Semberske novine [broj 692, 26.3.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 692, 26.3.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-692-2632009 1/24

FILIJALA BIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S26. MART 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 692 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

PODJELA GORIVA RATARIMA:

GU@VE NAPUMPAMA U SEMBERIJI

str. 6

VASILIJE MI]I]:

VODA JENA[A[ANSA

str. 23

RADO RADOVANOVI]:

CIGLANAPREKOPLANA

str. 7

DR ZLATKO MAKSIMOVI]:

KVALITETNAUSLUGAU DOMU ZDRAVQA

str. 9

MINISTRI U VLADI REPUBLIKE SRPSKE,GLUHAKOVI] I PUHALAC, POSJETILI NA[U OP[TINU

BRITANCI U BIJEQINI

AKCIJA SIPE U BIJEQINI

DVOJICAPOLICAJACA

UHAP[ENI,PA PU[TENI

PRIVREDAPRIORITET

TURIZAM

[ANSA ZAUGQEVIK

ZAVR[ENI ,,DANI KOMEDIJE,,

NAJBOQI,,SVET

,,

VLADA RS PONUDILA POMO] OP[TINI UGQEVIK

BIJEQINA NA

DOBROM PUTU



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

Na podru~ju koje pokriva CJB Bijeqina u posqedwa dva mjesecaotkriveno je vi{e la`nih prijava kra|a automobila, ~iji je motivbiosticawe eventualne materijalne koristi. Portparol CJB Bije-qina, Dragomir Peri} kaè da se naj~e{}e prijavquju kra|e vo-zila rent -a -kar - a, vozila sa inostranim registracijama i slu`be-nih automobila. Za neke od tih slu~ajeva istragom je utvr|eno dasu u pitawu la`ne prijave, a po~inioci tih krivi~nih djela suuhap{eni i uz izvje{taj predati Okru`nom tuìla{tvu na daquproceduru. U pro{loj godini otkriveno je sedam la`nih prijava,

a po~etkom ove godine, u prva dva mjeseca ve} tri, dok istragekoje su u toku pokazuju da ima jo{ la`nih prijava kra|e automobila.

U FOKUSU

LA@NE PRIJAVE KRA\A

KCIJA AGENCIJE ZA ISTRAGE I ZA[TITU BiH U BIJEQINI

gencija za istrage i za{titu BiH, u saradwi sa policijom

distrikta i pod nadzorom EUPM-a, u utorak, 24. marta u jutarwim satima, privela je dvojicu slu`benika CJB zbog sumwe da su umije{ani u zloupotrebe oko neza-

izdavawa li~nih dokumenata. ako saznajemo jo{ dvojici visokih slu`benika MUP-a RS

su nalozi da se jave Tuìla{tvu BiH radi davawa

Akcija privo|ewa visokorangiranih policijskih slu`benikapretresawa vi{e objekata na podru~ju Bijeqine provedena po nalogu dràvnog tuìla{tva, a kao nastavak ranije

akcije u vezi sa zloupotrebom izdavawa li~nih Privedeni su i predani Tuìla{tvu Goran \el-

na~elnik Sektora uniformisane policije CJB Bijeqina, sa podru~ja Zenice i Tomo Ma~ar, zamjenik komandira

stanice Jawa, prije rata ìvio u Sarajevu, dok }e Tuìla{tvu BiH dati Slobodan Niki}, biv{i

a sada pomo}nik na~elnika CJB Bijeqina, te Dragi zamjenik na~elnika Uprave policije MUP-a RS.

oran \elmi} uhap{en je rano ujutro u svom stanu u Ulici 27. u Bijeqini, dok je Tomo Ma~ar u isto doba uhap{en u ku}i u Ulici Svetog Save, tako|e u Bijeqini.

arednog dana, 25. marta, iz Tuìla{tva BiH smo obavije{-

da su dvojica uhap{enih slu`benika CJB Bijeqina nakon saslu{awa. M.E.

UHAP[ENI POLICAJCI

uìla{tvo tuzlanskog kantona je u ponedjeqak 11

sela Pu{kovac kod Lopara, pripadnike Vojske Republike za navodni ratni zlo~in. Na

su se odazvali predsjednik op{tine Lopare,

Markovi}, Lazar Riki}, Riki}, Miodrag Riki}, Cviko

Savo Moji}, Milan Stevanovi}, Du{an \uki}, Zoran i Dragan i Drago Stevanovi}. Svi oni su osumwi~eni za zlo~ine po~iwene u susjednom selu Koraj tokom protek-

rata. Iste pozive prije wih dobilo je jo{ nekoliko mje{tana Mje{tani Pu{kovca nisu krili ogor~ewe zbog

situacije, te je bilo prijedloga da se, kako kaù, predaju Vladi RS, pa neka Vlada daqe odlu~uje o

sudbini". Mje{tani Pu{kovca tvrde da niko iz wihovog nije u~inio ni{ta lo{e prema kom{ijama u Koraju tokom Zbog novonastale situacije u ovom selu zabrinutost je

i na~elnik op{tine Lopare, Rado Savi}. On kaè da je tuìla{tvo imalo vi{e od 15 godina vremena da

svoju nepristrasnost u slu~aju "Tuzlanske kolone", te da o eventualnoj odgovornosti mje{tana Pu{kovca trebalo da

nadle`ni sudovi u RS, Okru`no tuìla{tvo i sud u E.S.N.

ASLU[ANO 11 MJE[TANA PU[KOVCA

ZABRINUTI MJE[TANI,A I NAÊLNIK LOPARA

MINISTRI GLUHAKOVI] I PUHALAC U POSJETI OP[TINI BIJEQINA

Ministar trgovine iturizma,Predrag Glu-hakovi} i ministarindustrije i energe-

tike, Slobodan Puhalac razgo-varali su sa na~elnikom op{ti-ne Mi}om Mi}i}em i privred-nicima na{e op{tine o razvojuprivrede i poqoprivrede, tepruàwu pomo}i izvozno orjen-tisanim preduze}ima. Sastanak

je ocijewen kao veoma konstruk-tivan, a o~ekivawa su da }e se unarednom periodu u saradwi saVladom RS mnogi projekti usp-

je{no realizovati.-Kaoi uvijek do sada, postavqa

sepitawe ko ima vi{eobaveza iodgovornosti: Vlada ili lokal-na zajednica. Svjesni pozicijeVlade, procijenili smo da lo-kalna zajednica, kojakoja je ima-la intenzivan razvoj u protek-lom periodu i daqe ima visokezahtjeve i standarde, izjavio jeministar Puhalac dodav{i da sudonijeli sa sobom pozitivna rje-{ewa koja otvaraju ulagawa u in-frastrukturu na podru~ju Bije-qine, a koja nisu mala ni po in-vesticionoj vrijednosti, ni posadràju.

Konkretno, radi se o projektukoji se odnosi na pre~ista~ ot-padnih voda i o 12 miliona emi-

sije obveznica koje }e se upotri- jebiti za ono {to je Bijeqinaplanirala da uloì u infrast-rukturu. Na sastanku je bilogovora i o ,,Savi’’ i [e}erani,privrednim subjektima u kojimasu odavno nagomilani problemi,a evidentna je i neusagla{enostu pronalaèwu pozitivnog rje-{ewa.

Ministar Gluhakovi} je rekaoda Semberija zasluùje posebnupa`wu zbog bogate poqopriv-redne proizvodwe, jer je Sembe-rija primjer kako se u RS u ovojoblasti treba organizovati. On

je ovom prilikom najavio daSindikat RS, Ministarstvo tr-govine i turuzma, Asocijacijaproizvo|a~a RS i Udruèwe

poqoprivrednih proizvo|a~aRS kre}u u zajedni~ku kampawuotvarawa odre|enog broja malo-prodajnih objekata koji }e bitiiskqu~ivo namijeweni stanov-ni{tvu koje je socijalno ugroè-no i kojima }e se prodavati pro-izvodi iskqu~ivo doma}ih pro-izvo|a~a.

- Na ovakve prezentacije prog-rama Vlade i op{tina Bijeqina}e adekvatno odgovoriti nizommjera kako bi {to spremnije do-~ekali nadolaze}u krizu. Pla-nirali smo da na narednom skup-{tinskom zasijedawu usvojimoprogram mjera koji }e biti nas-lowennaprogramVladeRS, pre-cizirao je na~elnik op{tineBijeqina Mi}o Mi}i}. M.R.

PREDOÊN PROGRAM

PRIJEM ZA NAJUSPJE[NIJE MENAXERE U SO BIJEQINA

Na~elnik op{tine Mi-}o Mi}i} organizo-vao je prijem za Bori-sa Stani{i}a, vlas-

nika i menaxera Etno sela ,,Sta-ni{i}i’’i Qubi{u Rosi}a, vla-snika i menaxera firme ,,ZP ko-merc’’, a povodom osvajawa prvogi tre}eg mjesta u izboru najusp-

je{nijeg menaxera RS koji je or-ganizovao list Fokus, a pod pok-roviteqstvom predsjednika RS,Rajka Kuzmanovi}a. Visoka me-naxerska priznawa uru~ena suonima koji uspje{no vode svojefirme koje postiù dobre re-zultate u radu. Manifestacija,,Naj menaxer’’ je zna~ajna i uto-liko {to uti~e na promjenu sis-tema vrijednosti kako bi u dr-

àvi bili najpo{tovaniji inajcjeweniji oni koji doprinoserazvoju na{e privrede.

-Zadovoqstvo i ~ast je bitina~elnik op{tine iz koje su od290 predloènih menaxera ipreduze}a prvo i tre}e mjestozauzela na{a dva istaknuta pri-vrednika. Zadatak op{tine Bi-

jeqina je da stvara {to povoq-niji ambijent kako bi ovakvapreduze}a {to vi{e napredova-la, a samim tim se omogu}ilo za-po{qavawe ve}eg broja radika ipove}ao ìvotni standard na-{ihgra|ana, izjavio je na~elnikMi}i} isti~u}i da su ovi priv-rednici i do sada osvajali broj-na priznawa, da su bijeqinskibrend i da nas predstavqaju u naj-qep{em svjetlu.

- Ponosan sam na ovo prizna-we, jer je osvojeno u zaista jakojkonkurenciji, rekao je BorisStani{i}, a dobitnik tre}e na-grade, Qubi{a Rosi} je istakaoda bez podr{ke lokalne zajedni-ce sigurno ne bi bio ovdje gdje jedanas. M.R.

ONI SU NA[ PONOS



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009.4

U~enici Tehni~ke {kole "Mi-hajlo Pupin" iz Bijeqineostvarili su tokom proteklogvikenda zapaène rezultate

na regionalnim takmi~ewima iz vi{epredmeta i zanimawa.Ma{inski tehni-~ari i bravari, na regionalnom takmi-~ewu u Bratuncu, ostvarili su prva trii prva dva mjesta. Dragan Erceg, Qubo-

mir Veselinovi} i Dragi{a Lazi} po-kazali su najboqe znawe u oblasti svojema{inske struke, dok su Dejanâkar iSreten Krsti} potvrdili da }e bitiuspje{ni bravari. Budu}i automehani-~ari, Perica Bijeli} i Veqko Stanoj-lovi} osvojili su drugo, odnosno tre}emjesto, dok }e se tri u~enika ove {kole,Emir Mulasalihovi}, Aleksandar Lu-

ki} i Petar Kubatlija, obra|iva~imetala rezawem, direktno pojaviti narepubli~kom takmi~ewu.Na regionalnom takmi~ewu iz srps-

kog jezika, odrànom u Ugqeviku, Bran-ka Zekanovi} osvojila je prvo mjesto,dok su Nata{a Radosavqevi} i DraganaLazarevi} osvojile drugo mjesto.Naregionalnom takmi~ewu iz infor-

matikeIgorPeri} osvojio je prvo,RadeSimiki} drugo, Vladan Bijeli} ~etvr-to, a BrankoKrsti} petomjesto.

Ova {kola ima i dobre matemati~are,tako da je @eqko Dragi} osvojio prvomjesto, a BrankaZekanovi} drugo mjestona regionalnom takmi~ewu iz matem-atike, odrànom sredinom marta uVlasenici. Q.Q.

USPJESI UÊNIKA TEHNI^KE [KOLE

R

edovna godi{wa sjed-nica Skup{tine ud-ruèwa "Povratak"Bijeqina odràna je

u subotu, 21. marta, u prosto-rijama ovog udruèwa u Koza-ra~koj ulici u Bijeqini. la-novi skup{tine udruèwakoje postoji od proqe}a 2002.godine usvojili su godi{wiradni i finansijski izvje{-taj, te plan rada za naredniperiod koji je predloìo iz-vr{ni tim udruèwa, na ~elusa Salemomôrbom. Usvojenesu i izmjene Statuta po kojim}e skup{tina umjesto dosa-da{weg 51 ~lana, ubudu}e ima-ti 31 ~lana, na ~elu sa dosa-da{wim predsjednikom Hus-refom Osmanovi}em. Uprav-ni odbor }e umjesto dosada{-wih devet, imati sedam ~lano-va, na ~elu sa samostalnimpreduzetnikom Nexadom Pa-{ali}em, dok je broj ~lanovaNadzornog odbora sa sedamsmawen na tri ~lana. Bije-qinski povratnici anali-

zirali su stawe u kojem setrenutno nalazi ova popu-lacija i ocijenili ga kaoalarmantno.

- Pored borbe za osnovnaqudska prava, za po{tovawezakona ove zemqe, te kon-statnog rada u oblasti ratnihzlo~ina, u narednom dvogo-di{wem periodu akcenat dje-lovawa udruèwa treba usm-jeriti na odrìvost povratkakao najva`niju oblast. Ovaoblast do sada je bila potpunozanemarena od strane nad-le`nih institucija koje suapsolutno nerealno favori-zovale infrastrukturne ra-dove na koje su tro{ena naj-ve}a sredstva, rekao je Salemôrbo.

On je istakao da je nivo za-poslenosti povratnika u op{-tinskim institucijama tektri odsto, dok zaposlenost po-vratnika u institucijamaVlade Republike Srpske iz-nosi samo 0,5 posto.

M.E.

GODI[WA SKUP[TINA UDRU@EWA ,,POVRATAK,,

USVOJENGODI[WI PLAN

SKUP RADNIKA BIJEQINSKE FABRIKE [E]ERA

Ste~ajni postupak u [e}e-rani nepotrebno se odugov-la~i, a sudbina preduze}a jei daqe neizvjesna, zakqu~ak

je sa sastanka 200 biv{ih radnikaovog nekada{weg privrednog giganta,odrànog u srijedu, 18. marta uve~e, ubijeqinskoj biblioteci. Radnicikojima se duguje 2,5 miliona marakaistakli su nezadovoqstvo, jer im jebawalu~ki "Agrokop" do sada ispla-tio tek tre}inu tih sredstava, iako jedogovoreno da im se sva dugovawa iz-mire do kraja 2008. godine.

- Op{ti finansijski kolaps bana-ka u Evropi i svijetu, te smawen do-tok kapitala putem kredita osnovnije razlog za{to "Agrokop" nije isp-latio sva dugovawa radnicima. Drugirazlog je nepotrebno otezawe ste-~ajnog postupka koji traje ve} godinui po. To ne zna~i da je "Agrokop", ko-ji u svom posjedu ima {e}eranu uSremskoj Mitrovici, odustao od nam-jere da isplati potraìvawa, pre-uzme ovufabriku i nastavi proizvod-wu, istakao je na sastanku nekada{-wi radnik [e}erane, a sada pravnizastupnik radnika, ali i preduze}aAgrokop, advokat Faik Muhi}.

Ste~ajni upravnik Mladen Ko{u-ti} tvrdi da se ste~ajni postupak sp-rovodi u skladu sa zakonom, te da rad-nici koji su dug prodali "Agrokopu"vi{e nisu subjekti ste~ajnog postup-ka. Ko{uti} dodaje da je sqede}a oba-veza ste~ajnog upravnika da, nakonsudskog naloga, u roku od mjesec danaizradi plan reorganizacije po kojembi "Agrokop", kao budu}i strate{kipartner u{ao u [e}eranu i nastavioproizvodwu onako kako je to navedenou planu namjera. M.E.

SUDBINA [E]ERANE

I DAQE NEIZVJESNA

Najve}i krivac za odu-mirawe p~eliwihzajednica je global-na hemizacija i {e-

}erizacija, te nestru~na prim- jena preparata za za{titu p~e-la, upozorio je ugqevi~ke p~e-are Zoran Stanimirovi}, pro-fesor sa Fakulteta veterinar-skih nauka u Beogradu. Na st-

ru~nom predavawu o temi ,,Iz-nenadni nestanak p~ela", kojisu organizovali novoosnovanougqevi~ko Udruèwe p~elara"Majevi~ka ko{nica" i Odjeqe-we za poqoprivredu op{tineUgqevik, Stanimirovi} je uka-zao da kolaps p~eliwih zajed-nica postoji svuda, te da smrtno-st p~ela zavisi od toga kakvog

su kondicionog stawa dru{tvai od kvaliteta ishrane p~ela.-Sve vi{e nedostaje kvalitetnehrane koja nije optere}ena he-mijskim zaga|ewem pa je vijekp~ele smaweni takonastajupro-blemi okosmjenep~eliwih dru-{tava u proqe}e i jesen, ista-kao je Stanimirovi}. [e}eri-zacija, odnosno zamjena medakoji p~ela ostavqa za sebe {e-}erom, kaè ovaj stru~wak, sla-bi imunitet insekata koji naovakav na~in postaju lak plijensvake bolesti. - Zatosavremenop~elarewe zahtjeva stalnu pro-cjenu kvaliteta p~eliwih dru-{tava. Samo je sveobuhvatnimstru~nim znawem mogu}a i usp-

je{na borba protiv bolestip~ela i legla, zakqu~io je Sta-nimirovi}. On je predavawe is-koristio i da se obrati vo}ari-ma koji su, zbog nestru~ne primje-ne hemije, u ovom kraju ~esti uz-ro~nici pomora p~ela. - Iakovo}arstvo nemo ebezp~ela,ni-ti p~ele bez vo}arstva, izme|uvo}ara i p~elarane postoji dovo-qna sinhronizacija pa ~ak niosnovni elementi saradwe. Bi-lobi dobro kadabi vo}ari pra-tili trendove i tako zaborav-ili naopaku tradicionalnu za-{titu biqa u doba cvjetawa, is-takao je Stanimirovi} i dodaoda tretirawe vo}a u doba cvjeta-wa {teti i vo}u i p~elama. R.J.

HEMIJSKA ZAGA\EWAUNI[TAVAJU PÊLE



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009. 5

www.panradio.com

PETA SJEDNICA SO BIJEQINAZAKAZANA ZA 31. MART

POSLA ZADVA DANA

Na me|ustrana~komdogovoru koji je odr-àn u utorak dogo-voreno je da naredna

sjednica op{tinskog parla-menta, peta po redu u sada{wemsazivu, po~ne 31. marta. Me-|utim, predsjednik Skup{tineDragan \ur|evi} skrenuo jepa`wu strana~kim liderima,da odbornike o~ekuje obimandnevni red, zbog ~ega }e seskup{tinsko zasijedawe produ-ìti i na naredni dan.

- U ovom periodu Skup{tinaima, po programu rada, dostaobaveza, pa je i dnevni red vrloop{iran. To }e najvjerovatnijeusloviti da sjednica potrajedva dana, {to zna~i da bi jeproduìli i na prvi april,rekao je \ur|evi}.

I na ovoj sjednici na}i }e senekoliko ta~aka dnevnog redakoje se odnose na uspostavu ur-banisti~ke regulative, a dostavremena bi}e utro{eno i naraspravu o radu javnih preduze-}a i institucija tokom pro{legodine koje se nalaze u nad-le`nosti lokalne samouprave.Me|u wima nalazi se i Izv-

je{taj o radu JP "Direkcija zarazvoj i izgradwu grada".

