijan-kom gradu Peskari. To su bok-eri Radnika Velibor Vidi} i

Haxihajdi}, te odbojka-{ice istoimene ekipe Olive-

Petri~evi} i Sawa Koji}-. Pored aktivnih spor-

ista, u delegaciji BiH na re-ionlanoj sportskoj smotri ko-a ima dugogodi{wu tradicijualaze se i trener karatea Mi-

Markovi} u delegacijiKarate saveza BiH, bokserskitru~wak Milenko Tomi} kaoirektor reprezentacije i od-ojka{ki trener Miroslav

koji je ~lan stru~nog{taba ènske odbojka{ke se-

ekciej RS.Te{ko je govoriti o tome ka-

ve su mogu}nosti da neko odijeqinskih sportista osvoji

medaqu, po{to }e to zavisitiod ja~ine reprezentacija koje

ostale zemqe u~esnice po{a-qu na ovu smotru. Na papirunajbliì medaqi mogao bi bi-

ti bokser VeliborVidi}.- Kao peti na evropskom pr-

venstvu Velibor Vidi} je, ob-

jektivno, najbliì osvajawumedaqe. Ipak, pored wegovogkvalitetaodlu~iva}e i `rijebpo{to ne treba zaboraviti daje konkurencija u bantamu, ukome on nastupa, uvijek najbro-jnija i najè{}a. Izgledi Ad-nana Haxihajdi}a da osvoji me-daqu ne{to su slabiji i u pr-vom redu }e zavisiti od `rije-ba, mada se nikada ne trebapredavati unaprijed, tvrdiMilenko Tomi}.

Na ènskom odbojka{komturniru u~estvuje osam repre-zentacija svrstanih u dvijegrupe. Ekipa BiH nalazi se ugrupi sa Albanijom, Gr~kom iTurskom.

- Moèmo savladati Alba-niju i Gr~ku, dok je Turska ob-jektivnomnogo ja~a od nas,{tobi nam omogu~ilo da se plasir-amo me|u ~etiri najboqe rep-rezentacije na Mediteranu. Tobi za nas bio veliki uspjeh, ka-è trener Miroslav Mi}i}.

Me|u odbojka{icama naazise i Dragana Bartula koja jepo~ela u Radniku, a trenutnonastupa za Klek u Srbiji, dokpoziv, zbog privatnih obaveza,nisu mogle da prihvate JelenaIni} i Ivana Deli} koje suponikle u bijeqinskoj odboj-ka{koj {koli.

Da su i one u reprezentacijikolonija bijeqinskih sporti-sta na MI u Peskari bila bi

jo{ brojnija - i kvalitetnija.T. N.

JO[ DVA BOKSERANa Mediteranskim igrama u Peskari pored Vidi}a i

Haxihajdi}a u~estvova}e jo{ dva boksera koji u ovoj sezoni nas-

tupaju za Radnik, ali }e oni braniti boje Srbije.Radi se o dugogodi{wim srpskim reprezentativcima Zoranu

Mitrovi}u i Milisavu Vuku Simi}u koji se nalaze me|ufavoritima za osvajawe medaqa u svojim kategorijama.

KO[ARKA[I BIJEQINE PLUSA U TREBIWU

âk petnaest mladihko{arka{a Bijeqi-ne Plusa, uzrasta od11 do 17 godina, bora-

vi}e u prvoj smjeni ko{arka{-kog kampa u Trebiwu, legen-darnog Dejana Bodiroge. Na tajna~in Bijeqina Plus je nasta-vila praksu iz pro{le godine,kada je bila jedini klub iz RSi {ireg okruèwa koji je naorganizovan na~in poslao naj-talentovanije ko{arka{e u,bez sumwe, najboqi ko{arka{-ki kamp u {irem okruèwu.

- Sigurno je da }e boravak uTrebiwu i rad sa najistaknuti-jim ko{arka{kim trenerimabiti od velike koristi za na-{e mlade ~lanove. Poznato jeda kamp Dejana Bodiroge nudivrhunske uslove za rad i napre-dovawe, a mladi ko{arka{ibi}e, kao i pro{le godine, umogu}nosti da upoznajui druèse sa vrhunskim srpskim i ev-ropskim ko{arka{ima koji su,svaki u svom vremenu, obiqe-ìli istoriju igre pod obru-

~ima, kaè trener Branimir\oki}, koji }e, zajedno sa bije-qinskim ko{arka{ima, borav-iti na kampu u Trebiwu.

Boravak u jednoj smjeni tre-biwskog ko{arka{kog kampa

ko{ta 330 evra, a novac suobezbijedili roditeqi mladihbijeqinskih ko{arka{a. Smje-{taj za u~esnika kampa obezbi-

je|en je u hotelu "Leotar".T. N.