Od ostalih pitawa o kojima}e raspravqati odbornici na-lazi se i Izvje{taj o stawu sud-skih predmeta u kojima je op-{tina jedna od stranaka u pos-tupku, kao i Izvje{taj o pro-vo|ewu zakqu~aka Skup{tineop{tine Bijeqina koji s od-nose na obaveze prema MZ Bri-

jesnica preuzete prilikom do-no{ewa odluke da se regional-na Eko-deponija gradi na pod-ru~ju tog naseqa.

- Pripremnu sjednicu za od-bornike koji su zainteresova-ni, odrà}emo dan ranije, u po-nedjeqak, 30. marta, rekao je\ur|evi}. T. N.

PREDSTAVNICI AUSTRIJSKE FIRME GSM IZ BEÂ U BIJEQINI

Na~elnik op{tineBijeqina, Mi}o Mi-}i}potpisao je pro-tokol o saradwi sa

redstavnicima austrijskefirme GSM iz Be~a, koja jeainteresovana za ulagawa u

Bawu "Dvorovi". Sastanku up{tini Bijeqina prisustvo-ao je i direktor dvorovqanskeawe, Svetislav Lopandi}, teirektor Bolnice "Sveti vra-evi", Miroslav Mitrovi}. Di-ektor firme GSM iz Be~a,

Lukas Dolesch izjavio je da sewegova firma ve} dvadesetakodina bavi poslovima iz obla-ti medicine i velnesa.

- [to se ti~e Bawe "Dvoro-zainteresovani smo za in-

ulagawa u pro{ire-bawskih kapaciteta i gri-

tog objekta i kompletnogBawa "Dvorovi" ima

potencijal, kadu pitawu geotermalna energi-

ja, a o vrijednosti projekta raz-govara}emo u sqede}im fazamarazvoja ovog projekta. Imamopuno ideja, kad je u pitawu isko-ri{tewe geotermalne energije.Namjeravamo projektovati igraditi novihotel i iskoristi-ti mogu}nost razvoja sportsko -

rekreativnog turizma i organi-zovane terapije za bolesnike,rekao je austrijski predstavnik.Na~enik Mi}i} je izjavio da

austrijska firma ima ogromnoiskustvo u ovoj oblasti.

Dogovorena je izrada studijeizvodqivosti i opravdanosti

izgradwe akva parka, hotela sabawskim lije~ewem, kori{te-we toplotne energije za zagrija-vawe ku}a i stanova u tomnasequ.

- O~ekujemo da }e studija iz-vodqivosti potvrditi kolikoje sredstava neophodno za takvuinvesticiju. Tu su jo{ dvijefirme prisutne, koje su tako|ezainteresovane za ovajprojekat.Mi smo zainteresovani za raz-vojbawei za iskori{tavawe ge-otermalne energije, kao i zaproizvodwu povr}a u plasteni-cima koji bi se zagrijavali tomenergijom. Trenutno lokalna sa-mouprava nema sredstava za iz-radu takvog projekta. Kroz za-jedni~ko javno ulagawe moglibismo realizovati ovaj i drugeprojekte, istakao je Mi}i}, nag-lasiv{i da je prvi korak na tomputu izrada studije opravdanos-ti i izvodqivosti.

E.S.N.

ULAGAWA U BAWU DVOROVI

UGOVOR O STRATE[KOM PARTNERSTVU

B

ijeqinska "Id-ea plus" i beog-radski "Delta vi-deo" potpisali

su ovih dana ugovor o st-rate{kom partnerstvu udomenu TV i video dist-ribucije. Prema rije~i-ma direktora firme "Id-ea plus", Du{ana Tuzlan-~i}a, wegovo preduze}e,koje je ve} postalo pre-poznatqivo na jednom spe-cifi~nom trì{tu obe-zbje|ewa kvalitetnihfilmskih prevoda, tit-lovawa i sinhronizacijeza potrebe naru~ilaca izBiH i regiona, u svom bu-du}em partneru, firmi"Delta video" iz Beogra-da prepoznaje lidera naregionalnom trì{tuTV i video distribucije,TV licenci za blizu 300najboqih filmova eks JUkinematografije i neko-liko hiqada video izdawa.

- Na{a saradwa bazi-rala bi se na vi{esegme-nata, me|u kojima je najz-na~ajniji otvarawe naj-ve}eg distributivnog ce-ntra DVD izdawa koji}epo cijenama regionalnihvideo izdawa bitinajpo-voqnijina trì{tuBiH.U oblasti TV distribu-cije obezbijedi}emo podpovoqnim uslovima najk-valitetnije televizijskesadràje televizijskimku}ama u BiH, sa posebn-im naglaskom na progra-meza djecui mlade.Obez-bijedi}emo i kvalitetnuzastupqenost filmovaeks JU kinematopgrafi-

je na televizijskom pros-toru BiH, a aktivno }e-mo u~estvovati i u pro-cesu javneraspravenakre-irawu zakona o kinema-tografiji. Pospje{iva-}emo borbu protiv pira-terije i protiv nelegal-nog uvoza DVD izdawa.Na{a namjera je da podr-àvamo sve dru{tvene ak-cije i medije koji se baveobrazovawemi kulturom. Slavko Gwatovi}, di-

rektor "Delta video"DOO iz Beograda kaèda je ovo bio logi~an po-slovni potez, jer }e kup-

cima u BiH otvarawem jednog veleprodajnog dis-tributivnog centra u Bi-

jeqini biti olak{an pri-stup svemu onome ~imeraspolaè "Delta video".

- Naovajna~in }emo sma-witi transportne tro{-kove i peripetije za kup-ce s ovog podru~ja. Ovakon-signacija treba da uti~ei na boqu zastupqenostna{eg DVD programa natrì{tu BiH.Ugovor sa"Idea plus" je do{ao kaorezultat dugogodi{weuspje{ne saradwe.

LIDER TV DISTRIBUCIJE

[EF KANCELARIJE BRITANSKE AMBASADEU BAWA LUCI, TIMOTI LES POSJETIO BIJEQINU

K

ancelariju britanskeambasade ~ije je sjedi{-te u Bawa Luci, zastu-pamposqedwih petmje-

seci, a s obzirom da je RS i izvanBawa Luke, mojaèqa, alii du`-nost je da posjetim i druge dije-love RS kakobih je boqeupoznao,izjavio je Timoti Les nakon raz-govora sa na~elnikom op{tineMi}om Mi}i}em prilikom svojeprve posjete na{em gradu. Na~el-nik Mi}i} i Timoti Les razgova-rali su o lokalnoj ekonomiji, pos-lovnom okruèwu i brojnim du-goro~nim izazovima koji stojepred op{tinom Bijeqina.

Timoti Les je izjavio, da je os-novni ciq wegove posjete sagle-davawe situacije u Bijeqini iovom dijelu Republike Srpskedodav{i da on ne moè donijetineku investiciju, ali da je bri-tanska ambasada potpuno posve-}ena razvoju ekonomije u BiH iRS, te da wihovo komercijalnoodjeqewe naporno radi na promo-visawu investirawa i trgovinskerazmjene izme|u BiH i VelikeBritanije.

- Koliko sam shvatio, Bijeqinaimaveliki ekonomski potencijalu sferi poqoprivrede i turizma,a i dobro je smje{tena na jakoj lo-kaciji izme|u Srbije i Hrvatske.Zajedno sa svojim kolegama }u ra-diti na razvoju privrednog poten-cijala Bijeqine, obe}ao je Les.

U razgovoru sa {efom kance-larije britanske ambasade, na~el-nik Mi}i} je istakao brojne na-pore koji se ulaù kako bi Bije-qina postala sredina u kojoj vla-daju demokratski procesi i po{-tovawe qudskih prava.

-Bijeqina je drugi grad po ve-li~ini u Republici Srpskoj, a mise trudimo da ona bude grad kojiprezentuje pravo stawe stvari uSrpskoj, sa èqom da bude sredi-na u kojoj se moè kvalitetnoìvjeti od svog rada, kaè na~el-nik Mi}i} nagla{avaju}i da suproblemi u infrastrukturi tikoje se sada rje{avaju, kao i pi-tawa organizacije ìvota u Sem-beriji.

- Ova sredina ima izuzetno ve-liki priliv stanovni{tva, pre-cizirao je na~elnik Mi}i}. M.R.

RAZVIJATIPRIVREDU

Du{anTuzlan~i}Du{anTuzlan~i}



PRIVREDA / POQOPRIVREDA SEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009.6

Dan voda i Dan ènatreba obiqeàvatisvaki dan. Ozbiqno togovorim, jer tek tadabismo shvatili pravu

vrijednost i vode i ène. Akotakav odnos budemo imali premaizuzetno zna~ajnom resursu, kao{to je voda, onda moèmo taj ì-votni resurs i sa~uvati. Sve dr-ugo se svodi samo na jedan dan, re-kao je slikovito ministar poqo-privrede, {umarstva i vodopri-vrede u Vladi RS, Radivoje Bra-ti} povodom obiqeàvawa Sv-

jetskog dana voda - 22. marta u et-no selu "Stani{i}i", prilikomzajedni~kog obiqeàvawa ovogdatuma, kome su prisustvovali

predstavnici dva entitetskaministarstva, predstavnici age-ncija za vode RS i agencija zavodna podru~ja FBiH.

Ministar Brati} je istakaoda odnos i odgovornost prema za-{titi vode u BiH mora bitizajedni~ki, jer je i tema ovogo-di{weg skupa - Prekograni~nevode.

- U tom smislu je iskazana isimbolika zajedni~kog obiqe-àvawa Svjetskog dana voda. Mise moramo trajno opredijeliti ubrizi i odgovornom odnosuprema vodi. Ukoliko promijeni-mo odnos prema vodi, moèmo senadati boqoj budu}nosti. Na{abudu}nost je voda. Budu}nost je

voda i u smislu proizvodweelektri~ne energije. Mi govo-rimo o ìvotnim resursima,energiji i hrani, a wih ne mo-èmo proizvesti bez vode i bezpoqoprivrednog zemqi{ta, nag-lasio je ministar Brati}, ista-kav{i da je voda iznad svega.

Ministar Brati} je istakaoda bez zdrave vode nema ni zdravehrane, ali ni enegrgije.Hasima Haxovi}, pomo}nik

ministra za vodoprivredu u Fe-deralnom ministarstvu poqop-rivrede, vodoprivrede i {umar-stva izjavila je da se ovih danaodràva i veliki Peti forum ovodi u Istambulu, na kome }eu~estvovati i delegacija BiH.

- Na tomforumu bi}eusvojenai jedna ministarska izjava, koju}e potpisati i na{a delegacija.

POVODOM SVJETSKOG DANA

NA[A BUDU]NOST JEPi{e: QUBOQUBOJEVI]

Raspodjela regresiranog goriva u Sem-beriji odvija se punim intenzitetom.Uprkos apelima da se ne stvaraju nepo-trebne gu`ve na ~etiri "Petrolove"

pumpe, poqoprivrednici svojim traktorimano}u i dawu opsjedaju pumpe kako bi do{li doregresiranog goriva za proqe}nu sjetvu. U Di-rekciji za robne rezerve smo saznali da je zaSemberiju predvi|eno milion i po litara di-zel -goriva, dok nam je na~elnik Odjeqewa zaprivredu i poqoprivredu u op{tinskoj up-ravi,Predrag Jovi} rekao da je u Semberiji za4.800 poqoprivrednika odobreno regresiranogorivo, dok su zahtjevi oko 800 poqoprivred-nika odbijeni kao neosnovani. Ukupno je bilo

prijavqeno ne{to vi{e od 19.000 hektara zaproqe}nu sjetvu. Nekima je regresirano gori-vo uskra}eno zbog nepostojawa ugovora o zaku-pu zemqi{ta, a neki su odbijeni jer nisu ispu-wavali neophodne uslove ili su orani~ne po-vr{ine, prijavqene za jesewu stetvu, sada po-novo prijavili i za proqe}nu sjetvu. Ima islu~ajeva da je poqoprivrednicima odobrenomawe goriva od koli~ina koje su o~ekivali uskladu sa prijavqenim orani~nim povr{ina-ma. Ipak, mnogi smatraju da je 120 litara gori-va sasvim dovoqno za oranice, odnosno 60 li-tara goriva za vo}wake po hektaru i da }e s timkoli~inama proqe}na sjetva biti obavqena uoptimalnim agrorokovima.

RASPODJELA REGRESIRANOG GORIVA

GU@VE NA PUMPAMA

PÊLARI IZ BEOGRADA U SEMBERIJI

Beogradski p~elari,okupqeni u Dru{tvop~elara "Beograd"posjetili su u nedjequ

imawa semberskih p~elara,Milorada Luki}a i Jovana iMilorada Qubojevi}a, koja senalaze u selu Brodac. Sedam-deset pet p~elara iz Beogradaupoznato je sa tehnologijomp~elarewa u Semberiji. Budi-mir Gavri}, poznati bijeqins-ki p~elar i donedavni predsjed-nik bijeqinskog udruèwa p~e-lara "Semberija", do~ekao jegoste iz Beograda i poèlio imdobrodo{licu.

- Za p~elareweMilorada Lu-ki}a jekarakteristi~no to{toje rije{io problem seqewa ko-{nica na kra}e relacije. Kon-struisao je prakti~ne priko-lice koje mogu prevesti po 16ko{nica.Brzoih moèutovar-iti i premjestiti s jedne loka-cije na drugu. Na{e udruèweima trenutno 375 ~lanova i oko11.000 ko{nica. Na ovakav na-~in upoznajemo i koristimo is-kustva p~elara iz drugih regi-ona, koja nam pomaù u unapre-|ewu p~elarstva u Semberiji,kaè Budimir Gavri}.Boìdar Petrovi}, predsjed-

nik Dru{tva p~elara "Beog-rad", ve} 16 godina je na ~elu ud-ruèwa koje broji oko hiqadu~lanova.

- Na{a p~elarska organiza-cija je trenutno najve}a u Sr-biji i Evropi. Poznati smo po"ta{majdanskoj izlo`bi", naj-ve}oj svetskoj p~elarskoj mani-festaciji. Odlu~ili smo da po-setimoSemberiju, jernasvezuju~vrsta prijateqstva sa qudimakoji vodebijeqinsku p~elarskuorganizaciju. Jedan broj na{ihp~elara ìvi ovde i ovde p~e-lari. Imamo puno mladih p~e-lara koji prihvataju savremenemetode p~elarewa. Imamo div-

ne uslove za ispa{u, takoda bi-smo mogli postati vode}a zem-qa po proizvodwi meda. Mora-mo se osloboditi tradicional-nihshvatawa i na~ina p~elare-wa.Trì{ni vi{akmedanajve-}i je je trenutno kod mladihp~elara, kaèBo idarPetrovi}.Miroqub Bukili}, portpa-

rol beogradskog dru{tva p~e-lara kaè da ovo dru{tvo okup-qa qude svih profesija, od pen-zionisanih generala, pa do za-natlija i zemqoradnika.

- Boà Petrovi} je penzion-isani general - potpukovnik JNA,svojevremeno obavqao funkci-ju{efakabineta kod druga Ti-ta. ^lanna{eg dru{tva je i bi-v{i predsjednik Vlade Srbije,Desimir Jefti}. Svi mi voli-mo p~elarstvo i to nas drìnaokupu. Ispomaèmo se i prip-remamo p~ele za najboqe pa{e.Ta{majdan je simbol na{egokupqawa, kada se prodaju natone i tonemeda.Velimir Trajkovi} iz Bor~e,

ve} pedesetak godina bavi sep~elarewem.

- Na svomimawuposedujem 82ko{nice.Imam73 godinei sadanisam u mogu}nosti da selimp~ele.Stacioniraosamsena jed-nommestu. Uglavnom, pokrivamsve tro{kove i ne{to medamo-gu da proizvedem i za trì{te.

P~elari iz Semberije i Beo-grada kaù da se na ovim pros-torima proizvodi med odli~nogkvaliteta, ali doma}i med nijekonkurentan kineskom i {pan-skom medu. Cijena kilogramakineskog meda spu{tena je ~akdo jednog evra. Beogradski p~e-lari nedavno su proslavili 110godina svoga postojawa. Tradi-ciju imamo, ali jo{ uvijek nis-mo uspjeli savladati zahtjeve sv-

jetskog trì{ta i postati ko-nkurentni drugim velikim pro-izvo|a~ima meda, kaù p~elari.

PÊLARSTVO NASDR@I NA OKUPU



PRIVREDA / POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009. 7

ve}, pet - {estunazad zajedni~ki obiqe-

ovaj dan. Korisno je da,na ovaj dan, posvetimo malo

pa`we vodi kao na{emresursu. U ovoj

krizi klimatskihmi moramo sa~uvati taj

i na vrijeme moramoplanove za eventualnu

u smislu za{titeOve godine Svjetski dan

odràvamo podmotom: "Di-vode - dijelimo mogu}-Razgovaramo i o preko-

vodama koje presije-ili ~ine granice dràva.

punotakvih vodotokova itogasmo aktivni u me|unar-

udruèwima zbog pot-konvencija, kao {to je

konvencija, Konven-

cija iz Barselone, Okvirni spo-razum za rijeku Savu, bilateral-ni ugovor sa Hrvatskom o sarad-wi u oblasti voda. Pokrenute suinicijative za potpisivawe tak-vih ugovora sa Srbijom i CrnomGorom.

Govore}i o kvalitetu i isp-ravnosti vode za pi}e u BiH,Hasima Haxovi} kaè da gra-|ani koji se vodom snabdijevajuiz javnih vodovoda piju kvali-tetnu vodu koja se redovno kon-troli{e. Ipak, u BiH imamosvega oko 60 odsto stanovni{tvakoje koristi vodu iz javnih vo-dovoda.

Kontrolu treba poja~ati uop{tinama u kojima se stanov-ni{tvo snabdijeva vodom sum-wivog kvaliteta, koja se ne kon-troli{e i ne hlori{e.

Hasima Haxovi} Radivoje Brati}

A

DRAVA VODA

Na lokaciji region-alne sanitarne de-ponije zapo~eli sunajva`niji radovi,

izgradwa dvije sanitarne kase-te u koje }e nakon zavr{etka ra-dova biti deponovan ~vrsti ot-pad. Sanitarne kasete bi treba-lo da budu u funkciji od prvogseptembra ove godine. Privre-mena deponija tada }e u potpu-nosti biti sanirana i pre}i }ese na novi na~in upravqawa ~vr-stim otpadom. Jovan Tadi}, od-govorni rukovodilac radova uime AD "Bijeqina - put" koje jedobilo na tenderu ovaj posao,kao najpovoqniji ponu|a~, kaèda ova firma ima bogato isku-stvo u izgradwi brojnih objeka-ta niskogradwe. - Ovo je za nasjo{ jedan veliki izazov, koji}enamomogu}iti dobijawerefer-enci za najsloènije zahvate iizvo|eweradovanaspecifi~nimobjektima, poput izgradwe sani-tarnih kaseta. Posao je vrijedan3,2 miliona maraka i mi }emosvoj dioposla zavr{iti u avgus-tu.Do sada smoradili na izgrad-wi brojnih nasipa i imamo do-voqno iskustva u ovomposlu. Upostavqawe geomembrane ukqu-

~i}emo i sarajevsko preduze}e"Nisal". Uporedo sa izgradwomsanitarnih kaseta, na lokacijiregionalne sanitarne deponijevr{i i ozelewavawe komplet-nog prostora oko deponije. Prikraju su i radovi na ulazno - iz-laznoj zoni. Izgra|ena je vagakapaciteta 60 tona koja }e u fu-nkciji biti od sredine aprila.U me|uvremenu su raspisani te-nderi za izgradwu upravne zgra-de na deponiji. I taj objekat tre-ba da se izgradi tokom ove godine.

- Nabavili smo i kontejnerekoji }e biti podijeqeni po op-{tinama koje su u~esnice u ov-omprojektu, a rije~ je o Bijeqi-ni,Ugqeviku, Loparama, êli-}u i Teo~aku. Kontejneri }e sekoristiti za razdvajawe papirai plastike. Na taj na~in }emouticati i na podizawe i razvi-jawe svijesti kod gra|ana o po-trebi razdvajawa organskog odneorganskog otpada, kako bi toqudi po~eli primjewivati ve}u svojim doma}instvima. Mi tre-nutno u "Eko - depu" imamo 16radnika, a vjerovatno }e se tajbroj vremenom i pove}avati, ka-è MirkoStaji}, koordinatorza ~vrsti otpad u "Eko - depu".

POÊLA IZGRADWASANITARNIH KASETA

VLADA REPUBLIKE SRPSKE PONUDILA POMO] UGQEVIKU

Fabrika opekarskihproizvoda u Lopa-rama jedno je od ri-

jetkih uspje{no pri-vatizovanih preduze}a na pod-ru~ju ove majevi~ke op{tine.Proizvodwa opekarskih pro-izvoda iz godine u godinu zna-~ajno je pove}avana, sve obavezese redovno izmiruju, kao i plateradnicima, kaè direktor ovogpreduze}a Rado Radovanovi}.

- Mi smo u posqedwih ~etiridopet godina svake godine pozi-tivno poslovali. Nismo imaliostatka dobiti za podjelu divi-dendi, ali smo jedan dio zara-|ene dobiti prebacivali u rez-ervni fond. [to se ti~e lik-vidnosti, u svakom trenutku smobili likvidni i to je za nasizu-zetno zna~ajno. U pro{loj godi-ni smo proizveli 9.350.000 ko-mada opekarskih proizvoda i toje bila najve}a dosada{waproizvodwa otkako postoji ovafabrika. To smo ostvarili sa115 radnika. U pro{loj godiniproizveli smo 41 milionopekarskih jedinica i to je na{rekord. Na placu trenutnonemamo robe u zalihama, a prikraju smo i redovnog godi{wegremonta.

Radovanovi} kaè da je cig-lana u pro{loj godini svojeproizvode plasirala na pod-ru~ju sjeveroisto~ne Republi-

ke Srpske i BiH, od Derventedo Bratunca i daqe. Iako je uovoj godini bila predvi|enazna~ajnija rekonstrukcija fab-

ri~kih postrojewa, recesija inajavqena svjetska finansijskakriza uticala je i na smaweweplaniranih poslova. Radnici susami instalirali jednu ma{inui izvr{ili doradu procesasu{ewa u su{ari i na pe}i.Zbog toga se nadaju da }e i u ovojgodini pove}ati kapacitet pro-izvodwe i pobo{qati usloverada u fabrici.

Loparska ciglana je uspjelanajve}im dijelom obezbijeditii posao za ovu godinu. Porux-bine su na nivou pro{logodi{-wih i to je optimum koji se mo-è posti}i u oteànim uslo-vima privre|ivawa, kaè di-rektor loparske ciglane, RadoRadovanovi}. E.S.N.

CIGLANA IZNAD PLANA

Delegacija Vlade Re-publike Srpske, pre-dovo|ena ministromtrgovine i turizmaP r e d r a g o m

Gluhakovi}em, te predstavniciInvesticiono -razvojne bankeRepublike Srpske boravili su uradnoj posjeti op{tiniUgqevik gdje su ~elnim qudimau op{tini i privredi pred-stavili Vladine mjere zaublaàvawe posqedica eko-nomske krize.

Kao predstavnici izvr{nevlasti ministri su obe}ali da}e se Vlada maksimalno anga-òvati kako bi se {to prijerije{io problem klizi{ta izavr{ila eksproprijacija Sta-rog Ugqevika, Mjesne zajednicekoja je ugroèna povr{inskimkopom Rudnika ,,Ugqevik"ikoji joj se pribliìo na svegastotiwak metara.

- Uskoro }emo imati opera-tivni plan koji }e konkretizo-vati {ta }e koje ministarstvoda uradi kakobi pomoglo i {taje to {to }e lokalna zajednicadauradikakobi seovajproblem{to prije rije{io, istakao jeGluhakovi} u izjavi medijimaposlije sastanka.

Govore}i o povoqnostimaove podmajevi~ke op{tine mi-nistar Gluhakovi} je istakao,da je ovo vo}arski kraj koji ras-polaè sa kapacitetom od mi-lion zasa|enih vo}ki {qive, pa

je obe}ao da }e se Vlada Srpskemaksimalno angaòvati kakobi pomogla ovakvim op{tinamakoje imaju kapacitete i konk-retne planove kako unapreditiproizvodwu i pove}ati zapo{-qavawe.

Kako bi se privreda {to vi-{e pomogla, dodao je on, In-vesticiono-razvojna banka sp-remna je da reprogramira nekeobaveze kao i da smawi kamatena kredite u oblastima in-vestirawa.

Kao veliku mogu}nost oveop{tine Gluhakovi} je istakaoi bavqewe turizmom, jer se,kako je istakao, ovaj dio Re-publike Srpske nalazi na jed-nom zna~ajnom geo-strate{kompoloàju u Republici Srpskoj.

- Zato smo ~elnicima ove op-{tine sugerisali da ova lo-kalna zajednica treba da raz-mi{qa o turisti~koj organi-zaciji, jeroviprostori pruàjumogu}nosti za turizam, istakao

je ministar Gluhakovi} uz napo-menu da bi se zahvaquju}i ovojprivrednoj oblasti mogao obez-bijediti profit i otvoriti ve-liki broj novih radnih mjesta.

U Nacrtu plana za ublaà-vawe posqedica ekonomske kri-ze, koji je ve} uradila op{tinaUgqevik, definisano je da otk-lawawe negativnih efekatakrize idu u dva pravca - {tedwai restriktivne mjere kada je upitawu potro{wa niìh buxet-

skih jedinica. I pored plani-ranih restrikcija, kaè na-~elnik op{tine Ugqevik Vasi-lijePeri}, u op{tini planira-

ju da zadrè ranije pozitivnetrendove.

- Siguran sam da }emoi poredovakvih mjera nastaviti izgrad-wu infrastrukturnih objekatai stimulisati zapo{qavawe napodru~ju op{tine.Namjeravamoda zbog izgradwe odre|enih ob-jekata, koji su predvi|eni na-{improgramima i Strate{kimplanom razvoja op{tine, idemona odre|ena zaduèwa, pojasnio

je Peri} i dodao da op{tina dosada nije imala kreditnih za-duèwa, te da }e zbog ovakvihnamjera nastaviti da kontakti-ra Investiciono - razvojnu ban-ku Republike Srpske.

TURIZAM JE VELIKA[ANSA ZA UGQEVIK

PredragGluhakovi}

RadoRadovanovi}



Na dogovoru koji je otome postignut uzgradi op{tine Bi-

jeqina precizira-no je da }e Austrijanci u ovajpoduhvat uloìti 15.000 KM,a isto toliko Optinska admi-nistrativna slu`ba i {kola"Me{a Selimovi}". Preds-tavnik austrijskog kontin-

genta EUFOR-a Herman Laj-ciger istakao je da se radi oinicijativi doskora{weg vi-sokog predstavnika u BiH Mi-roslava Laj~aka koji se poseb-no zalagao za pomo} {kolamasa multietni~kim sastavomu~enika.

- Za te potrebe izdvojilismo 30.000 maraka. Polovina

tih sredstava donirana je{koli u Visokom, a 15.000KMnamijeweno je za {kolu "Me-{a Selimovi}" u Jawi. @eqanam je da poboq{amo uslove{kolovawa u svim, a prijesvega multietni~kim {kola-ma, rekao je Herman Lajciger.

Na~elnik op{tine Mi}oMi}i} zahvalio je na donaciji

i naglasio da }e i Op{tinskaadministrativna slu`ba u~e-stvovati u sanaciji rasvjete ielektri~nih instalacija u po-menutom {kolskom objektu.

- Planirali smo da u ovojaktivnosti u~estvujemo sa10.000 maraka iz na{ih buxet-skih sredstava, a ako bude tre-balo da}emo i vi{e, {to }e se

znati nakon raspisivawa iprovo|ewa procedure za javnunabavku, rekao je na~elnikop{tine.

Direktor {kole u Jawi Om-er Muharemovi} kaè da jeova {kola dobila veliko pri-znawe od odlaze}eg visokogpredstavnika Miroslava Laj-~aka zbog ~iwenice da se u wojve} nekoliko godina izu~avagrupa nacionalnih predmetatako da u~enici obje nacio-nalnosti bez problema izu~a-vaju grupu svojih predmeta, ada time nije optere}en ostalidio nastave.

- Na{a{kola ima 1.246 u~e-nika raspore|enih u vi{e od50 odjeqewa.U posqedwih ne-koliko godina uloèno je400.000 maraka donatorskih idrugih sredstava u poboq{a-we uslova za odràvawe nas-tavave. U tom pravcu je i re-konstrukcija rasvjete i elek-tri~nih instalacija jer su ve}dotrajali , kaè Muharemo-vi}. T. N.

HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009.8

EUFOR I OP[TINA BIJEQINA

DONACIJA

[KOLI U JAWIOp{tina Bijeqina i austrijskiCentar za koordinaciju (CIMIK)zajedni~ki }e obezbijediti 30.000 KM zasanaciju rasvjete i elektro-instalacija ucentralnoj O[ "Me{a Selimovi}" u Jawi...

Udana{we vrije-me nadolaze}eekonomske krizei mnogo naslije-

|enih sistemskih proble-ma, neuobi~ajeno je ~uti,da se na selu ìvi dobro ida ima {anse da bude boqe.Svoj optimizam RadenkoRisti} iz Popova temeqina svakodnevnom radu i od-govornom pona{awu premaobavezama.

- U mome doma}instvu seoduvijek dosta radilo izahvaquju}i plodnoj zemqiuspijevalo selijepoi zara-diti, kaè Risti}.

- Jo{ davno, moj djed jepo~eo da se bavipovrtlar-skom proizvodwom i u tovrijeme, prije pedesetakgodina, bio je jedan odnajuspje{nijih povrtlara uSemberiji. Kasnije smo imi mla|i prihvatili tajposao i uspijevamo da ga ipro{irimo. Moja porodi-ca se i daqebaviproizvod-wom povr}a i taj rad odjutra do mraka zahtijevapotpunu posve}enost pos-lu, tako da uspijevamo da iu ovakvom vremenu nedefi-nisanog trì{ta i dispa-riteta cijena pristojnozaradimo. Imamo dosta istoke i najve}i dio ratar-ske proizvodwe tro{imokao sto~nu hranu. Poredtoga, zaposlen sam u jednompreduze}u i mogu re}i damoja porodica dosta radi,ali da ostane i za normal-noodvijawe ìvota, poseb-no ako se zna da imam stareroditeqe i da {kolujemdvoje djece.Trenutno sam ufazi nabavke repromater-ijala za predstoje}u pro-qetnu sjetvu i mogu re}i,makoliko to zvu~alo opti-misti~no, da }enamapoqo-privrednicima, dosta zna-~iti regresirana nafta ivje{ta~ko |ubrivo, jer na

taj na~in, otvaraju se per-spektive da nismo zaborav-qeni i da }e dràva svojimmjeramapomo}i selokoli-ko moè. ûo sam od nekihstarijih kom{ija da sprem-no do~ekuju proqetnu sjet-vu,posebno ako se zna,da jeovih dana cijena stoke po-rasla, tako da se na bije-qinskoj sto~noj pijaciprasi}i prodaju po {est, abikovi po pet maraka za

kilogram, {to je, izuzetnodobra cijena, obja{wavaRisti} i kaè da treba bi-ti realan i ne traìti ne-mogu}e, jer u dana{we vri-

jeme, ko ho}e da radi na se-lu, tvrdi, moè ne{to i dazaradi.

- U mojoj{esto~lanoj po-rodici svi rade, koliko komoè, ali posao ne trpi, ato je dokaz da se organizo-vanim pristupom i racio-nalnim pona{awem, moèposti}i solidan rezultati finansijski efekat, ka-è Radenko Risti}. S.\.

PRISTOJAN@IVOT NA SELU

Milan Gavrilovi} izCrnog Blata kodTuzle, sa neobi~nimnadimkom "Tele-

fon", vi{e od deset godina gajinadu da }e do}i u posjed vlastiteimovine na podru~ju Tuzle i Si-min Hana. Uprkos sudskom rje-{ewu o izvr{ewu, datiranom od16. januara 2007. godine, koje jedonio Op{tinski sud u Tuzli,Milan jo{ uvijek ne moè da u|eu posjed tri ~etvrtine svoje imo-vine, a u pitawu je dvosoban stanu nasequ Stupine u Tuzli, poro-di~na ku}a u nasequ Dokaw,stambeno - poslovni objekat u na-sequ Simin Han i poslovni pro-stor u Tuzli. Nakon {to se Mi-lanova supruga Mevlida samoi-nicijativno razvela od wega, dokse on nalazio u izbjegli{tvu uWema~koj, navode}i kako wiho-vi bra~ni odnosi od po~etka bra-ka nisu funkcionisali kako tre-ba, jer je bilo odre|enih nesug-lasica, nastupa Milanova borbasa vjetrewa~ama za zakonito ste-~enu imovinu, koju ~ak ni tuzlan-ski Op{tinski sud nije mogaoosporiti i dovesti u pitawe.

- Kao povratnik iz Wema~ke,na{ao sam se bukvalno na ulici,bezigdje i~ega.I pored prvoste-pene i drugostepene presude irje{ewa o izvr{ewu, ne mogu da

do|em u posjed svojeimovine. Sudje dosudio da mi se isplati blizu150.000 KM na ime uzurpiraneimovine koja je izdavana pod za-kup, plus zatezne kamate, ali odtoga za sada nema ni{ta. Pisaosami jo{ uvijekpi{em urgenci-je. Molim i prekliwem, traìmono{to je moje. Slao samàlbeOmbudsmenu, Visokom sudskomtuìla~kom savjetu BiH,svakod-nevno idem od vrata do vrata.Ombdusmeni, koji treba da sebore za qudska prava, izgleda dasu u mom slu~aju nemo}ni, a pred-stavnici sudstva ni{ta ne pre-

duzimaju da rije{e moj slu~aj.Imam 67 godina, bez posla sam,bez penzije, bez egzistencije. Asve sam u ìvotu stekao sa svojihdeset prstiju, rade}i kao auto-prevoznik. Op{tinski sud u Tuzli je 27.

decembra 2005. godine donio pre-sudu po kojoj mi pripadaju tri~etvrtine imovine, ste~ene ubraku sa suprugom Mevlidom.Me|utim, mojabiv{a supruga sveje to prisvojila. Poslovno -stambeni objekat u Simin Hanupoklonila je svombratu, prodalaje u me|uvremenu stan u Tuzli.Htjela je prodati i poslovniprostor, jer ga je ve} ogla{avalau novinama. Biv{i ombudsmen uTuzli sad je zastupa kao advokat.Stan je, koliko sam saznao, pro-dala savjetnici predsjednikaSuda u Tuzli. Pitam se, kakoneko moè prodavati tu|u imo-vinu, a danadle`ne vlasti svetonijemo posmatraju i ne reaguju.Ima li u Tuzli pravne dràve,pita seMilanGavrilovi}.

Gavrilovi} kaè da su bilabezuspje{na sva wegova obra}a-wa Domu za qudska prava BiH,Nezavisnoj sudskoj komisiji BiHi da on sada, jednostavno, ne znako moè za{tititi wegova os-novna qudska prava.

Q.Q.

U svom javnom obra}awumedijima, Gavrilovi}isti~e da ìvi kao vanze-maqac, bez primawa, bezzdravstvene i socijalneza{tite. Uslov za penzijuispunio je prije dvijegodine, ali penzije jo{nema. Kaè da vi{e i nezna kome pripada.

Opstrukcije iodugovla~ewa oko vra}awawegove imovine traju od1996. godine.

@IVI KAOVANZEMAQAC

TE[KO DOVLASTITEIMOVINE!

TE[KO DOVLASTITEIMOVINE!



ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009. 9

Dok je u Evropi, kao i udrugim dijelovima svi-

jeta, dijabetes najve}iuzrok hroni~ne bub-re`ne insufijencije

slabqewe bubre`ne funkcije)dolaska pacijenata na dijalizu,a prostoru Semberije kao naj-e{}i uzrok oboqewa je endems-a nefropatija. Od na{ih, tre-utno 260 pacijenata, 62 posto suboqeli od endemske nefropa-ije koja je podmukla bolest, jerodinama moè tiwati bez simp-oma, sve dok bolesnik ne u|e u

fazu u kojoj je za odràvawe ì-ota neophodan neki od oblikaijalize, ukazuje na ovaj veliki zd-avstveni, ali i socio-ekonomskiroblem doktorka Qiqana Lu-

, internista nefrolog i me-icinski direktor Internacio-alnog dijaliza centra Bijeqina.- Svaka bubre`na bolest moè

do slabqewa bubre`neLije~ewe je u po~etku

{to podrazumi-hipoproteinsku dijetu (og-

se unos bjelan~evinaporijekla), lije~e-

povi{enog krvnog pritiska,{e}ernih bolesti kaoi

infekcija i to ta-da se krajwi stadij bubre`ne

odgodi, sa ciqem uspo-progresije slabqewa bu-funkcije kako bi se od-

zapo~iwawe lije~ewa di-, poja{wava doktorkanavode}i da taj period

ma razli~itu duìnu trajawa,a se u zavisnosti od toga kako seedovno obavqaju kontrole i ko-iko se pacijent pridràva uput-tava qekara, zapo~iwawe dijal-ze moè odgoditi i duè od jed-e decenije.Kad se sa dijalizom vi{e ne

moè odga|ati, o izboru jedne odvije dijaliti~ke metode odlu-uje pacijent. Za hemodijalizu,oja{wava doktorka Luki}, pot-ebna je priprema koju obavqaaskularni hirurg u bolnici i

nakon mjesec dana pacijent je sp-reman za ukqu~ivawe na vje{-ta~ki bubreg. Peritonejska dija-liza se rje|e primjewuje, a pod-razumijeva primjenu trbu{nemaramice kao propustqive mem-brane kroz koju se pro~i{}avakrv. Za ovu metodu se odlu~uju pa-cijenti koji ne èle da odlaze ubolnicu. Obavqa se kod ku}e, aliuz prethodnu obuku pacijenta.Kada je rije~ o na{em podru~ju, oSemberiji, naàlost, skoro dane postoji nijedno selo koje nemaoboqelih. Semberija je podru~jekoje od svih àri{ta na Balkanuima najve}i broj oboqewa. Do1992. godine se radilo vi{e naprevenciji i ranom otkrivawuoboqelih od endemskog nef-ritisa. Postojao je i Bubre`nidispanzer ~ije su medicinskeekipe svakog proqe}a i jeseniobavqale masovne preglede sta-novni{tva u endemskim selima.Sva lica kod kojih se tom pri-likom otkriju pozitivni prote-ini u urinu su registrovana, te

se pozivala na ~e{}e kontrolekako bi se pratilo wihovo zdrav-stveno stawe. Bubre`nog dispan-zera vi{e nema, a broj oboqelihse ne smawuje. U pro{loj godini

je od 50 novooboqelih wih 37 nahroni~nom programu. Na godi{-wem nivou se biqeì porast bro-

ja pacijenata od 10 do 12 posto.- Ono{to je dobro u endemskoj

nefropatiji, ako se to moè re-}i, je da se ona u posqedwe vri-jeme javqa kod osoba u starijojìvotnoj dobi, tako da nema ni-jednog pacijenta mla|eg od 50 go-dina, kaè doktorka Luki} nag-lasiv{i da je skoro pravilo daobolijevaju qudi koji ìve naselu i koji se bave zemqoradwomnavode}i i primjere slu~ajevakada se osobe u mla|oj ìvotnojdobi presele u grad ili ~ak oduna drugi kontinent i vi{e nikadse ne bave zemqoradwom, da ipakobole, ali u {estoj ili sedmojdeceniji ìvota. Zna~i, moè sezakqu~iti da kod ove bolestipostoji genetska predispozici-

ja, ali i neki faktor sredine.Kada je rije~ o stopi smrtnostizahvaquju}i savremenoj tehnolo-giji u bijeqinskom centru za di-

jalizu, te medicinskoj pa`wi za-poslenih na ~ijem ~elu se nalaziveliki stru~wak na podru~ju nef-rologije, doktorka Qiqana Lu-ki}, smrtnost je svedena na naj-mawu mogu}u mjeru. Prema poda-cima za pro{lu godinu ona je iz-nosila 6,4 posto, {to je ispod ev-ropskog prosjeka, gdje je dozvo-qena stopa mortaliteta dijaliz-nih pacijenata od 10 do 12 posto.