U [KOLU KOD BODIROGERONILA^KI KLUB ,,PANTERI

,,

DVIJE DECENIJE

POSTOJAWANa bazenima BaweDvorovi, uprkos ki-{i i hladnom vre-menu, odràn je Me-

unarodni kup u podvodnim dis-iplinama i prvenstvo Repub-ike Srpske u rowewu u klup-koj konkurenciji pod nazivom

[esti memorijal Nikole Vo-jakovi}a. Takmi~ilo se desetkipa iz klubova iz Bawa Luke,

Bijeqine, Prijedora, Gradi{-e, Beograda, Sombora i Bele

Crkve. Prvo mjesto u ukupnompripalo je doma}inu -

klubu Panteri.pozicija pripala je RK

iz Bawa Luke, a tre}i suili ronioci iz RK "Sana" iz

U okviru Me|unarodnog kuparvo mjesto pripalo je Klubuodvodnih aktivnosti Bela

Crkva, drugo Dru{tvu podvod-ih aktivnosti Sombor, dok su

tre}e mjesto osvojili roniociPantera. Ovim takmi~ewima iprigodnim druèwem ujedno jeobiqeèn i vrijedan jubilej,20. godina postojawa Ronila~-kog kluba "Panteri".

Mladi ko{arka{i

Bijeqine plusa napro{logodi{wemkampu u Trebiwu



SPORT SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.22

ATLETSKI KLUB ,,AKADEMAC,,

Pro{lo je ne{to vi-{e od dvije godine odformirawa Atlet-skog kluba "Akade-

mac" i moè se re}i da su prvikoraci, koji su uvijek najteì,uspje{no savladani. Sportskiradnici u Bijeqini poku{alisu do sada nekoliko puta sa for-mirawem atletskog kluba, alisu oni redovno zavr{avali ne-uspjehom. Sada je, izgleda, situa-cija mnogo boqa, jer atletskiklub postaje stvarnost.

- Imamo 40 ~lanova koji se ug-lavnom bave trka~kim discip-linama, a ima mjesta i za onekoji vi{e upra`wavaju tehni~-ke discipline kao{to su skoku

daq i skok u vis, troskok, baca-we kugle ili kopqa. Sa atleti-~arima rade dva ili tri tren-era, a treninge odràvamo po-nedjeqkom i petkom u popod-nevnim ~asovima na Gradskomstadionu. Me|una{im ~lanovi-ma imamo i nekoliko izuzetnotalentovane djece, ali je put odtalenta do uspje{nih rezultatau atletici vrlo trnovit. Iakonam mnogo toga nedostaje, nepredajemo se ni mi ni atleti~a-ri, jer smo uvjereni da }emo us-koro imati takmi~are koji }eimati {ta da kaù u kraqicisportova u Republici Srpskoj iBiH, kaè jedan od trenera ovogkluba Milan Stojanovi}.

"Konkurs" za upis novih ~la-nova stalno je otvoren. Dovoq-no je u vrijeme treninga do}i naGradski stadion i izraziti è-qu za bavqewem atletikom, jersu upis novih ~lanova i treni-rawe besplatni.

- Kao i za druge sportove, Bi-jeqina ima{iroku bazui za at-letiku. Pozivamo ne samo os-novce i sredwo{kolce nego istudente da do|u u na{ klub ioku{aju se u nekoj od atletskihdisciplina. Oja~a}e i tijelo iduhi sklopiti novaprijateqst-va, a oni najuporniji sti}i se ido dobrih takmi~arskih rezul-tata, tvrdi Stojanovi}.

Jedna od najva`nijih klupskih

aktivnosti je ve} nekoliko god-ina organizovawe atletskog mi-tinga "Tr~i Bijeqino" povodomDana op{tine koji }e se ove go-dine odràti 27. septembra. Dotada ~lanove Akademca o~ekujeu~e{}e na nekoliko atletskihpriredbi u Republici Srpskoj.

- Na{prvinaredni nastup ve-zan je za tradicionalnu Vidov-dansku trku u Br~kom koja je narasporedu 28. juna.Ima}emo i na-{e predstavnike na pojedina~-nomprvenstvu RS za atleti~arei atleti~arke koje se 12. avgustaodràva u Sokocu, a tridanaka-snije nastupi}emo i na Neve-siwskoj olimpijadi, kaè jedanod trenera u AK "Akademac." T.N.

USPJE[NI PRVI KORACI

PIONIRI RADNIKA U ZAVR[NICI [AMPIONATABOSNE I HERCEGOVINE

Pionirska ekipa Radnika bila jeboqa od êliak iz Zenice (4:2) i urevan{ utakmici na stadionu"Biqino Poqe" i tako se, s dvatrijumfa, plasirala na zavr{niturnir koji }e biti odràn 25. i26. juna, najvjerovatnije u Sarajevu.