Govore}i o Semberiji kao à-ri{tu, te Sembercima kao ri-zi~noj grupi od oboqewa bubre-ga, pojavilo se ne{to {to izazi-va pa`wu nefrologa. Naime, uposqedwih 15-ak godina ove pro-store je naselio zna~ajan brojstanovnika koji su do{li izdrugih podru~ja. - Semberija jetako postala i podru~je jednogprirodnog eksperimenta za ovubolest, gdje}emomo}ida vidimodali }e oboqeti i migranti, ka-è dr Qiqana Luki} koja je ov-om prilikom najavila i istra-ìvawe koje }e provesti Medi-cinski fakultet iz Fo~e na ~e-lu sa profesoricom drQubicom\ukanovi}, nefrologom iz Beo-grada. Istraìvawe }e se vr{i-ti 28. i 29. marta u Gorwem Cr-welovu i podrazumijeva}e pre-gled urina, klini~ki pregled irazgovor sa mje{tanima. M.R.

DOKTORKA QIQANA LUKI] O ENDEMSKOJ NEFROPATIJI U SEMBERIJI

BALKANSKAENDEMSKANEFROPATIJA

Ova medicinska

nau~na

eni

-

gma, koja uporno ~uva tajnu svoguzroka nastanka, bolest je kojase javqa iskqu~ivo na prosto-

ru Balkana.Kada su je uo~ili qekari

prije vi{e od 50 godina, biloje jasno da se radi o posebnojbolesti, do tada nepoznatoj umedicinskoj literaturi, apatolo{ki nalazi bubrega suto i potvrdili.

Bolest se rasprostire napodru~jima u slivu pritokaDunava, na podru~jima Hrvats-

ke, Bosne i Hercegovine, Srbi-

je, Rumunije i Bugarske.- O~ekivalo se da }e promje-

na na~ina ìvota, vi{im op{-

tim i zdravstvenim standard-

om, bolest nestati ili se barsmawiti broj novooboqelih,ali sva epidemiolo{ka istra-

ìvawa pokazuju da broj bole-

snika sa endemskom nefropa-

tijom nema tendenciju smawi-

vawa. Mnogobrojne teorije su do

sada poku{ale protuma~itijedinstvenu klini~ku slikuendemske nefropatije i wenoprisustvo na samo nekolikoàri{ta, ali nijedna nije iz-

dràla sud nau~ne javnosti.Bilo je i raznih prakti~nihpoku{aja da se dosko~i ovojbolesti, naprimjer, u Bugarskojsu cijela sela izmje{tali nadruga podru~ja, ali nije bilorezultata.

U posqedwe vrijeme pa`wujavnosti privla~i tvrdwa kojadolazi iz Hrvatske u kojoj sekao mogu}i uzro~nik navodikorovska biqka u narodu poz-nata kao ,,vu~ija {apa’’, araste na ìtnim poqima, alisve ukazuje da je i to samo jo{jedna teorija u nizu, navodi drQiqana Luki} koja ve} petgodina u~estvuje u radu semi-

nara koji se odràva svakegodine u Srpskoj akademijinauka i koji je posve}en uzrokuendemske nefropatije.

OVO JE PODRU^JE EKSPERIMENTA

Bubrezi su vitalni organi koji obavqaju brojne, za ìvot zna~ajnefunkcije. To su, precizira dr Luki}, uklawawe {tetnih produkatametabolizma iz krvi, uklawawe vi{ka te~nosti iz organizma, regu-

lisawe odnosa izme|u kiselina i baza, regulisawe krvnog pritiska,lu~ewe hormona koji su odgovorni za sintezu crvenih krvnih zrnaca ilu~ewe aktivnog oblika D vitamina koji je odgovoran u metabolizmuu sintezi ko{tanog tkiva. Sve ovo se odvija na molekularnom nivou ine ~udi {to kaù da je bubreg najpametniji organ.

BUBREG JE NAJPAMETNIJI ORGAN

PREZENTACIJA RADA HIGIJENSKO-EPIDEMIOLO[KE SLU@BE BIJEQINSKOG DOMA ZDRAVQA

Dom zdravqa Bijeqinau saradwi sa Odjeqe-wem za privredu i po-qoprivredu u Skup{-tini op{tine organi-

ovao predavawe za privrednikea podru~ja na{e op{tine, a naemu ,,Sanitarni i sistematskiregledi’’, sa ciqem da se javno-t upozna sa na~inom i kvalite-om rada ove zdravstvene ustano-e prilikom obavqawa pregledaoji se vr{e radi za{tite pot-o{a~a i okoline. Cijena kojue gra|ani od sada pla}ati je sni-

èna, trde da je i najnià u re-ionu, te iznosi 38 maraka.

- Pored brojnih akcijakoje sp-Dom zdravqa Bijeqina,

{to su nedavno obavqenipregledi oko 2.000a zatim besplatni

pregledi u~enikai sredwih {kola. Do

je pregledano oko 10.000a sada za na{eprivredni-

keorganizujemo prezentaciju ra-da na{e Higijensko-epidemio-lo{ke slu`be, rekao je direktorbijeqinskog Doma zdravqa, drZlatko Maksimovi} nagla{a-vaju}i da su se u ovoj godini {te-dwe u Domu zdravqa odlu~ili zasnièwe cijene sanitarnih i si-

stematskih pregleda precizira- ju}i da ti pregledi sada ko{taju38 maraka.

- Pozvali smoprivredne subje-ktesapodru~jana{e op{tine,~i-jiradnici po zakonumoraju da imajusanitarne kwiìce, kako bismoih informisali o tome{tai po

kojoj cijeni nudi na{ Dom zd-ravqa, kaè na~elnik Odjeqewaza privredu i poqoprivredu,Predrag Jovi} nagla{avaju}i da

je najva`nije zdravqe radnika.S obzirom da su na na{e pod-

ru~je dolazila lica sa raznihstrana nude}i sanitarne i siste-

matske preglede po niìm cije-nama nego je to bila cijena u na-{oj zdravstvenoj ustanovi, gra-|ani su se odlu~ivali za wih up-ravo zbog cijene, mada, kako tvr-de organizatori ovog predavawa,nisu bili rijetki slu~ajevi da suoni samo uzimali novac, a dapregled nisu ni obavqali.

- Na{ ciq je zdrav radnik, tesu i pregledi koje vr{i na{aHigijensko-epidemiolo{ka slu-`ba temeqni i mi stojimo izasvog potpisa, jo{ jednom je nag-lasio dr Maksimovi} koji je ov-om prilikom na{im sugra|ani-ma najavio ,,vra}awe’’ Doma zd-ravqa u stare prostorije u Ma-

jevi~koj ulici gdje je bio smje{-ten do prije 20 godina.

- U tom objektu }e biti~etiritima porodi~ne medicine o ~emu}e na{i sugra|ani biti blagov-remeno obavije{teni putem me-dija, precizirao je direktor Do-ma zdravqa. M.R.

PREGLEDI KOMPLETNI, CIJENA NAJNI@A!Predrag

Jovi}

ZlatkoMaksimovi}



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009.10

Na osnovu odluke Organizacionog odbora VII me|uarodnog sajma kwige, nas-

tavnih sredstava i grafi~ke industrije ,,KWIGA 2009’’ , Akcionarsko dru{tvo,,Grad’’ i Narodna biblioteka ,,Filip Vi{wi}’’ raspisuju

LI TERARNI KONKURS za u ~eni ke o sn ovni h i s redwi h { kol a

Povodom Sedmog me|unarodnog sajma kwige, nastavnih sredstava i grafi~keindustrije ,,KWIGA 2009’’ koji }a trajati od 13.05-18.05.2009. godine,

Organizacioni odbor sajma raspisuje konkurs zau~enike osnovnih i sredwih {kola.

Tema za u~enike osnovnih {kola:

Soba bez kwiga je sli~na telu bez du{e. (Ciceron)

Tema za u~enike sredwih {kola:

Kwiga je vredni ja od svih spomenika ukra{enih slikama, reqefom iduborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je ~ita.(Egipatski zapis)

Op{ti uslovi konkursaNa ovom Konkursu mogu u~estvovati sve osnovne i sredwe {kole na podru~ju

regije. Kwièvni radovi mogu biti prozni ili poetski. Radovi treba da budupotpisani {ifrom. Rje{ewe {ifre, ime i prezime, razred i {kola {aqu se uposebnoj koverti. Svaka {kola moè da po{aqe najvi{e pet radova. Radoveposlati do 04. maja 2009. godine na adresu: Narodna biblioteka ,,FilipVi{wi}’’, Trg kraqa Petra I Kara|or|evi}a bb, 76300 Bi jeqina. Na po{iqka-ma nazna~iti: za Literarni konkurs u kategori ji osnovnih/sredwih {kola.

Nagrade za najboqe radove bi}e propra}ene i nov~anim sredstvima, i to:

Za osnovne {kole:Prva nagrada: 100,00KMDruga nagrada: 75,00 KMTre}a nagrada: 50,00 KM

O mjestu i vremenu dodjele nagrada bi}ete blagovremenoobavije{teni.

Organizacioni odbor Sajma

Za sredwe {kole:Prva nagrada: 150,00KMDruga nagrada: 100,00 KKTre}a nagrada: 50,00 KM

Bijeqinski sredwo{kolci, Dejan ]u-ri}, u~enik tre}eg i \or|e Joksimo-vi}, u~enik drugog razreda Tehni~ke{kole "Mihajlo Pupin" i Stefan

Vuji}, u~enik drugog razreda Gimnazije "FilipVi{wi}" odnedavno imaju svoj bend "Visions of

brutality" - "Vizija brutalnosti". Pripremili sui prve demo snimke, a krajem pro{le godine nafestivalu urbane muzike u Bijeqini progla-{eni su za najboqu grupu.

- Mo`da je malo neobi~an naziv na{e grupe,alimi krozmuziku ispoqavamo taj svojmlada-la~ki bijes i nezadovoqstvo postoje}im sta-wem. Uostalom, boqe je da svoju mladala~kuenergiju ispoqavamo sviraju}i, nego da pravi-mo razne gluposti i fizi~ke ispade. Sve ono{to èlimo da kaèmo drugima, mi govorimokroz muziku koju sviramo, kaè Stefan Vuji},gitara i vokal u ovoj novoj rok - grupi.

Zbog {kolskih obaveza i nedostatka slobod-nog vremena, mladi bijeqinski muzi~ari kaùda }e tek u maju aktivnije po~eti da vje`baju.Dejan svira bubweve, a \or|e bas gitaru. Kaù

jo{ i to da bi voqeli da {to ~e{}e nastupajuna raznim manifestacijama i koncertima, kakobi ih qubiteqi ove vrste muzike mogli {toboqe upoznati.

MUZIKA KAOANTISTRES

GODI[WA SKUP[TINA BIJEQINSKE ,,PROSVJETE,,

ûvawe i wegovawesrpske tradicijei obi~aja, kao bi-tnih odrednica

kulturnog identiteta Srbakao konstitutivnog naroda uRS i BiH, za{tita srpskog

jezika i srpske }irilice,trajna je obaveza i jedan odna{ih najva`nijih program-skih ciqeva, istakla je Du-{anka Novakovi}, predsjed-nik Op{tinskog odboraSPKD "Prosvjeta" Bijeqi-na na redovnoj godi{wojskup{tini ovog udruèwa.

Sadràjno oboga}ivawekulturnog ìvota Bijeqinei Semberije, podizawe op{-teg nivoa kulturnih de{ava-wa, afirmisawe pjesni~ke,kwièvne i nau~ne mislistvaralaca iz Semberije isa drugih prostora, posebno-st i kulturna prepoznatqi-vost Semberije utkane su uprogram rada "Prosvjete"koja je i u pro{loj godiniostvarila gotovo sve prog-ramske ciqeve i zadatke. Uokviru "Prosvjete" svojeprogramske ciqeve ispuwa-va i redakcija ~asopisa zakwièvnost, nauku i kultu-ru "Srpska vila", Kwièv-ni klub "Jovan Du~i}", Sa-vez amaterskih kulturno -umjetni~kih dru{tava sa 19samostalnih ~lanica. Naj-

va`niji kulturni doga|ajitokom godine, kojima "Pro-svjeta" posve}uje posebnupa`wu su: "Vi{wi}evi da-ni", Sajam kwige, seoskifestival "Znawem, pjesmomi igrom kroz Semberi-

ju","Svetosavske i Pante-linske sve~anosti", "Festi-val violine i {argije","Mitrovdanski va{ar" iBijeqinsko kulturno qeto.Zna~ajna pa`wa se posve}ujei izdava~koj djelatnosti.[to je najva`nije, realiza-cijom svih ovih projekata"Prosvjeta" doprinosi iuspostavqawu kulturnih ve-za semberskih stvaralaca sastvaraocima u drugim dije-lovima RS, BiH, Srbije, Hr-vatske i drugih evrospkih

zemaqa. Prilikom razma-trawa izvje{taja za pro{lui programa rada za ovu god-inu, u raspravi je posebanakcenat stavqen na za{titusrpskog jezika i pisma, srp-ske }irilice.

Proto - stavrofor Ne-deqko Paji} je istakao da jeo srpskoj }irilici pisaovi{e puta i u "Pravoslavnojistini", te da o srpskom je-ziku i pismu treba, uz"Prosvjetu", da brigu brinui sve obrazovne i vaspitneustanove u RepubliciSrpskoj.

- Jedino u Srbiji i RS pos-toje dva slu`bena pisma.Pro|ite Hrvatskom, pa pog-ledajte kakva je situacijakod wih. Po Ustavu RS i

BiH oba pisma su ravnop-ravna, ali mi treba da damoprednost }irilici. Pogle-dajte samonatpise na javnimobjektima, firmama i pre-duze}ima u Bijeqini. Da liigdje vidite }irilicu?Pri-sutna je i amerikanizacijana{eg jezika. Nazive predu-ze}a ne znaju ~ak pravilnoizgovoriti i pro~itati niwihovi vlasnici. Mi se pla-{imo i stidimo pisati svo-jim pismom. Upotrebu lati-nice pravdamo ste~enom na-vikom.Pogre{ne navike tre-ba {to prije mijewati. Na-rod koji izgubi i zaboravisvoj jezik i pismo, prestajeda postoji, upozorio je pro-toNedeqko Paji}.

E.S.N.

WEGOVAWE TRADICIJE

STEVAN TONTI] U BIJEQINI

Stevan Tonti}, istaknuti srps-ki pjesnik, prozaist, esejist,antologi~ar i prevodilac sawema~kog jezika, dobitnik ug-

lednih kwièvnih nagrada, kao {to su[anti}eva, Zmajeva i Raki}eva, gosto-vao je u Narodnoj bilioteci "FilipVi{wi}". Bilo je to prvo samostalnopredstavqawe Stevana Tonti}a bije-qinskoj ~itala~koj publici.

- Pred po~etak rata bio sam u jednojgrupinezavisnih jugoslovenskih pisaca,me|ukojima subiliAleksandar Ti{ma,Dubravka Ugre{i} i jo{ dvadesetak au-tora. Nastupili smo zajedno pred~itao-cima i qubiteqima pisane rije~i uBijeqini, ali,samostalno nikada nisambiogostovebiblioteke i timmi je dra-è {to sam napokon dobio priliku dabudem gost ovog hrama kulture, kaèTonti} koji je po~etkom 1993. godine na-pustio Sarajevo i obreo se u Wema~koj.

- Iz Wema~ke sam se vratio tek 2001.godine, kad sam ponovo do{ao u posjedsvog stana u Sarajevu. U Wema~koj samdobio dvije zna~ajne nagrade, "HorstBinek" Bavarske akademije lijepih um-jetnosti i nagradu grada Hajdelberga"Kwièvnost u izgnanstvu".

Iako je 2001. godine objavio kwigu"Blagoslov izgnanstva", Tonti} kaèda nijedno izgnanstvo nikada nije moglopredstavqati blagoslov, niti se biloko mogao usre}iti u izgnanstvu.

- Sem, ukoliko ne strahujete da }e vasneko ubiti, kao {to je to bilo u ovomna{em uàsnom i nesre}nom ratu, onda

je utoliko boqe provesti izvjesno vri-jeme i u izgnanstvu.

Stevan Tonti} je i ~lan ìrija NIN- ove nagrade za roman godine. Kaè da jesrpski roman u ekspanziji, jer je svakegodine, ve} tri godine unazad, prijavqi-vano vi{e od stotinu novih romana zaovu presti`nu nagradu.

- Roman je najpresti`nija kwièvnavrsta i roman nosi svu slavu kwièv-nosti. Iako je to pomalo nepravedno, toje tako. Ova godina je bila izuzetnoplodna, jer je bilo vi{e izuzetno dob-rihdjela. Bilo je dvadesetak i vi{edje-la koja treba obavezno pro~itati. Ro-manVladimira Pi{tala o Nikoli Tes-li je izuzetno dobro napisan i zasluìoje nagradu.

Stevan Tonti} kaè da su za wega iproza i poezija ravnopravne kwièvnevrste, iako se poezija smatra "kraqi-com kwièvne umjetnosti". E.S.N.

SRPSKI ROMANU EKSPANZIJI

Du{ankaNovakovi}



26.03.2009. * Semberske novine 11

SEMBERSKI [KOLARAC

Semberski {kolarac BIJEQINA * BROJ 65* GODINA 5

LenaMiqanovi}, 6 godinaDje~iji vrti} ,,îka Jova Zmaj’’

Bijeqina

Sneàna Koji} VIII-2O[ ,,Petar Ko~i}’’

Brodac

StefanTo{i}

VII-6

O[ ,,VukKaraxi}’’Bi jeqina

Nata{a Luki} II

-3O[ ,,Sveti Sava’’Bijeqina

OTAXBINA

Otaxnbina je moj draguq vrijedni

moje mjesto najmilije,

moj narod je za mirom èdan,

kao i sav narod, sve familije.

Otaxbina je draguq vrijedan moj,

u woj sam ro|ena,

volim da u woj slu{am pti~iji poj,

da kroz wene pa{wake i planine

budem vo|ena...

Otaxbina je bijeli biser moj,

sve blago ovog svijeta,

da}u za wu cijeli ìvot svoj,

kao i svi qudi sa planeta!

Republika Srpska je

moja druga mati,

woj bi vrijedilo

i ìvot svoj dati...

Danica Todorovi} IX-2O[ ,,]irilo i Metodije’’Glavi~ice

SAMOMAMA

Samo mama sprema stvari za nama.

Samo mama stvara qubav me|u nama.

Samo mama voli svu djecu svoju,

zato im pravi mlijeko i proju.

Zato mi volimo na{u mamu,

jer nam stvara qubav i pa`wu.

Jovana Jakovqevi} IV-1O[ ,,Dvorovi’’Dvorovi

PROQE]E

Sve mi se ~ini da kratka je bila,

za djecu draga, ta zimska idila.

Baba namMarta odlazi polako,

vrijeme uvijek prati svoj slijed,

proqe}e stiè, na wega je red.

Kada lijepo jutro svane,

oko mene radost oblije}e,

ja mislim na qep{e dane,

jer stiè nam proqe}e.

Visibaba stidqivo iz snijega viri,

planinski potok ùbori,

sad mi je jasno, da i priroda

proqe}e najvi{e voli.

@ivotiwe se vesele,

priroda se budi,

proqe}e nam stiè,

radujte se qudi!

Jovan Vasiqevi} VII-1O[ ,,Vuk Karaxi}’’

Bi jeqina

POZDRAV PROQE]U

Zdravo we`ne visibabe,

zdravo mile qubi~ice,proqe}a vesele druìce.

Zdravo male laste,

zdravo dugonoge rode,

{to proqe}u stiète

u pohode.

Zdravo milo sunce,

zdravo puì}u mali,

{to se krije{ u zelenoj travi.

Zdravo, zdravo,

proqe}e milo,

pozdravqa te jedno dijete milo!

MarijaMarjanovi}II-3

O[ ,,Knez Ivood Semberije’’Bijeqina

AUTOMEHANIÂR

On je doktor za auto svako,ko god do|e popravi ga lako.

Mnoge dijelove od auta ima,kad mu zatreba svakom autu {tima.

Bio auto veliki i mali,novi ili stari,

sa lako}om majstor ih popravi.

An|elko Tomi} IV-2O[ ,,Dositej Obradovi}’’

Zagoni

STIGLO JE PROQE]E

Stiglo je proqe}e i u na{ kraj,

svuda je rasulo ~arobni sjaj.

Na malim granama {areni behar viri

i opojni miris naoklo {iri.

Visibabe prve pomolile glave,

èle}i da osjete miris rosne trave.

U proqe}e rano, sve cvjeta i raste.

Sa juga ve} dolije}u i malene laste.

Dani su duì, sunce ja~e grije,

a cvije}e se {areni kao da se smije.

Jasmin se mirisni pri povjetarcu kre}e,

kao da govori:,,Stiglo je, stiglo, proqe}e!’’

Adina Haxi} IX-3O[ ,,Me{a Selimovi}’’

Jawa



SEMBERSKI [KOLARAC

26.03.2009. * Semberske novine2

NA[A UÎTEQICA

Na{a u~iteqica draga,

malo je stroga, malo je blaga.

Na tabli pi{e zadatke te{ke,

ali ne opra{ta gre{ke.

Ne da nikom sa nas dira

na{a u~iteqica Mira.

Srna Mandi} II-3O[ ,,Sveti Sava’’

Bijeqina

MART

Mart je mjesec kad proqe}e nastaje.

Livade se kite cvije}em i sunce ja~e

grije.

U martu sva {uma olista,

potok ubori, priroda blista

Huso Karija{evi} VI-3O[ ,,Me{a Selimovi}’’

Jawa

DA ZABORAVIM...Oti{la sam i povratka nema,èlim samo da ispunim snove, jednu equ, mnogo uspomena,èlim sre}u i trenutke nove.

Da uspijem bez wega,i na|em sre}u s drugim,

pobjegnem od svega, je ga polako gubim.

Da zaboravim na sve,{kolske dane, prve poqupce,

da prijateqe stare ostavim po strani,i pobjegnem od qubavi {to mi srce

rani.

Da zaboravim na sve,

stih, pjesmu i slike prve simpatije,da zaboravim na uspomene,iz stare dje~ije sobe...

Milijana Jovi} IX-2O[ ,,]irilo i Metodi je’’

Glavi~ice

QUTI M EDA

Sp rem a s e , sp rem a, m ali m e dada o d p ~el a u krade m e da.

Probao j e t o n e koli ko p uta,al i g a j e i zuje dal a p ~el a quta.

Ri je{i o j e d a p roba j o{ j e dan p ut,ako n e u sp i je , o ti }i }e d aqe qut.

I t ako m e da n i { ta u sp i o n i je ,oti { ao j e n a p ut, m i s le }i d a

m e da n eg dje j es ti s mi je .

Ali m u s e n aàl os tn i je i sp un i l a ` e qa ,

i n as tavi o j e p ol ako d a ìvi b e z m e da i p ~el a.

S uzan a Pej~ i } IX -1O[ ,, Dosi tej Obra dovi }’’

S uvo Poqe

CVJETI]

Ima jedan cvjeti} mali,

pa i ime mu dali.

Rastao je tako

polako i lako.

Rastao je u qubavi, bez straha,

bez tuge i bez qubavi druge.

Za wega postojala je jedna qubav prava,

od koje uvijek moè mirno da spava.

Stanislava Milinkovi} VIII-2

O[ ,,Stevan Nemawa’’Gorwi Drgaqevac

PO Vr{ani

Danijel a J ovanovi} III-1O[ ,,Dvorovi ’’

Dvorovi

Jovana D avidovi}, 5 godinaDje~iji v rti} ,,îk a J ova Z maj’’

Bijeqina

Vl adana T imi} VII-3O[ ,,Petar K o~i}’’

Brodac

Lazar P ani} II-2O[ ,,Sveti S ava’’

Bijeqina

PROQE]E

Dok laste nebom lete

i dok se nebo plavi,

pauk svoju mreù plete

i {etaju se mravi.

Sad proqe}e u moj grad stiè,

sunce veselo sija,

siva magla se diè,

a ruà pupoqke razvija.

Zeleni poto~i} ùbori,

u wemu riba pliva,

mrav se sa travkom bori,

vratila se i ~apqa siva.

Mali vrap~i} na krovu cupka,

hladna zima sada je daleko,

djetli} ùstro u drvo lupka,

,,Proqe}e stiè! ’’ re~e neko.

\or|e M ari} VII-1O[ ,,Vuk K araxi}’’

Bijeqina

@ELIM QUBAV

DA MI DA[

Ne èlim da te izgubim,

ne èlim da drugoj qubav da{.Ho}u uz tebe da te zadrìm,da mi qubav svoju preda{.

U tebi sam na{la svoju sre}u,tebe volim kao nikog prije.

Zna{ da drugog pogledati ne}u,tvoje su mi o~i najmilije.

Tvoje usne we`ne poput svile,znaju moje smiriti nemire.Tvoje ruke, mekane i mile,

svaki drhtaj tijela moga smire.

Da te vi{e od ìvota volim,ne trebam ti re}i, ti to zna{.

Ja ne èlim za qubav da molim,ako voli{, sam }e{ da je da{.

Vedrana Vujanovi} IX-1O[ ,,Knez Ivo od

Semberije’’Bijeqina



SEMBERSKI [KOLARAC

6.03.2009. * Semberske novine 13

TEBISamo tebi ovu pjesmu pi{em,

samo tebi i nikome vi{e.

Ti si razlog zbog kojeg ja di{em,

oko tebe sve sre}om odi{e.

Svoju qubav si mi posvetila,

pogledom mi nade ulivala.

I rukama, we`nim kao svila,

svaku moju suzu obrisala.

Kada skrenem sa pravoga puta,

kad me tuga sebi odvodila.

Svaki sekund, svakoga minuta,

uz mene si sve to prebrodila.

Svoju qubav posve}uje{ meni,

mojoj sre}i sada nema kraja.Uz tebe su snovi ispuweni,

ìvot s tobom je pre~ica do raja.

Danas slave i ptice u letu,

proslavi}e{ ovaj dan sa nama.

Ja te volim najvi{e na svijetu,

ìvi dugo moja draga, mama.

Vedrana Vujanovi} IX-1O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’

Bijeqina

NO]

Pogledaj no}as nebo.

Pogledaj zvijezdu {to hodi nebom,

nad morem mirnim

i odsjaj neba na vodi.

Pogledaj brodove ove no}i,

kako se quqaju na vodi i zijezde {to se

ogledaju nad morem.

Ove no}i da li }e{

do wih ikako do}i.

S tan i s lava Mi li n kovi } VIII-2

O[ ,,S t evan Nemawa’’ Gorwi Dragaqevac

PO Vr{an i

MOJA [KOLA

U moju {kolu svakoga dana

vodi me mama.

U {koli ima mnogo drugara.

Moju {kolu volim ja na-na-na!

Lijepa {kola, lijapa ja

i moja slatka u~iteqica.

Milica Todi} II-3O[ ,,Sveti Sava’’

Bijeqina

Dragana

Leti} VIII-3

O[ ,,Petar

Ko~i}’’

Brodac

Nemaw a S tevanovi} II-2

O[ ,,Dvorovi ’’ Dvorovi

Fil ip

Toji} V-5

O[ ,,Vuk Karaxi} ’’

Bijeqina

MAS L AÂK

Kada zima prestane

i pojavi se sunca zrak,

ra{iri se na sve strane,

mali ùti masla~ak.

Vi|aju ga rado

i stari i mladi,

iz tora iza}i }e stado,

po~elo je vrijedno da se radi.

On je jo{ jedan

vjesnik proqe}a,

rado je gledan,

i izme|u {arenog cvije}a!

Nedeqk o M ih ajl ovi} VII-1

O[ ,,]iril o i M etodije’’ Gl avi~ice

Svakog vikenda odlazim u selo kod strica. Radujem

se susretu sa ìvotiwama koje stic gaji. Me|u

wima imam i dobrog prijateqa. To je prelijepi

bijelio kow. Bijeli vitez svoje dane provodi u

staji i na obli`woj livadi. Na{i susreti su

najqep{i kad je lijepo vrijeme. Tako je bilo prije

nekoliko dana kada je sunce nesebi~no grijalo.

Moj prijateq je bio na livadi. Sjeo sam na stari

paw i posmatrao ga. Wegova griva se presijavala

na suncu, ne{to mu ja padala na o~i koje su zra~ile

toplinom. Kao da se polaka zagrijavao, krenuo je laganim kasom. Tijelo mu je podrhtavalo. Duge i

vitke noge kao vreteno sa lako}om su gazile.

Damari na wegovom vratu su uùrbano kucali.

Ubrzavao je sve vi{e. Kratka we`no-bijela dlaka

talasala se na vjetru. Kako je sve brè galopirao

mi{i}i na tijelu su se gr~ili. Znoj se slivao niz

wegovo tijelo i padao u pra{inu. Bio je to pre-

lijep prizor. Bijeli vitez ja lagano usporavao i

kao hrabri vojnik do{ao je do mene. Nagradio sam

ga kockom {e}era.

Al ek sandar Il i} VI -4 O[ ,,Vuk K araxi}’’

Bijeqina

P E LI CA MAJA

Za p~elicu Maju svi u kraju znaju

~ak i cvije}e na livadi dobro zna

{ta Maja radi.

Ranim jutrom sva je va`na

jer ùri u poqa vla`na.

I dok zuji po livadi

cvijetni polen i med skupqa.

Kod ku}e je mama ~eka

da joj do|e iz daleka.

Zato vrijedna p~ela Maja

ùri ku}i s puno àra.

Saw a \ uri} IV -2 O[ ,,Dositej O bradovi} ’’

Zagoni

KOW U G ALOPU

MATEMATIKA

Ima jedan predmet,

al’ je teàk ba{,

tu se mnogo radi,

tu mora{ da zna{.

Formule ba{ sve,

mora{ da nau~i{.

Oko ra~unawa

mora{ da se namu~i{.

Ali taj predmet

vaàn je za sve,

nema ni{ta boqe

od na{e MATEMATIKE.!

IvanaIvanovi} VII-5

O[ ,,Me{aSelimovi}’’

Jawa





OGLASI / EKOLOGIJASEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009. 15

Bosna i Hercegovina

Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 000 550

U Bijeqini, dana 20. 02. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik

RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E

USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-000 550, po zahtjevu SUM-

BILE ZWEIGLE k}eri Hasana iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`-

nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nok-wi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarske parcele broj: 1466 u naravi stambena zgrada u povr{ini od 43 m2 i

dvori{te u povr{ini od 207 m2 i broj: 1467 u naravi wiva 3. klase zv. Oku}nica

u povr{ini od 238 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 4137 k.o. Bijeqina 1.

Po evidenciji katastra kao posjednik na nekretninama upisanim u Pl. 4137 k.o.

Bijeqina 1 upisana je Zweigle (Hasana) Sumbila sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od na-

jave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokumen-ta-

cijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspost-

ave zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu

zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-

}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na

oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,

Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-

berske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 002 231U Bijeqini, dana 20. 02. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnikRS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-002 231, po zahtjevu MURKI-JE HAJRI] k}eri Ibrahima iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`nomreferentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`-nog ulo{ka.

Nekretnina za koju se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ena je kaokatastarska parcela broj: 3323 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 148 m2upisana u posjedovnom listu Pl. 1181 k.o. Bijeqina 2.

Po evidenciji katastra kao suposjednici na nekretninama upisanim u Pl. 1181k.o. Bijeqina 2 upisanu su Hajri} (Ibrahima) Murkija sa dijelom od 2/4,

Wegovanovi} (Omera) Zumreta sa dijelom 1/4 i Joldi} (Omera) Vahdeta sadijelom od 1/4.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore nave-denim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od najave uspostave, pod-neskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom, jer u protivnom wihovopravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica kojadokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatnoproduèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih do-kaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo-àk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnojtabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, uodgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Povodom Svjetskog dana voda Eko ka-mp u Amajlijama proteklog vikendabio je izuzetno posje}en. U subotu, 21.marta realizovan je pje{a~ki mar{ uorganizaciji Odjeqewa za dru{tvenedjelatnosti Skup{tine op{tine Bi-

jeqina i Planinarsko-ekolo{kog dru{-tva ,,Majevica’’, a u nedjequ, 22. marta,

organizovana je proslava. Svjetskidan voda obiqeàva se od 1993. godinei time UN èle da podsjete na va`-nost za{tite vode i na nedostatak vo-de za pi}e u mnogim zemqama svijeta.Deklaracijom od 22. marta 2003. godi-ne na Ministarskoj konferenciji UN,razdobqe od 2005. do 2015. godine pro-gla{eno je dekadom akcije pod nazi-vom "Voda za ivot". Ovogodi{wa po-ruka povodom Dana voda bila je pod na-zivom ,,Dijelimo vode, dijelimo mogu}no-sti’’, a posve}ena je grani~nim vodamakoje spajaju i razdvajaju dràve. Orga-nizator manifestacije bilo je Eko-lo{ko udruèwe ,,Eko Put’’ u sarad-wi sa Gimnazijom ,,Filip Vi{wi}’’,Tehni~kom {kolom ,,Mihajlo Pupin’’

i Humanitarnim udruèwem èna,,Arta’’. Doma}in je bio Odred izvi|a-~a "Semberija", a gosti predstavnici

nevladinih organizacija: Udruèweèna "Iskra", Udruèwe roditeqa inastavnika "BON SAN", Nevladinaorganizacija "Svijet za Balkan", Udruè-we paraplegi~ara i Udruèwe gra|a-na "Eko Leonardo" iz Lopara. Preds-

jednik Ekolo{kog udruèwa ,,EkoPut’’ Sneàna Jagodi} Vuji} istakla

je zadovoqstvo velikim odzivom sred-wo{kolaca, osnovaca i u~enika sa po-sebnim potrebama koji su zajedno sagostima imali otvorenu panel disku-siju na temu:,,Zna~aj i uloga vode’’. Za-kqu~ci sa panel diskusije na pitawe{ta moèmo i moramo da u~inimo savodom glase:,,Da je {titimo i {tedi-mo, svaki dan, na svakom mjestu i u sva-koj prilici!’’ Nakon panel diskusijeosnovci i djeca sa posebnim potreba-ma, uz pomo} sredwo{kolaca, crtalisu likovne radove sa ekolo{kim poru-kama, a predstavqena je i podijeqenaekolo{ki pou~na bro{ura "Pri~a ovodi" u izdawu NVO "Svijet za Balkan".Sav pribor koji je kori{ten za likov-ne radove bio je od recikliranog ma-

terijala. Uz otvoreno druèwe u pri-rodi i sportske aktivnosti, nakon ru~ka,proslava je zavr{ena oko 16 ~asova. Q.V.

Kopriva je jedna od najqekovitijih bi-qaka, poznata od pamtivijeka. Ko se na-|e me|u koprivama ima}e neprijatan do-ìvqaj, jer ona àri, a koà pocrveni,natekne i boli. Te neprijatnosti dajeacetilholin i histamin koji se osloba-|aju preko dla~ica iz wenih àrnih }e-lija. Bez obzira na te wene neprijatnos-ti, kopriva je prava vitaminska bomba.Weno mlado li{}e sadrì ~ak dvadesetputa vi{e vitamina C, nego zelena sala-ta i drugo povr}e iz ba{te. Pored vita-mina C koji je antioksidans, tu su i dru-gi veoma va`ni vitamini. ProvitaminA iz koprive u digestivnom traktu pre-lazi u vitamin A koji je tako|e antiok-sidans. U sjemenu koprive pored gvo`|analazi se i tre}i antioksidans, vitaminE (poznat pod nazivom tokoferol). Tatri antioksidansa ~ine organizam ja~imi podiù imunitet na vi{i nivo, a dob-ra su odbrana i od kancerogenih eleme-nata, jer spre~avaju pojavu slobodnih ra-dikala. Kopriva sadrì kalijum, neop-hodan za dobar rad srca, zatim magnezi- jum i kalcijum koji su odgovorni za dob-ro stawe nerava i kostiju. U koprivi senalaze i materije koje zovemo sekretinikoji aktiviraju jetru, ù~ i gu{tera~u.Zbog toga se kaè da materije iz kopri-ve djeluju na ~itav probavni trakt. Hlo-

rofil iz koprive povoqno djeluje na re-generaciju o{te}enih }elija u organiz-mu i revitalizuje ih. Kopriva djeluje iantibakterijski, te moè zaustavitiunutra{we i spoqa{we krvarewe izacijeliti ranu. Sadrì i sumpor koji

krv ~ini razre|enijom. U qekovite svr-he koriste se: mlado zeleno li{}e, ko-rijen i sjeme. U sjemenu se nalazi gvo`|ekoje pomaè kod anemi~nih osoba. Anti-oksidansi u koprivi, vitamini A, C i E,pored toga {to u~estvuju u borbi protivstvarawa nitrizamina, direktno odgo-vornih za pojavu raznih oblika kancera,~ine koù mla|om, a kosu i nokte kvali-tetnijim. Kopriva je diuretik, te poma-è kod bolesti srca, bubrega i visokogpritiska. Pomaè i kod zatvora (opsti-pacije), ali i kod reumatskih oboqewa.Preparat od koprive moè pomo}i i koddobro}udnog adenoma prostate prvog idrugog stepena. Od koprive se mogu pra-viti preparati za wegu i rast kose. Svo- je mjesto kopriva je na{la i u kulinars-tvu. Mlade i isjeckane obarene koprivemogu ~initi vrlo kvalitetnu proqe}nu~orbu sa malim dodatkom pavlake iliparadajza. Mlada kopriva moè biti do-datak pitama i burecima, a moè se do-dati i u salati za~iwena jabukovim sir-}etom. U na{oj ishrani neopravdano jenedovoqno koristimo, iako ona na{ or-ganizam krepi i ja~a. Korijen se sabirau proqe}e i jesen, list u proqe}e dok jemlad, a moè se ~itava biqka skupqatitokom godine zajedno sa sjemenom. Q.V.