Iako su imali prednost iz prveutakmice koja je odigrana uBijeqini (2:1), pioniri Radnikakoje sa klupe predvodi trenerMile Te{anovi} nisu se branilina revan{u u Zenici, pa su ve} u 8.minutu do{li u vo|stvo pogotkom@eqka Obradovi}a. Prelomnitrenutak na utakmici dogodio se~etiri minuta kasnije kada je DejanMili} udvostru~io vo|stvo svojeekipe. Do kraja utakmice Radnik jegolovima Blagoja [avije do{ao doubjedqivog vo|stva od 4:0, da biêlik nakon toga uspio samo daublaì poraz golovima Jagawca iBurekovi}a.

U prvoj utakmici odigranoj u

Bijeqini Radnik je slavio sa 2:1, agolove su postigli Blagoje [avijai Aleksandar Te{anovi} zadoma}i tim, te Vedad Jagawac izpenala za êlik.

Pored Radnika na zavr{niturnir plasirali su se pioniriBorca iz Bawa Luke, @eqezni~arai Slavije. Polufinalni parovi suèqezni~ar - Slavija i Borac -Radnik. T. N.

BOQI ODÊLIKA

SLOBODAIPSRED SVIH

PRVA OP[TINSKA LIGABIJEQINA

Najvi{e razloga za radovawe po

zavr{etku Prve op{tinske ligeBijeqina imaju navija~i Slobodeiz Doweg Dragaqevca koja je,ubjedqivo, nekoliko kola prijekraja osvojila {ampionsku titulu iplasman u isto~wu grupuRegionalne fudbalske lige.Sloboda je bila najboqa i pozavr{etku jeseweg dijela, tako dana wen trijumf nema zamjerki jer jepokazala da je imala najboqiekipu i, samim tim, postizala inajboqe rezultate. Na drugo mjestoplasirao se BUK iz GorweBukovice, tre}i je "Stevi} Jovan"iz Vr{ana a ~etvrta OFKQeqen~a.

Najslabija ekipa bila jeLazarevica iz êngi}a, a pri dnutabele nalaze se i Piperci,Balatun i Omladinac iz Gorweâ|avice.

Rezultati 30. kola: Glogovac -Sloboda 5:4, Proleter (GD) -Proleter dva 5:2, Modran -

Omladinac 3:0 (slu . rezultat),Tavna - Napredak 5.3, "Stevi}Jovan" - Lazarevica 6:0, Qeqen~a -Pobjeda 3:0, Qeskovac - Piperci2:1 i BUK - Balatun 8:2.

TABELA1. Sloboda 64

2. Buk 56

3. ,,Stevi} Jovan,,

54

4. OFK Qeqen~a 52

5. Pobjeda 48

6. Modran 47

7. Napredak 43

8. Proleter 2 42

9. Glogovac 41

10. Qeskovac 40

11. Tavna 39

12. Proleter (GD) 39

13. Piperci 38

14. Balatun 37

15. Omladinac 32

16. Lazarevica 16

PRELAZNI ROK U RADNIKU

Narednu sezonu u Prvojfudbalskoj ligi RS,Radnik }e do~ekati samnogo lo{ijim igra~-

kim kadrom od onog koji je u pret-hodnom {ampionatu izborio tre-}u poziciju iza Rudar Prijedorai Kozare. I dok najobqi igra~ilako pronalaze klubove u kojima}e im biti boqe nego u Radniku,Upravni odbor bijeqinskog pr-voliga{a vrti se u krugu. Iako jesada{wa uprava pokazala apso-lutnu nesposobnost da rukovodiovim klubom, krivicu za te{kofinansijsko stawe u Radnikauporno poku{ava prebaciti naop{tinsko rukovodstvo, iako jeprava istina da aktuelni Uprav-ni odbor koji, uz mawe izmjene,ve} egzistira godinu i po dana,nije sa svoje strane ni{ta u~inioda to stawe popravi. Prvi fud-baler koji je u ovom prelaznomroku napustio redove Radnika jegolgeter Mirko Marinkovi} ko-

ji je pristupio novom premijer-liga{u Olimpiku iz Sarajeva.Wegovim stopama nekoliko dana

kasnije krenuo je Pavle Su{i}koji se nalazi na pripremama ak-tuelnog prvaka Zriwskog iz Mos-tara, Dragan Nikoli} se pridru-ìo Slaviji iz Isto~nog Saraje-va, a ~uvar mreèAsmirAvduki}blizu je potpisivawu ugovora saRudar Prijedorom koji je kao{ampion RS pre{ao u Premijerligu BiH. Odlazak pomenute ~et-vorice prvotimaca sigurno je dane}e biti i kraj odlascima saGradskog stadiona. Rastanak samati~nim klubom najavio je dugo-godi{wi kapitenPericaTrfko-vi}koji, zbog velikih obaveza naradnom mjestu, nije u mogu}nostida udovoqi obavezama koje se odwega traè u Radniku, a blizu od-laska je i mladi Dalibor Mi~i}koji }e karijeru najvjerovatnijenastaviti u Romaniji sa Pala,gdje namjerava da nastavi fakul-tetsko {kolovawe. Sve to po-kazuje da od najavqenog rada na dugestaze nema ni{ta i da }e Radnik unarednu sezonu u{i sa "skrpqen-im" timom, jer eventualna poja~a-wa niko i ne pomiwe. T.N.