DIJELIMO VODE,DIJELIMO MOGU]NOSTI

KOPRIVA - HRANA I LIJEK



KULTURA SEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009.16

ZAVR[ENA TRADICIONALNA MANIFESTAC

Nakon {to su u subotunave~e, glumci, prijegodinu dana obnovqe-nog Amaterskog pozo-

ri{ta "Scena" iz Bijeqine,odigrali Goldonijevu "Miran-dolinu" u reìji mladog IvanaPetrovi}a i uspje{no se preds-tavili u nezvani~noj konkuren-ciji, stru~ni ìri je proglasiopobjednike ovogodi{njeg pozo-ri{nog festivala "Dani kome-dije". Za najboqu predstavu pro-gla{ena je Nu{i}eva komedija"Svet", Kru{eva~kog narodnogpozori{ta, koju je reìrao Vla-dimir Popadi}. Za najboqu glu-micu progla{ena je Aneta To-ma{evi}, glumica [aba~kog po-zori{ta koja je u predstavi"Kraqica smeha" maestralnoodigrala lik ~uvene glumiceQubinke Bobi}. Za najboqegglumca stru~ni ìri je progla-sio Aleksandra Tadi}a, glumcaPozori{ta "Ra{a Plaovi}" saUba u Srbiji, koji je imao zapa-ènu ulogu u Fejdoovom komadu"Idemo u lov", rediteqaMilen-kaPavlova.Posthumno je dodijeqeno pri-

znawe nedavno preminulom bije-qinskom novinaruMilanuCvje-tinovi}u, jednom od utemeqiva-~a pozori{ne manifestacije"Dani komedije". U ime Mila-nove porodice, priznawe je odpredsjednika Skup{tine op{ti-ne Dragana \ur|evi}a i direk-tora Centra za kulturu "Sembe-rija" Mihajla Trifkovi}a, pri-mila Radmila @igi}, direktor-ka Pan radija, koji je prije osamgodina, zajedno sa tada{wim Do-mom omladine i pokrenuo "Danekomedije".Petar Lali}, direktor usta-

nove za kulturu sa Uba, u ~ijem

sastavu egzistira iz Pozori{te"Ra{a Plaovi}", istakao je daovo pozori{te biqeì ve} 132.godinu postojawa i rada, iako tonije bio neprekidni kontinuitet.

- Imali smo bazu za osnivawedobrog pozori{ta. NaUbu su ro-|eni velikani srpske pozori{-ne scene, Ra{aPlaovi}, velikidramski prvak i Aca Popovi},

na{najve}i posleratni dramskipisac. To je za nasbilaobaveza iodgovornost, da se ne igramo, ve}da odgovorno i profesionalnoprilazimo svakom tekstu i sva-kojpredstavi. Smatram da smonadobrom putu, rekao je PetarLali}.

Lali} kaè da je orjentacijaubskog pozori{ta da predstavereìraju poznati rediteqi iliglumci sa rediteqskim iskust-vom. Zbog toga je Milenko Pav-lov imao ve} pet uspje{nih re-ìja u ovom pozori{tu. Fejdo je

veliki izazov, kako za profe-sionalce, tako i za amatere. Zb-og toga su glumci sa Uba opreznopri{li ovoj predstavi i izvuklisu ono najboqe {to su mogli.

Glumica Mirjana Simi}, kojave} deset godina igra u ubskompozori{tu, dobila je i dvijezna~ajne pozori{ne nagrade, jed-nu u Kuli, drugu na ubskoj pozo-ri{noj smotri, gdje je nagra|enai od stru~nog ìrija i od pub-like.

- Zadovoqna sam ulogom Leon-tine u predstavi "Idemo u lov".U tih sat i po vremena qude po-ku{avamo odvojiti od svakod-nevice i poku{avamo ih opusti-ti. To je uloga komedije i glu-maca koji igraju u takvim koma-dima, kaè Mirjana Simi}.

Pitali smo i posjetioce ovo-godi{wih "Dana komedije" outiscima koje nose sa ovogodi{-weg festivala.Stojanka Lazi}, u~iteqica u

penziji kaè da je gledala svepredstave, jer Bijeqini ve} go-dinama nedostaje gradsko pozo-ri{te.

- Veliki samqubiteq pozori-{ta i kulturnih zbivawa. Neka-da me otac biciklom dovozio saperiferije u grad da gledam po-zori{ne predstave, dok sambilamala. Sadabolesnog muàostav-qam kod ku}e, da bih malo pre-dahnula uz dobru predstavu. Ovoje nasu{na potreba, duhovnahrana svakog ~ovjeka".Slobodan Markovi}, novinar,

kaè da je dobro {to se nastav-qa tradicija organizovawa "Da-na komedije".

- Emotivno sam vezan za ovupozori{nu smotru, jer je jedan odosniva~a i idejnih tvoraca ovesmotre bio moj kolega, pokojniMilan Cvjetinovi}. Mo`da jeove godine izbor predstava ne{-to lo{iji, vjerovatno zbog fi-

nansijske situacije u kojoj se na-lazi kultura. Ipak, i ova smotrapotvr|uje da Bijeqina ima pozo-ri{nu publiku.Jelena Juro{evi} kaè da tre-

ba vi{e sredstava uloìti uovakve manifestacije.

- Po meni, najboqa predstavabila je "Kraqica smeha" iz[apca. Mladi treba da dolaze upozori{te u {to ve}em broju idrago mi je {to sam ih vidjelaovdje u ovih{estdana, koliko jetrajala ova pozori{na mani-festacija".

KRAQICASMEHA

Jedno od najboqih pozori{tau Srbiji - [aba~ko pozori{te,predstavilo se tre}e ve~eri na"Danima komedije" u Bijeqinina najboqi mogu}i na~in, {to jerezultiralo i velikim aplau-zom. Aneta i Ivan Toma{evi},bra~ni i gluma~ki par briqant-

no su odigrali povjerene im ulo-ge u "Kraqici smeha", po tekstuZorana Boòvi}a, iskazav{i nasceni svoje qudsko i umetni~kopo{tovawe prema onome {to suna pozori{noj sceni Beogradanekada predstavqali proslav-qeni glumci, Qubinka Bobi},naj~uvenija "Gospo|a ministar-ka" i Mirko Milisavqevi}Mikan.Zoran Karaji}, upravnik [a-

ba~kog pozori{ta kratko jepredstavio {aba~ke glumce i"Kraqicu smeha".

- Do{li smo sa kraqicom ikraqem. Qubinka Bobi} je bilaizuzetna komi~arka, velikansrpskog pozori{ta, èna koja jeobeleìla pozori{ni ìvot uSrbiji i Beogradu izme|u dvasvetska rata. "Kraqica smeha"gostovala je na "Slavija festu"u Beogradu i bila je jedina pred-stava iz Srbije u konkurencijisa predstavama iz Rusije, Bugar-ske, Rumunije, Makedonije, Hr-vatske i BiH. Ova predstava na

Pi{e: QUBOQUBOJEVI]

KRU[EVA^KI ,,SVET,,

NA

Predstava ,,Svet,,

Amaterskopozori{te,,Scena

,,

Pozori{te iz Uba nabijeqinskoj sceni...

Detaq iz predstave,,Kraqica smeha

,,



KULTURA / ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

Po{tovani ~itaoci, Svjesni smo porasta raznih gineko-

lo{kih problema sa kojima se danassuo~ava veliki dio populacije.Smatramo da pravovremenainformisanost umnogome doprinosiwihovoj prevenciji. Stoga }emo u ovojrubrici u narednom periodu, razgo-

varati o aktuelnim problemima izoblasti ginekologije i zdravstveneedukacije mladih. Zlo}udne bolesti grli}a materice idojke, seksualno prenosive bolesti,za{tita od neèqene trudno}e, trud-

no}a, zdravstvena za{tita èna utrudno}i i wihova psihofizi~kapriprema za poro|aj, lije~ewesteriliteta, neke su od tema o koji-ma }ete se mo}i informisati svakesedmice...PAPANIKOLAU TEST nekad moè daodredi sudbinu ène, zato uvijek mis-limo na zlo}udne promjene na grli}umaterice i bar jednom godi{weuradimo test. PAPA test je test uzimawa brisa sagrli}a materice i iz cervikalnogkanala, a sluì za otkrivawe: upale,

uzro~nika infekcije, kao iprezlo}udnih i zlo}udnih promjenagrli}a materice, koje se razvijajupolako u periodu od dvije do desetgodina. Test se izvodi jednostavno,brzo i bezbolno specijalnim{tapi}ima sa kojih bris razmaèmona predmetno stakalce i nakon togauronimo u alkohol radi fiksirawa}elija. Potom u citolo{kom labora-

toriju obavqa se specijalno bojeweuzorka koji se zatim posmatra podmikroskopom i traè se abnormalnos-

ti }elija. PAPA test radimo seksual-

no aktivnim ènama koje nemaju simp-

tome raka grli}a, niti nalaze kojiukazuju na wegovo postojawe.Ukoliko se kontrola obavqa jednomgodi{we, smawuje se rizik umirawaod raka grli}a materice za 90 odsto.

Optimalna je PAPA kontrola na {estmjeseci, a obavezna jednom godi{we.Specifi~nost PAPA testa je, da jewegova ta~nost 98 procenata.Ukoliko je nalaz pozitivan, obaveznose mora nastaviti ispitivawe - kol-poskopski, biopsijom grli}a, frak-

cioniranom eksplorativnom kire-

taòm. Papanikolau klasifikacijaima pet citolo{kih grupa brisa:PAPA 1 uredan nalazPAPA 2 netipi~ne upalne promjene,najvjerovatnije zbog zapaqewaPAPA 3 su prisutne }elije sa znacimaatipijePAPA 4 su rijetke zlo}udne }elijePAPA 5 veliki broj zlo}udnih }elijaPrema citolo{kom nalazu Va{ordiniraju}i ginekolog preduze}eodgovaraju}e postupke radi daqeg

lije~ewa.

A ,,DANI KOMEDIJE,,

dopadqiv na~in govoritom vremenu i o slavnoj glu-

Na jedan na~in se ipozori{te.

Karaji} kaè da je [aba~koozori{te trenutno u faziekonstrukcije. Svoja vrataa qubiteqe teatra otvori}e1. aprila, kada po~iwe Fes-ival "Joakim Vuji}".- [aba~ko pozori{te se

na puteve stare slave.pozori{te ima bogatu

izuzetno dobar glu-ansambl i smatra se jed-

od najboqih pozori{ta unalazi se u zenitu svo-

stvarala~kih mogu}nosti.vi{epravo daigramo

predstave, kaèKaraji}.Aneta Toma{evi} kaè da

e bila izuzetno po~astvovanaad je dobila tekst Zorana

Boòvi}a "Kraqica smeha".- Pro{le godine je obele-

30 godina od smrti Qu-Bobi}. Ona je uistinu

kraqica smeha i najve}akoju smo mi ikada

O Bobi}ki se zna samoanegdota i tek - toliko, da

bila duhovita èna, brit-jezika, da je psovka letela

usana samo tako i da joj tonije zamerao. Qubinka

je bila svetska èna.je film u Holivudu,

wenoj pri~i VoltDizni jefilm "Maza i Luwa",

jojukrao ideju.Onavolela davati intervjue.

sam je zavolela, iako jenisam u ìvotu srela.

savremenici o woj pri-s tolikom qubavqu, sa

se}awem, tako da sami ja morala zavoleti. Pub-

je na svim predstavamazajedno s nama. Qu-

Bobi} je bila velikai u svakodnevnom ì-

votu obi~na èna, bez sjaja ipompe. Imala je divnog prija-teqa i ve~nog partnera, we-nog doktora Ninkovi}a u"Ministarki", Mirka Mili-savqevi}a Mikana. Ovo jepri~a o tri dana iz ìvotaQubinke Bobi} u trenutkukad joj jebilonajteè,kad ju jeostavio jedan odwenihmnogo-brojnih qubavnika, velikiglumac Pavle Bogatin~evi},kaèAneta Toma{evi}.Ivan Toma{evi}, glumac i

rediteq "Kraqice smeha", is-ti~e da mu nije bilo te{ko re-ìrati ovaj tekst, jer je dobronapisan i tu nekih velikihintervencija nije bilo.

- Sem intervencija koje smomi uradili, da bi dopunilitekst nekim bitnim podacimaoQubinki Bobi}. Kao u~eni-ca radni~ke {kole, ona je pu-no radila na svom usavr{ava-wu.Imala je stipendiju Aust-rije, Nema~ke i Engleske.Svoje ve{tine i znawa sti-cala je po celoj Evropi. Qu-binka Bobi} je odbila da igrau Beogradu za vreme okupaci-je.Trudili smo se da napravi-mo zabavnu predstavu, koja }eodisati i toplinom i izaz-vati emocije. Sve je to sastav-ni deo ìvota i se}awa naQubinku Bobi}, kaè IvanToma{evi}.

DOGODINE U ISTO VREME

Romanti~na komedija Kana-|anina Bernarda Slejda "Do-godine u isto vreme", koju jereìrao Boìdar \urovi}, amaestralno odigrali NelaMihajlovi} i Milan LaneGu-tovi}, napunila je salu Grad-skog bioskopa u Bijeqini.

Traìla se i karta vi{e. Ovje~itoj igri zavo|ewa, o to-me ko je prvi zagrizao jabukuspoznaje ili grijeha, Eva iliAdam, o varqivom i nikada dokraja obja{wenom odnosumu{karca i ène, Lane Gu-tovi} i Nela Mihajlovi} sugovorili na uvjerqiv i umjet-ni~ki dopadqiv na~in.

- Pretpostavqam da je Ber-nard Slejd ovu predstavu na-pisao po motivima iz vlasti-togìvota. Sve je tako vernopredstavqeno i napisano, ta-ko da, bez obzira gde da se iz-vodi ova komedija ili drama,moè biti i jedno i drugo,uvek je dobro prihva}ena odpublike. Imali smo velikibroj izvo|ewa do sada, a sti-gli smo i do Australije, iz-

javio jer MilanLaneGutovi}.Govore}i o zasmejavawu kom-pletne gluma~ke ekipe prili-kom snimawa popularne tele-vizijske serije "Bela la|a",Lane Gutovi} kaè da " za zas-

mejavawe ekipe ne dobija no-vac, ve} mora novac zaraditiigraju}i, ovako, pred pozo-ri{nom publikom.

- To sumojili~ni odnosi sakompletnom ekipom. Priz-najem da mi ponekad uspeva datequde, koje je izuzetno te{-ko zasmejati, ipak zasmejem.Me|utim, mnogo je ve}i pod-vig zasmejati pozori{nu pub-liku u situaciji u kojoj senalazimo svi mi, kaè LaneGutovi}.

Govore}i o zna~aju pozo-ri{nih festivala za malesredine, Gutovi} kaè da sa-mim organizovawem jednogfestivala i mali grad postajeveliki, jer postaje kulturnicentar jednog regiona. Gos-tovawe glumaca u nekom po-zori{tu ~ini tu sredinu ple-menitijom, pametnijom i bo-qom.Nela Mihajlovi} isti~e da

uìva u pozori{noj igri,pogotovo u predstavi "Dogo-dine u isto vreme".

- KolegaLaneme uspeva zas-mejati i na sceni, kao{to muto uspeva u "Beloj la|i".Najvi{e se radujem tim tre-nucima, toj igri na sceni.Trenutno igram u Narodnompozori{tu. Igram u Novojstradiji po Domanovi}u. Dra-matizaciju je uradio Svetis-lavBasara.Igram u "Hamletuu Mrdu{i Dowoj", predstavi"Vitamini", " Na slavi","Amerikanac u Beogradu",precizira NelaMihjalovi}.

Govore}i o statusu glumca ipozori{ta danas, Nela kaèda kriza postoji, ali se pred-stave prave, mawe ili vi{euspje{ne, ali, {to je i naj-va`nije, Narodno pozori{te

je puno, a to je i osnovni ciqpozori{nog ìvota.

BOQA PREDSTAVA

Nela Mihajlovi}i Lane Gutovi}

ostvarili sufenomenalne uloge

u predstavi ,,Dogodineu isto vreme

,,

Nela Mihajlovi}i Lane Gutovi}

ostvarili sufenomenalne uloge

u predstavi ,,Dogodineu isto vreme

,,

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009.18

BORIVOJE P. PERKOVI]: IZ @IVOTA QUDI DRUGI DIO

SEMBERSKOG SELA - 60-TE GODINE PRO[LOG VIJEKA

Seqaci su obavqali jeseweradove i sve poslove su neka-ko sa dosta truda privodilikraju. Zima je po~ela ne{to

kasnije nego obi~no i mnogo je hladni- ja od prethodnih. Pri~a se da u posqed-wih deset godina nije bila ovako hlad-na zima.

- Je li to ti sad ide{ iz vodenice,upita Stevan vidjev{i Jovu na putu.

- Ja, odgovori Jovo.- I ja sam se malo prije vratio, re~e

Stevan.- ûj, Stevane, kad ve~era{ do|i kod

nas malo da posjedimo!- Dobro!Mrak se pribliàvao. Vazduh je sve

mirniji i hladniji. Mora da }e no}asbiti jak mraz. Po{to ve~era, Stevan seuputi Jovinoj ku}i.

Jovini uku}ani su skoro bili ve~era-li, kad u ku}u banu Stevan. Uznemire-nost zavlada me|u ènama. Snaha Jovi-na odmah ponudi Stevanu stolicu. Ubr-zo su uku}ani zavr{ili sa ve~erom. Uku}u u|e i ~ika-Iqo. I on je brzo do-bio stolicu. îka-Iqo je u ovu ku}udolazio skoro svako ve~e "da se jo{koji dan sa kom{ijama popri~a", aliza~udo u posqedwe vrijeme nije nikakodolazio.

- [ta to ~ika-Iqo nema te nikakoovamo, k’o da si se zakleo da nam vi{ene dolazi{, radosno upita Stana, Jovi-na èna, predu}i na krevetu.

- A {to bi se, sestro, zakleo, ne mo-è se vi{e kao nekad, ostarilo se.Prolazim ovuda, vidim, gori lampa pa,velim, da skrenem da vidim kako ste.

- A i ova se, vala, zima pomamila pane moè{ ~estito da izi|e{ napoqe,dodade Stevan.

- Ba{, vala, opet }e Stana.- Kako li }e iz ove zima izi}i usjevi,

zabrinuto re~e ~ika-Ilija- Ja se, bogami, pla{im za {enicu.

Ono jes da sam je na vrijeme posijao,ali... opet se pla{im da ne izmrzne,re~e Jovo.

- Ja sam jo{ prije sijawa dobro na-|ubrio, ali se opet pla{im, dodadeStevan.

- Eto, vidi{ mi se i pored toga pla-{imo, a {ta }e biti sa{enica oni{tosu kasnije usijali ili su usijali u sla-bije orawe, jadikuje Stana.

- Bogami, ne znam kako }e biti, zavr-ti glavom Jovo.

- Pa sad, ako ne budu oni prvi mrazo-vi na{kodili, ova ladno}a,mislim, ne-}e mlogo na{koditi, nadodade Stevan.

- Ovaki ladni zima, pri~a ~ika-Iqo,bilo je i ranije. ôjek mlogo ~ega zaìvota zaboravi, ali, vala, jednu zimune}u nikada zaboraviti. Sje}am, se kosad, bilo mi je dvaes godina. Deran unajboqim godinama. E, davno je to bilo,ali, ~ini mi se, kao se ju~e desilo. Ka-ko je lijepo bitimlad, snaàn, ~io, ok-retan, {to no se kaè "kadar sti}i iute}i"

-Pokojni otac, laka mu zemqica bi-la, po{aqe mene sa kom{inim sinom,deranom kao i ja, na pijacu. Ne znam nisada {ta nam onda bi, pa se ne vratismoonim putom kojim smo i do{li. \avonas nanese na neki put kojim nismo ni-kada prolazili, ali nam reko{e da jeovaj kra}i. Nepoznati put nas navedepreko gora i {uma. Ubrzo nas je stigaoi mrak. Uskoro po~e piriti vjetar.Svakog ~asa nailazili smo na smetoveduboke, skoro, koliki smo i mi. Vaqa-lo se kroz wih probijati ili ih zaobi-laziti. Vjetar je zasipao snijegom na-{a lica. Jedva smo disali, Oko nas lad-no, srce da puca.Tako smo lutali cijelu

no}. Bogami, ja sam mislio da se ne}emoìvi vratiti. Tek kada je svanulo, na-lutali smo na pravi put i vratili se uselo.Izdràli smo zato {to smo bilimladi i zdravi. E, kako je lijepo bitimlad i zdrav, zavr{i ~ika-Ilija.

- Boè moj, kako ste mogli izdràtitaku zimu? Ja malo izletim napoqe, pa,~ini mi se, kao da sam ~itav dan bila,ne mogav{i vi{e da izdrì zapitaStana sa preslicom i vretenom naslo-wenim na krilo.

- Kako to kad ti kaè{ da ste vi ot-pornije na zimu od nas mu{karaca, pec-nu je Jovo.

- Tako smo mi pro{li, nastavi ~ika-Iqo sa pri~om. Bogami, te godine usje-vima je ladno}a mlogo na{kodila.Pr-vi mrazovi su najopasniji.Snijeg nijeodma pao, a vrijeme je naglo zaladilo.Eto, tako je i ove godine. Onomad sumlogi morali preorati wive, jer je

{enica bila izmrzla.- Ja sam dubqe zaorao, vaqda, ne}e iz-

mrznuti, vajka se Jovo.- [ta mogu, ako izmrzne moja{enica,

izmrznu}e i drugih. [ta }e{, ~ojek nemoè iz ove koè u drugu, miri seStevan.

- [ta li }e, mili Boè, biti sa oneMikine i Radine ,,talijanke’’, kako ioni zovu? Na{e {enice su, bar, na su-vom, a wiove wive voda plavi svake go-dine.

- Ja ... i to {to veli{, Stano. Na{esu wive sigurne, bar, {to se poplavati~e, wiove su svake godine pod vodom.Ne znam {ta }e biti sa tom wiovom,,talijankom ’’. [ta ti misli{, Steva-ne, upita Jovo.

- [ta mislim, daj Boè, da i{ta nawivama ostane. Voda }e odnijeti sve.

- Bogami, kada se otopi voliki snijeg,bi}eprava{tete, dodade ~ika-Iqo.

- Budale, kupovati onu skupu {enicu,davati xaba pare i opet bez zrna{eni-ce, ja to ne mogu da svatim.

- [ta }e{, qudi bez pameti. I do sa-da su te wive bile plavqene, ali se nawima ne{to {enice nalazilo. A sadapod volikom vodurinom sve }e istruli-ti.Boqe bi bilo da su posijali{enicukao i ostali qudi. Ovako, ako im ne{-to i ostane, mora}e dati wima u zad-rugu, jo{ }e im morati i da doplate{to su im oni orali i dali vje{ta~ko|ubrivo. Da makar imaju jo{ ne|e posi-jane {enice, pa da mogu ne~im domiri-ti. Ovako }e morati da prodaju kravuispred djece.

- Vala, umije{a se ~ika-Iqo, ni Ra-din otac Trifko nije bio vrijedan ~o-jek, pa ni sin mu ne moè biti boqi.Vje~ito je ne{to gun|ao. Poslije Tri-fkove smrti i ono malo {to je ostalo,Rado je po~eo da rasipa.A i Miko, vidise da nije do{ao iz doma}inske ku}e.Sav je, nekako, da Bog sa~uva, vrago-last. Ne}e sa ~oekom da porazgovarakako treba.

NASTAVI]ESE...

KOM[IJSKE PRIÊ

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 003 732U Bijeqini, dana 04. 03. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 732, po zahtjevuVJEKOSLAVA JURI[I]A sina Qube iz Bijeqine, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqa-we zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarska parcela broj: 1695 u naravi stambena zgrada u povr{ini od 111 m2i dvori{te u povr{ini od 415 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 2277 k.o.Bijeqina 1.

Po evidenciji katastra kao posjednik na nekretninama upisanim u Pl. 2277k.o. Bijeqina 1 upisan je Juri{i} (Qube) Vjekoslav sa dijelom od 1/1.

Pravo na upis suvla{ni{tva u postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nogulo{ka stekli su Juri{i} Vjekoslav sin Qube sa dijelom 1/2 i Juri{i} ro|.Kovalenko Agafija sa dijelom 1/2.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana odnajave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokume-ntacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom us-postave zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninamamogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi-`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje naoglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 002 575

U Bijeqini, dana 26. 02. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-

nik RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E

USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-002 575, po zahtjevu

SAVE MILOVANOVI]A sina Mike iz Bijeqine, po postupaju}em zem-

qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-

tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su

kao katastarske parcele broj: 5571/1 u naravi stambena zgrada u povr{ini od

71 m2 i dvori{te u povr{ini od 403 m2 upisani u posjedovnom listu Pl. 8046

k.o. Bijeqina 1.

Po evidenciji katastra kao posjednik na nekretninama upisanim u Pl. 8046

k.o. Bijeqina 1 upisan je Milovanovi} (Mike) Savo sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od

najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokume-

ntacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom us-

postave zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama

mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se

omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne us-

lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, naosnovu ranije priloène dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi-

{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj

tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj

mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.



HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009. 19

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.SVETOZARA MARKOVI]AKu}a stambene povr{ine 130 m2(podrum,prizemqe, sprat),

c.grijawe,kamin.

Ekstra izvedba + garaà.Na placu od 511 m2.CIJENA: 85.000 EVRA

2.MA^VANSKAKu}a 15x6 (podrum, prizemqe).

Useqiva odmah + pomo}ni objekti.Na placu od 530 m2.CIJENA: 65.000 KM

3.VLADIKE NIKOLAJA

Ku}a 11.20 x 9.20 (prizemqe,sprat)Nova gradwa.

Na placu od 445 m2.CIJENA: 150.000 KM

4.STEFANA DEÂNSKOGKu}a 11,5 x 8,2 (podrum,prizemqe, sp-

rat) c.grijawe, novije gradwe + pomo}niobjekti (qetna kuhiwa, garaà)

Ekstra izvedba,na placu od 536 m2.CIJENA:160.000 EVRA

5.HAJDUK STANKA

Ku}a 8,30 x 12,50 (podrum,prizem-

qe, 2 sprata) + poslovni prostor (ra-dionica) P=40 m2 + garaà, + qetnakuhiwa + ostali pomo}ni objekti

Sve na placu od 324 m2CIJENA: 130.000 EVRA

6.KOMITSKAKu}a u osnovi 101 m2 (podrum, pri-

zemqe, sprat) + qetna kuhiwa + 2 ga-

raè, c.grijawe (+ cisterna),2 klime.Na placu od 634 m2CIJENA: 180.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.IVE ANDRI]AStan P= 42 m2,II sprat + balkon.Namje{ten, klima.

CIJENA:30.000 EVRA2.IVE ANDRI]A

Stan P=68 m2, I sprat + balkon,

eta`no (podno) grijawe + klima,ure|en ekstra.

CIJENA:105.000 KM3.CARA URO[A

Stan P=38 m2, II sprat,

Eta`no grijawe,odmah useqiv, nov.CIJENA: 1.350 KM/m2

4.LAZE KOSTI]A

Stan P=43.50 m2, I sprat, useqiv umaju 2009.eta`no grijawe.

CIJENA: 1.100.KM/m25.LAZE KOSTI]A

Stan P=45 m2, prizemqe,

CIJENA: 1.200 KM/m2Stan P=56 m2, potkrovqe.Stan P=42 m2, potkrovqe.CIJENA: 900 KM/m2

6.MAJEVI^KAStanovi u izgradwi razli~ite

kvadrature: od 29 m2 do 84 m2.

CIJENA: po dogovoru7.FILIPA VI[WI]AStan P=79 m2, I sprat, c.grijawe, ug-

radbena kuhiwa nova + podrum P=4 m2CIJENA:112.000 KM8.MILO[A OBILI]A

Stan P=73,50 m2, V sprat, lift,-c.grijawe,klima + 3 ugradbena plaka-

ra, parking.CIJENA: 96.000 KM

POSLOVNI PROSTORI

1.CARA URO[ALokal P=27 m2, + magacinski pros-

tor P=27 m2. CIJENA: 2.000 KM/m2

2.MAJEVI^KALokali u izgradwi, razli~itih

kvadratura:P=89 m2, 155 m2 i 165 m2,

prizemqe i uz glavnu ulicu.P=25 m2 sa bo~ne strane, prizemqe.CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1.PATKOVAÂPlac P=1000 m2, dozvoqena gradwa,svi

prikqu~ci. CIJENA: 28.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.DVOROVIKu}a 12,40 x 11 (podrum,prizem-

qe,sprat) Posebni ulazi za sprato-ve, na glavnoj ulici.

Na placu od 500 m2CIJENA: po dogovoru

BIJEQINA - KU]E

1.JAKOVA MILOVI]AKu}a P=81 m2 u osnovi,(podrum,-

prizemqe,sprat) + mawa ku}a P=48m2 (prizemqe,visoko potkrovqe)

Sve na ogra|enom placu povr{ine

912 m2.CIJENA: 130.000 KM

110.000 KM2.SVETOZARA MARKOVI]A

Ku}a 11x11 , prizemna,Na placu od 529 m2.CIJENA: 120.000 KM

98.000 KM3.SLOBODANA JOVANOVI]A

Ku}a 9x12 (prizemqe,sprat)Na placu od 300 m2CIJENA: 130.000 KM

110.000 KM80.000 KM

4.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum,prizemqe,sprat).Novija ku}a,na placu od 230 m2.CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM

5.GALACKu}a devastirana,svi prikqu~ci.Na placu od 4200 m2.CIJENA:140.000 KM

130.000 KM6.RAJE BAWIÎ]AKu}a 11x8 (podrum,prizemqe,sprat)

+ lokal P=25 m2,na glavnoj ulici.Na placu od 860 m2CIJENA: 260.000 KM

250.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.GAVRILA PRINCIPAStan P=61 m2,II sprat,c.grijawe,

lift.CIJENA:95.000 KM

90.000 KM2.FILIPA VI[WI]A

Stan P=30 m2,II sprat, namje{ten,-c.grijawe. Uredna dokumentacija,-odmah useqiv + balkon, + podrum 3 m2

CIJENA: 40.000 KM

BIJEQINA LOKALI

1.TRG \ENERALA DRA@ELokal P= 68 m2 (iz dva nivoa),eks-

tra lokacija...CIJENA: po dogovoru

2.SAVE KOVAÊVI]ALokal P=66 m2 (u dva nivoa)CIJENA: 1.800 KM/m2

1.700 KM/m2

PLACEVI

1.PATKOVAÂParcela P=3000 m2, dozvoqena

gradwa. Mogu}nost parcelisawa.CIJENA: 17.000 KM/dun.

16.000 KM/dun.2. JAWARSKA OBRIJE@

Plac P=1.500 m2, dozvoqena grad-wa, uz glavni magistralni put.

CIJENA: 16.000 KM15.000 KM14.500 KM

3.KOJÎNOVAC-ÂRDAÎNEObjekat pod plo~om 10x13 + mon-

ta`ni objekat pogodan za skladi{-te 10x15. Na placu od 1500 m2.

CIJENA:30.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BATKOVI]Ku}a10x9,prizemna,nova,opremqe-na + pomo}ni objekat. Na glavnomputu, na placu od P=2000 m2.

CIJENA: 50.000 EVRA40.000 EVRA

2.ÊNGI]Ku}a 7,5x12 (prizemqe,sprat)Potpuno opremqena,novije grad-

we, + pomo}ni objekti (qetna kuhi-wa 3x7,5) + 2 garaè, + ostali pomo}niobjekti. Na placu od 6000 m2.

CIJENA: 300.000 KM200.000 KM120.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO

Kada udare proqetwe vodekoro svi hidrometeorolo{kizvje{taji u Semberiji po~iwua vijestima o poplavama u selu

Novi, jer rijeka Sava poplavirostran atar, pa napuni sve

mrtvaje i stara~e, a onda sepoduspore" i vode Gwice i

Stupwa, Savinih pritoka sMajevice. U Novom tada vele

a sve "za`miri" pod vodom, pam u pomo} pristiù pripad-ici civilne za{tite.- Navikli smo na vode, pa nas,

je briga, niti strah. Budupa pro|u, a moje druge

ja se okupimo u nekoj ku}i, paOri se pjesma kao da

je stigla neka dobrota...dodu{e, i qeti... Pje-

se ovdje ~uje u svako doba, kaè Du{anka Simi},

tarica kojoj su pjesma i raz-ovor, razbibriga, ali i na~ina se odagnaju neda}e.Ovih dana vode u ataru Novog

miruju. Povodwa vaqda ne}eiti, a ako ga i bude vjerujemoa ne}e biti ve}e {tete. P{e-ice su zasijane na uzvi{eni-im wivama, a kukuruz se sijeada otopli.- Vrijedni su qudi u na{em

Ima se {ta pojesti i po-a pjesma je lijek za sve.Samobi je mla|i prihvatili,

ajka se Stana Simi}, kojoj,ao i wenoj sestri Jeki [ko-

, ba{ "godi" stara pjesma.A pjesme su ovdje: o tamburi-

i koja uve~e jeca u {qiviku, ooli koji prepoznaje glas svojeragane, o selu Novom u kojeo|o{e mnoge nevjeste, o

{arenoj marami, vodi rijekeSave, o voqenom koji ~eka da sefewer ugasi... Niù se kajda za

ajdom. Pjesme su utroj~ene,

slivene u jednu melodiju, istokao i novqanske rje~ice uSavu.

- Nau~ila sam pjevati ~imsam se zadjevoj~ila. Mo`da izbog toga oblijetali su memnogi momci, ali kada uve~e~ujem tamburicu podaqe od ku-}e, srce ho}e da isko~i, jer samznala da to moj momak svira zamene. Izgleda da sam se zbog tetamburice i udala u Novi, u{ali kaè Du{anka.

Ove tri novqanske druge, ta-ko se me|usobno oslovqavaju,sa~uvale su i staru no{wu.êsto je obla~e, pogotovo kadasu smotre folklora i sve~a-nosti u selu. Nekada su imale idukate oko vrata, ali su ih "ut-ro{ile" u doma}instvima. Sa-da nose sjajne ukrase od biù-terije i stare, tradicionalnetamnozelene ili ùte marame,koje se, za razliku od ovovreme-nih marama, veù na vrhu glave.Ovakve marame su u Semberijinekada nosile starije ène, aboju su birale po voqi.

- U Novom je sve novo: ku}e,putevi, prodavnice, ograde,vo}waci, prodavnice, ali xababi sve to bilo da nije i starepjesme. Raduje nas {to pjesmekoje smo mi sa~uvale rado pje-vaju mladi porijeklom iz No-vog koji ìve u inostranstvu.Imaju oni i narodna odijela.Lijepo je to. Ba{ lijepo, kazujeDu{anka.

U posqedwe vrijeme u Novomnekoliko doma}instava u plas-tenicima uzgaja cvije}e. S ob-zirom da je ve} otpo~elo pro-qe}e posla ovih dana u seluima na pretek, ali se uvijek,,na|e’’ vremena da se zapjeva.

T.S.N.

SVE JE NOVO, ALI

JE PJESMA STARA

Novi je neveliko selo na sredokra}iizme|u Bijeqine i Br~kog. Ima plodan,ali plavan atar, jer je to jedino selo u

bijeqinskoj op{tini koje nemaodbrambeni nasip. U Novom je uistinu

sve novo, samo je pjesma stara...

VODA JE @IVOTBlagovremeni m p la}awem Va{ ih

ra~una obezbje|ujete

kvalitet no vodosnabdijevawe

i zd ravu vod u za p i}e!

Va{ AD ,,Vodovod ikanalizacija” Bijeqina

A.D. V ODOVOD I K ANALIZACIJA

Hajduk Stanka br. 20, Bi jeqina 76000,

Tel. +387-55-226-460, Faks +387-55-210-751,

E-maill: [email protected]

WEGOVAWE OBIÂJA U SEMBERSKOM SELU NOVI



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009.20

Izdajem dvosoban stan ucentru Bijeqine,

kompletno namje{ten, naduì period.

!: 065/871-733

Kupujem poqoprivrednozemqi{te (3-4 hektara),

Bijeqina, Hase ili Qeqen~a.!: 065/521-278, 055/201-916

Izdajem namje{ten stan u

centru Bijeqine

(zgrada Velting).

!: 065/582-647

Povoqno prodajem ~etvorapolovna vrata i

fosne za gra|evine.!: 065/849-931, 055/206-351

Prodajem ku}u sa sedamdunuma oku}nice u Trwacima.

!: 0038122/641-854,055/204-668

Vi{i fizioterapeut savi{egodi{wim iskustvom

dolazi na va{u adresu, radisve vrste vje`bi i masaà.

!: 065/865-073

Prodajem stan veli~ine 70

m2 sa c.g. na petom spratu,postoji lift, u Ulici

Milo{a Obili}a br. 51(zgrada Ministarstva

vodoprivrede).!: 065/600-130

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 11 99 .. 00 33 .. 22 00 00 99 .. DD OO 22 5 5 .. 00 33 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 19 .03 .2009 .DO 25 .03 .2009 . GOD.

UMRLI OD 19.03.2009.DO 25.03.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 19.03.2009.DO 25.03.2009.GOD.

]erani} Marija, k}i Ugqe{e i Milanke, Bajri} Armando, sin Hasana i Haxire, ]ulibrk Viktor, sin Daria i Sawe, Jefi} Iv-ona, k}i Vladimira i Dragane, Te{i} Marko, sin Radomira i Mare, Alagi} Alen, sin Samira i Edite, Stevi} Nemawa, k}i Rajei Sla|ane, Stamenkovi} Sofija, k}i Miroslava i Brankice, Milo{evi} Dragana, k}i Stevice i Radmile, Savi} Stefan, sin Ste-ve i Radojke, Stjepanovi} Ivana, k}i Nedeqka i Petre, Pej~i} Teodora, k}i Dalibora i Svjetlane, Muratovi} Ina, k}i Samirai Melihe, Luji} Rijalda, k}i Gorana i Gordane, Tomi} Petar, sin Jovice i Sla|ane, Maksimovi} Luka, sin Mladena i Vesne, Jeki}êdomir, sin Petra i Sawe, Spasojevi} Stefan, sin Dragana i @ivane, Maleti} Mihaela, k}i Zorana i Jokice, Bo{kovi} Tama-ra, k}i Miroslava i Du{ice, [akota Marija, k}i Radivoja i Sawe, Samarxi} David, sin Sa{e i Vesne.

Maxarevi} Zoran i Josipovi} Zdenka, Nikodinoski Goran i Gaji} Branka, Jevti} Jovo i Jevti} Jovanka, Cvijanovi} Novica iCvijanovi} @eqka, Vukovi} Budimir i Druìnac Maja, Milinkovi} Slavi{a i Koji} Branislava, Ranki} Mla|en i \or|i} Rosa.

Predrag êketi}, ro|. 1964, Mara Jovanovi}, ro|. 1938, Stevan Lazi}, ro|. 1931, Mara Puri}, ro|. 1929, Stana Kuva~,ro|.1938, Dragiwa Zari}, ro|. 1932, Slavko Dragi}, ro|. 1948, Huso Im{irovi}, ro|. 1944, Petra Vasi}, ro|. 1948, Rajka Ga-

ji}, ro|. 1939, Du{an Lovri}, ro|. 1940, Slavko Medi}, ro|. 1948, @ivan Adamovi}, ro|. 1964. godine.

DRAGANA MANOJLOVI]A

PETRE PETROVI]

Vrijeme prolazi, ali na{a tuga i bol ostaju.Dok ìvimo mi, ìvje}e{ i ti u nama.

Supruga RADMILA,

k}erka DIJANA i sin DEJAN

Tvoji najmiliji: suprug NEDEQKO, sin JOVAN,snaja RADMILA, unuci SAWA, RADE i JOVANA

Dana 26.03.2009. godine navr{ava se 8 godina od smrtina{eg dragog, nepreàqenog oca i supruga

Dana 25.03. 2009. godine navr{ila se godina dana od smrtina{e drage, nepreàqene

DRAGOMIRA-DRAGEPERI]Aiz Pu~ila1928-1994.