ODLAZENAJBOQI...

NAJAVIORASTANAK:Kapiten RadnikaPericaTrifkovi}



TURIZAMSEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. 23

OTVORENA QETNA TURISTI^KA SEZONA U BOSNI I HERCEGOVINI

Javnim snimawem 70-min-utne tv emisije u okviruprojekta "Turizam pl-us", koji zajedni~ki rea-

lizuju FTV i RTRS i projekta,,Osmijeh za Bosnu i Hercego-vinu u etno selu "Stani{i}i’’,u pro{lu subotu zvani~no jepo~ela qetna turisti~ka sezo-na u Bosni i Hercegovini. Ka-ko je potvrdio Zlatko Prlen-da, autor projekta ,,Turizamplus’’, etno selo ,,Stani{i}i’’

izabrano je, jer hrana i turi-zam, kako je rekao, idu zajedno,a etno selo je turisti~ki bre-nd koji nudi prvorazredne spe-cijalitete doma}e semberskekuhiwe. Genreralni pokrovi-teq manifestacije je Minis-tarstvo turizma u Vladi RS, asuorganizatori SO Bijeqinei Turisti~ka organizacija Bi-

jeqina. Pred brojnim zvanica-ma i gra|anima nastupili suLimena glazba iz Stoca, @en-ska vokalna grupa Tuzla, hor ,,Sr-badija’’ Bijeqina, Zbor sazli-

ja iz Lukavca, KUD Dvorovi,KUD Crwelovo i mnogi drugi.

Prema rije~ima Zlatka Pr-lende ovo je te{ka godina zaturizam, ali }e, ipak, nakonpro{logodi{wih sedam proje-kata "Turizam plus" ove godi-ne realizovati ~etrnaest emi-sija. Uprkos recesiji, rekao jePrlenda, ovo je tre}i put, na-kon Dobojske tvr|ave i Pa-nonskog jezera u Tuzli, da se naatraktivnoj lokaciji kakva jeetno selo ,,Stani{i}i‘’ obi-qeàva po~etak qetne turis-ti~ke sezone u BiH.

- Izraàvam zadovoqstvo{to su Bijeqina i etno selo,,Stani{i}i’’ doma}ini otva-rawa qetwe turisti~ke sezo-ne.To govori da op{tinaBije-qina i etno selo ,,Stani{i-}i’’zasluùju to, jer je etnose-lo turisti~ka destinacija ukoju se rado dolazi. Mi u Bi-jeqini imamo niz tiristi~-kih, izuzetno dobrih ponuda,moèmo da ponudimo i zdravu

hranu, rekao je na~elnik op{-tine Bijeqina, Mi}oMi}i}.

- Meni kao doma}inu impo-nuje da sam uradio toliko, dase ovako velika manifestaci-ja realizuje kod nas. Vjerovat-no mi je ukazano to povjerewe,jersmodobitnici brojnih nag-rada u oblasti turizma, kao{to je npr. ,,Zlatna turisti~-karuà’’, precizirao je BorisStani{i}, vlasnik etno sela,,Stani{i}i’’. Manifestacijukoju je realizovalo i u woju~estvovalo oko 500 qudi,sve~ano je otvorila Jasna Br-ki}, potpredsjednica VladeRS, a etno selo ,,Stani{i}i’’

od subote je bogatije za turis-ti~ku mini èqeznicu duìne600 metara, koja je najvi{eprivukla pa`wu posjetilaca,naro~ito najmla|ih, te dva no-va jezera i nekoliko novoiz-gra|enih ku}ica. E.S.N.

ETNO SELO ,,STANI[I]I,,

PRVI DOMA]IN QETA

Na~elnik

Mi }o Mi }i } i

Zla tko Prlenda

Na~elnik

Mi }o Mi }i } i

Zla tko Prlenda

Vo`wajezerom

Vozi} oko jezerasa Nojevombarkom...

Maòretkiweiz Br~kog

Folklor iz Crwelova uetno selu ,,Stani{i}i

,,



Documents

Semberske novine [broj 704, 25.6.2009]