Vrijeme prolazli, ali na{a tuga i bol ostaju.Dok ìvimo mi, ìvje}e{ i ti u nama.

K}erka SAVKA, sinovi GORAN i ZORAN sa porodicama

Dana 21. marta 2009. godine navr{ava se 15 godina

od smrti na{eg

DRAGANA MANOJLOVI]ANe postoje rije~i tuge i bola koje osje}amo. Ni{ta i nikada

ne moè ublaìti tvoj odlazak. Uvijek si sa nama.Tvoje sestre: JOKA i RADMILA zetovi: ZAHARIJE iJOVAN, sestri} RADE i sestri~ine VESNA, DRAGANA,

SAWAI DU[ICA

Dana 26.03.2009. godine navr{ava se 8 godinaod smrti na{eg

VUKA[INATEKI]A

S qubavqu

TVOJA PORODICA

Dana 5. aprila 2009. godine

navr{ava se 10 godina odsmrti na{eg dragog

MILANMITROVI]

22.11.1937-15.03.2009.

Hvala ti za svu dobrotui qubav koju si nam nese-bi~no pruào, bore}i sedo posqedweg trenutka,

hrabro bez jauka da ne bioptere}ivao svoje

najdraè koje sineizmjerno voleo.

Tvoja neutje{na

supruga JOKA,

sin VLADIMIR,

k}erka SOWA,

unuci MARKO

i STEFAN

Dana15.03.2009. godinepreminuo je moj dragi

suprug, otac i deda

MILAN MITROVI]1937-2009.

S qubavqu i po{tova-wem, sa tugom i bolomuvijek }u te se sje}ati

sin VLADIMIR

Dana 15. marta 2009. godinepreminuo je moj dragi otac

SLOBODANALAKI]A

I daqe smo s wim

WEGOVI NAJMILIJI

Dana 02.04.2009. godine

navr{ava se pet godina odsmrti na{eg dragog

MILANU (Obrena)MITROVI]U

22.11.1937-15.03.2009.

S qubavqu i po{tovawemTvoja k}erkaSOWA,unuci MARKO i STEFAN

i zet BLAGI[A

Posqedwi pozdrav dragomtati i dedi





SPORT SEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009.22

XUDO KLUB ,,PANTERI,,

Na pojedina~nom prvenstvu RS zaseniore koje je odràno u Vi{egradu,xudisti i xudistkiwe Pantera osvojilisu {est medaqa, od kojih su tri srebrnei isto toliko bronzanih. Srebrnemedaqe pripale su RadomiruStojanovi}u (do 60 kg), Mirku Tintoru

(preko

100

kg)

i

Nikolini

Gluhovi}

(do63 kg), dok su bronzana odli~ja osvojiliDragan Pavli} (do 100 kg), Bojan Budi{a(do 100 kg) i Bojan Medi} (preko 100 kg).

Osvaja~i medaqa na republi~komprvenstvu stekli su pravo u~e{}a na{ampionatu BiH koji }e se 28. martaodràti u Sarajevu.

Odràno je i prvenstvo RS za kadete,a doma}in je bilo Isto~no Sarajevo.Kadeti i kadetkiwe Pantera osvojili susedam medaqa, a osvaja~i su NikolaSre}kovi}, Sr|an Simi}, StefanVidojevi}, Jovana Jawi}, Nikola Lazi},Blagoje Todorovi} i Rade Gaji}.

Kadetsko prvenstvo BiH odrà}e se uNovom Travniku. T. N.

MEDAQE IZVI[EGRADA

DRUGOLIGA[KI FUDBAL

Ekipa Mladosti iz Velike Obarskeporaèna je od Romanije na Palama (0:2)u derbiju 18. kola Druge fudbalske ligeRS, grupa "istok", ~ime je umawila{anse u borbi za najvi{i plasman.Proleter je u Dvorovima bio boqi odRudara iz Ugqevika (2:1), dok jePodriwe savladalo u Jawi ekipuMili}a (2:0). U ovom kolu bilo je slo-

bodno Jedinstvo iz Broca zbog istupan-

ja Han Pijeska iz takmi~ewa, dok jeutakmica Vlasenice i Gorice iz Pu~ilaodgo|ena za srijedu zbog snijega naigrali{tu Vlasenice.

Prvi pogodak u derbiju kola naPalama doma}a Romanija postigla jepreko Kneèvi}a u 33. minutu izjedanaesterca, a na 2:0 pove}ao jeBlagojevi} u 73. minutu. Utakmica je

odigrana po vrlo te{kom terenu i pen-ovoqnim vremenskim uslovima, a gostisu izrazili nezadovoqstvo su|ewemSlavoquba Gogi}a iz Isto~nog Sarajevai wegovih pomo}nika Milana Kruni}a iGorana Muharemovi}a.

U sembersko-podmajevi~kom derbijuProleter je bio uspje{niji od Rudara izUgqevika, iako su gosti pogotkomMilenka \ur|evi}a u 4. minutu imalivo|stvo. Me|utim, vrlo brzo uslijedioje preokret, jer je Proleter izjedna~iou 10. minutu pogotkom Mali}a, aJandri} je u 30. minutu postigao drugipogodak za Proleter {to je bio ikona~an rezultat. Podriwe je u Jawisavladalo Mili}e sa 2:0, a prvi pogo-

dak postigao je Gruju~i} ve} nakontridesetak sekundi od po~etka utak-

mice. U 56. minutu Haxi} je pove}aovo|stvo na 2:0 i obezbijedio svojojekipi mirnu zavr{nicu ove utakmice.

Najboqe plasirani semberski klub

sada je Podriwe iz Jawe koje se nalazina tre}em mjestu sa 31-nim bodom,koliko ima i ~etvrta Mladost izVelike Obarske. Proleter je peti sa 30bodova, a u sredini tabele smje{tenisu Jedinstvo iz Broca i Gorica izPu~ila. Oba kluba imaju utakmicu maweodigranu. T. N.

PORAZMLADOSTI

Bijeqinski streli~ar Sr|an Teki}trijumfalno je zavr{io sezonu nazatvorenim streli{tima, osvojiv{izlatnu medaqu u disciplini "Olim-

pijski luk" na dràvnom prvenstvu Srbije zaseniore koje je odràno u vr{a~koj dvorani"Milenijum".

- Konkurencija je bila paklena, jer se za

"olimpijski luk" borilo ~etrdeset najkva-litetnijih streli~ara iz svih klubova Srbije.Ovo je najteà disciplina u streli~arstvu atime je moje zadovoqstvo zbog ovog uspjeha jo{ve}e. Prezadovoqan sam rezultatima na zat-vorenim streli{tima a nadam se da }u dobruformu zadràti i u qetwoj sezoni, kaèTeki}. S.M.

TEKI] PRVI U VR[CU

KO[ARKA[KA LIGA REPUBLIKE SRPSKE

Udvadesetom koluPrve ko{arka{kelige RS, oba bije-qinska prvoliga{a

zabiqeìli su pobjede. EkipaRadnika savladala je u Prwa-voru doma}u Mladost 76 rezul-tatom 67:59, dok je BijeqinaPlus bila, pred svojim navi-

ja~ima uspje{nija od ekipeVolf sjekuriti iz Rogatice sa70:66. Oba trijumfa va`na suza oba kluba, jer je Radnik za-drào izglede u borbi za ula-zak u plej-of, odnosno plasmanme|u ~etiri najuspje{nije eki-pe u ligi, dok je Bijeqina Pl-us ovim trijumfom prakti~noobezbijedila opstanak u ligi.

Dva kola prije kraja liga{-kog dijela sezone ko{arka{iRadnika nalaze se na ~etvrtojpoziciji sa 33 boda, koliko

ima i petoplasirani Prije-dor, dok je Gacko, koje se nala-zi na tre}oj poziciji, boqe za

jedan bod. Bijeqina Plus je os-

ma sa 27 bodova. Lo{iji su Vo-lf sjekuriti i Rudar iz Ugqe-vika sa 26, Mladost 76 sa 25, i"Radivoj Kora}" sa 24 boda.T.N.

B. PLUS - V. SJEKURITI 70:66(17:16, 16:21, 22:19, 15:10)

DVORANA: Gimnazije "Filip Vi{wi}", gledalaca: 200,sudije: Skaki} (Aleksandrovac), Skenderija i Boìlovi}(Bawa Luka).BIJEQINA PLUS: Kosanovi}, N. Panti} 19, Andri} 2,Bogdanovi} 7, Soki} 1, Peji}, Simi} 14, Peri} 2,Milo{evi}, Joki} 13, Torbica 12, G. Panti}. TrenerBranimir \oki}.VOLF SJEKURITI: Zelenovi} 5, Mrkaji} 5, Vukoj~i} 13,Radojevi}, Te{ovi} 8, Jovi~evi} 21, Strelarac 14,Buqugija, Peri{i}. Trener Tomo An|eli}.

BIJEQINCI USPJE[NI

PRVA RUKOMETNA LIGA REPUBLIKE SRPSKE

Sve dileme u pogledu pob-

jednika ovog duela doma-}i rukometa{i otklo-nili su ve} u prvom po-

luvremenu po{to su do odmora ste-kli sedam golova prednosti (15:8).U drugom dijelu igre gosti su uspos-tavili ravnoteù u rezultatu ~i-me su stigli do, ipak, podno{qi-vog poraza. Zanimqivo je da su gol-mani od ukupno izvedenih 13 sed-meraca uspjeli da odbrane devet, a~uvar mreè doma}ih Davor Ris-ti} zaustavio je ~ak {est {utevasa sedam metara. Nakon ove pob-

jede rukometa{i Bijeqine nalazese na tre}em mjestu tabele Prvelige RS sa 25 bodova. Prva je Lo-komotiva MT iz Br~kog sa 33, adrugi Prijedor sa 32 boda.

DERVENTALAK ZALOGAJ

BIJEQINA 26DERVENTA 20DVORANA: Gimnazije "FilipVi{wi}", gledalaca: 100, sudije:Aleksandar Miqevi} (?) i ZoranPetrovi} (?), delegat: DragojeBanovi} (?), sedmerci: Bijeqina5(2), Derventa 8 (2), iskqu~ewa:Bijeqina 14 minuta, Derventaosam minuta.BIJEQINA: D. Risti}, [qivi} 1,Mi{i} 2, S. Risti} 7, N. Risti} 2,Trifkovi} 3, Mi~i} 4, Quboja 1,Stanivuk 2, Jovanovi}, Xoli},Tatomirovi} 4, Sirar, Sala{. DERVENTA: Blagov~anin, Bijeli},\ur|evi}, B. Mili{i}, Z.Mili{i}, Suboti}, Kuzmanovi} 5,Mari} 2, Dobrilovi}, Novi} 2,Skrga 2, Sibin~i} 1, \eki} 1,Zemunovi} 7.

@ENSKI ODBOJKA[KI PLEJ-OF

Uprvoj ~etvrtfinalnoj utakmici pl-ej-ofa odbojka{ice Radnika poraè-ne su na doma}em terenu od ekipeKule iz Grada~ca (1:3) ~ime su znat-

no umawile izglede da se plasiraju u narednurundu, jer }e se revan{ i eventualna majstori-ca odigrati na parketu rivalki iz Grada~ca.

Nakon {to su prvi set rije{ile u svoju ko-rist, izgledalo je da doma}e odbojka{ice mogudo trijumfa. Me|utim, naredni setovi nisui{li u tom pravcu. U drugom i tre}em setu,ravnopravna borba vo|ena je do drugog tehni~-kog tajm-auta, ali su u fini{u obje dionice

go{}e bile boqe ~ime su preokrenule rezul-tat u svoju korist.Doma}e odbojka{ice su u ~etvrtom setu svim

silama nastojale da stignu do pobjede i ostanuu me~u, ali nakon dramati~ne zavr{nice go{-}e su slavile sa 27:25 ~ime su osvojile ~etvrtiset, a time ostvarile i kona~nu pobjedu u ovomme~u.

Bijeqinke su kod rezultata 24:21 imale triset lopte, ali je do izraàja do{lo neiskustvoi kada su tu prednost prokockale nisu se vi{emogle vratiti u igru.

KULAPREVISOKAZA RADNIK

RADNIK - KULA 1:3DVORANA: O[ "Knez Ivo od Semberije",gledalaca: 150, sudije: Ekrem Ba{i} (Lukavac)i Sini{a Ovuka (Bawa Luka), delegat: SelimHrvat (Sarajevo).RADNIK: Petri~evi}, Sekulovi}, Bobar, Koji}-

\uri}, \uri}, Tomi}, Tubi}, Sari}, \oki},Stevi}, Zari}, Simi}. Trener MiroslavMi}i}.KULA: Avdi}, Sinanovi}, Haximehmedovi},Smajlovi}, Mehmedovi}, Alen, Mufti},Bajraktarevi}, Vidovi}, Vi}enti}, Stan~i},Jovi}. Trener \or|e Milo{evi}.Po setovima: 25:21, 18:25, 22:25, 25:27.



ZANIMQIVOSTISEMBERSKE NOVINE 26. MART 2009. 23

Savjet u~enika Sredwe{kole "Vuk Karaxi}"u Loparama jedan je odnajboqe organizovanih

najaktivnijih savjeta u RS i BiH.U~enici loparskog sredwo{-

olskog centra u pro{loj godi-i ostvarili su veliki uspjeh i ublasti za{tite ~ovjekove oko-ine. Sa svojim projektom "Park

qubavi", koji je izgra|en uz do-

naciju misije EUFOR-a u BiH,sredwo{kolci iz Lopara su os-vojili tri prve nagrade na nivouBiH i {kola je za taj projekatdobila nagradu od 3000 evra, pro-fesorka - mentor dobila je laptop, a u~enici aktivisti na pro-

jektu sadwe ~etinara i ukrasnogbiqa ostvarili su nezaboravnonagradno putovawe u Sloveniju.Nagrade i ovo putovawe omogu-

}ila im je misija EUFOR-a u BiHi Ministarstvo odbrane Slove-nije. Na nagradnom putovawu uSloveniji bili su u~enici, sadave} studenti: Ivana Ostoji}, Jo-vana Koji}, Vukica Tomi}, Sla-venkoKoji},LazarTo{i},PetraAnti},Sla|ana Luki}, Mila Jo-vi}, te u~enici zavr{nog ~etvrtograzreda gimnazije, Aleksandra Ste-vanovi} i @arko Mihajlovi}.

PARK QUBAVI!

O

p{tina Ugqe-vik dobila jepobjednika ma-nifestaci je

Majevi~ko posijelo", ukviru koje se u igri, pjes-

mi i svirci u posledwava mjeseca takmi~ilo os-m mjesnih zajednica oveodmajevi~ke op{tine.Na finalnom takmi~e-

wu, ekipa Stari Ugqevi-a - Ugqevik Selo osvoji-a je bod vi{e od kom{ijaz Ugqevi~ke Obrijeì iako osigurala ,,kartu" zaaqe regionalno takmi~e-

we, na kojem }e predstav-qati op{tinu Ugqevik.

Zahvaquju}i ovom tra-icionalnom takmi~ewu,vih dana u Ugqeviku jeilo veoma ìvo i veselo.

Iako amateri, svi su serudili da se predstave uajboqem izdawu pa su do-

movi za kulturu i sports-a dvorana bili prepuni.

Ne postoji starosna gra-ica, svi su imali prili-

ku da u~estvuju na ovoj re-viji narodne igre i pjesmete selu donesu {to vi{ebodova.

@iri je bodovao izlo`-bu ru~nih radova (narodneno{we, veziva i pletiva),svirku na tradicional-nim instrumentima (dvo-

jnice, frula i {argija) teharmonici. Mu{ke i èn-ske amaterske grupe tak-mi~ili su se da osvoje {tovi{e bodova u pjevawu iz-vornih pjesama, a pojedin-ci da {to boqe otpjevajupjesme sa estrade. Posebnaatrakcija bile su sports-ke discipline nadvla~e-we konopcem, {ah i staraigra ,,skrivawe prstena"te kviz znawa iz oblastipoqoprivrede, istrije ivjeronauke.

Nastupi amatera iz ug-qevi~kih mjesnih zajedni-ca nisu bili ni{ta maweposje}eni nego kada u ug-qevi~kim domovima kul-tura i fiskulturnim dvo-

ranama gostuju profesio-nalna kulturno umjetni~-ka dru{tva, ~ak je navija~-ki duh izraèniji. Mnoginastupi seoskih ,,profe-sionalaca" budu nagra|e-ni burnim aplauzima pre-pune dvorane. Takva reago-vawa se te{ko mogu vidje-ti i kada su nastupi najis-kusnijih igra~a.

Ovakvi skupovi su jo{ jednom pokazali da je pod-majevi~ki kraj zadràobogatstvo izvornih pjesa-ma i igara i da ga moda ni-

je pokolebala. Sve je vi{emladih koji obla~e tradi-cionalna odijela kako bi,,branili boje" svog sela,{to je odu{evqeno prim-qeno me|u starijim izovo-|a~ima, ali i publikom.

Majevi~ko posijelo, od-nosno Festival sela Re-publike Srpske je nasta-vak ratom prekinute man-ifestacije "Znawem, ig-rom i pjesmom kroz Sembe-riju i Majevicu", koja jezapo~eta prije ~etvrt vi-

jeka. Ve}ina u~esnika iposjetilaca se slaè da jeovo jedinstvena prilikada se stari obi~aji otrgnuod zaborava i da se u tomei uspjelo.

R. J.

NAJBOQI STARIUGQEVIK!

NAGRADE ZA NAJBOQE LIKOVNE I LITERARNE UÊNI^KE RADOVE

Povodom Svjet-skog dana vo-da, 22. marta, uposlovnoj zg-

radu bijeqinskog AD"Vodovod i kanalizaci-

ja" dodijeqene su nagradeza najboqe u~eni~ke li-terarne i likovne rado-ve o temi - "Za{tita vo-de i ìvotne sredine".Konkurs se organizujeve} ~etvrtu godinu, aspecijalni iri od kraja

januara prikupqao jeu~eni~ke radove iz svihbijeqinskih {kola. Ovegodine, prvo mjesto ukategoriji u~enika dopetog razreda osvojio jeSlavi{a Ra{i}, u~enikOsnovne {kole " Vuk Ka-raxi}", za najboqi li-kovni rad, dok je JelenaLovri}, u~enica Osnov-ne {kole "Sveti Sava"nagra|ena za najboqi li-terarni rad. U kategori-

ji u~enika vi{ih razre-da osnovne {kole za naj-boqi likovni rad prog-la{en je rad Awe Zeka-novi}, u~enice O["Sveti Sava" Bijeqina,

dok je Qubica Boì},u~enica Osnovne {kole" Knez Ivo od Semberi-

je" nagra|ena za najboqiliterarni rad.

Direktor AD "Vodo-vod i kanalizacija", Va-silije Mi}i} ~estitao jenagra|enim u~enicima iistakao zna~aj izgradwekanalizacije u Bijeqi-ni, kao kapitalnog pro-

jekta od koga }e u najve-}oj mjeri zavisiti i kva-litet vode za pi}e u ci-

jeloj Semberiji.- Vodu moramo da {te-

dimo i {titimo, svakod-nevno, na svakom mjestu iu svakoj prilici. Djecu,od najmla|e dobi, mora-mo u~iti da {tede vodu,da vole i ~uvaju prirodu,jer }e upravo oni u blis-koj budu}nosti donositiodluke u u~estvovati urazvoju lokalne zajedni-ce, istakao je Mi}i}.

ZA[TITA VODE I@IVOTNE SREDINE

VasilijeMi}i}



Documents

Semberske novine [broj 692, 26.3.2009]